Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.45.0-wmf.4 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic Bosna 0 68 3713941 3695239 2025-06-12T22:25:19Z Dolmeetscher 170364 3713941 wikitext text/x-wiki 3713980 3713941 2025-06-12T23:14:20Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3695239 wikitext text/x-wiki {{mson|Bosna}} '''[[Bosna i Hercegovina]]''': * [[Bosna i Hercegovina]], [[Evropa|evropska]] država na [[Balkan]]u * [[Historija srednjovjekovne Bosne|Bosna u srednjem vijeku]] * [[Spisak bosanskih kraljeva|Bosanski kraljevi]] * [[Bosna (rijeka)]], rijeka * [[Bosna (regija)]] * [[Bosna (ime)]] * [[KK Bosna Royal|Košarkaški klub Bosna Royal]] ([[Sarajevo]]) * [[RK "Bosna" Sarajevo|Rukometni klub Bosna Sarajevo]] * [[RK "Bosna" Visoko|Rukometni klub Bosna Visoko]] * [[NK Bosna Visoko|Nogometni klub Bosna]] ([[Visoko]]) * [[Vilajet Bosna]] * [[Bosna (kobasica)]], vrsta kobasice u [[Austrija|Austriji]] * [[Bosna (Kakanj)]], naselje u općini [[Kakanj]] '''[[Hrvatska]]''': * [[Bosna (Bedenica)]], naselje u općini [[Bedenica]], [[Zagrebačka županija]] {{višeznačna odrednica}} b1iev5vudfox11zi8vxzny8gqc0dyls Albanija 0 880 3713942 3693642 2025-06-12T22:25:44Z Dolmeetscher 170364 3713942 wikitext text/x-wiki 3713981 3713942 2025-06-12T23:14:19Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]] 3693642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = {{jezik|sq|Republika e Shqipërise}} |zvanično_ime = Republika Albanija |ime_genitiv = Albanije |zastava = Flag_of_Albania.svg |grb = Coat of arms of Albania.svg |karta = Location Albania Europe.png |širina_karte = 200px |službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]] |glavni_grad = [[Tirana]] |glavni_grad_koordinate = {{coord|41|19|N|19|49|E|type:city}} |državno_uređenje = Unitarna parlamentarna ustavna republika |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Albanije|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = Bajram Begaj<ref name="novi-predsjednik"/> |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Albanije|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Edi Rama]] |nezavisnost = od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] |nezavisnost_priznato = [[28. novembar]] [[1912]]. |površina = 28.748 |po_površini_na_svijetu = 143. |procenat_vode = 4,7 |stanovnika = {{povećanje}} 2.876.591 <ref name="popis2011"/> |stanovnika_godina = 2017. |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 130. |gustoća = 98 |po_broju_gustoće_na_svijetu = 63. |bdp_ukupno = $38,315 milijardi US$<ref name="mmf1" /> |bdp_godina = 2018. |po_broju_bdp_na_svijetu = |bdp_per_capita = $13.330<ref name="mmf1" /> |hdi = {{povećanje}} 0,785<ref name="hdi" /> |hdi_godina = 2018. |hdi_nivo = visok |po_broju_hdi_na_svijetu = 85. |gini = 34,5<ref name="ginicoef" /> |gini_godina = 2013. |po_broju_gini_na_svijetu = |valuta = [[Albanski lek|Lek]] (ALL) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1) |ljetno_računanje_vremena = [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Himni i Flamurit]]"<br>{{Center|[[Datoteka:Hymni i Flamurit instrumental.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.al]] |pozivni_broj = +355 }} '''Albanija''' ({{jez-sq|Shqipëri|Shqipëria}}), zvanično '''Republika Albanija''' ({{jez-sq|Republika e Shqipërisë|linkovi=ne}}), država je u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] odnosno na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Kosovo]]m na sjeveru, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na istoku i [[Grčka|Grčkom]] na jugu. Na zapadu prirodnu granicu čine obale [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], zbog čega se ona ubraja u sredozemne države. Zemlja je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO]] saveza, [[CEFTA|CEFTE]], ekonomske kooperacije crnomorskih država, [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske konferencije]], Regionalnog vijeća za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a te kandidat za pristupanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Albanije je [[Tirana]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Albanije}} {{Karta sa gradovima Albanije}} Sa površinom 28.748&nbsp;km<sup>2</sup>, Albanija je nešto manja od [[Belgija|Belgije]], a sa 2,82 miliona stanovnika ima približno kao tri četvrtine stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Albanija ima 362&nbsp;km<ref name="ciacoast"/> dugu obalu [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], sa brojnim pjeskovitim i kamenitim plažama. Među poznatijim turističkim mjestima su [[Velipoja]], [[Shëngjin]], [[Drač]] i [[Vlora]] na Jadranskoj obali te [[Dhërmi]], [[Himara]] i [[Saranda]] na Jonskoj obali. Na najužem mjestu Jadranskog mora, [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]], albanska obala je udaljena od [[Italija|Italije]] samo 73&nbsp;km, a mjesto [[Ksamil]] udaljeno je samo 2&nbsp;km od [[Grčka|grčkog]] ostrva [[Krf]]a. === Prirodna podjela === [[Datoteka:Lake Komani1 (shadows).jpg|thumb|lijevo|170px|Jutro na vještačkom jezeru Koman na sjeveru Albanije]] [[Datoteka:Ag.Saranda - Panorama View.jpg|thumb|lijevo|170px|Kamenita plaža kod mjesta [[Saranda]]]] [[Datoteka:Colourful Buildings in Tirana.jpg|thumb|lijevo|170px|Zgrade u rubnom dijelu Tirane. Glavni grad Albanije je zabilježio udvostručenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina.]] Oko polovine površine Albanije zauzima brdovito područje sa nadmorskim visinama iznad 600 m. Manji dio od toga su područja visokih planina.<ref name="shsh12"/> Od jezera [[Skutari]] na sjeveru pa sve do grada [[Vlora]] na jugu proteže se duž obale vrlo uski pojas aluvijalnog tla koji je ponegdje širok samo par kilometara. Taj pojas se u centralnom dijelu Albanije širi u veliku Muzakijsku niziju (''Myzeqeja''). Na obali se nalaze brojne lagune i močvarna, vlažna područja. Pošto samo doline, brežuljkasto područje, dijelovi primorskih ravnica i neke visoravni omogućavaju gušću naseljenost stanovništa, u takvim regijama je ona relativno visoka, dok su drugi dijelovi zemlje relativno slabo naseljeni. Na sjeveru Albanije nalaze se [[Prokletije]] (Albanske Alpe), koje pripadaju planinskom lancu [[Dinaridi]]. Najviši vrh Albanije sa 2.764 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Maja e Korabit|Korab]], koji se nalazi sjeveroistočno od [[Peshkopia]] i čini granicu sa [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]]. Osim njega također je poznata i planina [[Jezerca]]. Ona je sa 2.694 m n.v. najviša planina koja se u potpunosti nalazi u Albaniji. === Hidrografija === Sve veće rijeke Albanije ulijevaju se u Jadransko more. Sa 282&nbsp;km, [[Drim]] je najduža rijeka ove zemlje. ''Crni Drim'' otiče iz [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Kod sjeveroalbanskog grada [[Kukës]]a spaja se sa ''Bijeli Drimom'' koji izvire na [[Kosovo|Kosovu]]. Rijeka Drim teče prema zapadu kroz više većih vještačkih jezera i kod [[Skadar|Skadra]] se ulijeva u Jadransko more. Druge veće rijeke u Albaniji su [[Mat (rijeka)|Mat]], [[Shkumbin]], [[Seman]] sa [[Devoll]]om i [[Vjosa|Vjosom]] koje više ili manje direktno teku u zapadnom pravcu prema Jadranskom moru, pri čemu prolaze kroz brojne planinske lance. Preko kratke rijeke [[Bojana (rijeka)|Bojane]] ({{Jez-sq|Bunë}}) odlijeva se [[Skadarsko jezero]] prema moru a jednim dijelom ona čini i granicu prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. === Klima === U Albaniji preovladava suptropsko-[[sredozemna klima]] sa prosječnim godišnjim temperaturama od 16&nbsp;°C i prosječnom količinom padavina nešto manjom od 1200&nbsp;mm. U Tirani, naprimjer, dva ljetna mjeseca su izuzetno sušna. Sjeverni i istočni brdsko-planinski krajevi imaju prilično jake zime. U tim područjima, često i [[ljeto]] bude relativno hladno. Zimi su mnoga mjesta u planinskim područjima odsječena od svijeta zbog velike količine [[snijeg]]a i sniježnih nanosa. Na jugu na obalama Jonskog mora klima je znatno blaža, što je primjetno i zimi koje su tamo obično vrlo blage. U priobalnim područjima zimske količine padavina su dosta veće.<ref name="reiseinfos"/> U obalnom gradu [[Saranda]] godišnje bude gotovo 300 sunčanih dana. === Gradovi === {{Glavni|Spisak gradova u Albaniji}} Nešto više od polovine stanovnika Albanije (54%) živi u gradovima.<ref name="popis2011"/> Najveći gradovi u zemlji nalaze se u zapadnim priobalnim nizijama. U većim gradovima posljednjih godina je zabilježen snažan porast broja stanovnika, dok manja mjesta pokazuju smanjenje stanovništva. Naročito se Tirana proširila u okolna područja te danas sa svojim predgrađima i gradom Drač čini metropolsku regiju. {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Albaniji | ime_države_u_lokativu = Albaniji | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Albaniji | class = nav | int_ime = Okrug | int_link = | grad_1 = Tirana | int_1 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_1 = 610.070 | img_1 = Tirana View from Sky Tower 3.JPG | grad_2 = Drač | int_2 = Drač (regija){{!}}Drač | stan_2 = 299.989 | img_2 = Durres view.jpg | grad_3 = Vlorë | int_3 = Vlorë (regija){{!}}Vlorë | stan_3 = 194.147 | img_3 = Vlora.jpg | grad_4 = Elbasan | int_4 = Elbasan (regija){{!}}Elbasan | stan_4 = 120.703 | img_4 = Elbasan 1.jpg | grad_5 = Skadar | int_5 = Skadar (regija){{!}}Skadar | stan_5 = 77.075 | grad_6 = Fier | int_6 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_6 = 55.845 | grad_7 = Korçë | int_7 = Korçë (regija){{!}}Korçë | stan_7 = 51.152 | grad_8 = Berat | int_8 = Berat (regija){{!}}Berat | stan_8 = 32.606 | grad_9 = Lushnjë | int_9 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_9 = 31.105 | grad_10 = Kavajë | int_10 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_10 = 20.192 }} == Historija == {{glavni|Historija Albanije}} [[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|200px|lijevo|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]] Na području današnje Albanije u antičko doba su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000. p. n. e.]]. Njihov glavni grad bio je [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji i danas postoji. [[Rimsko carstvo|Rimljani]] osvajaju područje 9. godine n. e. a teritorija moderne Albanije je podjeljena između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]], [[rimska provincija Dalmacija|Dalmacije]] i [[rimska provincija Epirus|Epirusa]]. Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizantijsko carstvo|Bizantu]]. Albanci se prvi put spominju [[1043.]] godine kao ''Albanic''. Godine [[1204.]] zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mletaka]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[kneževina Epirus|Epirus]]. Godine [[1478.]] godine, teritoriju današnje albanske države osvaja [[Osmanlijsko carstvo]], ali tek nakon što je slomljen otpor Albanaca pod vodstvom čuvenog [[Skenderbeg]]a. U Osmanlijskom carstvu, Albanci postepeno prelaze na [[islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Sunitski islam|sunitima]] i [[Bektašijski tarikat|bektašima]]. U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje albanski nacionalni pokret. Godine [[1878.]] osnovan je [[Prizrenska liga|Prizrenski savez]] sa ciljem da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U to doba napravljena je moderna abeceda [[Albanski jezik|albanskog jezika]]. {{Historija Albanije}} Albanija [[1912.]] godine dobija svoju nezavisnost od Osmanlijskog carstva. Godine [[1928.]] Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog albanskog plemena, uspijeva nagovoriti parlament da pretvori Albaniju u kraljevinu, a da on postane kralj. [[Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939.]] godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Albanija postaje [[Komunizam|komunistička]] država. Njom vlada [[Enver Hoxha]] koji prvo pokušava preuzeti [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|jugoslavenski]] komunizam, pa onda [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] i konačno [[Kina|kineski]]. Nakon kraja kineske izolacije prema zapadu, Hoxha prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede. Enver Hoxha umire [[1985.]] godine a reforme prema [[Demokratija|demokratiji]] počinju [[1991.]] godine nakon pada komunizma širom svijeta. Novi, demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] usvojen je [[1998.]] godine. Također pogledati: ''[[Kastrioti]]'' == Simboli == === Zastava === [[Zastava Albanije]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Flamuri i Shqipërisë'') je crvena [[zastava]] s crnim dvoglavim orlom u sredini, koja predstavlja suverenu državu Albaniju na [[Balkan]]u. Vodi porijeklo od sličnog grba (pečata) [[Gjergj Kastrioti Skenderbeg|Gjergja Kastriotija Skenderbega]], vođe pobune protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz [[15. vijek]]a koja je rezultirala kratkom nezavisnošću Albanije od [[1443]]. do [[1478]]. U čast Skenderbega, koji se je protiv Osmanlija borio 25 godina i za to vrijeme vodio 25 bitaka, dvoglavi orao je ukrašen sa 25 perki. U godini 1911. Dede Gjon Luli je na vrhu brda Deçic u sjevernoalbanskim Alpama proglasio nezavisnost Albanaca, dok je sa svojom vojskom - Malisorima - učestvovao u ratu na dva fronta, protiv Srba i Turaka. To je bilo prvi put poslije 500 godina da je ponovo uzdignuta nacionalna zastava Albanaca. U novembru 1912. godine u Vlori po drugi put biva proglašena albanska nezavisnost. Sadašnja zastava službeno je usvojena [[7. april]]a [[1992]], ali su i prijašnje albanske države – Kraljevina Albanija i poslijeratna [[Komunizam|komunistička]] država – koristile gotovo istu zastavu; prva je imala "Skenderbegovu kacigu" iznad orla, a druga crvenu petokraku zvijezdu sa žutim okvirom. Ista zastava biva privatno korištena od strane Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori kao nacionalni simbol. Zastava Albanije možda je inspirisala zastavu izmišljene zemlje Sildavije u crtanim filmovima Tintin. === Grb === [[Grb Albanije]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Stema e Shqipërisë'') je adaptacija [[Zastava Albanije|albanske zastave]]. Načinjen je po uzoru na grb (pečat) [[Skenderbeg]]a. Amblem iznad glave dvoglavog [[Orao|orla]] predstavlja Skenderbegovu kacigu. Grb ima proporcije 1:1.5. === Himna === [[Himni i Flamurit]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Himna Zastavi) jest nacionalna himna Albanije. Riječi za himnu je napisao albanski pjesnik Aleksander Stavre Drenova. Himna je prvi put objavljena [[1912]] godine u albanskim novinama "''Liri e Shqipërisë''" koje su izdavane u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Muziku za tekst je komponovao [[Rumunija|rumunski]] kompozitor Ciprian Porumbescu. == Politika == {{glavni|Politika Albanije}}'''Albanija''' je [[parlament]]arna [[Demokratija|demokratska]] [[republika]], a [[Vlada|vladu]] predvodi [[premijer]]. Zastupljen je višestranački sistem. Vlada ima ulogu izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast imaju i vlada i [[Skupština Republike Albanije|parlament]] ({{Jez-sq|Kuvendi i Republikës së Shqipërisë}}). Od 1991. i uvođenja pluralizma dominantne su [[Demokratska stranka Albanije|Demokratska]] i [[Komunizam|postkomunistička]] [[Socijalistička stranka Albanije|Socijalistička stranka]]. {{Izbori za Albansku skupštinu 2013.}} {{Izbori za Albansku skupštinu 2013. (mandati)}} === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Albanije}} Izvršnu vlast, tj. [[Spisak predsjednika Albanije|predsjednika države]] bira parlament na period od pet godina. === Skupština === {{Glavni|Skupština Albanije}} Zakonodavac je [[Skupština Albanije]], čijih se 140 zastupnika bira za mandat od četiri godine. === Vlada === {{Glavni|Vlada Albanije|Premijer Albanije}} [[Vlada Albanije]], na čelu s [[Spisak premijera Albanije|premijerom]], također odgovara parlamentu za svoj rad. === Ustav === Albanije je 2000. osnovala Ustavni sud po uzoru na Njemačku, koji se u nedavnim političkim krizama pokazao kao stabilizirajući faktor. Aktualni Ustav usvojen je 28. novembra 1998. nakon referenduma. === Izbori === Na ranijim demokratskim izborima, naročito onim prije 2007, dešavale su se razne nepravilnosti, koje su međunarodni posmatrači vrlo negativno ocijenili. Tek su [[Parlamentarni izbori u Albaniji 2013.|parlamentarni izbori 2013.]] bili prvi koji su prošli bez većih neregularnosti te na kojima su stranke gubitnice priznale izborni poraz, što se ranije nikad nije desilo, a za organizaciju tih izbora Albanija je pohvaljena na međunarodnom nivou. Na parlamentarnim izborima održanim 3. jula 2005. pobijedila je tada opozicijska [[Demokratska stranka Albanije]] (PDSh), na čijem je čelu bio bivši predsjednik [[Sali Berisha]], ali nisu uspjeli osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Zbog brojnih prigovora i neophodnih ponavljanja brojanja u tri izborna okruga, zvanični rezultat izbora potvrđen je i objavljen tek početkom septembra 2005. Berisha je tada postao premijer Albanije. Međutim, na lokalnim izborima 18. februara 2007. Berishina Demokratska stranka zabilježila je poraz. Na općinskim izborima 2011. Berisha i Demokratska stranka ponovno su ostvarili pobjedu. Između ostalih, njegova stranka dobila je većinu u općinskom vijeću i mjesto gradonačelnika Tirane, gdje je od 2000. vladao [[Edi Rama]]. Prije parlamentarnih izbora 2013. u aprilu je LSI (Socijalistički pokret za integraciju) napustio koaliciju s Demokratama formiranu 2009. te se pridružio Socijalistima. Na tim izborima pobjedu je odnijela koalicija pod vodstvom Socijalista sa glavnim kandidatom [[Edi Rama|Edijem Ramom]], koji je postao Berishin nasljednik na mjestu premijera. === Političke stranke === Politika u Albaniji obilježena je djelovanjem dvije velike stranke: ''Demokratske stranke Albanije'' (PD) i ''Socijalističke stranke Albanije'' (PS). PD je nastala 1990. iz protivkomunističkih studentskih pokreta, dok je PS stanka nasljednica Stranke rada Albanije, koja je zemljom vladala gotovo 50 godina tokom socijalističke diktature njenog predsjednika [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]]. Danas, da bi neka stranka došla do apsolutne većine u parlamentu, po pravilu bira koalicijskog partnera, pri čemu pojedine manje stranke političkog centra već bile uključene u demokratske i socijalističke vlade. Političke stranke, uz izuzetak Kršćansko-demokratske stranke, ne zastupaju niti jednu religiju. Demokrate imaju pretežnu većinu u gegijskom dijelu sjeverne Albanije, dok Socijalisti imaju više pristalica uglavnom u toskijskom jugu. Grčka i makedonska manjina formirale su zajedničku Ujedinjenu stranku za ljudska prava (PBDNJ). Druge manje stranke su nastale pretežno izdvajanjem raznih struja iz dvije najveće stranke. === Vojska === [[Datoteka:Patrol Boat Iliria.jpg|thumb|180px|Patrolni brod ''Iliria'' Albanske obalne straže]] Albanska vojska se gotovo raspala nakon pobune i nemira u zemlji 1997. godine. Zbog tih događaja, vlada je 2001. započela desetogodišnji program reformi, kako bi vojsku dovela na tehnološki viši nivo te je profesionalno usavršila. Nova albanska vojska sastoji se iz 14.500 aktivnih vojnika i 5.000 u rezervnom sastavu. Novost je i da je Albanija ukinula obavezu služenja vojnog roka te danas raspolaže isključivo sa ''profesionalnim'' vojnicima.<ref name="jonilda"/> Izdaci za odbranu 2011. bili su u visini 1,52% BDP-a.<ref name="CSIS"/> == Administrativna podjela == {{glavni|Administrativna podjela Albanije}} Albanija je podijeljena u 12 okruga (''qark'' na albanskom). Regije su dalje podijeljene u 36 [[Oblasti Albanije|oblasti]] („rrethe“ na Albanskom). Glavni grad, [[Tirana]], ima specijalan status. {{Političke podjele Albanije}} == Privreda == {{glavni|Privreda Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" |+ Struktura bruto domaćeg proizvoda<ref name="cia_factbook" /> |- ! Sektor ! Udio sektora u BDP-u ! Udio zaposlenih |- | [[poljoprivreda]] | 21,4 % | 58 % |- | [[industrija]] | 19,4 % | 15 % |- | uslužni sektor | 59,2 % | 27 % |- |} [[Datoteka:Korce, bazaar 3.jpg|thumb|desno|180px|Tipične tezge na pijaci (bazaru) u gradu [[Korça]]]] Već cijeli niz godina Albanija se nalazi u jednom teškom procesu privredne transformacije sa ranije centralno-planske socijalističke u modernu, otvorenu tržišnu ekonomiju. Nakon teške krize 1990tih, privreda je postepeno bilježila oporavak: mnoga država preduzeća su [[privatizacija|privatizirana]], izgrađeni pravni okviri poslovanja, stopa [[inflacija|inflacije]] stabilizirana, smanjena je stopa nezaposlenosti a bruto nacionalni proizvod i prosječni mjesečni dohoci radnika povećani. Sektor [[turizam|turizma]] je zabilježio snažan porast prihoda. Infrastruktura je značajno poboljšana. Nacionalna ekonomija raste iz godine u godinu, a tokom [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007.]] Albanija je, za razliku od većine drugih evropskih država, čak zabilježila i rast privrede.<ref name="wirtsch"/> Broj građana koji žive ispod granice siromaštva je smanjen, a od 2008. uvedena je proporcionalna (jedinstvena) stopa [[porez]]a od 10%, koja je među najnižim u Evropi. Ipak, u Albaniji još uvijek postoje brojni strukturalni problemi. Stopa [[nezaposlenost]]i je još uvijek relativno visoka, tako naprimjer u periodu juli-septembar 2010. iznosila je 13,5%. Iz ove stope izuzete su osobe koje rade u poljoprivredi, jer se ne smatraju nezaposlenim. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] 2008. godine bilo je 12,4% albanskog stanovništva koji su se smatrali ''siromašnim''.<ref name="WWD"/> U 2006. prosječna mjesečna primanja iznosila su 28.322 [[Albanski lek|leka]] (približno 225 [[euro|eura]]).<ref name="publikime"/> Jedan od većih problema u zemlji je i slaba infrastruktura. Iako su glavne saobraćajne veze znatno obnovljene i izgrađene, veći dio transportnih puteva u planinskim krajevima je i dalje u veoma lošem stanju. U tim područjima opskrba vodom je također ograničena na nekoliko sati dnevno, a česti su i prekidi napajanjem [[električna energija|električnom energijom]]. Zbog ovih problema u ruralnim područjima, mnogi stanovnici su napustili sela i odselili bilo u gradove ili čak u inostranstvo. U 2010. [[bruto domaći proizvod]] iznosio je oko 11,955 milijardi [[američki dolar|US$]], po tekućim cijenama. Sve do 2008. BDP je rastao izuzetno brzo u pojedinim periodima daleko iznad 5% (po realnim cijenama).<ref name="iwfbip"/> Rast privrede u tim godinama zasivao se na velikoj aktivnosti u oblasti [[građevinarstvo|građevinarstva]], ali i sitnih preduzeća i uslužnih djelatnosti. Međutim, zbog izražene energetske krize, poljoprivreda, rudarstvo i industrija su zabilježili smanjenje proizvodnje, te su vrlo sporo napredovale. === Trgovina === U 2011. izvoz je iznosio 1,954 milijardu US$ dok je uvoz iste godine iznosio 5,076 milijarde US dolara. Iz ovog proizilazi trgovački deficit od 3,122 milijarde US dolara odnosno 24,3% BDP-a. Najvažniji izvozni partneri Albanije u 2010. bili su [[Italija]] (48,8 %), [[Kina]] (8,4 %), [[Turska]] (6,7 %), [[Grčka]] (5,6%), [[Španija]] (5,4%) i [[Indija]] (4,9%). Najviše se uvozila roba iz Italije (34,8 %), Grčke (12,9 %), Kine (6,2%), Turske (6,0%) i [[Njemačka|Njemačke]] (4,6%). Iz Albanije se najviše izvozi [[hrana]], [[hrom]], tekstilni proizvodi, sirova [[nafta]], asfalt i [[pamuk]]. U uvozu također dominiraju prehrambeni proizvodi, mašine, hemikalije, tekstil i druga potrošna roba.<ref name="cia_factbook" /> === Budžet === [[Budžet]] Albanije 2009. obuhvatio je izdatke u vrijednosti od oko 4,1 milijarde US dolara, dok su budžetski prihodi iznosili oko 3,36 milijarde US dolara. Iz toga proizilazi budžetski deficit u visini oko 6,3% BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Javni dug u 2009. iznosio je 6,44 milijarde US dolara odnosno 54,9 % BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Plan budžeta za 2012. godinu predviđao je izdatke u visini od 28,7% BDP-a te prihode u visini od 25,7% BDP-a. Prema tome, budžetski deficit je iznosio oko 3% BDP-a.<ref name="eucomm"/> Te godine udio javnih izdataka u budžetu (u %) bio je raspoređen, između ostalih, u sljedeće oblasti:<ref name="shsh12" /> * zdravstvo: 9,71 % * obrazovanje: 11,70 % * odbrana: 3,31 % == Međunarodne integracije == {{Glavni|Pristupanje Albanije Evropskoj uniji}} Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 28. aprila 2009.6. novembra 2009. Vijeće Evropske unije poslalo je [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]] relevantnu dokumentaciju pozivajući da predloži mišljenje o njoj.16. decembra, [[Evropska komisija|Evropska Komisija]] je poslala upitnik Vladi Tirane, a odgovori su dostavljeni 14. aprila 2010. Dana 8. novembra 2010. godine Vijeće je odobrilo ukidanje režima viza cirkuliranje zraka u [[Šengenski sporazum|Šengenskom prostoru]] albanske državljane; ova se odluka primjenjuje počevši od 15. decembra. 10. oktobra 2012. [[Evropska komisija]] preporučila je Albaniji da dobije ''status kandidata'' čim provede neke temeljne reforme. U martu 2015., tokom petog "''sastanka dijaloga na visokoj razini''", povjerenik za proširenje Johannes Hahn naglasio je albanskim vlastima da prije pregovora mogu započeti određivanje datuma za pristupanje, Vlada mora ponovo otvoriti dijalog uz oporbu i provode se značajne reforme u svih pet prethodno identificiranih kritičnih područja, a to su javna uprava, pravna organizacija i državna služba (''vladavina zakona''), [[korupcija]], organizirani kriminal, temeljna prava. Ovaj službeni stav u cijelosti je dijelio [[Evropski parlament]] u aprilu 2015 Putem rezolucije kao komentara na predstavljanje izvješća Komisije o napretku Albanije u 2014. godini od strane [[Evropska komisija|Komisije]]. Temeljni korak ka otvaranju pristupnih pregovora bilo je jednoglasno odobravanje Skupštine ustavne reforme pravosudnog sustava održanog 21. juna 2016., koju su politički čelnici [[Evropska unija|Evropske unije]] smatrali neophodnom za borbu protiv korupcije bijesan u zemlji. U aprilu 2018. godine, visoki predstavnik Evropske unije i povjerenik za proširenje objavljuju svoje pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak. U junu iste godine čelnici 28 zemalja članica odobrili su sporazum o početku pregovora o pristupanju od lipnja 2019. 29. maja 2019. godine, visoki predstavnik i povjerenik za proširenje ponovili su svoje pozitivno mišljenje prilikom otvaranja pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak, posebno u pogledu "masovne reforme pravosudnog sustava.Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i Albanija ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na Albaniju. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019, no 18.oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju. == Demografija == {{glavni|Demografija Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" !align="right" bgcolor="#d2d2d2" colspan="5"|Popis stanovništva<br /><ref name="popis2011"/><ref name="shsh12" /><ref name="cia_factbook" /><ref name="instattreg"/><ref name="king"/> |- ! Godina ! Broj |- |align="center"| 2012 |align="right" | 2.815.749 |- |align="center" | 2011 |align="right" | 2.800.138 |- |align="center" | 2001 |align="right" | 3.069.275 |- |align="center" | 1989 |align="right" | 3.182.400 |- |align="center" | 1979 |align="right" | 2.590.600 |- |align="center" | 1969 |align="right" | 2.068.200 |- |align="center" | 1960 |align="right" | 1.626.300 |- |align="center" | 1950 |align="right" | 1.218.900 |- |align="center" | 1945 |align="right" | 1.122.000 |- |align="center" | 1930 |align="right" | 833.600 |- |align="center" | 1923 |align="right" | 814.400 |- |} [[Datoteka:Pyramide Albanie.PNG|desno|thumb|Starosna piramida stanovništva 2005.]] Prema popisu stanovništva koji je proveden u Albaniji u oktobru 2011, zemlja je imala 2.800.138 stanovnika. To predstavlja smanjenje broja stanovništa za preko 8% u periodu od 2011. godine, što je pravdano velikim iseljavanjem stanovnika. Prvi put u njenoj historiji, manje od polovine stanovnika živjelo je na selu (46,5%).<ref name="popis2011"/> Ministarstvo unutrašnjih poslova Albanije objavilo je u decembru 2015. da je u registru stanovnika upisano više od 4,4 miliona osoba. Međutim, većina tih osoba živi u inostranstvu.<ref name="punete"/> U doba [[Komunizam|komunističke]] vlasti u zemlji, ona je stalno vršila procese [[industrijalizacija|industrijalizacije]] i urbanizacije zemlja, ali i pored toga velika većina Albanaca je prije 1990. i dalje živjela na selu. To i danas obilježava mentalitet mnogih ljudi i u gradovima, čak i onih koji nisu doselili u grad, već njihovi roditelji ili, u svakom slučaju, neko od rođaka još i dalje živi na selu. Tradicionalna srednja klasa stanovništva u Albaniji je i dalje rijetka. Moderna građanska kultura postojala je početkom 20. vijeka samo u većim gradovima poput Skadra, [[Korça|Korçe]], [[Drač]]a i [[Đirokaster|Đirokastra]]. Tek od 1920tih njima se pridružuje nova albanska prijestonica [[Tirana]]. Komunisti su odbijali građansku samosvijest ovih gradova te su nakon 1945. značajno uništili građanska kulturna dostignuća. Vrijeme nakon prekretnice 1990. donijelo je velike ''demografske promjene''. S jedne stane, stotine hiljade Albanaca je bilo legalno ili ilegalno otišlo u Italiju, Grčku, druge zemlje [[Evropska unija|EU]] ili [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], dok je s druge strane uslijedila velika unutrašnja migracija, "bijeg" sa sela u gradove, u kojem su stanovnici planinskih naselja i sela doselili u gradske centre. Albanska vlada je 2004. objavila podatak da se broj emigranata popeo na jedan milion za manje od 15 godina.<ref name="king" /> Međutim, i pored odseljavanja broj stanovništva u glavnom gradu Tirani i lučkom gradu Draču zabilježio je ogroman porast zbog unutrašnjeg doseljavanja. Tirana je sa 250 hiljada stanovnika 1990. porasla na 600.000 danas. Sela i mali gradovi su gotovo pusti. U brdima i na jugu zemlje postoje brojna sela u kojima niko ne živi.<ref name="heller"/> Iako su Albanci prije 1990. imali najvišu stopu prirodnog prirasta u Evropi (kontracepcijska sredstva su bila zabranjena), danas su sa 1,32 rođena djeteta po jednoj ženi daleko ispod evropskog prosjeka od 1,5 djeteta po ženi. Glavni grad ima čak i niži prosjek od oko 1 djeteta po ženi, što je daleko najniža vrijednost među većim evropskim gradovima. Ova okolnost zajedno sa nezaustavljivim odseljavanjem stanovništva doveli su do brzog starenja albanskog stanovništva, koje, zbog još uvijek velikog udjela mlađe populacije od 15 do 30 godina starosti, nije značajnije izraženo. U međuvremenu prosječna starost stanovništva porasla je na 35,3 godine.<ref name="popis2011"/> === Etničke grupe === U etničkom smislu, Albanija ima prilično ujednačeno (homogeno) stanovništvo. [[Albanci]], prema podacima s popisa 2011, predstavljaju najveći etničku grupu sa 82,58% stanovništva. Na istom popisu 13,96% stanovništva nije dalo odgovor u smislu etničke pripadnosti. Ostalih 1,58% stanovništva dalo je nevaljan ili neodređen odgovor. Na osnovu velikog udjela ovako nedorečenih odgovora, čije uzroke treba tražiti u brojnim pozivima na bojkot od strane organizacija etničkih manjina, ovi podaci, prema riječima Dhimitëra Doke,<ref name="freund"/> ''ne predstavljaju jasnu i nedvosmislenu sliku etničke strukture stanovništva Albanije''. Prema odgovorima datim na popisu stanovništva, [[Grci]] sa 0,87% stanovništva predstavljaju najveću etničku manjinu a žive pretežno na jugu zemlje. [[Romi]] i Vlasi (Arumuni) također žive u Albaniji, obje grupe sa po 0,3% stanovništva zemlje. Međutim njihovi pripadnici žive u cijeloj zemlji, vrlo raspršeno, a veće zajednice su koncentrirane u većim gradovima te u južnim dijelovima zemlje. Poslije njih slijede etnički [[Makedonci]] sa 0,2% stanovništva Albanije, koji žive u nekim selima duž državne granice prema Makedoniji. Kao ''Balkanski Egipćani'' izjasnilo se 0,12% stanovništva. Ova zajednica uglavnom živi u većim gradovima, a u etničkom smislu su se izdvojili iz Roma. Relativno mala manjina je 0,01% Crnogoraca. Oni žive uglavnom na sjeverozapadu Albanije prema granici sa Crnom Gorom. Pored navedenih, sve ostale etničke grupe u zemlji sačinjavaju ukupno 0,09% stanovništva. [[Bošnjaci]] sa oko 10.000 pripadnika također predstavljaju jednu od manjina u Albaniji. Njih oko 3.000 živi u regiji između Drača i Tirane, tačnije u naseljima Borak i Šijak. Oni su tamo i dalje zadržali svoj nacionalni identitet i jezik.<ref name="botasot"/> Međutim, na popisu stanovništva 2011. njihov broj nije iskazan zasebno.<ref name="popis2011"/> == Flora i fauna == [[Datoteka:Steinadler Aquila chrysaetos closeup2 Richard Bartz.jpg|thumb|lijevo|180px|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'', alb. ''Shqiponja'') – simbol Albanije]] Albanija se nalazi u području gdje je, između ostalog, prisutan i veliki broj biljnih vrsta. Albanska flora ima 3.221 poznatu vrstu, od čega je 489 [[endem]]a karakterističnih za Balkansko poluostrvo, dok 40 vrsta raste samo u Albaniji. U obalnom pojasu rastu palme, [[narandža|narandže]] i [[limun]]. U dubokim riječnim dolinama koji protiču kroz gorje rastu velike šume oraha i badema. U šumama na sjeveru zemlje rastu između ostalih jele, smrče, hrastovi, bukve i [[javor]]. Za Albaniju su naročito karakteristične hrastove šume koje čine oko petinu svih šuma u zemlji. Na toplijem jugu države i u priobalnim nizijama rastu borovi, [[Lipa (biljka)|lipe]] i masline. Sredozemni grmovi (''makija'') rasprostranjeni su sve do nadmorske visine od 800 m, a osim njih i lovor, eukaliptus i smokva.<ref name="albantur"/> U velike površine netaknute okoline, Albanija čini životni prostor velikom broju rijetkih ptica kao i drugim životinjama, koje su u ostalim područjima ovog dijela Evrope već nestale. U zabačenim planinskim područjima žive [[vuk]]ovi, euroazijski ris, lisice, jeleni, divlje koze i divlje svinje. Broj smeđih medvjeda je krajem 1990ih znatno opao.<ref name="Eckehard"/> Osim toga u Albaniji živi više od 350 vrsta ptica, između ostalih to su jastrebovi, orlovi i lunje. Vlažna i močvarna područja duž obale i jezera su važne stanice za mnoge ptice selice. U albanskim vodama i moru živi oko 260 ribljih vrsta kao i neke rijetke vrste kornjača poput velike želve (''Chelonia mydas'') i glavate želve (''Caretta caretta'').<ref name="medasset"/> Međutim, u Albaniji je u posljednjih 25 godina zabilježen pad [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]]. Dvije biljne i četiri životinjske vrste su već izumrle. Kod 27 vrsta sisara, 89 vrsta ptica, šest vrsta riba i 4 biljne vrste zabilježen je pad broja jedinki za više od polovine.<ref name="medasset" /> === Prirodna okolina === Albanija je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ali se istovremeno bori sa cijelim nizom ekoloških problema, između ostalih nelegalnim lovom i ribolovom, prekomjernim izlovom ribe, nelegalnom sječom šuma i njihovim krčenjem te prekomjernom ispašom pašnjaka. Prema podacima iz 2002, 3,6% površine zemlje je bilo zaštićeno u okvirima rezervata ili nacionalnih parkova dok je 2010. taj postotak narastao na 9,9.<ref name="projectAl008"/> Albanija pripada takozvanom "Zelenom pojasu Evrope" te se nalazi u "[[Plavo srce Evrope|Plavom srcu Evrope]]".<ref name="GREEN_BELT"/><ref name="BLUE_HEART"/> === Nacionalni parkovi === U Albaniji postoji 14 [[Nacionalni parkovi u Albaniji|nacionalnih parkova]], koji zauzimaju oko 6,9% površine zemlje, te pomorski nacionalni park Karaburun-Sazan. Najveći po površini su nacionalni park Prespansko jezero, nacionalni park Šebenik-Jablanica i nacionalni park planine Dajtit. Parkovi su mjesta gdje rastu brojne ugrožene biljne vrste i utočište za brojne ugrožene životinjske vrste, a smatraju se mjestima netaknute prirode. Međutim, nedostaje efektivan i praktičan način zaštite tih područja. Pojedini nacionalni parkovi su također i omiljena turistička odredišta. == Kultura == {{glavni|Kultura Albanije}} === Sport === Najpopularniji sport u zemlji je [[nogomet]]. U najvišem rangu nogmetnog takmičenja, ''Kategoria Superiore'', takmiči se 12 klubova. Do danas najviše titula šampiona ostvario je klub iz Tirane [[KS Dinamo Tirana]]. [[Nogometna reprezentacija Albanije]] ostvarila je najvišu pobjedu u Balkanskom kupu 1946. godine. Također, po prvi put se 2015. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa I|kvalificirala]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u nogometu]]. Osim nogometa, u zemlji su popularna košarka, odbojka i [[streljaštvo]]. Posljednjih godina, automobilske utrke također dobijaju na popularnosti. Albanija je članica [[UEFA]], [[FIFA]] i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Tek 2013. u Tirani je održano neko značajnije međunarodno takmičenje i to Evropsko prvenstvo u dizanju tegova. === Filatelija === {{glavni|Filatelija u Albaniji}} Prva poštanska marka Albanije izašla je 5. maja 1913. godine, gotovo šest mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti. Tiskana je jedna marke sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 1 groša, odnosno 1 [[Turska pjastra|turske pjastre]] Marke su bile zapravo službeni okrugli pečat Ministarstva pošte Albanije, sa albanski dvoglavim orlom kao grbom, tekstom <tt>''MINISTERIA E POST-TELEG E TELEFONËVET'' </tt>u crnoj boji i bez naznačene nominalne vrijednosti. Ukupno je tiskano 2232 komada. Drugo izdanje izašlo je 1. juna, a varijacija te marke 14. oktobra 1913. Radi se ponovo o pečatu, ali bez grba sa nominalnom vrijednošću od jednog groša. Varijanta iz juna je tiskana u [[karnet]]ima od 45 komada, a na poštanskim šalterima je rezana u približno kvadratične marke, a marke su zbog teksta zarotiranog za 45° lijepljene tako da je zarotirani vrh kvadrata bio dolje. Postoje varijante u crnoj i plavoj boji. Drugo izdanje je perforirano iglom šivaće mašine, a perforacije su obilježavane grafitnom olovkom. Tiraž junske serije bio je 1643 komada, a oktobarske oko 800. Petnaest dana kasnije 16. juna izlazi serija od 8 maraka, koje su marke [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] iz 1908, 1909 i 1911. godine, na kojima je ručno utisnut crni pečat u obliku albanskog dvoglavog orla. Nominalna vrijednost je od 2, 5, 10 i 20 para, 1, 2, 2½, 5, 10, 25 i 50 pjastri. Marke su u raznim bojama, a pored orla u donjem dijelu marke je polukružno utisnuto albansko ime Albanije ''Shqipёria''. Tiraž ove serije bio je od 11.375 komada za marku sa nominalnom vrijednošću od 1 pjastre (plave boje), do 16 komada za najvrijedniju marku sa nominalnom vrijednošću od 50 pjastri u naranđastosmeđoj boji. Ova serija je jedna od najvrijednijih albanskih maraka, te vrijednost na tržištu za visoke nominalne vrijedosti, u zavisnosti od kvaliteta, prelazi nekoliko desetina hiljada [[euro|eura]]. <gallery mode="packed"> Datoteka:Shqipenia 16 June 1913-2.jpg|Marka br. 5 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI|Redni broj poštanske marke je po njemačkom katalogu izdavača [[Michel]].}} Datoteka:Shqipenia 16 June 1913.jpg|Marka br. 6 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913.jpg|Marka br. 18 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913-1.jpg|Marka br. 21 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Shqipenia E Lire 1 December 1913.jpg|Marka br. 29 iz serije od 1. decembra 1913. godine{{efn|name=MI}} </gallery> Sve do uvođenja nove albanske valute [[Albanski franak|albanskog franka]], albanske marke su imale nominalne vrijednosti u turskoj pjastri ili u manjim jedinicama [[Turska pjastra|para]]ma. U decembru 1913. izlazi serija od 6 maraka sa motivom [[Skenderbeg]]a sa nominalnim vrijednostima od 2, 5, 10, 25, 50 [[Albanski franak|qintar]]a, kao stotog dijela franka i 1 franka. Marke imaju štamparsku grešku jer je ime Skenderbega umjesto <tt>Skanderbegu</tt> oštampano <tt>Skanderbe'''<big>r'''</big>gu</tt>. Ova serija je poznata u manjoj količini (oko 50 kompleta) sa pečatom <tt>Shkoder</tt> i <tt>Lezkë</tt> u zlatnoj boji. Tiraž je bio 500.000 sa niže vrijednosti, a 100.000 za marku od 1 franka.<ref>MICHEL Südeuropa 2001/2002, Schwanberger Verlag München, ISBN 387-858-659-0 {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> === Praznici i blagdani === * Nova godina (''Festat e Vitit të Ri'') – 1. i 2. januar * "Dan ljeta" (''Dita e Verës'', paganski praznik) – 14. mart * [[Uskrs]] / Vaskrs (''Dita e Pashkës'') – varijabilan datum * Praznik rada (''Dita Ndërkombëtare e Punëtoreve'') – 1. maj * Bajram (Kurban i Ramazanski) (''Dita e Bajramit'') – varijabilni datumi * Dan [[beatifikacija|beatifikacije]] Majke Tereze (''Dita e Lumturimit të Nënë Terezës'') – 19. oktobar * Dan nezavisnosti i dan zastave (''Dita e Pavarësisë dhe Festa e Flamurit'') – 28. novembar * Dan oslobođenja (''Dita e Çlirimit'') – 29. novembar * Nacionalni dan mladosti (''Dita Kombëtare e Rinisë'') – 8. decembar (povodom pada komunističkog režima) * Božić (''Krishtlindjet'') – 25. decembar == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="novi-predsjednik">{{Cite web | url =https://avaz.ba/globus/region/760363/novi-predsjednik-albanije-bajram-begaj-polozio-zakletvu| title =Novi predsjednik Albanije Bajram Begaj položio zakletvu| publisher =Dnevni avaz| date =24. 7. 2022}}</ref> <ref name="popis2011">[http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx Popis stanovništva i domaćinstava 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803171148/http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx |date=3. 8. 2017 }}, podaci INSTAT (Albanski institut za statistiku)</ref> <ref name="mmf1">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=96&pr.y=19&sy=2014&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= "Report for Selected Countries and Subjects"]. Imf.org, 14. septembar 2006, pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="hdi">[http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf "Human Development Report 2015"] (PDF). Ujedinjene nacije, 2015, pristupljeno 14. decembra 2015.</ref> <ref name="ginicoef">[http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient "Income Gini coefficient"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610232357/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |date=10. 6. 2010 }}. Svjetska banka, UNDP pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="ciacoast">[http://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html Dužina obale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151228181044/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |date=28. 12. 2015 }}, CIA World Factbook, pristupljeno 16. decembar 2015.</ref> <ref name="shsh12">{{Cite book| publisher=Instituti i Statistikës| title=Shqipëria në Shifra / Albania in Figures 2012| location=Tirana| year=2013| url=http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| access-date=16. 12. 2015| archive-url=https://web.archive.org/web/20150924035537/http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| archive-date=24. 9. 2015| url-status=dead}}</ref> <ref name="reiseinfos">[http://www.online-reiseinfos.de/klima/albanien.php Klima u Albaniji i klimatske temperature u Korci, Tirani i Vlori]{{Mrtav link}}</ref> <ref name="jonilda">{{Cite web | url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/08/21/feature-03 | title=Albania to abolish conscription by 2010 | language=en | access-date=18. 12. 2012 | date=21. 8. 2008 | publisher=Southeast European Times | author=Jonilda Koci}}</ref> <ref name="CSIS">{{Cite web | url=http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | title=Center for strategic & International Studies; „Trends in European Defense Spending, 2001–2006“ | format=PDF | page=13- | access-date=23. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090418142045/http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | archive-date=18. 4. 2009 | url-status=dead }}</ref> <ref name="cia_factbook">[http://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html The World Factbook - Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104519/https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html |date=4. 3. 2016 }}, CIA, pristupljeno 19. decembar 2015.</ref> <ref name="wirtsch">{{Cite web |url=http://www.ost-ausschuss.de/albanien-trotzt-der-wirtschaftskrise |title=Albanien trotzt der Wirtschaftskrise |access-date=11. 8. 2010}}</ref> <ref name="WWD">Svjetska banka: [http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD/p_red United Nations Development Programme in Albania (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613085145/http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD%2Fp_red |date=13. 6. 2013 }}</ref> <ref name="publikime">{{Cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | title=INSTAT: ''Tregues sipas qarqeve/Indicators by Prefectures 2005/06'', Tirana 2007 | access-date=20. 12. 2015 | archive-date=11. 2. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120211235905/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="iwfbip">Procjena Međunarodnog monetarnog fonda: [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=25&pr.y=9&sy=2011&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP&grp=0&a= World Economic Outlook Database (BDP 2013 po državama)], stanje: oktobar 2013. Pristupljeno 6. januara 2014.</ref> <ref name="eucomm">{{Cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp97_en.pdf|publisher= European Commission|title =''2012 Economic and Fiscal Programmes of Albania, Bosnia and Herzegovina: EU Commission’s overview and country assessments'' |date= 1. 6. 2012|language=en| access-date=15. 9. 2014}}</ref> <ref name="instattreg">{{cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | title=Instituti i Statistikës: Popisi stanovništva 2001-2008 | access-date=19. 12. 2015 | archive-date=14. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111014174433/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="king">{{Cite book|author=Russell King, Nicola Mai|title=Out of Albania – From risis migration to social inclusion in Italy|url=https://archive.org/details/outofalbaniafrom0000king|publisher=Berghahn Books|location=New York|year=2008|isbn=978-1-84545-544-6}}</ref> <ref name="punete">{{Cite web | url=http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | title=Prezantohet projekti për regjistrimin e shqiptarëve që jetojnë jashtë vendit | work=Ministria e Punëve të Brendshme | date=11. 12. 2015 | access-date=17. 12. 2015 | language=sq | archive-date=19. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151219060343/http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | url-status=dead }}</ref> <ref name="heller">{{Cite book|publisher=Wilfried Heller| title=Abwanderungsraum Albanien - Zuwanderungsziel Tirana; Praxis Kultur- und Sozialgeographie| volume=H. 27| location=Potsdam| year=2003| ISBN=3-935024-68-1}}</ref> <ref name="freund">{{Cite book|author=Dhimitër Doka|title=Die ethnischen Minderheiten in Albanien im Licht der Volkszählung 2011|publisher=Deutsch-Albanische Freundschaftsgesellschaft; Albanische Hefte |number=4 |location=Bochum |year=2013 |pages=14–16|ISSN=0930-1437}}</ref> <ref name="botasot">[http://botasot.info/shqiperia/111770/7qjTyaH/ ''Shqipëria, ndërtimorja më e madhe në Evropë''], Bota Sot, pristupljeno 20. decembra 2015.</ref> <ref name="albantur">{{Cite web | url=http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | title=National Tourism Agency of Albania: Flora and Fauna | access-date=27. 9. 2013 | archive-date=27. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130927133520/http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Eckehard">{{Cite book|author=Eckehard Pistrick| title=In der archaischen Bergwelt Albaniens| date=6. 7. 2010| pages=22}}</ref> <ref name="medasset">{{Cite web |url=http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |title=Mediterranean Association to Save the Sea Turtles |access-date=18. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403211130/http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |archive-date=3. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="projectAl008">{{Cite web | url=http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | title=Protecting Biodiversity in Albania through promotion of Natura 2000 | language=en | publisher=WWF | access-date=17. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160305064433/http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status=dead }}</ref> <ref name="GREEN_BELT">[http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf Biro za ekološke studije (2007): ''Karte 8 zum Grünen Band Europas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628210143/http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf |date=28. 6. 2014 }} [PDF]</ref> <ref name="BLUE_HEART">U. Schwarz: [http://www.balkanrivers.net/sites/default/files/BalkanRiverAssessment29032012web.pdf ''Balkan Rivers – The Blue Heart of Europe, Hydromorphological Status and Dam Projects.''] izvještaj 2012. (PDF)</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Albania}} {{Commonscat|Albania}} {{wikiatlas|Albania}} * {{službeni sajt|https://kryeministria.al/en}} Vlade Albanije {{sq simbol}}{{en simbol}} * [http://www.albania.al/ Nacionalna turistička organizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705085533/http://www.albania.al/ |date=5. 7. 2015 }}, zvanična stranica Albanije za informacije o putovanju i turizmu. {{en simbol}} * [http://worldpics.com.au/Albania/index.html Slike svijeta: Albanija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321064514/http://www.worldpics.com.au/Albania/index.html |date=21. 3. 2012 }}, mjesta koja se trebaju posjetiti u Albaniji {{en simbol}} * {{CIA World Factbook link|al|Albanija}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AL Albanija] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17679574 Albanija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albanija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1912.]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države albanskog govornog područja]] bnlxq2p5xf8h2jfdb0uw4s6w3yqjfi7 Grčka 0 1066 3713943 3693651 2025-06-12T22:25:58Z Dolmeetscher 170364 3713943 wikitext text/x-wiki 3713979 3713943 2025-06-12T23:14:19Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]] 3693651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Ελληνική Δημοκρατία Ellinikí Dimokratía | zvanično_ime = Republika Grčka<br />Helenska republika | ime_genitiv = Grčke | zastava = Flag of Greece.svg | grb = Coat_of_arms_of_Greece.svg | mapa = EU-Greece.svg | službeni_jezik = [[Grčki jezik|grčki]] | glavni_grad = [[Atina]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Grčke|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[:el:Κωνσταντίνος Τασούλας|Konstantinos Tasoulas]] (Κωνσταντίνος Τασούλας) | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Grčke|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[:el:Κυριάκος Μητσοτάκης|Kyriakos Mitsotakis]] (Κυριάκος Μητσοτάκης) | po_površini_na_svijetu = 96. | površina = 131.990 | procenat_vode = 0.86 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 74. | stanovnika = 10.768.477 (2017) | gustoća = 84 | nezavisnost = od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] [[25. mart]]a [[1821]]. | valuta = [[Euro]] (€) (EUR) | vremenska_zona = [[EET]] ([[UTC]]+2)<br /> - ljeti [[EEST]] (UTC+3) | himna = "Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)"<br />("[[Imnos eis tin Eleftherian|Himna slobodi]]"){{Center|[[Datoteka:Hymn to liberty instrumental.oga]]}} | internetski_nastavak = [[.gr]] | pozivni_broj = +30 ||bdp_godina=2019.|bdp_per_capita=$30.522|bdp_ukupno=$326,700 milijardi|gini=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>32,3|gini_godina=2018|hdi=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> 0.872|hdi_godina=2018}} '''Grčka''' ({{jez-el|Ελλάδα|Elláda}}), zvanično '''Republika Grčka''' ({{jez-el|Ελληνική Δημοκρατία|Ellīnikī́ Dīmokratía|linkovi=ne}}), jest država koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Smještena je na jugu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]] na strateški veoma važnom raskršću između [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], između [[Egejsko more|Egejskog mora]] na istoku, [[Jonsko more|Jonskog mora]] na zapadu i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na jugu. Graniči se sa [[Albanija|Albanijom]] na sjeverozapadu, [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] na sjeveru i [[Turska|Turskom]] na sjeveroistoku. Sa površinom od 132.000&nbsp;km<sup>2</sup> najveća je država na Balkanskom poluostrvu. Pored kontinentalnog dijela Grčka obuhvata i preko 1.400 ostrva od kojih su najveći i najznačajniji [[Kreta]], [[Eubeja]], [[Lezbos]], [[Rodos]] i [[Krf]]. Grčka se sastoji od [[Regije Grčke|devet geografskih regija]]: [[Makedonija (Grčka)|Makedonija]], [[Centralna Grčka]], [[Peloponez]], [[Tesalija]], [[Epir (region)|Epir]], [[Egejska ostrva]] (uključujući [[Dodekanez]] i [[Kikladi|Kiklade]]), [[Zapadna Trakija|Trakija]], [[Kreta]] i [[Jonska ostrva]]. Grčka ima najdužu obalu na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i 11. [[Spisak država po dužini obale|najdužu obalu na svijetu]]. Reljef je uglavnom planinski, a najviši vrh je planina [[Olimp]] sa nadmorskom visinom od 2.918 metara. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grčka ima oko 10,8 miliona stanovnika. Glavni i najveći grad je [[Atina]]. Historija savremene Grčke države vuče svoje korijene iz civilizacije [[Antička Grčka|antičke Grčke]], koja se smatra kolijevkom [[Zapadna civilizacija|zapadne civilizacije]]; njeno naslijeđe uključuje [[Atinska demokratija|demokratiju]], [[Zapadna filozofija|zapadnu filozofiju]], [[Olimpijske igre]], [[Zapadna književnost|zapadnu književnost]], [[Historiografija|historiografiju]], [[političke nauke]], značajne [[Historija nauke u klasičnoj antici|naučne]] [[Grčka matematika|matematičke]] principe i [[Drama|dramu]], uključujući i [[Tragedija|tragediju]] i [[Komedija|komediju]]. Nakon nekoliko stoljeća nezavisnosti, grčke [[Grad-država|gradove-države]] ujedinjuje [[Filip II Makedonski]] u četvrtom stoljeću prije nove ere. Njegov sin [[Aleksandar Veliki]] je osvojio [[Antička Makedonija|cijeli antički svijet]], šireći grčku kulturu i nauku od istočnog Mediterana do rijeke [[Ind]]. Zatim je Grčku [[Grčka (rimska provincija)|anektirao]] Rim u drugom stoljeću prije nove ere. Grčka je postala sastavni dio [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] formirajući jezgru oko njenog nasljednika [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]]. [[Grčka pravoslavna crkva]] je ukorijenjena u prvom stoljeću, oblikujući moderni grčki identitet i prenoseći grčku tradiciju širom [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog svijeta]]. Sredinom 15. stoljeća pada pod [[Osmanlijska Grčka|Osmanlijsku vlast]], a nacionalna država Grčka se pojavljuje 1830. godine nakon [[Grčki rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]]. Bogata historija ove zemlje reflektuje se po 17 lokaliteta koja se nalaze na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|UNESCO-ovoj listi svjetske baštine]], među najvećim u Evropi i svijetu. [[Datoteka:Acropolis Athens in 2004.jpg|mini|250p|desno|[[Atina]], glavni grad Grčke]] Grčka je [[Demokratija|demokratska]] i [[Razvijene zemlje|razvijena država]] sa razvijenom [[Ekonomija|ekonomijom]], visokim [[Kvalitet života|kvalitetom života]] i visokim [[Indeks ljudskog razvoja|životnim standardom]]. Jedan je od osnivača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Grčka je deseta država koja se pridružila [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] i postala je dio [[Eurozona|Eurozone]] od 2001. godine. Također je član mnogih drugih međunarodnih institucija kao što su [[Vijeće Evrope]], [[NATO]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]], [[Organizacija za međunarodnu frankofoniju|OIF]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]] i [[Svjetska trgovačka organizacija|WTO]].[[Datoteka:Crete komos beach.jpg|mini|250p|desno|[[Kreta]], jedan od mnogobrojnih ostrva Grčke]] == Historija == {{Glavni|Historija Grčke}} === Antički i klasični period === {{Glavni|Antička Grčka|Klasična Grčka}}Najraniji dokazi o prisustvu ljudi na južnom [[Balkan]]u datiraju iz 270.000 godine p.n.e. i nalaze se u [[Pećina Petralona|pećini Petralona]], u grčkoj pokrajini [[Makedonija (Grčka)|Makedoniji]]. Grčka je dom prve napredne civilizacije u Evropi i smatra se rodnim mjestom zapadne civilizacije koja počinje sa [[Cikladska civilizacija|Cikladskom civilizacijom]] na ostrvima Egejskog mora (3.200. - 2.700. p.n.e.), [[Minojska civilizacija|Minojskom civilizacijom]] na Kritu (2.700. - 1.900. p.n.e.) i [[Mikenska civilizacija|Mikenskom civilizacijom]] (1.900. - 1.100. p.n.e.). Ove civilizacije su bile pismene; Minojci su pisali nedešifrovanim pismom poznatim kao [[Linear A]], a Mikenjani pismom poznatim kao [[Linear B]]. Mikenjani su postepeno apsorbirali Minojce, ali se njihova civilizacija nasilno uništila oko 1.200. godine p.n.e., tokom regionalnih previranja poznatih kao [[kolaps bronzanog doba]]. Ovo razdoblje je poznato i kao [[Mračno doba Grčke]]. Kraj Mračnog doba tradicionalno datira 776. godine p.n.e. sa početkom prvih [[Antičke Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. [[Ilijada]] i [[Odiseja]], prvi tekst zapadne književnosti, govori da su se na kraju Mračnog doba na grčkom poluostrvu pojavila razna kraljevstva i [[Grad-država|gradovi-države]] koji su imali svoje kolonije na obalama [[Crno more|Crnog mora]], [[Magna Graecia|Južne Italije]] (Magna Graecia) i [[Mala Azija|Male Azije]]. Ove države i njihove kolonije su dostigle veliki nivo [[Bogatstvo|prosperiteta]] što je rezultiralo kulturnim bumom koji je izražen u [[Arhitektura antičke Grčke|arhitekturi]], [[Antička književnost|drami]], [[Antička Grčka|nauci]], [[Grčka matematika|matematici]] i [[Antička filozofija|filozofiji]]. [[Klisten]] je 508. godine p.n.e. pokrenuo prvi [[Atinska demokratija|demokratski sistem]] vlasti u Atini. Od 500. godine p.n.e. [[Ahemenidsko carstvo|Perzijsko carstvo]] je kontrolisalo grčke gradove-države u [[Anadolija|Maloj Aziji]] i [[Antička Makedonija|Makedoniju]]. Pokušaji nekih grčkih gradova-država da se oslobode perzijske vladavine nisu bili uspješni. Perzija je [[Prva perzijska invazija na Grčku|napala gradove-države na grčkom poluostrvu]] 492. godine p.n.e., ali je bila primorana da se povuče nakon poraza u [[Bitka kod Maratona|bici kod Maratona]] 490. godine p.n.e. U [[Druga perzijska invazija na Grčku|drugoj perzijskoj invaziji]] 480. godine p.n.e. nakon odlučujuće grčke pobjede u [[Bitka kod Salamine|bitkama kod Salamine]], [[Bitka kod Plateje|Plateje]] i [[Bitka kod Mikale|Mikale]], perzijanci su bili prisiljeni da se povuku po drugi put sa svih evropskih teritorija. Predvođeni [[Atina (država)|Atinom]] i [[Sparta|Spartom]], grčke pobjede u [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]] se smatraju ključnim trenutkom u svjetskoj historiji. Nakon toga uslijedio je period od 50 godina mira koji je poznat kao [[Zlatno doba Atine]], perioda koji je postavio mnoge temelje zapadne civilizacije. Nedostatak političkog jedinstva u Grčkoj je doveo do čestih sukoba između grčkih država. Najrazorniji unutar-grčki rat je bio [[Peloponeski rat]] (431. - 404. p.n.e.) koji je dobila Sparta, što je dovelo do propasti Atine kao vodeće snage u Antičkoj Grčkoj. Atina i Sparta su kasnije bili u sjeni [[Teba (Grčka)|Tebe]] i na kraju [[Antička Makedonija|Makedonije]], koja je ujedinila sve grčke države u [[Korintski savez]] (također poznat kao Helenski savez) pod vodstvom [[Filip II Makedonski|Filipa II]], koji je izabran za lidera prve jedinstvene grčke države u historiji. Nakon atentata na Filipa II, njegov sin [[Aleksandar Veliki]] je preuzeo vodstvo nad Korintskim savezom i pokrenuo invaziju na Perzijsko carstvo sa združenim snagama svih grčkih država 334. godine p.n.e. Neporažen u borbi, Aleksandar je osvojio Perzijsko carstvo u cijelosti 330. godine p.n.e. On je stvorio jedno od najvećih carstava u historiji, koje se protezalo od Grčke do Indije. Nakon njegove smrti, njegovo carstvo je podijeljeno na nekoliko kraljevina, od kojih su najpoznatije [[Seleučko carstvo]], [[Ptolemejsko kraljevstvo]], [[Grčko-baktrijsko kraljevstvo]][[Indo-grčko kraljevstvo|Iindo-grčko kraljevstvo]]. Mnogi grci su emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]], [[Seleukija|Seleukiju]] i mnoge druge nove helenističke gradove u Aziji i Africi. Iako se političko jedinstvo Aleksandrovog carstva nije održalo, rezultiralo je helenističkom civilizacijom i širenjem grčkog jezika i kulture na područja koje je Aleksandar osvojio. Grčka nauka, tehnologija i matematika su dostigle svoje vrhunac tokom helenističkog perioda. == Geografija == {{Glavni|Geografija Grčke}} Grčka se nalazi na jugu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. U Grčkoj živi oko 11 miliona stanovnika a površina je 132.000&nbsp;km<sup>2</sup>. Glavni grad je [[Atina]]. Ostali veći gradovi su: [[Pirej]], [[Solun]], [[Larisa]], [[Ber]], [[Patras]] i [[Janjina]]. Obala je veoma razuđena, sa mnoštvom [[ostrvo|ostrva]], poluostrva i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u [[Evropa|Evropi]]. Neka od ostrva su: [[Mitilena]], [[Hios]], [[Kreta]], [[Krf]], [[Argostolion]], [[Skiros]], [[Andros]] i dr. Najveći dio države je pod [[planina]]ma, najviši vrh je [[Olimp]] sa 2 911 metara nadmorske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljoprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Grčke}} Grčka je podijeljena na 13 [[regija]] koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture ([[grčki jezik|grč.]] ''nomoi''). Tih 13 periferija su: # [[Atika]] # [[Epirus]] # [[Istočna Makedonija i Trakija]] # [[Jonska ostrva]] # [[Južni Egejski]] # [[Kreta]] # [[Peloponez]] # [[Sjeverni Egejski]] # [[Srednja Grčka]] # [[Srednja Makedonija]] # [[Tesalija]] # [[Zapadna Grčka]] # [[Zapadna Makedonija]] == Privreda == {{Glavni|Privreda Grčke}} Grčka je razvijena zemlja sa razvijenim [[ribolov]]om, [[industrija|industrijom]], pa donekle i [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja. Poljoprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veća proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[riža]], [[maslina|masline]], [[agrumi]] i [[mandarina|mandarine]]. Također se praktikuje i [[vino]]gradarstvo. Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: [[boksit]], [[mangan]], [[nikl]], [[cink]], [[barit]], [[sumpor]], [[kuhinjska so|so]], [[srebro]] i dr. Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj. Krajem 2009. privreda Grčke se našla u najvećim problemima, od ponovne uspostave demokratije, 1974. [[Datoteka:Greece_public_debt_1999-2010.svg|mini|lijevo|220px|Dug Grčke]] [[Datoteka:Greece_GDP_growth_1961-2010.svg|mini|lijevo|220px|Rast BDP Grčke]] Početkom 2010., otkriveno je da su vlade Grčke, jedna za drugom, dosljedno i promišljeno lažno izvještavale o službenoj državnoj statistici, da bi se zadržale u okviru pravila monetarne unije. To je omogućilo da vlade Grčke troše više od realno mogućeg, istovremeno krijući od nadzornika iz EU stvarni manjak. U maju 2010., države [[Eurozona|Eurozone]] odobravaju Grčkoj pomoć od 110 milijardi eura. [[Datoteka:Greece.geohive.gif|mini|250p|lijevo|Administrativna podjela Grčke]] == Stanovništvo == U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni [[Grci]]. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto [[Turci|Turaka]] i [[Bugari|Bugara]], a na zapadu u oblasti Janja nešto [[Albanci|Albanaca]]. Najdominantnija [[religija]] u Grčkoj je [[hrišćanstvo]], odnosno [[pravoslavlje]], sa [[islam]]skom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve<ref>[https://web.archive.org/web/20090324213829/http://www.parliament.gr/english/politeuma/syntagma.pdf] Ustav Grčke, član 1</ref>. Grčka [[pravoslavna crkva]] je [[autokefalnost|autokefalna]]. Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u [[grad]]ove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori [[grčki jezik|grčkim jezikom]]. U pograničnim mjestima se govori [[albanski jezik|albanski]] i [[turski jezik]]. Koristi se [[grčko pismo|staro grčko pismo]]. == Kultura == {{Glavni|Grčka kultura}} U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca. Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve[1]. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna. Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik,a u nekim regijama i francuski i engleski. Koristi se staro grčko pismo. == Također pogledajte == * [[Grčki jezik]] * [[Grčko pismo]] * [[Grci]] * [[Olimpijske igre]] * [[Atina (država)|Atina]] * [[Olimp]] * [[Pindsko-makedonska kneževina]] * [[Larisa (grad)]] * [[Dora Bakoyannis]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Greece}} {{Wikicitat|Kategorija:Grčka|Grčka}} * [http://www.badley.info/history/Greece.index.html Hronologija Grčke] * [http://www.britannica.com/nations/Greece Enciklopedija Britannica o Grčkoj] * [http://www.gnto.gr/?langID=2/Službena stranica grčke turističke organizacije] * [http://www.statistics.gr/ Službena stranica Ureda za statistiku Grčke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110227225934/http://www.statistics.gr/ |date=27. 2. 2011 }} * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Greece:_Primary_Documents Historija Grčke] * [https://web.archive.org/web/20050305081209/http://www.presidency.gr/en/index.htm Predsjednik Helenske republike] * [https://web.archive.org/web/20060615224722/http://www.primeminister.gr/gr/lang/en/primeminister.asp Premijer Grčke] * [https://web.archive.org/web/20060702052740/http://www.parliament.gr/english/default.asp Helenski parlament] * [http://www.ellopos.net/elpenor/default.asp Grčka baština] * [http://www.fhw.gr/chronos/en/ Helenska historija] * [http://www.greekroyalfamily.gr/ Grčka kraljevska porodica] * [http://www.hellas.net Hellas Net: 360° Virtual tour kroz Grčku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200121001457/http://www.hellas.net/ |date=21. 1. 2020 }} * [https://web.archive.org/web/20060716060655/http://www.sailing-advisor.com/greece-yacht-charter.html Vodič za jedrenje Grčkom] * [https://web.archive.org/web/20061108185218/http://www.turbomaps.com.ar/english/greece.php Spisak gradova Grčke sa satelitskim snimcima] * [https://www.youtube.com/watch?v=mewLDGrGlo0 Patrola do Grčke - 2019 (RTS SAT - Zvanični kanal] * [https://www.youtube.com/watch?v=5G22eZ1dwfA Patrola do Grčke preko Makedonije - 2017 (RTS SAT - Zvanični kanal] {{Stub-država}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Periferije Grčke}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} [[Kategorija:Grčka| ]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] 1my3eduh16ump83kn8p95yyrt2xgxpo FK Borac Banja Luka 0 1556 3713906 3711239 2025-06-12T19:52:25Z Bakir123 110053 3713906 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #d92c2c | Ime kluba = FK Borac Banja Luka | Puno ime = Fudbalski klub<br>Borac Banja Luka | Grb = FK Borac Banja Luka.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Crveno-plavi''<br>''Krajiški ponos''<br>''Velikan iz Platonove'' | Osnovan = 4. juli 1926. | Raspušten = | Lokacija = [[Banja Luka]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#d92c2c}} {{colorbox|#2d4f9e}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | Stadion = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]] | Kapacitet = 9.730<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} [[Zvjezdan Misimović]] | Trener = {{ZD|BiH}} [[Mladen Žižović]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _borac2021h | uzorak_t1 = _borac2021h | uzorak_dr1 = _borac2021h | uzorak_š1 = _borac2021h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = 0000D8 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _borac2021a | uzorak_t2 = _borac2021a | uzorak_dr2 = _borac2021a | uzorak_š2 = _borac2021a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = _borac2021t | uzorak_t3 = _borac2021t | uzorak_dr3 = _borac2021t | uzorak_š3 = _borac2021t | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], i aktuelni je šampion. Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari. == Historija == [[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]] Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz 1925. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Razgovoru su prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika. Po tome je klub dobio svoje prvo ime "Radnički sportski klub Borac" Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba. ==Uspjesi== ===Domaći=== ====Liga==== * '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]:''' **'''Prvaci (3):''' [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] **Drugoplasirani (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] * '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:''' **'''Prvaci (5):''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19. '''(rekord)''' **Drugoplasirani (1): 1997/98. ====Kupovi==== * '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:''' **'''Prvaci (1):''' 1987/88. **Drugoplasirani (1): 1974. * '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]:''' **'''Prvaci (1):''' 2009/10. **Drugoplasirani (3): 2003/04, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], 2023/24. * '''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]:''' **Drugoplasirani (1): 2024. * '''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:''' **'''Prvaci (5):''' 1994/95, 1995/96, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2022/23. ===Evropski=== * '''[[Mitropa kup]]:''' **'''Prvaci (1):''' 1992. == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 3/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 55 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/20. | style="text-align:center;" | 54 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 40 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 62 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 67 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 49 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 51 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 45 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 49 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 11/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 36 |- |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]] | [[Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 81 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 38 |- |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 80 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 4/12. | style="text-align:center;" | 36 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 67 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12. | style="text-align:center;" | 54 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 2/12. | style="text-align:center;" | 58 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 78 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 2/12. | style="text-align:center;" | 81 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost ! |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76.]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{flagicon|LUX}} |[[US Rumelange|Rumelange]] |9–0 |5–1 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2. kolo |{{flagicon|BEL}} |[[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |1–0 |0–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988/89.]] |[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{flagicon|SSSR}} |[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]] |2–0 |0–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992.]] |rowspan=2|[[Mitropa kup]] |1/2 finale |{{flagicon|ITA}} |[[US Foggia|Foggia]] |2–2 (4–2) p. |{{n/a}} |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |Finale |{{flagicon|MAĐ}} |[[BVSC Budapest]] |1–1 (5–3) p. |{{n/a}} |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]] |[[UEFA Evropska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|ŠVI}} |[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]] |1–1 |0–1 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]] |[[UEFA Liga prvaka]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|IZR}} |[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |3–2 |1–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]] |[[UEFA Evropska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|CG}} |[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] |2–2 |1–1 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|CG}} |[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |1–0 |{{n/a}} |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|POR}} |[[Rio Ave FC|Rio Ave]] |0–2 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|2021/22. |[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|UEFA Liga prvaka]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|RUM}} |[[CFR Cluj]] |2–1 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|UEFA Evropska konferencijska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|SJI}} |[[Linfield FC|Linfield]] |0–0 |0−4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] |[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|FAR}} |[[B36 Tórshavn]] |2–0 |1–3 (3–4) p. |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]] |[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|AUT}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |1–2 |0–1 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=12|2024/25. |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2024/25.|UEFA Liga prvaka]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|ALB}} |[[KF Egnatia|Egnatia]] |1–0 |1–2 (4–1) p. |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|GRČ}} |[[PAOK FC|PAOK]] |0–1 |2–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2024/25.|UEFA Evropska liga]] |3. kvalifikacijska runda |{{flagicon|FAR}} |[[KÍ Klaksvík|KÍ]] |3–1 |1–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |Doigravanje |{{flagicon|MAĐ}} |[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |1–1 (2–3) p. |0–0 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=8|[[UEFA Konferencijska liga 2024/25.|UEFA Konferencijska liga]] |rowspan=6|Ligaška faza |{{flagicon|GRČ}} |[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] |1–1 |{{n/a}} |rowspan=6|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |{{flagicon|KIP}} |[[APOEL FC|APOEL]] |{{n/a}} |1–0 |- |{{flagicon|ISL}} |[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]] |{{n/a}} |0–2 |- |{{flagicon|AUT}} |[[LASK]] |2–1 |{{n/a}} |- |{{flagicon|IRS}} |[[Shamrock Rovers FC|Shamrock Rovers]] |{{n/a}} |0–3 |- |{{flagicon|KIP}} |[[AC Omonia|Omonia]] |0–0 |{{n/a}} |- |Nokaut-faza |{{flagicon|SVN}} |[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]] |1–0 |0–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |Osmina-finala |{{flagicon|AUT}} |[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] |1–1 |1–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} == Stadion == [[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]] FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]]. Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK Krajišnik. Datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, vijest o svečanom otvaranju Stadiona Bana Kujundžića“ö prenijele su i tadašnje [[Vrbaske novine]].{{Izvor}} Na temeljima tog stadiona, na kom je drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji Gradski stadion Banjaluka. FK Krajišnik je nakon Drugog svjetskog rata dobio današnji naziv i danas stadion služi kao domaći teren Fudbalskog kluba Borac. == Navijači == Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice fudbalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini. == Igrači == === Trenutni sastav === ''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Poznati igrači == {{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}} {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]] * {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]] * {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]] * {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]] * {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]] * {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]] * {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]] * {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]] * {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]] * {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] * {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]] * {{ZD|BIH}} [[Boja Puzigaća]] {{div col end}} == Treneri == {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962) * {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963) * {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967) * {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968) * {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970) * {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972) * {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972) * {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975) * {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984) * {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985) * {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988) * {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989) * {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]] * {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]] * {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]] * {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]] * {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990) * {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990) * {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990) * {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992) * {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]] * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002) * {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003) * {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004) * {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006) * {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006) * {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006) * {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006) * {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007) * {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008) * {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010) * {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010) * {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011) * {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011) * {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012) * {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012) * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015) * {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016) * {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017) * {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017) * {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017) * {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017) * {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018) * {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018) * {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019) * {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020) * {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020) * {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021) * {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021) * {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022) * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022) * {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2022–2024) * {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2024–danas) {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fkborac.net Službena stranica] * [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac] * [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca] {{Navkutije |ime = |naslov = FK Borac u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]] [[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]] [[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]] [[Kategorija:1926. u Bosni i Hercegovini]] 3fr2r2hr8dp5amb20q19kr5mr96eml5 FK Željezničar Sarajevo 0 1562 3713922 3713588 2025-06-12T20:33:44Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3713922 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Tunović]] | Trener = [[Admir Adžem]] | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==== [[UEFA Intertoto kup]] ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 12. juni 2025.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 12. 6. 2025| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 12. 6. 2025| year = 2025| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NIG|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Dan Lagumdžija]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HRV|ime=[[Filip Dangubić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Ernad Babaluk]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Huso Karjašević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Ognjen Laušević]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Léo Simoni]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=CG|ime=[[Aleksandar Boljević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Marin Galić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Aiman Šemdin]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Malik Kolić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Vedad Garčević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=BIH|ime=[[Azur Mahmić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NIG|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72 |- |II mjesto |1970–71 |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78 |- |II mjesto |1953–54 |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]] |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81 |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13 |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001 |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85 |- |1/4 finale |1971–72 |- |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025–danas) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] bnd6lz3ksufxixfsx0g0kvnd99awqxw Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine 0 2283 3713991 3685377 2025-06-13T00:30:58Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku P041499-792839_(cropped).jpg datotekom [[:File:Šefik_Džaferović_-_2019_-_P041499-792839_(cropped).jpg|Šefik_Džaferović_-_2019_-_P041499-792839_(cropped).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR 3713991 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} Spisak predsjednika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] do danas. ==Spisak== {| class="wikitable" |- ! Ime ! Slika ! Mandatni period |- bgcolor="efefef" ! colspan="3" align=center | {{ZD|SR BiH}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Demokratska]] / [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Federalna Država Bosna i Hercegovina]] |- | [[Vojislav Kecmanović]] | [[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|70p]] | 25. novembar 1943 – novembar 1946. |- ! colspan="3" |{{ZD|SR BiH}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] |- | [[Đuro Pucar]] | [[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|70p]] | novembar 1946 – septembar 1948. |- | [[Vlado Šegrt]] | [[Datoteka:Vlado Segrt EPLJ.JPG|70p]] | septembar 1948 – mart 1953. |- | [[Đuro Pucar]] | [[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|70p]] | decembar 1953 – juni 1963. |- ! colspan="3" |{{ZD|SR BiH}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] |- | [[Rato Dugonjić]] | [[Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|70p]] | juni 1963 – 1967. |- | [[Džemal Bijedić]] | [[Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|70p]] | 1967– 30. juli 1971. |- | [[Hamdija Pozderac]] | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]] | 30. juli 1971 – maj 1974. |- | [[Rato Dugonjić]] | [[Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|70p]] | maj 1974 – april 1978. |- | [[Raif Dizdarević]] | [[Datoteka:Raif Dizdarević (političar) (cropped).jpg|70p]] | april 1978 – april 1982.<ref name ="hrcak">{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007}}</ref> |- | [[Branko Mikulić]] | [[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|70p]] | april 1982 – 26. april 1984.<ref name="hrcak" /> |- | [[Milanko Renovica]] | [[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|bez okvira|70p]] | 26. april 1984 – 26. april 1985.<ref name="hrcak" /> |- | [[Munir Mesihović]] | [[Datoteka:Munir Mesihović.jpg|70p]] | 26. april 1985 – april 1987.<ref name="hrcak" /> |- | [[Mato Andrić]] | [[Datoteka:Mato Andrić.jpg|70p]] | april 1987 – april 1988.<ref name="hrcak" /> |- | [[Nikola Filipović]] | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]] | april 1988 – april 1989.<ref name="hrcak" /> |- | [[Obrad Piljak]] | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]] | april 1989 – decembar 1990.<ref name="hrcak" /> |- | [[Alija Izetbegović]] | [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|70p]] | decembar 1990 – 8. april 1992.<ref name="hrcak" /> |- bgcolor="efefef" ! colspan="3" align=center | {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} / {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<ref>{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 6. 2008 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Alija Izetbegović]] | [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|70p]] | 8. april 1992 – oktobar 1998. |- | [[Živko Radišić]] | [[Datoteka:Zivko Radisic (cropped).jpg|70p]] | oktobar 1998 – juni 1999. |- | [[Ante Jelavić]] | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]] | juni 1999 – februar 2000. |- | [[Alija Izetbegović]] | [[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|70p]] | februar 2000 – oktobar 2000. |- | [[Živko Radišić]] | [[Datoteka:Zivko Radisic (cropped).jpg|70p]] | oktobar 2000 – juni 2001. |- | [[Jozo Križanović]] | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]] | juni 2001 – februar 2002. |- | [[Beriz Belkić]] | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]] | februar 2002 – oktobar 2002. |- | [[Mirko Šarović]] | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|70p]] | oktobar 2002 – april 2003. |- | [[Dragan Čović]] | [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|70p]] | april 2003. |- | [[Borislav Paravac]] | [[Datoteka:Borislav Paravac, Pope johnpaul funeral politics.jpg|70p]] | april 2003 – juni 2003. |- | [[Dragan Čović]] | [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|70p]] | juni 2003 – februar 2004. |- | [[Sulejman Tihić]] | [[Datoteka:Sulejman Tihić (2006-03-07).jpg|70p]] | februar 2004 – oktobar 2004. |- | [[Borislav Paravac]] | [[Datoteka:Borislav Paravac, Pope johnpaul funeral politics.jpg|70p]] | oktobar 2004 – juni 2005. |- | [[Ivo Miro Jović]] | [[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|70p]] | juni 2005 – februar 2006. |- | [[Sulejman Tihić]] | [[Datoteka:Sulejman Tihić.jpg|70p]] | februar 2006 – novembar 2006. |- | [[Nebojša Radmanović]] | [[Datoteka:Nebojsa Radmanovic.jpg|70p]] | novembar 2006 – juli 2007. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:McElhaney Radmanovic Komsic (cropped).jpg|70p]] | juli 2007 – mart 2008. |- | [[Haris Silajdžić]] | [[Datoteka:Haris Silajdžić.jpg|70p]] | mart 2008 – novembar 2008. |- | [[Nebojša Radmanović]] | [[Datoteka:Nebojsa Radmanovic.jpg|70p]] | novembar 2008 – juli 2009. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:Željko Komšić.jpg|70p]] | juli 2009 – mart 2010. |- | [[Haris Silajdžić]] | [[Datoteka:Visit to the Western Balkans region (cropped).jpg|70p]] | mart 2010 – novembar 2010. |- | [[Nebojša Radmanović]] | [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|70p]] | novembar 2010 – juli 2011. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|70p]] | juli 2011 – mart 2012. |- | [[Bakir Izetbegović]] | [[Datoteka:Bakir Izetbegović 2011.jpg|70p]] | mart 2012 – novembar 2012. |- | [[Nebojša Radmanović]] | [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|70p]] | novembar 2012 – juli 2013. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|70p]] | juli 2013 – mart 2014. |- | [[Bakir Izetbegović]] | [[Datoteka:Izetbegović, Bakir.jpg|70p]] | mart 2014 – novembar 2014. |- | [[Mladen Ivanić]] | [[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|70p]] | novembar 2014 – juli 2015. |- | [[Dragan Čović]] | [[Datoteka:Dragan Čović, portrait 2.jpg|70p]] | juli 2015 – mart 2016. |- | [[Bakir Izetbegović]] | [[Datoteka:Izetbegović, Bakir.jpg|70p]] | mart 2016 – novembar 2016. |- | [[Mladen Ivanić]] | [[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|70p]] | novembar 2016 – juli 2017. |- | [[Dragan Čović]] | [[Datoteka:Dragan Čović 2020.jpg|70p]] | juli 2017 – mart 2018. |- | [[Bakir Izetbegović]] | [[Datoteka:A23A9154 (41248738975) (cropped).jpg|70p]] | mart 2018 – novembar 2018. |- | [[Milorad Dodik]] | [[Datoteka:Milorad Dodik (2019-03-04) (cropped).jpg|70p]] | novembar 2018 – juli 2019. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:Željko Komšić (2020-02-16) (cropped).jpg|70p]] | juli 2019 – mart 2020. |- | [[Šefik Džaferović]] | [[Datoteka:Šefik Džaferović - 2019 - P041499-792839 (cropped).jpg|70p]] | mart 2020 – novembar 2020. |- | [[Milorad Dodik]] | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|70p]] | novembar 2020 – juli 2021. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|70p]] | juli 2021 – mart 2022. |- | [[Šefik Džaferović]] | [[Datoteka:EU-Western Balkans meeting (2022) (cropped).jpg|70p]] | mart 2022 – novembar 2022. |- | [[Željka Cvijanović]] | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|70p]] | novembar 2022 – juli 2023. |- | [[Željko Komšić]] | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|70p]] | juli 2023 – mart 2024. |- | [[Denis Bećirović]] | [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|bez okvira|70p]] | mart 2024 – novembar 2024. |- | [[Željka Cvijanović]] | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|bez okvira|70p]] | novembar 2024 – |} ==Također pogledajte== *[[Bosanski vladari]] *[[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine]] ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]] b1dktq8hrxwo2xd9u9rv40gpsfniu1z Euro 0 4028 3713958 3537288 2025-06-12T22:37:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Euro |izvorno_ime= |slika_1 =Euro Series Banknotes.png |opis_1 =Novčanice eura 2017 |slika_2 = |opis_2 =Kovanice eura |iso_kod =EUR |korisnik_država =Zemlje članice [[Evropska monetarna unija|EMU]] |stopa_inflacije =1.8 % |izvor_datum_inf =[http://www.ecb.int/pub/pdf/mobu/mb200610en.pdf Evropska centralna banka]<br />[[oktobar]] [[2006]]. |najmanja_jedinica=cent |oznaka =€ |kovanice =1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2 |novčanice =€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500 |oznaka = |nacionalna_banka =Evropska centralna banka |web_banka =www.ecb.int |štamparija = |web_tiskara= |kovnica = |web_kovnica= }} '''Euro''' ('''€'''; [[ISO 4217]] kod '''EUR''') je [[valuta]] u: [[Austrija]], [[Belgija]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Holandija]], [[Hrvatska]], [[Irska]], [[Italija]], [[Kipar]], [[Latvija]], [[Litvanija]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Njemačka]], [[Portugal]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Španija]] koje čine [[Eurozona|Eurozonu]].<ref name="EC Euro Area">{{cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm|title=The euro|work=[[European Commission]] website|access-date=2. 1. 2019}}</ref><ref name="EC Euro Area 2">{{cite web|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en|title=What is the euro area?|website=European Commission website|access-date=2. 1. 2019}}</ref> Valutu zvanično koriste i institucije [[Evropska unija|Evropske unije]], četiri evropske mikrodržave koje nisu članice EU,<ref name="EC Euro Area 2" /> britanska prekomorska teritorija [[Akrotiri i Dhekelia]], kao i jednostrano [[Crna Gora]] i [[Kosovo]]. Izvan [[Evropa|Evrope]], brojne posebne teritorije članica EU takođe koriste euro kao svoju valutu. Osim toga, preko 200 miliona ljudi širom svijeta koristi valute vezane za euro. Osim gore navedenih država euro se kuje i u [[Vatikan]]u, [[San Marino|San Marinu]] i [[Monako|Monaku]], ali novčiće tih zemalja je gotovo nemoguće naći u opticaju jer se prodaju samo u specijaliziranim trgovinama. Od 2013. godine, euro je druga najveća rezervna valuta, kao i druga valuta kojom se najviše trguje u svijetu nakon američkog dolara.<ref>{{cite web|url=http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf|title=Foreign exchange turnover in April 2013: preliminary global results|publisher=Bank for International Settlements|access-date=7. 2. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bis.org/publ/rpfxf07t.pdf|title=Triennial Central Bank Survey 2007|date=19. 12. 2007|publisher=BIS|access-date=25. 7. 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/14350/1/MPRA_paper_14350.pdf|title=Compositional Analysis of Foreign Currency Reserves in the 1999–2007 Period. The Euro vs. The Dollar As Leading Reserve Currency|last1=Aristovnik|first1=Aleksander|last2=Čeč|first2=Tanja|date=30. 3. 2010|publisher=Munich Personal RePEc Archive, Paper No. 14350|access-date=27. 12. 2010}}</ref><ref>{{cite news|last=Boesler|first=Matthew|title=There Are Only Two Real Threats to the US Dollar's Status As The International Reserve Currency|url=http://www.businessinsider.com/dollar-as-international-reserve-currency-2013-11|access-date=8. 12. 2013|newspaper=Business Insider|date=11. 11. 2013}}</ref> Od decembra 2019. godine, sa više od 1,3&nbsp;triliona eura u opticaju, euro ima jednu od najvećih kombinovanih vrijednosti novčanica i kovanog novca u opticaju u svijetu.<ref>{{cite web|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112|title=1.2 Euro banknotes, values|date=14. 1. 2020|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse|access-date=23. 1. 2020|archive-date=22. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211122065037/https://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004114|title=2.2 Euro coins, values|date=14. 1. 2020|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse|access-date=23. 1. 2020}}</ref> Naziv euro je zvanično usvojen 16. decembra 1995. u Madridu.<ref name="madrid1995">{{cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/summits/mad1_en.htm|title=Madrid European Council (12/95): Conclusions|publisher=European Parliament|access-date=14. 2. 2009}}</ref> Euro je uveden na svjetska finansijska tržišta kao računovodstvena valuta 1. januara 1999. godine, zamijenivši bivšu evropsku valutnu jedinicu (ECU) u omjeru 1:1 (1,1743&nbsp;USD). Fizički euro kovanice i novčanice ušle su u opticaj 1. januara 2002. godine, što ih je učinilo svakodnevnom operativnom valutom svojih prvobitnih članica, a do marta 2002. godine potpuno je zamijenilo nekadašnje valute.<ref>{{cite web|url=http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/html/index.en.html|title=Initial changeover (2002)|publisher=European Central Bank|access-date=5. 3. 2011}}</ref> Između decembra 1999. i decembra 2002. euro se trgovalo ispod američkog dolara, ali se od tada trgovalo blizu pariteta sa ili iznad američkog dolara, dostigavši maksimum od 1,60&nbsp;USD 18. jula 2008. i od tada se vratio blizu prvobitne emisije. Dana 13. jula 2022. godine, dvije valute su po prvi put nakon skoro dvije decenije dosegle paritet, dijelom zbog ruske invazije Ukrajine 2022. godine.<ref name=":1">{{Cite news|date=12. 7. 2022|title=Euro Falls Near Parity With Dollar, a Threshold Watched Closely by Investors|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/07/12/business/euro-dollar-parity.html|access-date=13. 7. 2022|issn=0362-4331}}</ref> Ishod je najznačajnijeg [[Novčana reforma|novčane reforme]] u Evropi od doba [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. Iako se uvođenje Eura može smatrati jednostavno kao način za usavršavanje [[Zajedničko Evropsko Tržište|Zajedničkog Evropskog Tržišta]], podržavajući slobodnu trgovinu između članova [[Eurozona|Eurozone]], Euro je također značajan dio Evropskog projekta za političku integraciju. Nad Eurom upravlja [[Evropski sistem centralnih banaka]] (ESCB), koji se sastoji od [[Evropska centralna banka|Evropske centralne banke]] (ECB) i [[Eurozona|Eurozonskih]] [[centralna banka|centralnih banaka]] koje upravljaju u državama. ECB (Smještena u [[Frankfurt am Main]]u, [[Njemačka]]) ima isključivu moć da uspostavi [[novčana polica|novčanu policu]]; ostali članovi ESCB-a učestvuju u štampanju, kovanju, i raspodjeli novčanica i kovanica, i djelovanju Eurozonskom sistemu isplate. Na desetu godišnjicu uvođenja eura koji je kao sredstvo gotovinskog plaćanja ušao u opticaj [[1. januar]]a 2002, prema podacima njemačke centralne banke, nezamijenjeno je bilo još 13&nbsp;milijardi [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. Zaključno sa 1. januarom 2012. u opticaju se nalazi 880&nbsp;milijardi eura. Deseti rođendan eura obilježen je jubilarnim kovanim novčićem od dva eura sa istim motivima za sve zemlje - razlikuje se samo ime zemlje na poleđini.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20120101/500/500.html?id=24439296 Deset godina od uvođenja eura]</ref> {{Valutni kurs|EUR}} == Kovanice == [[Datoteka:European union emu map en.png|mini|upright=1.6|Karta evropskih država u kojima je zvanična valuta euro, '''2023''' {{legenda|#496EB8|Zemlje Evropske unije sa eurom (20)}} {{legenda|#E7974D|Zemlje Evropske unije sa fiksnim tečajem prema euru (2)}} {{legenda|#C24E4E|Zemlje Evropske unije sa drugom valutom (5)}} {{legenda|#835B97|Zemlje koje nisu članice Evropske unije sa eurom (2)}} {{legenda|yellow|Andorra, Monaco, San Marino, Vatican (4)}}]] Euro kovanice su sa lica iste za sve države, dok su naličija različita od države do države.Sve države u EU nemaju sve kovanice. Tako npr. Finska nema novčiće od 1 i 2&nbsp;centa. Zapravo se novčići Finske ne upotrebljavaju u prometu, ali se kuju i prodaju za numizmatičko tržište. Novčić od 2&nbsp;€ se u nekim zemljama s vremena na vrijeme kuje sa promijenjenom pozadinom. Tako je npr. Austrija 2005. godine obilježila 50&nbsp;godina [[Austrijski državni ugovor|Državnog ugovora]] iz 1955. godine sa specijalnim izdanjem, koje polahko nestaje iz opticaja i postaje numizmatički vrijedan novčić. Također [[Španija]], [[Njemačka]], [[Slovenija]] i [[Grčka]] izdaju 2&nbsp;€ sa promijenjenom pozadinom. Kovanice postoje u sljedećim apoenima: * [[1 Euro cent|1 cent]] * [[2 centa]] * [[5 centi]] * [[10 centi]] * [[20 centi]] * [[50 centi]] * [[1 euro]] * [[2 eura]] == Novčanice == Postoji sedam Euro novčanica, sve su različite veličine i boje. * 5 eura * 10 eura, na njoj je predstavljen stil romanike * 20 eura, na njoj je predstavljen stil gotike * 50 eura, na njoj je predstavljen stil baroka * 100 eura, na njoj je predstavljen stil rokokoa * 200 eura, na njoj je predstavljen moderni stil gradnje * 500 eura, na njoj je predstavljena savremena evropska arhitektura == Dizajn == Na prednjoj strani novčanica nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i gostoprimstvo zemalja članica EU, dok se na poleđini nalaze mostovi koji simboliziraju zajedništvo i međusobnu saradnju zemalja. Jedina razlika na banknotama je početno slovo u serijskom broju po kome se može poznato iz koje zemlje dolazi euro novčanica. Neka su slova već rezervisana za zemlje koje će u narednih nekoliko godina uvesti euro kao valutu. No, npr. [[Slovenija]] ne štampa euro, nego je novčanice, zbog visokih troškova štampanja, unajmila od stranih banaka. Interesantna je potreba i zahtjev u nekim evropskim državama za uvođenje novčanice od 1&nbsp;€ (paralela sa 1$), ali također i problematika sitnog novca, koji nisu omiljeni u nekim državama. === Porijeklo novčanica === {| class="wikitable float-right" |- ! početno slovo !! država |- | [[Z]] || [[Belgija]] |- | [[W]] || [[Danska]] (rezervirano) |- | [[X]] || [[Njemačka]] |- | [[Y]] || [[Grčka]] |- | [[V]] || [[Španija]] |- | [[U]] || [[Francuska]] |- | [[T]] || [[Irska]] |- | [[S]] || [[Italija]] |- | R || [[Luksemburg]] |- | [[P]] || [[Holandija]] |- | [[N]] || [[Austrija]] |- | [[M]] || [[Portugal]] |- | H || [[Slovenija]] |- | [[L]] || [[Finska]] |- | [[K]] || [[Švedska]] (rezervirano) |- | [[J]] || ''[[Velika Britanija]] (rezervirano)'' |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20161021081907/http://euro.emeutiers.eu/ '''Euro Currency'''] * {{cite web|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm|title=Europa (Banknoten)|editor=Heiko Otto|language=de|access-date=9. 12. 2016}} {{de simbol}} {{en simbol}} {{Evropske valute}} {{Afričke valute}} {{Kosovo po temama}} {{Dobitnici Karlove nagrade}} [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Evropska unija]] [[Kategorija:Euro]] t7u9hdelncscn2veuwjl1qrletljt1w 18. maj 0 4818 3713849 3711962 2025-06-12T13:34:28Z Astrameri 151645 nova osoba pod "rođeni" 3713849 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''18. maj / svibanj (18. 5)''' jest 138. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (139. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 227 dana. == Događaji == * [[1291]] – Nakon šest sedmica opsade pada Akkon, posljednje veliko uporište kršćanskih snaga, u ruke muslimanskih Memluka. Sa ovim su krstaški ratovi defintivno propali. * [[1944]] – Pobjedom [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], ali uz teške gubitke, završena [[Bitka za Monte Cassino]], jedna od najvažnijih bitaka na [[Italijanski front (2. svjetski rat)|Italijanskom frontu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. == Rođeni == === 11. vijek === * [[1048]] – [[Omar Hajjam]], [[Perzija|perzijski]] [[pjesnik]], [[matematika|matematičar]] i [[astronom]] === 17. vijek === * [[1616]] – Johann Jakob Froberger, njemački kompozitor === 19. vijek === * [[1868]] – [[Nikolaj II]], [[Spisak ruskih careva|posljednji]] [[Rusija|ruski]] [[car]] * [[1872]] – [[Bertrand Russell]], [[Engleska|engleski]] [[filozofija|filozof]], matematičar i [[društvo|društveni]] reformator * [[1883]] – [[Walter Gropius]], [[Njemačka|njemački]] [[arhitekta]] i osnivač ''[[Bauhaus]]a'' * [[1897]] – [[Frank Capra]], [[SAD|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] === 20. vijek === * [[1911]] – [[Sigrid Gurie]], [[Norveška|norveško]]-američka [[glumica]] * [[1912]] – [[Perry Como]], američki [[pjevanje|pjevač]] * [[1913]] – [[Charles Trenet]], [[Francuska|francuski]] [[šansona|šansonjer]] * [[1918]] – [[Naim ef. Hadžiabdić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[reisu-l-ulema|reis]] * [[1920]] – [[Ivan Pavao II]], [[papa]] od [[1978]] do [[2005]]. * [[1933]] – [[John Moore (biatlonac)|John Moore]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1934]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac * [[1942]] – [[Albert Hammond]], [[UK|britanski]] [[kantautor]] * [[1944]] – [[Adila Pašalić-Kreso]], [[pedagog]], član [[ANU BiH]]; * [[1950]] – [[Thomas Gottschalk]], njemački [[Televizija|TV]]-voditelj * [[1960]] – [[Urša Raukar-Gamulin]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica * [[1973]] – [[Hironao Meguro]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1975]] – [[John Higgins (snuker)|John Higgins]], [[Škotska|škotski]] [[snuker]]aš, četverostruki [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|svjetski prvak]] * [[1988.|1988]] - [[Ksenija Sidorova]], [[Latvija|latvijska]] [[Harmonika|harmonikašica]] == Umrli == === 15. vijek === * [[1410]] – Rupert I, rimsko-njemački kralj === 20. vijek === * [[1909]] – [[George Meredith]], engleski [[književnost|književnik]] * [[1911]] – [[Gustav Mahler]], [[Austrija|austrijski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[1989]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor === 21. vijek === * [[2014]] – [[Dobrica Ćosić]], jugoslavenski i srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar * [[2018]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozajist == Praznici == {{Proširiti sekciju}} * Međunarodni dan muzeja == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/18 Na današnji dan (18. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-18/ Na današnji dan (18. maj), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj018]] ttz2qsj6z6sa7r2bxkor3sxgeueoo1k 1988. 0 4909 3713848 3706249 2025-06-12T13:33:49Z Astrameri 151645 nova osoba pod "rođeni" 3713848 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1988. ([[Rimski brojevi|MCMLXXXVIII]])''' bila je prestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1988. godina Common Era (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 988. godina 2. milenija, 88. godina 20. stoljeća, i 9. godina decenije 1980-ih. == Događaji == * Jugoslavenski [[vaterpolo|vaterpolisti]] treći put svjetski prvaci. * [[29. februar]] – Počelo 5. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Francuska|francuskom]] gradu [[Chamonix]]u; * [[9. juli]] – U [[Novi Sad|Novom Sadu]] kosovski [[Srbi]] održali miting podrške [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]], prvi u seriji mitinga koji su u naredna tri mjeseca održavani [[Srbija|Srbijom]]. Ova događanja nazvana su "antibirokratska revolucija". * [[5. septembar]] – Slobodan Milošević podržao mitinge, izjavivši da su oni "demokratska, poštena, i očekivana reakcija". * [[6. oktobar]] – Poslije tromjesečnih demonstracija, rukovodstvo tadašnje Socijalističke autonomne pokrajine [[Vojvodina|Vojvodine]] kolektivno podnijelo ostavku. Miloševićevi ljudi postavljeni na njihova mjesta. * [[7. oktobar]] – Demonstracije počele u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], što je ocijenjeno kao "izvoz anti-birokratske revolucije". * [[16. novembar]] – Na prvim slobodnim izborima u 10 godina, glasači u [[Pakistan]]u izabiru [[Benazir Bhutto]] za premijera. Time je postala prva žena u modernoj historiji muslimanskih zemalja koja je izabrana za ovako visoku funkciju. * [[18. novembar]] – Američki predsjednik [[Ronald Reagan]] potpisao zakon o smrtnoj kazni rasparčivačima droge. * [[19. novembar]] – Na mitingu u [[Beograd]]u gotovo milion ljudi iskazalo podršku tadašnjem srbijanskom rukovodstvu na čelu sa Miloševićem. * [[7. decembar]] – [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetski]] predsjednik [[Mihail Sergejevič Gorbačov|Mihail Gorbačov]] objavio je u [[Ujedinjene nacije|UN]] unilateralno smanjenje sovjetskih trupa, [[tenk]]ova, borbenih [[avion]]a i [[artiljerija|artiljerije]]. * [[7. decembar]] – U [[zemljotres]]u u [[Armenija|Armeniji]] poginulo više od 25.000 ljudi, 12.000 je povrijeđeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset posto armenske [[Industrija|industrije]]. == 1988. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[12. januar]] – [[Mirela Videk]], hrvatska glumica === Februar === * [[16. februar]] – [[Sarah Murphy (biatlonka)|Sarah Murphy]], [[Kanada|kanadska]] i [[Novi Zeland|novozelandska]] [[biatlon]]ka * [[20. februar]] – [[Rihanna]], barbadosko-američka pjevačica === Mart === * [[13. mart]] – [[Dominik Landertinger]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac === April === === Maj === * [[5. maj]] – [[Adele]], britanska pjevačica i tekstopisac * [[11. maj]] – [[Severin Freund]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] * [[18. maj]] - [[Ksenija Sidorova]], [[Latvija|latvijska]] [[Harmonika|harmonikašica]] * [[23. maj]] – [[Rosanna Crawford]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[25. maj]] – [[Cameron van der Burgh]], [[Južnoafrička Republika|južnoafrički]] [[plivanje|plivač]] === Juni === * [[2. juni]] – [[Sergio Agüero]], argentinski nogometaš === Juli === * [[21. juli]] – [[Laura Toivanen]], finska [[biatlon]]ka * [[30. juli]] – [[Andreas Stjernen]], [[Norveška|norveški]] skijaš-skakač === August === * [[10. august]] – [[Victoria Padial]], [[Španija|španska]] [[biatlon]]ka * [[31. august]] – [[Ljubov Filimonova]], kazahstanska i ruska biatlonka === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Wiz Khalifa]], američki reper * [[10. septembar]] – [[Megan Tandy]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[23. septembar]] – [[Juan Martín del Potro]], [[Argentina|argentinski]] [[tenis]]er * [[25. septembar]] – [[Nemanja Gordić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š * [[28. septembar]] – [[Marin Čilić]], [[Hrvatska|hrvatski]] teniser === Oktobar === * [[17. oktobar]] – [[Viktorija Loba]], makedonska pjevačica * [[28. oktobar]] – [[John Roberson]], američko-bosanskohercegovački košarkaš * [[31. oktobar]] – [[Sébastien Buemi]], švicarski vozač Formule 1 === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Emma Stone]], američka glumica * [[7. novembar]] – [[Aleksandar Dolgopolov]], [[Ukrajina|ukrajinski]] teniser * [[12. novembar]] – [[Russell Westbrook]], američki [[košarka]]š * [[15. novembar]] – [[B.o.B]], američki [[hip-hop]] umjetnik * [[20. novembar]] – [[Dušan Tadić]], srbijanski nogometaš * [[29. novembar]] – – [[Emily Dreissigacker]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[13. decembar]] – [[Monika Sułkowska]], [[poljska]] [[snuker]]ska sutkinja * [[19. decembar]] – [[Alexis Sánchez|Alexis Sanchez]], čileanski nogometaš == Umrli == === Januar=== === Februar === * [[15. februar]] – [[Richard Feynman]], američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade === Mart === * [[9. mart]] – [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik === April === * [[7. april]] – [[Hamdija Pozderac]], predsjednik [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] === Maj === * [[8. maj]] – [[Robert Heinlein]], američki pisac, aeronautički inženjer i mornarički oficir === Juni === === Juli === * [[2. juli]] ** [[Vladimir Antolek]], hrvatski i bosanskohercegovački violončelist ** [[Vibert Douglas]], [[Kanada|kanadska]] [[astronom]]kinja i [[astrofizičar]]ka * [[26. juli]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik === August === * [[22. august]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Adi Mulabegović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[BiH|bosanskohercegovački]] karikaturist * [[26. septembar]] – [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i trener === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Zlatko Grgić]], hrvatski autor crtanih filmova i karikatura === Novembar === * [[30. novembar]] – [[Aleksandar Deroko]], srpski arhitekt === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Leon Lederman]], [[SAD]] ** [[Melvin Schwartz]], [[SAD]] ** [[Jack Steinberger]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Johann Deisenhofer]], [[Zapadna Njemačka]] ** [[Robert Huber]], [[Zapadna Njemačka]] ** [[Hartmut Michel]], [[Zapadna Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[James W. Black]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Gertrude Elion]], [[SAD]] ** [[George Hitchings]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Nagib Mahfuz]], [[Egipat]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** Mirovne snage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Maurice Allais]], [[Francuska]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1988}} {{Normativna kontrola}} c98s8x6q2qytla7rl9ued9lqlgfl9t1 Kuba 0 5416 3713993 3490496 2025-06-13T00:35:39Z Nicknames03 170366 3713993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Kuba | izvorno_ime = ''República de Cuba'' {{Simboli jezika|es|španski}} | ime_genitiv = Kube | zastava = Flag of Cuba.svg | grb = Coat of Arms of Cuba.svg | uzrečica = Patria o Muerte <br />([[bosanski|bs]]: za državu ili smrt) | himna = [[La Bayamesa]] {{Center|[[Datoteka:Cuban national anthem (abridged version), performed by the U.S. Navy Band.oga]]}} | mapa = LocationCuba.svg | glavni_grad = [[Havana]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|23|6|N|82|23|W|type:city|title=Havana}} | najveći_grad = [[Havana]] | službeni_jezik = [[španski]] | državno_uređenje [[diktatura|diktatorski]] autoritarni jednopartijski centralista = [[Republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Prvi sekretar Komunističke partije Kube|Prvi sekretar]] i [[Predsjednik Kube|predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Miguel Díaz-Canel]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | nezavisnost = Od [[Španija|Španije]] | nezavisnost_priznato = [[20. maj]] [[1902.]] | površina = 109.884 | po_površini_na_svijetu = 104. | procenat_vode = 0,94% | stanovnika = 11.239.224 | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 81. na svijetu | gustoća = 102,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 106. na svijetu | bdp_ukupno = 89.689 milijardi $ | bdp_godina = 2016. | po_broju_bdp_na_svijetu = - | bdp_per_capita = 7.815 $ | hdi = 0,775 | hdi_godina = 2015 | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = 68. | gini = 38 | gini_godina = 2000 | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Kubanski peso]] (CUP)<br />[[Kubanski konvertibilni peso]] (CUC) | vremenska_zona = ([[UTC]]-5) | najveća_tačka_ime = [[Pico Real del Turquino]] | najveća_tačka_metara = 1.974 | najveće_jezero_ime = [[Zaza Reservoir]] | najveće_jezero_površina = 113,5 | najveća_rijeka_ime = [[Rio Cauto]] | najveća_rijeka_dužina = 330 | nacionalni_dan = [[26. juli]] | internetski_nastavak = [[.cu]] | pozivni_broj = +53 | komentar = |}} '''Kuba''' je [[Ostrvo|ostrvska]] [[država]] u [[Karibi]]ma, okružena [[Meksički zaliv|Meksičkim zalivom]], [[Karipsko more|Karipskim morem]] i [[Atlantski okean|Atlanskim okeanom]]. Nacionalna teritorija Kube se prostire na glavnom ostrvu Kubi, ostrvu [[Isla de la Juventud]] i nekoliko [[arhipelag]]a. [[Havana]] je glavni i istovremeno i najveći grad Kube. Drugi po veličini grad je [[Santiago de Cuba]]. Na sjeveru se nalaze [[Sjedinjene Američke Države]] (udaljene oko 150&nbsp;km), [[Bahami]] i [[Turks i Caicos|Ostrva Turks i Caicos]] na sjeveroistoku, [[Meksiko]] na zapadu (oko 210&nbsp;km), [[Kajmanska ostrva]] i [[Jamajka]] na jugu te [[Haiti]] i [[Dominikanska Republika]] na jugoistoku. Najveće je ostrvo u Karibima a sa preko 11 miliona stanovnika i drugo najmnogoljudnije ostrvo nakon Hispaniole. Danas je jedina preostala izvorno komunistička država u svijetu sa visokim indeksom humanog razvoja i dobro rangirana u oblastima zdravstva i obrazovanja.<ref>http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html#136 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2015 |archive-date=24. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161124171442/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html#136 |url-status=dead }}</ref> <ref>http://www.thenation.com/article/193273/why-us-cuba-deal-really-victory-cuban-revolution</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Kube}} Otkrivena je tokom ekspedicije [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] [[1492]]. godine<ref>Cuba Oficina Del Censo (2009). Cuba: Population, History and Resources 1907. BiblioBazaar, LLC. p. 28. {{ISBN|978-1-110-28818-2}}. (gives the landing date in Cuba as October 28)</ref> i pokušaja da se pronađe zapadni prolaz do [[Indija|Indije]]. [[1511]]. godine Španci započinju [[kolonizacija|kolonizaciju]] njene teritorije čime počinje i istrebljenje autohtonih [[indijanci|indijanaca]]. Od [[1523]] počinje dovođenje crnaca -[[rob]]ova iz [[Afrika|Afrike]]. Tek [[1898]], nakon [[Američko-španski rat|Američko-španskog rata]], Kuba se oslobađa [[Španija|španskog]], ali istovremeno pada pod uticaj [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Amerikanci su priznali Kubi nezavisnost [[1902]]., ali su zadržali uticaj ([[Plattovi amandmani]], ukinuti [[1934]]). Diktator [[Fulgencio Batista Y Zaldivar]], [[1952]]-[[1958]] vladao je uz pomoć američkih imperijalističkih krugova. Srušen revolucijom [[1959]], na vlast dolazi [[Fidel Castro]], neprihvatljiv vlastima SAD-a, koje ubrzo uvode trgovinski [[embargo]] prema Kubi. Castro je nakon toga [[1961]]. revoluciju proglasio [[socijalizam|socijalističkom]], i uspostavio [[komunizam|komunističku]] državu. Castro se održao na vlasti i nakon što je njegov najveći saveznik, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], prestao postojati 1991. == Geografija == {{Glavni|Geografija Kube}} Kuba je najveće ostrvo u Karipskom moru. Na sjeveru graniči sa [[Floridski prolaz|Floridskim prolazom]] i Atlanskim okeanom, na sjeverozapadu s Meksičkim zaljevom, na jugu s Karipskim morem i na istoku [[Windwarski prolaz|Windwardskim prolazom]]. Prema površini, Kuba je po veličini [[Popis ostrva|16. ostrvo na svijetu]]. Klima na ostrvu je tropska, iako pušu i jaki vjetrovi. Postoji sušni dio godine i kišni dio godine. [[Havana]] (Habana) je glavni i najveći grad, ostali veći gradovi su [[Santiago de Cuba]] i [[Camaguey]]. == Politika == {{Glavni|Politički ustroj Kube}} Kuba je [[Socijalizam|socijalistička]] država. Na njenom čelu dugo je bio [[Fidel Castro]], tačnije, od 1959, prvo kao [[premijer]], a od 1976. kao [[predsjednik]]. Na toj je funkciji zvanično ostao do 2008, kada se povukao zbog narušenog zdravlja (iako je već od 2006. bio na medicinskom odsustvu). Bio je šef države, šef vlade, [[Prvi sekretar Komunističke partije Kube|prvi sekretar]] [[Komunistička partija Kube|Komunističke partije Kube]], te vrhovni zapovjednik Kubanskih oružanih snaga. Naslijedio ga je njegov brat [[Raúl Castro|Raúl]], koji je ostao predsjednik do 19. aprila 2018, također se povukavši zbog poodmakle dobi. Novi predsjednik postao je [[Miguel Díaz-Canel]], dotadašnji potpredsjednik. Kubanski [[parlament]], [[Nacionalna skupština narodne vlasti (Kuba)|Nacionalna skupština narodne vlasti]] (''Asamblea Nacional del Poder Popular''), ima 609 članova, a biraju na rok od 5 godina. Komunistička stranka je jedina politička stranka na Kubi koja je legalna. Ona drži vodeće funkcije u upravi zemlje, uključujući i [[sudstvo]]. Ostala politička pitanja uključuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD, ekonomski [[embargo]] koji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje političkih disidenata koji su u opoziciji prema vlasti. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Kube}} [[Datoteka:CubaSubdivisions.png|desno|350px|Administrativna podjela Kube]] Kuba je podijeljena na 15 pokrajina i jednu općinu sa specijalnim statusom (Isla de la Juventud). * [[Pinar del Rio]] * [[Artemisa]] * [[La Habana]] * [[Mayabeque]] * [[Matanzas]] * [[Cienfuegos]] * [[Villa Clara]] * [[Sancti Spíritus]] * [[Ciego de Ávila]] * [[Camagüey]] * [[Las Tunas]] * [[Granma]] * [[Holguín]] * [[Santiago de Cuba]] * [[Guantánamo]] * [[Isla de la Juventud]] (općina sa specijalnim statusom) == Privreda == {{Glavni|Privreda Kube}} Kubanska država većim dijelom kontroliše i planira ekonomske aktivnosti, na osnovu socijalističkih principa. Većina sredstava za proizvodnju je u vlasništvu vlade i ona njima upravlja, a većina radne snage je zaposlena u državnom sektoru. Posljednjih godina uočen je trend ka porastu broja zaposlenih u privatnom sektoru. Do 2006. godine zaposlenost u javnom sektoru iznosila je 78%, a u privatnom sektoru 22%, u poređenju sa 91,8% do 8,2% u 1981. godini. Državna potrošnja iznosi 78,1% BDP-a. Od ranih 2010-ih, nakon početnih tržišnih reformi, postalo je popularno navođenje kubanske ekonomije kao tržišnog socijalizma ili kretanja ka tržišnom socijalizmu <ref>Feinberg, Richard (14 June 2016). Open for Business: Building the New Cuban Economy. Publisher: Brookings Institution Press. pp. 214–215. ISBN 9780815727699.</ref>. Svaka firma koja angažuje radnika Kubanca, njegovuu platu daje kubanskoj vladi, koja ga dalje isplaćuje u [[Kubanski pezos|kubanskim pezosima]]. Prosječna mjesečna plata od jula 2013. iznosila je 466 kubanskih pezosa—oko 19 [[Američki dolar|američkih dolara]]. Međutim, nakon ekonomske reforme u januaru 2021., minimalna plata je oko 2100 CUP (17,50 USD), a srednja plata je oko 4000 CUP (33 USD). Svako kubansko domaćinstvo ima knjigu obroka (poznatu kao libreta) koja mu daje pravo na mjesečnu zalihu hrane i drugih osnovnih namirnica, koje se obezbjeđuju po nominalnoj cijeni. Prema Havana Consulting Group, u 2014. godini, novčane doznake iz inostranstva upućene na Kubu iznosile su 3.129 miliona dolara, što je čini sedmom zemljom u Latinskoj Americi po iznosu ovih sredstava <ref>"CUBA: The Fastest Growing Remittances Market in Latin America". The Havana Consulting Group & Tech. 23 June 2016. Retrieved 29 May 2022.</ref>. U 2019. godini doznake su porasle na 6.616 miliona dolara, ali su pale na 1.967 miliona dolara u 2020., zbog pandemije COVID-19. Pandemija je teško pogodila i kubansku turističku industriju, što je, uz pooštravanje američkih sankcija, dovelo do velikog porasta emigracije među mlađim radno sposobnim Kubancima. Ovo je opisano je kao kriza koja "prijeti stabilnosti" Kube, koja "već ima jednu od najstarijih populacija na hemisferi". {{sekcija}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Kuba}} {{Commonscat|Cuba}} {{wikiatlas|Cuba}} * {{službeni website|http://www.cubagob.cu/}} Vlade Kube * {{CIA World Factbook link|cu|Kuba}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Najveća ostrva na svijetu}} [[Kategorija:Kuba|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Komunističke države]] [[Kategorija:Meksički zaliv]] [[Kategorija:Ostrva u Karipskom moru]] [[Kategorija:Ostrvske države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1902.]] 4j3o644xmu6civz32eg189l7tg3l53y 3713994 3713993 2025-06-13T00:37:04Z Nicknames03 170366 3713994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Kuba | izvorno_ime = ''República de Cuba'' {{Simboli jezika|es|španski}} | ime_genitiv = Kube | zastava = Flag of Cuba.svg | grb = Coat of Arms of Cuba.svg | uzrečica = Patria o Muerte <br />([[bosanski|bs]]: za državu ili smrt) | himna = [[La Bayamesa]] {{Center|[[Datoteka:Cuban national anthem (abridged version), performed by the U.S. Navy Band.oga]]}} | mapa = LocationCuba.svg | glavni_grad = [[Havana]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|23|6|N|82|23|W|type:city|title=Havana}} | najveći_grad = [[Havana]] | službeni_jezik = [[španski]] | državno_uređenje = [[diktatura|diktatorski]] autoritarni jednopartijski centralista [[Republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Prvi sekretar Komunističke partije Kube|Prvi sekretar]] i [[Predsjednik Kube|predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Miguel Díaz-Canel]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | nezavisnost = Od [[Španija|Španije]] | nezavisnost_priznato = [[20. maj]] [[1902.]] | površina = 109.884 | po_površini_na_svijetu = 104. | procenat_vode = 0,94% | stanovnika = 11.239.224 | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 81. na svijetu | gustoća = 102,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 106. na svijetu | bdp_ukupno = 89.689 milijardi $ | bdp_godina = 2016. | po_broju_bdp_na_svijetu = - | bdp_per_capita = 7.815 $ | hdi = 0,775 | hdi_godina = 2015 | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = 68. | gini = 38 | gini_godina = 2000 | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Kubanski peso]] (CUP)<br />[[Kubanski konvertibilni peso]] (CUC) | vremenska_zona = ([[UTC]]-5) | najveća_tačka_ime = [[Pico Real del Turquino]] | najveća_tačka_metara = 1.974 | najveće_jezero_ime = [[Zaza Reservoir]] | najveće_jezero_površina = 113,5 | najveća_rijeka_ime = [[Rio Cauto]] | najveća_rijeka_dužina = 330 | nacionalni_dan = [[26. juli]] | internetski_nastavak = [[.cu]] | pozivni_broj = +53 | komentar = |}} '''Kuba''' je [[Ostrvo|ostrvska]] [[država]] u [[Karibi]]ma, okružena [[Meksički zaliv|Meksičkim zalivom]], [[Karipsko more|Karipskim morem]] i [[Atlantski okean|Atlanskim okeanom]]. Nacionalna teritorija Kube se prostire na glavnom ostrvu Kubi, ostrvu [[Isla de la Juventud]] i nekoliko [[arhipelag]]a. [[Havana]] je glavni i istovremeno i najveći grad Kube. Drugi po veličini grad je [[Santiago de Cuba]]. Na sjeveru se nalaze [[Sjedinjene Američke Države]] (udaljene oko 150&nbsp;km), [[Bahami]] i [[Turks i Caicos|Ostrva Turks i Caicos]] na sjeveroistoku, [[Meksiko]] na zapadu (oko 210&nbsp;km), [[Kajmanska ostrva]] i [[Jamajka]] na jugu te [[Haiti]] i [[Dominikanska Republika]] na jugoistoku. Najveće je ostrvo u Karibima a sa preko 11 miliona stanovnika i drugo najmnogoljudnije ostrvo nakon Hispaniole. Danas je jedina preostala izvorno komunistička država u svijetu sa visokim indeksom humanog razvoja i dobro rangirana u oblastima zdravstva i obrazovanja.<ref>http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html#136 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2015 |archive-date=24. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161124171442/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html#136 |url-status=dead }}</ref> <ref>http://www.thenation.com/article/193273/why-us-cuba-deal-really-victory-cuban-revolution</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Kube}} Otkrivena je tokom ekspedicije [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] [[1492]]. godine<ref>Cuba Oficina Del Censo (2009). Cuba: Population, History and Resources 1907. BiblioBazaar, LLC. p. 28. {{ISBN|978-1-110-28818-2}}. (gives the landing date in Cuba as October 28)</ref> i pokušaja da se pronađe zapadni prolaz do [[Indija|Indije]]. [[1511]]. godine Španci započinju [[kolonizacija|kolonizaciju]] njene teritorije čime počinje i istrebljenje autohtonih [[indijanci|indijanaca]]. Od [[1523]] počinje dovođenje crnaca -[[rob]]ova iz [[Afrika|Afrike]]. Tek [[1898]], nakon [[Američko-španski rat|Američko-španskog rata]], Kuba se oslobađa [[Španija|španskog]], ali istovremeno pada pod uticaj [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Amerikanci su priznali Kubi nezavisnost [[1902]]., ali su zadržali uticaj ([[Plattovi amandmani]], ukinuti [[1934]]). Diktator [[Fulgencio Batista Y Zaldivar]], [[1952]]-[[1958]] vladao je uz pomoć američkih imperijalističkih krugova. Srušen revolucijom [[1959]], na vlast dolazi [[Fidel Castro]], neprihvatljiv vlastima SAD-a, koje ubrzo uvode trgovinski [[embargo]] prema Kubi. Castro je nakon toga [[1961]]. revoluciju proglasio [[socijalizam|socijalističkom]], i uspostavio [[komunizam|komunističku]] državu. Castro se održao na vlasti i nakon što je njegov najveći saveznik, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], prestao postojati 1991. == Geografija == {{Glavni|Geografija Kube}} Kuba je najveće ostrvo u Karipskom moru. Na sjeveru graniči sa [[Floridski prolaz|Floridskim prolazom]] i Atlanskim okeanom, na sjeverozapadu s Meksičkim zaljevom, na jugu s Karipskim morem i na istoku [[Windwarski prolaz|Windwardskim prolazom]]. Prema površini, Kuba je po veličini [[Popis ostrva|16. ostrvo na svijetu]]. Klima na ostrvu je tropska, iako pušu i jaki vjetrovi. Postoji sušni dio godine i kišni dio godine. [[Havana]] (Habana) je glavni i najveći grad, ostali veći gradovi su [[Santiago de Cuba]] i [[Camaguey]]. == Politika == {{Glavni|Politički ustroj Kube}} Kuba je [[Socijalizam|socijalistička]] država. Na njenom čelu dugo je bio [[Fidel Castro]], tačnije, od 1959, prvo kao [[premijer]], a od 1976. kao [[predsjednik]]. Na toj je funkciji zvanično ostao do 2008, kada se povukao zbog narušenog zdravlja (iako je već od 2006. bio na medicinskom odsustvu). Bio je šef države, šef vlade, [[Prvi sekretar Komunističke partije Kube|prvi sekretar]] [[Komunistička partija Kube|Komunističke partije Kube]], te vrhovni zapovjednik Kubanskih oružanih snaga. Naslijedio ga je njegov brat [[Raúl Castro|Raúl]], koji je ostao predsjednik do 19. aprila 2018, također se povukavši zbog poodmakle dobi. Novi predsjednik postao je [[Miguel Díaz-Canel]], dotadašnji potpredsjednik. Kubanski [[parlament]], [[Nacionalna skupština narodne vlasti (Kuba)|Nacionalna skupština narodne vlasti]] (''Asamblea Nacional del Poder Popular''), ima 609 članova, a biraju na rok od 5 godina. Komunistička stranka je jedina politička stranka na Kubi koja je legalna. Ona drži vodeće funkcije u upravi zemlje, uključujući i [[sudstvo]]. Ostala politička pitanja uključuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD, ekonomski [[embargo]] koji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje političkih disidenata koji su u opoziciji prema vlasti. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Kube}} [[Datoteka:CubaSubdivisions.png|desno|350px|Administrativna podjela Kube]] Kuba je podijeljena na 15 pokrajina i jednu općinu sa specijalnim statusom (Isla de la Juventud). * [[Pinar del Rio]] * [[Artemisa]] * [[La Habana]] * [[Mayabeque]] * [[Matanzas]] * [[Cienfuegos]] * [[Villa Clara]] * [[Sancti Spíritus]] * [[Ciego de Ávila]] * [[Camagüey]] * [[Las Tunas]] * [[Granma]] * [[Holguín]] * [[Santiago de Cuba]] * [[Guantánamo]] * [[Isla de la Juventud]] (općina sa specijalnim statusom) == Privreda == {{Glavni|Privreda Kube}} Kubanska država većim dijelom kontroliše i planira ekonomske aktivnosti, na osnovu socijalističkih principa. Većina sredstava za proizvodnju je u vlasništvu vlade i ona njima upravlja, a većina radne snage je zaposlena u državnom sektoru. Posljednjih godina uočen je trend ka porastu broja zaposlenih u privatnom sektoru. Do 2006. godine zaposlenost u javnom sektoru iznosila je 78%, a u privatnom sektoru 22%, u poređenju sa 91,8% do 8,2% u 1981. godini. Državna potrošnja iznosi 78,1% BDP-a. Od ranih 2010-ih, nakon početnih tržišnih reformi, postalo je popularno navođenje kubanske ekonomije kao tržišnog socijalizma ili kretanja ka tržišnom socijalizmu <ref>Feinberg, Richard (14 June 2016). Open for Business: Building the New Cuban Economy. Publisher: Brookings Institution Press. pp. 214–215. ISBN 9780815727699.</ref>. Svaka firma koja angažuje radnika Kubanca, njegovuu platu daje kubanskoj vladi, koja ga dalje isplaćuje u [[Kubanski pezos|kubanskim pezosima]]. Prosječna mjesečna plata od jula 2013. iznosila je 466 kubanskih pezosa—oko 19 [[Američki dolar|američkih dolara]]. Međutim, nakon ekonomske reforme u januaru 2021., minimalna plata je oko 2100 CUP (17,50 USD), a srednja plata je oko 4000 CUP (33 USD). Svako kubansko domaćinstvo ima knjigu obroka (poznatu kao libreta) koja mu daje pravo na mjesečnu zalihu hrane i drugih osnovnih namirnica, koje se obezbjeđuju po nominalnoj cijeni. Prema Havana Consulting Group, u 2014. godini, novčane doznake iz inostranstva upućene na Kubu iznosile su 3.129 miliona dolara, što je čini sedmom zemljom u Latinskoj Americi po iznosu ovih sredstava <ref>"CUBA: The Fastest Growing Remittances Market in Latin America". The Havana Consulting Group & Tech. 23 June 2016. Retrieved 29 May 2022.</ref>. U 2019. godini doznake su porasle na 6.616 miliona dolara, ali su pale na 1.967 miliona dolara u 2020., zbog pandemije COVID-19. Pandemija je teško pogodila i kubansku turističku industriju, što je, uz pooštravanje američkih sankcija, dovelo do velikog porasta emigracije među mlađim radno sposobnim Kubancima. Ovo je opisano je kao kriza koja "prijeti stabilnosti" Kube, koja "već ima jednu od najstarijih populacija na hemisferi". {{sekcija}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Kuba}} {{Commonscat|Cuba}} {{wikiatlas|Cuba}} * {{službeni website|http://www.cubagob.cu/}} Vlade Kube * {{CIA World Factbook link|cu|Kuba}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Najveća ostrva na svijetu}} [[Kategorija:Kuba|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Komunističke države]] [[Kategorija:Meksički zaliv]] [[Kategorija:Ostrva u Karipskom moru]] [[Kategorija:Ostrvske države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1902.]] q7t4c0gry6v0owqriva71scd04icxbg FK Velež Mostar 0 5507 3713938 3711840 2025-06-12T22:09:44Z VisokiPredstavnik 121981 /* Treneri */ 3713938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Rahimić]] | Trener = [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]) | Webstranica = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2023/2024.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _pumafinal24r | uzorak_t1 = _pumafinal24r | uzorak_dr1 = _pumafinal24r | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _pumaglory22w | uzorak_t2 = _pumaglory24w | uzorak_dr2 = _pumaglory22w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.<ref>{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}</ref> Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}</ref> [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibro Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]]. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. "Rođeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. ===Nogometna škola=== Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. ==Uspjesi== {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **Četvrtfinale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 21. april 2025.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)'' {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12 | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 59 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/12 | style="text-align:center;" | 42 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |-bgcolor=#EEEEEE | [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |- | [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–5 | 2–6 |} == Poznati igrači == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] *{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] *{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] *{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] *{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] *{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] *{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] *{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] *{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] *{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] *{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] *{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] *{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] *{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] *{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] *{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] *{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] *{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] *{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] *{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} ==Treneri== {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023) *{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024) *{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024) *{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025) *{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025) *{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025–) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]] gemx8ztgfgv5g74d172sgv0j686tz9n 3713939 3713938 2025-06-12T22:10:43Z VisokiPredstavnik 121981 3713939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Rahimić]] | Trener = [[Goran Sablić]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]) | Webstranica = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2023/2024.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _pumafinal24r | uzorak_t1 = _pumafinal24r | uzorak_dr1 = _pumafinal24r | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _pumaglory22w | uzorak_t2 = _pumaglory24w | uzorak_dr2 = _pumaglory22w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.<ref>{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}</ref> Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}</ref> [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibro Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]]. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. "Rođeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. ===Nogometna škola=== Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. ==Uspjesi== {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **Četvrtfinale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 21. april 2025.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)'' {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12 | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 59 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/12 | style="text-align:center;" | 42 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |-bgcolor=#EEEEEE | [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |- | [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–5 | 2–6 |} == Poznati igrači == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] *{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] *{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] *{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] *{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] *{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] *{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] *{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] *{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] *{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] *{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] *{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] *{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] *{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] *{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] *{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] *{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] *{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] *{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] *{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} ==Treneri== {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023) *{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024) *{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024) *{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025) *{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025) *{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025–) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]] fhkpbofv5jy5wm7i9jabh0lzaj8j1f4 Filmski festival Tribeca 0 5528 3713997 3509889 2025-06-13T01:22:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713997 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:David Paterson opens the Tribeca Film Festival in 2008 by David Shankbone.JPG|thumb|right|300px| David Paterson otvara Festival 2008. godine]] '''Tribeca Filmski Festival''' je prominentni filmski festival osnovan u [[New York City|New York]]-u [[2001]]. godine u cilju revitalizacije Tribeca njujorške četvrti nakon terorističkih napada 2001. godine koji su se desili u neposrednoj blizini ove četvrti. U svom kratkom vijeku Tribeca Filmski Festival je postao jedan od najprominentnijih filmskih festivala [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i filmskog svijeta uopšte. Osnivači festivala su [[Jane Rosenthal]], [[Robert De Niro]] i [[Craig Hatkoff]].<ref name="BBC">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-17866031 |title=Cuban 'defector film' takes Tribeca prizes |date=27. 4. 2012 |access-date=27. 4. 2012 |work=BBC News}}</ref> U 2006. i 2007. godini, na festival je stiglo preko 8,600 kandidata za prikazivanje a održalo se oko 1,500 projekcija.<ref name="factsheet2011">{{cite web |url=http://media.tribecafilm.com/documents/2011+TRIBECA+FILM+FESTIVAL+FACT+SHEET+(6).pdf |title=2011 Tribeca Film Festival Fact Sheet. |format=PDF |date= |access-date=5. 1. 2012 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Program festivala uključuje razne nezavisne filmove, uključujući [[Dokumentarni film|dokumentarce]], narativne igrane filmove, [[kratki film|kratke]], kao i program za porodične filmove. Festival također ima panel diskusija sa ličnostima iz svijeta zabave i muzike u produkciji ''Američkog društva kompozitora, autora i izdavača'' (ASCAP) kao podrška umjetnicima. Jedan od prepoznatljivih komponenti Festivala je njegova kategorija nagrada ''Artists Awards'' (Nagrada umjetnika) ispred programa u kojem novi i renomirani umjetnici nagrađuju filmaše poklanjajući svoja originalna umjetnička djela onima koji su pobjednici u kategoriji. Među umjetnicima koji su doprinijeli programu ''Artists Awards'' ističu se [[Chuck Close]], [[Alex Katz]] i [[Julian Schnabel]]. Kako se procjenjuje, Festival sada privlači oko tri miliona posjetilaca, uključujući često poznate ličnosti iz svijeta umjetnosti, filma i muzike i generira 600 miliona dolara zarade godišnje.<ref>[http://www.artinfo.com/news/story/37528/at-the-tribeca-film-festivals-schnabulous-premiere-mayor-bloomberg-and-martin-scorsese-vied-for-the-camera/ At the Tribeca Film Festival's Schnabulous Premiere, Mayor Bloomberg and Martin Scorsese Vied for the Camera] ARTINFO.com</ref> == Historija == [[Image:Jane Rosenthal and Robert De Niro by David Shankbone resize.JPG|thumb|275px|Osnivači Festivala [[Jane Rosenthal]] i [[Robert De Niro]].]] [[File:Tribeca Cinemas marquee.jpg|thumb|right|275px|Pogled na jedan od Tribeca kina]] [[File:Onstage at TFF.JPG|thumb|275px|Nakon premijere dokumentarnog filma na Tribeca Film Festivalu 2015., kreatori filma na sceni.]] Osnivački festival pokrenut je nakon 120 dana planiranja, uz pomoć više od 1,300 dobrovoljaca. Tada je prisustvovalo više od 150,000 posjetilaca <ref name="factsheet2011" /> i prikazala su se ostvarenja nekoliko nadolazećih filmskih stvaralaca. Festival je u takmičenje uključivao narativne filmove izabrane od strane žirija, dokumentarne i kratkometražne filmove; serije obnovljenih klasika; najbolje filmove o New Yorku pod upravom [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]]; 13 glavnih panel diskusija; cjelodnevni festival porodičnih filmova; i premijere filmova: ''[[Ratovi zvijezda epizoda II: Napad klonova]]'',<ref>[http://www.prnewswire.com/news-releases/the-childrens-aid-society-and-the-tribeca-film-festival-to-co-host-the-new-york-city-premiere-of-star-wars--episode-ii-attack-of-the-clones-on-may-12th-76909357.html The Children's Aid Society and The Tribeca Film Festival to Co-Host The... - re> NEW YORK, April 10 /PRNewswire/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140513014449/http://www.prnewswire.com/news-releases/the-childrens-aid-society-and-the-tribeca-film-festival-to-co-host-the-new-york-city-premiere-of-star-wars--episode-ii-attack-of-the-clones-on-may-12th-76909357.html |date=13. 5. 2014 }}. Prnewswire.com. Retrieved on 2014-05-12.</ref> i [[O dječaku]].<ref>{{cite news|last=Lemire|first=Christy|title=Tribeca Film Festival returns to its inspiration|url=http://www.post-gazette.com/pg/06115/684768-254.stm|newspaper=[[Pittsburgh Post-Gazette]]|date=25. 4. 2006|agency=[[Associated Press]]}}</ref> Na kraju 2003. godine, De Niro je kupio kino u ulici [[Varick Street]] u kojem je bilo smješteno nedavno zatvoreni Screening Room, umjetničku kuću koja je svaku noć prikazivala nezavisne filmove,<ref name="villager">{{cite web |url=http://www.thevillager.com/villager_33/deniroandpartners.html |title=De Niro and partners buy Tribeca’s Screening Room |publisher=Thevillager.com |date= |access-date=5. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194343/http://thevillager.com/villager_33/deniroandpartners.html |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> preimenujući ga u Tribeca kino. To je postalo jedno od prepoznatljivih mjesta festivala. U nastojanju da služi svojoj misiji približavanja nezavisnog filma najširoj publici, festival je 2006. godine proširio svoj pristup New Yorku i na međunarodnom planu. U New Yorku, Tribeca je domaćin projekcija na cijelom [[Manhattan]]u dok je raspored prikazivanja preko hiljadu filmova festivala prerastao kapacitete centra grada. Na međunarodnom planu, Festival se povezao sa [[Filmski festival u Rimu|Filmskim festivalom u Rimu]]. U sklopu proslave u Rimu, Tribeca je dobila prvu i jedinu nagradu "Stepenice i zvijezde", predstavljenu na [[Španski stepenice|Španskim stepenicama]]. Ukupno 169 igranih filmova i 99 kratkih filmova su odabrani od ukupno 4,100 filmova koji su konkurisali, uključujući 1,950 dugometražnih, što je tri puta više od ukupnog broja sa prvog festivala iz 2002. Na festivalu se održalo 90 svjetskih premijera, devet međunarodnih premijera, 31 sjeverno američka premijera, 6 SAD premijera, i 28 New York City premijera. U 2009. godini, Rosenthal, Hatkoff i De Niro su zauzeli 14 mjesto na listi 25 najboljih svjetskih filantropa magazina ''Barron'', za svoju ulogu u regeneraciji Tribeca ekonomije nakon 11. septembra.<ref>{{cite web |url= http://online.barrons.com/article/SB125935466529866955.html |title= The 25 Best Givers |author =Suzanne McGee |date= 30. 11. 2009 |work= [[Barron's (newspaper)|Barron's]] |access-date=31. 3. 2010}}</ref> Od 2010. godine, festival se vodi kao poslovna zajednica ''Tribeca Enterprises''.<ref>{{cite web|last=Creepy |first=Uncle |url=http://www.dreadcentral.com/news/36225/tribeca-film-festival-expands-include-tribeca-film-and-tribeca-film-festival-virtual |title=Tribeca Film Festival Expands to Include Tribeca Film and Tribeca Film Festival Virtual |publisher=[[Dreadcentral.com ]]|date=3. 3. 2010 |access-date=5. 1. 2012}}</ref> == Nagrade == === Svjetska narativna konkurencija === ==== Najbolji narativni igrani film ==== *2014 – ''[[Zero Motivation]]'', režija [[Talya Lavie]]<ref name=tribcaawards2014>{{cite web|url=http://www.tribecafilmfestival.org/press-center/press-releases/2014-tribeca-film-festival-announces-award-winners|title=2014 Tribeca Film Festival Announces Award Winners|website=Tribeca Film Festival|date=24. 4. 2014|access-date=27. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141028020429/http://www.tribecafilmfestival.org/press-center/press-releases/2014-tribeca-film-festival-announces-award-winners|archive-date=28. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> *2013 – ''[[The Rocket (2013 film)|The Rocket]]'',<ref name="BBCTribeca">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-22306989 |title=Tribeca honours Australian film The Rocket with top prize |access-date=26. 4. 2013|work=BBC News}}</ref> režija Kim Mordaunt *2012 – ''[[War Witch]]'', režija [[Kim Nguyen]] *2011 – ''[[She Monkeys]]'', režija Lisa Aschan *2010 – ''[[When We Leave]]'', režija [[Feo Aladag]] *2009 – ''[[About Elly]]'', režija [[Asghar Farhadi]] *2008 – ''[[Let the Right One In (film)|Let the Right One In]]'', režija [[Tomas Alfredson]] *2007 – ''[[My Father My Lord]]'', režija David Volach *2006 – ''[[Iluminados por el fuego]]'', režija [[Tristán Bauer]] *2005 – ''Stolen Life'', režija Li Shaohong *2004 – ''[[Green Hat]]'', režija [[Liu Fendou]] *2003 – ''[[Blind Shaft]]'', režija [[Li Yang (director)|Li Yang]] *2002 – ''[[Roger Dodger (film)|Roger Dodger]]'', režija [[Dylan Kidd]] ==== Najbolji narativni režiser ==== *2014 – [[Josef Wladyka]], ''[[Manos Sucias ]]''<ref name=tribcaawards2014 /> *2013 – [[Emanuel Hoss-Desmarais]], ''[[Whitewash (film)|Whitewash]]'' *2012 – [[Lucy Mulloy]], ''[[Una Noche (film)|Una Noche]]'' *2011 – Park Jungbum, ''The Journals of Musan'' *2010 – Kim Chapiron, ''[[Dog Pound (film)|Dog Pound]]'' *2009 – Rune Denstad Langlo, ''[[North (2009 film)|North]]'' *2008 – Huseyin Karabey, ''My Marlon and Brando'' *2007 – Enrique Begne, ''Two Embraces'' *2006 – [[Marwan Hamed]], ''[[The Yacoubian Building (film)|The Yacoubian Building]]'' *2005 – Alicia Scherson, ''Play'' *2004 – [[Liu Fendou]], ''[[Green Hat]]'' *2003 – [[Valeria Bruni Tedeschi]], ''[[It's Easier for a Camel...]]'' *2002 – [[Eric Eason]], ''[[Manito (film)|Manito]]'' ====Najbolji glumac u narativnom igranom filmu==== *2014 – [[Paul Schneider]], ''[[Goodbye to All That]]''<ref name=tribcaawards2014 /> *2013 – Sitthiphon Disamoe, ''[[The Rocket (2013 film)|The Rocket]]'' *2012 – Dariel Arrechada i Javier Nuñez Florian, ''[[Una Noche (film)|Una Noche]]'' *2011 – Ramadhan "Shami" Bizimana, ''Grey Matter'' *2010 – [[Eric Elmosnino]], ''[[Gainsbourg (Vie héroïque)]]'' *2009 – [[Ciarán Hinds]], ''[[The Eclipse (2009 film)|The Eclipse]]'' *2008 – [[Thomas Turgoose]] i Piotr Jagiello, ''[[Somers Town (film)|Somers Town]]'' *2007 – Lofti Ebdelli, ''Making Of. (Akher film)'' *2006 – [[Jürgen Vogel]], ''[[The Free Will|Der Freie Wille]]'' *2005 – [[Cees Geel]], ''[[Simon (2004 film)|Simon]]'' *2004 – [[Ian Hart]], ''[[Blind Flight]]'' *2003 – Igor Bareš, ''Výlet'' i [[Ohad Knoller]], ''[[Yossi & Jagger]]'' ====Najbolja glumica u narativnom igranom filmu==== *2014 – [[Valeria Bruni Tedeschi]], ''[[Human Capital (film)|Human Capital]]''<ref name=tribcaawards2014 /> *2013 – [[Veerle Baetens]], ''[[The Broken Circle Breakdown]]'' *2012 – [[Rachel Mwanza]], ''[[War Witch]]'' *2011 – [[Carice van Houten]], ''[[Black Butterflies]]'' *2010 – [[Sibel Kekilli]], ''[[When We Leave]]'' *2009 – [[Zoe Kazan]], ''The Exploding Girl'' *2008 – [[Eileen Walsh]], ''Eden'' *2007 – [[Marina Hands]], ''[[Lady Chatterley (film)|Lady Chatterley]]'' *2006 – [[Eva Holubová]], ''Holiday Makers'' *2005 – [[Felicity Huffman]], ''[[Transamerica (film)|Transamerica]]'' *2004 – [[Fernanda Montenegro]], ''[[The Other Side of the Street|O Outro Lado da Rua]]'' *2003 – [[Valeria Bruni Tedeschi]], ''[[It's Easier for a Camel...]]'' ====Najbolji dokumentarni film==== *2014 – ''[[Point and Shoot (film)|Point and Shoot]]'', režija [[Marshall Curry]]<ref name=tribcaawards2014 /> *2013 – ''[[The Kill Team]]'', režija [[Dan Krauss]] *2012 – ''[[The World Before Her]]'', režija [[Nisha Pahuja]] *2011 – ''Bombay Beach'', režija [[Alma Har'el]] *2010 – ''[[Monica & David]]'', režija Alexandra Codina *2009 – ''[[Racing Dreams (film)|Racing Dreams]]'', režija [[Marshall Curry]] *2008 – ''[[Pray the Devil Back to Hell]]'', režija Gini Reticker *2007 – ''[[Taxi to the Dark Side]]'', režija [[Alex Gibney]] *2006 – ''[[The War Tapes]]'', režija [[Deborah Scranton]] *2005 – ''El Perro Negro: Stories from the Spanish Civil War'', režija [[Péter Forgács]] *2004 – ''[[Arna's Children]]'', režija [[Danniel Danniel]] i [[Juliano Mer-Khamis]] i ''The Man Who Stole My Mother's Face'', režija Cathy Henkel *2003 – ''A Normal Life'', režija [[Elizabeth Chai Vasarhelyi]] and Hugo Berkeley *2002 – ''Chiefs'', režija Daniel Junge {{Commonscat|2007 Tribeca Film Festival}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://tribecafilm.com/festival/ Tribeca Film Festival – Zvanična stranica] * [http://artseditor.com/html/opinions/0213_rubberneck.shtml Opinion piece: film, “Rubberneck” ArtsEditor.com, 02.23.2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726182554/http://artseditor.com/html/opinions/0213_rubberneck.shtml |date=26. 7. 2014 }} [[Kategorija:Filmski festivali]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] eurzldqa6e9l5q4mct1li045bzn37rm Indija 0 5558 3713859 3705492 2025-06-12T15:00:05Z 14.139.185.126 പ്രൊഫസർ പ്രേം രാജ്‌ പുഷ്പാകരന്‍, എൻ.ഐ.റ്റി. കാലിക്കറ്റ് ♡ Professor P̂rém ráj P̂üshp̂ákárán, NIT Calicut 🌷🍀🌼🌻🌺🌹🌸🏵️💮 3713859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Indija | izvorno_ime = भारत गणराज्य* | ime_genitiv = | zastava = Flag of India.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Emblem of India.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = "Satyameva Jayate" (Sanskrit) "Samo istina pobjeđuje"{{sfn|National Informatics Centre|2005}} | himna = "[[Jana Gana Mana]]"[[Datoteka:Jana Gana Mana instrumental.ogg]] | karta = India (orthographic projection).svg | opis_karte = Teritorija pod kontrolom Indije prikazana tamno zelenom bojom; teritorija na koju se polaže pravo, ali nije pod kontrolom, prikazana svijetlo zelenom bojom | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[New Delhi]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|28|36|50|N|77|12|30|E|type:city_region:IN}} | najveći_grad = | službeni_jezik = [[hindski jezik|hindski]] i [[engleski jezik|engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = Predsjednica | vladar_prva_vlast = Droupadi Murmu | vrsta_druge_vlasti = Potpredsjednk | vladar_druga_vlast = [[Jagdeep Dhankhar]] | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Narendra Modi]] | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 15. august 1947. | nezavisnost_priznato = | površina = 3.287.263 | po_površini_na_svijetu = 7. | procenat_vode = 9,6 | stanovnika = 1.210.854.000 | stanovnika_godina = 2011 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 2. | procjena = 1.428.627.663 | procjena_godina = 2023 | gustoća = 427,1 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 30. | bdp_ukupno = $16.019 biliona | bdp_godina = 2024 (procjena)<ref name="IMFWEO.IN">{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=534,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2022&ey=2029&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (India) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=www.imf.org |date=22. 10. 2024 |access-date=22. 10. 2024}}</ref> | po_broju_bdp_na_svijetu = 3. | bdp_per_capita = $11.111<ref name="IMFWEO.IN" /> | bdp_per_capita_na_svijetu = 122. | bdp_nominalni_ukupno = $3.889 biliona | bdp_nominalni_godina = 2024 (procjena)<ref name="IMFWEO.IN" /> | bdp_nominalni_na_svijetu = 5. | bdp_nominalni_per_capita = $2.697<ref name="IMFWEO.IN" /> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 141. | hdi = 0,644 | hdi_godina = 2022 | hdi_nivo = srednji | po_broju_hdi_na_svijetu = 134. | gini = 32,8 | gini_godina = 2021. | gini_nivo = srednja nejednakost | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[indijska rupija]] | vremenska_zona = [[UTC]] +5:30 | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +91 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.in]] | komentar = }} '''Indija''', zvanično '''Republika Indija''',<ref>–{{citation|title=The Essential Desk Reference|url=https://books.google.com/books?id=yjcOAQAAMAAJ&pg=PA76|year=2002|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-512873-4|page=76}} "Official name: Republic of India."; –{{citation|author=John Da Graça|title=Heads of State and Government|url=https://books.google.com/books?id=M0YfDgAAQBAJ&pg=PA421|year=2017|publisher=[[Macmillan Publishers|Macmillan]]|location=London|isbn=978-1-349-65771-1|page=421}} "Official name: Republic of India; Bharat Ganarajya (Hindi)"; –{{citation|author=Graham Rhind|title=Global Sourcebook of Address Data Management: A Guide to Address Formats and Data in 194 Countries|url=https://books.google.com/books?id=iGdQDwAAQBAJ&pg=PA302|year=2017|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-1-351-93326-1|page=302}} "Official name: Republic of India; Bharat."; –{{citation|last=Bradnock|first=Robert W.|title=The Routledge Atlas of South Asian Affairs|url=https://books.google.com/books?id=zzjbCgAAQBAJ&pg=PA108|year=2015|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1-317-40511-5|page=108}} "Official name: English: Republic of India; Hindi:Bharat Ganarajya"; –{{citation|title=Penguin Compact Atlas of the World|url=https://books.google.com/books?id=pLw-ReHIgvQC&pg=PA140|year=2012|publisher=[[Penguin Group|Penguin]]|isbn=978-0-7566-9859-1|page=140}} "Official name: Republic of India"; –{{citation|title=Merriam-Webster's Geographical Dictionary|url=https://books.google.com/books?id=Co_VIPIJerIC&pg=PA515|year=1997|isbn=978-0-87779-546-9|edition=3rd|publisher=[[Merriam-Webster]]|pages=515–516}} "Officially, Republic of India"; –{{citation|title=Complete Atlas of the World: The Definitive View of the Earth|url=https://books.google.com/books?id=O5moCwAAQBAJ&pg=PA54-IA10|edition=3rd|year=2016|publisher=[[DK Publishing]]|isbn=978-1-4654-5528-4|page=54}} "Official name: Republic of India"; –{{citation|title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013|url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&pg=PA726|year=2013|publisher=[[CQ Press]]|isbn=978-1-4522-9937-2|page=726}} "India (Republic of India; Bharat Ganarajya)"</ref> jest [[suverena država]] u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]], koja se prostire na 3,3 miliona kvadratnih kilometara, što odgovara veličini trećine [[Evropa|Evrope]], a zauzima veći dio [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Indija graniči s [[Bangladeš]]om, [[Mjanmar]]om, [[Kina|Kinom]], [[Butan]]om, [[Nepal]]om i [[Pakistan]]om,{{efn|[[Vlada Indije]] smatra [[Afganistan]] graničnom državom, jer smatra da je cijeli [[Kašmir]] dio Indije. Međutim, ovo je [[Sukob u Kašmiru|sporno]], a Kašmirom koji graniči s Afganistanom upravlja Pakistan.<ref>{{cite web |title=Ministry of Home Affairs (Department of Border Management) |url=https://mha.nic.in/sites/upload_files/mha/files/BMIntro-1011.pdf|access-date=1. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20150317182910/https://mha.nic.in/sites/upload_files/mha/files/BMIntro-1011.pdf|archive-date=17. 3. 2015|url-status=dead}}</ref>}} a na jugu je dotiče [[Indijski okean]], gdje se nalaze [[Šri Lanka]] i [[Maldivi]]. Najveća gradska područja su [[Mumbai]] na jugozapadu i [[Kolkata]] na rijeci [[Ganges]]. Sa preko 1,4 milijarde stanovnika,<ref name="Dyson2018-219">{{harvnb|Dyson|2018|pp=[https://books.google.com/books?id=3TRtDwAAQBAJ&pg=PA219 219], 262}}</ref> Indija je najmnogoljudnija država u svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-65322706|title=Most populous nation: Should India rejoice or panic?|last=Biswas|first=Soutik|date=1. 5. 2023|website=[[BBC News]]|publisher=[[British Broadcasting Corporation]]|access-date=3. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.un.org/development/desa/pd/sites/www.un.org.development.desa.pd/files/wpp2022_summary_of_results.pdf|title=World Population Prospects 2022: Summary of Results|publisher=United Nations Department of Social and Economic Affairs|year=2022|location=New York|pages=i}}</ref> == Etimologija == Ime Indija potječe od riječi ''Sindhu'', lokalnog imena za rijeku Ind.<ref>{{Citation|title=India (noun)|url=https://www.oed.com/view/Entry/94384#eid677811|work=[[Oxford English Dictionary]]|year=2009|edition=3rd}} (subscription required)</ref>{{sfn|Thieme|1970|pp=447–450}} Zanimljivo je da Vede nemaju nikakvo posebno ime za Indiju. Razne političke stranke predlagale su za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime ''Bharat'' potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. "Bha" na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a "rat" je glagol "raditi", pa je "bharat" onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali se to ime izbjegavalo nakon stjecanja nezavisnosti 1947, jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. == Geografija == Geografija Indije ekstremno je raznolika s krajolikom koji se proteže od snijegom pokrivenih planinskih lanaca do pustinja, nizija, brežuljaka i visoravni. Klima se kreće od ekvatorijalne na krajnjem jugu do klime tundre na himalajskim visinama. Indija obuhvata većinu Indijskog potkontinenta i ima obalu dugu preko 7.000&nbsp;km, od koje većina leži na poluostrvu Dekanu, isturenom u Indijski okean. Indija na zapadu graniči s Arapskim morem, a na istoku s Bengalskim zaljevom. Plodna indogangeska ravan zauzima većinu sjeverne, srednje i istočne Indije, dok visoravan Dekan zauzima većinu južne Indije. Na zapadu zemlje nalazi se pustinja Thar, koja se sastoji od mješovite stjenovite i pješčane pustinje, dok indijske istočne i sjeveroistočne granice čini visoki himalajski lanac. Najviša tačka u Indiji je sporna zbog teritorijalnog spora s Pakistanom. Prema indijskoj tvrdnji najviša tačka (smještena u spornoj teritoriji Kashmira) jeste K2 na visini od 8.611 m. Najviša tačka na neosporno indijskoj teritoriji je [[Kangchenjunga]] na 8.598 m. Indija graniči s Pakistanom, Narodnom Republikom Kinom, Bangladešom, Mjanmarom, Nepalom, Butanom i Afganistanom. Šri Lanka i Maldivi su ostrvske države južno od Indije. Zemlja je podijeljena na 28 država, šest federalnih administrativnih saveznih teritorija i teritoriju glavnog grada. Političke podjele općenito slijede lingvističke i etničke granice umjesto geografskih prijelaza. === Položaj i veličina === Indija leži sjeverno od ekvatora između 8° 4' i 37° 6' sjeverne geografske širine i 68° 7' i 97° 25' istočne geografske dužine. Po veličini je sedma najveća zemlja na svijetu s ukupnom površinom od 3.287.263&nbsp;km<sup>2</sup>. Udaljenost od sjevera do juga iznosi 3.214&nbsp;km, a od istoka do zapada 2.933&nbsp;km. Indija ima kopnenu granicu dugu 15.200&nbsp;km i obalnu liniju od 7.516,5&nbsp;km. Andamanska i Nikobarska ostrva u Bengalskom zalivu i Lakshadweep u Arapskom moru također su dijelovi Indije. Indija je omeđena Arapskim morem na jugozapadu i Bengalskim zalivom na jugoistoku. Na sjeveru, sjeveroistoku i sjeverozapadu nalaze se Himalaji. Kanyakumari tvori južni vrh indijskog poluostrva koji se sužava prije završetka u Indijskom okeanu. === Politička geografija === Indija je podijeljena na 28 država (koje su dalje podijeljene na distrikte), šest saveznih teritorija i teritoriju nacionalnog glavnog grada Delhi. Države imaju vlastite izabrane vlade, dok saveznim teritorijima upravljaju administratori koje postavlja savezna vlada. Indija polaže pravo na državu Jammu i Kashmir, ali to osporavaju Pakistan i Kina, koji upravljaju dijelovima teritorije. Kina polaže pravo na državu Arunachal Pradesh, koja se nalazi pod upravom Indije. === Geografske regije === Indija se dijeli na sedam geografskih regija. One su # Sjeverne planine koje uključuju Himalaje i sjeveroistočne planinske lance. # Indogangeska ravan # Pustinja Thar # Središnja pobrđa i visoravan Dekan # Istočna obala # Zapadna obala # Granična mora i ostrva === Planine === Veliki luk planina, sastavljen od lanaca Himalaja, Hindukuša i Patkaija, definira indijski potkontinent. Te su planine oblikovane tektonskim sudarima indijske i evroazijske ploče koji su započeli prije otprilike 50 miliona godina i traju i danas. Ovi su planinski lanci dom nekima od najviših planina na svijetu, te osiguravaju prirodnu prepreku protiv hladnih polarnih vjetrova. Oni također omogućuju monsune koji pokreću klimu u Indiji. Brojne rijeke koje izviru u tim planinama osiguravaju vodu za plodnu indogangesku ravan. Biogeografi označavaju te planine granicom između dviju velikih zemljinih ekozona: umjerenog Paleoarktika koji prekriva većinu Evroazije, te tropske i suptropske Indomalajske ekozone koja uključuje indijski potkontinent i prostire se na Jugoistočnu Aziju i Indoneziju. U historiji su navedeni lanci služili kao prepreka osvajačima. Indija ima nekoliko većih planinskih lanaca čiji se vrhovi nalaze iznad 1.000 m. Himalaji su jedini planinski lanci koji imaju snijegom prekrivene vrhove. Ti lanci su: # Aravalli # Istočni Gati # Himalaji # Patkai # Vindhyas # Sahyadri ili Zapadni Gati # Satpuras === Himalaji === Himalaji se protežu od države Jammu i Kashmir na zapadu do države Arunachal Pradesh na istoku. Te države uz Himachal Pradesh, Uttaranchal i Sikkim leže uglavnom u himalajskoj regiji. Neki od himalajskih vrhova prelaze visinu od 7.000 m, a snježna granica se proteže između 6.000 m u Sikkimu do oko 3.000 m u Kashmiru. Kangchenjunga, koja se nalazi u Sikkimu, najviša je tačka na indijskoj teritoriji (neosporno). Većina vrhunaca u Himalajama ostaje snijegom prikovana tokom čitave godine. == Vlada == Od donošenja Ustava 1950. Indija je parlamentarna republlika. === Predsjednik republike === Od 25. jula 2022. predsjednik je Droupadi Murmu. == Političke podjele == Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, šest saveznih teritorija, dok glavni grad [[New Delhi]] ima poseban status. '''Savezne države:''' {|{{prettytable}} | # [[Andhra Pradesh]] # [[Arunachal Pradesh]] # [[Assam]] # [[Bihar]] # [[Chhattisgarh]] # [[Goa]] # [[Gujarat]] # [[Haryana]] # [[Himachal Pradesh]] # [[Jammu i Kashmir]] # [[Jharkhand]] # [[Karnataka]] # [[Kerala]] # [[Madhya Pradesh]] | <ol start="15"> <li> [[Maharashtra]] <li> [[Manipur]] <li> [[Meghalaya]] <li> [[Mizoram]] <li> [[Nagaland]] <li> [[Odisha]]<!--Do not change this per [[WP:COMMONNAME]].--> <li> [[Punjab (Indian state)|Punjab]] <li> [[Rajasthan]] <li> [[Sikkim]] <li> [[Tamil Nadu]] <li> [[Telangana]] <li> [[Tripura]] <li> [[Uttar Pradesh]] <li> [[Uttarakhand]] <li> [[West Bengal]]</ol> |} [[Datoteka:Political_map_of_India_EN.svg|mini|[[Savezne države i teritorije Indije]]]] '''Savezne teritorije:''' <ol type="A"> <li> [[Andamani i Nikobari]] <li> [[Chandigarh]] <li> [[Dadra i Nagar Haveli]] <li> [[Daman i Diu]] <li> [[Lakshadweep]] <li> [[Pondicherry]] </ol> '''Teritorija glavnog grada:''' <ol type="A" start="7"> <li> [[Teritorija glavnog grada|Delhi]] </ol> == Privreda == Privredu karakteriziraju nizak [[GNP]] i velik jaz između bogatih i siromašnih. Važniji izvori prihoda su: ugalj, željezna ruda, [[mangan]], boksit, bakar, sumpor, titan, kromit, [[zemni plin]], [[dijamant]]i, [[nafta]], vapnenac, [[čaj]], kafa, guma, papar, kokosov orah, juta, pamuk itd. == Demografija == {{Glavni|Demografija Indije}} Približno 75% stanovnika indoarijskog je porijekla, 23% čine Dravidi, koji nastanjuju južnu Indiju. U Indiji postoji mnogo religija. Četiri petine stanovništva čine hinduisti, 13,4% muslimani, 2,4% kršćani, 2% siki, 0,7% budisti. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Agni-V]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == '''Pregled''' {{refbegin|33em}} * {{citation|title=India|work=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/india/|access-date=10. 7. 2021|ref={{sfnRef|Central Intelligence Agency}}}} * {{citation|date=decembar 2004|title=Country Profile: India|edition=5th|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]|url=https://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/India.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927131058/https://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/India.pdf|archive-date=27. 9. 2011|access-date=30. 9. 2011|url-status=dead|ref={{sfnRef|Library of Congress|2004}}}} * {{citation|last1=Heitzman|first1=James|last2=Worden|first2=Robert L.|year=1996|title=India: A Country Study|series=Area Handbook Series|publisher=[[Library of Congress]]|place=Washington, D.C.|isbn=978-0-8444-0833-0|url=https://archive.org/details/indiacountrystud0000unse}} * {{citation|title=India|publisher=[[International Monetary Fund]]|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=534&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr1.x=88&pr1.y=9|access-date=14. 10. 2011|ref={{sfnRef|International Monetary Fund}}}} * {{citation|title=Provisional Population Totals Paper 1 of 2011 India|publisher=[[Registrar General and Census Commissioner of India|Office of the Registrar General and Census Commissioner]]|url=https://censusindia.gov.in/2011-prov-results/prov_results_paper1_india.html|ref={{sfnRef|Provisional Population Totals Paper 1 of 2011 India}}|access-date=18. 10. 2021}} * Robinson, Francis, ed. ''The Cambridge Encyclopedia of India, Pakistan, Bangladesh, Sri Lanka, Nepal, Bhutan and the Maldives'' (1989) * {{citation|date=24. 1. 1950|title=Constituent Assembly of India – Volume XII|publisher=[[National Informatics Centre]], [[Government of India]]|url=https://parliamentofindia.nic.in/ls/debates/vol12p1.htm |access-date=17. 7. 2011|ref={{sfnRef|Constituent Assembly of India|1950}}|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721173243/https://parliamentofindia.nic.in/ls/debates/vol12p1.htm|archive-date=21. 7. 2011}} {{refend}} '''Etimologija''' {{refbegin|33em}} * {{cite journal |last=Barrow |first=Ian J. |title=From Hindustan to India: Naming change in changing names |journal=South Asia: Journal of South Asian Studies |volume=26 |pages=37–49 |number=1 |year=2003 |doi=10.1080/085640032000063977|s2cid=144039519}} * {{cite journal |last=Clémentin-Ojha |first=Catherine |title='India, that is Bharat...': One Country, Two Names |journal=South Asia Multidisciplinary Academic Journal |volume=10 |year=2014 |url=https://journals.openedition.org/samaj/3717 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928035644/https://samaj.revues.org/3717}} * {{cite book |last=Thieme |first=P. |chapter=Sanskrit ''sindu-/Sindhu-'' and Old Iranian ''hindu-/Hindu-'' |editor1=Mary Boyce |editor2=Ilya Gershevitch |year=1970 |title=W. B. Henning Memorial Volume |publisher=[[Lund Humphries]] |isbn=978-0-85331-255-0 |url=https://books.google.com/books?id=e3UBAAAAMAAJ}} {{refend}} '''Historija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last1=Asher|first1=C. B.|last2=Talbot|first2=C.|year=2006|title=India Before Europe |publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-80904-7|url=https://books.google.com/books?id=ZvaGuaJIJgoC}} * {{citation|last1=Asher|first1=C. B.|last2=Talbot|first2=C.|year=2008|title=India Before Europe t|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-51750-8}} * {{citation|last=Brown|first=J. M.|author-link=Judith M. Brown|year=1994|title=Modern India: The Origins of an Asian Democracy|edition=2nd|series=[[The Short Oxford History of the Modern World]]|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-873113-9|url=https://books.google.com/books?id=PaKdsF8WzbcC}} * {{citation|last1=Coningham|first1=Robin|last2=Young|first2=Ruth|title=The Archaeology of South Asia: From the Indus to Asoka, c. 6500 BCE – 200 CE|url=https://books.google.com/books?id=hB5TCgAAQBAJ|year=2015|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-84697-4}} * {{citation|last=Copland|first=I.|year=2001|title=India 1885–1947: The Unmaking of an Empire|publisher=[[Longman]]|isbn=978-0-582-38173-5|url=https://books.google.com/books?id=Dw1uAAAAMAAJ}} * {{citation|last1=Kulke|first1=H.|last2=Rothermund|first2=D.|author1-link=Hermann Kulke|year=2004|title=A History of India|series=4th|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-415-32920-0|url=https://books.google.com/books?id=V73N8js5ZgAC}} * {{citation|last=Ludden|first=D.|year=2002|title=India and South Asia: A Short History|publisher=[[Oneworld Publications]]|isbn=978-1-85168-237-9}} * {{citation|last=Ludden|first=D.|year=2014|title=India and South Asia: A Short History|publisher=[[Oneworld Publications]]|isbn=978-1-85168-936-1|edition=2nd, revised|url=https://books.google.com/books?id=pBq9DwAAQBAJ}}<!--ISBN and year from book pages--> * {{citation|last1=Metcalf|first1=Barbara D.|last2=Metcalf|first2=Thomas R.|author1-link=Barbara Metcalf |author2-link=Thomas R. Metcalf|year=2006|title=A Concise History of Modern India|edition=2nd|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-68225-1|url=https://books.google.com/books?id=iuESgYNYPl0C}} * {{citation|last1=Metcalf|first1=Barbara D.|last2=Metcalf|first2=Thomas R.|year=2012|title=A Concise History of Modern India|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-107-02649-0 |url=https://books.google.com/books?id=mjIfqyY7jlsC}} * {{citation|last=Peers|first=D. M.|year=2006|title=India under Colonial Rule: 1700–1885 |publisher=[[Pearson Education|Pearson Longman]]|isbn=978-0-582-31738-3|url=https://books.google.com/books?id=6iNuAAAAMAAJ}} * {{citation|last=Peers|first=D. M.|year=2013|title=India Under Colonial Rule: 1700–1885|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1-317-88286-2|url=https://books.google.com/books?id=dyQuAgAAQBAJ|access-date=13. 8. 2019}} * {{citation|last1=Petraglia|first1=Michael D. |last2=Allchin|first2=Bridget |author-link2=Bridget Allchin|editor=Michael Petraglia |editor2=Bridget Allchin|title=The Evolution and History of Human Populations in South Asia: Inter-disciplinary Studies in Archaeology, Biological Anthropology, Linguistics and Genetics|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Qm9GfjNlnRwC&pg=PA6|year=2007|publisher=[[Springer Publishing]]|isbn=978-1-4020-5562-1| chapter=Human evolution and culture change in the Indian subcontinent}} * {{citation|last=Possehl|first=G.|author-link=Gregory Possehl|title=The Indus Civilization: A Contemporary Perspective|year=2003|publisher=[[Rowman & Littlefield|Rowman Altamira]]|isbn=978-0-7591-0172-2 |url=https://books.google.com/books?id=pmAuAsi4ePIC}} * {{citation|last=Robb|first=P.|title=A History of India|year=2001|publisher=[[Palgrave Macmillan|Palgrave]] |isbn=978-0-333-69129-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/historyofindia00pete}} * {{citation|last=Robb|first=P.|title=A History of India|year=2011|publisher=[[Palgrave Macmillan]] |isbn=978-0-230-34549-2|url=https://books.google.com/books?id=GQ-2VH1LO_EC}} * {{citation|last=Sarkar|first=S.|year=1983|title=Modern India: 1885–1947|place=Delhi|publisher=[[Macmillan Publishers|Macmillan]]|isbn=978-0-333-90425-1|url=https://books.google.com/books?id=rVxuAAAAMAAJ}} * {{citation|last=Singh|first=Upinder|author-link=Upinder Singh|title=A History of Ancient and Medieval India: From the Stone Age to the 12th Century|year=2009|publisher=[[Longman]]|location=Delhi|isbn=978-81-317-1677-9 |url=https://books.google.com/books?id=H3lUIIYxWkEC}} * {{citation|last=Singh|first=Upinder|title=Political Violence in Ancient India|year=2017|publisher=[[Harvard University Press]]|isbn=978-0-674-98128-7|url=https://books.google.com/books?id=dYM4DwAAQBAJ}} * {{citation|last=Sripati|first=V.|year=1998|title=Toward Fifty Years of Constitutionalism and Fundamental Rights in India: Looking Back to See Ahead (1950–2000)|journal=[[American University International Law Review]] |volume=14 |issue=2|pages=413–496}} * {{citation|last=Stein|first=B.|author-link=Burton Stein|year=1998|title=A History of India |publisher=[[Wiley-Blackwell]]|place=Oxford|isbn=978-0-631-20546-3 |url=https://books.google.com/books?id=SXdVS0SzQSAC}} * {{citation|last=Stein|first=B.|author-link=Burton Stein|editor-last=Arnold|editor-first=D.|year=2010 |title=A History of India|edition=2nd|publisher=[[Wiley-Blackwell]]|place=Oxford|isbn=978-1-4051-9509-6 |url=https://books.google.com/books?id=QY4zdTDwMAQC}} * {{citation|last=Witzel|first=Michael|author-link=Michael Witzel|editor=Gavin D. Flood|title=The Blackwell companion to Hinduism|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qSfneQ0YYY8C|access-date=15. 3. 2012 |year=2003 |publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-631-21535-6|chapter=Vedas and Upanișads}} * {{citation|last=Wolpert|first=S.|author-link=Stanley Wolpert|year=2003|title=A New History of India|edition=7th|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-516678-1}} {{refend}} '''Geografija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last1=Ali|first1=J. R.|last2=Aitchison|first2=J. C.|year=2005|title=Greater India|journal=[[Earth-Science Reviews]]|volume=72|issue=3–4|pages=170–173|doi=10.1016/j.earscirev.2005.07.005|bibcode=2005ESRv...72..169A}} * {{citation|last1=Basu|first1=Mahua|last2=Xavier|first2=Savarimuthu|year=2017|title=Fundamentals of Environmental Studies |url=https://books.google.com/books?id=nXmLDgAAQBAJ&pg=PA78 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-316-87051-8}} * {{citation|last=Chang|first=J. H.|year=1967|title=The Indian Summer Monsoon|periodical=[[Geographical Review]]|volume=57|issue=3|pages=373–396|doi=10.2307/212640|jstor=212640|publisher=[[American Geographical Society]], Wiley|bibcode=1967GeoRv..57..373C }} * {{citation|year=1988 |title=Forest (Conservation) Act, 1980 with Amendments Made in 1988 |publisher=Department of Environment and Forests, Government of the Andaman and Nicobar Islands |url=https://forest.and.nic.in/fca1980.pdf |access-date=25. 7. 2011 |ref={{sfnRef|Department of Environment and Forests|1988}} |url-status=dead |archive-date=21. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721163118/https://forest.and.nic.in/fca1980.pdf}} * {{citation|last1=Dikshit|first1=K. R.|last2=Schwartzberg|first2=Joseph E.|author2-link=Joseph E. Schwartzberg|title=India: Land|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|date=2023 |pages=1–29}} * {{citation|last=Duff|first=D.|author-link = Donald Duff (geologist and author)|year=1993|title=Holmes Principles of Physical Geology|edition=4th|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-7487-4381-0|url=https://books.google.com/books?id=E6vknq9SfIIC&pg=PT353}} * {{citation|last=Kaul|first=R. N.|editor-last=Kaul|editor-first=R. N.|year=1970|chapter=The Indian Subcontinent: Indo-Pakistan|title=Afforestation in Arid Zones|isbn=978-94-010-3352-7|location=The Hague|publisher=Dr. W. Junk, N.V., Publishers}} * {{citation|last1=Kumar|first1=V. Sanil|last2=Pathak|first2=K. C.|last3=Pednekar|first3=P.|last4=Raju |first4=N. S. N.|last5=Gowthaman|first5=R.|year=2006|title=Coastal processes along the Indian coastline |periodical=[[Current Science]]|volume=91|issue=4|pages=530–536 |url=https://drs.nio.org/drs/bitstream/2264/350/1/Curr_Sci_91_530.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090908141613/https://drs.nio.org/drs/bitstream/2264/350/1/Curr_Sci_91_530.pdf|archive-date=8. 9. 2009}} * {{citation|last1=Mcgrail|first1=Sean|last2=Blue|first2=Lucy|last3=Kentley|first3=Eric|last4=Palmer |first4=Colin|year=2003|title=Boats of South Asia|url=https://books.google.com/books?id=v1eBAgAAQBAJ |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-134-43130-4}} * {{citation|year=2007|title=India Yearbook 2007|publisher=Publications Division, [[Ministry of Information and Broadcasting (India)|Ministry of Information and Broadcasting]], [[Government of India]]|place=New Delhi|isbn=978-81-230-1423-4|ref={{sfnRef|Ministry of Information and Broadcasting|2007}}}} * {{citation|last=Posey|first=C. A.|year= 1994|title=The Living Earth Book of Wind and Weather|publisher=[[Reader's Digest Association|Reader's Digest]]|isbn=978-0-89577-625-9 |url=https://archive.org/details/livingearthbooko00pose}} * {{citation|last1=Prakash|first1=B.|last2=Kumar|first2=S.|last3=Rao|first3=M. S.|last4=Giri|first4=S. C.|year=2000|title=Holocene Tectonic Movements and Stress Field in the Western Gangetic Plains|journal=[[Current Science]] |volume=79|issue=4|pages=438–449|url=https://www.ias.ac.in/currsci/aug252000/prakash.pdf|ref={{sfnRef|Prakash et al.|2000}}}} * {{citation|last=Prasad|first=Ishwar|editor-last=Mani|editor-first=M. S.|year=1974|chapter=The Ecology of Vertebrates of the Indian Desert|title=Ecology and Biogeography in India|location=The Hague|publisher=Dr. W. Junk bv Publishers|isbn=978-94-010-2333-7}} {{refend}} '''Bioraznolikost''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Basak|first=R. K.|year=1983|title=Botanical Survey of India: Account of Its Establishment, Development, and Activities|publisher=India. [[Department of Environment]]|url=https://books.google.com/books?id=yXAVcgAACAAJ|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last1=Crame|first1=J. A.|last2=Owen|first2=A. W.|year= 2002|title=Palaeobiogeography and Biodiversity Change: The Ordovician and Mesozoic–Cenozoic Radiations|series=Geological Society Special Publication|issue=194|publisher=[[Geological Society of London]]|isbn=978-1-86239-106-2|url=https://books.google.com/books?id=YswVy5YolYsC&pg=PA142|access-date=8. 12. 2011}} * {{citation|last1=Karanth|first1=K. Ullas|last2=Gopal|first2=Rajesh |editor=Rosie Woodroffe |editor2=Simon Thirgood |editor3=Alan Rabinowitz |year=2005 |title=People and Wildlife, Conflict Or Co-existence? |url=https://books.google.com/books?id=6vNzRzcjntAC|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-53203-7|chapter=An ecology-based policy framework for human-tiger coexistence in India}} * {{citation|last=Karanth|first=K. P.|year=2006|title=Out-of-India Gondwanan Origin of Some Tropical Asian Biota|journal=[[Current Science]]|volume=90|issue=6|pages=789–792 |url=https://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/789.pdf|access-date=18. 5. 2011|archive-date=11. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411223533/https://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/789.pdf |url-status=dead}} * {{citation|last=Mace|first=G. M.|date= 1994|title=1994 IUCN Red List of Threatened Animals |work=World Conservation Monitoring Centre|publisher=[[International Union for Conservation of Nature]] |isbn=978-2-8317-0194-3 |url=https://books.google.com/books?id=dyy0HilL9ecC&pg=PR4}} * {{citation|last=Tritsch|first=M. F.|year=2001|title=Wildlife of India|publisher=[[HarperCollins]]|place=London|isbn=978-0-00-711062-9|url=https://archive.org/details/wildlifeofindia0000trit}} * {{citation|date=9. 9. 1972|title=Indian Wildlife (Protection) Act, 1972|publisher=[[Ministry of Environment and Forests (India)|Ministry of Environment and Forests]], [[Government of India]] |url=https://envfor.nic.in/legis/wildlife/wildlife1.html|access-date=25. 7. 2011|ref={{sfnRef|Ministry of Environment and Forests 1972}}}} {{refend}} '''Politika''' {{refbegin|33em}} * {{cite journal|last1=Banerjee|first1=Sumanta|title=Civilising the BJP|journal=[[Economic & Political Weekly]]|date=22. 7. 2005|volume=40|issue=29|pages=3116–3119|jstor=4416896}} * {{citation|last=Bhambhri|first=C. P.|year=1992|title=Politics in India, 1991–1992|publisher=Shipra |isbn=978-81-85402-17-8|url=https://books.google.com/books?id=pf5HAAAAMAAJ|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last1=Burnell|first1=P. J.|last2=Calvert|first2=P.|year=1999|title=The Resilience of Democracy: Persistent Practice, Durable Idea|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-0-7146-8026-2 |url=https://books.google.com/books?id=hv6TkML5_HAC&pg=PA271|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|agency=Press Trust of India|date=16. 5. 2009|title=Second UPA Win, A Crowning Glory for Sonia's Ascendancy|url=https://www.business-standard.com/india/news/second-upa-wincrowning-glory-for-sonia%5Cs-ascendancy/61892/on |access-date=13. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305072031/http://www.business-standard.com/article/economy-policy/second-upa-win-a-crowning-glory-for-sonia-s-ascendancy-109051600183_1.html |archive-date=5. 3. 2016 |ref={{sfnRef|Business Standard|2009}}|newspaper=[[Business Standard]] India|last1=India |first1=Press Trust of }} * {{citation|last=Chander|first=N. J.|year=2004|title=Coalition Politics: The Indian Experience|publisher=Concept Publishing Company|isbn=978-81-8069-092-1|url=https://books.google.com/books?id=G_QtMGIczhMC&pg=PA117|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last1=Dunleavy|first1=P.|last2=Diwakar|first2=R.|last3=Dunleavy|first3=C.|year=2007|title=The Effective Space of Party Competition|issue=5|publisher=[[London School of Economics]] and Political Science |url=https://www2.lse.ac.uk/government/research/resgroups/PSPE/pdf/PSPE_WP5_07.pdf|access-date=27. 9. 2011|archive-date=28. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071028005708/https://www.lse.ac.uk/collections/government/PSPE/pdf/PSPE_WP5_07.pdf|url-status=dead}} * {{citation|last=Dutt|first=S.|year=1998|title=Identities and the Indian State: An Overview|journal=[[Third World Quarterly]]|volume=19|issue=3|pages=411–434|doi=10.1080/01436599814325}} * {{citation|last=Echeverri-Gent|first=J.|editor-last=Ayres|editor-first=A.|editor2-last=Oldenburg|editor2-first=P.|date=januar 2002|title=Quickening the Pace of Change|chapter=Politics in India's Decentred Polity|series=India Briefing|publisher=[[M. E. Sharpe]]|place=London|pages=[https://archive.org/details/indiabriefingqui0000unse/page/19 19–53]|isbn=978-0-7656-0812-3|chapter-url=https://archive.org/details/indiabriefingqui0000unse/page/19}} * {{citation|date=14. 3. 2009|title=Current Recognised Parties|work=[[Election Commission of India]]|url=https://eci.nic.in/eci_main/ElectoralLaws/OrdersNotifications/Symbols_Sep_2009.pdf|access-date=5. 7. 2010|ref={{sfnRef|Election Commission of India}}}} * {{citation|last=Gledhill|first=A.|year=1970|title=The Republic of India: The Development of its Laws and Constitution|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-8371-2813-9|url=https://books.google.com/books?id=cHAjPQAACAAJ|access-date=21. 7. 2011}} * {{cite journal|last1=Malik|first1=Yogendra K.|last2=Singh|first2=V. B.|title=Bharatiya Janata Party: An Alternative to the Congress (I)?|journal=[[Asian Survey]]|date=april 1992|volume=32|issue=4|pages=318–336 |jstor=2645149 |doi=10.2307/2645149}} * {{citation|last=Mathew|first=K. M.|year=2003|title=Manorama Yearbook|publisher=[[Malayala Manorama]] |isbn=978-81-900461-8-3|url=https://books.google.com/books?id=jDaLQwAACAAJ|access-date=21. 7. 2011}} * {{citation|title=National Symbols|work=Know India|publisher=[[National Informatics Centre]], [[Government of India]]|url=https://www.india.gov.in/india-glance/national-symbols|access-date=18. 4. 2021|ref={{sfnRef|National Informatics Centre|2005}}|url-status=live|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418054958/https://www.india.gov.in/india-glance/national-symbols}} * {{citation|last=Neuborne|first=Burt|year=2003|title=The Supreme Court of India|journal=International Journal of Constitutional Law|volume=1|issue=3|pages=476–510|doi=10.1093/icon/1.3.476|doi-access=free}} * {{citation|last=Pylee|first=M. V.|year=2003a|title=Constitutional Government in India|chapter=The Longest Constitutional Document|edition=2nd|publisher=[[S. Chand]]|isbn=978-81-219-2203-6|chapter-url=https://books.google.com/books?id=veDUJCjr5U4C}} * {{citation|last=Pylee|first=M. V.|year=2003b|title=Constitutional Government in India|chapter=The Union Judiciary: The Supreme Court|edition=2nd|publisher=[[S. Chand]]|isbn=978-81-219-2203-6|chapter-url=https://books.google.com/books?id=veDUJCjr5U4C&pg=PA314|access-date=2. 11. 2007}} * {{citation|last=Sarkar|first=N. I.|title=Sonia Gandhi: Tryst with India|year=2007|publisher=[[Atlantic Books|Atlantic]]|isbn=978-81-269-0744-1|url=https://books.google.com/books?id=26flsWUf8fkC|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last=Sharma|first=R.|year=1950|title=Cabinet Government in India|journal=[[Parliamentary Affairs]]|volume=4|issue=1|pages=116–126|doi=10.1093/oxfordjournals.pa.a052755}} * {{citation|last=Sharma|first=B. K.|year= 2007|title=Introduction to the Constitution of India|edition=4th|publisher=[[Prentice Hall]]|isbn=978-81-203-3246-1|url=https://books.google.com/books?id=srDytmFE3KMC&pg=PA161}} * {{citation|last=Sinha|first=A.|year=2004|title=The Changing Political Economy of Federalism in India|journal=[[India Review]]|volume=3|issue=1|pages=25–63|doi=10.1080/14736480490443085|s2cid=154543286}} * {{citation|last=Wheare|first=K. C.|year= 1980|title=Federal Government|edition=4th|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-313-22702-8|url=https://archive.org/details/federalgovernmen00whearich}} {{refend}} '''Vanjski odnosi i vojska''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Alford|first=P.|date=7. 7. 2008|title=G8 Plus 5 Equals Power Shift|work=[[The Australian]]|url=https://www.theaustralian.com.au/news/g8-plus-5-equals-power-shift/story-e6frg6t6-1111116838759|access-date=21. 11. 2009}} * {{citation|last=Behera|first=L. K.|date=7. 3. 2011|title=Budgeting for India's Defence: An Analysis of Defence Budget 2011–2012|publisher=[[Institute for Defence Studies and Analyses]]|url=https://www.idsa.in/idsacomments/BudgetingforIndiasDefence2010-11_lkbehera_030310.html|access-date=4. 4. 2011}} * {{citation|date=11. 2. 2009|title=Russia Agrees India Nuclear Deal|work=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/7883223.stm|access-date=22. 8. 2010|ref={{sfnRef|British Broadcasting Corporation 2009}}}} * {{citation|last=Curry|first=B.|date=27. 6. 2010|title=Canada Signs Nuclear Deal with India|work=[[The Globe and Mail]]|url=https://www.theglobeandmail.com/news/world/g8-g20/news/canada-signs-nuclear-deal-with-india/article1620801/|access-date=13. 5. 2011|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525115702/https://www.theglobeandmail.com/news/world/g8-g20/news/canada-signs-nuclear-deal-with-india/article1620801/|url-status=dead}} * {{citation|date=8. 4. 2008|title=EU-India Strategic Partnership|work=Europa: Summaries of EU Legislation|url=https://europa.eu/legislation_summaries/external_relations/relations_with_third_countries/asia/r14100_en.htm|access-date=14. 1. 2011|publisher=[[European Union]]|ref={{sfnRef|European Union 2008}}|archive-url=https://web.archive.org/web/20110503194700/https://europa.eu/legislation_summaries/external_relations/relations_with_third_countries/asia/r14100_en.htm|archive-date=3. 5. 2011|url-status=dead}} * {{citation|last=Ghosh|first=A.|title=India's Foreign Policy|year= 2009|publisher=[[Pearson PLC|Pearson]]|isbn=978-81-317-1025-8|url=https://books.google.com/books?id=Y32u4JMroQgC}} * {{citation|last=Gilbert|first=M.|year=2002|title=A History of the Twentieth Century|publisher=[[William Morrow and Company|William Morrow]]|isbn=978-0-06-050594-3|url=https://books.google.com/books?id=jhwY1j8Ao3kC&pg=PA486|access-date=22. 7. 2011}} * {{citation|last=Kumar|first=A. V.|date=1. 5. 2010|title=Reforming the NPT to Include India|work=[[Bulletin of the Atomic Scientists]]|url=https://thebulletin.org/reforming-npt-include-india|access-date=1. 11. 2010|archive-date=7. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407061019/http://thebulletin.org/reforming-npt-include-india|url-status=dead}} * {{citation|last=Miglani|first=S.|date=28. 2. 2011|title=With An Eye on China, India Steps Up Defence Spending|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/india-budget-military-idUSSGE71R02Y20110228|access-date=6. 7. 2011|archive-date=2. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110502153348/https://www.reuters.com/article/2011/02/28/india-budget-military-idUSSGE71R02Y20110228|url-status=live}} * {{citation|last=Nair|first=V. K.|year=2007|title=No More Ambiguity: India's Nuclear Policy|website=afsa.org|url=https://www.afsa.org/fsj/oct02/nair.pdf|access-date=7. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927041401/https://www.afsa.org/fsj/oct02/nair.pdf|archive-date=27. 9. 2007}} * {{citation|last=Pandit|first=Rajat|date=27. 7. 2009|title=N-Submarine to Give India Crucial Third Leg of Nuke Triad|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/N-submarine-to-give-India-crucial-third-leg-of-nuke-triad/articleshow/4823578.cms|access-date=10. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110811144548/https://articles.timesofindia.indiatimes.com/2009-07-27/india/28212143_1_nuclear-powered-submarine-ins-arihant-nuclear-submarine|url-status=live|archive-date=11. 8. 2011}} * {{citation|last=Pandit|first=Rajat|date=8. 1. 2015|title=Make-in-India: Plan to develop 5th-generation fighter aircraft|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/Make-in-India-Plan-to-develop-5th-generation-fighter-aircraft/articleshow/45802270.cms|access-date=17. 10. 2021|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150311162056/https://timesofindia.indiatimes.com/india/Make-in-India-Plan-to-develop-5th-generation-fighter-aircraft/articleshow/45802270.cms|archive-date=11. 3. 2015}} * {{cite news|last=Pandit|first=Rajat|date=16. 3. 2021|title=India's weapon imports fell by 33% in last five years but remains world's second-largest arms importer|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/indias-weapon-imports-fell-by-33-in-last-five-years-but-remains-worlds-second-largest-arms-importer/articleshow/81516403.cms|access-date=3. 2. 2022}} * {{cite news|last=Pandit|first=Rajat|date=1. 2. 2022|title=Strong push for indigenous weapons amidst modest hike in defence budget|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/strong-push-for-indigenous-weapons-amidst-modest-hike-in-defence-budget/articleshow/89275344.cms|access-date=3. 2. 2022}} * {{citation|last=Perkovich|first=G.|year=2001|title=India's Nuclear Bomb: The Impact on Global Proliferation|publisher=[[University of California Press]]|isbn=978-0-520-23210-5|url=https://books.google.com/books?id=UDA9dUryS8EC|access-date=22. 7. 2011}} * {{citation|date=25. 1. 2008|title=India, France Agree on Civil Nuclear Cooperation|publisher=[[Rediff.com|Rediff]]|url=https://www.rediff.com/news/2008/jan/25france.htm|access-date=22. 8. 2010|ref={{sfnRef|Rediff 2008 a}}}} * {{citation|date=13. 2. 2010|title=UK, India Sign Civil Nuclear Accord|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/us-india-britain-nuclear-idUSTRE61C21E20100213?type=politicsNews|access-date=22. 8. 2010|ref={{sfnRef|Reuters|2010}}|archive-date=12. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120512181522/https://www.reuters.com/article/2010/02/13/us-india-britain-nuclear-idUSTRE61C21E20100213?type=politicsNews|url-status=live}} * {{citation|last=Rothermund|first=D.|year= 2000|title=The Routledge Companion to Decolonization|series=Routledge Companions to History|publisher=[[Routledge]]|url=https://books.google.com/books?id=ez37H0UPt_YC|isbn=978-0-415-35632-9}} * {{citation|last=Sharma|first=S. R.|year=1999|title=India–USSR Relations 1947–1971: From Ambivalence to Steadfastness|volume=1|publisher=Discovery|isbn=978-81-7141-486-4<!--8171414869-->|url=https://books.google.com/books?id=vTEge1JWK8oC}} * {{citation|last1=Sisodia|first1=N. S.|last2=Naidu|first2=G. V. C.|year=2005|title=Changing Security Dynamic in Eastern Asia: Focus on Japan|publisher=Promilla|isbn=978-81-86019-52-8<!--8186019529-->|url=https://books.google.com/books?id=jSgfLG3Ib9wC}} * {{citation|date=11. 10. 2008|title=India, US Sign 123 Agreement|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/India-US-sign-landmark-123-Agreement/articleshow/3582223.cms|archive-url=https://web.archive.org/web/20111107021602/https://articles.timesofindia.indiatimes.com/2008-10-11/india/27905286_1_indian-nuclear-market-sign-landmark-civil-nuclear-field|url-status=live|archive-date=7. 11. 2011|access-date=21. 7. 2011|ref={{sfnRef|The Times of India 2008}}}} {{refend}} '''Ekonomija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Alamgir|first=J.|year=2008|title=India's Open-Economy Policy: Globalism, Rivalry, Continuity|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-0-415-77684-4|url=https://books.google.com/books?id=JL7QfWJ5Yk0C|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last=Bonner|first=B|date=20. 3. 2010|title=Make Way, World. India Is on the Move|journal=[[The Christian Science Monitor]]|url=https://www.csmonitor.com/Business/The-Daily-Reckoning/2010/0320/Make-way-world.-India-is-on-the-move|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last1=Farrell|first1=D.|last2=Beinhocker|first2=E.|date=19. 5. 2007|title=Next Big Spenders: India's Middle Class|publisher=[[McKinsey & Company]]|url=https://www.mckinsey.com/Insights/MGI/In_the_news/Next_big_spenders_Indian_middle_class|access-date=17. 9. 2011|archive-date=5. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205035707/https://www.mckinsey.com/Insights/MGI/In_the_news/Next_big_spenders_Indian_middle_class|url-status=dead}} * {{citation|last=Gargan|first=E. A.|date=15. 8. 1992|title=India Stumbles in Rush to a Free Market Economy|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1992/08/15/world/india-stumbles-in-rush-to-a-free-market-economy.html|access-date=22. 7. 2011}} * {{citation|date=januar 2011|title=The World in 2050: The Accelerating Shift of Global Economic Power: Challenges and Opportunities|first1=John|last1=Hawksworth|first2=Anmol|last2=Tiwari|publisher=[[PricewaterhouseCoopers]]|url=https://www.pwc.com/en_GX/gx/psrc/pdf/world_in_2050_jan2011.pdf|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last1=Nayak|first1=P. B.|last2=Goldar|first2=B.|last3=Agrawal|first3=P.|year=2010|title=India's Economy and Growth: Essays in Honour of V. K. R. V. Rao|publisher=[[SAGE Publishing|SAGE Publications]]|url=https://books.google.com/books?id=N1Ho2SGXUHwC|isbn=978-81-321-0452-0}} * {{citation|last1=Pal|first1=P.|last2=Ghosh|first2=J|title=Inequality in India: A Survey of Recent Trends |work=DESA Working Paper No. 45 |date=juli 2007 |publisher=[[United Nations Department of Economic and Social Affairs]] |url=https://www.un.org/esa/desa/papers/2007/wp45_2007.pdf|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last=Schwab|first=K.|year=2010|title=The Global Competitiveness Report 2010–2011|publisher=[[World Economic Forum]]|url=https://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2010-11.pdf |access-date=10. 5. 2011}} * {{citation|last=Sheth|first=N.|date=28. 5. 2009|title=Outlook for Outsourcing Spending Brightens|work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/articles/SB124344190542659025#articleTabs_comments%3D%26articleTabs%3Darticle |access-date=3. 10. 2010}} * {{citation|last=Yep|first=E.|date=27. 9. 2011|title=ReNew Wind Power Gets $201 Million Goldman Investment|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204422404576595972728958728|access-date=27. 9. 2011|newspaper=[[The Wall Street Journal]]}} * {{citation|date=10. 4. 2010|title=India Second Fastest Growing Auto Market After China|work=[[Business Line]]|url=https://www.thehindubusinessline.com/todays-paper/article988689.ece|access-date=23. 7. 2011|ref={{sfnRef|Business Line 2010}}}} * {{cite web|title=India world's second largest textiles exporter: UN Comtrade|work=[[The Economic Times]] |date=2. 6. 2014|ref={{sfnref|Economic Times 2014}} |url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/cons-products/garments-/-textiles/india-worlds-second-largest-textiles-exporter-un-comtrade/articleshow/35958852.cms?from=mdr|access-date=17. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20140605121831/https://articles.economictimes.indiatimes.com/2014-06-02/news/50272849_1_textiles-exports-india-calender-year|archive-date=5. 6. 2014|url-status=live}} * {{citation|date=8. 10. 2011|title=India's Economy: Not Just Rubies and Polyester Shirts|newspaper=[[The Economist]]|url=https://www.economist.com/node/21531527|access-date=9. 10. 2011|ref={{sfnRef|Economist 2011}}}} * {{citation|date=13. 10. 2009|title=Indian Car Exports Surge 36%|work=[[Express India]] |url-status=dead|url=https://expressindia.indianexpress.com/karnatakapoll08/story_page.php?id=528633|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428102326/https://expressindia.indianexpress.com/karnatakapoll08/story_page.php?id=528633|archive-date=28. 4. 2016|access-date=5. 4. 2016|ref={{sfnRef|Express India 2009}}}} * {{citation|date=21. 3. 2017|title=Measuring the cost of living worldwide|newspaper=[[The Economist]] |url=https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2017/03/daily-chart-13|access-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525140627/https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2017/03/daily-chart-13|archive-date=25. 5. 2017|url-status=live|ref={{sfnref|Economist 2017}}}} * {{citation |date=oktobar 2007 |title=Economic Survey of India 2007: Policy Brief |publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]] |url=https://www.oecd.org/dataoecd/17/52/39452196.pdf |access-date=22. 7. 2011 |ref={{sfnRef|Organisation for Economic Co-operation and Development 2007}} |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606112149/https://www.oecd.org/dataoecd/17/52/39452196.pdf |archive-date=6. 6. 2011 }} * {{citation|title=India: Undernourished Children – A Call for Reform and Action|publisher=[[World Bank]]|url=https://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/SOUTHASIAEXT/0,,contentMDK:20916955~pagePK:146736~piPK:146830~theSitePK:223547,00.html|access-date=23. 7. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507071806/https://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/SOUTHASIAEXT/0,,contentMDK:20916955~pagePK:146736~piPK:146830~theSitePK:223547,00.html|archive-date=7. 5. 2012}} * {{citation|year=2011–2012|title=Indian IT-BPO Industry|publisher=[[NASSCOM]] |url=https://www.nasscom.org/indian-itbpo-industry|access-date=22. 6. 2012|ref={{sfnRef|Nasscom 2011–2012}} |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120509061653/https://nasscom.org/indian-itbpo-industry|archive-date=9. 5. 2012}} * {{citation |year=1995 |title=Understanding the WTO: The Organization Members and Observers |publisher=[[World Trade Organization]] |url=https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/org6_e.htm |access-date=23. 6. 2012 |ref={{sfnRef|World Trade Organization 1995}} |archive-date=29. 12. 2009|archive-url= https://web.archive.org/web/20091229021759/https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/org6_e.htm}} * {{citation|date=juni 2011|title=World Economic Outlook Update|publisher=[[International Monetary Fund]]|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/01/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C548%2C558%2C564%2C566%2C524%2C578%2C534%2C536&s=NGDPDPC&grp=0&a=&pr.x=60&pr.y=17|access-date=22. 7. 2011|ref={{sfnRef|International Monetary Fund 2011}}}} {{refend}} '''Demografija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Chandramouli|first=C.|date=15. 7. 2011|title=Rural Urban Distribution of Population|publisher=[[Ministry of Home Affairs (India)]]|url=https://censusindia.gov.in/2011-prov-results/paper2/data_files/india/Rural_Urban_2011.pdf|access-date=24. 1. 2015}} * {{citation|last=Dharwadker|first=A.|editor1-last=Canning|editor1-first=C. M.|editor2-last=Postlewait|editor2-first=T.|year=2010|title=Representing the Past: Essays in Performance Historiography|chapter=Representing India's Pasts: Time, Culture, and Problems of Performance Historiography|publisher=[[University of Iowa Press]]|isbn=978-1-58729-905-6|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Rgf0gbml2ocC|access-date=24. 7. 2011}} * {{citation|last1=Drèze|first1=J.|last2=Goyal|first2=A.|editor-last=Baru|editor-first=R. V.|year=2009|title=School Health Services in India: The Social and Economic Contexts|chapter=The Future of Mid-Day Meals|publisher=[[SAGE Publishing|SAGE Publications]]|isbn=978-81-7829-873-3|chapter-url=https://books.google.com/books?id=aQ39RO9OET4C&pg=PA46|ref={{sfnRef|Drèze|Goyal|2008}}}} * {{citation|last1=Dyson|first1=T.|last2=Visaria|first2=P.|editor-last=Dyson|editor-first=T.|editor2-last=Casses|editor2-first=R.|editor3-last=Visaria|editor3-first=L.|year=2005|title=Twenty-First Century India: Population, Economy, Human Development, and the Environment|chapter=Migration and Urbanisation: Retrospect and Prospects|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-928382-8|chapter-url=https://books.google.com/books?id=bqU9T5c0wlYC |url-access=registration|url=https://archive.org/details/twentyfirstcentu0000unse_v0c4}} * {{citation|last=Dyson|first=Tim|title=A Population History of India: From the First Modern People to the Present Day|year=2018|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-882905-8 |url=https://books.google.com/books?id=3TRtDwAAQBAJ}} * {{citation|last=Fisher|first=Michael H.|year=2018|title=An Environmental History of India: From Earliest Times to the Twenty-First Century|location=Cambridge and New York|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-107-11162-2 |lccn=2018021693|doi=10.1017/9781316276044|s2cid=134229667 |url=https://books.google.com/books?id=kZVuDwAAQBAJ|doi-access=free}} * {{citation|last=Garg|first=S. C.|date=19. 4. 2005|title=Mobilizing Urban Infrastructure Finance in India|publisher=[[World Bank]]|url=https://siteresources.worldbank.org/INTMF/Resources/339747-1105651852282/Garg.pdf|access-date=27. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090824063911/https://siteresources.worldbank.org/INTMF/Resources/339747-1105651852282/Garg.pdf|archive-date=24. 8. 2009|url-status=dead}} * {{citation|last=Mallikarjun|first=B|date=novembar 2004|title=Fifty Years of Language Planning for Modern Hindi – The Official Language of India|journal=Language in India|volume=4|issue=11|issn=1930-2940 |url=https://www.languageinindia.com/nov2004/mallikarjunmalaysiapaper1.html|access-date=24. 7. 2011|archive-date=10. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180110230215/http://www.languageinindia.com/nov2004/mallikarjunmalaysiapaper1.html|url-status=dead}} * {{citation|last=Ottenheimer|first=H. J.|year=2008|title=The Anthropology of Language: An Introduction to Linguistic Anthropology|publisher=[[Cengage]]|isbn=978-0-495-50884-7|url=https://books.google.com/books?id=d4QHsORbZs4C}} * {{citation|last=Ratna|first=U.|editor-last=Dutt|editor-first=A. K.|editor2-last=Thakur|editor2-first=B. |year=2007|title=City, Society, and Planning|chapter=Interface Between Urban and Rural Development in India |volume=1|publisher=Concept|isbn=978-81-8069-459-2|chapter-url=https://books.google.com/books?id=QDmZeW1H37IC}} * {{citation|last=Rorabacher|first=J. A.|year=2010|title=Hunger and Poverty in South Asia|publisher=Gyan|isbn=978-81-212-1027-0|url=https://books.google.com/books?id=u6hriMcSsE4C}} * {{citation|date=27. 4. 1960 |title=Notification No. 2/8/60-O.L |publisher=[[Ministry of Home Affairs (India)|Ministry of Home Affairs]], [[Government of India]] |url=https://rajbhasha.nic.in/UI/pagecontent.aspx?pc=Mzc%3d |access-date=13. 5. 2011 |ref={{sfnRef|Ministry of Home Affairs 1960}} |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141001005409/https://www.rajbhasha.nic.in/UI/pagecontent.aspx?pc=Mzc%3D |archive-date=1. 10. 2014}} * {{citation|title=Census Data 2001|work=[[Registrar General and Census Commissioner of India|Office of the Registrar General and Census Commissioner]]|publisher=[[Ministry of Home Affairs (India)|Ministry of Home Affairs]], [[Government of India]]|date=2010–2011|url=https://www.censusindia.gov.in/Census_Data_2001/National_Summary/National_Summary_DataPage.aspx|access-date=22. 7. 2011}} {{refend}} '''Umjetnost''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Blurton|first=T. Richard|title=Hindu Art|year=1993|url=https://books.google.com/books?id=xJ-lzU_nj_MC&q=Hindu+Art,+1994,+British+Museum+Press|publisher=[[Harvard University Press]]|isbn=978-0-674-39189-5}} * {{citation|last=Craven|first=Roy C|title=Indian art: a concise history|year=1997|url=https://www.worldcat.org/oclc/37895110|location=New York City|publisher=[[Thames & Hudson]]|isbn=978-0-500-20302-6|oclc=37895110|author-link=Roy C. Craven}} * {{citation|last=Harle|first=James C.|title=The Art and Architecture of the Indian Subcontinent|url=https://books.google.com/books?id=LwcBVvdqyBkC|year=1994|publisher=[[Yale University Press]]|isbn=978-0-300-06217-5}} * {{citation|last=Michell|first=George|title=Hindu Art and Architecture|year=2000|url=https://books.google.com/books?id=YVl2QgAACAAJ|publisher=[[Thames & Hudson]]|isbn=978-0-500-20337-8}} * {{citation|last=Rowland|first=Benjamin|title=The Art and Architecture of India: Buddhist, Hindu, Jain|year=1970|url=https://books.google.com/books?id=6L2fAAAAMAAJ&q=The+Art+and+Architecture+of+India:+Buddhist,+Hindu,+Jain|publisher=[[Penguin Books]]}} {{refend}} '''Kultura''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Binmore|first=K. G.|year= 2007|title=Playing for Real: A Text on Game Theory|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-530057-4|url=https://books.google.com/books?id=eY0YhSk9ujsC&pg=PA98}} * {{citation|last=Chopra|first=P.|year= 2011|title=A Joint Enterprise: Indian Elites and the Making of British Bombay|publisher=[[University of Minnesota Press]]|isbn=978-0-8166-7037-6|url=https://books.google.com/books?id=jhTiCnh6RqAC&pg=PA46}} * {{citation|last=Cullen-Dupont|first=K.|date=juli 2009|title=Human Trafficking|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-0-8160-7545-4|url=https://books.google.com/books?id=B2GeSNXy5CoC}} * {{citation|last=Cyriac|first=B. B.|date=9. 8. 2010|title=Sawant Shoots Historic Gold at World Championships|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/sports/more-sports/shooting/Sawant-shoots-historic-gold-at-World-Championships/articleshow/6274795.cms?referral=PM |access-date=25. 5. 2011}} * {{citation|last=Das|first=S. K.|year=2005|title=A History of Indian Literature, 500–1399: From Courtly to the Popular|publisher=[[Sahitya Akademi]]|isbn=978-81-260-2171-0}} * {{citation|last=Datta|first=A.|year=2006|title=The Encyclopaedia of Indian Literature|volume=2|publisher=[[Sahitya Akademi]]|isbn=978-81-260-1194-0}} * {{citation|last=Dehejia|first=R. S.|date=7. 11. 2011|title=Indian Grand Prix Vs. Encephalitis?|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://blogs.wsj.com/indiarealtime/2011/11/07/economics-journal-indian-grand-prix-vs-encephalitis/|access-date=20. 12. 2011}} * {{citation|last=Deutsch|first=E.|year=1969|title=Advaita Vedānta: A Philosophical Reconstruction|publisher=[[University of Hawaiʻi Press]]|isbn=978-0-8248-0271-4 |url=https://books.google.com/books?id=63gdKwhHeV0C}} * {{citation|last1=Dissanayake|first1=W. K.|last2=Gokulsing|first2=M.|date=maj 2004|title=Indian Popular Cinema: A Narrative of Cultural Change|edition=2nd|publisher=[[Trentham Books]]|isbn=978-1-85856-329-9 |url=https://books.google.com/books?id=_plssuFIar8C}} * {{citation|last1=Futterman|first1=M|last2=Sharma|first2=A|date=11. 9. 2009|title=India Aims for Center Court|work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052970203440104574406704026883502 |access-date=29. 9. 2010}} * {{cite web|author=Hansa Research |url=https://mruc.net/irs2012q1-topline-findings.pdf |work=Indian Readership Survey 2012 Q1 : Topline Findings |title=Growth: Literacy & Media Consumption |publisher=Media Research Users Council |access-date=12. 9. 2012 |year=2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407092737/https://mruc.net/irs2012q1-topline-findings.pdf |archive-date=7. 4. 2014 }} * {{citation|last=Hart|first=G. L.|year= 1975|title=Poems of Ancient Tamil: Their Milieu and Their Sanskrit Counterparts|publisher=[[University of California Press]]|isbn=978-0-520-02672-8 |url=https://books.google.com/books?id=a5KwQwAACAAJ}} * {{citation|editor-last=Heehs|editor-first=P.|year= 2002|title=Indian Religions: A Historical Reader of Spiritual Expression and Experience|publisher=[[New York University Press]]|isbn=978-0-8147-3650-0 |url=https://books.google.com/books?id=Jgsu-aIm3ncC|access-date=24. 7. 2011}} * {{citation|last1=Hoiberg|first1=D.|last2=Ramchandani|first2=I.|year=2000|title=Students' Britannica India: Select Essays|publisher=[[Popular Prakashan]]|isbn=978-0-85229-762-9}} * {{citation|editor-last=Johnson|editor-first=W. J.|title=The Sauptikaparvan of the Mahabharata: The Massacre at Night|year= 2008|edition=2nd|series=[[Oxford World's Classics]]|publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-282361-8}} * {{citation|last1=Jones|first1=G.|last2=Ramdas|first2=K.|year=2005|title=(Un)tying the Knot: Ideal and Reality in Asian Marriage|publisher=[[National University of Singapore Press]]|isbn=978-981-05-1428-0 |url=https://books.google.com/books?id=IttiQ3QdJ6YC}} * {{citation|last1=Kālidāsa|last2=Johnson|first2=W. J.|author-link=Kālidāsa|year= 2001|title=The Recognition of Śakuntalā: A Play in Seven Acts|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-283911-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/recognitionofsak0000kali}} * {{citation|last1=Kaminsky|first1=Arnold P.|last2=Long|first2=Roger D. |title=India Today: An Encyclopedia of Life in the Republic: An Encyclopedia of Life in the Republic|url=https://books.google.com/books?id=wWDnTWrz4O8C|access-date=12. 9. 2012|year= 2011|publisher=[[ABC-CLIO]]|isbn=978-0-313-37462-3}} * {{citation|last=Karanth|first=S. K.|author-link=Shivarama Karanth|date=2002|title=Yakṣagāna|publisher=Abhinav Publications|isbn=978-81-7017-357-1}} * {{citation|editor1-last=Kiple|editor1-first=K. F.|editor2-last=Ornelas|editor2-first=K. C.|title=The Cambridge World History of Food|volume=2|year=2000|place=Cambridge and New York|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-40215-6}} * {{citation|editor-last=Kuiper|editor-first=K.|year=2010|title=The Culture of India|url=https://books.google.com/books?id=LiqloV4JnNUC|access-date=24. 7. 2011|publisher=[[Britannica Educational Publishing]]|isbn=978-1-61530-203-1}} * {{citation|last=Kumar|first=V.|title=Vastushastra|edition=2nd|series=All You Wanted to Know About Series|date= 2000|publisher=[[Sterling Publishing]]|isbn=978-81-207-2199-9}} * {{citation|last=Lal|first=A.|title=The Oxford Companion to Indian Theatre|url=https://books.google.com/books?id=DftkAAAAMAAJ|access-date=24. 7. 2011|year=2004|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-564446-3}} * {{citation|last1=Lang|first1=J.|last2=Moleski|first2=W.|date=1. 12. 2010|title=Functionalism Revisited|publisher=[[Ashgate Publishing]]|isbn=978-1-4094-0701-0|url=https://books.google.com/books?id=rOCaSn8-ZboC&pg=PA151}} * {{citation|last=MacDonell|first=A. A.|author-link=Arthur Anthony Macdonell|title=A History of Sanskrit Literature|year=2004|publisher=[[Kessinger Publishing]]|isbn=978-1-4179-0619-2|title-link=s:A History of Sanskrit Literature}} * {{citation|last1=Majumdar|first1=B.|last2=Bandyopadhyay|first2=K.|title=A Social History of Indian Football: Striving To Score|year=2006|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-415-34835-5}} * {{citation|last=Makar|first=E. M.|year=2007|title=An American's Guide to Doing Business in India|publisher=Adams|isbn=978-1-59869-211-2|url=https://books.google.com/books?id=ujYmdNVIr7QC}} * {{citation|last1=Massey|first1=R.|last2=Massey|first2=J|year=1998|title=The Music of India |publisher=Abhinav Publications|isbn=978-81-7017-332-8|url=https://books.google.com/books?id=yySNDP9XVggC}} * {{citation|last=Medora|first=N.|editor1-last=Hamon|editor1-first=R. R.|editor2-last=Ingoldsby|editor2-first=B. B.|year=2003|title=Mate Selection Across Cultures|chapter=Mate Selection in Contemporary India: Love Marriages Versus Arranged Marriages|publisher=[[SAGE Publishing|SAGE Publications]]|pages=209–230|isbn=978-0-7619-2592-7}} * {{citation|last=Mehta|first=Nalin|title=Television in India: Satellites, Politics and Cultural Change |url=https://books.google.com/books?id=R-BsSzSjnTYC|access-date=12. 9. 2012|year=2008 |publisher=[[Taylor & Francis]] US|isbn=978-0-415-44759-1}} * {{citation|last=Narayan |first=Sunetra Sen |year=2013|chapter=Context of Broadcasting in India |title=Globalization and Television: A Study of the Indian Experience, 1990–2010 |pages=55–69 |publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-809236-0 |doi=10.1093/acprof:oso/9780198092360.003.0004}} * {{citation|last=Sengupta|first=R.|date=24. 9. 2010|title=Is Boxing the New Cricket?|work=[[Mint (newspaper)|Mint]]|url=https://www.livemint.com/Leisure/1jxksEgRhUYXq0ezp1iixM/Is-boxing-the-new-cricket.html|access-date=5. 10. 2010|ref={{sfnRef|Mint 2010}}}} * {{citation|last=Nakamura|first=H.|year=1999|title=Indian Buddhism: A Survey with Bibliographical Notes|edition=12th|series=Buddhist Tradition Series|publisher=[[Motilal Banarsidass]]|isbn=978-81-208-0272-8 |url=https://books.google.com/books?id=w0A7y4TCeVQC}} * {{citation|editor1-last=Rajadhyaksha|editor1-first=A.|editor2-last=Willemen|editor2-first=P.|year=1999|title=Encyclopaedia of Indian Cinema|edition=2nd|publisher=[[British Film Institute]]|isbn=978-0-85170-669-6 |url=https://archive.org/details/encyclopaediaofi0000raja}} * {{citation|translator-last=Ramanujan|translator-first=A. K.|translator-link=A. K. Ramanujan|year=1985|title=Poems of Love and War: From the Eight Anthologies and the Ten Long Poems of Classical Tamil|publisher=[[Columbia University Press]]|place=New York|isbn=978-0-231-05107-1 |url=https://books.google.com/books?id=nIybE0HRvdQC|ref={{SfnRef|Ramanujan|1985}}<!--|quote=These poems are 'classical,' i.e. early, ancient; they are also 'classics,' i.e. works that have stood the test of time, the founding works of a whole tradition. Not to know them is not to know a unique and major poetic achievement of Indian civilisation. Early classical Tamil literature (c. 100 BC – AD 250) consists of the Eight Anthologies (''Eţţuttokai''), the Ten Long Poems (''Pattuppāţţu''), and a grammar called the ''Tolkāppiyam'' or the 'Old Composition.'&nbsp;... The literature of classical Tamil later came to be known as ''Cankam'' (pronounced ''Sangam'') literature.-->}} * {{citation|last=Roberts|first=N. W.|year=2004|title=Building Type Basics for Places of Worship|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-471-22568-3|url=https://books.google.com/books?id=hOxOAAAAMAAJ}} * {{harvc|last=Roger|first=Delphine|in1=Kiple|in2=Ornelas|year=2000|pages=1140–1150|c=The Middle East and South Asia (in Chapter: History and Culture of Food and Drink in Asia) |url=https://books.google.com/books?id=Vr2qnK_QOuAC&pg=PA1140}} * {{citation|last=Schwartzberg|first=J.|year=2011|title=India: Caste|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India/46404/Caste|access-date=17. 7. 2011}} * {{citation|last=Silverman|first=S.|year=2007|title=Vastu: Transcendental Home Design in Harmony with Nature|publisher=[[Gibbs Smith]]|isbn=978-1-4236-0132-6|url=https://books.google.com/books?id=iwaryJd3fD8C&pg=PA20}} * {{citation|last=Tarlo|first=E.|year=1996|title=Clothing Matters: Dress and Identity in India|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0-226-78976-7|url=https://books.google.com/books?id=ByoTXhXCuyAC|access-date=24. 7. 2011}} * {{citation|last1=Xavier|first1=L.|date=12. 9. 2010|title=Sushil Kumar Wins Gold in World Wrestling Championship|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/sports/more-sports/wrestling/Sushil-Kumar-wins-gold-in-World-Wrestling-Championship/articleshow/6542488.cms?referral=PM|access-date=5. 10. 2010}} * {{citation|last=Zvelebil|first=K. V.|year=1997|title=Companion Studies to the History of Tamil Literature|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-04-09365-2|url=https://books.google.com/books?id=qAPtq49DZfoC}} * {{citation|title=Anand Crowned World Champion|date=29. 10. 2008|publisher=[[Rediff.com|Rediff]] |url=https://www.rediff.com/sports/2008/oct/29anand.htm|access-date=29. 10. 2008|ref={{sfnRef|Rediff 2008 b}}}} * {{citation|title=Taj Mahal|work=[[World Heritage Convention]]|publisher=[[UNESCO|United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organisation]]|url=https://whc.unesco.org/en/list/252|access-date=3. 3. 2012|ref={{sfnRef|United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organisation}}}} * {{citation|title=Saina Nehwal: India's Badminton Star and "New Woman"|date=1. 8. 2010|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-south-asia-10725584|access-date=5. 10. 2010|ref={{sfnRef|British Broadcasting Corporation 2010 a}}}} * {{citation|title=Commonwealth Games 2010: India Dominate Shooting Medals|date=7. 10. 2010 |work=Commonwealth Games 2010|publisher=[[BBC]]|ref={{sfnRef|Commonwealth Games 2010}} |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/commonwealth_games/delhi_2010/9068886.stm |access-date=3. 6. 2011}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|India}} {{Commonwealth}} {{Države Azije}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Južna Azija]] [[Kategorija:Indija]] j9zpo7tuc16feexhori1kdvqz0agwzf 3713871 3713859 2025-06-12T15:25:28Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/14.139.185.126|14.139.185.126]] ([[User talk:14.139.185.126|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3665105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Indija | izvorno_ime = भारत गणराज्य* | ime_genitiv = | zastava = Flag of India.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Emblem of India.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = "Satyameva Jayate" (Sanskrit) "Samo istina pobjeđuje"{{sfn|National Informatics Centre|2005}} | himna = "[[Jana Gana Mana]]"[[Datoteka:Jana Gana Mana instrumental.ogg]] | karta = India (orthographic projection).svg | opis_karte = Teritorija pod kontrolom Indije prikazana tamno zelenom bojom; teritorija na koju se polaže pravo, ali nije pod kontrolom, prikazana svijetlo zelenom bojom | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[New Delhi]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|28|36|50|N|77|12|30|E|type:city_region:IN}} | najveći_grad = | službeni_jezik = [[hindski jezik|hindski]] i [[engleski jezik|engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = Predsjednica | vladar_prva_vlast = [[Droupadi Murmu]] | vrsta_druge_vlasti = Potpredsjednk | vladar_druga_vlast = [[Jagdeep Dhankhar]] | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Narendra Modi]] | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 15. august 1947. | nezavisnost_priznato = | površina = 3.287.263 | po_površini_na_svijetu = 7. | procenat_vode = 9,6 | stanovnika = 1.210.854.000 | stanovnika_godina = 2011 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 2. | procjena = 1.428.627.663 | procjena_godina = 2023 | gustoća = 427,1 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 30. | bdp_ukupno = $16.019 biliona | bdp_godina = 2024 (procjena)<ref name="IMFWEO.IN">{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=534,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2022&ey=2029&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (India) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=www.imf.org |date=22. 10. 2024 |access-date=22. 10. 2024}}</ref> | po_broju_bdp_na_svijetu = 3. | bdp_per_capita = $11.111<ref name="IMFWEO.IN" /> | bdp_per_capita_na_svijetu = 122. | bdp_nominalni_ukupno = $3.889 biliona | bdp_nominalni_godina = 2024 (procjena)<ref name="IMFWEO.IN" /> | bdp_nominalni_na_svijetu = 5. | bdp_nominalni_per_capita = $2.697<ref name="IMFWEO.IN" /> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 141. | hdi = 0,644 | hdi_godina = 2022 | hdi_nivo = srednji | po_broju_hdi_na_svijetu = 134. | gini = 32,8 | gini_godina = 2021. | gini_nivo = srednja nejednakost | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[indijska rupija]] | vremenska_zona = [[UTC]] +5:30 | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +91 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.in]] | komentar = }} '''Indija''', zvanično '''Republika Indija''',<ref>–{{citation|title=The Essential Desk Reference|url=https://books.google.com/books?id=yjcOAQAAMAAJ&pg=PA76|year=2002|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-512873-4|page=76}} "Official name: Republic of India."; –{{citation|author=John Da Graça|title=Heads of State and Government|url=https://books.google.com/books?id=M0YfDgAAQBAJ&pg=PA421|year=2017|publisher=[[Macmillan Publishers|Macmillan]]|location=London|isbn=978-1-349-65771-1|page=421}} "Official name: Republic of India; Bharat Ganarajya (Hindi)"; –{{citation|author=Graham Rhind|title=Global Sourcebook of Address Data Management: A Guide to Address Formats and Data in 194 Countries|url=https://books.google.com/books?id=iGdQDwAAQBAJ&pg=PA302|year=2017|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-1-351-93326-1|page=302}} "Official name: Republic of India; Bharat."; –{{citation|last=Bradnock|first=Robert W.|title=The Routledge Atlas of South Asian Affairs|url=https://books.google.com/books?id=zzjbCgAAQBAJ&pg=PA108|year=2015|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1-317-40511-5|page=108}} "Official name: English: Republic of India; Hindi:Bharat Ganarajya"; –{{citation|title=Penguin Compact Atlas of the World|url=https://books.google.com/books?id=pLw-ReHIgvQC&pg=PA140|year=2012|publisher=[[Penguin Group|Penguin]]|isbn=978-0-7566-9859-1|page=140}} "Official name: Republic of India"; –{{citation|title=Merriam-Webster's Geographical Dictionary|url=https://books.google.com/books?id=Co_VIPIJerIC&pg=PA515|year=1997|isbn=978-0-87779-546-9|edition=3rd|publisher=[[Merriam-Webster]]|pages=515–516}} "Officially, Republic of India"; –{{citation|title=Complete Atlas of the World: The Definitive View of the Earth|url=https://books.google.com/books?id=O5moCwAAQBAJ&pg=PA54-IA10|edition=3rd|year=2016|publisher=[[DK Publishing]]|isbn=978-1-4654-5528-4|page=54}} "Official name: Republic of India"; –{{citation|title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013|url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&pg=PA726|year=2013|publisher=[[CQ Press]]|isbn=978-1-4522-9937-2|page=726}} "India (Republic of India; Bharat Ganarajya)"</ref> jest [[suverena država]] u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]], koja se prostire na 3,3 miliona kvadratnih kilometara, što odgovara veličini trećine [[Evropa|Evrope]], a zauzima veći dio [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Indija graniči s [[Bangladeš]]om, [[Mjanmar]]om, [[Kina|Kinom]], [[Butan]]om, [[Nepal]]om i [[Pakistan]]om,{{efn|[[Vlada Indije]] smatra [[Afganistan]] graničnom državom, jer smatra da je cijeli [[Kašmir]] dio Indije. Međutim, ovo je [[Sukob u Kašmiru|sporno]], a Kašmirom koji graniči s Afganistanom upravlja Pakistan.<ref>{{cite web |title=Ministry of Home Affairs (Department of Border Management) |url=https://mha.nic.in/sites/upload_files/mha/files/BMIntro-1011.pdf|access-date=1. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20150317182910/https://mha.nic.in/sites/upload_files/mha/files/BMIntro-1011.pdf|archive-date=17. 3. 2015|url-status=dead}}</ref>}} a na jugu je dotiče [[Indijski okean]], gdje se nalaze [[Šri Lanka]] i [[Maldivi]]. Najveća gradska područja su [[Mumbai]] na jugozapadu i [[Kolkata]] na rijeci [[Ganges]]. Sa preko 1,4 milijarde stanovnika,<ref name="Dyson2018-219">{{harvnb|Dyson|2018|pp=[https://books.google.com/books?id=3TRtDwAAQBAJ&pg=PA219 219], 262}}</ref> Indija je najmnogoljudnija država u svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-65322706|title=Most populous nation: Should India rejoice or panic?|last=Biswas|first=Soutik|date=1. 5. 2023|website=[[BBC News]]|publisher=[[British Broadcasting Corporation]]|access-date=3. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.un.org/development/desa/pd/sites/www.un.org.development.desa.pd/files/wpp2022_summary_of_results.pdf|title=World Population Prospects 2022: Summary of Results|publisher=United Nations Department of Social and Economic Affairs|year=2022|location=New York|pages=i}}</ref> == Etimologija == Ime Indija potječe od riječi ''Sindhu'', lokalnog imena za rijeku Ind.<ref>{{Citation|title=India (noun)|url=https://www.oed.com/view/Entry/94384#eid677811|work=[[Oxford English Dictionary]]|year=2009|edition=3rd}} (subscription required)</ref>{{sfn|Thieme|1970|pp=447–450}} Zanimljivo je da Vede nemaju nikakvo posebno ime za Indiju. Razne političke stranke predlagale su za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime ''Bharat'' potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. "Bha" na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a "rat" je glagol "raditi", pa je "bharat" onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali se to ime izbjegavalo nakon stjecanja nezavisnosti 1947, jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. == Geografija == Geografija Indije ekstremno je raznolika s krajolikom koji se proteže od snijegom pokrivenih planinskih lanaca do pustinja, nizija, brežuljaka i visoravni. Klima se kreće od ekvatorijalne na krajnjem jugu do klime tundre na himalajskim visinama. Indija obuhvata većinu Indijskog potkontinenta i ima obalu dugu preko 7.000&nbsp;km, od koje većina leži na poluostrvu Dekanu, isturenom u Indijski okean. Indija na zapadu graniči s Arapskim morem, a na istoku s Bengalskim zaljevom. Plodna indogangeska ravan zauzima većinu sjeverne, srednje i istočne Indije, dok visoravan Dekan zauzima većinu južne Indije. Na zapadu zemlje nalazi se pustinja Thar, koja se sastoji od mješovite stjenovite i pješčane pustinje, dok indijske istočne i sjeveroistočne granice čini visoki himalajski lanac. Najviša tačka u Indiji je sporna zbog teritorijalnog spora s Pakistanom. Prema indijskoj tvrdnji najviša tačka (smještena u spornoj teritoriji Kashmira) jeste K2 na visini od 8.611 m. Najviša tačka na neosporno indijskoj teritoriji je Kanchenjunga na 8.598 m. Indija graniči s Pakistanom, Narodnom Republikom Kinom, Bangladešom, Mjanmarom, Nepalom, Butanom i Afganistanom. Šri Lanka i Maldivi su ostrvske države južno od Indije. Zemlja je podijeljena na 28 država, šest federalnih administrativnih saveznih teritorija i teritoriju glavnog grada. Političke podjele općenito slijede lingvističke i etničke granice umjesto geografskih prijelaza. === Položaj i veličina === Indija leži sjeverno od ekvatora između 8° 4' i 37° 6' sjeverne geografske širine i 68° 7' i 97° 25' istočne geografske dužine. Po veličini je sedma najveća zemlja na svijetu s ukupnom površinom od 3.287.263&nbsp;km<sup>2</sup>. Udaljenost od sjevera do juga iznosi 3.214&nbsp;km, a od istoka do zapada 2.933&nbsp;km. Indija ima kopnenu granicu dugu 15.200&nbsp;km i obalnu liniju od 7.516,5&nbsp;km. Andamanska i Nikobarska ostrva u Bengalskom zalivu i Lakshadweep u Arapskom moru također su dijelovi Indije. Indija je omeđena Arapskim morem na jugozapadu i Bengalskim zalivom na jugoistoku. Na sjeveru, sjeveroistoku i sjeverozapadu nalaze se Himalaji. Kanyakumari tvori južni vrh indijskog poluostrva koji se sužava prije završetka u Indijskom okeanu. === Politička geografija === Indija je podijeljena na 28 država (koje su dalje podijeljene na distrikte), šest saveznih teritorija i teritoriju nacionalnog glavnog grada Delhi. Države imaju vlastite izabrane vlade, dok saveznim teritorijima upravljaju administratori koje postavlja savezna vlada. Indija polaže pravo na državu Jammu i Kashmir, ali to osporavaju Pakistan i Kina, koji upravljaju dijelovima teritorije. Kina polaže pravo na državu Arunachal Pradesh, koja se nalazi pod upravom Indije. === Geografske regije === Indija se dijeli na sedam geografskih regija. One su # Sjeverne planine koje uključuju Himalaje i sjeveroistočne planinske lance. # Indogangeska ravan # Pustinja Thar # Središnja pobrđa i visoravan Dekan # Istočna obala # Zapadna obala # Granična mora i ostrva === Planine === Veliki luk planina, sastavljen od lanaca Himalaja, Hindukuša i Patkaija, definira indijski potkontinent. Te su planine oblikovane tektonskim sudarima indijske i evroazijske ploče koji su započeli prije otprilike 50 miliona godina i traju i danas. Ovi su planinski lanci dom nekima od najviših planina na svijetu, te osiguravaju prirodnu prepreku protiv hladnih polarnih vjetrova. Oni također omogućuju monsune koji pokreću klimu u Indiji. Brojne rijeke koje izviru u tim planinama osiguravaju vodu za plodnu indogangesku ravan. Biogeografi označavaju te planine granicom između dviju velikih zemljinih ekozona: umjerenog Paleoarktika koji prekriva većinu Evroazije, te tropske i suptropske Indomalajske ekozone koja uključuje indijski potkontinent i prostire se na Jugoistočnu Aziju i Indoneziju. U historiji su navedeni lanci služili kao prepreka osvajačima. Indija ima nekoliko većih planinskih lanaca čiji se vrhovi nalaze iznad 1.000 m. Himalaji su jedini planinski lanci koji imaju snijegom prekrivene vrhove. Ti lanci su: # Aravalli # Istočni Gati # Himalaji # Patkai # Vindhyas # Sahyadri ili Zapadni Gati # Satpuras === Himalaji === Himalaji se protežu od države Jammu i Kashmir na zapadu do države Arunachal Pradesh na istoku. Te države uz Himachal Pradesh, Uttaranchal i Sikkim leže uglavnom u himalajskoj regiji. Neki od himalajskih vrhova prelaze visinu od 7.000 m, a snježna granica se proteže između 6.000 m u Sikkimu do oko 3.000 m u Kashmiru. Kanchenjunga, koja se nalazi u Sikkimu, najviša je tačka na indijskoj teritoriji (neosporno). Većina vrhunaca u Himalajama ostaje snijegom prikovana tokom čitave godine. == Vlada == Od donošenja Ustava 1950. Indija je parlamentarna republlika. === Predsjednik republike === Od 25. jula 2012. predsjednik je [[Pranab Mukherjee]]. [[Datoteka:Pranab_Mukherjee_-_World_Economic_Forum_Annual_Meeting_Davos_2009.jpg|mini|desno|150px|Pranab Mukherjee]] == Političke podjele == Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, šest saveznih teritorija, dok glavni grad [[New Delhi]] ima poseban status. '''Savezne države:''' {|{{prettytable}} | # [[Andhra Pradesh]] # [[Arunachal Pradesh]] # [[Assam]] # [[Bihar]] # [[Chhattisgarh]] # [[Goa]] # [[Gujarat]] # [[Haryana]] # [[Himachal Pradesh]] # [[Jammu i Kashmir]] # [[Jharkhand]] # [[Karnataka]] # [[Kerala]] # [[Madhya Pradesh]] | <ol start="15"> <li> [[Maharashtra]] <li> [[Manipur]] <li> [[Meghalaya]] <li> [[Mizoram]] <li> [[Nagaland]] <li> [[Odisha]]<!--Do not change this per [[WP:COMMONNAME]].--> <li> [[Punjab (Indian state)|Punjab]] <li> [[Rajasthan]] <li> [[Sikkim]] <li> [[Tamil Nadu]] <li> [[Telangana]] <li> [[Tripura]] <li> [[Uttar Pradesh]] <li> [[Uttarakhand]] <li> [[West Bengal]]</ol> |} [[Datoteka:Political_map_of_India_EN.svg|mini|[[Savezne države i teritorije Indije]]]] '''Savezne teritorije:''' <ol type="A"> <li> [[Andamani i Nikobari]] <li> [[Chandigarh]] <li> [[Dadra i Nagar Haveli]] <li> [[Daman i Diu]] <li> [[Lakshadweep]] <li> [[Pondicherry]] </ol> '''Teritorija glavnog grada:''' <ol type="A" start="7"> <li> [[Teritorija glavnog grada|Delhi]] </ol> == Privreda == Privredu karakteriziraju nizak [[GNP]] i velik jaz između bogatih i siromašnih. Važniji izvori prihoda su: ugalj, željezna ruda, [[mangan]], boksit, bakar, sumpor, titan, kromit, [[zemni plin]], [[dijamant]]i, [[nafta]], vapnenac, [[čaj]], kafa, guma, papar, kokosov orah, juta, pamuk itd. == Demografija == {{Glavni|Demografija Indije}} Približno 75% stanovnika indoarijskog je porijekla, 23% čine Dravidi, koji nastanjuju južnu Indiju. U Indiji postoji mnogo religija. Četiri petine stanovništva čine hinduisti, 13,4% muslimani, 2,4% kršćani, 2% siki, 0,7% budisti. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Agni-V]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == '''Pregled''' {{refbegin|33em}} * {{citation|title=India|work=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/india/|access-date=10. 7. 2021|ref={{sfnRef|Central Intelligence Agency}}}} * {{citation|date=decembar 2004|title=Country Profile: India|edition=5th|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]|url=https://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/India.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927131058/https://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/India.pdf|archive-date=27. 9. 2011|access-date=30. 9. 2011|url-status=dead|ref={{sfnRef|Library of Congress|2004}}}} * {{citation|last1=Heitzman|first1=James|last2=Worden|first2=Robert L.|year=1996|title=India: A Country Study|series=Area Handbook Series|publisher=[[Library of Congress]]|place=Washington, D.C.|isbn=978-0-8444-0833-0|url=https://archive.org/details/indiacountrystud0000unse}} * {{citation|title=India|publisher=[[International Monetary Fund]]|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=534&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr1.x=88&pr1.y=9|access-date=14. 10. 2011|ref={{sfnRef|International Monetary Fund}}}} * {{citation|title=Provisional Population Totals Paper 1 of 2011 India|publisher=[[Registrar General and Census Commissioner of India|Office of the Registrar General and Census Commissioner]]|url=https://censusindia.gov.in/2011-prov-results/prov_results_paper1_india.html|ref={{sfnRef|Provisional Population Totals Paper 1 of 2011 India}}|access-date=18. 10. 2021}} * Robinson, Francis, ed. ''The Cambridge Encyclopedia of India, Pakistan, Bangladesh, Sri Lanka, Nepal, Bhutan and the Maldives'' (1989) * {{citation|date=24. 1. 1950|title=Constituent Assembly of India – Volume XII|publisher=[[National Informatics Centre]], [[Government of India]]|url=https://parliamentofindia.nic.in/ls/debates/vol12p1.htm |access-date=17. 7. 2011|ref={{sfnRef|Constituent Assembly of India|1950}}|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721173243/https://parliamentofindia.nic.in/ls/debates/vol12p1.htm|archive-date=21. 7. 2011}} {{refend}} '''Etimologija''' {{refbegin|33em}} * {{cite journal |last=Barrow |first=Ian J. |title=From Hindustan to India: Naming change in changing names |journal=South Asia: Journal of South Asian Studies |volume=26 |pages=37–49 |number=1 |year=2003 |doi=10.1080/085640032000063977|s2cid=144039519}} * {{cite journal |last=Clémentin-Ojha |first=Catherine |title='India, that is Bharat...': One Country, Two Names |journal=South Asia Multidisciplinary Academic Journal |volume=10 |year=2014 |url=https://journals.openedition.org/samaj/3717 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928035644/https://samaj.revues.org/3717}} * {{cite book |last=Thieme |first=P. |chapter=Sanskrit ''sindu-/Sindhu-'' and Old Iranian ''hindu-/Hindu-'' |editor1=Mary Boyce |editor2=Ilya Gershevitch |year=1970 |title=W. B. Henning Memorial Volume |publisher=[[Lund Humphries]] |isbn=978-0-85331-255-0 |url=https://books.google.com/books?id=e3UBAAAAMAAJ}} {{refend}} '''Historija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last1=Asher|first1=C. B.|last2=Talbot|first2=C.|year=2006|title=India Before Europe |publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-80904-7|url=https://books.google.com/books?id=ZvaGuaJIJgoC}} * {{citation|last1=Asher|first1=C. B.|last2=Talbot|first2=C.|year=2008|title=India Before Europe t|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-51750-8}} * {{citation|last=Brown|first=J. M.|author-link=Judith M. Brown|year=1994|title=Modern India: The Origins of an Asian Democracy|edition=2nd|series=[[The Short Oxford History of the Modern World]]|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-873113-9|url=https://books.google.com/books?id=PaKdsF8WzbcC}} * {{citation|last1=Coningham|first1=Robin|last2=Young|first2=Ruth|title=The Archaeology of South Asia: From the Indus to Asoka, c. 6500 BCE – 200 CE|url=https://books.google.com/books?id=hB5TCgAAQBAJ|year=2015|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-84697-4}} * {{citation|last=Copland|first=I.|year=2001|title=India 1885–1947: The Unmaking of an Empire|publisher=[[Longman]]|isbn=978-0-582-38173-5|url=https://books.google.com/books?id=Dw1uAAAAMAAJ}} * {{citation|last1=Kulke|first1=H.|last2=Rothermund|first2=D.|author1-link=Hermann Kulke|year=2004|title=A History of India|series=4th|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-415-32920-0|url=https://books.google.com/books?id=V73N8js5ZgAC}} * {{citation|last=Ludden|first=D.|year=2002|title=India and South Asia: A Short History|publisher=[[Oneworld Publications]]|isbn=978-1-85168-237-9}} * {{citation|last=Ludden|first=D.|year=2014|title=India and South Asia: A Short History|publisher=[[Oneworld Publications]]|isbn=978-1-85168-936-1|edition=2nd, revised|url=https://books.google.com/books?id=pBq9DwAAQBAJ}}<!--ISBN and year from book pages--> * {{citation|last1=Metcalf|first1=Barbara D.|last2=Metcalf|first2=Thomas R.|author1-link=Barbara Metcalf |author2-link=Thomas R. Metcalf|year=2006|title=A Concise History of Modern India|edition=2nd|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-68225-1|url=https://books.google.com/books?id=iuESgYNYPl0C}} * {{citation|last1=Metcalf|first1=Barbara D.|last2=Metcalf|first2=Thomas R.|year=2012|title=A Concise History of Modern India|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-107-02649-0 |url=https://books.google.com/books?id=mjIfqyY7jlsC}} * {{citation|last=Peers|first=D. M.|year=2006|title=India under Colonial Rule: 1700–1885 |publisher=[[Pearson Education|Pearson Longman]]|isbn=978-0-582-31738-3|url=https://books.google.com/books?id=6iNuAAAAMAAJ}} * {{citation|last=Peers|first=D. M.|year=2013|title=India Under Colonial Rule: 1700–1885|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1-317-88286-2|url=https://books.google.com/books?id=dyQuAgAAQBAJ|access-date=13. 8. 2019}} * {{citation|last1=Petraglia|first1=Michael D. |last2=Allchin|first2=Bridget |author-link2=Bridget Allchin|editor=Michael Petraglia |editor2=Bridget Allchin|title=The Evolution and History of Human Populations in South Asia: Inter-disciplinary Studies in Archaeology, Biological Anthropology, Linguistics and Genetics|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Qm9GfjNlnRwC&pg=PA6|year=2007|publisher=[[Springer Publishing]]|isbn=978-1-4020-5562-1| chapter=Human evolution and culture change in the Indian subcontinent}} * {{citation|last=Possehl|first=G.|author-link=Gregory Possehl|title=The Indus Civilization: A Contemporary Perspective|year=2003|publisher=[[Rowman & Littlefield|Rowman Altamira]]|isbn=978-0-7591-0172-2 |url=https://books.google.com/books?id=pmAuAsi4ePIC}} * {{citation|last=Robb|first=P.|title=A History of India|year=2001|publisher=[[Palgrave Macmillan|Palgrave]] |isbn=978-0-333-69129-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/historyofindia00pete}} * {{citation|last=Robb|first=P.|title=A History of India|year=2011|publisher=[[Palgrave Macmillan]] |isbn=978-0-230-34549-2|url=https://books.google.com/books?id=GQ-2VH1LO_EC}} * {{citation|last=Sarkar|first=S.|year=1983|title=Modern India: 1885–1947|place=Delhi|publisher=[[Macmillan Publishers|Macmillan]]|isbn=978-0-333-90425-1|url=https://books.google.com/books?id=rVxuAAAAMAAJ}} * {{citation|last=Singh|first=Upinder|author-link=Upinder Singh|title=A History of Ancient and Medieval India: From the Stone Age to the 12th Century|year=2009|publisher=[[Longman]]|location=Delhi|isbn=978-81-317-1677-9 |url=https://books.google.com/books?id=H3lUIIYxWkEC}} * {{citation|last=Singh|first=Upinder|title=Political Violence in Ancient India|year=2017|publisher=[[Harvard University Press]]|isbn=978-0-674-98128-7|url=https://books.google.com/books?id=dYM4DwAAQBAJ}} * {{citation|last=Sripati|first=V.|year=1998|title=Toward Fifty Years of Constitutionalism and Fundamental Rights in India: Looking Back to See Ahead (1950–2000)|journal=[[American University International Law Review]] |volume=14 |issue=2|pages=413–496}} * {{citation|last=Stein|first=B.|author-link=Burton Stein|year=1998|title=A History of India |publisher=[[Wiley-Blackwell]]|place=Oxford|isbn=978-0-631-20546-3 |url=https://books.google.com/books?id=SXdVS0SzQSAC}} * {{citation|last=Stein|first=B.|author-link=Burton Stein|editor-last=Arnold|editor-first=D.|year=2010 |title=A History of India|edition=2nd|publisher=[[Wiley-Blackwell]]|place=Oxford|isbn=978-1-4051-9509-6 |url=https://books.google.com/books?id=QY4zdTDwMAQC}} * {{citation|last=Witzel|first=Michael|author-link=Michael Witzel|editor=Gavin D. Flood|title=The Blackwell companion to Hinduism|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qSfneQ0YYY8C|access-date=15. 3. 2012 |year=2003 |publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-631-21535-6|chapter=Vedas and Upanișads}} * {{citation|last=Wolpert|first=S.|author-link=Stanley Wolpert|year=2003|title=A New History of India|edition=7th|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-516678-1}} {{refend}} '''Geografija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last1=Ali|first1=J. R.|last2=Aitchison|first2=J. C.|year=2005|title=Greater India|journal=[[Earth-Science Reviews]]|volume=72|issue=3–4|pages=170–173|doi=10.1016/j.earscirev.2005.07.005|bibcode=2005ESRv...72..169A}} * {{citation|last1=Basu|first1=Mahua|last2=Xavier|first2=Savarimuthu|year=2017|title=Fundamentals of Environmental Studies |url=https://books.google.com/books?id=nXmLDgAAQBAJ&pg=PA78 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-316-87051-8}} * {{citation|last=Chang|first=J. H.|year=1967|title=The Indian Summer Monsoon|periodical=[[Geographical Review]]|volume=57|issue=3|pages=373–396|doi=10.2307/212640|jstor=212640|publisher=[[American Geographical Society]], Wiley|bibcode=1967GeoRv..57..373C }} * {{citation|year=1988 |title=Forest (Conservation) Act, 1980 with Amendments Made in 1988 |publisher=Department of Environment and Forests, Government of the Andaman and Nicobar Islands |url=https://forest.and.nic.in/fca1980.pdf |access-date=25. 7. 2011 |ref={{sfnRef|Department of Environment and Forests|1988}} |url-status=dead |archive-date=21. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721163118/https://forest.and.nic.in/fca1980.pdf}} * {{citation|last1=Dikshit|first1=K. R.|last2=Schwartzberg|first2=Joseph E.|author2-link=Joseph E. Schwartzberg|title=India: Land|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|date=2023 |pages=1–29}} * {{citation|last=Duff|first=D.|author-link = Donald Duff (geologist and author)|year=1993|title=Holmes Principles of Physical Geology|edition=4th|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-7487-4381-0|url=https://books.google.com/books?id=E6vknq9SfIIC&pg=PT353}} * {{citation|last=Kaul|first=R. N.|editor-last=Kaul|editor-first=R. N.|year=1970|chapter=The Indian Subcontinent: Indo-Pakistan|title=Afforestation in Arid Zones|isbn=978-94-010-3352-7|location=The Hague|publisher=Dr. W. Junk, N.V., Publishers}} * {{citation|last1=Kumar|first1=V. Sanil|last2=Pathak|first2=K. C.|last3=Pednekar|first3=P.|last4=Raju |first4=N. S. N.|last5=Gowthaman|first5=R.|year=2006|title=Coastal processes along the Indian coastline |periodical=[[Current Science]]|volume=91|issue=4|pages=530–536 |url=https://drs.nio.org/drs/bitstream/2264/350/1/Curr_Sci_91_530.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090908141613/https://drs.nio.org/drs/bitstream/2264/350/1/Curr_Sci_91_530.pdf|archive-date=8. 9. 2009}} * {{citation|last1=Mcgrail|first1=Sean|last2=Blue|first2=Lucy|last3=Kentley|first3=Eric|last4=Palmer |first4=Colin|year=2003|title=Boats of South Asia|url=https://books.google.com/books?id=v1eBAgAAQBAJ |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-134-43130-4}} * {{citation|year=2007|title=India Yearbook 2007|publisher=Publications Division, [[Ministry of Information and Broadcasting (India)|Ministry of Information and Broadcasting]], [[Government of India]]|place=New Delhi|isbn=978-81-230-1423-4|ref={{sfnRef|Ministry of Information and Broadcasting|2007}}}} * {{citation|last=Posey|first=C. A.|year= 1994|title=The Living Earth Book of Wind and Weather|publisher=[[Reader's Digest Association|Reader's Digest]]|isbn=978-0-89577-625-9 |url=https://archive.org/details/livingearthbooko00pose}} * {{citation|last1=Prakash|first1=B.|last2=Kumar|first2=S.|last3=Rao|first3=M. S.|last4=Giri|first4=S. C.|year=2000|title=Holocene Tectonic Movements and Stress Field in the Western Gangetic Plains|journal=[[Current Science]] |volume=79|issue=4|pages=438–449|url=https://www.ias.ac.in/currsci/aug252000/prakash.pdf|ref={{sfnRef|Prakash et al.|2000}}}} * {{citation|last=Prasad|first=Ishwar|editor-last=Mani|editor-first=M. S.|year=1974|chapter=The Ecology of Vertebrates of the Indian Desert|title=Ecology and Biogeography in India|location=The Hague|publisher=Dr. W. Junk bv Publishers|isbn=978-94-010-2333-7}} {{refend}} '''Bioraznolikost''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Basak|first=R. K.|year=1983|title=Botanical Survey of India: Account of Its Establishment, Development, and Activities|publisher=India. [[Department of Environment]]|url=https://books.google.com/books?id=yXAVcgAACAAJ|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last1=Crame|first1=J. A.|last2=Owen|first2=A. W.|year= 2002|title=Palaeobiogeography and Biodiversity Change: The Ordovician and Mesozoic–Cenozoic Radiations|series=Geological Society Special Publication|issue=194|publisher=[[Geological Society of London]]|isbn=978-1-86239-106-2|url=https://books.google.com/books?id=YswVy5YolYsC&pg=PA142|access-date=8. 12. 2011}} * {{citation|last1=Karanth|first1=K. Ullas|last2=Gopal|first2=Rajesh |editor=Rosie Woodroffe |editor2=Simon Thirgood |editor3=Alan Rabinowitz |year=2005 |title=People and Wildlife, Conflict Or Co-existence? |url=https://books.google.com/books?id=6vNzRzcjntAC|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-53203-7|chapter=An ecology-based policy framework for human-tiger coexistence in India}} * {{citation|last=Karanth|first=K. P.|year=2006|title=Out-of-India Gondwanan Origin of Some Tropical Asian Biota|journal=[[Current Science]]|volume=90|issue=6|pages=789–792 |url=https://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/789.pdf|access-date=18. 5. 2011|archive-date=11. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411223533/https://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/789.pdf |url-status=dead}} * {{citation|last=Mace|first=G. M.|date= 1994|title=1994 IUCN Red List of Threatened Animals |work=World Conservation Monitoring Centre|publisher=[[International Union for Conservation of Nature]] |isbn=978-2-8317-0194-3 |url=https://books.google.com/books?id=dyy0HilL9ecC&pg=PR4}} * {{citation|last=Tritsch|first=M. F.|year=2001|title=Wildlife of India|publisher=[[HarperCollins]]|place=London|isbn=978-0-00-711062-9|url=https://archive.org/details/wildlifeofindia0000trit}} * {{citation|date=9. 9. 1972|title=Indian Wildlife (Protection) Act, 1972|publisher=[[Ministry of Environment and Forests (India)|Ministry of Environment and Forests]], [[Government of India]] |url=https://envfor.nic.in/legis/wildlife/wildlife1.html|access-date=25. 7. 2011|ref={{sfnRef|Ministry of Environment and Forests 1972}}}} {{refend}} '''Politika''' {{refbegin|33em}} * {{cite journal|last1=Banerjee|first1=Sumanta|title=Civilising the BJP|journal=[[Economic & Political Weekly]]|date=22. 7. 2005|volume=40|issue=29|pages=3116–3119|jstor=4416896}} * {{citation|last=Bhambhri|first=C. P.|year=1992|title=Politics in India, 1991–1992|publisher=Shipra |isbn=978-81-85402-17-8|url=https://books.google.com/books?id=pf5HAAAAMAAJ|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last1=Burnell|first1=P. J.|last2=Calvert|first2=P.|year=1999|title=The Resilience of Democracy: Persistent Practice, Durable Idea|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-0-7146-8026-2 |url=https://books.google.com/books?id=hv6TkML5_HAC&pg=PA271|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|agency=Press Trust of India|date=16. 5. 2009|title=Second UPA Win, A Crowning Glory for Sonia's Ascendancy|url=https://www.business-standard.com/india/news/second-upa-wincrowning-glory-for-sonia%5Cs-ascendancy/61892/on |access-date=13. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305072031/http://www.business-standard.com/article/economy-policy/second-upa-win-a-crowning-glory-for-sonia-s-ascendancy-109051600183_1.html |archive-date=5. 3. 2016 |ref={{sfnRef|Business Standard|2009}}|newspaper=[[Business Standard]] India|last1=India |first1=Press Trust of }} * {{citation|last=Chander|first=N. J.|year=2004|title=Coalition Politics: The Indian Experience|publisher=Concept Publishing Company|isbn=978-81-8069-092-1|url=https://books.google.com/books?id=G_QtMGIczhMC&pg=PA117|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last1=Dunleavy|first1=P.|last2=Diwakar|first2=R.|last3=Dunleavy|first3=C.|year=2007|title=The Effective Space of Party Competition|issue=5|publisher=[[London School of Economics]] and Political Science |url=https://www2.lse.ac.uk/government/research/resgroups/PSPE/pdf/PSPE_WP5_07.pdf|access-date=27. 9. 2011|archive-date=28. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071028005708/https://www.lse.ac.uk/collections/government/PSPE/pdf/PSPE_WP5_07.pdf|url-status=dead}} * {{citation|last=Dutt|first=S.|year=1998|title=Identities and the Indian State: An Overview|journal=[[Third World Quarterly]]|volume=19|issue=3|pages=411–434|doi=10.1080/01436599814325}} * {{citation|last=Echeverri-Gent|first=J.|editor-last=Ayres|editor-first=A.|editor2-last=Oldenburg|editor2-first=P.|date=januar 2002|title=Quickening the Pace of Change|chapter=Politics in India's Decentred Polity|series=India Briefing|publisher=[[M. E. Sharpe]]|place=London|pages=[https://archive.org/details/indiabriefingqui0000unse/page/19 19–53]|isbn=978-0-7656-0812-3|chapter-url=https://archive.org/details/indiabriefingqui0000unse/page/19}} * {{citation|date=14. 3. 2009|title=Current Recognised Parties|work=[[Election Commission of India]]|url=https://eci.nic.in/eci_main/ElectoralLaws/OrdersNotifications/Symbols_Sep_2009.pdf|access-date=5. 7. 2010|ref={{sfnRef|Election Commission of India}}}} * {{citation|last=Gledhill|first=A.|year=1970|title=The Republic of India: The Development of its Laws and Constitution|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood]]|isbn=978-0-8371-2813-9|url=https://books.google.com/books?id=cHAjPQAACAAJ|access-date=21. 7. 2011}} * {{cite journal|last1=Malik|first1=Yogendra K.|last2=Singh|first2=V. B.|title=Bharatiya Janata Party: An Alternative to the Congress (I)?|journal=[[Asian Survey]]|date=april 1992|volume=32|issue=4|pages=318–336 |jstor=2645149 |doi=10.2307/2645149}} * {{citation|last=Mathew|first=K. M.|year=2003|title=Manorama Yearbook|publisher=[[Malayala Manorama]] |isbn=978-81-900461-8-3|url=https://books.google.com/books?id=jDaLQwAACAAJ|access-date=21. 7. 2011}} * {{citation|title=National Symbols|work=Know India|publisher=[[National Informatics Centre]], [[Government of India]]|url=https://www.india.gov.in/india-glance/national-symbols|access-date=18. 4. 2021|ref={{sfnRef|National Informatics Centre|2005}}|url-status=live|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418054958/https://www.india.gov.in/india-glance/national-symbols}} * {{citation|last=Neuborne|first=Burt|year=2003|title=The Supreme Court of India|journal=International Journal of Constitutional Law|volume=1|issue=3|pages=476–510|doi=10.1093/icon/1.3.476|doi-access=free}} * {{citation|last=Pylee|first=M. V.|year=2003a|title=Constitutional Government in India|chapter=The Longest Constitutional Document|edition=2nd|publisher=[[S. Chand]]|isbn=978-81-219-2203-6|chapter-url=https://books.google.com/books?id=veDUJCjr5U4C}} * {{citation|last=Pylee|first=M. V.|year=2003b|title=Constitutional Government in India|chapter=The Union Judiciary: The Supreme Court|edition=2nd|publisher=[[S. Chand]]|isbn=978-81-219-2203-6|chapter-url=https://books.google.com/books?id=veDUJCjr5U4C&pg=PA314|access-date=2. 11. 2007}} * {{citation|last=Sarkar|first=N. I.|title=Sonia Gandhi: Tryst with India|year=2007|publisher=[[Atlantic Books|Atlantic]]|isbn=978-81-269-0744-1|url=https://books.google.com/books?id=26flsWUf8fkC|access-date=20. 7. 2011}} * {{citation|last=Sharma|first=R.|year=1950|title=Cabinet Government in India|journal=[[Parliamentary Affairs]]|volume=4|issue=1|pages=116–126|doi=10.1093/oxfordjournals.pa.a052755}} * {{citation|last=Sharma|first=B. K.|year= 2007|title=Introduction to the Constitution of India|edition=4th|publisher=[[Prentice Hall]]|isbn=978-81-203-3246-1|url=https://books.google.com/books?id=srDytmFE3KMC&pg=PA161}} * {{citation|last=Sinha|first=A.|year=2004|title=The Changing Political Economy of Federalism in India|journal=[[India Review]]|volume=3|issue=1|pages=25–63|doi=10.1080/14736480490443085|s2cid=154543286}} * {{citation|last=Wheare|first=K. C.|year= 1980|title=Federal Government|edition=4th|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-313-22702-8|url=https://archive.org/details/federalgovernmen00whearich}} {{refend}} '''Vanjski odnosi i vojska''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Alford|first=P.|date=7. 7. 2008|title=G8 Plus 5 Equals Power Shift|work=[[The Australian]]|url=https://www.theaustralian.com.au/news/g8-plus-5-equals-power-shift/story-e6frg6t6-1111116838759|access-date=21. 11. 2009}} * {{citation|last=Behera|first=L. K.|date=7. 3. 2011|title=Budgeting for India's Defence: An Analysis of Defence Budget 2011–2012|publisher=[[Institute for Defence Studies and Analyses]]|url=https://www.idsa.in/idsacomments/BudgetingforIndiasDefence2010-11_lkbehera_030310.html|access-date=4. 4. 2011}} * {{citation|date=11. 2. 2009|title=Russia Agrees India Nuclear Deal|work=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/7883223.stm|access-date=22. 8. 2010|ref={{sfnRef|British Broadcasting Corporation 2009}}}} * {{citation|last=Curry|first=B.|date=27. 6. 2010|title=Canada Signs Nuclear Deal with India|work=[[The Globe and Mail]]|url=https://www.theglobeandmail.com/news/world/g8-g20/news/canada-signs-nuclear-deal-with-india/article1620801/|access-date=13. 5. 2011|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525115702/https://www.theglobeandmail.com/news/world/g8-g20/news/canada-signs-nuclear-deal-with-india/article1620801/|url-status=dead}} * {{citation|date=8. 4. 2008|title=EU-India Strategic Partnership|work=Europa: Summaries of EU Legislation|url=https://europa.eu/legislation_summaries/external_relations/relations_with_third_countries/asia/r14100_en.htm|access-date=14. 1. 2011|publisher=[[European Union]]|ref={{sfnRef|European Union 2008}}|archive-url=https://web.archive.org/web/20110503194700/https://europa.eu/legislation_summaries/external_relations/relations_with_third_countries/asia/r14100_en.htm|archive-date=3. 5. 2011|url-status=dead}} * {{citation|last=Ghosh|first=A.|title=India's Foreign Policy|year= 2009|publisher=[[Pearson PLC|Pearson]]|isbn=978-81-317-1025-8|url=https://books.google.com/books?id=Y32u4JMroQgC}} * {{citation|last=Gilbert|first=M.|year=2002|title=A History of the Twentieth Century|publisher=[[William Morrow and Company|William Morrow]]|isbn=978-0-06-050594-3|url=https://books.google.com/books?id=jhwY1j8Ao3kC&pg=PA486|access-date=22. 7. 2011}} * {{citation|last=Kumar|first=A. V.|date=1. 5. 2010|title=Reforming the NPT to Include India|work=[[Bulletin of the Atomic Scientists]]|url=https://thebulletin.org/reforming-npt-include-india|access-date=1. 11. 2010|archive-date=7. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407061019/http://thebulletin.org/reforming-npt-include-india|url-status=dead}} * {{citation|last=Miglani|first=S.|date=28. 2. 2011|title=With An Eye on China, India Steps Up Defence Spending|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/india-budget-military-idUSSGE71R02Y20110228|access-date=6. 7. 2011|archive-date=2. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110502153348/https://www.reuters.com/article/2011/02/28/india-budget-military-idUSSGE71R02Y20110228|url-status=live}} * {{citation|last=Nair|first=V. K.|year=2007|title=No More Ambiguity: India's Nuclear Policy|website=afsa.org|url=https://www.afsa.org/fsj/oct02/nair.pdf|access-date=7. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927041401/https://www.afsa.org/fsj/oct02/nair.pdf|archive-date=27. 9. 2007}} * {{citation|last=Pandit|first=Rajat|date=27. 7. 2009|title=N-Submarine to Give India Crucial Third Leg of Nuke Triad|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/N-submarine-to-give-India-crucial-third-leg-of-nuke-triad/articleshow/4823578.cms|access-date=10. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110811144548/https://articles.timesofindia.indiatimes.com/2009-07-27/india/28212143_1_nuclear-powered-submarine-ins-arihant-nuclear-submarine|url-status=live|archive-date=11. 8. 2011}} * {{citation|last=Pandit|first=Rajat|date=8. 1. 2015|title=Make-in-India: Plan to develop 5th-generation fighter aircraft|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/Make-in-India-Plan-to-develop-5th-generation-fighter-aircraft/articleshow/45802270.cms|access-date=17. 10. 2021|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150311162056/https://timesofindia.indiatimes.com/india/Make-in-India-Plan-to-develop-5th-generation-fighter-aircraft/articleshow/45802270.cms|archive-date=11. 3. 2015}} * {{cite news|last=Pandit|first=Rajat|date=16. 3. 2021|title=India's weapon imports fell by 33% in last five years but remains world's second-largest arms importer|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/indias-weapon-imports-fell-by-33-in-last-five-years-but-remains-worlds-second-largest-arms-importer/articleshow/81516403.cms|access-date=3. 2. 2022}} * {{cite news|last=Pandit|first=Rajat|date=1. 2. 2022|title=Strong push for indigenous weapons amidst modest hike in defence budget|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/strong-push-for-indigenous-weapons-amidst-modest-hike-in-defence-budget/articleshow/89275344.cms|access-date=3. 2. 2022}} * {{citation|last=Perkovich|first=G.|year=2001|title=India's Nuclear Bomb: The Impact on Global Proliferation|publisher=[[University of California Press]]|isbn=978-0-520-23210-5|url=https://books.google.com/books?id=UDA9dUryS8EC|access-date=22. 7. 2011}} * {{citation|date=25. 1. 2008|title=India, France Agree on Civil Nuclear Cooperation|publisher=[[Rediff.com|Rediff]]|url=https://www.rediff.com/news/2008/jan/25france.htm|access-date=22. 8. 2010|ref={{sfnRef|Rediff 2008 a}}}} * {{citation|date=13. 2. 2010|title=UK, India Sign Civil Nuclear Accord|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/us-india-britain-nuclear-idUSTRE61C21E20100213?type=politicsNews|access-date=22. 8. 2010|ref={{sfnRef|Reuters|2010}}|archive-date=12. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120512181522/https://www.reuters.com/article/2010/02/13/us-india-britain-nuclear-idUSTRE61C21E20100213?type=politicsNews|url-status=live}} * {{citation|last=Rothermund|first=D.|year= 2000|title=The Routledge Companion to Decolonization|series=Routledge Companions to History|publisher=[[Routledge]]|url=https://books.google.com/books?id=ez37H0UPt_YC|isbn=978-0-415-35632-9}} * {{citation|last=Sharma|first=S. R.|year=1999|title=India–USSR Relations 1947–1971: From Ambivalence to Steadfastness|volume=1|publisher=Discovery|isbn=978-81-7141-486-4<!--8171414869-->|url=https://books.google.com/books?id=vTEge1JWK8oC}} * {{citation|last1=Sisodia|first1=N. S.|last2=Naidu|first2=G. V. C.|year=2005|title=Changing Security Dynamic in Eastern Asia: Focus on Japan|publisher=Promilla|isbn=978-81-86019-52-8<!--8186019529-->|url=https://books.google.com/books?id=jSgfLG3Ib9wC}} * {{citation|date=11. 10. 2008|title=India, US Sign 123 Agreement|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/India-US-sign-landmark-123-Agreement/articleshow/3582223.cms|archive-url=https://web.archive.org/web/20111107021602/https://articles.timesofindia.indiatimes.com/2008-10-11/india/27905286_1_indian-nuclear-market-sign-landmark-civil-nuclear-field|url-status=live|archive-date=7. 11. 2011|access-date=21. 7. 2011|ref={{sfnRef|The Times of India 2008}}}} {{refend}} '''Ekonomija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Alamgir|first=J.|year=2008|title=India's Open-Economy Policy: Globalism, Rivalry, Continuity|publisher=[[Taylor & Francis]]|isbn=978-0-415-77684-4|url=https://books.google.com/books?id=JL7QfWJ5Yk0C|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last=Bonner|first=B|date=20. 3. 2010|title=Make Way, World. India Is on the Move|journal=[[The Christian Science Monitor]]|url=https://www.csmonitor.com/Business/The-Daily-Reckoning/2010/0320/Make-way-world.-India-is-on-the-move|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last1=Farrell|first1=D.|last2=Beinhocker|first2=E.|date=19. 5. 2007|title=Next Big Spenders: India's Middle Class|publisher=[[McKinsey & Company]]|url=https://www.mckinsey.com/Insights/MGI/In_the_news/Next_big_spenders_Indian_middle_class|access-date=17. 9. 2011|archive-date=5. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205035707/https://www.mckinsey.com/Insights/MGI/In_the_news/Next_big_spenders_Indian_middle_class|url-status=dead}} * {{citation|last=Gargan|first=E. A.|date=15. 8. 1992|title=India Stumbles in Rush to a Free Market Economy|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1992/08/15/world/india-stumbles-in-rush-to-a-free-market-economy.html|access-date=22. 7. 2011}} * {{citation|date=januar 2011|title=The World in 2050: The Accelerating Shift of Global Economic Power: Challenges and Opportunities|first1=John|last1=Hawksworth|first2=Anmol|last2=Tiwari|publisher=[[PricewaterhouseCoopers]]|url=https://www.pwc.com/en_GX/gx/psrc/pdf/world_in_2050_jan2011.pdf|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last1=Nayak|first1=P. B.|last2=Goldar|first2=B.|last3=Agrawal|first3=P.|year=2010|title=India's Economy and Growth: Essays in Honour of V. K. R. V. Rao|publisher=[[SAGE Publishing|SAGE Publications]]|url=https://books.google.com/books?id=N1Ho2SGXUHwC|isbn=978-81-321-0452-0}} * {{citation|last1=Pal|first1=P.|last2=Ghosh|first2=J|title=Inequality in India: A Survey of Recent Trends |work=DESA Working Paper No. 45 |date=juli 2007 |publisher=[[United Nations Department of Economic and Social Affairs]] |url=https://www.un.org/esa/desa/papers/2007/wp45_2007.pdf|access-date=23. 7. 2011}} * {{citation|last=Schwab|first=K.|year=2010|title=The Global Competitiveness Report 2010–2011|publisher=[[World Economic Forum]]|url=https://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2010-11.pdf |access-date=10. 5. 2011}} * {{citation|last=Sheth|first=N.|date=28. 5. 2009|title=Outlook for Outsourcing Spending Brightens|work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/articles/SB124344190542659025#articleTabs_comments%3D%26articleTabs%3Darticle |access-date=3. 10. 2010}} * {{citation|last=Yep|first=E.|date=27. 9. 2011|title=ReNew Wind Power Gets $201 Million Goldman Investment|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052970204422404576595972728958728|access-date=27. 9. 2011|newspaper=[[The Wall Street Journal]]}} * {{citation|date=10. 4. 2010|title=India Second Fastest Growing Auto Market After China|work=[[Business Line]]|url=https://www.thehindubusinessline.com/todays-paper/article988689.ece|access-date=23. 7. 2011|ref={{sfnRef|Business Line 2010}}}} * {{cite web|title=India world's second largest textiles exporter: UN Comtrade|work=[[The Economic Times]] |date=2. 6. 2014|ref={{sfnref|Economic Times 2014}} |url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/cons-products/garments-/-textiles/india-worlds-second-largest-textiles-exporter-un-comtrade/articleshow/35958852.cms?from=mdr|access-date=17. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20140605121831/https://articles.economictimes.indiatimes.com/2014-06-02/news/50272849_1_textiles-exports-india-calender-year|archive-date=5. 6. 2014|url-status=live}} * {{citation|date=8. 10. 2011|title=India's Economy: Not Just Rubies and Polyester Shirts|newspaper=[[The Economist]]|url=https://www.economist.com/node/21531527|access-date=9. 10. 2011|ref={{sfnRef|Economist 2011}}}} * {{citation|date=13. 10. 2009|title=Indian Car Exports Surge 36%|work=[[Express India]] |url-status=dead|url=https://expressindia.indianexpress.com/karnatakapoll08/story_page.php?id=528633|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428102326/https://expressindia.indianexpress.com/karnatakapoll08/story_page.php?id=528633|archive-date=28. 4. 2016|access-date=5. 4. 2016|ref={{sfnRef|Express India 2009}}}} * {{citation|date=21. 3. 2017|title=Measuring the cost of living worldwide|newspaper=[[The Economist]] |url=https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2017/03/daily-chart-13|access-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525140627/https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2017/03/daily-chart-13|archive-date=25. 5. 2017|url-status=live|ref={{sfnref|Economist 2017}}}} * {{citation |date=oktobar 2007 |title=Economic Survey of India 2007: Policy Brief |publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]] |url=https://www.oecd.org/dataoecd/17/52/39452196.pdf |access-date=22. 7. 2011 |ref={{sfnRef|Organisation for Economic Co-operation and Development 2007}} |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606112149/https://www.oecd.org/dataoecd/17/52/39452196.pdf |archive-date=6. 6. 2011 }} * {{citation|title=India: Undernourished Children – A Call for Reform and Action|publisher=[[World Bank]]|url=https://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/SOUTHASIAEXT/0,,contentMDK:20916955~pagePK:146736~piPK:146830~theSitePK:223547,00.html|access-date=23. 7. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507071806/https://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/SOUTHASIAEXT/0,,contentMDK:20916955~pagePK:146736~piPK:146830~theSitePK:223547,00.html|archive-date=7. 5. 2012}} * {{citation|year=2011–2012|title=Indian IT-BPO Industry|publisher=[[NASSCOM]] |url=https://www.nasscom.org/indian-itbpo-industry|access-date=22. 6. 2012|ref={{sfnRef|Nasscom 2011–2012}} |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120509061653/https://nasscom.org/indian-itbpo-industry|archive-date=9. 5. 2012}} * {{citation |year=1995 |title=Understanding the WTO: The Organization Members and Observers |publisher=[[World Trade Organization]] |url=https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/org6_e.htm |access-date=23. 6. 2012 |ref={{sfnRef|World Trade Organization 1995}} |archive-date=29. 12. 2009|archive-url= https://web.archive.org/web/20091229021759/https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/org6_e.htm}} * {{citation|date=juni 2011|title=World Economic Outlook Update|publisher=[[International Monetary Fund]]|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/01/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C548%2C558%2C564%2C566%2C524%2C578%2C534%2C536&s=NGDPDPC&grp=0&a=&pr.x=60&pr.y=17|access-date=22. 7. 2011|ref={{sfnRef|International Monetary Fund 2011}}}} {{refend}} '''Demografija''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Chandramouli|first=C.|date=15. 7. 2011|title=Rural Urban Distribution of Population|publisher=[[Ministry of Home Affairs (India)]]|url=https://censusindia.gov.in/2011-prov-results/paper2/data_files/india/Rural_Urban_2011.pdf|access-date=24. 1. 2015}} * {{citation|last=Dharwadker|first=A.|editor1-last=Canning|editor1-first=C. M.|editor2-last=Postlewait|editor2-first=T.|year=2010|title=Representing the Past: Essays in Performance Historiography|chapter=Representing India's Pasts: Time, Culture, and Problems of Performance Historiography|publisher=[[University of Iowa Press]]|isbn=978-1-58729-905-6|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Rgf0gbml2ocC|access-date=24. 7. 2011}} * {{citation|last1=Drèze|first1=J.|last2=Goyal|first2=A.|editor-last=Baru|editor-first=R. V.|year=2009|title=School Health Services in India: The Social and Economic Contexts|chapter=The Future of Mid-Day Meals|publisher=[[SAGE Publishing|SAGE Publications]]|isbn=978-81-7829-873-3|chapter-url=https://books.google.com/books?id=aQ39RO9OET4C&pg=PA46|ref={{sfnRef|Drèze|Goyal|2008}}}} * {{citation|last1=Dyson|first1=T.|last2=Visaria|first2=P.|editor-last=Dyson|editor-first=T.|editor2-last=Casses|editor2-first=R.|editor3-last=Visaria|editor3-first=L.|year=2005|title=Twenty-First Century India: Population, Economy, Human Development, and the Environment|chapter=Migration and Urbanisation: Retrospect and Prospects|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-928382-8|chapter-url=https://books.google.com/books?id=bqU9T5c0wlYC |url-access=registration|url=https://archive.org/details/twentyfirstcentu0000unse_v0c4}} * {{citation|last=Dyson|first=Tim|title=A Population History of India: From the First Modern People to the Present Day|year=2018|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-882905-8 |url=https://books.google.com/books?id=3TRtDwAAQBAJ}} * {{citation|last=Fisher|first=Michael H.|year=2018|title=An Environmental History of India: From Earliest Times to the Twenty-First Century|location=Cambridge and New York|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-107-11162-2 |lccn=2018021693|doi=10.1017/9781316276044|s2cid=134229667 |url=https://books.google.com/books?id=kZVuDwAAQBAJ|doi-access=free}} * {{citation|last=Garg|first=S. C.|date=19. 4. 2005|title=Mobilizing Urban Infrastructure Finance in India|publisher=[[World Bank]]|url=https://siteresources.worldbank.org/INTMF/Resources/339747-1105651852282/Garg.pdf|access-date=27. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090824063911/https://siteresources.worldbank.org/INTMF/Resources/339747-1105651852282/Garg.pdf|archive-date=24. 8. 2009|url-status=dead}} * {{citation|last=Mallikarjun|first=B|date=novembar 2004|title=Fifty Years of Language Planning for Modern Hindi – The Official Language of India|journal=Language in India|volume=4|issue=11|issn=1930-2940 |url=https://www.languageinindia.com/nov2004/mallikarjunmalaysiapaper1.html|access-date=24. 7. 2011|archive-date=10. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180110230215/http://www.languageinindia.com/nov2004/mallikarjunmalaysiapaper1.html|url-status=dead}} * {{citation|last=Ottenheimer|first=H. J.|year=2008|title=The Anthropology of Language: An Introduction to Linguistic Anthropology|publisher=[[Cengage]]|isbn=978-0-495-50884-7|url=https://books.google.com/books?id=d4QHsORbZs4C}} * {{citation|last=Ratna|first=U.|editor-last=Dutt|editor-first=A. K.|editor2-last=Thakur|editor2-first=B. |year=2007|title=City, Society, and Planning|chapter=Interface Between Urban and Rural Development in India |volume=1|publisher=Concept|isbn=978-81-8069-459-2|chapter-url=https://books.google.com/books?id=QDmZeW1H37IC}} * {{citation|last=Rorabacher|first=J. A.|year=2010|title=Hunger and Poverty in South Asia|publisher=Gyan|isbn=978-81-212-1027-0|url=https://books.google.com/books?id=u6hriMcSsE4C}} * {{citation|date=27. 4. 1960 |title=Notification No. 2/8/60-O.L |publisher=[[Ministry of Home Affairs (India)|Ministry of Home Affairs]], [[Government of India]] |url=https://rajbhasha.nic.in/UI/pagecontent.aspx?pc=Mzc%3d |access-date=13. 5. 2011 |ref={{sfnRef|Ministry of Home Affairs 1960}} |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141001005409/https://www.rajbhasha.nic.in/UI/pagecontent.aspx?pc=Mzc%3D |archive-date=1. 10. 2014}} * {{citation|title=Census Data 2001|work=[[Registrar General and Census Commissioner of India|Office of the Registrar General and Census Commissioner]]|publisher=[[Ministry of Home Affairs (India)|Ministry of Home Affairs]], [[Government of India]]|date=2010–2011|url=https://www.censusindia.gov.in/Census_Data_2001/National_Summary/National_Summary_DataPage.aspx|access-date=22. 7. 2011}} {{refend}} '''Umjetnost''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Blurton|first=T. Richard|title=Hindu Art|year=1993|url=https://books.google.com/books?id=xJ-lzU_nj_MC&q=Hindu+Art,+1994,+British+Museum+Press|publisher=[[Harvard University Press]]|isbn=978-0-674-39189-5}} * {{citation|last=Craven|first=Roy C|title=Indian art: a concise history|year=1997|url=https://www.worldcat.org/oclc/37895110|location=New York City|publisher=[[Thames & Hudson]]|isbn=978-0-500-20302-6|oclc=37895110|author-link=Roy C. Craven}} * {{citation|last=Harle|first=James C.|title=The Art and Architecture of the Indian Subcontinent|url=https://books.google.com/books?id=LwcBVvdqyBkC|year=1994|publisher=[[Yale University Press]]|isbn=978-0-300-06217-5}} * {{citation|last=Michell|first=George|title=Hindu Art and Architecture|year=2000|url=https://books.google.com/books?id=YVl2QgAACAAJ|publisher=[[Thames & Hudson]]|isbn=978-0-500-20337-8}} * {{citation|last=Rowland|first=Benjamin|title=The Art and Architecture of India: Buddhist, Hindu, Jain|year=1970|url=https://books.google.com/books?id=6L2fAAAAMAAJ&q=The+Art+and+Architecture+of+India:+Buddhist,+Hindu,+Jain|publisher=[[Penguin Books]]}} {{refend}} '''Kultura''' {{refbegin|33em}} * {{citation|last=Binmore|first=K. G.|year= 2007|title=Playing for Real: A Text on Game Theory|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-530057-4|url=https://books.google.com/books?id=eY0YhSk9ujsC&pg=PA98}} * {{citation|last=Chopra|first=P.|year= 2011|title=A Joint Enterprise: Indian Elites and the Making of British Bombay|publisher=[[University of Minnesota Press]]|isbn=978-0-8166-7037-6|url=https://books.google.com/books?id=jhTiCnh6RqAC&pg=PA46}} * {{citation|last=Cullen-Dupont|first=K.|date=juli 2009|title=Human Trafficking|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-0-8160-7545-4|url=https://books.google.com/books?id=B2GeSNXy5CoC}} * {{citation|last=Cyriac|first=B. B.|date=9. 8. 2010|title=Sawant Shoots Historic Gold at World Championships|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/sports/more-sports/shooting/Sawant-shoots-historic-gold-at-World-Championships/articleshow/6274795.cms?referral=PM |access-date=25. 5. 2011}} * {{citation|last=Das|first=S. K.|year=2005|title=A History of Indian Literature, 500–1399: From Courtly to the Popular|publisher=[[Sahitya Akademi]]|isbn=978-81-260-2171-0}} * {{citation|last=Datta|first=A.|year=2006|title=The Encyclopaedia of Indian Literature|volume=2|publisher=[[Sahitya Akademi]]|isbn=978-81-260-1194-0}} * {{citation|last=Dehejia|first=R. S.|date=7. 11. 2011|title=Indian Grand Prix Vs. Encephalitis?|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://blogs.wsj.com/indiarealtime/2011/11/07/economics-journal-indian-grand-prix-vs-encephalitis/|access-date=20. 12. 2011}} * {{citation|last=Deutsch|first=E.|year=1969|title=Advaita Vedānta: A Philosophical Reconstruction|publisher=[[University of Hawaiʻi Press]]|isbn=978-0-8248-0271-4 |url=https://books.google.com/books?id=63gdKwhHeV0C}} * {{citation|last1=Dissanayake|first1=W. K.|last2=Gokulsing|first2=M.|date=maj 2004|title=Indian Popular Cinema: A Narrative of Cultural Change|edition=2nd|publisher=[[Trentham Books]]|isbn=978-1-85856-329-9 |url=https://books.google.com/books?id=_plssuFIar8C}} * {{citation|last1=Futterman|first1=M|last2=Sharma|first2=A|date=11. 9. 2009|title=India Aims for Center Court|work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052970203440104574406704026883502 |access-date=29. 9. 2010}} * {{cite web|author=Hansa Research |url=https://mruc.net/irs2012q1-topline-findings.pdf |work=Indian Readership Survey 2012 Q1 : Topline Findings |title=Growth: Literacy & Media Consumption |publisher=Media Research Users Council |access-date=12. 9. 2012 |year=2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407092737/https://mruc.net/irs2012q1-topline-findings.pdf |archive-date=7. 4. 2014 }} * {{citation|last=Hart|first=G. L.|year= 1975|title=Poems of Ancient Tamil: Their Milieu and Their Sanskrit Counterparts|publisher=[[University of California Press]]|isbn=978-0-520-02672-8 |url=https://books.google.com/books?id=a5KwQwAACAAJ}} * {{citation|editor-last=Heehs|editor-first=P.|year= 2002|title=Indian Religions: A Historical Reader of Spiritual Expression and Experience|publisher=[[New York University Press]]|isbn=978-0-8147-3650-0 |url=https://books.google.com/books?id=Jgsu-aIm3ncC|access-date=24. 7. 2011}} * {{citation|last1=Hoiberg|first1=D.|last2=Ramchandani|first2=I.|year=2000|title=Students' Britannica India: Select Essays|publisher=[[Popular Prakashan]]|isbn=978-0-85229-762-9}} * {{citation|editor-last=Johnson|editor-first=W. J.|title=The Sauptikaparvan of the Mahabharata: The Massacre at Night|year= 2008|edition=2nd|series=[[Oxford World's Classics]]|publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-282361-8}} * {{citation|last1=Jones|first1=G.|last2=Ramdas|first2=K.|year=2005|title=(Un)tying the Knot: Ideal and Reality in Asian Marriage|publisher=[[National University of Singapore Press]]|isbn=978-981-05-1428-0 |url=https://books.google.com/books?id=IttiQ3QdJ6YC}} * {{citation|last1=Kālidāsa|last2=Johnson|first2=W. J.|author-link=Kālidāsa|year= 2001|title=The Recognition of Śakuntalā: A Play in Seven Acts|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-283911-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/recognitionofsak0000kali}} * {{citation|last1=Kaminsky|first1=Arnold P.|last2=Long|first2=Roger D. |title=India Today: An Encyclopedia of Life in the Republic: An Encyclopedia of Life in the Republic|url=https://books.google.com/books?id=wWDnTWrz4O8C|access-date=12. 9. 2012|year= 2011|publisher=[[ABC-CLIO]]|isbn=978-0-313-37462-3}} * {{citation|last=Karanth|first=S. K.|author-link=Shivarama Karanth|date=2002|title=Yakṣagāna|publisher=Abhinav Publications|isbn=978-81-7017-357-1}} * {{citation|editor1-last=Kiple|editor1-first=K. F.|editor2-last=Ornelas|editor2-first=K. C.|title=The Cambridge World History of Food|volume=2|year=2000|place=Cambridge and New York|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-40215-6}} * {{citation|editor-last=Kuiper|editor-first=K.|year=2010|title=The Culture of India|url=https://books.google.com/books?id=LiqloV4JnNUC|access-date=24. 7. 2011|publisher=[[Britannica Educational Publishing]]|isbn=978-1-61530-203-1}} * {{citation|last=Kumar|first=V.|title=Vastushastra|edition=2nd|series=All You Wanted to Know About Series|date= 2000|publisher=[[Sterling Publishing]]|isbn=978-81-207-2199-9}} * {{citation|last=Lal|first=A.|title=The Oxford Companion to Indian Theatre|url=https://books.google.com/books?id=DftkAAAAMAAJ|access-date=24. 7. 2011|year=2004|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-564446-3}} * {{citation|last1=Lang|first1=J.|last2=Moleski|first2=W.|date=1. 12. 2010|title=Functionalism Revisited|publisher=[[Ashgate Publishing]]|isbn=978-1-4094-0701-0|url=https://books.google.com/books?id=rOCaSn8-ZboC&pg=PA151}} * {{citation|last=MacDonell|first=A. A.|author-link=Arthur Anthony Macdonell|title=A History of Sanskrit Literature|year=2004|publisher=[[Kessinger Publishing]]|isbn=978-1-4179-0619-2|title-link=s:A History of Sanskrit Literature}} * {{citation|last1=Majumdar|first1=B.|last2=Bandyopadhyay|first2=K.|title=A Social History of Indian Football: Striving To Score|year=2006|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-415-34835-5}} * {{citation|last=Makar|first=E. M.|year=2007|title=An American's Guide to Doing Business in India|publisher=Adams|isbn=978-1-59869-211-2|url=https://books.google.com/books?id=ujYmdNVIr7QC}} * {{citation|last1=Massey|first1=R.|last2=Massey|first2=J|year=1998|title=The Music of India |publisher=Abhinav Publications|isbn=978-81-7017-332-8|url=https://books.google.com/books?id=yySNDP9XVggC}} * {{citation|last=Medora|first=N.|editor1-last=Hamon|editor1-first=R. R.|editor2-last=Ingoldsby|editor2-first=B. B.|year=2003|title=Mate Selection Across Cultures|chapter=Mate Selection in Contemporary India: Love Marriages Versus Arranged Marriages|publisher=[[SAGE Publishing|SAGE Publications]]|pages=209–230|isbn=978-0-7619-2592-7}} * {{citation|last=Mehta|first=Nalin|title=Television in India: Satellites, Politics and Cultural Change |url=https://books.google.com/books?id=R-BsSzSjnTYC|access-date=12. 9. 2012|year=2008 |publisher=[[Taylor & Francis]] US|isbn=978-0-415-44759-1}} * {{citation|last=Narayan |first=Sunetra Sen |year=2013|chapter=Context of Broadcasting in India |title=Globalization and Television: A Study of the Indian Experience, 1990–2010 |pages=55–69 |publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-809236-0 |doi=10.1093/acprof:oso/9780198092360.003.0004}} * {{citation|last=Sengupta|first=R.|date=24. 9. 2010|title=Is Boxing the New Cricket?|work=[[Mint (newspaper)|Mint]]|url=https://www.livemint.com/Leisure/1jxksEgRhUYXq0ezp1iixM/Is-boxing-the-new-cricket.html|access-date=5. 10. 2010|ref={{sfnRef|Mint 2010}}}} * {{citation|last=Nakamura|first=H.|year=1999|title=Indian Buddhism: A Survey with Bibliographical Notes|edition=12th|series=Buddhist Tradition Series|publisher=[[Motilal Banarsidass]]|isbn=978-81-208-0272-8 |url=https://books.google.com/books?id=w0A7y4TCeVQC}} * {{citation|editor1-last=Rajadhyaksha|editor1-first=A.|editor2-last=Willemen|editor2-first=P.|year=1999|title=Encyclopaedia of Indian Cinema|edition=2nd|publisher=[[British Film Institute]]|isbn=978-0-85170-669-6 |url=https://archive.org/details/encyclopaediaofi0000raja}} * {{citation|translator-last=Ramanujan|translator-first=A. K.|translator-link=A. K. Ramanujan|year=1985|title=Poems of Love and War: From the Eight Anthologies and the Ten Long Poems of Classical Tamil|publisher=[[Columbia University Press]]|place=New York|isbn=978-0-231-05107-1 |url=https://books.google.com/books?id=nIybE0HRvdQC|ref={{SfnRef|Ramanujan|1985}}<!--|quote=These poems are 'classical,' i.e. early, ancient; they are also 'classics,' i.e. works that have stood the test of time, the founding works of a whole tradition. Not to know them is not to know a unique and major poetic achievement of Indian civilisation. Early classical Tamil literature (c. 100 BC – AD 250) consists of the Eight Anthologies (''Eţţuttokai''), the Ten Long Poems (''Pattuppāţţu''), and a grammar called the ''Tolkāppiyam'' or the 'Old Composition.'&nbsp;... The literature of classical Tamil later came to be known as ''Cankam'' (pronounced ''Sangam'') literature.-->}} * {{citation|last=Roberts|first=N. W.|year=2004|title=Building Type Basics for Places of Worship|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-471-22568-3|url=https://books.google.com/books?id=hOxOAAAAMAAJ}} * {{harvc|last=Roger|first=Delphine|in1=Kiple|in2=Ornelas|year=2000|pages=1140–1150|c=The Middle East and South Asia (in Chapter: History and Culture of Food and Drink in Asia) |url=https://books.google.com/books?id=Vr2qnK_QOuAC&pg=PA1140}} * {{citation|last=Schwartzberg|first=J.|year=2011|title=India: Caste|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India/46404/Caste|access-date=17. 7. 2011}} * {{citation|last=Silverman|first=S.|year=2007|title=Vastu: Transcendental Home Design in Harmony with Nature|publisher=[[Gibbs Smith]]|isbn=978-1-4236-0132-6|url=https://books.google.com/books?id=iwaryJd3fD8C&pg=PA20}} * {{citation|last=Tarlo|first=E.|year=1996|title=Clothing Matters: Dress and Identity in India|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0-226-78976-7|url=https://books.google.com/books?id=ByoTXhXCuyAC|access-date=24. 7. 2011}} * {{citation|last1=Xavier|first1=L.|date=12. 9. 2010|title=Sushil Kumar Wins Gold in World Wrestling Championship|newspaper=[[The Times of India]]|url=https://timesofindia.indiatimes.com/sports/more-sports/wrestling/Sushil-Kumar-wins-gold-in-World-Wrestling-Championship/articleshow/6542488.cms?referral=PM|access-date=5. 10. 2010}} * {{citation|last=Zvelebil|first=K. V.|year=1997|title=Companion Studies to the History of Tamil Literature|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-04-09365-2|url=https://books.google.com/books?id=qAPtq49DZfoC}} * {{citation|title=Anand Crowned World Champion|date=29. 10. 2008|publisher=[[Rediff.com|Rediff]] |url=https://www.rediff.com/sports/2008/oct/29anand.htm|access-date=29. 10. 2008|ref={{sfnRef|Rediff 2008 b}}}} * {{citation|title=Taj Mahal|work=[[World Heritage Convention]]|publisher=[[UNESCO|United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organisation]]|url=https://whc.unesco.org/en/list/252|access-date=3. 3. 2012|ref={{sfnRef|United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organisation}}}} * {{citation|title=Saina Nehwal: India's Badminton Star and "New Woman"|date=1. 8. 2010|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-south-asia-10725584|access-date=5. 10. 2010|ref={{sfnRef|British Broadcasting Corporation 2010 a}}}} * {{citation|title=Commonwealth Games 2010: India Dominate Shooting Medals|date=7. 10. 2010 |work=Commonwealth Games 2010|publisher=[[BBC]]|ref={{sfnRef|Commonwealth Games 2010}} |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/commonwealth_games/delhi_2010/9068886.stm |access-date=3. 6. 2011}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|India}} {{Commonwealth}} {{Države Azije}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Južna Azija]] [[Kategorija:Indija]] iv0qtf2s7r6mkomksl98pv2kjq8bt6b Venecuela 0 6876 3713987 3588759 2025-06-13T00:10:35Z Nicknames03 170366 3713987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = República Bolivariana de Venezuela | zvanično_ime = Bolivarska Republika Venecuela | ime_genitiv = Venecuele | zastava = Flag of Venezuela.svg | grb = | mapa = LocationVenezuela.svg | službeni_jezik = [[španski jezik|španski]] | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]], [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Republika|ustavna republika]] pod centraliziranom autoritarnom diktaturom | glavni_grad = [[Caracas]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Nicolás Maduro]] (sporno) | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | po_površini_na_svijetu = 32. | površina = 916.445 | procenat_vode = 3,2 | najviša_tačka_ime = [[Pico Bolívar]] | najviša_tačka_metara = 4.978 | stanovnika = 28.887.118 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 45. | gustoća = 33,7 | nezavisnost = 5. juli 1811. | valuta = [[Venecuelanski bolivar]] | vremenska_zona = [[UTC]] −4 | himna = "[[Gloria al Bravo Pueblo]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Gloria al Bravo Pueblo.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.ve]] | pozivni_broj = +58 | komentar = }} '''Venecuela''', službeno '''Bolivarska Republika Venecuela''' ({{es|República Bolivariana de Venezuela}}), jest [[suverena država]] na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]], koja se sastoji od kontinentalnog dijela i velikog broja otoka i otočića u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Kontinentalna teritorija na sjeveru graniči s Karipskim morem i [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]], na zapadu s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om, na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]] te pomorski s [[Trinidad i Tobago|Trinidadom i Tobagom]] na sjeveroistoku. Glavni grad i najveće urbano središte jest [[Caracas]]. Zauzima površinu 916.445&nbsp;km<sup>2</sup>, a prema procjeni iz 2020, ima 28.887.000 stanovnika. Teritoriju današnje Venecuele kolonizirala je [[Španija]] još 1522. Godine 1811. postala je jedna od prvih španskih kolonija u Americi koje su proglasile nezavisnost, a koja nije bila čvrsto uspostavljena sve do 1821, kada je Venecuela postala dio savezne države [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Punu nezavisnost kao posebna država stekla je 1830. Tokom 19. stoljeća prolazila je kroz veliku političku krizu i periode [[Autokratija|autokratije]], uz nadmoćnost regionalnih ''[[caudillo]]sa'' sve do polovine 20. stoljeća. Od 1958. zemlja je imala seriju demokratski izabranih vlada. Ekonomske krize tokom 1980-ih i 1990-ih dovele su do novih nestabilnosti, među kojima su ''[[Caracazo]]'' pobune iz 1989, [[Pokušaji državnih udara u Venecueli 1992.|dva pokušaja puča tokom 1992.]] te opoziv predsjednika [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]] zbog pronevjere javnog novca 1993. Potpuni kolaps povjerenja naroda u vladajuće političke stranke doveo je do uspjeha bivšeg pučista [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]] na izborima 1998. i početka [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]] 1999. i donošenja novog ustava, koji je promijenio službeno ime države u Bolivarska Republika Venecuela. Venecuela je [[Savezna republika|savezna]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] koja se sastoji od [[Savezne države Venecuele|23 savezne države]], [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (koji pokriva [[Caracas]]) i [[Savezne teritorije Venecuele|saveznih teritorija]] (koji obuhvataju otoke).<ref name="encartaSA">{{cite encyclopedia |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-date=21. 4. 2007 |title=South America |access-date=13. 3. 2007 |publisher=Encarta}}</ref><ref name="UNpopstats">{{cite web |url= http://www.un.org/esa/population/publications/wup1999/WUP99ANNEXTABLES.pdf |title=Annex tables |access-date=13. 3. 2007 |publisher= UN |work=World Urbanization Prospects: The 1999 Revision |format=PDF}}</ref> Smatra se državom s posebno visokom [[Biološka raznovrsnost|biološkom raznovrsnošću]] (trenutno je na sedmom mjestu u svijetu po broju biljnih i životinjskih vrsta)<ref>{{cite web |url= https://www.unep-wcmc.org/#?country=VE&dashboard=show |title= World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme |access-date= 13. 11. 2016}}</ref> Postoje mnogobrojna staništa koja se rasprostiru od planinskog lanca [[Andi|Anda]] na zapadu do kišnih šuma [[Amazonska nizija|Amazonske nizije]] na jugu preko prostranih ravnica [[Llanos]]a, karipske obale i sve do delte [[Orinoco|Orinoka]] na istoku. Nakon što su otkrivene velike zalihe [[Nafta|nafte]] početkom 20. stoljeća, Venecuela se ubraja u zemlje s najvećim zalihama ovog energenta u svijetu i jedan je od najvećih izvoznika nafte. == Historija == {{Glavni|Historija Venecuele}} Na području Venecuele 1522. osnovana je jedna od prvih španskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije većina venecuelske teritorije uključena je u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji, istočni dio priključen je Novoj Andaluziji. === Španska kolonizacija === {{Glavni|Španska kolonizacija Amerike|Kolonijalni period u historiji Venecuele}} [[Datoteka:Musterung-Welser-Armada.png|thumb|200px|desno|Njemačka Welser armada tokom njihovog istraživanja Venecuele]] Godine 1498., tokom svog trećeg putovanja u Ameriku, [[Kristofor Kolumbo]] otplovio je blizu delte rijeke Orinoco i ukotvio u zaljevu [[Paria (zaliv)|Paria]]. Zapanjen velikom morskom strujom slatke vode koja je skrenula njegov put prema istoku, Kolumbo je u svom pismu španskim vladarima [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabeli I]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinandu II]] napisao da je imao osjećaj da je došao do zemaljskog raja: {{Citat|Veliki znaci su tu da je ovo zemaljski raj, jer je mjesto u skladu sa mišljenjem svetih i mudrih teologa koje sam ranije spomenuo. Isto tako, i drugi znaci su veoma dobro usklađeni, jer nikada nisam čitao ili čuo da se tako velika količina svježe vode nalazi u takvoj neposrednoj blizini slane vode. Veoma blaga temperatura to također potvrđuje, a ako voda o kojoj govorim ne dolazi iz raja onda je to još veće čudo, jer ne vjerujem da je tako velika i duboka rijeka ikada bila poznata da postoji na ovom svijetu.}} [[Datoteka:Cacique Guaicaipuro..jpg|thumb|250px|lijevo|Statua Guaicaipura, poglavice plemena Teques i Caracas i najznačajnijeg vođe otpora starosjedilačkih naroda protiv španskih kolonijalnih osvajača.]] Španija je kolonizovala kontinentalnu Venecuelu još 1522. godine, osnivajući svoje prvo stalno naselje u Južnoj Americi u današnjem gradu [[Cumaná]]. U 16. vijeku, Venecuela je data pod ugovor kao koncesija španskog kralja njemačkoj bankarskoj porodici [[Welser (porodica)|Welser]], koja je teritoriju današnje Venezuele nazvala [[Klein-Venedig]] (bosanski, Mala Venecija) i bila je njemačka kolonija od 1528–1546. Starosjedilačke vođe ([[cacique]]) kao što su [[Guaicaipuro]] (oko 1530–1568) i [[Tamanaco]] (umrli 1573) pokušali su da se odupru upadima u Španaca, ali su ih pridošlice na kraju pokorile. Tamanaco je pogubljen po nalogu osnivača Caracasa, [[Diego de Losada|Diega de Losade]].<ref name="UNE">{{cite web |publisher=Universidad Nueva Esparta |url=http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |title=Alcaldía del Hatillo: Historia |access-date=10. 3. 2007 |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20060428111205/http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |archive-date=28. 4. 2006 |df=dmy-all }}</ref> U 16. vijeku za vreme španske kolonizacije starosjedilački narodi, kao što su mnogi [[Mariči (pleme)|Mariči]], koji su i sami bili potomci naroda Kaline, prešli su na [[katoličanstvo]]. Neki od plemenskih vođa koji su se opirali kolonijalnim osvajačima spominju se u imenima gradovaa kao što su: Caracas, [[Chacao]] i [[Los Teques]]. Rana kolonijalna naselja bila su uglavnom usredsređena na sjevernu obalu, ali sredinom 18. vijeka, Španci su napredovali dalje u unutrašnjost duž toka rijeke Orinoko. Ovdje je [[Ye'kuana (pleme)|Ye'kuana]] (tada poznati i kao Makiritare) organizovala ozbiljan otpor 1775. i 1776. godine. Istočna venecuelanska naselja su pod vlast Španije bila uključena u provinciju [[Nova Andaluzija (provincija)|Nova Andaluzija]]. Pod vlašću [[Kraljevska Audijencija Santo Domingo|Kraljevske Audijencije Santo Domingo]] iz ranog 16. vijeka, većina Venecuele je postala dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]] početkom 18. vijeka, a zatim je reorganizovana kao autonomna [[Generalna Kapetanija Venecuela]] od 1777. godine. Grad Caracas koji je bio osnovan u središnjem priobalnom području 1567. godine. Bio je dobro postavljen da postane ključno naseljeno mjesto, u blizini obalnog pristaništa [[La Guaira]] dok se i sam nalazio u dolini ispod planinskog lanca, pružajući dobru zaštitu protiv pirata, te plodniju i zdraviju klimu. === Nezavisnost i 19. vijek === [[Datoteka:Simón Bolívar 2.jpg|thumb|200px|desno|''El Libertador'' ([[Bosanski jezik|bos.]] oslobodilac), [[Simón Bolívar]].]] Nakon niza neuspješnih ustanaka Venecuela je pod vodstvom [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], venezuelanskog maršala koji se borio u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] i [[Francuska revolucija|francuskoj revoluciji]], [[Deklaracija nezavisnosti Venecuele|proglasila nezavisnost]] od Španije [[5. juli|5. jula]] [[1811]].<ref>{{cite web |last=Minster |first=Christopher |url=http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |title=April 19, 1810: Venezuela's Declaration of Independence |publisher=About |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203091911/http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |url-status=dead }}</ref> Ovim je započeo rat za nezavisnost Venecuele. Razorni zemljotres koji je pogodio [[Caracas]] 1812. godine, zajedno sa pobunom venecuelanskih [[pastir]]a (lanerosa), pomogao je da se sruši prva Venecuelanska republika. [[Druga Venecuelanska Republika]], koja je proglašena 7. augusta 1813. godine, trajala je nekoliko mjeseci prije nego što je bila slomljena.<ref>{{cite web |last=Left |first=Sarah |title=Simon Bolivar |url=https://www.theguardian.com/news/2002/apr/16/netnotes.venezuela |website=The Guardian |date=16. 4. 2002 |access-date=30. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:19 de abril.jpg|thumb|250px|lijevo|''Revolucija iz 19. aprila 1810'', datum početka venecuelanske borbe za nezavisnost, crtež Martín Tovar y Tovar.]] Pod vođstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], borba za samostalnost potrajala je deset godina. Suverenitet je postignut tek nakon što je Simón Bolívar, uz pomoć tadašnjih političkih i vojnih vođa [[José Antonio Páez|Joséa Antonia Páeza]] i [[Antonio José de Sucre|Antonia Joséa de Sucre]], pobijedi u [[Bitka kod Caraboba|bici kod Caraboba]] 24. juna 1821. [47] 24. jula 1823. Vojskovođe [[José Prudencio Padilla]] i [[Rafael Urdaneta]] su pomogli da se venecuelanska nezavisnost osigura njihovom pobjedom u [[Bitka na jezeru Maracaibo|bici na jezeru Maracaibo]].<ref name="ciawfb">{{cite web |url=http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |title=Venezuela |publisher=CIA World Factbook |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923203305/http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |url-status=dead }}</ref> Kongres ''Nove Granade'' dao je Bolivaru kontrolu nad granadskom vojskom koju je predvodio, te oslobodio nekoliko zemalja i osnovao [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]]. Antonio José de Sucre, koji je osvojio mnoge bitke pod komandom Simona Bolivara, otišao je da oslobodi [[Ekvador]], a kasnije je postao drugi predsjednik [[Bolivija|Bolivije]]. Venecuela je ostala dio Velike Kolumbije sve do 1830. godine, kada je pobuna koju je predvodio José Antonio Paez omogućila proglašenje nove nezavisne Venecuele, a Paez postao prvi predsednik nove republike. Na taj način došlo je do raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830]].<ref>{{cite web |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ab55 |title=History of Venezuela |publisher=History World|access-date=30. 6. 2015}}</ref> Između jedne četvrtine i jedne trećine stanovništva Venecuele poginulo je tokom ove dvije decenije ratovanja,<ref>{{cite book |last1=McFarlane |first1=Anthony |title=War and Independence In Spanish America |date=2013 |publisher=Routledge |isbn=1136757724 |page=293 |url=https://books.google.com/books?id=rSNrAQAAQBAJ&pg=PA293}}</ref> koje je do 1830. godine procijenjeno na oko 800.000.<ref name="Caudillismo">"[http://countrystudies.us/venezuela/5.htm Venezuela – The Century of Caudillismo]". [[Library of Congress Country Studies]].</ref> Boje venecuelanske zastave su žuta, plava i crvena: žuto označava zemljišno bogatstvo, plavo za more koje razdvaja Venecuelu od [[Španija|Španije]] i crveno za krv prolivenu od strane heroja nezavisnosti.<ref>{{cite news |title=200 años como símbolo de soberanía |publisher=Consulado General de Venezuela en Canarias |url=http://www.consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |access-date=30. 11. 2010 |language=Spanish |archive-date=17. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917045840/http://consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Martin Tovar y Tovar 02.jpg|thumb|250px|Ceremonija potpisivanja nezavisnosti Venecuele, crtež Martín Tovar y Tovar.]] [[Ropstvo]] u Venecueli je ukinuto 1854. godine. Veliki dio historije Venecuele iz 19. vijeka bio je okarakterisan političkim previranjima i diktatorskom vladavinom. Najbolji primjer za ovu tvrdnju je vođa nezavisnosti José Antonio Páez, koji je tri puta stekao mjesto predsjednika i služio ukupno 11 godina u periodu između 1830. i 1863. godine. Vrhunac ovakvih događaja je dostignut tokom [[Savezni rat|Saveznog rata (1859–1863)]]. Tokom ovog građanskog rata stotine hiljada ljudi je poginulo u zemlji koja nije imala više od milion stanovnika. U drugoj polovini 19. vijeka, [[Antonio Guzmán Blanco]], još jedan vojni i politički vođa (caudillo), služio je ukupno 13 godina između 1870. i 1887. godine, s još tri predsjednika. Godine 1895. dugogodišnji spor s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] oko teritorije [[Guayana Esequiba]], koju je Britanija preuzela kao dio [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a Venecuela je smatrala venecuelanskom teritorijom, uzrokovala je izbijanje [[Venezuelanska kriza (1895)|venecuelanske krize 1895. godine]]. Ovaj spor je ubrzo prerastao u diplomatsku krizu, kada je vecuelanski lobista William L. Scruggs pokušao dokazati da je britansko ponašanje u vezi s tim problemom prekršilo američku [[Monroeova doktrina|Monroeovu doktrinu]] iz 1823. godine i iskoristio svoj utjecaj u [[Washington, D.C.|Washingtonu DC]], da se pozabavi tim pitanjem. Nakon toga je tadašnji američki predsjednik [[Grover Cleveland]] usvojio široko tumačenje doktrine, koja nije samo zabranjivala nove evropske kolonije, već i američku zainteresiranost za bilo kakve događaje koji se dešavaju u zapadnoj hemisferi. Britanija je na kraju prihvatila arbitražu, ali je u pregovorima oko njenih uslova uspjela da ubijedi [[SAD]] u mnoge detalje. Sudski tribunal se sastao u [[Pariz]]u 1898. godine kako bi odlučio o tom pitanju, a 1899. dodijelio je najveći dio sporne teritorije Britanskoj Gvajani.<ref name="Humphreys">{{cite journal |authorlink=Robert Arthur Humphreys |author=Humphreys, R. A. |year=1966 |doi=10.2307/3678723 |title=Anglo-American Rivalries and the Venezuela Crisis of 1895. Presidential Address to the Royal Historical Society |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=17 |pages=131–164|jstor=3678723 }}</ref> Godine 1899. [[Cipriano Castro]] je uz pomoć svog prijatelja [[Juan Vicente Gómez|Juana Vicentea Gómeza]], zauzeo vlast u Karakasu, marširajući sa vojskom iz svoje baze u [[Andi|andskoj]] državi [[Táchira]]. Castro nije ispunio značajne dužničke obaveze Venecuele prema stranim zemljama, te je odbio da plati odštetu strancima koji su bili uhvaćeni tokom građanskih ratova u Venecueli. To je dovelo do [[Venecuelanska kriza (1902–1903)|krize u Venecueli 1902–1903]], u kojoj su Britanija, [[Njemačka]] i [[Italija]] nametnule pomorsku blokadu nekoliko mjeseci prije nego što je dogovorena međunarodna arbitraža na novom [[Stalni arbitražni sud|Stalnom arbitražnom sudu]] u [[Den Haag]]u. Godine 1908. izbio je još jedan spor sa [[Holandija|Holandijom]], koji je riješen kada je Castro otišao na liječenje u Njemačku, nakon čega ga je odmah sa vlasti zbacio Juan Vicente Gómez (1908–1935). Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935]]. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života [[1958]]. godine. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo. === 20. vijek === [[Datoteka:Flag of Venezuela (1954-2006).svg|thumb|250px|desno|Zastava Venecuele između 1954 i 2006. godine.]] Otkriće velikih nalazišta nafte u jezeru Marakaibo tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref>{{cite journal|url=http://www.ogj.com/articles/print/volume-93/issue-23/in-this-issue/exploration/a-modern-look-at-the-petroleum-geology-of-the-maracaibo-basin-venezuela.html|last1=Stauffer|first1=Karl W.|last2=Croft|first2=Gregory D.|title=A modern look at the petroleum geology of the Maracaibo Basin, Venezuela|journal=Oil & Gas Journal|date=1995|volume=93|issue=23}}</ref> pokazalo se ključnim za Venecuelu i izmijenilo je osnovu njene privrede iz velike ovisnosti o izvozu poljoprivrednih proizvoda. To je dovelo do privrednog procvata koji je trajao od 1880-ih do 1935. godine, a [[bruto domaći proizvod]] Venecuele po glavi stanovnika bio je najviši u Latinskoj Americi. Predsjednik Juan Vincente Gomez je imao koristi od toga, jer je [[korupcija]] bila u porastu, ali u isto vrijeme, novi izvor prihoda mu je pomogao da centralizuje venecuelansku državu i ojača svoj autoritet. On je ostao najmoćniji čovjek u Venecueli do svoje smrti 1935. godine, iako je povremeno ustupao predsjedništvo drugima. Sistem diktature "gomezista" (1935–1945) uglavnom se nastavio pod [[Eleazar López Contreras|Eleazarom Lópezom Contrerasom]], ali je od 1941. godine, za vrijeme vladavine [[Isaías Medina Angarita]] bio opušten. Angarita je odobrila niz reformi, uključujući i legalizaciju svih političkih stranaka. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]], imigracija iz [[Južna Evropa|Južne Evrope]] (uglavnom iz Španije, [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Francuska|Francuske]]) i siromašnijih latinoameričkih zemalja izrazito je obogatila demografsku sliku venezuelanskog društva. [[Datoteka:Rómulo Betancourt, 1961.jpg|thumb|250px|lijevo|Rómulo Betancourt bio je predsjednik od 1945. do 1948. i od 1959. do 1964, a bio je jedan or glavnih pobornika demokratije u Vencueli.]] Godine 1945., putem civilno-vojnog prevrata sa vlasti je svrgnuta Medina Angaritu i uveden je [[El Trienio Adeco|trogodišnji period demokratske vladavine]] (1945–1948). Tada je zemljom upravljala narodna stranka [[Demokratska akcija (Venecuela)|Demokratska akcija]], koja je prvobitno bila pod vođstvom [[Rómulo Betancour|Rómulom Betancourtom]], sve dok Rómulo Gallegos nije pobijedio na predsjedničkim izborima Venecuele (generalno se vjeruje da su to bili prvi slobodni i pošteni izbori u Venecueli). Gallegos je vladao do rušenja vojne hunte koju je predvodio trijumvirat [[Luis Felipe Llovera Péez]], [[Marcos Pérez Jiménez]] i ministar odbrane Gallegosa, [[Carlos Delgado Chalbaud]], u državnom udaru iz 1948. godine. Najmoćniji čovjek u vojnoj hunti (1948–1958) bio je Pérez Jiménez (iako je Chalbaud bio njegov titularni predsjednik) i bio je osumnjičen da stoji iza smrti u uredu Chalbauda, koji je umro u neuspjeloj otmici 1950. godine. Izgubio je izbore 1952. godine, ali je ignorisao rezultate. Pérez Jiménez je bio postavljen za predsjednika, a na toj dužnosti je ostao do 1958. godine. Širenje venecuelanske privrede u ovom periodu temeljilo se na zaduženosti venecuelanske nacije i to je bio jedan od uzroka ekonomske krize u Venecueli 1960-ih godina,<ref name=":03">{{cite book|last=Stambouli|first=Andrés|authorlink=|title=La política extraviada: Una historia de Medina a Chávez|url=|access-date=|year=2009|publisher=Fundación para la Cultura Urbana|isbn=|editor=|location=|page=97|language=|chapter=}}</ref> kada su paralizovani važni projekti kao što je urbani centar ''El Recreo de Marcel Brauer'' na ''Avenida Casanova'' u okrugu ''Sabana Grande''.<ref>{{cite journal|url=http://trienal.fau.ucv.ve/2014/cd/PDF/hyp/HP-07.pdf|title=El Centro Urbano El Recreo|last=Mujica|first=Viviana|date=2014|journal=Historia y Patrimonio UCV|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> Tokom godina uprave Pereza Jiméneza, država je intervenirala u privrednim oblastima koje su tradicionalno bile u rukama privatnih kompanija. Vladu Pereza Jiméneza karakterisao je [[državni kapitalizam]], a ne [[ekonomski liberalizam]] i bila je prethodnica populističkog i paternalističkog ekonomskog režima kasnijih demokratskih režima.<ref name=":1">{{cite book|last=Coronil Ímber|first=Fernando|authorlink=|title=El Estado Mágico|url=https://epulahistoria.files.wordpress.com/2016/10/6-el-estado-mc3a1gico-fernando-coronil.pdf|access-date=|year=2013|publisher=|isbn=|editor=Alfadil|location=|page=|language=|chapter=}}</ref> Nacionalno privatno preduzetništvo je sve manje imalo prostora za razvoj i napredak. [[Država]] je bila veliki kapitalista u Venecueli od vremena vladavine Péreza Jiméneza i bila je najveći nacionalni dioničar velikih hotelskih lanaca, kao što je [[Sheraton]].<ref>{{cite journal|url=http://virtual.iesa.edu.ve/servicios/wordpress/wp-content/uploads/2016/04/2016-1-ostos.pdf|title=El mercado de hoteles se mueve a pesar de la recesión|last=Ostos|first=Elizabeth|date=2016|journal=IESA Instituto de Estudios Superiores Administrativos|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> === Bolivarska vlada od 1993. do danas === [[Datoteka:Chavez-WSF2005.jpg|mini|Hugo Chávez tokom njegove predsjedničke posjete [[Guatemala|Guatemali]].]] Dana 6. decembra [[1998]]. na izborima za predsjednika Venecuele, sa 56 % glasova bio je izabran populist [[Hugo Chávez]] i osnivač [[Movimiento Quinta Republica]] (Pokret za petu republiku). Bio je potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika [[Carlos Andres Pérez|Carlosa Andresa Péreza]] u februaru [[1992]]. Čavez je bio zagovornik [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]], a njegovi ciljevi su bili borba protiv [[Korupcija|korupcije]], stvaranje i jačanje direktnog demokratskog učešća u političkom sistemu i garancija i odbrana nacionalne i ekonomske nezavisnosti Venecuele. Nakon izrade novog bolivarskog [[Ustav Venecuele|ustava Venecuele]] i njegovog usvajanja na referendumu, Chávez je proveo opsežne reforme političkog sistema, te ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uslova najsiromašnijih slojeva. Istovremeno, zahladio je odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i sarađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Na izborima za predsjednika 2000. godine potvrđen je na mjestu predsjednika većinom glasova (60%), čak i više nego 1998. godine. Ime države Venecuele od tada je "Bolivarska Republika Venecuela" i često se naziva "Peta republika" (quinta república). Njegova je politika izazvala protivljenje venecuelskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među stanovništvom zemlje, osobito siromašnijima. Godine [[2002]]. protiv Chavezovog režima je izveden državni udar, ali je pod pritiskom narodnih masa Chavez vrlo brzo vraćen na vlast. Međutim, vođe državnog udara koji su ranije bili osuđeni na nižem sudu, a među njima i tri vojnika visokog ranga, bili su oslobođeni od strane Vrhovnog suda.<ref>[http://www.eluniversal.com/2004/12/06/imp_pol_art_06104A.shtml eluniversal.com]</ref><ref>{{Webarchive|url=http://www.rnv.gov.ve/noticias/?act=ST&f=&t=14700 |wayback=20090820075250 |text=rnv.gov.ve}}</ref> Prevratu su prethodili štrajkovi ili blokade udruženja poslodavaca. Petróleos de Venezuela (PDVSA), državna naftna kompanija, čiji viši radnici i uprava su učestvovali u sabotažama i neovlašćenom odsustvu sa posla. Pošto štrajk nije bio ni koordiniran unutar sindikata, ''Međunarodna organizacija rada'' ga nije priznala kao štrajk. Postojao je i takozvani porezni štrajk bogatih slojeva stanovništva. Opozicija u Venecueli je 2004. godine prikupila potpise za referendum o svrgavanju Chaveza. Nakon što je nadležni izborni organ upravo dostigao potreban broj potpisa (oko 2,5 miliona), Čavez je rekao da će se suočiti sa ovim referendumom. Zbog iznimno velikog broja glasova na dan glasanja (73%), Čavez je potvrđen na mjestu predsjednika visokim odzivom sa 59,25% (nešto manje od pet miliona birača). Opozicija ga je optužila za izborne prevare, ali je ponovno glasanje koje je ona pokrenula i koje je provela [[Organizacija američkih država]] i nevladina organizacija ''Centar Carter'' potvrdili izborne rezultate. [[Datoteka:Chavez Kirch Lula141597.jpg|thumb|lijevo|300px|Hugo Chávez sa [[Argentina|argentinskim]] predsjednikom [[Néstor Kirchner|Néstorom Kirchnerom]] (u sredini) i [[brazil]]skim predsjednikom [[Luiz Inácio Lula da Silva|Lula da Silva]] (desno).]] Dana 3. decembra 2006. Chavez je ponovo izabran na predsjedničkim izborima sa 62,89% glasova na dužnost predsjednika Venecuele. Na izborima je bilo ukupno 18 kandidata. Protivnik socijaldemokrata Rosales, vođa opozicije Čavezu, dostigao je 36,85 odsto glasova. Odziv birača, oko 75%, bio je najveći od 1988. Posmatrači koje je poslala [[Evropska Unija]] smatrali su da su izbori protekli bez problema. Međutim, zvanični izvještaj je kritikovao, između ostalog, jaku institucionalnu propagandu uglavnom u korist predsjednika i kandidata Čaveza i neuravnoteženo izvještavanje u javnim i privatnim medijima. Pored toga, bilo je pritisaka na državne službenike da glasaju za Chaveza ili da učestvuju u izbornim kampanjama za njegovo ponovno biranje. Ovo je prema evropskim posmatračima bilo kršenje međunarodnih principa slobodnog glasanja.<ref>[http://www.eods.eu/library/FR%20VENEZUELA%202006_en.pdf European Union Election Observation Mission: Final Report Presidential Elections Venezuela 2006] Kapitel 9.6.</ref> U septembru 2010. godine održani su izbori za Narodnu skupštinu. Stranke PSUV i PCV dobile su 98 mjesta sa 48,13% glasova, Demokratsko jedinstvo (Mesa de la Unidad) osvojila je 65 mjesta sa 47,22% glasova, a Patria Para Todos je dobila 2 mjesta za 3,14. % glasova. Kasnije je stranka Patria para Todos objavila da će biti dio stranke Demokratskog jedinstva ''MUD-a''. Međutim, Narodna skupština koja je podnijela ostavku donijela je zakon koji je omogućio Chavezu kao predsjedniku da tokom 18 mjeseci donese posebne zakone bez odobrenja parlamenta. Dana 7. oktobra 2012. godine, Hugo Chávez je ponovo izabran za predsjednika po treći put,<ref>{{Webarchive | url=http://www.tagesschau.de/ausland/venezuela232.html | wayback=20121010001639 | text=''Klarer Sieg für den „Comandante“''}} tagesschau.de 8. Oktober 2012</ref> i na tom mjestu je ostao do svoje smrti 5. marta 2013. Nakon toga, potpredsjednik [[Nicolás Maduro]] je preuzeo dužnost predsjednika, iako je odlukom Ustavnog suda Diosdado Cabello u svojstvu predsjednika parlamentao trebao da preuzme tu dužnost.<ref>[https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas ''Nicolás Maduro, Cabello, Capriles y FFAA, los protagonistas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190113232402/https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas |date=13 Januar 2019 }}. In: larepublica.pe 6. März 2013</ref> Poslije smrti Huga Chaveza 5. marta 2013., održani su novi izbori 14. aprila 2013., na kojima je Nikolas Maduro osvojio 50,78% od ukupnog broja glasova. == Geografija == {{Glavni|Geografija Venecuele}} [[Datoteka:Venezuela Topography.png|320px|thumb|lijevo|Topografska karta Venecuele.]] Venecuela se nalazi na sjeveru Južne Amerike, a geološki njeno kopno počiva na [[Južnoamerička ploča|južnoameričkoj ploči]]. Ima ukupnu površinu 916.445&nbsp;km<sup>2</sup> i kopnenu površinu od 882.050&nbsp;km<sup>2</sup>, što Venecuelu čini 33. najvećom zemljom na svijetu. Teritorija ove zemlje leži između geografskih širina 0 ° i 13 ° sgd. i dužine 59 ° i 74 ° zgš. Oblik ove države je otprilike kao trokut. Venezuela ima oko 2,800&nbsp;km dugu obalu na sjeveru, s brojnim otocima u [[Karipsko more|Karipskom moru]], dok se na sjeveroistoku izlazi na [[Atlanski ocean]]. Na zapadu oko jezera [[Maracaibo (jezero)|Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale, te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]]. Tu se nalazi i najviši vrh Venecuele [[Pico Bolívar]] (Bolivarov vrh), čija visina doseže 4979 metara. Istočno od rijeke [[Orinoco]] [[reljef]] se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m). ''[[Tepui]]je'' su velike stolu-slične planine. Središnji dio ove zemlje karakterišu ''[[llanos]]i'', velike ravnice koje se protežu od kolumbijske granice na zapadu do delte rijeke Orinoco na istoku. Orinoco, sa svojim bogatim aluvijalnim zemljištem, predstavnja najveći i najvažniji riječni sisstem u zemlji. On nastaje u jednom od najvećih slivova Latinske Amerike. [[Caroní (rijeka)|Caroní]] i [[Apure]] su druge velike rijeke. Venezuela graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]] na zapadu, [[Gvajana|Gvajanom]] na istoku te [[Brazil]]om na jugu. Karipski otoci, kao što su [[Trinidad i Tobago]], [[Grenada]], [[Curaçao]], [[Aruba]] i [[Privjetrinski Antili]] leže blizu venezuelanske obale. Venezuela ima teritorijalne sporove sa Gvajanom (ranije [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), uglavnom oko teritorija [[Essequibo]], i s Kolombijom oko [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskog zaljeva]]. Godine [[1895.]], nakon višegodišnjih diplomatskih pokušaja da se razriješe granični sporovi oko rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]], došlo je do povećanja napetosti između 2 zemlje. Problem je razmatrala „neutralna“ komisija (osnovana od strane britanskih, američkih i ruskih predstavnika, i bez direktnog učešća predstavnika Venezuele), koja je [[1899.]] donijela odluku uglavnom protiv venezuelanskih zahtjeva.<ref>{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/venezuela1895.htm |title=Venezuela Boundary Dispute, 1895–1899}}</ref> Najznačajniji prirodni resursi su [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[željezo|željezna]] ruda, [[zlato]] i drugi [[mineral]]i. Zemlja također raspolaže velikim područjima s obradivim tlom i vodom. [[Datoteka:Kukenan Roraima GS.jpg|thumb|upright=3.2|center|{{center|Pogled na ''tepuije'', [[Kukenán-tepui|Kukenan]] i [[Roraima (planina)|Roraima]], u području [[Gran Sabana]], [[Nacionalni park Canaima]]. Tepui su jedna od glavnih atrakcija ovog nacionalnog parka, a ove planine spadaju među najstarijim izloženim geološkim formacijama na našoj planeti.<ref>{{cite|url=http://www.parkswatch.org/parkprofiles/pdf/cenp_eng.pdf|format=pdf|author=Parks Watch|title=Venezuela Canaima National Park|date=decembar 2004}}</ref>}}]] === Klima === {{Glavni|Klima Venecuele}} Venezuela se u cijelosti nalazi u tropskom pojasu, mada zbog geografske raznovrsnosti klima zna biti prilično promjenljiva. Tako se prosječna [[temperatura]] u vlažnim nizinama zna popeti i do 35&nbsp;°C, dok je u planinskim predjelima prosječna temperatura samo 8&nbsp;°C. kojih u polusušnim područjima na sjeverozapadu zna biti samo 430&nbsp;mm, dok je prosječna količina oko delte i na jugu zemlje čak 1,000&nbsp;mm. Najviša izmjerena temperatura bila su 42&nbsp;°C u [[Machiques]]u,<ref>{{cite web|title=Extreme High Temperature in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|publisher=wunderground|access-date=16. 10. 2012|archive-date=20. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140920031041/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|url-status=dead}}</ref> dok je najniža iznosila −11&nbsp;°C, a izmjerena je na nenastanjenom području na planini [[Pico Piedras Blancas]];<ref>{{cite web|title=Extreme Low Temp in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|publisher=Wunderground|access-date=16. 10. 2012|quote=NOTE: Pass the cursor over the subrayed record to see the source of this. "This location is probably uninhabited, but is close to the town of San Isidro de Apartaderos. {{convert|-11|°C|°F|abbr=on}} has been reported from an uninhabited high altitude at Páramo de Piedras Blancas, Mérida state."|archive-date=6. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706064537/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|url-status=dead}}</ref> iako postoje izvještaji o čak i nižim temperaturama na određenim područjima, iste nisu službeno evidentirane. Slično je i s padavinama, gdje godišnja količina padavina varira od 430&nbsp;mm u polusušnim predjelima na sjeverozapadu, do preko 1000&nbsp;mm oko delte [[Orinoco|Orinoca]] na krajnjem istoku i amazonskoj džungli na jugu. Nivo padavina je niži u periodu od augusta do aprila. Ovi periodi se nazivaju vruće-vlažne i hladno-suhe sezone. Druga karakteristika klime u Venecueli je temperaturna i padavinska razlika u cijeloj zemlji zbog postojanja planinskog lanca "Cordillera de la Costa" koji se proteže preko cijele zemlju od istoka prema zapadu. Većina stanovnika živi u ovim planinama..<ref name="LOC_2005">{{cite web|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf|title=Country Profile: Venezuela|year=2005|publisher=Library of Congress (Federal Research Division)|format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> <gallery mode=packed> Los Llanos Venezolanos.jpg|Tropska savanska klima ([[Tropska savanska klima|Aw]]), ''[[Los Llanos]]'' Relampago del catatumbo observado desde bachaquero-3.jpg|Tropska monsunska klima ([[Monsunska klima|Am]]), [[Sur del Lago]] Familia de Warao en canoe.jpg|Ekvatorska klima ([[Ekvatorska klima|Af]]), [[delta Orinoca]] MedanosdeCoro.jpg|Vruća pustinjska klima ([[Pustinjska klima|BWh]]), [[Nacionalni park Medanos de Coro]] Cayo de Agua in Los Roques.jpg|Vruća polupustinjska klima ([[Polupustinjska klima|BSh]]), [[Los Roques (arhipelag)|Los Roques]] Audan Tüpü (Auyantepuy).JPG|Umjerena okeanska klima bez sušnih razdoblja ([[Okeanska klima|Cfb]]), [[Auyan Tepui]] LA LAGUNA VICTORIA.JPG|Umjerena okeanska klima sa sušnim razdobljima ([[Okeanska klima|Cwb]]), [[Cordillera de Mérida]] Picos en la culata.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Cordillera de Mérida]] Valle_de_Mifafí_2.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Sierra La Culata]] Glacial Pico Humboldt 4.JPG|Klima vječnog mraza ([[Polarna klima|EFH]]), [[Pico Humboldt]] </gallery> == Vlada i politika Venecuele == {{Glavni|Vlada Venecuele|Politika Venecuele}} Venezuela je formalno [[Savezna država|savezna]], [[prezidencijalizam|predsjednička]], [[ustav]]na [[republika]] na čijem je čelu izabrani [[predsjednik Venezuele|predsjednik]]. Predsjednik se bira na [[opći izbori|općim izborima]] na šestogodišnji mandat, a broj uzastopnih mandata je neograničen. Predsjednik je istovremeno i šef države i predsjednik vlade. Zadužen je za imenovanje [[potpredsjednik Venezuele|potpredsjednika]] i članova [[kabinet]]a, potonje uz sudjelovanje parlamenta. Predsjednik ima i ovlast da odbije dati saglasnost na određeni zakon i vrati ga parlamentu na ponovno odlučivanje. Međutim, dovoljna je obična parlamentarna većina da bi ova odluka bila zanemarena; također, može tražiti od parlamenta da mu se dodjele izvanredna ovlaštenja na osnovu kojih bi vladao pomoću uredbi, za što je potrebna dvotrećinska većina. Od [[1959.]] godine, šestorica predsjednika su dobila takva ovlaštenja. Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomna [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]. Broj zastupnika je promjenljiv - svaka savezna država daje tri stalna člana, dok se broj ostalih članova određuje u omjeru prema ukupnom broju stanovništva; tri mjesta su rezervisana za predstavnike starosjedilačke indijanske manjine. Zastupnički mandat traje pet godina. Unatoč postojanju brojnih stranaka, sistem u Venezueli je u suštini [[dvostranački sustav|dvostranački]], što je situacija koja traje još od [[1958.]] godine, s tim da su se najjače stranke mijenjale kroz godine.<ref>{{cite web|title=Ley Orgánica de Procesos Electorales|url=http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20100929053531/http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-date=29. 9. 2010|publisher=Consejo Nacional Electoral|access-date=4. 4. 2011|language=es}}</ref> Aktivno biračko pravo stječe se sa 18 godina, a glasanje nije obvezno.<ref name="TG">{{cite news |publisher=The Guardian |title=Compulsory voting around the world |date=4. 7. 2005 |url=http://politics.guardian.co.uk/apathy/story/0,,1521096,00.html |access-date=10. 3. 2007 | location=London | first=Elliot | last=Frankal}}</ref> [[Pravo|Pravni]] sistem u Venezueli pripada tradiciji [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]]. Najviše sudsko tijelo je [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)|Vrhovni sud pravde]], čije se sudije biraju u parlamentu na jedinstveni dvogodišnji mandat.<ref>{{cite web|url=http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-url=https://web.archive.org/web/20100325094828/http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-date=25. 3. 2010|title=Luisa Estela Morales afirma que la división de poderes debilita al Estado|date=5. 12. 2009|publisher=El Informador|access-date=16. 1. 2010|language=es}}</ref> Trenutno ima 2 glavna bloka političkih stranki u Venecueli: vladajući ljevičarski blok kojeg čine [[Ujedinjena socijalistička partija Venecuele]] (PSUV) i njeni većinski saveznici ''Otadžbina za sve'' i [[Komunistička partija Venecuele]] i opozicioni blok kojeg predvode ''Nova era'' zajedno sa svojim bliskim [[stranka]]ma ''Projekat Venecuela'', ''Pravda na prvom mjestu'', ''Pokret za socijalizam'' i ostale. Veći dio opozicije bojkotuje parlamentarne izbore koji su se održavali 2005. Prema tome [[partija]] [[Hugo Chavez]]a MVR je osvajao svih 167 mjesta u Narodnoj Skupštini. Potom MVR glasa da se raspusti ta [[stranka]] i pridružuju se Velikoj Socijalističkoj partiji Venecuele, dok Chavez zahtjeva od svojih savezničkih stranki da se također pridruže u nju. [[Narodna skupština]] 2 puta glasa da se Hugu Chavezu dodijeli mogućnost vladanja po naredbi, nekoliko mjeseci u nekoliko široko definiranih [[područja]] prvo 2000. pa potom ponovo 2007. Ova [[vlast]] je bila rijetko odobrena prethodnim upravama i onda samo u vanrednim okolnostima i za kratko vrijeme. Chavez je u to vrijeme uspostavio savezništvo s nekoliko zemalja Latinske Amerike u kojima su izabrane ljevičarske vlade kao što su [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Ekvador]], [[Gvatemala]], [[Nikaragva]], [[El Salvador]], [[Honduras]] i [[Paragvaj]]. === Politički odnosi Venecuele sa svijetom === {{Glavni|Politički odnosi Venecuele sa svijetom}} [[Datoteka:Guayana_Esequiba_(zona_completa).png|thumb|lijevo|250px|Područje Guayana Esequiba (na mapi) je trenutno pod administrativnom upravom [[Guyana|Guayane]], a na koje Venecuela polaže pravo.]] [[Datoteka:XIV cumbre del ALBA-TCP.jpg|thumb|350px|desno|Predsjednik Nicolas Maduro sa drugim latinoameričkim predsjednicima tokom sastanka organizacije [[Bolivarska alternativa za Ameriku]] 2017. godine.]] Tokom većeg dijela 20. vijeka Venecuela je održavala prijateljske odnose sa većinom latinoameričkih i zapadnih zemalja. Odnosi između Venecuele i vlade [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] pogoršali su se 2002. godine, nakon pokušaja Venecuelskog državnog udara 2002. godine, tokom kojeg je američka vlada priznala kratkoročno predsjedavanje [[Pedro Carmona|Pedra Carmone]]. Godine 2015. bivši američki predsjednik [[Barack Obama]] je proglasio Venecuelu prijetnjom za nacionalnu sigurnost.<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|title=U.S. declares Venezuela a national security threat, sanctions top officials|work=Reuters|access-date=26. 4. 2015|date=9. 3. 2015|archive-date=15. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150415154549/http://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=2377482&CategoryId=10717|title=Latin American Herald Tribune – US Announces New Executive Order Sanctions on Venezuela – Declares "National Emergency"|publisher=|access-date=26. 4. 2015|archive-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150325144202/http://laht.com/article.asp?CategoryId=10717&ArticleId=2377482|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.miamiherald.com/news/nation-world/world/americas/article13087994.html|title=Amid deteriorating relations, Washington turns screws on Venezuela|website=miamiherald|access-date=26. 4. 2015}}</ref> U skladu s tim, Venecuela je ojačala veze sa raznim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koje nisu povezane sa SAD. Naprimjer, [[Palestina (država)|palestinski]] ministar vanjskih poslova [[Riyad al-Maliki]] izjavio je 2015. da je Venecuela bila "najvažniji saveznik" njegove zemlje.<ref>{{cite web | title = Investing Today In An Equitable Future | url = http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | website = [[morningstaronline.co.uk]] | date = 28. 5. 2015 | access-date = 29. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150529114639/http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | archive-date = 29. 5. 2015 | df = dmy-all }}</ref> Venecuela se zalaže za alternativno objedinjavanje zemalja [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] kroz prijedloge kao što su Bolivarska alternativa za američki trgovinski prijedlog i novootvorena pan-američka televizijska mreža [[TeleSUR]]. Venecuela je jedna od pet zemalja na svijetu (zajedno sa [[Rusija|Rusijom]], [[Nikaragva|Nikaragvom]], [[Nauru]]om i [[Sirija|Sirijom]]) koje su priznale nezavisnost [[Abhazija|Abhazije]] i [[Južna Osetija|Južne Osetije]]. Venecuela je bila zagovornik odluke [[Organizacija američkih država|Organizacije američkih država]] da usvoji svoju ''Konvenciju o borbi protiv [[Korupcija|korupcije]]''<ref>{{cite book|title=Political Risk Yearbook: South America|url=https://books.google.com/books?id=ascdAQAAMAAJ&q=%22championed%20the%20OAS%20decision%22|year=1999|publisher=Frost & Sullivan|page=34|quote=Venezuela worked closely with its neighbors following the 1997 Summit of the Americas in many areas—particularly energy integration—and championed the OAS decision to adopt an Anti-Corruption Convention.}}</ref> i aktivno radi u trgovinskom bloku [[Mercosur]] kako bi potaknula rast trgovine i energetske integracije. Globalno, ona traži "[[Multipolarnost (Međunarodni odnosi)|multipolarni]]" svijet zasnovan na ojačanim vezama među nerazvijenim zemljama. Venecuela je 26. aprila 2017. objavila svoju namjeru da se povuče iz Organizacije američkih država.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-39726605|title=Venezuela to withdraw from OAS as deadly protests continue|date=27. 4. 2017|work=BBC News|access-date=27. 4. 2017|language=en-GB}}</ref> Ministar vanjskih poslova Venecuele Delcy Rodríguez izjavio je da predsjednik [[Nicolás Maduro]] planira javno odustati od članstva Venecuele 27. aprila 2017. Nakon 2 godine Venecuela je i službeno istupila iz ove organizacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/world/the_americas/venezuela-protesters-hit-by-tear-gas-vow-to-keep-pressure-on-government/2017/04/26/c6fbdcaa-29ee-11e7-9081-f5405f56d3e4_story.html|title=Venezuela says it will quit Organization of American States|website=Washington Post|access-date=27. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rt.com/news/386280-venezuela-oas-protests-clashes/|title=Venezuela to leave 'interventionist' OAS group amid deadly anti-govt protests|publisher=}}</ref> Venecuela je također uključena i u dugogodišnje neslaganje oko teritorijalnog suvereniteta nad područjem [[Guayana Esequiba]]. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bolivarske Republike Venecuele}} [[Datoteka:Caracas, Canciller Ricardo Patiño participó en los actos de conmemoración de la muerte de Hugo Chávez (12960883923).jpg|300px|thumb|desno|Venecuelanska nacionalna milicija tokom vojne parade u glavnom gradu Caracasu 5. marta 2014. povodom obilježavanja godišnjice od smrti bivšeg predsjednika Venecuele [[Hugo Chávez]]a.]] Bolivarske nacionalne oružane snage Bolivarske Republike Venecuele (Fuerza Armada Nacional Bolivariana, FANB) su sveobuhvatne vojne snage Venecuele. U svom vojnom sastavu imaju više od 320.150 muškaraca i žena. Prema članu 328. ustava Venecuele, bolivarske nacionalne oružane snage podijeljene su u 5 komponenti: [[Kopnene snage Venecuele]], [[Venecuelanska mornarica]], [[Venecuelanska avijacija]], [[Venecuelanska nacionalna garda]] i [[Venecuelanska narodna milicija]]. Od 2008. godine, dodatnih 600.000 vojnika uključeno je u novu vojnu grupu, poznatu kao Rezervni oružani sastav. Predsjednik Venecuele je vrhovni komandant nacionalnih oružanih snaga. Glavne uloge oružanih snaga su odbrana suverene nacionalne teritorije Venecuele, vazdušnog prostora i ostrva, borba protiv trgovine drogom, traganje i spašavanje, te u slučaju prirodne katastrofe, civilna zaštita. Svi muški građani Venecuele imaju ustavnu dužnost da se registruju za vojnu službu u dobi od 18 godina, koja je smatra punoljetnošću u Venecueli. Vojna doktrina oružanih snaga Venecuele sve do 2004. godine uglavnom se ugledala na vojnu doktrinu SAD-a. Tadašnji predsjednik Hugo Chavez u svom govoru 27. decembra 2005. (pred vojnicima u ''Fuerte Tiuna'' najvećoj kasarni u Caracasu) najavio je novu vojnu doktrinu u skladu sa revolucionarnim idejama [[Simon Bolivar|Simona Bolivara]]. U to vrijeme oružane snage Venecuele počele su pripremama za "asimetrična ratna dejstva" pripremajući strategije odbrambenog ratovanja protiv nadmoćne vojne sile poput vojske SAD-a. Predsjednik Venecuele predložio je da Bolivarske oružane snage budu "suštinski patriotske, narodne i antiimperijalističke". Između ostalih odgovornosti, oružane snage će primijeniti principe odbrane vezane za "narodni odbrambeni rat", te pomoći u održavanju "unutrašnjeg reda", kao i sudjelovati u planovima ekonomskog razvoja. == Administrativna podjela == {{Glavni|Savezne države Venecuele|Administrativna podjela Venecuele}} Venecuela je administrativno podijeljena na 23 savezne države (''estados''), regiju glavnog grada (''distrito capital'') koja se poklapa sa glavnim gradom države [[Caracas]] i Federalne zavisne teritorije. Osim toga, podijeljena je na 335 općine (''municipios'') koje se sastoje o više od 1000 parohija. Savezne države su grupisane u 9 administrativnih regija (''regiones administrativas''), koje su uspostavljene predsjedničkim dekretom iz 1969. godine. == Privreda == Privredom dominira industrija [[nafta|nafte]] s jednom trećinom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovine ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi venecuelanske privredu su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]]. BDP je za 2004. procijenjen na 5.800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Venecuele}} [[Datoteka:Homelessness in Venezuela.jpg|thumb|300px|desno|Porodica venecuelanskog starosjedilačkog naroda [[Wayuu (pleme)|Wayuu]] u sjeverozapadnoj saveznoj državi [[Zulia]].]] Stanovnici Venecuele porijeklom su Španci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Italijani]], [[Portugal]]ci, [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20% bijelci. Venecuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja u Latinskoj Americi. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje, dok njih čak 73% živi u pojasu unutar 100&nbsp;km od morske obale.<ref>{{cite web|publisher=World Resources Institute |work=EarthTrends Country Profiles |year=2003 |title=Coastal and Marine Ecosystems—Venezuela |url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20070318000929/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-date=18. 3. 2007 |format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> Na teritoriju južno od rijeke [[Orinoco]] živi tek 5% stanovništva, iako ono površinom sačinjava gotovo polovinu državne teritorije. Struktura stanovništva prilično je dobro raspoređena. Najviše stanovnika sačinjava radno sposobno stanovništvo (14-65 godina), njih čak 65%, dok na djecu do 14 godina otpada 29%; stanovnika preko 65 godina je nešto manje od 6%.<ref>[http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110506000000/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |date=6. 5. 2011 }}</ref> Unutar prve dvije grupe, broj muškaraca i žena je prilično ravnomjeran, dok se u onoj najstarijoj dobnoj grupi pokazuje izraženija razlika u korist žena. Prosječna očekivana životna dob je 75 godina.<ref name="unstats.un.org">http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm</ref> Uz [[Španski jezik|španski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]]. == Kultura == Kultura Venecuele je mješavina tri različite grupe stanovništva: starosjedilačkog, afričkog i španskog. Prve dvije navedene kulture su se razlikovale prema plemenima. [[Akulturacija]] i [[asimilacija]], tipična za kulturni [[sinkretizam]], prouzrokovali su dolazak na sadašnje stanje u venecuelanskoj kulturi, sličnu u mnogim pogledima sa ostatkom Latinske Amerike, iako prirodna sredina pridonosi u postojanju važnih razlika. Utjecaj domorodaca ograničen je na nekoliko riječi u svakodnevnoj upotrebi, [[Gastronomija|gastronomiji]] i mnogim imenimaa naseljenih mjesta. Afrički utječe na isti način, pored [[Muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]] poput [[Bubnjevi|bubnjeva]]. Španski utjecaj je bio preovladavajući (zbog procesa [[Kolonizacija Amerike|kolonizacije Amerike]] i društveno-ekonomske strukture koja je time stvorena), a posebno je došao iz područja [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Ekstremadur]]e, mjesta porijekla većine naseljenika na Karibima tokom kolonijalne ere. Primjer za to su zgrade, muzika, [[Katolicizam|katolička religija]] i jezik. Španski utjecaji su očigledni u borbama s bikovima i određenim karakteristikama gastronomije. Venecuelu su obogatili i drugi utjecaji [[Indija|indijskog]] i [[Evropa|evropskog]] porijekla u 19. vijeku, posebno iz [[Francuska|Francuske]]. U najnovijoj fazi u većim venecuelanskim gradovima i regijama utjecajem [[SAD]]-a dolaskom novog talasa imigracije španskog, [[Italijanski jezik|italijanskog]] i [[Portugalski jezik|portugalskog jezika]], povećavajući već složeni kulturni mozaik. Naprimjer, iz Sjedinjenih Država dolazi utjecaj sportskog ukusa za [[bejzbol]], brze hrane u američkom stilu i najnoviji [[Arhitektura|arhitektonski]] stil. == Također pogledajte == * [[Mérida (Venecuela)|Mérida]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Venezuela}} {{wikiatlas|Venezuela}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html Venecuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151124081728/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |date=24. 11. 2015 }} na CIA World Factbook * [https://web.archive.org/web/20190127035354/https://www.globalsecurity.org/military/world/venezuela/doctrine.htm Venezuelan Military Doctrine, na globalsecurity.org] {{Države Južne Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{OPEC}} [[Kategorija:Venecuela|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1811.]] af2nffxcsjhpi62xnxwlk8kmh5l30f9 3713988 3713987 2025-06-13T00:12:35Z Nicknames03 170366 3713988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = República Bolivariana de Venezuela | zvanično_ime = Bolivarska Republika Venecuela | ime_genitiv = Venecuele | zastava = Flag of Venezuela.svg | grb = | mapa = LocationVenezuela.svg | službeni_jezik = [[španski jezik|španski]] | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]], [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Republika|ustavna republika]] pod centraliziranom autoritarnom [[diktatura|diktaturom]] | glavni_grad = [[Caracas]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Nicolás Maduro]] (sporno) | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | po_površini_na_svijetu = 32. | površina = 916.445 | procenat_vode = 3,2 | najviša_tačka_ime = [[Pico Bolívar]] | najviša_tačka_metara = 4.978 | stanovnika = 28.887.118 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 45. | gustoća = 33,7 | nezavisnost = 5. juli 1811. | valuta = [[Venecuelanski bolivar]] | vremenska_zona = [[UTC]] −4 | himna = "[[Gloria al Bravo Pueblo]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Gloria al Bravo Pueblo.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.ve]] | pozivni_broj = +58 | komentar = }} '''Venecuela''', službeno '''Bolivarska Republika Venecuela''' ({{es|República Bolivariana de Venezuela}}), jest [[suverena država]] na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]], koja se sastoji od kontinentalnog dijela i velikog broja otoka i otočića u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Kontinentalna teritorija na sjeveru graniči s Karipskim morem i [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]], na zapadu s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om, na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]] te pomorski s [[Trinidad i Tobago|Trinidadom i Tobagom]] na sjeveroistoku. Glavni grad i najveće urbano središte jest [[Caracas]]. Zauzima površinu 916.445&nbsp;km<sup>2</sup>, a prema procjeni iz 2020, ima 28.887.000 stanovnika. Teritoriju današnje Venecuele kolonizirala je [[Španija]] još 1522. Godine 1811. postala je jedna od prvih španskih kolonija u Americi koje su proglasile nezavisnost, a koja nije bila čvrsto uspostavljena sve do 1821, kada je Venecuela postala dio savezne države [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Punu nezavisnost kao posebna država stekla je 1830. Tokom 19. stoljeća prolazila je kroz veliku političku krizu i periode [[Autokratija|autokratije]], uz nadmoćnost regionalnih ''[[caudillo]]sa'' sve do polovine 20. stoljeća. Od 1958. zemlja je imala seriju demokratski izabranih vlada. Ekonomske krize tokom 1980-ih i 1990-ih dovele su do novih nestabilnosti, među kojima su ''[[Caracazo]]'' pobune iz 1989, [[Pokušaji državnih udara u Venecueli 1992.|dva pokušaja puča tokom 1992.]] te opoziv predsjednika [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]] zbog pronevjere javnog novca 1993. Potpuni kolaps povjerenja naroda u vladajuće političke stranke doveo je do uspjeha bivšeg pučista [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]] na izborima 1998. i početka [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]] 1999. i donošenja novog ustava, koji je promijenio službeno ime države u Bolivarska Republika Venecuela. Venecuela je [[Savezna republika|savezna]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] koja se sastoji od [[Savezne države Venecuele|23 savezne države]], [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (koji pokriva [[Caracas]]) i [[Savezne teritorije Venecuele|saveznih teritorija]] (koji obuhvataju otoke).<ref name="encartaSA">{{cite encyclopedia |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-date=21. 4. 2007 |title=South America |access-date=13. 3. 2007 |publisher=Encarta}}</ref><ref name="UNpopstats">{{cite web |url= http://www.un.org/esa/population/publications/wup1999/WUP99ANNEXTABLES.pdf |title=Annex tables |access-date=13. 3. 2007 |publisher= UN |work=World Urbanization Prospects: The 1999 Revision |format=PDF}}</ref> Smatra se državom s posebno visokom [[Biološka raznovrsnost|biološkom raznovrsnošću]] (trenutno je na sedmom mjestu u svijetu po broju biljnih i životinjskih vrsta)<ref>{{cite web |url= https://www.unep-wcmc.org/#?country=VE&dashboard=show |title= World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme |access-date= 13. 11. 2016}}</ref> Postoje mnogobrojna staništa koja se rasprostiru od planinskog lanca [[Andi|Anda]] na zapadu do kišnih šuma [[Amazonska nizija|Amazonske nizije]] na jugu preko prostranih ravnica [[Llanos]]a, karipske obale i sve do delte [[Orinoco|Orinoka]] na istoku. Nakon što su otkrivene velike zalihe [[Nafta|nafte]] početkom 20. stoljeća, Venecuela se ubraja u zemlje s najvećim zalihama ovog energenta u svijetu i jedan je od najvećih izvoznika nafte. == Historija == {{Glavni|Historija Venecuele}} Na području Venecuele 1522. osnovana je jedna od prvih španskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije većina venecuelske teritorije uključena je u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji, istočni dio priključen je Novoj Andaluziji. === Španska kolonizacija === {{Glavni|Španska kolonizacija Amerike|Kolonijalni period u historiji Venecuele}} [[Datoteka:Musterung-Welser-Armada.png|thumb|200px|desno|Njemačka Welser armada tokom njihovog istraživanja Venecuele]] Godine 1498., tokom svog trećeg putovanja u Ameriku, [[Kristofor Kolumbo]] otplovio je blizu delte rijeke Orinoco i ukotvio u zaljevu [[Paria (zaliv)|Paria]]. Zapanjen velikom morskom strujom slatke vode koja je skrenula njegov put prema istoku, Kolumbo je u svom pismu španskim vladarima [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabeli I]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinandu II]] napisao da je imao osjećaj da je došao do zemaljskog raja: {{Citat|Veliki znaci su tu da je ovo zemaljski raj, jer je mjesto u skladu sa mišljenjem svetih i mudrih teologa koje sam ranije spomenuo. Isto tako, i drugi znaci su veoma dobro usklađeni, jer nikada nisam čitao ili čuo da se tako velika količina svježe vode nalazi u takvoj neposrednoj blizini slane vode. Veoma blaga temperatura to također potvrđuje, a ako voda o kojoj govorim ne dolazi iz raja onda je to još veće čudo, jer ne vjerujem da je tako velika i duboka rijeka ikada bila poznata da postoji na ovom svijetu.}} [[Datoteka:Cacique Guaicaipuro..jpg|thumb|250px|lijevo|Statua Guaicaipura, poglavice plemena Teques i Caracas i najznačajnijeg vođe otpora starosjedilačkih naroda protiv španskih kolonijalnih osvajača.]] Španija je kolonizovala kontinentalnu Venecuelu još 1522. godine, osnivajući svoje prvo stalno naselje u Južnoj Americi u današnjem gradu [[Cumaná]]. U 16. vijeku, Venecuela je data pod ugovor kao koncesija španskog kralja njemačkoj bankarskoj porodici [[Welser (porodica)|Welser]], koja je teritoriju današnje Venezuele nazvala [[Klein-Venedig]] (bosanski, Mala Venecija) i bila je njemačka kolonija od 1528–1546. Starosjedilačke vođe ([[cacique]]) kao što su [[Guaicaipuro]] (oko 1530–1568) i [[Tamanaco]] (umrli 1573) pokušali su da se odupru upadima u Španaca, ali su ih pridošlice na kraju pokorile. Tamanaco je pogubljen po nalogu osnivača Caracasa, [[Diego de Losada|Diega de Losade]].<ref name="UNE">{{cite web |publisher=Universidad Nueva Esparta |url=http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |title=Alcaldía del Hatillo: Historia |access-date=10. 3. 2007 |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20060428111205/http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |archive-date=28. 4. 2006 |df=dmy-all }}</ref> U 16. vijeku za vreme španske kolonizacije starosjedilački narodi, kao što su mnogi [[Mariči (pleme)|Mariči]], koji su i sami bili potomci naroda Kaline, prešli su na [[katoličanstvo]]. Neki od plemenskih vođa koji su se opirali kolonijalnim osvajačima spominju se u imenima gradovaa kao što su: Caracas, [[Chacao]] i [[Los Teques]]. Rana kolonijalna naselja bila su uglavnom usredsređena na sjevernu obalu, ali sredinom 18. vijeka, Španci su napredovali dalje u unutrašnjost duž toka rijeke Orinoko. Ovdje je [[Ye'kuana (pleme)|Ye'kuana]] (tada poznati i kao Makiritare) organizovala ozbiljan otpor 1775. i 1776. godine. Istočna venecuelanska naselja su pod vlast Španije bila uključena u provinciju [[Nova Andaluzija (provincija)|Nova Andaluzija]]. Pod vlašću [[Kraljevska Audijencija Santo Domingo|Kraljevske Audijencije Santo Domingo]] iz ranog 16. vijeka, većina Venecuele je postala dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]] početkom 18. vijeka, a zatim je reorganizovana kao autonomna [[Generalna Kapetanija Venecuela]] od 1777. godine. Grad Caracas koji je bio osnovan u središnjem priobalnom području 1567. godine. Bio je dobro postavljen da postane ključno naseljeno mjesto, u blizini obalnog pristaništa [[La Guaira]] dok se i sam nalazio u dolini ispod planinskog lanca, pružajući dobru zaštitu protiv pirata, te plodniju i zdraviju klimu. === Nezavisnost i 19. vijek === [[Datoteka:Simón Bolívar 2.jpg|thumb|200px|desno|''El Libertador'' ([[Bosanski jezik|bos.]] oslobodilac), [[Simón Bolívar]].]] Nakon niza neuspješnih ustanaka Venecuela je pod vodstvom [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], venezuelanskog maršala koji se borio u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] i [[Francuska revolucija|francuskoj revoluciji]], [[Deklaracija nezavisnosti Venecuele|proglasila nezavisnost]] od Španije [[5. juli|5. jula]] [[1811]].<ref>{{cite web |last=Minster |first=Christopher |url=http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |title=April 19, 1810: Venezuela's Declaration of Independence |publisher=About |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203091911/http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |url-status=dead }}</ref> Ovim je započeo rat za nezavisnost Venecuele. Razorni zemljotres koji je pogodio [[Caracas]] 1812. godine, zajedno sa pobunom venecuelanskih [[pastir]]a (lanerosa), pomogao je da se sruši prva Venecuelanska republika. [[Druga Venecuelanska Republika]], koja je proglašena 7. augusta 1813. godine, trajala je nekoliko mjeseci prije nego što je bila slomljena.<ref>{{cite web |last=Left |first=Sarah |title=Simon Bolivar |url=https://www.theguardian.com/news/2002/apr/16/netnotes.venezuela |website=The Guardian |date=16. 4. 2002 |access-date=30. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:19 de abril.jpg|thumb|250px|lijevo|''Revolucija iz 19. aprila 1810'', datum početka venecuelanske borbe za nezavisnost, crtež Martín Tovar y Tovar.]] Pod vođstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], borba za samostalnost potrajala je deset godina. Suverenitet je postignut tek nakon što je Simón Bolívar, uz pomoć tadašnjih političkih i vojnih vođa [[José Antonio Páez|Joséa Antonia Páeza]] i [[Antonio José de Sucre|Antonia Joséa de Sucre]], pobijedi u [[Bitka kod Caraboba|bici kod Caraboba]] 24. juna 1821. [47] 24. jula 1823. Vojskovođe [[José Prudencio Padilla]] i [[Rafael Urdaneta]] su pomogli da se venecuelanska nezavisnost osigura njihovom pobjedom u [[Bitka na jezeru Maracaibo|bici na jezeru Maracaibo]].<ref name="ciawfb">{{cite web |url=http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |title=Venezuela |publisher=CIA World Factbook |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923203305/http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |url-status=dead }}</ref> Kongres ''Nove Granade'' dao je Bolivaru kontrolu nad granadskom vojskom koju je predvodio, te oslobodio nekoliko zemalja i osnovao [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]]. Antonio José de Sucre, koji je osvojio mnoge bitke pod komandom Simona Bolivara, otišao je da oslobodi [[Ekvador]], a kasnije je postao drugi predsjednik [[Bolivija|Bolivije]]. Venecuela je ostala dio Velike Kolumbije sve do 1830. godine, kada je pobuna koju je predvodio José Antonio Paez omogućila proglašenje nove nezavisne Venecuele, a Paez postao prvi predsednik nove republike. Na taj način došlo je do raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830]].<ref>{{cite web |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ab55 |title=History of Venezuela |publisher=History World|access-date=30. 6. 2015}}</ref> Između jedne četvrtine i jedne trećine stanovništva Venecuele poginulo je tokom ove dvije decenije ratovanja,<ref>{{cite book |last1=McFarlane |first1=Anthony |title=War and Independence In Spanish America |date=2013 |publisher=Routledge |isbn=1136757724 |page=293 |url=https://books.google.com/books?id=rSNrAQAAQBAJ&pg=PA293}}</ref> koje je do 1830. godine procijenjeno na oko 800.000.<ref name="Caudillismo">"[http://countrystudies.us/venezuela/5.htm Venezuela – The Century of Caudillismo]". [[Library of Congress Country Studies]].</ref> Boje venecuelanske zastave su žuta, plava i crvena: žuto označava zemljišno bogatstvo, plavo za more koje razdvaja Venecuelu od [[Španija|Španije]] i crveno za krv prolivenu od strane heroja nezavisnosti.<ref>{{cite news |title=200 años como símbolo de soberanía |publisher=Consulado General de Venezuela en Canarias |url=http://www.consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |access-date=30. 11. 2010 |language=Spanish |archive-date=17. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917045840/http://consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Martin Tovar y Tovar 02.jpg|thumb|250px|Ceremonija potpisivanja nezavisnosti Venecuele, crtež Martín Tovar y Tovar.]] [[Ropstvo]] u Venecueli je ukinuto 1854. godine. Veliki dio historije Venecuele iz 19. vijeka bio je okarakterisan političkim previranjima i diktatorskom vladavinom. Najbolji primjer za ovu tvrdnju je vođa nezavisnosti José Antonio Páez, koji je tri puta stekao mjesto predsjednika i služio ukupno 11 godina u periodu između 1830. i 1863. godine. Vrhunac ovakvih događaja je dostignut tokom [[Savezni rat|Saveznog rata (1859–1863)]]. Tokom ovog građanskog rata stotine hiljada ljudi je poginulo u zemlji koja nije imala više od milion stanovnika. U drugoj polovini 19. vijeka, [[Antonio Guzmán Blanco]], još jedan vojni i politički vođa (caudillo), služio je ukupno 13 godina između 1870. i 1887. godine, s još tri predsjednika. Godine 1895. dugogodišnji spor s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] oko teritorije [[Guayana Esequiba]], koju je Britanija preuzela kao dio [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a Venecuela je smatrala venecuelanskom teritorijom, uzrokovala je izbijanje [[Venezuelanska kriza (1895)|venecuelanske krize 1895. godine]]. Ovaj spor je ubrzo prerastao u diplomatsku krizu, kada je vecuelanski lobista William L. Scruggs pokušao dokazati da je britansko ponašanje u vezi s tim problemom prekršilo američku [[Monroeova doktrina|Monroeovu doktrinu]] iz 1823. godine i iskoristio svoj utjecaj u [[Washington, D.C.|Washingtonu DC]], da se pozabavi tim pitanjem. Nakon toga je tadašnji američki predsjednik [[Grover Cleveland]] usvojio široko tumačenje doktrine, koja nije samo zabranjivala nove evropske kolonije, već i američku zainteresiranost za bilo kakve događaje koji se dešavaju u zapadnoj hemisferi. Britanija je na kraju prihvatila arbitražu, ali je u pregovorima oko njenih uslova uspjela da ubijedi [[SAD]] u mnoge detalje. Sudski tribunal se sastao u [[Pariz]]u 1898. godine kako bi odlučio o tom pitanju, a 1899. dodijelio je najveći dio sporne teritorije Britanskoj Gvajani.<ref name="Humphreys">{{cite journal |authorlink=Robert Arthur Humphreys |author=Humphreys, R. A. |year=1966 |doi=10.2307/3678723 |title=Anglo-American Rivalries and the Venezuela Crisis of 1895. Presidential Address to the Royal Historical Society |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=17 |pages=131–164|jstor=3678723 }}</ref> Godine 1899. [[Cipriano Castro]] je uz pomoć svog prijatelja [[Juan Vicente Gómez|Juana Vicentea Gómeza]], zauzeo vlast u Karakasu, marširajući sa vojskom iz svoje baze u [[Andi|andskoj]] državi [[Táchira]]. Castro nije ispunio značajne dužničke obaveze Venecuele prema stranim zemljama, te je odbio da plati odštetu strancima koji su bili uhvaćeni tokom građanskih ratova u Venecueli. To je dovelo do [[Venecuelanska kriza (1902–1903)|krize u Venecueli 1902–1903]], u kojoj su Britanija, [[Njemačka]] i [[Italija]] nametnule pomorsku blokadu nekoliko mjeseci prije nego što je dogovorena međunarodna arbitraža na novom [[Stalni arbitražni sud|Stalnom arbitražnom sudu]] u [[Den Haag]]u. Godine 1908. izbio je još jedan spor sa [[Holandija|Holandijom]], koji je riješen kada je Castro otišao na liječenje u Njemačku, nakon čega ga je odmah sa vlasti zbacio Juan Vicente Gómez (1908–1935). Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935]]. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života [[1958]]. godine. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo. === 20. vijek === [[Datoteka:Flag of Venezuela (1954-2006).svg|thumb|250px|desno|Zastava Venecuele između 1954 i 2006. godine.]] Otkriće velikih nalazišta nafte u jezeru Marakaibo tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref>{{cite journal|url=http://www.ogj.com/articles/print/volume-93/issue-23/in-this-issue/exploration/a-modern-look-at-the-petroleum-geology-of-the-maracaibo-basin-venezuela.html|last1=Stauffer|first1=Karl W.|last2=Croft|first2=Gregory D.|title=A modern look at the petroleum geology of the Maracaibo Basin, Venezuela|journal=Oil & Gas Journal|date=1995|volume=93|issue=23}}</ref> pokazalo se ključnim za Venecuelu i izmijenilo je osnovu njene privrede iz velike ovisnosti o izvozu poljoprivrednih proizvoda. To je dovelo do privrednog procvata koji je trajao od 1880-ih do 1935. godine, a [[bruto domaći proizvod]] Venecuele po glavi stanovnika bio je najviši u Latinskoj Americi. Predsjednik Juan Vincente Gomez je imao koristi od toga, jer je [[korupcija]] bila u porastu, ali u isto vrijeme, novi izvor prihoda mu je pomogao da centralizuje venecuelansku državu i ojača svoj autoritet. On je ostao najmoćniji čovjek u Venecueli do svoje smrti 1935. godine, iako je povremeno ustupao predsjedništvo drugima. Sistem diktature "gomezista" (1935–1945) uglavnom se nastavio pod [[Eleazar López Contreras|Eleazarom Lópezom Contrerasom]], ali je od 1941. godine, za vrijeme vladavine [[Isaías Medina Angarita]] bio opušten. Angarita je odobrila niz reformi, uključujući i legalizaciju svih političkih stranaka. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]], imigracija iz [[Južna Evropa|Južne Evrope]] (uglavnom iz Španije, [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Francuska|Francuske]]) i siromašnijih latinoameričkih zemalja izrazito je obogatila demografsku sliku venezuelanskog društva. [[Datoteka:Rómulo Betancourt, 1961.jpg|thumb|250px|lijevo|Rómulo Betancourt bio je predsjednik od 1945. do 1948. i od 1959. do 1964, a bio je jedan or glavnih pobornika demokratije u Vencueli.]] Godine 1945., putem civilno-vojnog prevrata sa vlasti je svrgnuta Medina Angaritu i uveden je [[El Trienio Adeco|trogodišnji period demokratske vladavine]] (1945–1948). Tada je zemljom upravljala narodna stranka [[Demokratska akcija (Venecuela)|Demokratska akcija]], koja je prvobitno bila pod vođstvom [[Rómulo Betancour|Rómulom Betancourtom]], sve dok Rómulo Gallegos nije pobijedio na predsjedničkim izborima Venecuele (generalno se vjeruje da su to bili prvi slobodni i pošteni izbori u Venecueli). Gallegos je vladao do rušenja vojne hunte koju je predvodio trijumvirat [[Luis Felipe Llovera Péez]], [[Marcos Pérez Jiménez]] i ministar odbrane Gallegosa, [[Carlos Delgado Chalbaud]], u državnom udaru iz 1948. godine. Najmoćniji čovjek u vojnoj hunti (1948–1958) bio je Pérez Jiménez (iako je Chalbaud bio njegov titularni predsjednik) i bio je osumnjičen da stoji iza smrti u uredu Chalbauda, koji je umro u neuspjeloj otmici 1950. godine. Izgubio je izbore 1952. godine, ali je ignorisao rezultate. Pérez Jiménez je bio postavljen za predsjednika, a na toj dužnosti je ostao do 1958. godine. Širenje venecuelanske privrede u ovom periodu temeljilo se na zaduženosti venecuelanske nacije i to je bio jedan od uzroka ekonomske krize u Venecueli 1960-ih godina,<ref name=":03">{{cite book|last=Stambouli|first=Andrés|authorlink=|title=La política extraviada: Una historia de Medina a Chávez|url=|access-date=|year=2009|publisher=Fundación para la Cultura Urbana|isbn=|editor=|location=|page=97|language=|chapter=}}</ref> kada su paralizovani važni projekti kao što je urbani centar ''El Recreo de Marcel Brauer'' na ''Avenida Casanova'' u okrugu ''Sabana Grande''.<ref>{{cite journal|url=http://trienal.fau.ucv.ve/2014/cd/PDF/hyp/HP-07.pdf|title=El Centro Urbano El Recreo|last=Mujica|first=Viviana|date=2014|journal=Historia y Patrimonio UCV|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> Tokom godina uprave Pereza Jiméneza, država je intervenirala u privrednim oblastima koje su tradicionalno bile u rukama privatnih kompanija. Vladu Pereza Jiméneza karakterisao je [[državni kapitalizam]], a ne [[ekonomski liberalizam]] i bila je prethodnica populističkog i paternalističkog ekonomskog režima kasnijih demokratskih režima.<ref name=":1">{{cite book|last=Coronil Ímber|first=Fernando|authorlink=|title=El Estado Mágico|url=https://epulahistoria.files.wordpress.com/2016/10/6-el-estado-mc3a1gico-fernando-coronil.pdf|access-date=|year=2013|publisher=|isbn=|editor=Alfadil|location=|page=|language=|chapter=}}</ref> Nacionalno privatno preduzetništvo je sve manje imalo prostora za razvoj i napredak. [[Država]] je bila veliki kapitalista u Venecueli od vremena vladavine Péreza Jiméneza i bila je najveći nacionalni dioničar velikih hotelskih lanaca, kao što je [[Sheraton]].<ref>{{cite journal|url=http://virtual.iesa.edu.ve/servicios/wordpress/wp-content/uploads/2016/04/2016-1-ostos.pdf|title=El mercado de hoteles se mueve a pesar de la recesión|last=Ostos|first=Elizabeth|date=2016|journal=IESA Instituto de Estudios Superiores Administrativos|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> === Bolivarska vlada od 1993. do danas === [[Datoteka:Chavez-WSF2005.jpg|mini|Hugo Chávez tokom njegove predsjedničke posjete [[Guatemala|Guatemali]].]] Dana 6. decembra [[1998]]. na izborima za predsjednika Venecuele, sa 56 % glasova bio je izabran populist [[Hugo Chávez]] i osnivač [[Movimiento Quinta Republica]] (Pokret za petu republiku). Bio je potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika [[Carlos Andres Pérez|Carlosa Andresa Péreza]] u februaru [[1992]]. Čavez je bio zagovornik [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]], a njegovi ciljevi su bili borba protiv [[Korupcija|korupcije]], stvaranje i jačanje direktnog demokratskog učešća u političkom sistemu i garancija i odbrana nacionalne i ekonomske nezavisnosti Venecuele. Nakon izrade novog bolivarskog [[Ustav Venecuele|ustava Venecuele]] i njegovog usvajanja na referendumu, Chávez je proveo opsežne reforme političkog sistema, te ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uslova najsiromašnijih slojeva. Istovremeno, zahladio je odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i sarađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Na izborima za predsjednika 2000. godine potvrđen je na mjestu predsjednika većinom glasova (60%), čak i više nego 1998. godine. Ime države Venecuele od tada je "Bolivarska Republika Venecuela" i često se naziva "Peta republika" (quinta república). Njegova je politika izazvala protivljenje venecuelskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među stanovništvom zemlje, osobito siromašnijima. Godine [[2002]]. protiv Chavezovog režima je izveden državni udar, ali je pod pritiskom narodnih masa Chavez vrlo brzo vraćen na vlast. Međutim, vođe državnog udara koji su ranije bili osuđeni na nižem sudu, a među njima i tri vojnika visokog ranga, bili su oslobođeni od strane Vrhovnog suda.<ref>[http://www.eluniversal.com/2004/12/06/imp_pol_art_06104A.shtml eluniversal.com]</ref><ref>{{Webarchive|url=http://www.rnv.gov.ve/noticias/?act=ST&f=&t=14700 |wayback=20090820075250 |text=rnv.gov.ve}}</ref> Prevratu su prethodili štrajkovi ili blokade udruženja poslodavaca. Petróleos de Venezuela (PDVSA), državna naftna kompanija, čiji viši radnici i uprava su učestvovali u sabotažama i neovlašćenom odsustvu sa posla. Pošto štrajk nije bio ni koordiniran unutar sindikata, ''Međunarodna organizacija rada'' ga nije priznala kao štrajk. Postojao je i takozvani porezni štrajk bogatih slojeva stanovništva. Opozicija u Venecueli je 2004. godine prikupila potpise za referendum o svrgavanju Chaveza. Nakon što je nadležni izborni organ upravo dostigao potreban broj potpisa (oko 2,5 miliona), Čavez je rekao da će se suočiti sa ovim referendumom. Zbog iznimno velikog broja glasova na dan glasanja (73%), Čavez je potvrđen na mjestu predsjednika visokim odzivom sa 59,25% (nešto manje od pet miliona birača). Opozicija ga je optužila za izborne prevare, ali je ponovno glasanje koje je ona pokrenula i koje je provela [[Organizacija američkih država]] i nevladina organizacija ''Centar Carter'' potvrdili izborne rezultate. [[Datoteka:Chavez Kirch Lula141597.jpg|thumb|lijevo|300px|Hugo Chávez sa [[Argentina|argentinskim]] predsjednikom [[Néstor Kirchner|Néstorom Kirchnerom]] (u sredini) i [[brazil]]skim predsjednikom [[Luiz Inácio Lula da Silva|Lula da Silva]] (desno).]] Dana 3. decembra 2006. Chavez je ponovo izabran na predsjedničkim izborima sa 62,89% glasova na dužnost predsjednika Venecuele. Na izborima je bilo ukupno 18 kandidata. Protivnik socijaldemokrata Rosales, vođa opozicije Čavezu, dostigao je 36,85 odsto glasova. Odziv birača, oko 75%, bio je najveći od 1988. Posmatrači koje je poslala [[Evropska Unija]] smatrali su da su izbori protekli bez problema. Međutim, zvanični izvještaj je kritikovao, između ostalog, jaku institucionalnu propagandu uglavnom u korist predsjednika i kandidata Čaveza i neuravnoteženo izvještavanje u javnim i privatnim medijima. Pored toga, bilo je pritisaka na državne službenike da glasaju za Chaveza ili da učestvuju u izbornim kampanjama za njegovo ponovno biranje. Ovo je prema evropskim posmatračima bilo kršenje međunarodnih principa slobodnog glasanja.<ref>[http://www.eods.eu/library/FR%20VENEZUELA%202006_en.pdf European Union Election Observation Mission: Final Report Presidential Elections Venezuela 2006] Kapitel 9.6.</ref> U septembru 2010. godine održani su izbori za Narodnu skupštinu. Stranke PSUV i PCV dobile su 98 mjesta sa 48,13% glasova, Demokratsko jedinstvo (Mesa de la Unidad) osvojila je 65 mjesta sa 47,22% glasova, a Patria Para Todos je dobila 2 mjesta za 3,14. % glasova. Kasnije je stranka Patria para Todos objavila da će biti dio stranke Demokratskog jedinstva ''MUD-a''. Međutim, Narodna skupština koja je podnijela ostavku donijela je zakon koji je omogućio Chavezu kao predsjedniku da tokom 18 mjeseci donese posebne zakone bez odobrenja parlamenta. Dana 7. oktobra 2012. godine, Hugo Chávez je ponovo izabran za predsjednika po treći put,<ref>{{Webarchive | url=http://www.tagesschau.de/ausland/venezuela232.html | wayback=20121010001639 | text=''Klarer Sieg für den „Comandante“''}} tagesschau.de 8. Oktober 2012</ref> i na tom mjestu je ostao do svoje smrti 5. marta 2013. Nakon toga, potpredsjednik [[Nicolás Maduro]] je preuzeo dužnost predsjednika, iako je odlukom Ustavnog suda Diosdado Cabello u svojstvu predsjednika parlamentao trebao da preuzme tu dužnost.<ref>[https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas ''Nicolás Maduro, Cabello, Capriles y FFAA, los protagonistas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190113232402/https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas |date=13 Januar 2019 }}. In: larepublica.pe 6. März 2013</ref> Poslije smrti Huga Chaveza 5. marta 2013., održani su novi izbori 14. aprila 2013., na kojima je Nikolas Maduro osvojio 50,78% od ukupnog broja glasova. == Geografija == {{Glavni|Geografija Venecuele}} [[Datoteka:Venezuela Topography.png|320px|thumb|lijevo|Topografska karta Venecuele.]] Venecuela se nalazi na sjeveru Južne Amerike, a geološki njeno kopno počiva na [[Južnoamerička ploča|južnoameričkoj ploči]]. Ima ukupnu površinu 916.445&nbsp;km<sup>2</sup> i kopnenu površinu od 882.050&nbsp;km<sup>2</sup>, što Venecuelu čini 33. najvećom zemljom na svijetu. Teritorija ove zemlje leži između geografskih širina 0 ° i 13 ° sgd. i dužine 59 ° i 74 ° zgš. Oblik ove države je otprilike kao trokut. Venezuela ima oko 2,800&nbsp;km dugu obalu na sjeveru, s brojnim otocima u [[Karipsko more|Karipskom moru]], dok se na sjeveroistoku izlazi na [[Atlanski ocean]]. Na zapadu oko jezera [[Maracaibo (jezero)|Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale, te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]]. Tu se nalazi i najviši vrh Venecuele [[Pico Bolívar]] (Bolivarov vrh), čija visina doseže 4979 metara. Istočno od rijeke [[Orinoco]] [[reljef]] se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m). ''[[Tepui]]je'' su velike stolu-slične planine. Središnji dio ove zemlje karakterišu ''[[llanos]]i'', velike ravnice koje se protežu od kolumbijske granice na zapadu do delte rijeke Orinoco na istoku. Orinoco, sa svojim bogatim aluvijalnim zemljištem, predstavnja najveći i najvažniji riječni sisstem u zemlji. On nastaje u jednom od najvećih slivova Latinske Amerike. [[Caroní (rijeka)|Caroní]] i [[Apure]] su druge velike rijeke. Venezuela graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]] na zapadu, [[Gvajana|Gvajanom]] na istoku te [[Brazil]]om na jugu. Karipski otoci, kao što su [[Trinidad i Tobago]], [[Grenada]], [[Curaçao]], [[Aruba]] i [[Privjetrinski Antili]] leže blizu venezuelanske obale. Venezuela ima teritorijalne sporove sa Gvajanom (ranije [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), uglavnom oko teritorija [[Essequibo]], i s Kolombijom oko [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskog zaljeva]]. Godine [[1895.]], nakon višegodišnjih diplomatskih pokušaja da se razriješe granični sporovi oko rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]], došlo je do povećanja napetosti između 2 zemlje. Problem je razmatrala „neutralna“ komisija (osnovana od strane britanskih, američkih i ruskih predstavnika, i bez direktnog učešća predstavnika Venezuele), koja je [[1899.]] donijela odluku uglavnom protiv venezuelanskih zahtjeva.<ref>{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/venezuela1895.htm |title=Venezuela Boundary Dispute, 1895–1899}}</ref> Najznačajniji prirodni resursi su [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[željezo|željezna]] ruda, [[zlato]] i drugi [[mineral]]i. Zemlja također raspolaže velikim područjima s obradivim tlom i vodom. [[Datoteka:Kukenan Roraima GS.jpg|thumb|upright=3.2|center|{{center|Pogled na ''tepuije'', [[Kukenán-tepui|Kukenan]] i [[Roraima (planina)|Roraima]], u području [[Gran Sabana]], [[Nacionalni park Canaima]]. Tepui su jedna od glavnih atrakcija ovog nacionalnog parka, a ove planine spadaju među najstarijim izloženim geološkim formacijama na našoj planeti.<ref>{{cite|url=http://www.parkswatch.org/parkprofiles/pdf/cenp_eng.pdf|format=pdf|author=Parks Watch|title=Venezuela Canaima National Park|date=decembar 2004}}</ref>}}]] === Klima === {{Glavni|Klima Venecuele}} Venezuela se u cijelosti nalazi u tropskom pojasu, mada zbog geografske raznovrsnosti klima zna biti prilično promjenljiva. Tako se prosječna [[temperatura]] u vlažnim nizinama zna popeti i do 35&nbsp;°C, dok je u planinskim predjelima prosječna temperatura samo 8&nbsp;°C. kojih u polusušnim područjima na sjeverozapadu zna biti samo 430&nbsp;mm, dok je prosječna količina oko delte i na jugu zemlje čak 1,000&nbsp;mm. Najviša izmjerena temperatura bila su 42&nbsp;°C u [[Machiques]]u,<ref>{{cite web|title=Extreme High Temperature in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|publisher=wunderground|access-date=16. 10. 2012|archive-date=20. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140920031041/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|url-status=dead}}</ref> dok je najniža iznosila −11&nbsp;°C, a izmjerena je na nenastanjenom području na planini [[Pico Piedras Blancas]];<ref>{{cite web|title=Extreme Low Temp in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|publisher=Wunderground|access-date=16. 10. 2012|quote=NOTE: Pass the cursor over the subrayed record to see the source of this. "This location is probably uninhabited, but is close to the town of San Isidro de Apartaderos. {{convert|-11|°C|°F|abbr=on}} has been reported from an uninhabited high altitude at Páramo de Piedras Blancas, Mérida state."|archive-date=6. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706064537/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|url-status=dead}}</ref> iako postoje izvještaji o čak i nižim temperaturama na određenim područjima, iste nisu službeno evidentirane. Slično je i s padavinama, gdje godišnja količina padavina varira od 430&nbsp;mm u polusušnim predjelima na sjeverozapadu, do preko 1000&nbsp;mm oko delte [[Orinoco|Orinoca]] na krajnjem istoku i amazonskoj džungli na jugu. Nivo padavina je niži u periodu od augusta do aprila. Ovi periodi se nazivaju vruće-vlažne i hladno-suhe sezone. Druga karakteristika klime u Venecueli je temperaturna i padavinska razlika u cijeloj zemlji zbog postojanja planinskog lanca "Cordillera de la Costa" koji se proteže preko cijele zemlju od istoka prema zapadu. Većina stanovnika živi u ovim planinama..<ref name="LOC_2005">{{cite web|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf|title=Country Profile: Venezuela|year=2005|publisher=Library of Congress (Federal Research Division)|format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> <gallery mode=packed> Los Llanos Venezolanos.jpg|Tropska savanska klima ([[Tropska savanska klima|Aw]]), ''[[Los Llanos]]'' Relampago del catatumbo observado desde bachaquero-3.jpg|Tropska monsunska klima ([[Monsunska klima|Am]]), [[Sur del Lago]] Familia de Warao en canoe.jpg|Ekvatorska klima ([[Ekvatorska klima|Af]]), [[delta Orinoca]] MedanosdeCoro.jpg|Vruća pustinjska klima ([[Pustinjska klima|BWh]]), [[Nacionalni park Medanos de Coro]] Cayo de Agua in Los Roques.jpg|Vruća polupustinjska klima ([[Polupustinjska klima|BSh]]), [[Los Roques (arhipelag)|Los Roques]] Audan Tüpü (Auyantepuy).JPG|Umjerena okeanska klima bez sušnih razdoblja ([[Okeanska klima|Cfb]]), [[Auyan Tepui]] LA LAGUNA VICTORIA.JPG|Umjerena okeanska klima sa sušnim razdobljima ([[Okeanska klima|Cwb]]), [[Cordillera de Mérida]] Picos en la culata.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Cordillera de Mérida]] Valle_de_Mifafí_2.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Sierra La Culata]] Glacial Pico Humboldt 4.JPG|Klima vječnog mraza ([[Polarna klima|EFH]]), [[Pico Humboldt]] </gallery> == Vlada i politika Venecuele == {{Glavni|Vlada Venecuele|Politika Venecuele}} Venezuela je formalno [[Savezna država|savezna]], [[prezidencijalizam|predsjednička]], [[ustav]]na [[republika]] na čijem je čelu izabrani [[predsjednik Venezuele|predsjednik]]. Predsjednik se bira na [[opći izbori|općim izborima]] na šestogodišnji mandat, a broj uzastopnih mandata je neograničen. Predsjednik je istovremeno i šef države i predsjednik vlade. Zadužen je za imenovanje [[potpredsjednik Venezuele|potpredsjednika]] i članova [[kabinet]]a, potonje uz sudjelovanje parlamenta. Predsjednik ima i ovlast da odbije dati saglasnost na određeni zakon i vrati ga parlamentu na ponovno odlučivanje. Međutim, dovoljna je obična parlamentarna većina da bi ova odluka bila zanemarena; također, može tražiti od parlamenta da mu se dodjele izvanredna ovlaštenja na osnovu kojih bi vladao pomoću uredbi, za što je potrebna dvotrećinska većina. Od [[1959.]] godine, šestorica predsjednika su dobila takva ovlaštenja. Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomna [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]. Broj zastupnika je promjenljiv - svaka savezna država daje tri stalna člana, dok se broj ostalih članova određuje u omjeru prema ukupnom broju stanovništva; tri mjesta su rezervisana za predstavnike starosjedilačke indijanske manjine. Zastupnički mandat traje pet godina. Unatoč postojanju brojnih stranaka, sistem u Venezueli je u suštini [[dvostranački sustav|dvostranački]], što je situacija koja traje još od [[1958.]] godine, s tim da su se najjače stranke mijenjale kroz godine.<ref>{{cite web|title=Ley Orgánica de Procesos Electorales|url=http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20100929053531/http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-date=29. 9. 2010|publisher=Consejo Nacional Electoral|access-date=4. 4. 2011|language=es}}</ref> Aktivno biračko pravo stječe se sa 18 godina, a glasanje nije obvezno.<ref name="TG">{{cite news |publisher=The Guardian |title=Compulsory voting around the world |date=4. 7. 2005 |url=http://politics.guardian.co.uk/apathy/story/0,,1521096,00.html |access-date=10. 3. 2007 | location=London | first=Elliot | last=Frankal}}</ref> [[Pravo|Pravni]] sistem u Venezueli pripada tradiciji [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]]. Najviše sudsko tijelo je [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)|Vrhovni sud pravde]], čije se sudije biraju u parlamentu na jedinstveni dvogodišnji mandat.<ref>{{cite web|url=http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-url=https://web.archive.org/web/20100325094828/http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-date=25. 3. 2010|title=Luisa Estela Morales afirma que la división de poderes debilita al Estado|date=5. 12. 2009|publisher=El Informador|access-date=16. 1. 2010|language=es}}</ref> Trenutno ima 2 glavna bloka političkih stranki u Venecueli: vladajući ljevičarski blok kojeg čine [[Ujedinjena socijalistička partija Venecuele]] (PSUV) i njeni većinski saveznici ''Otadžbina za sve'' i [[Komunistička partija Venecuele]] i opozicioni blok kojeg predvode ''Nova era'' zajedno sa svojim bliskim [[stranka]]ma ''Projekat Venecuela'', ''Pravda na prvom mjestu'', ''Pokret za socijalizam'' i ostale. Veći dio opozicije bojkotuje parlamentarne izbore koji su se održavali 2005. Prema tome [[partija]] [[Hugo Chavez]]a MVR je osvajao svih 167 mjesta u Narodnoj Skupštini. Potom MVR glasa da se raspusti ta [[stranka]] i pridružuju se Velikoj Socijalističkoj partiji Venecuele, dok Chavez zahtjeva od svojih savezničkih stranki da se također pridruže u nju. [[Narodna skupština]] 2 puta glasa da se Hugu Chavezu dodijeli mogućnost vladanja po naredbi, nekoliko mjeseci u nekoliko široko definiranih [[područja]] prvo 2000. pa potom ponovo 2007. Ova [[vlast]] je bila rijetko odobrena prethodnim upravama i onda samo u vanrednim okolnostima i za kratko vrijeme. Chavez je u to vrijeme uspostavio savezništvo s nekoliko zemalja Latinske Amerike u kojima su izabrane ljevičarske vlade kao što su [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Ekvador]], [[Gvatemala]], [[Nikaragva]], [[El Salvador]], [[Honduras]] i [[Paragvaj]]. === Politički odnosi Venecuele sa svijetom === {{Glavni|Politički odnosi Venecuele sa svijetom}} [[Datoteka:Guayana_Esequiba_(zona_completa).png|thumb|lijevo|250px|Područje Guayana Esequiba (na mapi) je trenutno pod administrativnom upravom [[Guyana|Guayane]], a na koje Venecuela polaže pravo.]] [[Datoteka:XIV cumbre del ALBA-TCP.jpg|thumb|350px|desno|Predsjednik Nicolas Maduro sa drugim latinoameričkim predsjednicima tokom sastanka organizacije [[Bolivarska alternativa za Ameriku]] 2017. godine.]] Tokom većeg dijela 20. vijeka Venecuela je održavala prijateljske odnose sa većinom latinoameričkih i zapadnih zemalja. Odnosi između Venecuele i vlade [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] pogoršali su se 2002. godine, nakon pokušaja Venecuelskog državnog udara 2002. godine, tokom kojeg je američka vlada priznala kratkoročno predsjedavanje [[Pedro Carmona|Pedra Carmone]]. Godine 2015. bivši američki predsjednik [[Barack Obama]] je proglasio Venecuelu prijetnjom za nacionalnu sigurnost.<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|title=U.S. declares Venezuela a national security threat, sanctions top officials|work=Reuters|access-date=26. 4. 2015|date=9. 3. 2015|archive-date=15. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150415154549/http://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=2377482&CategoryId=10717|title=Latin American Herald Tribune – US Announces New Executive Order Sanctions on Venezuela – Declares "National Emergency"|publisher=|access-date=26. 4. 2015|archive-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150325144202/http://laht.com/article.asp?CategoryId=10717&ArticleId=2377482|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.miamiherald.com/news/nation-world/world/americas/article13087994.html|title=Amid deteriorating relations, Washington turns screws on Venezuela|website=miamiherald|access-date=26. 4. 2015}}</ref> U skladu s tim, Venecuela je ojačala veze sa raznim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koje nisu povezane sa SAD. Naprimjer, [[Palestina (država)|palestinski]] ministar vanjskih poslova [[Riyad al-Maliki]] izjavio je 2015. da je Venecuela bila "najvažniji saveznik" njegove zemlje.<ref>{{cite web | title = Investing Today In An Equitable Future | url = http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | website = [[morningstaronline.co.uk]] | date = 28. 5. 2015 | access-date = 29. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150529114639/http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | archive-date = 29. 5. 2015 | df = dmy-all }}</ref> Venecuela se zalaže za alternativno objedinjavanje zemalja [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] kroz prijedloge kao što su Bolivarska alternativa za američki trgovinski prijedlog i novootvorena pan-američka televizijska mreža [[TeleSUR]]. Venecuela je jedna od pet zemalja na svijetu (zajedno sa [[Rusija|Rusijom]], [[Nikaragva|Nikaragvom]], [[Nauru]]om i [[Sirija|Sirijom]]) koje su priznale nezavisnost [[Abhazija|Abhazije]] i [[Južna Osetija|Južne Osetije]]. Venecuela je bila zagovornik odluke [[Organizacija američkih država|Organizacije američkih država]] da usvoji svoju ''Konvenciju o borbi protiv [[Korupcija|korupcije]]''<ref>{{cite book|title=Political Risk Yearbook: South America|url=https://books.google.com/books?id=ascdAQAAMAAJ&q=%22championed%20the%20OAS%20decision%22|year=1999|publisher=Frost & Sullivan|page=34|quote=Venezuela worked closely with its neighbors following the 1997 Summit of the Americas in many areas—particularly energy integration—and championed the OAS decision to adopt an Anti-Corruption Convention.}}</ref> i aktivno radi u trgovinskom bloku [[Mercosur]] kako bi potaknula rast trgovine i energetske integracije. Globalno, ona traži "[[Multipolarnost (Međunarodni odnosi)|multipolarni]]" svijet zasnovan na ojačanim vezama među nerazvijenim zemljama. Venecuela je 26. aprila 2017. objavila svoju namjeru da se povuče iz Organizacije američkih država.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-39726605|title=Venezuela to withdraw from OAS as deadly protests continue|date=27. 4. 2017|work=BBC News|access-date=27. 4. 2017|language=en-GB}}</ref> Ministar vanjskih poslova Venecuele Delcy Rodríguez izjavio je da predsjednik [[Nicolás Maduro]] planira javno odustati od članstva Venecuele 27. aprila 2017. Nakon 2 godine Venecuela je i službeno istupila iz ove organizacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/world/the_americas/venezuela-protesters-hit-by-tear-gas-vow-to-keep-pressure-on-government/2017/04/26/c6fbdcaa-29ee-11e7-9081-f5405f56d3e4_story.html|title=Venezuela says it will quit Organization of American States|website=Washington Post|access-date=27. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rt.com/news/386280-venezuela-oas-protests-clashes/|title=Venezuela to leave 'interventionist' OAS group amid deadly anti-govt protests|publisher=}}</ref> Venecuela je također uključena i u dugogodišnje neslaganje oko teritorijalnog suvereniteta nad područjem [[Guayana Esequiba]]. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bolivarske Republike Venecuele}} [[Datoteka:Caracas, Canciller Ricardo Patiño participó en los actos de conmemoración de la muerte de Hugo Chávez (12960883923).jpg|300px|thumb|desno|Venecuelanska nacionalna milicija tokom vojne parade u glavnom gradu Caracasu 5. marta 2014. povodom obilježavanja godišnjice od smrti bivšeg predsjednika Venecuele [[Hugo Chávez]]a.]] Bolivarske nacionalne oružane snage Bolivarske Republike Venecuele (Fuerza Armada Nacional Bolivariana, FANB) su sveobuhvatne vojne snage Venecuele. U svom vojnom sastavu imaju više od 320.150 muškaraca i žena. Prema članu 328. ustava Venecuele, bolivarske nacionalne oružane snage podijeljene su u 5 komponenti: [[Kopnene snage Venecuele]], [[Venecuelanska mornarica]], [[Venecuelanska avijacija]], [[Venecuelanska nacionalna garda]] i [[Venecuelanska narodna milicija]]. Od 2008. godine, dodatnih 600.000 vojnika uključeno je u novu vojnu grupu, poznatu kao Rezervni oružani sastav. Predsjednik Venecuele je vrhovni komandant nacionalnih oružanih snaga. Glavne uloge oružanih snaga su odbrana suverene nacionalne teritorije Venecuele, vazdušnog prostora i ostrva, borba protiv trgovine drogom, traganje i spašavanje, te u slučaju prirodne katastrofe, civilna zaštita. Svi muški građani Venecuele imaju ustavnu dužnost da se registruju za vojnu službu u dobi od 18 godina, koja je smatra punoljetnošću u Venecueli. Vojna doktrina oružanih snaga Venecuele sve do 2004. godine uglavnom se ugledala na vojnu doktrinu SAD-a. Tadašnji predsjednik Hugo Chavez u svom govoru 27. decembra 2005. (pred vojnicima u ''Fuerte Tiuna'' najvećoj kasarni u Caracasu) najavio je novu vojnu doktrinu u skladu sa revolucionarnim idejama [[Simon Bolivar|Simona Bolivara]]. U to vrijeme oružane snage Venecuele počele su pripremama za "asimetrična ratna dejstva" pripremajući strategije odbrambenog ratovanja protiv nadmoćne vojne sile poput vojske SAD-a. Predsjednik Venecuele predložio je da Bolivarske oružane snage budu "suštinski patriotske, narodne i antiimperijalističke". Između ostalih odgovornosti, oružane snage će primijeniti principe odbrane vezane za "narodni odbrambeni rat", te pomoći u održavanju "unutrašnjeg reda", kao i sudjelovati u planovima ekonomskog razvoja. == Administrativna podjela == {{Glavni|Savezne države Venecuele|Administrativna podjela Venecuele}} Venecuela je administrativno podijeljena na 23 savezne države (''estados''), regiju glavnog grada (''distrito capital'') koja se poklapa sa glavnim gradom države [[Caracas]] i Federalne zavisne teritorije. Osim toga, podijeljena je na 335 općine (''municipios'') koje se sastoje o više od 1000 parohija. Savezne države su grupisane u 9 administrativnih regija (''regiones administrativas''), koje su uspostavljene predsjedničkim dekretom iz 1969. godine. == Privreda == Privredom dominira industrija [[nafta|nafte]] s jednom trećinom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovine ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi venecuelanske privredu su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]]. BDP je za 2004. procijenjen na 5.800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Venecuele}} [[Datoteka:Homelessness in Venezuela.jpg|thumb|300px|desno|Porodica venecuelanskog starosjedilačkog naroda [[Wayuu (pleme)|Wayuu]] u sjeverozapadnoj saveznoj državi [[Zulia]].]] Stanovnici Venecuele porijeklom su Španci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Italijani]], [[Portugal]]ci, [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20% bijelci. Venecuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja u Latinskoj Americi. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje, dok njih čak 73% živi u pojasu unutar 100&nbsp;km od morske obale.<ref>{{cite web|publisher=World Resources Institute |work=EarthTrends Country Profiles |year=2003 |title=Coastal and Marine Ecosystems—Venezuela |url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20070318000929/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-date=18. 3. 2007 |format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> Na teritoriju južno od rijeke [[Orinoco]] živi tek 5% stanovništva, iako ono površinom sačinjava gotovo polovinu državne teritorije. Struktura stanovništva prilično je dobro raspoređena. Najviše stanovnika sačinjava radno sposobno stanovništvo (14-65 godina), njih čak 65%, dok na djecu do 14 godina otpada 29%; stanovnika preko 65 godina je nešto manje od 6%.<ref>[http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110506000000/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |date=6. 5. 2011 }}</ref> Unutar prve dvije grupe, broj muškaraca i žena je prilično ravnomjeran, dok se u onoj najstarijoj dobnoj grupi pokazuje izraženija razlika u korist žena. Prosječna očekivana životna dob je 75 godina.<ref name="unstats.un.org">http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm</ref> Uz [[Španski jezik|španski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]]. == Kultura == Kultura Venecuele je mješavina tri različite grupe stanovništva: starosjedilačkog, afričkog i španskog. Prve dvije navedene kulture su se razlikovale prema plemenima. [[Akulturacija]] i [[asimilacija]], tipična za kulturni [[sinkretizam]], prouzrokovali su dolazak na sadašnje stanje u venecuelanskoj kulturi, sličnu u mnogim pogledima sa ostatkom Latinske Amerike, iako prirodna sredina pridonosi u postojanju važnih razlika. Utjecaj domorodaca ograničen je na nekoliko riječi u svakodnevnoj upotrebi, [[Gastronomija|gastronomiji]] i mnogim imenimaa naseljenih mjesta. Afrički utječe na isti način, pored [[Muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]] poput [[Bubnjevi|bubnjeva]]. Španski utjecaj je bio preovladavajući (zbog procesa [[Kolonizacija Amerike|kolonizacije Amerike]] i društveno-ekonomske strukture koja je time stvorena), a posebno je došao iz područja [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Ekstremadur]]e, mjesta porijekla većine naseljenika na Karibima tokom kolonijalne ere. Primjer za to su zgrade, muzika, [[Katolicizam|katolička religija]] i jezik. Španski utjecaji su očigledni u borbama s bikovima i određenim karakteristikama gastronomije. Venecuelu su obogatili i drugi utjecaji [[Indija|indijskog]] i [[Evropa|evropskog]] porijekla u 19. vijeku, posebno iz [[Francuska|Francuske]]. U najnovijoj fazi u većim venecuelanskim gradovima i regijama utjecajem [[SAD]]-a dolaskom novog talasa imigracije španskog, [[Italijanski jezik|italijanskog]] i [[Portugalski jezik|portugalskog jezika]], povećavajući već složeni kulturni mozaik. Naprimjer, iz Sjedinjenih Država dolazi utjecaj sportskog ukusa za [[bejzbol]], brze hrane u američkom stilu i najnoviji [[Arhitektura|arhitektonski]] stil. == Također pogledajte == * [[Mérida (Venecuela)|Mérida]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Venezuela}} {{wikiatlas|Venezuela}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html Venecuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151124081728/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |date=24. 11. 2015 }} na CIA World Factbook * [https://web.archive.org/web/20190127035354/https://www.globalsecurity.org/military/world/venezuela/doctrine.htm Venezuelan Military Doctrine, na globalsecurity.org] {{Države Južne Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{OPEC}} [[Kategorija:Venecuela|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1811.]] gl27egkaestre6px2objchgr7orr0dd 3713989 3713988 2025-06-13T00:13:18Z Nicknames03 170366 3713989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = República Bolivariana de Venezuela | zvanično_ime = Bolivarska Republika Venecuela | ime_genitiv = Venecuele | zastava = Flag of Venezuela.svg | grb = | mapa = LocationVenezuela.svg | službeni_jezik = [[španski jezik|španski]] | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]], [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Republika|ustavna republika]] pod centraliziranom autoritarnom [[diktatura|diktaturom]] | glavni_grad = [[Caracas]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Nicolás Maduro]] (sporno) | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | po_površini_na_svijetu = 32. | površina = 916.445 | procenat_vode = 3,2 | najviša_tačka_ime = [[Pico Bolívar]] | najviša_tačka_metara = 4.978 | stanovnika = 28.887.118 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 45. | gustoća = 33,7 | nezavisnost = 5. juli 1811. | valuta = [[Venecuelanski bolivar]] (VED) | vremenska_zona = [[UTC]] −4 | himna = "[[Gloria al Bravo Pueblo]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Gloria al Bravo Pueblo.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.ve]] | pozivni_broj = +58 | komentar = }} '''Venecuela''', službeno '''Bolivarska Republika Venecuela''' ({{es|República Bolivariana de Venezuela}}), jest [[suverena država]] na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]], koja se sastoji od kontinentalnog dijela i velikog broja otoka i otočića u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Kontinentalna teritorija na sjeveru graniči s Karipskim morem i [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]], na zapadu s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om, na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]] te pomorski s [[Trinidad i Tobago|Trinidadom i Tobagom]] na sjeveroistoku. Glavni grad i najveće urbano središte jest [[Caracas]]. Zauzima površinu 916.445&nbsp;km<sup>2</sup>, a prema procjeni iz 2020, ima 28.887.000 stanovnika. Teritoriju današnje Venecuele kolonizirala je [[Španija]] još 1522. Godine 1811. postala je jedna od prvih španskih kolonija u Americi koje su proglasile nezavisnost, a koja nije bila čvrsto uspostavljena sve do 1821, kada je Venecuela postala dio savezne države [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Punu nezavisnost kao posebna država stekla je 1830. Tokom 19. stoljeća prolazila je kroz veliku političku krizu i periode [[Autokratija|autokratije]], uz nadmoćnost regionalnih ''[[caudillo]]sa'' sve do polovine 20. stoljeća. Od 1958. zemlja je imala seriju demokratski izabranih vlada. Ekonomske krize tokom 1980-ih i 1990-ih dovele su do novih nestabilnosti, među kojima su ''[[Caracazo]]'' pobune iz 1989, [[Pokušaji državnih udara u Venecueli 1992.|dva pokušaja puča tokom 1992.]] te opoziv predsjednika [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]] zbog pronevjere javnog novca 1993. Potpuni kolaps povjerenja naroda u vladajuće političke stranke doveo je do uspjeha bivšeg pučista [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]] na izborima 1998. i početka [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]] 1999. i donošenja novog ustava, koji je promijenio službeno ime države u Bolivarska Republika Venecuela. Venecuela je [[Savezna republika|savezna]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] koja se sastoji od [[Savezne države Venecuele|23 savezne države]], [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (koji pokriva [[Caracas]]) i [[Savezne teritorije Venecuele|saveznih teritorija]] (koji obuhvataju otoke).<ref name="encartaSA">{{cite encyclopedia |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-date=21. 4. 2007 |title=South America |access-date=13. 3. 2007 |publisher=Encarta}}</ref><ref name="UNpopstats">{{cite web |url= http://www.un.org/esa/population/publications/wup1999/WUP99ANNEXTABLES.pdf |title=Annex tables |access-date=13. 3. 2007 |publisher= UN |work=World Urbanization Prospects: The 1999 Revision |format=PDF}}</ref> Smatra se državom s posebno visokom [[Biološka raznovrsnost|biološkom raznovrsnošću]] (trenutno je na sedmom mjestu u svijetu po broju biljnih i životinjskih vrsta)<ref>{{cite web |url= https://www.unep-wcmc.org/#?country=VE&dashboard=show |title= World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme |access-date= 13. 11. 2016}}</ref> Postoje mnogobrojna staništa koja se rasprostiru od planinskog lanca [[Andi|Anda]] na zapadu do kišnih šuma [[Amazonska nizija|Amazonske nizije]] na jugu preko prostranih ravnica [[Llanos]]a, karipske obale i sve do delte [[Orinoco|Orinoka]] na istoku. Nakon što su otkrivene velike zalihe [[Nafta|nafte]] početkom 20. stoljeća, Venecuela se ubraja u zemlje s najvećim zalihama ovog energenta u svijetu i jedan je od najvećih izvoznika nafte. == Historija == {{Glavni|Historija Venecuele}} Na području Venecuele 1522. osnovana je jedna od prvih španskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije većina venecuelske teritorije uključena je u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji, istočni dio priključen je Novoj Andaluziji. === Španska kolonizacija === {{Glavni|Španska kolonizacija Amerike|Kolonijalni period u historiji Venecuele}} [[Datoteka:Musterung-Welser-Armada.png|thumb|200px|desno|Njemačka Welser armada tokom njihovog istraživanja Venecuele]] Godine 1498., tokom svog trećeg putovanja u Ameriku, [[Kristofor Kolumbo]] otplovio je blizu delte rijeke Orinoco i ukotvio u zaljevu [[Paria (zaliv)|Paria]]. Zapanjen velikom morskom strujom slatke vode koja je skrenula njegov put prema istoku, Kolumbo je u svom pismu španskim vladarima [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabeli I]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinandu II]] napisao da je imao osjećaj da je došao do zemaljskog raja: {{Citat|Veliki znaci su tu da je ovo zemaljski raj, jer je mjesto u skladu sa mišljenjem svetih i mudrih teologa koje sam ranije spomenuo. Isto tako, i drugi znaci su veoma dobro usklađeni, jer nikada nisam čitao ili čuo da se tako velika količina svježe vode nalazi u takvoj neposrednoj blizini slane vode. Veoma blaga temperatura to također potvrđuje, a ako voda o kojoj govorim ne dolazi iz raja onda je to još veće čudo, jer ne vjerujem da je tako velika i duboka rijeka ikada bila poznata da postoji na ovom svijetu.}} [[Datoteka:Cacique Guaicaipuro..jpg|thumb|250px|lijevo|Statua Guaicaipura, poglavice plemena Teques i Caracas i najznačajnijeg vođe otpora starosjedilačkih naroda protiv španskih kolonijalnih osvajača.]] Španija je kolonizovala kontinentalnu Venecuelu još 1522. godine, osnivajući svoje prvo stalno naselje u Južnoj Americi u današnjem gradu [[Cumaná]]. U 16. vijeku, Venecuela je data pod ugovor kao koncesija španskog kralja njemačkoj bankarskoj porodici [[Welser (porodica)|Welser]], koja je teritoriju današnje Venezuele nazvala [[Klein-Venedig]] (bosanski, Mala Venecija) i bila je njemačka kolonija od 1528–1546. Starosjedilačke vođe ([[cacique]]) kao što su [[Guaicaipuro]] (oko 1530–1568) i [[Tamanaco]] (umrli 1573) pokušali su da se odupru upadima u Španaca, ali su ih pridošlice na kraju pokorile. Tamanaco je pogubljen po nalogu osnivača Caracasa, [[Diego de Losada|Diega de Losade]].<ref name="UNE">{{cite web |publisher=Universidad Nueva Esparta |url=http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |title=Alcaldía del Hatillo: Historia |access-date=10. 3. 2007 |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20060428111205/http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |archive-date=28. 4. 2006 |df=dmy-all }}</ref> U 16. vijeku za vreme španske kolonizacije starosjedilački narodi, kao što su mnogi [[Mariči (pleme)|Mariči]], koji su i sami bili potomci naroda Kaline, prešli su na [[katoličanstvo]]. Neki od plemenskih vođa koji su se opirali kolonijalnim osvajačima spominju se u imenima gradovaa kao što su: Caracas, [[Chacao]] i [[Los Teques]]. Rana kolonijalna naselja bila su uglavnom usredsređena na sjevernu obalu, ali sredinom 18. vijeka, Španci su napredovali dalje u unutrašnjost duž toka rijeke Orinoko. Ovdje je [[Ye'kuana (pleme)|Ye'kuana]] (tada poznati i kao Makiritare) organizovala ozbiljan otpor 1775. i 1776. godine. Istočna venecuelanska naselja su pod vlast Španije bila uključena u provinciju [[Nova Andaluzija (provincija)|Nova Andaluzija]]. Pod vlašću [[Kraljevska Audijencija Santo Domingo|Kraljevske Audijencije Santo Domingo]] iz ranog 16. vijeka, većina Venecuele je postala dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]] početkom 18. vijeka, a zatim je reorganizovana kao autonomna [[Generalna Kapetanija Venecuela]] od 1777. godine. Grad Caracas koji je bio osnovan u središnjem priobalnom području 1567. godine. Bio je dobro postavljen da postane ključno naseljeno mjesto, u blizini obalnog pristaništa [[La Guaira]] dok se i sam nalazio u dolini ispod planinskog lanca, pružajući dobru zaštitu protiv pirata, te plodniju i zdraviju klimu. === Nezavisnost i 19. vijek === [[Datoteka:Simón Bolívar 2.jpg|thumb|200px|desno|''El Libertador'' ([[Bosanski jezik|bos.]] oslobodilac), [[Simón Bolívar]].]] Nakon niza neuspješnih ustanaka Venecuela je pod vodstvom [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], venezuelanskog maršala koji se borio u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] i [[Francuska revolucija|francuskoj revoluciji]], [[Deklaracija nezavisnosti Venecuele|proglasila nezavisnost]] od Španije [[5. juli|5. jula]] [[1811]].<ref>{{cite web |last=Minster |first=Christopher |url=http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |title=April 19, 1810: Venezuela's Declaration of Independence |publisher=About |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203091911/http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |url-status=dead }}</ref> Ovim je započeo rat za nezavisnost Venecuele. Razorni zemljotres koji je pogodio [[Caracas]] 1812. godine, zajedno sa pobunom venecuelanskih [[pastir]]a (lanerosa), pomogao je da se sruši prva Venecuelanska republika. [[Druga Venecuelanska Republika]], koja je proglašena 7. augusta 1813. godine, trajala je nekoliko mjeseci prije nego što je bila slomljena.<ref>{{cite web |last=Left |first=Sarah |title=Simon Bolivar |url=https://www.theguardian.com/news/2002/apr/16/netnotes.venezuela |website=The Guardian |date=16. 4. 2002 |access-date=30. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:19 de abril.jpg|thumb|250px|lijevo|''Revolucija iz 19. aprila 1810'', datum početka venecuelanske borbe za nezavisnost, crtež Martín Tovar y Tovar.]] Pod vođstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], borba za samostalnost potrajala je deset godina. Suverenitet je postignut tek nakon što je Simón Bolívar, uz pomoć tadašnjih političkih i vojnih vođa [[José Antonio Páez|Joséa Antonia Páeza]] i [[Antonio José de Sucre|Antonia Joséa de Sucre]], pobijedi u [[Bitka kod Caraboba|bici kod Caraboba]] 24. juna 1821. [47] 24. jula 1823. Vojskovođe [[José Prudencio Padilla]] i [[Rafael Urdaneta]] su pomogli da se venecuelanska nezavisnost osigura njihovom pobjedom u [[Bitka na jezeru Maracaibo|bici na jezeru Maracaibo]].<ref name="ciawfb">{{cite web |url=http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |title=Venezuela |publisher=CIA World Factbook |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923203305/http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |url-status=dead }}</ref> Kongres ''Nove Granade'' dao je Bolivaru kontrolu nad granadskom vojskom koju je predvodio, te oslobodio nekoliko zemalja i osnovao [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]]. Antonio José de Sucre, koji je osvojio mnoge bitke pod komandom Simona Bolivara, otišao je da oslobodi [[Ekvador]], a kasnije je postao drugi predsjednik [[Bolivija|Bolivije]]. Venecuela je ostala dio Velike Kolumbije sve do 1830. godine, kada je pobuna koju je predvodio José Antonio Paez omogućila proglašenje nove nezavisne Venecuele, a Paez postao prvi predsednik nove republike. Na taj način došlo je do raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830]].<ref>{{cite web |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ab55 |title=History of Venezuela |publisher=History World|access-date=30. 6. 2015}}</ref> Između jedne četvrtine i jedne trećine stanovništva Venecuele poginulo je tokom ove dvije decenije ratovanja,<ref>{{cite book |last1=McFarlane |first1=Anthony |title=War and Independence In Spanish America |date=2013 |publisher=Routledge |isbn=1136757724 |page=293 |url=https://books.google.com/books?id=rSNrAQAAQBAJ&pg=PA293}}</ref> koje je do 1830. godine procijenjeno na oko 800.000.<ref name="Caudillismo">"[http://countrystudies.us/venezuela/5.htm Venezuela – The Century of Caudillismo]". [[Library of Congress Country Studies]].</ref> Boje venecuelanske zastave su žuta, plava i crvena: žuto označava zemljišno bogatstvo, plavo za more koje razdvaja Venecuelu od [[Španija|Španije]] i crveno za krv prolivenu od strane heroja nezavisnosti.<ref>{{cite news |title=200 años como símbolo de soberanía |publisher=Consulado General de Venezuela en Canarias |url=http://www.consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |access-date=30. 11. 2010 |language=Spanish |archive-date=17. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917045840/http://consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Martin Tovar y Tovar 02.jpg|thumb|250px|Ceremonija potpisivanja nezavisnosti Venecuele, crtež Martín Tovar y Tovar.]] [[Ropstvo]] u Venecueli je ukinuto 1854. godine. Veliki dio historije Venecuele iz 19. vijeka bio je okarakterisan političkim previranjima i diktatorskom vladavinom. Najbolji primjer za ovu tvrdnju je vođa nezavisnosti José Antonio Páez, koji je tri puta stekao mjesto predsjednika i služio ukupno 11 godina u periodu između 1830. i 1863. godine. Vrhunac ovakvih događaja je dostignut tokom [[Savezni rat|Saveznog rata (1859–1863)]]. Tokom ovog građanskog rata stotine hiljada ljudi je poginulo u zemlji koja nije imala više od milion stanovnika. U drugoj polovini 19. vijeka, [[Antonio Guzmán Blanco]], još jedan vojni i politički vođa (caudillo), služio je ukupno 13 godina između 1870. i 1887. godine, s još tri predsjednika. Godine 1895. dugogodišnji spor s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] oko teritorije [[Guayana Esequiba]], koju je Britanija preuzela kao dio [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a Venecuela je smatrala venecuelanskom teritorijom, uzrokovala je izbijanje [[Venezuelanska kriza (1895)|venecuelanske krize 1895. godine]]. Ovaj spor je ubrzo prerastao u diplomatsku krizu, kada je vecuelanski lobista William L. Scruggs pokušao dokazati da je britansko ponašanje u vezi s tim problemom prekršilo američku [[Monroeova doktrina|Monroeovu doktrinu]] iz 1823. godine i iskoristio svoj utjecaj u [[Washington, D.C.|Washingtonu DC]], da se pozabavi tim pitanjem. Nakon toga je tadašnji američki predsjednik [[Grover Cleveland]] usvojio široko tumačenje doktrine, koja nije samo zabranjivala nove evropske kolonije, već i američku zainteresiranost za bilo kakve događaje koji se dešavaju u zapadnoj hemisferi. Britanija je na kraju prihvatila arbitražu, ali je u pregovorima oko njenih uslova uspjela da ubijedi [[SAD]] u mnoge detalje. Sudski tribunal se sastao u [[Pariz]]u 1898. godine kako bi odlučio o tom pitanju, a 1899. dodijelio je najveći dio sporne teritorije Britanskoj Gvajani.<ref name="Humphreys">{{cite journal |authorlink=Robert Arthur Humphreys |author=Humphreys, R. A. |year=1966 |doi=10.2307/3678723 |title=Anglo-American Rivalries and the Venezuela Crisis of 1895. Presidential Address to the Royal Historical Society |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=17 |pages=131–164|jstor=3678723 }}</ref> Godine 1899. [[Cipriano Castro]] je uz pomoć svog prijatelja [[Juan Vicente Gómez|Juana Vicentea Gómeza]], zauzeo vlast u Karakasu, marširajući sa vojskom iz svoje baze u [[Andi|andskoj]] državi [[Táchira]]. Castro nije ispunio značajne dužničke obaveze Venecuele prema stranim zemljama, te je odbio da plati odštetu strancima koji su bili uhvaćeni tokom građanskih ratova u Venecueli. To je dovelo do [[Venecuelanska kriza (1902–1903)|krize u Venecueli 1902–1903]], u kojoj su Britanija, [[Njemačka]] i [[Italija]] nametnule pomorsku blokadu nekoliko mjeseci prije nego što je dogovorena međunarodna arbitraža na novom [[Stalni arbitražni sud|Stalnom arbitražnom sudu]] u [[Den Haag]]u. Godine 1908. izbio je još jedan spor sa [[Holandija|Holandijom]], koji je riješen kada je Castro otišao na liječenje u Njemačku, nakon čega ga je odmah sa vlasti zbacio Juan Vicente Gómez (1908–1935). Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935]]. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života [[1958]]. godine. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo. === 20. vijek === [[Datoteka:Flag of Venezuela (1954-2006).svg|thumb|250px|desno|Zastava Venecuele između 1954 i 2006. godine.]] Otkriće velikih nalazišta nafte u jezeru Marakaibo tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref>{{cite journal|url=http://www.ogj.com/articles/print/volume-93/issue-23/in-this-issue/exploration/a-modern-look-at-the-petroleum-geology-of-the-maracaibo-basin-venezuela.html|last1=Stauffer|first1=Karl W.|last2=Croft|first2=Gregory D.|title=A modern look at the petroleum geology of the Maracaibo Basin, Venezuela|journal=Oil & Gas Journal|date=1995|volume=93|issue=23}}</ref> pokazalo se ključnim za Venecuelu i izmijenilo je osnovu njene privrede iz velike ovisnosti o izvozu poljoprivrednih proizvoda. To je dovelo do privrednog procvata koji je trajao od 1880-ih do 1935. godine, a [[bruto domaći proizvod]] Venecuele po glavi stanovnika bio je najviši u Latinskoj Americi. Predsjednik Juan Vincente Gomez je imao koristi od toga, jer je [[korupcija]] bila u porastu, ali u isto vrijeme, novi izvor prihoda mu je pomogao da centralizuje venecuelansku državu i ojača svoj autoritet. On je ostao najmoćniji čovjek u Venecueli do svoje smrti 1935. godine, iako je povremeno ustupao predsjedništvo drugima. Sistem diktature "gomezista" (1935–1945) uglavnom se nastavio pod [[Eleazar López Contreras|Eleazarom Lópezom Contrerasom]], ali je od 1941. godine, za vrijeme vladavine [[Isaías Medina Angarita]] bio opušten. Angarita je odobrila niz reformi, uključujući i legalizaciju svih političkih stranaka. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]], imigracija iz [[Južna Evropa|Južne Evrope]] (uglavnom iz Španije, [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Francuska|Francuske]]) i siromašnijih latinoameričkih zemalja izrazito je obogatila demografsku sliku venezuelanskog društva. [[Datoteka:Rómulo Betancourt, 1961.jpg|thumb|250px|lijevo|Rómulo Betancourt bio je predsjednik od 1945. do 1948. i od 1959. do 1964, a bio je jedan or glavnih pobornika demokratije u Vencueli.]] Godine 1945., putem civilno-vojnog prevrata sa vlasti je svrgnuta Medina Angaritu i uveden je [[El Trienio Adeco|trogodišnji period demokratske vladavine]] (1945–1948). Tada je zemljom upravljala narodna stranka [[Demokratska akcija (Venecuela)|Demokratska akcija]], koja je prvobitno bila pod vođstvom [[Rómulo Betancour|Rómulom Betancourtom]], sve dok Rómulo Gallegos nije pobijedio na predsjedničkim izborima Venecuele (generalno se vjeruje da su to bili prvi slobodni i pošteni izbori u Venecueli). Gallegos je vladao do rušenja vojne hunte koju je predvodio trijumvirat [[Luis Felipe Llovera Péez]], [[Marcos Pérez Jiménez]] i ministar odbrane Gallegosa, [[Carlos Delgado Chalbaud]], u državnom udaru iz 1948. godine. Najmoćniji čovjek u vojnoj hunti (1948–1958) bio je Pérez Jiménez (iako je Chalbaud bio njegov titularni predsjednik) i bio je osumnjičen da stoji iza smrti u uredu Chalbauda, koji je umro u neuspjeloj otmici 1950. godine. Izgubio je izbore 1952. godine, ali je ignorisao rezultate. Pérez Jiménez je bio postavljen za predsjednika, a na toj dužnosti je ostao do 1958. godine. Širenje venecuelanske privrede u ovom periodu temeljilo se na zaduženosti venecuelanske nacije i to je bio jedan od uzroka ekonomske krize u Venecueli 1960-ih godina,<ref name=":03">{{cite book|last=Stambouli|first=Andrés|authorlink=|title=La política extraviada: Una historia de Medina a Chávez|url=|access-date=|year=2009|publisher=Fundación para la Cultura Urbana|isbn=|editor=|location=|page=97|language=|chapter=}}</ref> kada su paralizovani važni projekti kao što je urbani centar ''El Recreo de Marcel Brauer'' na ''Avenida Casanova'' u okrugu ''Sabana Grande''.<ref>{{cite journal|url=http://trienal.fau.ucv.ve/2014/cd/PDF/hyp/HP-07.pdf|title=El Centro Urbano El Recreo|last=Mujica|first=Viviana|date=2014|journal=Historia y Patrimonio UCV|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> Tokom godina uprave Pereza Jiméneza, država je intervenirala u privrednim oblastima koje su tradicionalno bile u rukama privatnih kompanija. Vladu Pereza Jiméneza karakterisao je [[državni kapitalizam]], a ne [[ekonomski liberalizam]] i bila je prethodnica populističkog i paternalističkog ekonomskog režima kasnijih demokratskih režima.<ref name=":1">{{cite book|last=Coronil Ímber|first=Fernando|authorlink=|title=El Estado Mágico|url=https://epulahistoria.files.wordpress.com/2016/10/6-el-estado-mc3a1gico-fernando-coronil.pdf|access-date=|year=2013|publisher=|isbn=|editor=Alfadil|location=|page=|language=|chapter=}}</ref> Nacionalno privatno preduzetništvo je sve manje imalo prostora za razvoj i napredak. [[Država]] je bila veliki kapitalista u Venecueli od vremena vladavine Péreza Jiméneza i bila je najveći nacionalni dioničar velikih hotelskih lanaca, kao što je [[Sheraton]].<ref>{{cite journal|url=http://virtual.iesa.edu.ve/servicios/wordpress/wp-content/uploads/2016/04/2016-1-ostos.pdf|title=El mercado de hoteles se mueve a pesar de la recesión|last=Ostos|first=Elizabeth|date=2016|journal=IESA Instituto de Estudios Superiores Administrativos|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> === Bolivarska vlada od 1993. do danas === [[Datoteka:Chavez-WSF2005.jpg|mini|Hugo Chávez tokom njegove predsjedničke posjete [[Guatemala|Guatemali]].]] Dana 6. decembra [[1998]]. na izborima za predsjednika Venecuele, sa 56 % glasova bio je izabran populist [[Hugo Chávez]] i osnivač [[Movimiento Quinta Republica]] (Pokret za petu republiku). Bio je potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika [[Carlos Andres Pérez|Carlosa Andresa Péreza]] u februaru [[1992]]. Čavez je bio zagovornik [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]], a njegovi ciljevi su bili borba protiv [[Korupcija|korupcije]], stvaranje i jačanje direktnog demokratskog učešća u političkom sistemu i garancija i odbrana nacionalne i ekonomske nezavisnosti Venecuele. Nakon izrade novog bolivarskog [[Ustav Venecuele|ustava Venecuele]] i njegovog usvajanja na referendumu, Chávez je proveo opsežne reforme političkog sistema, te ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uslova najsiromašnijih slojeva. Istovremeno, zahladio je odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i sarađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Na izborima za predsjednika 2000. godine potvrđen je na mjestu predsjednika većinom glasova (60%), čak i više nego 1998. godine. Ime države Venecuele od tada je "Bolivarska Republika Venecuela" i često se naziva "Peta republika" (quinta república). Njegova je politika izazvala protivljenje venecuelskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među stanovništvom zemlje, osobito siromašnijima. Godine [[2002]]. protiv Chavezovog režima je izveden državni udar, ali je pod pritiskom narodnih masa Chavez vrlo brzo vraćen na vlast. Međutim, vođe državnog udara koji su ranije bili osuđeni na nižem sudu, a među njima i tri vojnika visokog ranga, bili su oslobođeni od strane Vrhovnog suda.<ref>[http://www.eluniversal.com/2004/12/06/imp_pol_art_06104A.shtml eluniversal.com]</ref><ref>{{Webarchive|url=http://www.rnv.gov.ve/noticias/?act=ST&f=&t=14700 |wayback=20090820075250 |text=rnv.gov.ve}}</ref> Prevratu su prethodili štrajkovi ili blokade udruženja poslodavaca. Petróleos de Venezuela (PDVSA), državna naftna kompanija, čiji viši radnici i uprava su učestvovali u sabotažama i neovlašćenom odsustvu sa posla. Pošto štrajk nije bio ni koordiniran unutar sindikata, ''Međunarodna organizacija rada'' ga nije priznala kao štrajk. Postojao je i takozvani porezni štrajk bogatih slojeva stanovništva. Opozicija u Venecueli je 2004. godine prikupila potpise za referendum o svrgavanju Chaveza. Nakon što je nadležni izborni organ upravo dostigao potreban broj potpisa (oko 2,5 miliona), Čavez je rekao da će se suočiti sa ovim referendumom. Zbog iznimno velikog broja glasova na dan glasanja (73%), Čavez je potvrđen na mjestu predsjednika visokim odzivom sa 59,25% (nešto manje od pet miliona birača). Opozicija ga je optužila za izborne prevare, ali je ponovno glasanje koje je ona pokrenula i koje je provela [[Organizacija američkih država]] i nevladina organizacija ''Centar Carter'' potvrdili izborne rezultate. [[Datoteka:Chavez Kirch Lula141597.jpg|thumb|lijevo|300px|Hugo Chávez sa [[Argentina|argentinskim]] predsjednikom [[Néstor Kirchner|Néstorom Kirchnerom]] (u sredini) i [[brazil]]skim predsjednikom [[Luiz Inácio Lula da Silva|Lula da Silva]] (desno).]] Dana 3. decembra 2006. Chavez je ponovo izabran na predsjedničkim izborima sa 62,89% glasova na dužnost predsjednika Venecuele. Na izborima je bilo ukupno 18 kandidata. Protivnik socijaldemokrata Rosales, vođa opozicije Čavezu, dostigao je 36,85 odsto glasova. Odziv birača, oko 75%, bio je najveći od 1988. Posmatrači koje je poslala [[Evropska Unija]] smatrali su da su izbori protekli bez problema. Međutim, zvanični izvještaj je kritikovao, između ostalog, jaku institucionalnu propagandu uglavnom u korist predsjednika i kandidata Čaveza i neuravnoteženo izvještavanje u javnim i privatnim medijima. Pored toga, bilo je pritisaka na državne službenike da glasaju za Chaveza ili da učestvuju u izbornim kampanjama za njegovo ponovno biranje. Ovo je prema evropskim posmatračima bilo kršenje međunarodnih principa slobodnog glasanja.<ref>[http://www.eods.eu/library/FR%20VENEZUELA%202006_en.pdf European Union Election Observation Mission: Final Report Presidential Elections Venezuela 2006] Kapitel 9.6.</ref> U septembru 2010. godine održani su izbori za Narodnu skupštinu. Stranke PSUV i PCV dobile su 98 mjesta sa 48,13% glasova, Demokratsko jedinstvo (Mesa de la Unidad) osvojila je 65 mjesta sa 47,22% glasova, a Patria Para Todos je dobila 2 mjesta za 3,14. % glasova. Kasnije je stranka Patria para Todos objavila da će biti dio stranke Demokratskog jedinstva ''MUD-a''. Međutim, Narodna skupština koja je podnijela ostavku donijela je zakon koji je omogućio Chavezu kao predsjedniku da tokom 18 mjeseci donese posebne zakone bez odobrenja parlamenta. Dana 7. oktobra 2012. godine, Hugo Chávez je ponovo izabran za predsjednika po treći put,<ref>{{Webarchive | url=http://www.tagesschau.de/ausland/venezuela232.html | wayback=20121010001639 | text=''Klarer Sieg für den „Comandante“''}} tagesschau.de 8. Oktober 2012</ref> i na tom mjestu je ostao do svoje smrti 5. marta 2013. Nakon toga, potpredsjednik [[Nicolás Maduro]] je preuzeo dužnost predsjednika, iako je odlukom Ustavnog suda Diosdado Cabello u svojstvu predsjednika parlamentao trebao da preuzme tu dužnost.<ref>[https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas ''Nicolás Maduro, Cabello, Capriles y FFAA, los protagonistas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190113232402/https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas |date=13 Januar 2019 }}. In: larepublica.pe 6. März 2013</ref> Poslije smrti Huga Chaveza 5. marta 2013., održani su novi izbori 14. aprila 2013., na kojima je Nikolas Maduro osvojio 50,78% od ukupnog broja glasova. == Geografija == {{Glavni|Geografija Venecuele}} [[Datoteka:Venezuela Topography.png|320px|thumb|lijevo|Topografska karta Venecuele.]] Venecuela se nalazi na sjeveru Južne Amerike, a geološki njeno kopno počiva na [[Južnoamerička ploča|južnoameričkoj ploči]]. Ima ukupnu površinu 916.445&nbsp;km<sup>2</sup> i kopnenu površinu od 882.050&nbsp;km<sup>2</sup>, što Venecuelu čini 33. najvećom zemljom na svijetu. Teritorija ove zemlje leži između geografskih širina 0 ° i 13 ° sgd. i dužine 59 ° i 74 ° zgš. Oblik ove države je otprilike kao trokut. Venezuela ima oko 2,800&nbsp;km dugu obalu na sjeveru, s brojnim otocima u [[Karipsko more|Karipskom moru]], dok se na sjeveroistoku izlazi na [[Atlanski ocean]]. Na zapadu oko jezera [[Maracaibo (jezero)|Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale, te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]]. Tu se nalazi i najviši vrh Venecuele [[Pico Bolívar]] (Bolivarov vrh), čija visina doseže 4979 metara. Istočno od rijeke [[Orinoco]] [[reljef]] se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m). ''[[Tepui]]je'' su velike stolu-slične planine. Središnji dio ove zemlje karakterišu ''[[llanos]]i'', velike ravnice koje se protežu od kolumbijske granice na zapadu do delte rijeke Orinoco na istoku. Orinoco, sa svojim bogatim aluvijalnim zemljištem, predstavnja najveći i najvažniji riječni sisstem u zemlji. On nastaje u jednom od najvećih slivova Latinske Amerike. [[Caroní (rijeka)|Caroní]] i [[Apure]] su druge velike rijeke. Venezuela graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]] na zapadu, [[Gvajana|Gvajanom]] na istoku te [[Brazil]]om na jugu. Karipski otoci, kao što su [[Trinidad i Tobago]], [[Grenada]], [[Curaçao]], [[Aruba]] i [[Privjetrinski Antili]] leže blizu venezuelanske obale. Venezuela ima teritorijalne sporove sa Gvajanom (ranije [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), uglavnom oko teritorija [[Essequibo]], i s Kolombijom oko [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskog zaljeva]]. Godine [[1895.]], nakon višegodišnjih diplomatskih pokušaja da se razriješe granični sporovi oko rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]], došlo je do povećanja napetosti između 2 zemlje. Problem je razmatrala „neutralna“ komisija (osnovana od strane britanskih, američkih i ruskih predstavnika, i bez direktnog učešća predstavnika Venezuele), koja je [[1899.]] donijela odluku uglavnom protiv venezuelanskih zahtjeva.<ref>{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/venezuela1895.htm |title=Venezuela Boundary Dispute, 1895–1899}}</ref> Najznačajniji prirodni resursi su [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[željezo|željezna]] ruda, [[zlato]] i drugi [[mineral]]i. Zemlja također raspolaže velikim područjima s obradivim tlom i vodom. [[Datoteka:Kukenan Roraima GS.jpg|thumb|upright=3.2|center|{{center|Pogled na ''tepuije'', [[Kukenán-tepui|Kukenan]] i [[Roraima (planina)|Roraima]], u području [[Gran Sabana]], [[Nacionalni park Canaima]]. Tepui su jedna od glavnih atrakcija ovog nacionalnog parka, a ove planine spadaju među najstarijim izloženim geološkim formacijama na našoj planeti.<ref>{{cite|url=http://www.parkswatch.org/parkprofiles/pdf/cenp_eng.pdf|format=pdf|author=Parks Watch|title=Venezuela Canaima National Park|date=decembar 2004}}</ref>}}]] === Klima === {{Glavni|Klima Venecuele}} Venezuela se u cijelosti nalazi u tropskom pojasu, mada zbog geografske raznovrsnosti klima zna biti prilično promjenljiva. Tako se prosječna [[temperatura]] u vlažnim nizinama zna popeti i do 35&nbsp;°C, dok je u planinskim predjelima prosječna temperatura samo 8&nbsp;°C. kojih u polusušnim područjima na sjeverozapadu zna biti samo 430&nbsp;mm, dok je prosječna količina oko delte i na jugu zemlje čak 1,000&nbsp;mm. Najviša izmjerena temperatura bila su 42&nbsp;°C u [[Machiques]]u,<ref>{{cite web|title=Extreme High Temperature in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|publisher=wunderground|access-date=16. 10. 2012|archive-date=20. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140920031041/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|url-status=dead}}</ref> dok je najniža iznosila −11&nbsp;°C, a izmjerena je na nenastanjenom području na planini [[Pico Piedras Blancas]];<ref>{{cite web|title=Extreme Low Temp in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|publisher=Wunderground|access-date=16. 10. 2012|quote=NOTE: Pass the cursor over the subrayed record to see the source of this. "This location is probably uninhabited, but is close to the town of San Isidro de Apartaderos. {{convert|-11|°C|°F|abbr=on}} has been reported from an uninhabited high altitude at Páramo de Piedras Blancas, Mérida state."|archive-date=6. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706064537/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|url-status=dead}}</ref> iako postoje izvještaji o čak i nižim temperaturama na određenim područjima, iste nisu službeno evidentirane. Slično je i s padavinama, gdje godišnja količina padavina varira od 430&nbsp;mm u polusušnim predjelima na sjeverozapadu, do preko 1000&nbsp;mm oko delte [[Orinoco|Orinoca]] na krajnjem istoku i amazonskoj džungli na jugu. Nivo padavina je niži u periodu od augusta do aprila. Ovi periodi se nazivaju vruće-vlažne i hladno-suhe sezone. Druga karakteristika klime u Venecueli je temperaturna i padavinska razlika u cijeloj zemlji zbog postojanja planinskog lanca "Cordillera de la Costa" koji se proteže preko cijele zemlju od istoka prema zapadu. Većina stanovnika živi u ovim planinama..<ref name="LOC_2005">{{cite web|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf|title=Country Profile: Venezuela|year=2005|publisher=Library of Congress (Federal Research Division)|format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> <gallery mode=packed> Los Llanos Venezolanos.jpg|Tropska savanska klima ([[Tropska savanska klima|Aw]]), ''[[Los Llanos]]'' Relampago del catatumbo observado desde bachaquero-3.jpg|Tropska monsunska klima ([[Monsunska klima|Am]]), [[Sur del Lago]] Familia de Warao en canoe.jpg|Ekvatorska klima ([[Ekvatorska klima|Af]]), [[delta Orinoca]] MedanosdeCoro.jpg|Vruća pustinjska klima ([[Pustinjska klima|BWh]]), [[Nacionalni park Medanos de Coro]] Cayo de Agua in Los Roques.jpg|Vruća polupustinjska klima ([[Polupustinjska klima|BSh]]), [[Los Roques (arhipelag)|Los Roques]] Audan Tüpü (Auyantepuy).JPG|Umjerena okeanska klima bez sušnih razdoblja ([[Okeanska klima|Cfb]]), [[Auyan Tepui]] LA LAGUNA VICTORIA.JPG|Umjerena okeanska klima sa sušnim razdobljima ([[Okeanska klima|Cwb]]), [[Cordillera de Mérida]] Picos en la culata.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Cordillera de Mérida]] Valle_de_Mifafí_2.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Sierra La Culata]] Glacial Pico Humboldt 4.JPG|Klima vječnog mraza ([[Polarna klima|EFH]]), [[Pico Humboldt]] </gallery> == Vlada i politika Venecuele == {{Glavni|Vlada Venecuele|Politika Venecuele}} Venezuela je formalno [[Savezna država|savezna]], [[prezidencijalizam|predsjednička]], [[ustav]]na [[republika]] na čijem je čelu izabrani [[predsjednik Venezuele|predsjednik]]. Predsjednik se bira na [[opći izbori|općim izborima]] na šestogodišnji mandat, a broj uzastopnih mandata je neograničen. Predsjednik je istovremeno i šef države i predsjednik vlade. Zadužen je za imenovanje [[potpredsjednik Venezuele|potpredsjednika]] i članova [[kabinet]]a, potonje uz sudjelovanje parlamenta. Predsjednik ima i ovlast da odbije dati saglasnost na određeni zakon i vrati ga parlamentu na ponovno odlučivanje. Međutim, dovoljna je obična parlamentarna većina da bi ova odluka bila zanemarena; također, može tražiti od parlamenta da mu se dodjele izvanredna ovlaštenja na osnovu kojih bi vladao pomoću uredbi, za što je potrebna dvotrećinska većina. Od [[1959.]] godine, šestorica predsjednika su dobila takva ovlaštenja. Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomna [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]. Broj zastupnika je promjenljiv - svaka savezna država daje tri stalna člana, dok se broj ostalih članova određuje u omjeru prema ukupnom broju stanovništva; tri mjesta su rezervisana za predstavnike starosjedilačke indijanske manjine. Zastupnički mandat traje pet godina. Unatoč postojanju brojnih stranaka, sistem u Venezueli je u suštini [[dvostranački sustav|dvostranački]], što je situacija koja traje još od [[1958.]] godine, s tim da su se najjače stranke mijenjale kroz godine.<ref>{{cite web|title=Ley Orgánica de Procesos Electorales|url=http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20100929053531/http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-date=29. 9. 2010|publisher=Consejo Nacional Electoral|access-date=4. 4. 2011|language=es}}</ref> Aktivno biračko pravo stječe se sa 18 godina, a glasanje nije obvezno.<ref name="TG">{{cite news |publisher=The Guardian |title=Compulsory voting around the world |date=4. 7. 2005 |url=http://politics.guardian.co.uk/apathy/story/0,,1521096,00.html |access-date=10. 3. 2007 | location=London | first=Elliot | last=Frankal}}</ref> [[Pravo|Pravni]] sistem u Venezueli pripada tradiciji [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]]. Najviše sudsko tijelo je [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)|Vrhovni sud pravde]], čije se sudije biraju u parlamentu na jedinstveni dvogodišnji mandat.<ref>{{cite web|url=http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-url=https://web.archive.org/web/20100325094828/http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-date=25. 3. 2010|title=Luisa Estela Morales afirma que la división de poderes debilita al Estado|date=5. 12. 2009|publisher=El Informador|access-date=16. 1. 2010|language=es}}</ref> Trenutno ima 2 glavna bloka političkih stranki u Venecueli: vladajući ljevičarski blok kojeg čine [[Ujedinjena socijalistička partija Venecuele]] (PSUV) i njeni većinski saveznici ''Otadžbina za sve'' i [[Komunistička partija Venecuele]] i opozicioni blok kojeg predvode ''Nova era'' zajedno sa svojim bliskim [[stranka]]ma ''Projekat Venecuela'', ''Pravda na prvom mjestu'', ''Pokret za socijalizam'' i ostale. Veći dio opozicije bojkotuje parlamentarne izbore koji su se održavali 2005. Prema tome [[partija]] [[Hugo Chavez]]a MVR je osvajao svih 167 mjesta u Narodnoj Skupštini. Potom MVR glasa da se raspusti ta [[stranka]] i pridružuju se Velikoj Socijalističkoj partiji Venecuele, dok Chavez zahtjeva od svojih savezničkih stranki da se također pridruže u nju. [[Narodna skupština]] 2 puta glasa da se Hugu Chavezu dodijeli mogućnost vladanja po naredbi, nekoliko mjeseci u nekoliko široko definiranih [[područja]] prvo 2000. pa potom ponovo 2007. Ova [[vlast]] je bila rijetko odobrena prethodnim upravama i onda samo u vanrednim okolnostima i za kratko vrijeme. Chavez je u to vrijeme uspostavio savezništvo s nekoliko zemalja Latinske Amerike u kojima su izabrane ljevičarske vlade kao što su [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Ekvador]], [[Gvatemala]], [[Nikaragva]], [[El Salvador]], [[Honduras]] i [[Paragvaj]]. === Politički odnosi Venecuele sa svijetom === {{Glavni|Politički odnosi Venecuele sa svijetom}} [[Datoteka:Guayana_Esequiba_(zona_completa).png|thumb|lijevo|250px|Područje Guayana Esequiba (na mapi) je trenutno pod administrativnom upravom [[Guyana|Guayane]], a na koje Venecuela polaže pravo.]] [[Datoteka:XIV cumbre del ALBA-TCP.jpg|thumb|350px|desno|Predsjednik Nicolas Maduro sa drugim latinoameričkim predsjednicima tokom sastanka organizacije [[Bolivarska alternativa za Ameriku]] 2017. godine.]] Tokom većeg dijela 20. vijeka Venecuela je održavala prijateljske odnose sa većinom latinoameričkih i zapadnih zemalja. Odnosi između Venecuele i vlade [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] pogoršali su se 2002. godine, nakon pokušaja Venecuelskog državnog udara 2002. godine, tokom kojeg je američka vlada priznala kratkoročno predsjedavanje [[Pedro Carmona|Pedra Carmone]]. Godine 2015. bivši američki predsjednik [[Barack Obama]] je proglasio Venecuelu prijetnjom za nacionalnu sigurnost.<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|title=U.S. declares Venezuela a national security threat, sanctions top officials|work=Reuters|access-date=26. 4. 2015|date=9. 3. 2015|archive-date=15. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150415154549/http://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=2377482&CategoryId=10717|title=Latin American Herald Tribune – US Announces New Executive Order Sanctions on Venezuela – Declares "National Emergency"|publisher=|access-date=26. 4. 2015|archive-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150325144202/http://laht.com/article.asp?CategoryId=10717&ArticleId=2377482|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.miamiherald.com/news/nation-world/world/americas/article13087994.html|title=Amid deteriorating relations, Washington turns screws on Venezuela|website=miamiherald|access-date=26. 4. 2015}}</ref> U skladu s tim, Venecuela je ojačala veze sa raznim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koje nisu povezane sa SAD. Naprimjer, [[Palestina (država)|palestinski]] ministar vanjskih poslova [[Riyad al-Maliki]] izjavio je 2015. da je Venecuela bila "najvažniji saveznik" njegove zemlje.<ref>{{cite web | title = Investing Today In An Equitable Future | url = http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | website = [[morningstaronline.co.uk]] | date = 28. 5. 2015 | access-date = 29. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150529114639/http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | archive-date = 29. 5. 2015 | df = dmy-all }}</ref> Venecuela se zalaže za alternativno objedinjavanje zemalja [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] kroz prijedloge kao što su Bolivarska alternativa za američki trgovinski prijedlog i novootvorena pan-američka televizijska mreža [[TeleSUR]]. Venecuela je jedna od pet zemalja na svijetu (zajedno sa [[Rusija|Rusijom]], [[Nikaragva|Nikaragvom]], [[Nauru]]om i [[Sirija|Sirijom]]) koje su priznale nezavisnost [[Abhazija|Abhazije]] i [[Južna Osetija|Južne Osetije]]. Venecuela je bila zagovornik odluke [[Organizacija američkih država|Organizacije američkih država]] da usvoji svoju ''Konvenciju o borbi protiv [[Korupcija|korupcije]]''<ref>{{cite book|title=Political Risk Yearbook: South America|url=https://books.google.com/books?id=ascdAQAAMAAJ&q=%22championed%20the%20OAS%20decision%22|year=1999|publisher=Frost & Sullivan|page=34|quote=Venezuela worked closely with its neighbors following the 1997 Summit of the Americas in many areas—particularly energy integration—and championed the OAS decision to adopt an Anti-Corruption Convention.}}</ref> i aktivno radi u trgovinskom bloku [[Mercosur]] kako bi potaknula rast trgovine i energetske integracije. Globalno, ona traži "[[Multipolarnost (Međunarodni odnosi)|multipolarni]]" svijet zasnovan na ojačanim vezama među nerazvijenim zemljama. Venecuela je 26. aprila 2017. objavila svoju namjeru da se povuče iz Organizacije američkih država.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-39726605|title=Venezuela to withdraw from OAS as deadly protests continue|date=27. 4. 2017|work=BBC News|access-date=27. 4. 2017|language=en-GB}}</ref> Ministar vanjskih poslova Venecuele Delcy Rodríguez izjavio je da predsjednik [[Nicolás Maduro]] planira javno odustati od članstva Venecuele 27. aprila 2017. Nakon 2 godine Venecuela je i službeno istupila iz ove organizacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/world/the_americas/venezuela-protesters-hit-by-tear-gas-vow-to-keep-pressure-on-government/2017/04/26/c6fbdcaa-29ee-11e7-9081-f5405f56d3e4_story.html|title=Venezuela says it will quit Organization of American States|website=Washington Post|access-date=27. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rt.com/news/386280-venezuela-oas-protests-clashes/|title=Venezuela to leave 'interventionist' OAS group amid deadly anti-govt protests|publisher=}}</ref> Venecuela je također uključena i u dugogodišnje neslaganje oko teritorijalnog suvereniteta nad područjem [[Guayana Esequiba]]. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bolivarske Republike Venecuele}} [[Datoteka:Caracas, Canciller Ricardo Patiño participó en los actos de conmemoración de la muerte de Hugo Chávez (12960883923).jpg|300px|thumb|desno|Venecuelanska nacionalna milicija tokom vojne parade u glavnom gradu Caracasu 5. marta 2014. povodom obilježavanja godišnjice od smrti bivšeg predsjednika Venecuele [[Hugo Chávez]]a.]] Bolivarske nacionalne oružane snage Bolivarske Republike Venecuele (Fuerza Armada Nacional Bolivariana, FANB) su sveobuhvatne vojne snage Venecuele. U svom vojnom sastavu imaju više od 320.150 muškaraca i žena. Prema članu 328. ustava Venecuele, bolivarske nacionalne oružane snage podijeljene su u 5 komponenti: [[Kopnene snage Venecuele]], [[Venecuelanska mornarica]], [[Venecuelanska avijacija]], [[Venecuelanska nacionalna garda]] i [[Venecuelanska narodna milicija]]. Od 2008. godine, dodatnih 600.000 vojnika uključeno je u novu vojnu grupu, poznatu kao Rezervni oružani sastav. Predsjednik Venecuele je vrhovni komandant nacionalnih oružanih snaga. Glavne uloge oružanih snaga su odbrana suverene nacionalne teritorije Venecuele, vazdušnog prostora i ostrva, borba protiv trgovine drogom, traganje i spašavanje, te u slučaju prirodne katastrofe, civilna zaštita. Svi muški građani Venecuele imaju ustavnu dužnost da se registruju za vojnu službu u dobi od 18 godina, koja je smatra punoljetnošću u Venecueli. Vojna doktrina oružanih snaga Venecuele sve do 2004. godine uglavnom se ugledala na vojnu doktrinu SAD-a. Tadašnji predsjednik Hugo Chavez u svom govoru 27. decembra 2005. (pred vojnicima u ''Fuerte Tiuna'' najvećoj kasarni u Caracasu) najavio je novu vojnu doktrinu u skladu sa revolucionarnim idejama [[Simon Bolivar|Simona Bolivara]]. U to vrijeme oružane snage Venecuele počele su pripremama za "asimetrična ratna dejstva" pripremajući strategije odbrambenog ratovanja protiv nadmoćne vojne sile poput vojske SAD-a. Predsjednik Venecuele predložio je da Bolivarske oružane snage budu "suštinski patriotske, narodne i antiimperijalističke". Između ostalih odgovornosti, oružane snage će primijeniti principe odbrane vezane za "narodni odbrambeni rat", te pomoći u održavanju "unutrašnjeg reda", kao i sudjelovati u planovima ekonomskog razvoja. == Administrativna podjela == {{Glavni|Savezne države Venecuele|Administrativna podjela Venecuele}} Venecuela je administrativno podijeljena na 23 savezne države (''estados''), regiju glavnog grada (''distrito capital'') koja se poklapa sa glavnim gradom države [[Caracas]] i Federalne zavisne teritorije. Osim toga, podijeljena je na 335 općine (''municipios'') koje se sastoje o više od 1000 parohija. Savezne države su grupisane u 9 administrativnih regija (''regiones administrativas''), koje su uspostavljene predsjedničkim dekretom iz 1969. godine. == Privreda == Privredom dominira industrija [[nafta|nafte]] s jednom trećinom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovine ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi venecuelanske privredu su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]]. BDP je za 2004. procijenjen na 5.800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Venecuele}} [[Datoteka:Homelessness in Venezuela.jpg|thumb|300px|desno|Porodica venecuelanskog starosjedilačkog naroda [[Wayuu (pleme)|Wayuu]] u sjeverozapadnoj saveznoj državi [[Zulia]].]] Stanovnici Venecuele porijeklom su Španci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Italijani]], [[Portugal]]ci, [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20% bijelci. Venecuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja u Latinskoj Americi. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje, dok njih čak 73% živi u pojasu unutar 100&nbsp;km od morske obale.<ref>{{cite web|publisher=World Resources Institute |work=EarthTrends Country Profiles |year=2003 |title=Coastal and Marine Ecosystems—Venezuela |url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20070318000929/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-date=18. 3. 2007 |format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> Na teritoriju južno od rijeke [[Orinoco]] živi tek 5% stanovništva, iako ono površinom sačinjava gotovo polovinu državne teritorije. Struktura stanovništva prilično je dobro raspoređena. Najviše stanovnika sačinjava radno sposobno stanovništvo (14-65 godina), njih čak 65%, dok na djecu do 14 godina otpada 29%; stanovnika preko 65 godina je nešto manje od 6%.<ref>[http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110506000000/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |date=6. 5. 2011 }}</ref> Unutar prve dvije grupe, broj muškaraca i žena je prilično ravnomjeran, dok se u onoj najstarijoj dobnoj grupi pokazuje izraženija razlika u korist žena. Prosječna očekivana životna dob je 75 godina.<ref name="unstats.un.org">http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm</ref> Uz [[Španski jezik|španski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]]. == Kultura == Kultura Venecuele je mješavina tri različite grupe stanovništva: starosjedilačkog, afričkog i španskog. Prve dvije navedene kulture su se razlikovale prema plemenima. [[Akulturacija]] i [[asimilacija]], tipična za kulturni [[sinkretizam]], prouzrokovali su dolazak na sadašnje stanje u venecuelanskoj kulturi, sličnu u mnogim pogledima sa ostatkom Latinske Amerike, iako prirodna sredina pridonosi u postojanju važnih razlika. Utjecaj domorodaca ograničen je na nekoliko riječi u svakodnevnoj upotrebi, [[Gastronomija|gastronomiji]] i mnogim imenimaa naseljenih mjesta. Afrički utječe na isti način, pored [[Muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]] poput [[Bubnjevi|bubnjeva]]. Španski utjecaj je bio preovladavajući (zbog procesa [[Kolonizacija Amerike|kolonizacije Amerike]] i društveno-ekonomske strukture koja je time stvorena), a posebno je došao iz područja [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Ekstremadur]]e, mjesta porijekla većine naseljenika na Karibima tokom kolonijalne ere. Primjer za to su zgrade, muzika, [[Katolicizam|katolička religija]] i jezik. Španski utjecaji su očigledni u borbama s bikovima i određenim karakteristikama gastronomije. Venecuelu su obogatili i drugi utjecaji [[Indija|indijskog]] i [[Evropa|evropskog]] porijekla u 19. vijeku, posebno iz [[Francuska|Francuske]]. U najnovijoj fazi u većim venecuelanskim gradovima i regijama utjecajem [[SAD]]-a dolaskom novog talasa imigracije španskog, [[Italijanski jezik|italijanskog]] i [[Portugalski jezik|portugalskog jezika]], povećavajući već složeni kulturni mozaik. Naprimjer, iz Sjedinjenih Država dolazi utjecaj sportskog ukusa za [[bejzbol]], brze hrane u američkom stilu i najnoviji [[Arhitektura|arhitektonski]] stil. == Također pogledajte == * [[Mérida (Venecuela)|Mérida]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Venezuela}} {{wikiatlas|Venezuela}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html Venecuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151124081728/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |date=24. 11. 2015 }} na CIA World Factbook * [https://web.archive.org/web/20190127035354/https://www.globalsecurity.org/military/world/venezuela/doctrine.htm Venezuelan Military Doctrine, na globalsecurity.org] {{Države Južne Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{OPEC}} [[Kategorija:Venecuela|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1811.]] 12x9c6hmfs622m87q2whn0g2nedv94t Crno more 0 11644 3713853 3687544 2025-06-12T14:04:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Crno more | slika = Black Sea coast of Georgia (country), with skyline of Batumi on the horizon.jpg | opis = Obala Crnog mora u zapadnoj [[Gruzija|Gruziji]] | vrsta = More | priliv = [[Dunav]], [[Dnjepar]], [[Južni Bug]], [[Dnjestar]], [[Don (rijeka)|Don]], [[Kuban (rijeka)]], [[Rioni]], [[Kizil (rijeka)|Kizil]] | odliv = [[Bosfor]] | države_sliva = [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], [[Gruzija]], [[Turska]] | dužina = 1.175 | površina = 436.402 | maks_dubina = 2.600 | zapremina = 547.000 | širina_stepeni = 35 | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = 44 | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ = <!-- E ili W --> }} '''Crno more''' je kontinentalno [[more]] smješteno između jugoistočne [[Evropa|Evrope]], [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kavkaz]]a, moreuzima povezano sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] preko [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se [[Bosfor]], na čijim obalama se nalazi turski grad [[Istanbul]]. Crno more je također povezano i sa [[Azovsko more|Azovskim morem]] preko [[Kerč]]kog moreuza. Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno [[Dunav]], [[Dnjepar]] i [[Don (rijeka)|Don]]. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi.<ref>{{cite web| url = http://blacksea-education.ru/e2.shtml| title = "Black Sea Geography, Oceanography, Ecology, History"| access-date = 18. 2. 2018| archive-date = 22. 2. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180222094304/http://blacksea-education.ru/e2.shtml}} ''Living Black Sea''</ref> Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: [[Turska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], i [[Gruzija]]; [[Krim]]sko [[poluostrvo]] je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom). Crno more ima površinu od 436.400&nbsp;km<sup>2</sup> (168.495&nbsp;km<sup>2</sup> milja) (ne uključujući Azovsko more)<ref>{{Cite web |url=http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |title=Surface Area—"Black Sea Geography", University of Delaware College of Marine Studies, 2003 |access-date=8. 7. 2010 |archive-date=29. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070429164645/http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |url-status=dead }}</ref>, najveća dubina mu je do 2.600 m<ref>[http://ec.europa.eu/environment/enlarg/blackseafactsfigures_en.htm Maximum Depth—"Europa - Gateway of the European Union Website". Environment and Enlargement - The Black Sea: Facts and Figures]</ref>, a zapremina oko 547.000&nbsp;km<sup>3</sup><ref>[http://www.nature.com/nature/journal/v338/n6214/abs/338411a0.html "Unexpected changes in the oxic/anoxic interface in the Black Sea", Nature Publishing Group]</ref>. Važniji gradovi na obalama su: [[Batumi]], [[Burgas]], [[Constanţa]], [[Giresun]], [[Herson]], [[Istanbul]], [[Jalta]], [[Kerč]], [[Mangalia]], [[Năvodari]], [[Novorosijsk]], [[Odesa]], [[Ordu]], [[Poti]], [[Rize]], [[Samsun]], [[Sevastopolj]], [[Soči]], [[Suhumi]], [[Trabzon]], [[Varna]] i [[Zonguldak]]. Crno more ima pozitivan bilans vode, sa godišnjim neto otjecanjem od 300 km3 godišnje kroz Bosfor i Dardanele u Egejsko more.<ref>{{Cite journal |last1=Miladinova |first1=S. |last2=Stips |first2=A. |last3=Garcia‐Gorriz |first3=E. |last4=Macias Moy |first4=D. |date=juli 2017 |title=Black Sea thermohaline properties: Long‐term trends and variations |journal= Journal of Geophysical Research: Oceans|volume=122 |issue=7 |pages=5624–5644 |doi=10.1002/2016JC012644 |issn=2169-9275 |pmc=5606501 |pmid=28989833|bibcode=2017JGRC..122.5624M }}</ref> Dok je neto protok vode kroz Bosfor i Dardanele (poznati zajedno kao Turski moreuz) izvan Crnog mora, voda uglavnom teče u oba smjera istovremeno: Gušća, slanija voda iz Egejskog mora teče u Crno more ispod manje guste, svježije vode koja teče iz Crnog mora. Ovo stvara značajan i trajan sloj duboke vode koji se ne odvodi niti miješa i stoga je anoksična. Ovaj anoksični sloj odgovoran je za očuvanje drevnih olupina brodova pronađenih u Crnom moru. Crno more se na kraju uljeva u Sredozemno more, preko Turskog moreuza i Egejskog mora. Bosporski moreuz ga povezuje sa malim Mramornim morem koje je zauzvrat povezano sa Egejskim morem preko Dardanela. Na sjeveru, Crno more je povezano sa Azovskim morem [[Kerčkim moreuzom|Kerčki moreuz]]. Nivo vode je značajno varirao tokom geološkog vremena. Zbog ovih varijacija u nivou vode u slivu, okolna polica i pripadajuće pregače ponekad su bili suho zemljište. Na određenim kritičnim nivoima vode mogu se uspostaviti veze sa okolnim vodenim tijelima. Kroz najaktivniji od ovih povezujućih puteva, Turski moreuz, Crno more se spaja sa svjetskim okeanom. Tokom geoloških perioda kada ova hidrološka veza nije bila prisutna, Crno more je bilo endorejski basen, koji je funkcionisao nezavisno od globalnog okeanskog sistema (slično Kaspijskom moru danas). Trenutno je nivo vode Crnog mora relativno visok; tako se voda razmjenjuje sa Mediteranom. Crnomorska podmorska rijeka je struja posebno slane vode koja teče kroz moreuz Bosfor i duž morskog dna Crnog mora, prva otkrivena te vrste. O Crnom moru se, između ostalog, raspravlja u svjetskim pitanjima, uključujući trgovinske rute. == Imena == Crno more je poznato na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] kao ''Εύξεινος Πόντος'' (Eúxeinos Póntos) ili ''Μαύρη Θάλασσα'' (Maúrī Thálassa); [[Abhaski jezik|abhaskom]] ''Амшын Еиқәа'' (Amşьn Eik'əa/Amšyn Eik̢°a), [[Balkarski jezik|balkarskom]] ''Къара тенгиз'' (Qara tengiz), [[Bugarski jezik|bugarskom]] ''Черно море'' (Černo more), [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ''Чрьно морѥ'' (Črĭno morje), [[Čanski jezik|čanskom]] ''უჩა ზუღა'' (Uča Zuğa) ili jednostavno ''Zuğa'', [[Gruzijski jezik|gruzijskom]] ''შავი ზღვა'' (Šavi zghva), [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom]] ''Qara deñiz'' ([[Ćirilica]]: ''Къара денъиз''), [[Latinski jezik|latinskom]] ''Pontus Euxinus'' ili jednostavno ''Pontus'', također ''Mare Nigrum'' ili ''Mare Scythicum'', [[Mingrelski jezik|mingrelskom]] ''უჩა ზუღა '' (Uč̣a zuġa), [[Rumunski jezik|rumunskom]] ''Marea Neagră'', [[Ruski jezik|ruskom]] ''Чёрное море'' (Čornoe more), [[Turski jezik|turskom]], ''Karadeniz'', i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]] ''Чорне море'' (Čorne more). == Geografija == [[Međunarodna hidrografska organizacija]] definiše granice Crnog mora na sljedeći način:<ref>{{cite web|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|year=1953|publisher=International Hydrographic Organization|access-date=28. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8. 10. 2011}}</ref> <blockquote>Na jugozapadu. Sjeveroistočna granica [[Mramorno more|Mramornog mora]] [Linija koja spaja [[Rt Rumili]] sa [[Rt Anatoli|Rtom Anatoli]] (41°13'N)]. U [[Kerčki moreuz|Kerčkom moreuzu]]. Linija koja spaja [[Rt Takil]] i [[Rt Panagia]] (45°02'N).</blockquote> Područje oko Crnog mora se obično naziva [[Crnomorska regija]]. Njegov sjeverni dio leži unutar pojasa [[Černozem]]a (pojasa crnog tla) koji ide od istočne [[Hrvatska|Hrvatske]] (Slavonija), duž [[Dunav]]a (sjeverna [[Srbija]], sjeverne [[Bugarske|Bugarska]] (podunavska nizija) i južne [[Rumunija|Rumunije]] (Vlaška nizija)) do sjeveroistočne [[Ukrajina|Ukrajine]] i dalje preko Centralnog [[Crnozemlje|Crnozemlja]] i južne [[Rusija|Rusije]] u [[Sibir]]u.<ref>{{cite web|title=Agriculture in the Black Sea Region|url=http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031072227/http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-date=31. 10. 2013|access-date=14. 1. 2014|publisher=Bs-agro.com}}</ref> Litoralna zona Crnog mora se često naziva '''Pontsko primorje''' ili '''Pontijska zona'''.<ref name="Prothero1">{{cite book|last=Prothero|first=G.W.|url=http://www.wdl.org/en/item/11766/view/1/17/|title=Anatolia|publisher=H.M. Stationery Office|year=1920|location=London}}</ref> Najveći zaljevi Crnog mora su [[Karkinitski zaljev]] u Ukrajini; [[Burgaski zaljev]] u Bugarskoj; [[Dnjeparski zaljev]] i [[Dnjestrovski zaljev]], oba u Ukrajini; i [[Hamsilos zaljev]] i [[Samsun zaljev]], oba u Turskoj.<ref name="bsnn.org">{{Cite web|url=https://www.bsnn.org/black_sea.html|title=Black Sea NGO Network &#124; Our Black Sea|website=www.bsnn.org}}</ref> === Odvodni bazen === Najveće [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] koje se ulijevaju u Crno more su: {{Div col|colwidth=10em}} # [[Dunav]] # [[Dnjepar]] # [[Don]] # [[Dnjestar]] # [[Kızıl (rijeka)|Kızıl]] # [[Kuban (rijeka)|Kuban]] # [[Sakarja]] # [[Južni Bug]] # [[Čoroh]] # [[Ješilirmak]] # [[Rioni]] # [[Jeja]] # [[Mijus]] # [[Kamčija]] # [[Enguri]] # [[Kaljmius]] # [[Moločna]] # [[Tiligul]] # [[Veliki Kujalnik]] # [[Velika]] # [[Rezovo]] # [[Kodori (rijeka)|Kodori]] # [[Bzib]] # [[Supsa (rijeka)|Supsa]] # [[Mzimta]] {{Div col end}} Ove rijeke i njihove pritoke čine 2 miliona km2 sliva Crnog mora koji pokriva u potpunosti ili djelomično 24 zemlje:<ref>{{Cite web|url=http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|title=Marine Litter Report|website=www.blacksea-commission.org|access-date=29. 8. 2023|archive-date=19. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319062756/http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|doi = 10.1080/14683850500122943|title = Europe's new region: The Black Sea in the wider Europe neighbourhood|year = 2005 |last = Aydin|first = Mustafa|journal = Southeast European and Black Sea Studies|volume = 5|issue = 2|pages = 257–283|s2cid = 154395443}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blacksea-cbc.net/overview/|title=Black Sea|access-date=7. 9. 2020|archive-date=7. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907151235/https://blacksea-cbc.net/overview/}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.oceansatlas.org/subtopic/en/c/922/|title=UN Atlas of the Oceans: Subtopic|website=www.oceansatlas.org}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.fao.org/fileadmin/user_upload/oceanatlas/img/1132587048006_BSBasinPolitical.gif| title = The Black Sea Basin}}</ref> {{div col|colwidth=16em}} #[[Albanija]] #[[Austrija]] #[[Bjelorusija]] #[[Bosna i Hercegovina]] #[[Bugarska]] #[[Hrvatska]] #[[Češka]] #[[Gruzija]] #[[Njemačka]] #[[Grčka]] #[[Mađarska]] #[[Italija]] #[[Crna Gora]] #[[Moldavija]] #[[Sjeverna Makedonija]] #[[Poljska|Poljsku]] #[[Rumunija]] #[[Rusija]] #[[Srbija]] #[[Slovačka]] #[[Slovenija]] #[[Švicarska]] #[[Turska]] #[[Ukrajina]] {{div col end}} == Bibliografija == * Charles King, ''The Black Sea: A History'', 2004, {{ISBN|0-19-924161-9}} * William Ryan and Walter Pitman, ''Noah's Flood'', 1999, {{ISBN|0-684-85920-3}} * Neal Ascherson, ''Black Sea'' (Vintage 1996), {{ISBN|0-09-959371-8}} * [[Özhan Öztürk]]. Karadeniz: Ansiklopedik Sözlük ("Crno more: Enciklopedijski rječnik). 2 Cilt (2 toma). Heyamola Publishing. Istanbul.2005 {{ISBN|975-6121-00-9}}. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Black Sea}} * [http://www.blacksea-archaeology.org/ The Center for Black Sea Archaeology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123034629/http://www.blacksea-archaeology.org/ |date=23. 11. 2005 }} (na njemačkom i engleskom) * [http://goobix.com/black-sea-pictures/ Goobix.com - Black Sea Pictures] (iz februara 2005.) * [http://www.museum.upenn.edu/Sinop/SinopIntro.htm The Black Sea Trade Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051215163815/http://www.museum.upenn.edu/sinop/SinopIntro.htm |date=15. 12. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20060212061504/http://ebs.hit.bg/ ECOLOGY OF BLACK SEA] {{Spisak svjetskih mora}} {{Hidrografija BiH}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Crno more]] [[Kategorija:Mora]] [[Kategorija:Turska mora]] e9rc36iz28m1qboaufoyjbs53n6lzsm 704. 0 12226 3714032 3670747 2025-06-13T11:28:27Z AdnanSa 226 3714032 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''704.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 704. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko carstvo === * Nakon što je proveo skoro deceniju s [[Hazari]]ma (turskim plemenom koje kontrolira Stepsko carstvo), svrgnuti car Justinijan II bježi iz svog egzila u [[Taurijski Herson|Hersonu]] (Krim). Bježi uz pomoć Busira, vladara (kagana) Hazara, koji ga ženi njegovom sestrom Teodorom.<ref>Fine, John V. A. Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor: University of Michigan Press. p. 74. ISBN 0-472-08149-7.</ref> * Jesen – Car Tiberije III pokušava podmititi Busira i šalje dva hazarska zvaničnika, Papatzysa i Balgizzina, da ubiju Justinijana, koji upozoren od strane svoje supruge, bježi u [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarski kanat]], osiguravajući pomoć bugarskog vladara Tervela, u zamjenu za finansijske usluge.<ref>Treadgold, Warren (1997). A History of the Byzantine State and Society. Stanford, California: Stanford University Press. pp. 339–340. ISBN 0-8047-2630-2.</ref> * Arapsko-bizantijski rat: Bizantijske ekspedicione snage pod Heraklijem (bratom Tiberija III) poražava i uništava emevijsku vojsku (10.000 ljudi) kod Sisija (moderna Turska) pod Jazidom ibn Hunajnom, ubijajući većinu i vodeći ostale u lancima u Konstantinopol.<ref>Venning, Timothy, ed. (2006). A Chronology of the Byzantine Empire. Palgrave Macmillan. p. 189. ISBN 1-4039-1774-4.</ref> === Emevijski halifat === * Arapsko osvajanje Armenije: Muslimanski Arapi, pod vodstvom Abdullaha ibn Abdulmalika (sina halife Abdulmalika ibn Marvana) i njegovog amidže Muhammeda ibn Marvana, napadaju Armeniju i guše antiarapsku pobunu.<ref>Treadgold, Warren (1997). A History of the Byzantine State and Society. Stanford, California: Stanford University Press. p. 339. ISBN 0-8047-2630-2.</ref> * Zima – Abdullaha ibn Abdulmalik je pozvan iz Armenije da služi kao guverner Egipta. Zahtijeva da se vladini poslovi obavljaju na [[Arapski jezik|arapskom]] umjesto na [[Koptski jezik|koptskom]]. Njegov mandat je obilježen glađu i korupcijom. === Britanija === * Kralj Æthelred I abdicira s prijestolja nakon 30-godišnje vladavine i postaje opat u Bardneyju (Lincolnshire). Nasljeđuje ga nećak Cenred (Coenred), sin pokojnog kralja Wulfherea, koji postaje vladar Mersije. * 14. decembar – Kralj Aldfrith od Northumbrije umire nakon 20-godišnje vladavine. Njegov prijestolje preuzima Eadwulf I, nepoznatog porijekla. Wilfrid putuje u Driffield kako bi podržao Eadwulfa, ali njegovi prijedlozi su odbijeni (približan datum). === Azija === * Car Tridu Songtsen poginuo je u bitci, a nasljeđuje ga majka Khri ma lod, koja je postala de facto vladarica [[Tibet]]anskog carstva. Ona je započela masovno širenje u Tarimski bazen i sjevernu Kinu. == 704. u temama == === Religija === * 30. mart: Uskrs<ref>Denis Diderot, Jean Le Rond d'Alembert, Pierre Mouchon Encyclopédie, Volume 18. Éditeur J. L. Pellet, 1779</ref>. Monasi Sjeverne Irske odriču se svojih liturgijskih običaja kako bi se priklonili principima Rima<ref>William Bright Chapters of Early English Church History. READ BOOKS, 2008 (ISBN 978-1-4086-7889-3)</ref>. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Cui Hao, kineski pjesnik (umro 754.) * Fudživara no Tojonari, japanski državnik (umro 765.) * Gao Ši, kineski pjesnik (približan datum) * Hječo, korejski budistički monah (umro 787.) * Ibn Ishaq, arapski historičar i hagiograf * Li Fuguo, kineski zvaničnik (umro 762.) * Me Agtsom, car Tibeta (umro 755.) == [[Smrt|Umrli]] == * 14. decembar – Aldfrit, kralj Nortumbrije (ili 705.) * Abdulrahman ibn Muhammed ibn al-Aš'ath, vođa arapskih pobunjenika * Adomnán, irski opat i hagiograf (r. oko 624.)<ref> Cooper, J. C. (2013). Dictionary of Christianity. Abingdon, Oxon. p. 2. ISBN 9781315074047.</ref> * Tridu Songtsen, car Tibeta (r. 670.) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} ogmw6fe9qb222vm6kmqtibewrapukzb Delaware 0 12309 3713874 3680947 2025-06-12T15:37:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713874 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Geokutija|Savezna država | ime = Delaware | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]] | etimologija = | službeni_naziv = State of Delaware | graniči_sa = {{plainlist| * [[New Jersey]] * [[Pennsylvania]] * [[Maryland]] }} | moto = Liberty and Independence<br>''Sloboda i nezavisnost'' | nadimak = The First State; The Small Wonder; Blue Hen State; The Diamond State | slika = | opis_slike = | zastava = Flag of Delaware.svg | simbol = Seal of Delaware.svg | simbol_vrsta = Grb | država = Sjedinjene Američke Države | zastava_države = da | glavni_grad = [[Dover (Delaware)|Dover]] | širina_stepeni_glavnog_grada = 39| širina_minuta_glavnog_grada = 9| širina_sekundi_glavnog_grada = 43| širina_SJ_glavnog_grada =N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 75| dužina_minuta_glavnog_grada = 31| dužina_sekundi_glavnog_grada = 36| dužina_IZ_glavnog_grada =W | najviši = | najviša_lokacija = [[Ebright Azimuth]] | najviša_visina = 136.2 | najniža = | najniža_lokacija = Obala [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] | najniža_visina = 0 | dužina = 154 | širina = 48 | površina = 6452 | površina_zemlje = | površina_vode = 21,5% | stanovništvo = 917092 | stanovništvo_datum = procjena 2012 | stanovništvo_gustoća = 179 | osnovan = 1. savezna država | datum = 7. decembar 1787. | vlada = | lider = [[Matt Meyer]] | lider_vrsta = Guverner | lider_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|D]] | vremenska_zona = UTC-5/-4 | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = DE | pozivni broj = | kod = US-DE | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]] | karta = Delaware in United States (zoom) (US48).svg | opis_karte = Položaj Delawarea na karti Sjedinjenih Američkih Država | web_stranica = [http://delaware.gov/ delaware.gov] | bilješka = }} '''Delaware''' ({{IPAc-en|audio=en-us-Delaware.ogg|ˈ|d|ɛ|l|ə|w|ɛər}}; '''DE''') jest [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] na sjeveroistoku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], mada se ponekad ubraja u srednjoatlantske savezne države. Na jugu i zapadu graniči s [[Maryland]]om, na sjeveroistoku s [[New Jersey]]jem, a na sjeveru s [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]]. Ime potječe od [[Thomas West, 3. baron De la Warr|Thomasa Westa, 3. barona De la Warra]], engleskog plemića i prvog kolonijalnog guvernera [[Virginia|Virginije]], po kojem je područje koje se danas naziva [[Cape Henlopen]] prvobitno dobilo ime.<ref name="etymology" /> Delaware zahvata sjeveroistočni dio [[Delmarva (poluostrvo)|poluostrva Delmarva]] i druga je najmanja američka savezna država po površini, šesta najmanja savezna država po broju stanovnika, ali i šesta najgušće naseljena savezna država. Sastoji se iz [[Okruzi u Delawareu|tri okruga]], od sjevera prema jugu: [[okrug New Castle (Delaware)|New Castle]], [[okrug Kent (Delaware)|Kent]] i [[okrug Sussex (Delaware)|Sussex]]. Dva južna okruga historijski su dominantno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] orijentirana, dok je New Castle više [[Industrija|industrijski]]. Prije nego što su njegovu obalu otkrili i istražili Evropljani u 16. stoljeću, područje današnjeg Delawarea naseljavale su razne grupe američkih domorodaca, uključujući plemena [[Lenape]] na sjeveru i [[Nanticoke]] na jugu. Prvi evropski naseljenici bili su [[Nizozemska|nizozemski]] trgovci u koloniji [[kolonija Zwaanendael|Zwaanendael]] 1631, u blizini današnjeg grada [[Lewes (Delaware)|Lewesa]].<ref name="history" /> Delaware je bio jedna od [[Trinaest kolonija|13 kolonija]] koje su učestvovale u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] te je 7. decembra 1787. postao prva država potpisnica koja je ratificirala deklaraciju o formiranju federacije saveznih država i [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], pa je do danas u žargonu poznat i kao "Prva država" (''The First State''). == Etimologija == Ime je dobio po [[Delaware (rijeka)|istoimenoj rijeci]], a čije je ime izvedeno iz titule [[Thomas West, 3. baron De La Warr|Thomasa Westa, 3. barona De La Warra]] (1577–1618), koji je bio guverner kolonije Virginia, dok su prvi Evropljani istraživali rijeku i njenu okolinu. ''Delaware Indijanci'', ime koje su Evropljani koristili za pripadnike domorodačkog plemena [[Lenape]], a čija je domovina dolina rijeke Delaware, također izvode ime iz istog izvora. == Geografija == [[Datoteka:National-atlas-delaware.png|thumb|300px|desno|Karta Delawarea]] [[Datoteka:Twelve-mile-circle.gif|thumb|300px|desno|Krug od 12 milja (''The Twelve-Mile Circle'')]] [[Datoteka:Delaware-wedge.svg|thumb|Dijagram kruga od 12 milja, linije Mason-Dixon i granice ''The Wedge''. Sva plavo i bijelo označena područja su unutar Delawarea, osim malog dijela Marylanda na krajnjem zapadnom isječku kruga]] Teritorija Delaware približno je duga 154&nbsp;km, te široka između 14&nbsp;km i 56&nbsp;km, prostire se na ukupno 5.060&nbsp;km<sup>2</sup>, što je čini drugom najmanjom saveznom državom po površini, poslije [[Rhode Island]]a. Delaware je okružen na sjeveru sa [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]], na istoku sa rijekom Delaware, [[Zaliv Delaware|zalivom Delaware]], saveznom državom [[New Jersey]] i Atlantskim okeanom; na zapadu i jugu nalazi se [[Maryland]]. Mali dijelovi Delawarea se također nalaze na istočnoj strani rijeke Delaware, dijeleći kopnenu granicu sa New Jerseyjem. Država Delaware, zajedno sa istočnim obalnim okruzima Marylanda i dva okruga u Virginiji, čine poluostrvo [[Delmarva (poluostrvo)|Delmarva]], koje se pruža niz obalu srednjeg Atlantika. Definicija sjeverne granice države Delaware je donekle neobična. Najveći dio granice između Delawarea i Pennsylvanije je prvobitno definirana polukrugom koji se proteže 19,3&nbsp;km (12 milja) oko [[kupola|kupole]] zgrade sudnice grada [[New Castle (Delaware)|New Castlea]]. Ova granica se često naziva [[Krug od 12 milja]] (''Twelve-Mile Circle'' ). Ovo je jedina granica unutar SAD koja je nominalno [[kružnica|polukružnica]]. Ova granica se prostire na istok sve na obale New Jerseyja, zatim nastavlja prema jugu duž obalne linije sve dok ne dođe ponovno do polukružnice od 12 milja na jugu, dalje granica nastavlja na uobičajeniji način sredinom glavnog toka rijeke Delaware. Na zapadu, dijelovi polukružnice se protežu pokraj najistočnije ivice Marylanda. Ostatak zapadne granice se proteže neznatno prema istoku od njenog presjeka sa kružnicom. Takozvani ''klin'' (''The Wedge'') je dio teritorije Delawarea između sjeverozapadnog dijela kružnice od 12 milja i granice Marylanda, koju su smatrali svojom i Delaware i [[Pennsylvania]] sve do 1921, nakon čega je ''klin'' konačno pripao Delawareu. ===Topografija=== Delaware se prostire na relativno ravnom terenu i ima najmanju prosječnu nadmorsku visinu od svih saveznih država.<ref name="USGS" /> Najviša tačka u Delawareu je [[Ebright Azimuth]], a nalazi se u blizini srednje škole Concord u gradu [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]], izdiže se samo 136,2 m iznad nivoa mora.<ref name="USGS" /> Najsjeverniji dio države je dio Apalačkog Piedmonta, brdovit sa valovitim uzvišenjima. Takozvana ''fall line'' približno prati autoput "Robert Kirkwood" između Newarka i Wilmingtona; južno od ovog puta je [[Atlantska obalna nizija]], sa ravnim, pjeskovitim, a ponegdje i [[močvara|močvarnim]], terenom.<ref name="dgs2" /> Greben, visine 23 do 24 metra se proteže duž zapadne granice države, te čini [[vododijelnica|vododijelnicu]] koja hrani rijeku Delaware i zaliv na istoku te [[zaliv Chesapeake]] na zapadu. === Klima === Pošto je gotovo cijeli Delaware dio Atlantske obalne nizije, na njegovu klimu znatno utiče djelovanje okeana. Savezna država je prijelazna zona između [[vlažna suptropska klima|vlažne suptropske klime]] i [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. Usprkos male veličine teritorije (približno 160&nbsp;km od najsjevernije do najjužnije tačke), postoji značajna varijacija u prosječnoj temperaturi i količini [[snijeg|sniježnih]] padavina između okruga Sussex i New Castle. Južniji dijelovi Delaware, pod uticajem Atlantskog okeana i zaliva Delaware, imaju blažu klimu i duži period rasta vegetacije od sjevernog dijela države. Najviša ikad izmjerena temperatura u Delawareu bila je 43&nbsp;°C izmjerena u gradu [[Millsboro (Delaware)|Millsboro]] 21. jula 1930, a najniža, također u Millsborou 17. januara 1893. izmjereno je -27&nbsp;°C. === Okoliš === Prelazni oblik klime daje Delawareu veliku raznolikost u vegetaciji. U sjevernoj trećini države nalaze se sjeveroistočne primorske šume i miješane šume [[hrast]]a, tipične za sjeveroistok SAD.<ref name="ecoregions" /> U južnoj dijelu na dvije trećine teritorije države prostiru se srednjeatlatske primorske šume.<ref name="ecoregions"/> [[Državni park Trap Pond]] u okrugu Sussex, naprimjer, uzgaja [[močvarni čempres]] (''Taxodium distichum'') što bi se moglo smatrati najsjevernijim mjestom gdje raste ova vrsta. Delaware pruža državne subvencije čišćenjima "manje kontaminiranih" površina opasnim materijama, a takve subvencije finansira iz poreza od prodaje nafte i naftnih derivata na veliko.<ref name="cleaning" /> == Historija == === Domorodački period === Prije nego što su Delaware naselili evropski kolonisti, ovo područje je bilo naseljeno istočnim plemenima [[Algonquian]]a poznatih i kao Unami Lenape ili Delaware, a živjeli su u dolini rijeke Delaware, a pleme [[Nanticoke]] duž rijeke sve do zaliva Chesapeake. Pleme Unami Lenape u dolini Delawarea su blisko povezani sa plemenima Munsee Lenape duž rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Oni su formirali lovačko i poljoprivedno društvo, a vrlo brzo su postali i posrednici u trgovini krznom sa svojim drevnim neprijateljima iz plemena Minqua ili [[Susquehannock]]. Kada su izgubili zemlju kraj rijeke Delaware i Minqua uništena od strane pet ujedinjenih plemena [[Iroqois]]a (irokeza) 1670-ih, ostaci plemena Lenape koji su htjeli zadržati svoj identitet kao takav, napustili su ovo područje i odselili se preko Alleghany planina sredinom 18. vijeka. Općenito, oni domoroci koji se nisu odselili izvan područja Delaware su pokršteni, te grupirani zajedno sa drugim obojenim stanovništvom i vremenom se stopili sa doseljenicima. === Kolonijalni period === [[Datoteka:NouvSuede.jpg|lijevo|thumb|Nova Švedska - susret švedskih kolonista i domorodaca Delawarea]] Prvi Evropljani koji su se naselili na područje današnjeg Delawarea bili su [[Nizozemska|Nizozemci]]. Osnovali su trgovačku stanicu zvanu [[Zwaanendael (Delaware)|Zwaanendael]] 1631. u blizini današnjeg grada [[Lewes (Delaware)|Lewesa]]. Međutim, za nepunu godinu svi doseljenici su stradali u sukobima sa okolnim [[Spisak indijanskih plemena|domorodačkim plemenima]]. 1638. osnovana je [[Nova Švedska]], trgovačka stanica i kolonija doseljenika iz Švedske, a nalazila se u Fort Christini (danas [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]]). Vođa doseljenika bio je [[Peter Minuit]], a predvodio je grupe Šveđana, Finaca i Nizozemaca. Kolonija Nova Švedska trajala je 17 godina. Nizozemci, osnaženi pod vodstvom [[Peter Stuyvesant]]a, osnivaju utvrdu 1651. na mjestu današnjeg [[New Castle (Delaware)|New Castlea]], a već 1655. osvajaju Novu Švedsku i pripajaju je [[Nova Nizozemska|Novoj Nizozemskoj]].<ref name="hod" /><ref name="gajus" /> Samo devet godina kasnije nizozemske kolonije osvojili su Englezi došavši flotom brodova pod komandom Roberta Carra po direktivi tadašnjeg [[Jakov II, kralj Engleske|Jakova II, vojvode od Yorka]], koji je 1682. prepustio upravljanje područjem [[William Penn|Williamu Pennu]], osnivačem i upravnikom provincije Pennsylvanije. Penn je snažno nastojao da Pennsylvanija dobije izlaz na more te je od vojvode Jakova II zakupio područje koje je kasnije bilo poznato kao ''niske zemlje na Delawareu''.<ref name = "hod" /> Penn je uspostavio reprezentativnu vladu i jedno kratko vrijeme ova svoja dva posjeda vodio pod jednom Generalnom skupštinom 1682. Međutim, do 1704. Provincija Pennsylvania toliko se razvila da su njeni predstavnici htjeli donositi odluke bez udjela predstavnika ''niskih zemalja'', a dvije grupe predstavnika počele su zasjedati odvojeno, jedna u [[Philadelphia|Philadelphiji]], a druga u New Castleu. Penn i njegova aristrokratija su ostali upravnici oba područja i uvijek su imenovali istu osobu kao guvernera za njihovu provinciju Pennsylvaniju i teritoriju ''niskih zemalja''. Slučaj da su Delaware i Pennsylvanija dijelili guvernera nije jedinstven. Od 1703. do 1738. kolonije [[New York (savezna država)|New York]] i New Jersey također su dijelile guvernera.<ref name="lurie" /> Osim toga, i Massachusetts i New Hampshire također su jedno vrijeme dijelili guvernera.<ref name="mayo2" /> U prvim godinama nakon osnivanja Delaware je uvozio mnogo više robova nego što je dolazilo engleskih imigranata, jer su se u Engleskoj djelomično popravljali ekonomski uvjeti života. Kolonija je s vremenom postala društvo robova, uzgajali su [[duhan]] kao glavni izvor prihoda, čak i kasnije kada je broj engleskih imigranata ponovo počeo rasti. === Američka revolucija === Kao i druge središnje kolonije, ''niske zemlje na Delawareu'' su isprva pokazale vrlo malo entuzijazma za odvajanje od [[Britanska imperija|Kraljevine Velike Britanije]]. Njegovo stanovništvo je imalo dobre odnose sa upravnom vladom, a općenito im je bila dopuštena veća nezavisnost i autonomija u svojoj kolonijalnoj skupštini nego drugim kolonijama. Trgovci u luci Wilmington su imali snažne veze sa Britancima. I prije nego što je izglasana Deklaracija o nezavisnosi, patriotske vođe Thomas McKean and [[Caesar Rodney]] su ubijedili kolonijalnu skupštinu da izglasa svoje odvajanje od vlasti Britanije i Pennsylvanije 15. juna 1776. Osoba koja je najbolje predstavljala većinu u Delawareu, George Read, nije mogao prisustvovali glasanju na kojem je donesena [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracija o nezavisnosti]]. Međutim, nakon dramatičnog noćnog jahanja Caesar Rodney je uspio prisustvovali delegaciji i dao glas Delawarea neophodan za nezavisnost. Prvobitno pod vodstvom [[John Haslet]]a, Delaware je dao jednu od elitnih jedinica Kontinentalnoj armiji, poznatu kao ''Delaware Blues'', a imali su i nadimak ''plavi pijetlovi''. U augustu 1777. general William Howe poveo je britansku vojsku kroz Delaware na putu prema Philadelphiji, koju je osvojio nakon [[Bitka kod Brandywinea|bitke kod Brandywinea]]. Jedini veći vojni okršaj na području Delawarea bila je bitka na Coochovom mostu, koja se odigrala 3. septembra 1777. u okrugu New Castle. Nakon bitke kod Brandywinea, Wilmington je bio okupiran od strane Britanaca, a predsjednik Delawarea [[John McKinly]] je bio uhapšen. Britanci su kontrolirali rijeku Delaware veći dio perioda rata, onemogućavajući trgovinu i davajući podršku dijelu stanovništva koji su ostali lojalni Britancima, naročito u okrugu Sussex. Pošto su Britanci obećali slobodu robovima revolucionara ako se budu s njima borili protiv svojih vlasnika, odbjegli robovi su bježali prema sjeveru te im se priduživali.<ref name="schama" /> === Ropstvo i rasizam === Krajem kolonijalnog perioda, broj robova u Delawareu je počeo opadati. Prelazak sa poljoprivredne proizvodnje duhana na mješanu ekonomiju stočarstva smanjivalo je potrebu za robovskom radnom snagom. Lokalni metodisti i [[kvekeri]] su nagovarali robovlasnike da oslobađaju svoje robove nakon Američke revolucije, a mnogi su to i učinili u svrhu svojih ideala. Do 1810-ih tri četvrtine svih crnaca u Delawareu su bili slobodni. Kada je John Dickinson oslobodio svoje robove 1777, on je u to vrijeme bio najveći robovlasnik u Delawareu sa ukupno 37 robova koje posjedovao. Do 1860. neki od najvećih robovlasnika imali su najviše 16 robova.<ref name="kolchin" /> Iako su pokušaji da se zabrani robovlasništvo propali nakon glasanja u zakonodavnom tijelu, u praktičnom smislu, država je uglavnom prestala sa tom praksom. Na popisu stanovništva SAD 1860, na samom pragu [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], 91,7% crnačkog stanovništva u Delawareu bilo je slobodno.<ref name="kolchin" /> Registrirano je samo 1.798 robova u odnosu na 19.829 ''slobodnih crnaca''.<ref name="census1860" /> Nezavisnu crkvenu zajednicu crnaca je osnovao oslobođeni rob Peter Spencer 1813. kao Ujedinjenu crkvu Afrikanaca. Ona je uslijedila nakon osnivanja Afrikanske metodističke episkopalne crkve u Philadephiji 1793, a koja je bila vezana za Metodističku episkopalnu crkvu sve do 1816. Spencer je izgradio crkvu u Wilmingtonu za svoju novu crkvenu zajednicu.<ref name="dalleo" /> Kasnije je ova zajednica promijenila ime u Afrička unija prve obojene metodističke protestantske crkve i konekcije, poznatije pod imenom A.U.M.P. crkva. Slijedeći Spencera počev od 1814, održavaju se godišnji skupovi u mjesecu augustu, na kojima se održavaju brojni vjerski i kulturni festivali. Oni predstavljaju jedne od najstarijih kulturnih festivala u cijeloj SAD. Iako je na samom početku građanskog rata Delaware nominalno bio robovlasnička država, on je ostao član Unije. Delaware je glasao protiv secesije 3. januara 1861. Prema riječima tadašnjeg guvernera, Delaware je prva država koja je podržala Uniju tako što je ratificirala Ustav, a bit će posljednja koja će je napustiti. Iako je ogromna većina građana Delawarea bio u vojsci lojalnoj Uniji, neki su služili i u jedinicama na Konfederalnoj strani u Marylandu i Virginiji. Delaware je značajan kao jedina robovlasnička savezna država u kojoj nije organizovana nijedna konfederalna vojna jedinica. Preostali robovi u Delawareu su oslobođeni ratificiranjem [[13. amandman na Ustav SAD|13. amandmana na Ustav SAD]] u decembru 1865. == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |- !Godina !Broj<br />stanovnika |- |border = "1"|1830. |align="right"|76.748 |- |border = "1"|1840. |align="right"|78.085 |- |border = "1"|1850. |align="right"|91.532 |- |border = "1"|1860. |align="right"|112.216 |- |border = "1"|1870. |align="right"|125.015 |- |border = "1"|1880. |align="right"|146.608 |- |border = "1"|1890. |align="right"|168.493 |- |border = "1"|1900. |align="right"|184.735 |- |border = "1"|1910. |align="right"|202.322 |- |border = "1"|1920. |align="right"|223.003 |- |border = "1"|1930. |align="right"|238.380 |- |border = "1"|1940. |align="right"|266.505 |- |border = "1"|1950. |align="right"|318.085 |- |border = "1"|1960. |align="right"|446.292 |- |border = "1"|1970. |align="right"|548.104 |- |border = "1"|1980. |align="right"|594.338 |- |border = "1"|1990. |align="right"|666.168 |- |border = "1"|2000. |align="right"|783.600 |- |border = "1"|2010. |align="right"|897.934 |- |border = "1"|2020. |align="right"|989.948 |} Prema podacima Biroa za popis SAD-a, procjenjuje se da je u Delawareu 2023. živjelo 1.031.890 stanovnika, što predstavlja porast broja stanovnika od 4,2% u odnosu na posljednji provedeni [[Popis stanovništva u SAD-u 2020.|popis stanovništva 2020.]] ===Rase=== [[Datoteka:Delaware population map.png|thumb|lijevo|Karta gustoće naseljenosti Delawarea]] Po podacima s popisa stanovništva 2010, Delaware je imao 897.934 stanovnika. Rasni sastav bio je sljedeći: * 68,9% bijelaca (65,3% bijelaca i 3,6% Latinoamerikanaca) * 21,4% Afroamerikanaca * 0,5% domorodačkog stanovništva (potomaka Indijanaca i Inuita) * 3,2% Azijata * 0,0% domorodaca sa Havaja i drugih pacifičkih ostrva * 3,4% drugih rasa * 2,7% miješanih rasa (dvije ili više rasa). U etničkom pogledu, Latinoamerikanci bilo koje rase činili su približno 8,2% ukupnog stanovništva.<ref name="facts" /> {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |+ '''Rasni pregled stanovništva Delawarea''' |- ! Rasni sastav !! 1990<ref name="censushist" /> !! 2000<ref name="censusview" />!! 2010<ref name="censusdata" /> |- | Bijelci || 80,3% || 74,6% || 68,9% |- | Afroamerikanci || 16,9% || 19,2% || 21,4% |- | Azijati || 1,4% || 2,1% || 3,2% |- | Potomci domorodaca (Indijanci) || 0,3% || 0,4% || 0,5% |- | Domoroci sa Havaja i drugih<br>pacifičkih ostrva || - || - || - |- | Druge rase || 1,1% || 2,0% || 3,4% |- | Mješanci dvije ili više rasa || - || 1,7% || 2,7% |} Delaware je šesta najgušće naseljena savezna američka država, sa gustoćom stanovništva od 442,6 stanovnika po kvadratnoj milji, što je 365,4 stanovnika po kvadratnoj milji više od nacionalnog prosjeka. Po ukupnom broju stanovnika, Delaware je na 45. mjestu od svih saveznih država. Samo pet saveznih država: Delaware, [[Zapadna Virginia]], [[Vermont]], [[Maine]] i [[Wyoming]] nemaju nijedan grad sa više od 100.000 stanovnika, prema podacima popisa stanovništva 2010.<ref name="trivia" /> Centar naseljenosti Delawarea jest u okrugu New Castle, u [[Townsend (Delaware)|Townsendu]].<ref name= "cenpopcenter" /> === Jezici === Po podacima iz 2000, 91% stanovništva Delaware starijeg od pet godina govori samo [[Engleski jezik|engleski]], 5% govori [[Španski jezik|španski]]. Treći najzastupljeniji jezik je [[Francuski jezik|francuski]], koji govori 0,7% stanovništva, zatim [[Kineski jezik|kineski]] 0,5% i [[Njemački jezik|njemački]] 0,5% stanovništva. Predloženi su zakoni u oba doma zakonodavnog tijela Delawarea, Senata i Predstavničkog doma, da se [[engleski jezik]] proglasi zvaničnim jezikom u Delawareu.<ref name="Sb129" /><ref name="HB4360" /> Međutim, zakoni nisu prošli ni u jednom zakonodavnom domu. === Religija === Po religijskom opredjeljenju, stanovništvo Delawarea čine pripadnici sljedećih religija: * [[metodisti]] – 20% * [[baptisti]] – 19% * ateisti – 17% * [[Rimokatolička crkva|katolici]] – 9%<ref name="katholics" /> * [[Luteranizam|luterani]] – 4% * [[Prezbiterianizam|prezbiterijanci]] – 3% * [[Pentekostalizam|Pentekostalna crkva]] – 3% * [[Episkopalna crkva u Sjedinjenim Američkim Državama|Episkopalna crkva]] – 2% * [[Crkva adventista sedmog dana]] – 2% * [[Crkve Krista]] – 1% * [[Kršćanstvo|ostali kršćani]] – 3% * [[Islam|muslimani]] – 2% * [[Judaizam|jevreji]] – 1% * ostali – 5% * nisu se izjasnili – 9% Prema podacima iz 2010, Udruženje za historijske podatke o religiji<ref name="www.thearda.com" /> objavilo je izvještaj o tri najveće religijske grupe u Delawareu po broju pripadnika: [[Rimokatoličanstvo|katolika]] sa 182.532 vjernika, Ujedinjena metodistička crkva sa 53.656 vjernika te druge evangelističko-protestantske crkve sa 22.973 vjernika. Religijska grupa sa najvećim brojem zajednica je Ujedinjena metodistička crkva sa 158 zajednica, zatim evangeličko-protestantske crkve sa 106 zajednica te Katolička crkva sa 45 zajednica. [[Rimokatolička dijaceza Wilmington]] i Episkopalna dijaceza Delaware imaju u svojoj jurisdikciji sve župe na području Delawarea. Crkva A.U.M.P, najstarija afroamerička crkvena zajednica, osnovana je u Wilmingtonu te i dalje ima znatno prisustvo i djelovanje u državi. Zbog stalnog doseljavanja imigranata iz raznih dijelova svijeta, izgrađeni su džamija u [[Ogletown (Delaware)|Ogletownu]] i hinduistički hram u [[Hockessin (Delaware)|Hockessinu]]. Prema anketi iz 2012. o religijskom vjerovanju u SAD-u, 34% stanovništva Delawarea izjasnilo se da su ''umjereno religiozni'', 33% se izjasnilo kao ''veoma religiozni'' te 33% kao ''nereligiozni''.<ref name="dialog2" /> == Privreda == [[Bruto regionalni proizvod]] (BRP) Delawarea u 2010. iznosio je 62,3 milijarde [[Američki dolar|US dolara]].<ref name="gdpstate" /> {| class="wikitable" style="float: right; margin: 10px" |+ Prosječne prodajne cijene novih i polovnih kuća i stanova (u US$)<ref name="er2011"/> |- !DE okrug!!mart 2010.!!mart 2011. |- |New Castle||229.000||216.000 |- |Sussex||323.000||296.000 |- |Kent||186.000||178.000 |} Lični dohodak po glavi stanovnika u Delawareu iznosio je 34.199 US$, što je deveti najviši od svih saveznih država. U 2005, prosječna sedmična plata iznosila je 937 US$, što je svrstava Delaware na sedmo mjesto među saveznim državama.<ref name="luladey" /> Ono što je zajedničko mnogim drugim okruzima širom SAD, sva tri okruga u Delawareu su zabilježila smanjenje prodajnih cijena novih i postojećih stanova i kuća iz godine u godinu, kada se uzme usporedba 2010. sa 2011.<ref name = "er2011"/> Prema studiji koju je proveo Phoenix Marketing International 2013, Delaware je bio 9. savezna država po broju milionera po glavi stanovnika u SAD, sa odnosom 6,2 milionera na 100 stanovnika.<ref name="milioneri" /> [[Datoteka:Peach delaware.jpg|thumb|lijevo|"Branje breskvi u Delawareu" iz izdanja [[Harper's Weekly]]ja iz 1878.]] Osnovni poljoprivredni proizvodi Delawarea su piletina, plastenička proizvodnja, [[soja]], mliječni proizvodi i [[kukuruz]]. Više od 50% svih kompanija u SAD čijim se dionicama javno trguje, te 63% svih kompanija sa spiska [[Fortune 500]] su prijavljene u Delawareu.<ref name="corpde" /> Poslovna atraktivnost države kao ''korporativni raj'' se uglavnom ogleda u tome što Delaware ima vrlo povoljan zakon o korporacijama. [[Porez]] na franšizu za korporacije u Delawareu daje oko jedne petine svih javnih prihoda savezne države.<ref name= "DEFiscalNotebook" /> Iako je Delaware u sklopu SAD rangiran kao najtransparentnija jurisdikcija na svijetu od strane ''Mreže porezne pravde'' u sklopu indeksa ''Financial Secrecy'' u 2009,<ref name="secrecy" />, indeks iste grupe za 2011. je rangirao SAD kao petu, ali nije spomenuo Delaware.<ref name="secrecy2011" /> Naslov 4, poglavlje 7. Zakona Delawarea propisuje da se [[alkoholno piće|alkoholna pića]] mogu prodavati samo licenciranim i određenim objektima, te samo u periodu od 9 sati ujutro do 1 sat poslije ponoći.<ref name ="delcode4-8" /> Sve do 2003, Delaware je bio jedna od nekoliko saveznih država koje su sprovodile takozvane ''plave zakone'' kojima je bila zabranjena prodaja alkoholnih pića nedjeljom.<ref name="nathans2011" /> === Industrija === Prema podacima iz januara 2011, stopa [[nezaposlenost]]i u Delawareu iznosila je 8,5%.<ref name="blsgov" /> Najviše zaposlenih bilo je u sektorima: * državne uprave i javnog sektora (savezna država Delaware, okrug New Castle) * obrazovanje ([[Univerzitet u Delawareu]]) * bankarstvo ([[Bank of America]], [[M&T Bank]], [[First USA]] / [[Bank One]] / [[JPMorgan Chase]], [[AIG]], [[Citigroup]], [[Deutsche Bank]], [[Barclays plc]]) * hemijska, farmaceutska i druga tehnologija ([[DuPont|E.I. du Pont de Nemours & Co.]]<ref name = "DuPont_DE_Number_2"/>, [[Syngenta]], [[Agilent Technologies]], [[AstraZeneca]] i drugi) * zdravstvo ([[Christiana Care Health System]], [[Alfred I. duPont Hospital for Children]]). Prema podacima iz 2011, u državi je bilo oko 2.800 ljekara.<ref name="barrish" /> * peradarstvo, naročito uzgoj pilića u okrugu Sussex == Saobraćaj == [[Datoteka:1969 Delaware license plate 000000 sample.jpg|thumb|desno|190px|Trenutne registracijske oznake vozila u Delawareu, ovaj dizajn i izgled je uveden 1959, što čini ove tablice najstarijim po izgledu i dizajnu trenutno važećim u opticaju u SAD]] Saobraćajni sistem u Delawareu je pod upravom i nadzorom Ministarstva saobraćaja Delawarea (''Delaware Department of Transportation'' ili ''DelDOT'')<ref name="deldot" /><ref name="staffPR" /> Finansiranje projekata pod upravom Ministarstva saobraćaja se odvija, djelimično, iz Fonda za saobraćaj koji je osnovan 1987. u svrhu stabilizacije finansiranja i održavanja transportnog sistema u državi; a dostupnost sredstava Fonda je dovela do postepenog odvajanja operacija koje provodi Ministarstvo saobraćaja od drugih operacija koje sprovode drugi organi vlasti savezne države Delaware.<ref name="montgomery2012nj" /> DelDOT upravlja programima kao što su program ''Delaware Adopt-a-Highway'' (doslovno: ''usvajanje autoputa''), uklanjanje snijega sa glavnih puteva u državi, infrastruktura za kontrolu saobraćaja (signali i oznake), upravljanje naplatom putarina, upravljanje korporacijom za tranzit (''Delaware transit corporation''), organizacijom javnog prevoza u Delawareu i drugim programima. Tokom 2009, Ministarstvo saobraćaja je održavalo 13.507 milja puteva od čega je 89% javnog sistema puteva države, dok ostatak otpada na javne puteve pod upravom pojedinih nižih organa vlasti i općina. Time Delaware daleko odstupa od nacionalnog prosjeka SAD od oko 20% od svih puteva u nadležnosti saveznih država koje održavaju državna ministarstva saobraćaja.<ref name="deldotfactbook" /> === Putevi === [[Datoteka:DE 1 near canal.JPG|desno|thumb|[[Delaware Route 1]] (DE&nbsp;1), put sa djelimičnom naplatom putarine, povezuje [[Fenwick Island (Delaware)|Fenwick Island]] i [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]].]] Jedna od glavnih ruta sistema međudržavnih autoputeva u SAD, [[Interstate 95]] (I-95) prolazi kroz Delaware od jugozapada prema sjeveroistoku preko okruga New Castle. Osim I-95, postoji još šest međudržavnih autoputeva koji povezuju Delaware: [[U.S. Route 9]] (US&nbsp;9), [[U.S. Route 13]], [[U.S. Route 40]], [[U.S. Route 113]], [[U.S. Route 202]] i [[U.S. Route 301]]. Postoji također i nekoliko unutardržavnih puteva koji prolaze kroz saveznu državu Delaware, a neki od njih su [[Delaware Route 1]] (DE&nbsp;1), [[Delaware Route 9|DE&nbsp;9]] i [[Delaware Route 404|DE&nbsp;404]]. US&nbsp;13 i DE&nbsp;1 su autoputevi koji su primarno orijentirani sjever-jug povezujući Wilmington i Pennsylvaniju sa Marylandom, sa DE&nbsp;1 koji služi kao osnova ruta između Wilmingtona i plaža Delawarea. DE&nbsp;9 je autoput koji povezuje Dover i Wilmington kroz živopisnu rutu duž [[zaliv Delaware|zaliva Delaware]]. Autoput US&nbsp;40 je ruta primarno orijentirana istok-zapad a povezuje Maryland sa New Jerseyem. DE&nbsp;404 je drugi autoput koji je primarno orijentiran istok-zapad povezujući [[most Chesapeake Bay]] u Marylandu sa plažama u Delawareu. Država upravlja i sa dva autoputa uz naplatu putarine: ''Delaware Turnpike'' koji je na I-95 između Marylanda i New Castle te memorijalni autoput ''veterana Korejskog rata'', koji je na DE-1 između Wilmingtona i Dovera. Biciklistička ruta 1 u Delawareu (''Delaware Bicycle Route 1'') pruža se u smijeru sjever-jug dužinom cijele savezne države od granice sa Marylandom u [[Fenwick Island (Delaware)|Fenwick Islandu]] do granice sa Pennsylvanijom sjeverno od [[Montchanin (Delaware)|Montchanina]]. To je jedna od nekoliko označenih biciklističkih ruta koje su planirane kroz Delaware.<ref name="bike2" /> Delaware ima oko 1.450 mostova, od čega je 95% pod upravom Ministarstva saobraćaja Delawarea. Oko 30% svih mostova u Delawareu izgrađeno je prije 1950-ih godina a oko 60% od ukupnog broja su uključeni u nacionalni inventar mostova. Neki mostovi koji nisu pod upravom DelDOT-a uključuju četiri mosta na kanalu Chesapeake i Delaware, koji su pod jurisdikcijom Američkog inžinjerskog korpusa, te [[Memorijalni most Delaware]] koji je pod zajedničkom upravom Delaware River i Bay Authority. Zapaženo je da je sastav sekundarnih puteva, izgrađenih na bazi [[katran]]a, u okrugu Sussex mnogo podložniji habanju od [[asfalt]]nih puteva u ostatku zemlje.<ref name="nj20110417" /> Među ovim lokalnim putevima, Sussex 238 (okružni put) se smatra jednim od najproblematičnijih.<ref name=nj20110417/> === Trajekti === Postoje tri trajektne linije koje opslužuju područje Delawarea: * trajekt Cape May-Lewes prelazi preko ušća zaliva Delaware između Lewesa u Delawareu i Cape May u New Jerseyu. * trajekt Woodland je kablovski trajekt koji prevozi preko rijeke [[Nanticoke (rijeka)|Nanticoke]] jugozapadno od [[Seaford (Delaware)|Seaforda]]. * trajekt Delaware City–Salem povezuje [[Delaware City]] sa [[Fort Delaware]]om i [[Salem (New Jersey)|Salem]] === Željeznički i autobuski saobraćaj === [[Amtrak]] ima dvije stanice u Delawareu duž sjeveroistočnog koridora; relativno mirnu stanicu u Newarku i nešto prometniju u Wilmingtonu. Sjeveroistočni koridor također opslužuje i regionalna SEPTA linija Wilmington-Newark koja povezuje [[Claymont (Delaware)|Claymont]], Wilmington, [[Churchmans Crossing (Delaware)|Churchmans Crossing]] i Newark. Glavni teretni željeznički pravac u Delawareu je željeznička linija I klase ''Norfolk Southern'', koja opslužuju veći dio Delawarea. Ona povezuje dva kraća željeznička pravca liniju ''Delaware Coast Line'' i liniju ''Maryland and Delaware'', kojom se služe lokalne kompanije u okrugu Sussex. Druga linija I klase je CSX koja prolazi kroz sjeverni dio okruga New Castle paralelno sa Amtrakovim sjeveroistočnim koridorom. CSX povezuje teretnim operacijama liniju ''Wilmington and Western'' kojoj je sjedište u Wilmingtonu i liniju ''East Penn'' koja povezuje Wilmington sa [[Coatesville (Pennsylvania)|Coatesvilleom]]. Posljednja putnička željeznička linija u smijeru sjever-jug kroz glavni dio Delawarea bila je Pennsylvanijska željeznica, takozvana ''The Cavalier'' koja je prestala sa radom 1956, a prolazila je od Philadelphije kroz unutrašnjost Delawarea.<ref name="baert" /> === Aviosaobraćaj === [[Datoteka:WilmingtonDelaware.JPG|desno|thumb|200px|Wilmington, najveći grad u Delaweru]] [[Aerodrom New Castle]] u blizini Wilmingtona trenutno opslužuju komercijalna aviokompanija [[Frontier Airlines]], pružajući usluge prema raznim odredištima u SAD. U prošlosti, kompanija [[Skybus Airlines]] također je pružala usluge na aerodromu u Wilmingtonu, za destinacije prema [[Columbus (Ohio)|Columbusu]] i [[Greensboro (Sjeverna Karolina)|Greensborou]] od 7. marta 2008.<ref name="marla" /> do svog [[bankrot]]a 5. aprila 2008. Delaware ima središnji položaj u području ''Sjeveroistočnog koridora'' sa gradovima duž nacionalnog puta [[Interstate 95|I-95]]. Stoga, putnici iz Delawarea koji putuju komercijalnim aviokompanijama za domaće i međunarodne letove najčešće koriste [[Međunarodni aerodrom Philadephia]] (PHL), zatim [[Međunarodni aerodrom Baltimore-Washington Thurgood Marshall]] (BWI) i [[Međunarodni aerodrom Washington Dulles]] (IAD). Stanovnici okruga Sussex također koriste i [[Regionalni aerodrom Wicomico]] koji se nalazi oko 16&nbsp;km od granice Delawarea. [[Međunarodni aerodrom Newark Liberty]] (EWR) i [[Međunarodni aerodrom Ronald Reagan Washington]] su također udaljeni na manje od 160&nbsp;km od okruga New Castle. U središnjem dijelu države nalazi se vojna baza [[Dover Air Force Base]] komande za zračnu mobilnost, koja je sjedište dvije jedinice zračnih snaga SAD i to [[436. Airlift Wing]] i [[512. Airlift Wing]]. Osim ovih, u Delawareu se nalaze još manji aerodromi kao što su: [[Aerodrom Summit (Delaware)|aerodrom Summit]] u blizini [[Middletown (Delaware)|Middletowna]], [[aerodrom Delaware Airpark]] u blizini [[Cheswold (Delaware)|Cheswolda]] i [[Aerodrom okruga Sussex]] u blizini [[Georgetown (Delaware)|Georgetowna]]. == Vlada == Trenutni 4. po redu Ustav Delawarea usvojen 1897. regulira i definira izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast u saveznoj državi. === Zakonodavna vlast === [[Zakonodavna skupština Delawarea]] se sastoji iz Predstavničkog doma koji ima 41 člana i Senata Delaware sa 21 članom. Sjedište oba doma je u glavnom gradu savezne države, Doveru. Predstavnici skupštine su izabrani na mandat od dvije godine, dok je senatora četiri godine. Senat potvrđuje suce i druge imenovane predstavnike vlasti koje određuje guverner. Senatori u Senatu SAD iz Delawarea su [[Thomas R. Carper]] i [[Chris Coons]], oba iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Jedini predstavnik Delawarea u Predstavničkom domu SAD je [[John Carney]], također demokrat. === Sudska vlast === Ustav Delawarea je precizirao broj i nadležnost sudova u državi: * Vrhovni sud Delawarea je najviši sudski organ u državi. * Viši sud Delawarea je sud za parnice opće jurisdikcije. * Privredni sud Delawarea (''The Delaware Court of Chancery'') obrađuje sudske predmete uglavnom iz poslovne oblasti * Porodični sud se bavi domaćim predmetima * ''Sud zajedničkih molbi Delawarea'' ima jurisdikciju na ograničenu oblast civilnih i kriminalnih predmeta Osim ustavnom određenih sudova, postoje i neki manji sudovi kao što je Sud pravde mira te Aldermenov sud. === Izvršna vlast === {{Glavni|Spisak guvernera Delawarea}} Na čelu izvršne vlasti je guverner Delawarea. Trenutni guverner Delawarea je [[Jack Markell]] (Demokratska stranka), koji je na tu dužnost stupio 20. januara 2009. Zamjenik guvernera je Matthew P. Denn. Guverner daje ''izvještaj o stanju države'' u vidu govora na zajedničkoj sjednici oba doma zakonodavne skupšine Delawarea jednom godišnje.<ref name="statehouse" /> === Politika === [[Datoteka:Dover Delaware.jpg|lijevo|thumb|200px|Dover, glavni grad Delawarea]] {|class="wikitable" style="float:right; font-size:95%; margin:10px" |+Rezultati predsjedničkih<br/>izbora u Delawareu |-style="background: lightgrey" !Godina ![[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] ![[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2020.|2020.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|39,77% ''200.603 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''58,74%''' ''296.268 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|41,92% ''185.127 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''53,35%''' ''235.603 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|39,98% ''165.484 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''58,61%''' ''242.584 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|37,37% ''152.356 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''62,63%''' ''255.394 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|45,75% ''171.660 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''53,35%''' ''200.152 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|41,90% ''137.288 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''54,96%''' ''180.068 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|36,58% ''99.062 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''51,82%''' ''140.955 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|35,33% ''102.313 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''43,52%''' ''126.054 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''55,88%''' ''139.639 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|43,48% ''108.647 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''59,78%''' ''152.190 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|39,93% ''101.656 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''47,21%''' ''111.252 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|44,87% ''105.754 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|46,57% ''109.831 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''51,98%''' ''122.596 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''59,60%''' ''140.357 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|39,18% ''92.283 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''45,12%''' ''96.714 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|41,61% ''89.194 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|38,78% ''78.078 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''60,95%''' ''122.704 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|49,00% ''96.373 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''50,63%''' ''99.590 |} Demokratska stranka drži većinu biračkog tijela u Delawareu. Do predsjedničkih izbora 2000. država je bila predsjednički ''predvodnik'', šaljući tri elektorska glasa pobjedničkom kandidatu od 1952. Ovaj trend prestao je 2000, kada su elektori iz Delawarea glasali za [[Al Gore|Ala Gorea]]; a u 2004. [[John Kerry]] pobijedio je u Delawareu s prednošću od 8%. Na izborima 2008. demokratski kandidat [[Barack Obama]] porazio je republikanca [[John McCain|Johna McCaina]] u Delawareu sa 62,63% osvojenih glasova prema 37,37%. Potpredsjednik i predsjednik [[Joe Biden]] predstavljao je Delaware u Senatu SAD-a od 1973. do 2009. Prelazak Delawarea u ''demokratske'' države bio je djelomično zbog snažne podrške demokratama u okrugu New Castle, u kojem živi oko 55% ukupnog stanovništva savezne države, što je više od stanovništva okruga Kent i Sussex zajedno (dva manja okruga imaju zajedno 359.000 stanovništva u odnosu na 535.000, koliko živi u okrugu New Castle). New Castle nije većinski glasao za republikance na predsjedničkim izborima još od 1988. Na predsjedničkim izborima 1992, 2000. i 2004. republikanski predsjednički kandidati pobjeđivali su u okruzima Kent i Sussex, ali su svaki put u okrugu New Castle gubili s dvocifrenom razlikom u postocima, što je bilo dovoljno da na nivou savezne države pobijede demokratski kandidati. Osim toga, okrug New Castle bira i najveći broj kandidata u zakonodavna tijela; 27 od 41 distrikta u Zastupničkom domu te 14 od 21 distrikta u Senatu nalaze se u okrugu New Castle. Demokrati drže i mjesto guvernera Delawarea od 1993. te su otad pobijedili na šest uzastopnih izbora za guvernera. Demokratska stranka trenutno drži svih devet ključnih funkcija u državi. === Javni prihodi === Delaware ima šest različitih stopa [[porez na dohodak|poreza na dohodak]] u rasponu od 2,2% do 5,95%. Država ne razrezuje porez na promet za potrošače. Međutim, država razrezuje porez na velike primaoce kod većih kompanija. Porezi na licence za rad kompanija i obrta se kreću od 0,096% do 1,92% u zavisnosti od kategorije u koju spada određena djelatnost. Delaware ne razrezuje ni poreze na nekretnine niti privatne objekte na nivou države. Nekretnine su samo subjekt oporezivanja poreza na nekretnine na nivou okruga, doprinosa za školske distrikte, te ako se nekretnina nalazi na području statističke inkorporirane oblasti, poreza na općinsko vlasništvo. [[Kockanje u Sjedinjenim Američkim Državama|Legalno kockanje]] daje značajne izvore prihoda državi. Naprimjer, kasino u delaverskom Racetrack parku dao je državi oko 100 miliona US$ [[porez]]a 2010.<ref name="crimede" /> == Gradovi == {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" ! Mjesto !! Grad !! Okrug !! Stanovništvo |- | align="center" | 1. || [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]] || [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]] || 71.292 |- | align="center" | 2. || [[Dover (Delaware)|Dover]] || [[Okrug Kent (Delaware)|Kent]] || 36.047 |- | align="center" | 3. || [[Newark (Delaware)|Newark]] || [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]] || 31.454 |- | align="center" | 4. || [[Milford (Delaware)|Milford]] || Kent i Sussex || 9.709 |} == Obrazovanje == Delaware je bio ishodište sudskog procesa ''Belton protiv Gebharta'', jednog od četiri slična slučaja koji su objedinjeni u jedinstveni slučaj ''Brown protiv Obrazovnog odbora'', nakon čega je [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud]] donio presudu kojom je ukinuta [[rasna segregacija]] u javnim školama. Značajno je da je slučaj ''Belton'' bio jedini slučaj u kojem je sud savezne države donio odluku u korist tužioca, čime je presudio da je segregacija bila protivna Ustavu SAD. Za razliku od mnogih američkih saveznih država, obrazovni sistem u Delawareu je centraliziran. Cijelim obrazovnim sistemom upravlja državna obrazovna inspekcija (''Superintendent of Education''), dok odbori lokalnih škola zadržavaju nazdor nad porezima i određenim odlukama o školskim planovima. Prema podacima iz 2011, Ministarstvo obrazovanja Delawarea je dalo saglasnost za rad 25 ''čarter'' škola (škole koje se finansiraju iz javnih prihoda, ali imaju nezavisnost u odlučivanju) u Delawareu, između kojih i jedna institucija namijenjena isključivo za djevojčice.<ref name="Dobo20110612" /> Svi učitelji i nastavnici u javnim školskim distriktima su članovi sindikata.<ref name="dobo2012" /> Prema podacima iz januara 2012, nijedna od ''čarter'' škola nije bila članica sindikata učitelja.<ref name="dobo2012" /> Jedan od sindikata učitelja u Delawareu je ''DSEA'' (Udruženje obrazovnih radnika države Delaware), čija predsjednica od januara 2012. je Frederika Jenner.<ref name="dobo2012" /> ===Koledži i univerziteti=== * [[Koledž umjetnosti i dizajna Delawarea]] * [[Državni univerzitet Delaware]] * [[Tehnički i opći koledž Delaware]] * [[Univerzitet Drexel]] u Wilmingtonu * [[Koledž Goldey-Beacom]] == Kultura == Do 2013, Delaware je bila jedina američka savezna država koja nije imala nacionalne parkove, zaštićena prirodna područja ili značajne nacionalne spomenike na svom području. Međutim, predsjednik [[Barack Obama]] je 25. marta 2013. proglasio nacionalni spomenik ''Prva država'' u čast uloge savezne države Delaware u kolonijalnom periodu i činjenice da je prva koja je ratificirala Ustav SAD.<ref name="bijelak" /> == Poznate osobe == * [[Elisabeth Shue]], glumica * [[Roy Del Ruth]], režiser * [[Ryan Phillippe]], glumac * [[Joe Biden]], političar, potpredsjednik SAD == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="etymology">{{cite web | url = http://www.etymonline.com/index.php?term=Delaware |title= Delaware| access-date=24. 2. 2007| author = Online Etymology Dictionary}}</ref> <ref name="history">{{cite web |url= http://portal.delaware.gov/facts/history/delhist.shtml |author= država Delaware |title= A brief history |access-date=21. 2. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120402082930/http://portal.delaware.gov/facts/history/delhist.shtml |archive-date=2. 4. 2012 |url-status= dead }}</ref> <ref name="USGS">{{cite web|url=http://www.census.gov/prod/2004pubs/04statab/geo.pdf|format=PDF|page=216|title=Extreme and Mean Elevations by State and Other Area|work=Statistical Abstract of the United States: 2004–2005|author=United States Census Bureau|access-date=16. 3. 2011}}</ref> <ref name="dgs2">{{cite web|url=http://www.dgs.udel.edu/delaware-geology/summary-geologic-history-delaware|title=A Summary of the Geologic History of Delaware|author= The Delaware Geological Survey}}</ref> <ref name="ecoregions">{{cite journal|author=Olson|title=Terrestrial Ecoregions of the World: A New Map of Life on Earth|journal=BioScience|year=2001|volume=51|issue=11|pages=933–938|url=http://gis.wwfus.org/wildfinder/|date=|access-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110907195748/http://gis.wwfus.org/wildfinder/|archive-date=7. 9. 2011|url-status=dead}} {{doi|10.1641/0006-3568(2001)051[0933:TEOTWA]2.0.CO;2}}</ref> <ref name="cleaning">{{cite news|title=Cleaning up contamination|first=Jeff|last=Montgomery|newspaper=The News Journal|publisher=Gannett|date=14. 5. 2011|access-date=14. 5. 2011|url=http://www.delawareonline.com/article/20110514/NEWS02/105140360/-1/NLETTER01/Cleaning-up-contamination|location=New Castle, Delaware|at=DelawareOnline|archive-url=https://www.webcitation.org/5ygBz8xTN?url=http://www.delawareonline.com/article/20110514/NEWS02/105140360/-1/NLETTER01/Cleaning-up-contamination|archive-date=14. 5. 2011|url-status=live}}</ref> <ref name="hod">{{cite book|title=History of Delaware|author =John A Munroe|edition = 5. izd, ilustrirano|author= University of Delaware Press|year=2006|isbn=0-87413-947-3|page=45| url = http://books.google.com/books?id=vs7NcOKnlNUC&lpg=PA45&dq=%22Lower%20counties%22%20%22on%20the%20delaware%22&pg=PA46#v=onepage&q=%22Lower%20counties%22%20%22on%20the%20delaware%22&f=false | chapter = 3. The Lower Counties on The Delaware}}</ref> <ref name="gajus">{{Citation | editor1-last = Scheltema | editor1-first = Gajus | editor2-last = Westerhuijs | editor2-first = Heleen | title = Exploring Historic Dutch New York | author = Museum of the City of New York/Dover | place = New York | year = 2011 | ISBN = 978-0-486-48637-6}}</ref> <ref name="lurie">{{Citation | last = Lurie | first = Mappen M | title = Encyclopedia of New Jersey | publisher = Rutgers University Press | year = 2004 | ISBN = 0-8135-3325-2 | page = 327}}</ref> <ref name="mayo2">{{Citation | last = Mayo | first = LS | title = John Wentworth, Governor of New Hampshire: 1767–1775 | publisher = Harvard University Press | year = 1921 | page = 5}}</ref> <ref name="schama">{{Citation | first = Simon | last = Schama | title = Rough Crossings: Britain, the Slaves, and the American Revolution| place = New York | publisher = Harper Collins | year = 2006}}</ref> <ref name="kolchin">Kolchin, Peter (1994), ''American Slavery'': 1619–1877, New York: Hill & Wang, {{ISBN|0-8090-2568-X}}</ref> <ref name="census1860">{{Citation | url = http://mapserver.lib.virginia.edu/php/start.php?year=V1860 | title = Historical Census Browser | contribution = 1860 Federal Census | publisher = University of Virginia Library | access-date=30. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141011024040/http://mapserver.lib.virginia.edu/php/start.php?year=V1860 | archive-date=11. 10. 2014 | url-status = dead }}</ref> <ref name="dalleo">{{cite web|url=http://www.udel.edu/BlackHistory/antebellum.html|author=Peter T, Dalleo|title=The Growth of Delaware's Antebellum Free African Community|publisher= University of Delaware|date=27. 6. 1997}}</ref> <ref name="facts">{{cite web|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_PL_QTPL&prodType=table|title=American FactFinder|publisher=Factfinder2.census.gov|date=5. 10. 2010|access-date=17. 8. 2011}}</ref> <ref name="censushist">{{Cite web |url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |title=Historical Census Statistics on Population Totals By Race, 1790 to 1990, and By Hispanic Origin, 1970 to 1990, For The United States, Regions, Divisions, and States |access-date=24. 2. 2014 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HZRR6ZdD?url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="censusview">{{Cite web |url=http://censusviewer.com/city/ID |title=Population of Delaware: Census 2010 and 2000 Interactive Map, Demographics, Statistics, Quick Facts |access-date=24. 2. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140107210553/http://censusviewer.com/city/ID |archive-date=7. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> <ref name="censusdata">[http://www.census.gov/2010census/data/ Podaci o popisu stanovništva SAD 2010.]</ref> <ref name="trivia">[http://www.democraticunderground.com/1018518191 USA Population Trivia: 16 States Have No Cities over 200,000 - 12 more have only one]</ref> <ref name= "cenpopcenter">{{cite web| title= Population and Population Centers by State (2000)| publisher= Američki popisni biro| date=20. 2. 2002 | url = http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt | access-date=9. 3. 2007}}</ref> <ref name="Sb129">{{Citation | url = http://legis.delaware.gov/LIS/LIS144.NSF/vwLegislation/SB+129?Opendocument | title = SB 129 | publisher = State of Delaware}}, podnesen 13. juna 2007. u komisiju Senata.</ref> <ref name="HB4360">{{Citation | url = http://legis.delaware.gov/LIS/LIS143.NSF/vwLegislation/HB+436?Opendocument | title = HB 436 | publisher = State of Delaware}}, predložen 15. juna 2006.</ref> <ref name="katholics">[http://www.beliefnet.com/Faiths/2004/11/State-By-State-Percentage-Of-White-Evangelicals-Catholics-And-Black-Protestants.aspx State-by-State Percentage of White Evangelicals, Catholics, and Black Protestants]</ref> <ref name="www.thearda.com">{{cite web |url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/10/rcms2010_10_state_cong_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives &#124; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=7. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131109012907/http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/10/rcms2010_10_state_cong_2010.asp |url-status=dead }}</ref> <ref name="dialog2">{{cite news| url= http://thedialog.org/?p=4580| newspaper= The Dialog| title= In 'very religious' USA, Gallup sees Delaware residents as 'moderately' so – by 1 percent| last= Catholic News Agency| date= 3. 4. 2012| access-date= 16. 4. 2012| archive-date= 25. 6. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20120625170239/http://thedialog.org/?p=4580| url-status= dead}}</ref> <ref name="gdpstate">{{cite web|title=GDP by State|url=http://greyhill.com/gdp-by-state|publisher=Greyhill Advisors|access-date=9. 9. 2011|archive-date=3. 2. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/65BTm6Yzy?url=http://greyhill.com/gross-state-product|url-status=dead}}</ref> <ref name = er2011>{{cite news |title= Delaware housing: Home prices slide in all three counties; sales in NCCo, Kent down from year ago| first =Eric | last = Ruth|url= http://www.delawareonline.com/article/20110416/BUSINESS/104160310/-1/NLETTER01/Home-prices-slide-in-all-three-counties--sales-in-NCCo--Kent-down-from-year-ago |newspaper= News Journal |publisher=Gannett|date=15. 4. 2010|at=Delaware Online|access-date=16. 4. 2011}}</ref> <ref name="luladey">{{cite news| first= Luladey B| last= Tadesse| title= Del. workers earn 7th-highest salary in U.S.| url= http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060826/NEWS/608260340/1006/NEWS| publisher= Delaware News-Journal| date=26. 8. 2006| access-date=26. 8. 2006| archive-url= https://web.archive.org/web/20070930182314/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20060826%2FNEWS%2F608260340%2F1006%2FNEWS| archive-date=30. 9. 2007| access-date=15. 10. 2019| url-status= dead}} ''Napomena: iznos od $937 sedmično se odnosi na 4. tromjesečje 2005.''</ref> <ref name="milioneri">{{cite web|last=Frank|first=Robert|title=Top states for millionaires per capita|url=http://www.cnbc.com/id/101338309|publisher=CNBC|access-date=25. 1. 2014}}</ref> <ref name="corpde">{{cite web| url = http://corp.delaware.gov/|title=Delaware Division of Corporations | author= Government of DE | access-date=10. 6. 2012}}</ref> <ref name= "DEFiscalNotebook">{{cite web | url = http://finance.delaware.gov/publications/fiscal_notebook_07/Section02/sec2page24.pdf | title = Delaware 2007 Fiscal Notebook – State General Fund Revenues by Category (F.Y. 2002 – F.Y. 2005) | format = PDF | access-date=17. 8. 2011 | access-date=26. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110816093426/http://finance.delaware.gov/publications/fiscal_notebook_07/Section02/sec2page24.pdf | archive-date=16. 8. 2011 | url-status = dead }}</ref> <ref name="secrecy">{{Cite news | title = Financial Secrecy Index | publisher = Tax Justice Network | date=1. 11. 2009 | url = http://www.financialsecrecyindex.com/2009results.html | access-date=26. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130117094306/http://www.financialsecrecyindex.com/2009results.html | archive-date=17. 1. 2013 | url-status = dead }}</ref> <ref name="secrecy2011">{{cite news| title = Financial Secrecy Index| publisher = Tax Justice Network| date=4. 10. 2011| url = http://www.financialsecrecyindex.com/2011results.html| access-date=26. 2. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20130828000235/http://www.financialsecrecyindex.com/2011results.html| archive-date=28. 8. 2013| url-status = dead}}</ref> <ref name ="delcode4-8">{{cite web|url=http://delcode.delaware.gov/title4/c007/ |archive-date=6. 11. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101106175332/http://delcode.delaware.gov/title4/c007/ |title = Chapter 7. Regulatory Provisions|work=Online Delaware Code|author=Delaware General Assembly}}</ref> <ref name="nathans2011">{{cite news|last=Aaron|first=Nathans|title=Del. package stores hope to benefit from Md. tax|newspaper=The News Journal|publication-place=New Castle, Delaware|date=9. 7. 2011|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2011107100328|archive-url=https://www.webcitation.org/605Q8t2S3?url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2011107100328|archive-date=11. 7. 2011|access-date=28. 2. 2014|url-status=live}}</ref> <ref name="blsgov">{{cite web|url= http://data.bls.gov/pdq/SurveyOutputServlet?data_tool=latest_numbers&series_id=LASST10000003 |title=Delaware Statewide Seasonally Adjusted |date=februar 2011|access-date=16. 4. 2011|work=Local Area Unemployment Statistics |publisher=United States Department of Labor, Bureau of Labor Statistics}}</ref> <ref name = "DuPont_DE_Number_2">{{Cite news|first=Andrew|last=Eder|title=DuPont can't avoid talk of buyout|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20080721/BUSINESS/807210335|work=Delaware News-Journal|publisher=Gannett|date=21. 7. 2008|access-date=23. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080801191131/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20080721%2FBUSINESS%2F807210335|archive-date=1. 8. 2008|access-date=15. 10. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="barrish">{{cite news | last= Barrish | first= Cris | title= Oversight of doctors improves | date=10. 7. 2011 | newspaper= The News Journal | publication-place= Newcastle, DE | issn= 1042-4121 | access-date=10. 7. 2011 | url= http://www.delawareonline.com/article/20110710/NEWS02/110710003/Oversight-doctors-improves | archive-url= https://www.webcitation.org/604podvh7?url=http://www.delawareonline.com/article/20110710/NEWS02/110710003/Oversight-doctors-improves | archive-date=10. 7. 2011 | access-date=26. 2. 2014 | url-status= dead }}</ref> <ref name="deldot">{{cite web|url=http://www.deldot.gov/index.shtml|title=State of Delaware Department of Transportation|access-date=30. 6. 2006|author=State of Delaware}}</ref> <ref name="staffPR">{{cite book|author=Staff (Delaware Department of Transportation Public Relations)|year=2005|format=PDF|title=Delaware Transportation Facts 2005|publisher=DelDOT Division of Planning|url=http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2005/2005_deldot_fact_book.pdf|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20080909223639/http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2005/2005_deldot_fact_book.pdf|archive-date=9. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="montgomery2012nj">{{Cite news|last=Montgomery|first=Jeff|title=Crisis ahead on Delaware roads|newspaper=The News Journal|at=delawareonline|access-date=29. 1. 2012|url=http://www.delawareonline.com/article/20120129/NEWS/201290341/-1/NLETTER01/Crisis-ahead-on-Delaware-roads}}</ref> <ref name="deldotfactbook">{{cite book|title=Delaware Transportation Facts|publisher=Delaware Department of Transportation|year=2009|url=http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2009/2009_fact_book.pdf|access-date=16. 4. 2012|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120511185126/http://deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2009/2009_fact_book.pdf|archive-date=11. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="bike2">{{cite web|url=http://www.deldot.gov/information/projects/bike_and_ped/bike_facilities/pages/regional_routes.shtml|author=Delaware Department of Transportation|title=Projects: Delaware Bicycle Facility Master Plan|access-date=28. 9. 2010|access-date=1. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100918130554/https://www.deldot.gov/information/projects/bike_and_ped/bike_facilities/pages/regional_routes.shtml|archive-date=18. 9. 2010|url-status=dead}}</ref> <ref name=nj20110417>{{cite news|location=Wilmington, Delaware|title=Anything Once: On the road, taking plenty of pot shots|author=Justin Williams|url=http://www.delawareonline.com/article/20110417/NEWS02/304170008/-1/NLETTER01/On-the-road--taking-plenty-of-pot-shots|newspaper=News Journal|publisher=Gannett|date=17. 4. 2011|at=DelawareOnline|access-date=17. 4. 2011}}{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="baert">{{Citation |author = Christopher T Baer | title = Named Trains of The PRR Including Through Services | year = 2009 | url = http://www.prrths.com/Hagley/PRR%20NAMED%20TRAINS.pdf | publisher= PRRTHS | format = PDF}}.</ref> <ref name="marla">{{cite news|first=Marla|last=Matzer Rose|url=http://www.dispatch.com/live/content/business/stories/2008/01/09/skybus_routeannounce.ART_ART_01-09-08_C10_DP90M2P.html?sid=101|title=Skybus adds two cities to schedule|date=9. 1. 2008|access-date=9. 1. 2008}}{{Mrtav link}}</ref> <ref name="statehouse">{{cite web| url=http://www.delawarestatehouse.com/| year=2010| title=Delaware House of Representatives Minority Caucus| archive-url=https://www.webcitation.org/5n1UxlPVx?url=http://www.delawarestatehouse.com/| access-date=24. 1. 2001| archive-date=24. 1. 2010| access-date=3. 3. 2014| url-status=dead}}</ref> <ref name="crimede">{{cite news | title = Delaware crime: Wave of brazen attacks sounds alarm at casino | first = Chris | last = Barrish | url = http://www.delawareonline.com/article/20110423/NEWS01/104230342/-1/NLETTER01/Wave-of-brazen-attacks-sounds-alarm-at-casino | publisher = Gannett | location = Wilmington, DE | date=23. 4. 2011 | work = Delaware Online | access-date=23. 4. 2011 | archive-url = https://www.webcitation.org/5ygCHfM0y?url=http://www.delawareonline.com/article/20110423/NEWS01/104230342/-1/NLETTER01/Wave-of-brazen-attacks-sounds-alarm-at-casino | archive-date=14. 5. 2011 | access-date=5. 3. 2014 | url-status = live }}</ref> <ref name="Dobo20110612">{{cite news|last=Dobo|first=Nichole|title=Delaware schools: Checkered past goes unchecked|access-date=13. 6. 2011|newspaper=The News Journal|url=http://www.delawareonline.com/article/20110612/NEWS03/106120369/-1/NLETTER01/Checkered-past-goes-unchecked|date=12. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zOplxsjf?url=http://www.delawareonline.com/article/20110612/NEWS03/106120369/-1/NLETTER01/Checkered-past-goes-unchecked?source=nletter-news|archive-date=13. 6. 2011|access-date=5. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="dobo2012">{{Cite news|author=Dobo, Nichole|title=Charter votes to join union|newspaper=The News Journal|date=19. 1. 2012|url=http://www.delawareonline.com/article/20120119/NEWS03/201190345/-1/NLETTER01/Charter-votes-to-join-union}}</ref> <ref name="bijelak">White House: [http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/03/25/presidential-proclamation-first-state-national-monument Presidential Proclamation -- First State National Monument] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023111909/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/03/25/presidential-proclamation-first-state-national-monument |date=23. 10. 2013 }}, 25. mart 2013</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://www.visitdelaware.com/ Delaware Turizam u Delawareu] *[https://web.archive.org/web/20080514074757/http://datamil.delaware.gov/ Geografski podaci Delawarea] *[http://www.eia.gov/state/?sid=de Podaci o energiji i okolišu za Delaware] *[http://www.usgs.gov/state/state.asp?State=DE Geografski i drugi naučni podaci o Delawareu u realnom vremenu sa USGS] *[http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html Popisni biro SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222010344/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html |date=22. 2. 2014 }} *[https://web.archive.org/web/20111016193753/http://ers.usda.gov/StateFacts/DE.htm Opći podaci o Delawareu] *[http://www2.census.gov/census_2000/datasets/demographic_profile/Delaware/2kh10.pdf Popis stanovništva i stanova 2000 za Delaware], Popisni biro SAD {{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}} {{Trinaest kolonija}} [[Kategorija:Delaware| ]] [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1787.]] alfmxvs75yb3k4bragmng2intdsekna Dardaneli 0 12345 3713945 2406580 2025-06-12T22:26:24Z Dolmeetscher 170364 3713945 wikitext text/x-wiki 3713977 3713945 2025-06-12T23:14:14Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EdinBot|EdinBot]] 2406580 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Dardanelles map2.png|mini|250p|Karta Dardanela]] '''Dardaneli''' (na [[Grčki jezik|grčkom]], Δαρδανελλια, ''Dardanellia''; na [[Turski jezik|turskom]], ''[[Çanakkale]] Boğazı'', "[[Moreuz]] Čanakkale"; u starini zvan i '''[[Helespont]]''') je veoma uski [[moreuz|morski prolaz]] u sjeverozapadnoj [[Turska|Turskoj]], koji povezuje [[Egejsko more]] sa [[Mramorno more|Mramornim]]. Moreuz je dug 61 km, a širok svega 1,2 do 6 km, s prosječnom dubinom od 55 m (maksimalna dubina je 81 m). Voda teče u oba pravca duž ovog morskog prolaza: od Mramornog prema Egejskom moru putem površinske struje, a u suprotnom pravcu putem podvodne, dubinske struje. Poput [[Bosfor]]a na sjeveru, Dardaneli razdvajaju [[Evropa|Evropu]] od [[Azija|Azije]], dok između ova dva moreuza leži Mramorno more. Naziv Dardaneli potiče od [[Dardanije (grčka mitologija)|Dardanija]], [[Stara Grčka|starogrčkog]] mitološkog lika, koji je osnovao grad Dardaniju. == Također pogledajte == * [[Bosfor]] {{Commonscat|Dardanelles}} [[Kategorija:Moreuzi Azije]] [[Kategorija:Moreuzi Evrope]] j17gcxbvznxfz44qzq8z76y9q8u1l5w Egejsko more 0 12352 3713944 3497205 2025-06-12T22:26:11Z Dolmeetscher 170364 3713944 wikitext text/x-wiki 3713978 3713944 2025-06-12T23:14:18Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3497205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Egejsko more | slika = Locatie Egeische Zee.PNG | opis = Egejsko more na karti | lokacija = [[Sredozemsko more]] | koordinate = <!-- {{coord|25|MM|SS|N|39|MM|SS|W|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} --> | vrsta = More | priliv = [[Inachos]], [[Ilisos]], [[Spercheios]], [[Pineios]], [[Haliacmon]], [[Vardar]], [[Struma]], [[Nestos]], [[Maritsa]] | odliv = [[Sredozemsko more]] | države_sliva = [[Grčka]], [[Turska]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Srbija]], [[Bugarska]] | oznaka = | datum_izgradnje = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine --> | inžinjer = | datum_plavljenja = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine --> | dužina = 700 | širina = 400 | površina = 214,000 | dubina = | dubina_ref = | maks_dubina = 3,544 | zapremina = | zapremina_ref = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | obala_ref = | nadmorska_visina = | nadmorska_visina_ref = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = | pushpin_karta = <!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --> | pushpin_oznaka_pozicija = <!-- left, right, top ili bottom --> | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | širina_stepeni = 39 |širina_minuta = |širina_sekundi = |širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = 25 |dužina_minuta = |dužina_sekundi = |dužina_IZ = <!-- E ili W --> }} {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Greece sm03.png|mini|250p|Egejsko more]] '''Egejsko more''' ([[Grčki jezik|grčki]], Αιγαίον Πέλαγος, ''Aigaion Pelagos''; [[Turski jezik|turski]], ''Ege Denizi'' ili ''Adalar Denizi''<ref>{{Cite web |url=http://www.dzkk.tsk.tr/denizweb/hata.php |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2015 |archive-date=3. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103081125/http://www.dzkk.tsk.tr/denizweb/hata.php |url-status=dead }}</ref>) je rukavac [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], smješten između [[Grčka|Grčke]] i [[Turska|Turske]]. Na sjeveru je Egejsko more povezano sa [[Mramorno more|Mramornim morem]] preko [[moreuz]]a [[Dardaneli]] a preko [[Bosfor]]a i sa [[Crno more|Crnim morem]]. [[Egejska ostrva]] se nalaze unutar ovog mora kao i na njegovoj južnoj strani a od značajnijih tu su: [[Kreta]] i [[Rodos]]. Smatra se kolijevkom dvije velike [[Antika|antičke]] kulture, [[Kreta|kretske]] i [[Stara Grčka|grčke]]. Kasnije su tim morem vladali [[Perzija]]nci [[Rimsko carstvo|Rimljani]], [[Bizant]]inci, [[Genova|Đenovljani]] i [[Mletačka Republika|Mlečani]], kao i [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]]. Danas Egejsko more dijele [[Grčka]] (veći dio) i [[Turska]] (manji dio). U [[antika|antičko]] vrijeme Egejska ostrva (često drugo ime za Egejsko more) su bili izvorište kulturnog razvoja i "šablon" za današnju [[demokratija|demokratiju]]. Razvijalo se [[pomorstvo]], [[trgovina]] i posredovalo se znanje. == Etimologija == Još od antičkih vremena postoje razna objašnjenja za ime Egejskog mora. Prema nekim od njih, more je nazvano prema grčkom gradu Aegae, odnosno poslije Aegea, ili prema kraljica Amazonki, koja je umrla u ovom moru, ili, posebno među Atinjanima, prema [[Egej]]u (Aegeus), kralju [[Atina (država)|Atine]] i ocu [[Tezej]]a, koji se bacio i utopio u moru od tuge za sinom pomislivši da je sin ubijen od strane [[Minotaur]]a. U nekim južnoslovenskim jezicima, Egejsko more se često naziva i Bijelo more (primjer [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]]: Бяло море).<ref>Zbornik Matice srpske za društvene nauke: (1961), Volumes 28-31, str.74</ref> == Geografija == Egejsko more se prostire na površini od oko 214.000&nbsp;km<sup>2</sup> a dugo je oko 610 i široko oko 300 kilometara. Maksimalna dubina mora je 3.543 metara (istočno od ostrva Kreta). Egejska ostrva, koja se nalaze unutar mora, sa sljedećim ostrvima (uglavnom raspoređena od zapada prema istoku): [[Kitera]], [[Antikitera]], Kreta, [[Kasos]], [[Karpatos]] i Rodos, razgraničavaju more na jugu. Egejska ostrva, koja gotovo sva pripadaju Grčkoj, mogu se podijeliti u sedam grupa: * [[Sjeveroistočna egejska ostrva]] * [[Eubeja]] * Sjeverni [[Sporadi]] * [[Kikladi]] * [[Saronska ostrva]] * [[Dodekanez]] (ili južni Sporadi) * [[Kreta]] == Također pogledajte == * [[Santorini (ostrvo)|Santorini]] == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Aegean Sea}} {{Spisak svjetskih mora}} [[Kategorija:Egejsko more]] [[Kategorija:Geografija Grčke]] [[Kategorija:Geografija Turske]] [[Kategorija:Grčka mora]] [[Kategorija:Mediteran]] [[Kategorija:Mora]] [[Kategorija:Sredozemno more]] [[Kategorija:Turska mora]] l4xupepciqi4enhk8siyo9nncodf7cg Ljubav 0 12691 3713904 3686146 2025-06-12T19:43:56Z 86.33.87.17 3713904 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''HanaLjubav''' je duboko emocionalno stanje koje se manifestira kroz osjećaje privrženosti, nježnosti, poštovanja, strasti i brige prema nekoj osobi, ideji, stvarima ili čak sebi. Može se ispoljavati na različite načine, od romantizma i intimnosti u odnosima između partnera, do ljubavi prema obitelji, prijateljima, pa i prema životinjama ili nekoj aktivnosti. Ljubav je kompleksna i može uključivati različite aspekte, kao što su: # '''Romantična ljubav''' – emocionalna povezanost koja uključuje strast i želju za zajedništvom s partnerom. # '''Obiteljska ljubav''' – osjećaj pripadnosti i brige za članove obitelji, poput ljubavi roditelja prema djeci. # '''Prijateljska ljubav''' – osjećaj povjerenja, poštovanja i podrške među prijateljima. # '''Samoljubav''' – briga za vlastito zdravlje, sreću i dobrostanje. # '''Bezuslovna ljubav''' – ljubav koja ne zahtijeva ništa zauzvrat, često se povezuje s ljubavlju roditelja prema djeci. Ljubav također može biti izvor velike sreće, ispunjenja i motivacije, ali i izazova, jer uključuje ranjivost i otvaranje prema drugim ljudima. Filozofi, pjesnici i znanstvenici su kroz povijest pokušavali definirati ljubav, no njezina složenost znači da ona često nadmašuje jednostavne definicije.Neki elementi koji su često prisutni u međuljudskoj ljubavi su: * ''naklonost'' – međusobno uvažavanje; * ''privrženost'' – zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba; * ''[[altruizam]]'' – međusobna nesebičnost; * ''uzvraćanje'' – obostrana ljubav; * ''vezanje'' – želja za očuvanjem ljubavi; * ''emocionalna intimnost'' – dijeljenje emocija i osjećaja; * ''prijateljstvo'' – prijateljski duh; porodična povezanost; * ''strast'' – seksualna želja; * ''psihička intimnost'' – dijeljenje intimnog osobnog prostora; * ''lični interes'' – želja za nekom nagradom; * ''uslužnost'' – želja za međusobnim pomaganjem. [[Susane Hendrick|Susane]] i [[Clyde Hendrick]] razvili su skalu ljubavnih odnosa baziranu na [[John Alan Lee]]ovoj teoriji zvanoj "''Stilovi ljubavi''", u kojoj je međuljudski ljubavni odnos podijeljen u šest dijelova: * '''Eros''' – strasna, fizička ljubav bazirana na fizičkom izgledu; * '''Ludus''' – ljubav se shvaća kao igra te je zabavna; * '''Storge''' – nježna ljubav koja se sporo razvija bazirajući se na sličnosti; * '''Pragma''' – pragmatična ljubav; * '''Manija''' – visoko emocionalna, nestabilna ljubav, stereotip romantične ljubavi; * '''Agape''' – nesebična, altruistična, duhovna ljubav. Istraživači Hendrick su otkrili da su muškarci više ludični i manični, dok su žene više storgične i pragmatične. == Misticizam i ljubav == U mnogim [[Misticizam|mističkim]] [[filozofija|filozofskim]], [[religija|vjerskim]] ili [[teozofija|teozofskim]] pravcima, pojam [[Bog|Božanske]] ljubavi je veoma izražen kao centralna tačka mističkog učenja i življenja, često izraženo putem repetitivnih molitvi, koreografije i obred == Ljubav i emocionalna povezanost == {{Wikicitat|Ljubav}}Ljubav je jedna od najvažnijih ljudskih emocija i često je izvor inspiracije u umjetnosti, književnosti, glazbi i filozofiji. Njezina priroda je toliko široka i raznolika da svaka osoba može doživjeti ljubav na svoj jedinstven način. Evo nekoliko dodatnih razmišljanja o ljubavi: Ljubav često uključuje stvaranje emocionalne povezanosti s nekim ili nečim. Ta povezanost može biti toliko snažna da se osjeća kao dio nas samih. U ljudskim odnosima, to je ono što nas motivira da dijelimo svoja iskustva, podržavamo jedni druge i stvaramo zajedničke uspomene. == Ljubav kao motivacija za rast == {{Wikirječnik|I love you|"Volim te" na različitim jezicima}}Ljubav može biti snažan motivator za osobni rast i razvoj. U zdravim odnosima, ljubav nas može potaknuti da postanemo bolja verzija sebe, podržavamo partnera ili voljenu osobu u njihovim ciljevima i nastojanjima, te ih volimo i u njihovim nesavršenostima. == Ljubav i ranjivost == Jedan od najdubljih aspekata ljubavi je sposobnost otvaranja prema nekome, prihvaćanja ranjivosti i iskrenosti. Ljubav uključuje povjerenje, što znači da dopuštamo drugima da nas vide u našoj punoj istini, sa svim našim vrlinama, ali i s nesigurnostima. Iako to može biti izazovno i ponekad boli, mnogi smatraju da je upravo u toj ranjivosti najdublja ljepota ljubavi. == Ljubav u različitim kulturama == Iako je ljubav univerzalno iskustvo, način na koji se izražava, razumije i vrednuje može se razlikovati od kulture do kulture. Neke kulture naglašavaju romantičnu ljubav i brak kao najvažniji cilj, dok druge stavljaju veći naglasak na obiteljske vrijednosti i zajedništvo. Ljubav može biti smatrana temeljnim dijelom ljudske povezanosti i društvenog života, i u mnogim kulturama postoje rituali i običaji povezani s ljubavlju i brakom. == Bezuslovna ljubav == Bezuslovna ljubav je vrsta ljubavi koja ne očekuje ništa zauzvrat. To je najčešće viđeno u ljubavi roditelja prema djeci, ali također se može nalaziti u duhovnim tradicijama ili među ljudima koji se posvećuju nekoj uzvišenoj misiji. Bezuslovna ljubav nije vezana uz uvjete, a daje prostor za opraštanje i prihvaćanje. == Ljubav prema sebi == Ljubav prema sebi, poznata i kao samoljubav, važan je aspekt zdravih odnosa s drugima. Bez sposobnosti da volimo i cijenimo sebe, teško je u potpunosti voljeti druge. Samoljubav podrazumijeva brigu o svom mentalnom i fizičkom zdravlju, prihvaćanje vlastitih nesavršenosti i razumijevanje svojih granica i potreba.{{Emocije}} {{Commonscat|Love}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Ljubav]] ahj9rt267sec1ku25ska442h6sjrb6j 3713905 3713904 2025-06-12T19:46:28Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.33.87.17|86.33.87.17]] ([[User talk:86.33.87.17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 3682191 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Ljubav''' je duboko emocionalno stanje koje se manifestira kroz osjećaje privrženosti, nježnosti, poštovanja, strasti i brige prema nekoj osobi, ideji, stvarima ili čak sebi. Može se ispoljavati na različite načine, od romantizma i intimnosti u odnosima između partnera, do ljubavi prema obitelji, prijateljima, pa i prema životinjama ili nekoj aktivnosti. Ljubav je kompleksna i može uključivati različite aspekte, kao što su: # '''Romantična ljubav''' – emocionalna povezanost koja uključuje strast i želju za zajedništvom s partnerom. # '''Obiteljska ljubav''' – osjećaj pripadnosti i brige za članove obitelji, poput ljubavi roditelja prema djeci. # '''Prijateljska ljubav''' – osjećaj povjerenja, poštovanja i podrške među prijateljima. # '''Samoljubav''' – briga za vlastito zdravlje, sreću i dobrostanje. # '''Bezuslovna ljubav''' – ljubav koja ne zahtijeva ništa zauzvrat, često se povezuje s ljubavlju roditelja prema djeci. Ljubav također može biti izvor velike sreće, ispunjenja i motivacije, ali i izazova, jer uključuje ranjivost i otvaranje prema drugim ljudima. Filozofi, pjesnici i znanstvenici su kroz povijest pokušavali definirati ljubav, no njezina složenost znači da ona često nadmašuje jednostavne definicije.Neki elementi koji su često prisutni u međuljudskoj ljubavi su: * ''naklonost'' – međusobno uvažavanje; * ''privrženost'' – zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba; * ''[[altruizam]]'' – međusobna nesebičnost; * ''uzvraćanje'' – obostrana ljubav; * ''vezanje'' – želja za očuvanjem ljubavi; * ''emocionalna intimnost'' – dijeljenje emocija i osjećaja; * ''prijateljstvo'' – prijateljski duh; porodična povezanost; * ''strast'' – seksualna želja; * ''psihička intimnost'' – dijeljenje intimnog osobnog prostora; * ''lični interes'' – želja za nekom nagradom; * ''uslužnost'' – želja za međusobnim pomaganjem. [[Susane Hendrick|Susane]] i [[Clyde Hendrick]] razvili su skalu ljubavnih odnosa baziranu na [[John Alan Lee]]ovoj teoriji zvanoj "''Stilovi ljubavi''", u kojoj je međuljudski ljubavni odnos podijeljen u šest dijelova: * '''Eros''' – strasna, fizička ljubav bazirana na fizičkom izgledu; * '''Ludus''' – ljubav se shvaća kao igra te je zabavna; * '''Storge''' – nježna ljubav koja se sporo razvija bazirajući se na sličnosti; * '''Pragma''' – pragmatična ljubav; * '''Manija''' – visoko emocionalna, nestabilna ljubav, stereotip romantične ljubavi; * '''Agape''' – nesebična, altruistična, duhovna ljubav. Istraživači Hendrick su otkrili da su muškarci više ludični i manični, dok su žene više storgične i pragmatične. == Misticizam i ljubav == U mnogim [[Misticizam|mističkim]] [[filozofija|filozofskim]], [[religija|vjerskim]] ili [[teozofija|teozofskim]] pravcima, pojam [[Bog|Božanske]] ljubavi je veoma izražen kao centralna tačka mističkog učenja i življenja, često izraženo putem repetitivnih molitvi, koreografije i obred == Ljubav i emocionalna povezanost == {{Wikicitat|Ljubav}}Ljubav je jedna od najvažnijih ljudskih emocija i često je izvor inspiracije u umjetnosti, književnosti, glazbi i filozofiji. Njezina priroda je toliko široka i raznolika da svaka osoba može doživjeti ljubav na svoj jedinstven način. Evo nekoliko dodatnih razmišljanja o ljubavi: Ljubav često uključuje stvaranje emocionalne povezanosti s nekim ili nečim. Ta povezanost može biti toliko snažna da se osjeća kao dio nas samih. U ljudskim odnosima, to je ono što nas motivira da dijelimo svoja iskustva, podržavamo jedni druge i stvaramo zajedničke uspomene. == Ljubav kao motivacija za rast == {{Wikirječnik|I love you|"Volim te" na različitim jezicima}}Ljubav može biti snažan motivator za osobni rast i razvoj. U zdravim odnosima, ljubav nas može potaknuti da postanemo bolja verzija sebe, podržavamo partnera ili voljenu osobu u njihovim ciljevima i nastojanjima, te ih volimo i u njihovim nesavršenostima. == Ljubav i ranjivost == Jedan od najdubljih aspekata ljubavi je sposobnost otvaranja prema nekome, prihvaćanja ranjivosti i iskrenosti. Ljubav uključuje povjerenje, što znači da dopuštamo drugima da nas vide u našoj punoj istini, sa svim našim vrlinama, ali i s nesigurnostima. Iako to može biti izazovno i ponekad boli, mnogi smatraju da je upravo u toj ranjivosti najdublja ljepota ljubavi. == Ljubav u različitim kulturama == Iako je ljubav univerzalno iskustvo, način na koji se izražava, razumije i vrednuje može se razlikovati od kulture do kulture. Neke kulture naglašavaju romantičnu ljubav i brak kao najvažniji cilj, dok druge stavljaju veći naglasak na obiteljske vrijednosti i zajedništvo. Ljubav može biti smatrana temeljnim dijelom ljudske povezanosti i društvenog života, i u mnogim kulturama postoje rituali i običaji povezani s ljubavlju i brakom. == Bezuslovna ljubav == Bezuslovna ljubav je vrsta ljubavi koja ne očekuje ništa zauzvrat. To je najčešće viđeno u ljubavi roditelja prema djeci, ali također se može nalaziti u duhovnim tradicijama ili među ljudima koji se posvećuju nekoj uzvišenoj misiji. Bezuslovna ljubav nije vezana uz uvjete, a daje prostor za opraštanje i prihvaćanje. == Ljubav prema sebi == Ljubav prema sebi, poznata i kao samoljubav, važan je aspekt zdravih odnosa s drugima. Bez sposobnosti da volimo i cijenimo sebe, teško je u potpunosti voljeti druge. Samoljubav podrazumijeva brigu o svom mentalnom i fizičkom zdravlju, prihvaćanje vlastitih nesavršenosti i razumijevanje svojih granica i potreba.{{Emocije}} {{Commonscat|Love}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Ljubav]] qaste76bu6iyxd2v4et25u5iiccubzv Goran Bregović 0 16665 3713903 3676930 2025-06-12T19:40:24Z Nerko65 55647 3713903 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Goran Bregović | počasni_sufiks = | slika = 20220710-Rudolstadt-Festival-2022-Goran-Bregovic-7849 (cropped).jpg | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = Brega | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1950|3|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[pop-rok]], folk | zanimanje = Muzičar, kompozitor | instrument = [[Gitara]], pjevanje, [[bas-gitara]] | karijera = 1969–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Bijelo dugme]], Kodeksi, [[Jutro (grupa)|Jutro]], Kayah, [[Cesária Évora]], Iggy Pop | veb-sajt = {{URL|goranbregovic.rs}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Goran Bregović''' (rođen 22. marta 1950) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] muzičar. Najpoznatiji je kao osnivač, producent, gitarista i vođa sarajevske rok grupe [[Bijelo dugme]]. Kao vođa Bijelog dugmeta, zajedno sa [[Indexi]]ma i [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]] ubraja se među najistaknutije predstavnike [[Sarajevska škola pop roka|Sarajevske škole pop roka]] i [[Pop i rok-muzika u Jugoslaviji|jugoslavenske pop i rok scene]]. Kao i njegovi muzički prethodnici iz [[YU grupa|YU grupe]], Bregović je koristio elemente narodne muzike sa [[balkan]]skih prostora pomiješanu sa zapadnom [[Rock muzika|rock muzikom]]. Na taj način je napravio muzički stil koji će muzički kritičari tokom 1970-ih nazivati "pastirski rok", a koji će muzički proslaviti [[Sarajevo]] i sarajevsku muzičku scenu na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Nakon prestanka sa radom u Bijelom Dugmetu, počeo je komponovati muziku za [[film]]ove. Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima je muzika za tri filma redatelja [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] (''[[Dom za vješanje]]'', ''[[Arizona Dream]]'' i ''[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]''). Za muziku u filmu ''Dom za vješanje'', Bregović je osvojio nagradu [[Zlatna palma]] na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu igranog filma u Puli]] 1990. godine, kao i druge nagrade. Goran Bregović je tokom svoje pet decenija duge karijere komponovao muziku za poznate svjetske pjevače, među kojima su: [[Sezen Aksu]], [[Kayah]], [[Iggy Pop]], [[Šaban Bajramović]], [[George Dalaras]] i [[Cesária Évora]].<ref name="ALL">{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/goran-bregovic-mn0000663443/biography|title=Biografija: Goran Bregović|work=allmusic.com|access-date=29. 12. 2020}}</ref> == Biografija == Goran Bregović je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] kod oca Franje Bregovića i majke Borke Perišić. Otac mu je bio oficir [[JNA]], a nakon razvoda roditelja Goran ostaje da živi sa majkom i dobrim dijelom je odrastao u Sarajevu. Svirao je [[Violina|violinu]] u [[Niža muzička škola|nižoj muzičkoj školi]], ali je u drugom razredu izbačen sa obrazloženjem da je netalentovan. Njegovo muzičko obrazovanje se svelo na ono što su mu pokazivali drugovi sve dok mu majka nije kupila prvu [[gitara|gitaru]]. Potom Bregović upisuje umjetničku školu, ali ga majka ubrzo ispisuje iz te škole, te ga upisuje u saobraćajnu školu. Kao kompromis, dopušta mu da nosi dugu kosu. Po prelasku u novu školu Bregović se pridružuje školskoj grupi ''Izohipse'' kao [[bas-gitara|bas-gitarista]]. Međutim, izbačen je i iz ove škole (ovog puta zbog lošeg ponašanja - slupao je školski [[Mercedes]]). Bregović tada upisuje gimnaziju i pristupa gimnazijskoj muzičkoj grupi ''Beštije'' u kojoj je opet svirao bas-gitaru. Sa ovim prvim muzičkim grupama stiče svoja prva iskustva kao instrumentalista. U njegovoj šesnaestoj godina napušta ga majka i Goran se mora brinuti sam za sebe svirajući narodnjake u kafani u [[Konjic]]u, radeći na gradilištu i prodavajući novine. Na nastupu Beštija primijetio ga je [[Željko Bebek]] i pozvao da svira [[bas-gitara|bas-gitaru]] u njegovoj grupi [[Kodeksi]], što je Goran prihvatio. U ljeto 1969. svirali su za turiste u [[dubrovnik|dubrovačkom]] hotelu Splendid. Potom su pozvani u [[Napulj]] da sviraju u noćnom klubu. Prihvataju poziv, ali se sa gazdom kluba razilaze u pogledu repertoara. Ipak ostaju u Napulju da sviraju po noćnim klubovima. U to vrijeme Bregović sa basa prelazi na [[gitara|solo gitaru]], a te, 1970. godine, grupa svira u sastavu: Goran Bregović, Željko Bebek, [[Zoran Redžić]] i [[Milić Vukašinović]]. U to vrijeme su bili pod snažnim uticajem muzike grupa [[Led Zeppelin]] i [[Black Sabbath]], za što je najzaslužniji bio Milić Vukašinović "zarazivši" ih tom vrstom muzike. Izgleda da je ovo bio razlog odlaska Željka Bebeka iz grupe u jesen 1980. godine. Krajem godine Bregovićeva majka i Redžićev brat [[Fadil Redžić|Fadil]] dolaze u Napulj i odvode momke nazad u Sarajevo. U jesen 1971. Goran upisuje studije [[filozofija|filozofije]] i [[sociologija|sociologije]] ali vrlo brzo odustaje. U isto vrijeme Milić Vukašinović odlazi u [[London]] tako da Bregović i Redžić počinju svirati u grupi [[Jutro (grupa)|Jutro]]. Tokom nekoliko slijedećih godina grupa često mijenja postave a 1. januara 1974. grupa Jutro postaje [[Bijelo dugme]]. Bijelo dugme je sigurno najpopularniji i jedan od najutjecajnijih rock sastava svih vremena na prostoru bivše Jugoslavije. U petnaest godina rada objavili su devet studijskih, tri koncertna albuma i mnogobrojna kompilacijska izdanja. U periodu od 1974 do 1989 punili su najveće dvorane i stadione "od [[Vardar]]a do [[Triglav]]a" i pored mnogih bendova bili jedini koji su ujedinili baš sve strukture društva i pomirili sve ukuse. Željko Bebek, Zoran Redžić, Vlado Pravdić, Milić Vukašinović, Điđi Jankelić, Mladen Vojičić Tifa, Alen Islamović te nažalost pokojni Ipe Ivandić i Laza Ristovski su pod sigurnim Bregovićevim vodstvom ostvarili svoje maksimume na polju muzike. Goran Bregović je bio autor, producent, gitarista, idejni i poslovni strateg i jedini stalni član Bijelog dugmeta. === Nakon Bijelog dugmeta === Kako je vrijeme Bijelog dugmeta prolazilo tako je i Bregović ulazio u svijet filmske muzike. Njegov prvi projekat je bio film [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] [[Dom za vješanje]] ([[1989]].) koji je postigao veliki uspjeh (i film i muzika iz filma). Bregović i Kusturica nastavljaju saradnju i na Kusturičinom slijedećem filmu - [[Arizona Dream]] snimljenom 1993. (zanimljivo da je Bregovićevu muziku izvodio američki roker [[Iggy Pop]]). Sljedeći njegov projekat, muzika za film [[Kraljica Margo]] opet postiže veliki uspeh, a film je dobio dvije nagrade na [[Kanski filmski festival|Kanskom festivalu]] 1994. Slijedeće godine [[Zlatna palma]] osvaja Kusturičin [[Bila jednom jedna zemlja]] za koji je Bregović komponovao muziku. Bregovićeva muzika donosi [[Južni Sloveni|južnoslovenske]] i [[Romi|romske]] teme i fuzija je popularne muzike sa tradicionalnom polifonom muzikom sa [[Balkan]]a, [[tango]]m i [[duvački orkestar|duvačkim orkestrima]]. Vrlo popularan u [[istočna Evropa|istočnoj Evropi]], Bregović je nekoliko puta optuživan za krađu originalne romske i narodne muzike sa Balkana i za njeno prerađivanje i prisvajanje autorstva. Godine 1997. je radio sa [[Turska|turskom]] pjevačicom [[Sezen Aksu]] na njenom albumu "''Düğün ve Cenaze''". Godine 2000. Bregović je snimio album "''Kayah i Bregović''" sa popularnom [[Poljska|poljskom]] pjevačicom [[Kayah|Kajom]], koji je u Poljskoj prodat u više od 650.000 primjeraka. Godine 2005. učestvovao je na tri oproštajna koncerta Bijelog dugmeta. Goran Bregović je do 2011. godine živio u [[Pariz]]u sa suprugom Dženanom Sudžukom i svoje tri kćerke: Emom, Unom i Lulom. Također ima kćerku Željku (iz mladalačke veze sa plesačicom iz sarajevskog noćnog kluba), koja mu je rodila unuku Bjanku. Od januara 2011. godine živi u Sarajevu sa svojom porodicom. == Diskografija == === Sa Bijelim dugmetom === * 1974 ''[[Kad bi' bio bijelo dugme|Kad bi bio bijelo dugme]]'' * 1975 ''[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]'' * 1976 ''[[Eto! Baš hoću!|Eto! baš hoću]]'' * 1977 ''[[Koncert kod Hajdučke česme]]'' * 1979 ''[[Bitanga i princeza (Bijelo dugme)|Bitanga i princeza]]'' * 1980 ''[[Doživjeti stotu (Bijelo dugme)|Doživjeti stotu]]'' * 1981 ''[[5. april '81|5.april '81]]'' * 1982 ''[[Singl ploče (1974–1975) (Bijelo dugme)|Singl ploče (1974-1975)]]'' * 1982 ''[[Singl ploče (1976-1980) (Bijelo dugme)|Singl ploče (1976-1980)]]'' * 1983 ''[[Uspavanka za Radmilu M. (Bijelo dugme)|Uspavanka za Radmilu M.]]'' * 1984 ''[[Kosovka djevojka (Bijelo dugme)|Kosovka djevojka]]'' * 1986 ''[[Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo]]'' * 1989 ''[[Ćiribiribela]]'' == Solo albumi i muzika za film == * ''[[Goran Bregović (album)|Goran Bregović]]'' (1976, [[PGP RTB]]) * ''A milicija trenira strogoću'' (1983, [[Jugoton]]) * ''Dom za vješanje'' (1989, Kamarad - [[Diskoton]]) * ''[[Kuduz (Goran Bregović)|Kuduz]]'' (1989, [[Diskoton]]) * ''[[Les Temps des Gitans - Kuduz]]'' (1990, Kamarad - [[PolyGram]] - [[Komuna Beograd|Komuna]]) * ''[[Arizona Dream (muzika za film)|Arizona Dream]]'' (1993, Kamarad - PolyGram - Komuna) * ''[[La reine Margot (muzika za film)|La reine Margot]]'' (1994, Kamarad - PolyGram - Komuna) * ''[[Underground (muzika za film)|Underground]]'' (1995, Kamarad - PolyGram - Komuna) * ''[[P.S. (album)|P.S.]]'' (kompilacija 1996, Komuna) * ''[[Silence of the Balkans]]'' (uživo 1997, [[Mercury Records]]) * ''[[Düğün ve Cenaze]] sa [[Sezen Aksu]]'' (1997) * ''Protopsálti (Πρωτοψάλτη)- Paradéchtika (Παραδέχτηκα)'' (1998) * ''Ederlezi'' (kompilacija 1998, PolyGram * ''[[Thessaloniki - Yannena with Two Canvas Shoes]] sa [[George Dalaras]]'' (1999) * ''[[Songbook]]'' (kompilacija 2000, Mercury Records - [[Universal Music Group|Universal]]) * ''[[Kayah i Bregović]]'' (2000) * ''[[Tales and songs from weddings and funerals]]'', muzika za film (2002) * ''[[Goran Bregovic's Karmen with a Happy End]]'' (2007- Universal) * ''[[Alkohol (album)|Alkohol]]'' (2008) * ''[[Mustafa (muzika za film)|Mustafa]], muzika za dokumentarni film o [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafi Kemalu Ataturku]]<ref name="ALL"/> == Zanimljivosti == * Učestvovao na [[Omladinske radne akcije|radnoj akciji]] „Kozara 76“ i dobio [[udarnik|udarničku]] značku. * Na Devetom kongresu Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine primio plaketu u ime grupe. * Izbačen je iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] zbog neredovnog dolaska na partijske sastanke. == Također pogledajte == * [[Bijelo dugme]] == Literatura == * Antikvarnica snova, [[Želimir Altarac Čičak]], izdavač Dobra knjiga, Sarajevo 2017., {{ISBN|978-9958-27-384-1}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Goran Bregović}} * [http://www.goranbregovic.rs/ Zvanična stranica] * {{imdb title|id=0005975|title=Goran Bregović}} {{Bijelo dugme}} {{Zdravko Čolić}} {{Zlatna arena - muzika}} {{DEFAULTSORT:Bregović, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Bijelo dugme]] [[Kategorija:Jugoslavenski gitaristi]] n8qh4ct93m5z0rxogqgsci77idomaci Davor Sučić 0 17862 3713867 3640922 2025-06-12T15:14:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Davor Sučić | počasni_sufiks = | slika = SejoSexon.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = Davor Sučić | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = Sejo Sexon, Sula, Elvis J. Spahović | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1961|6|7}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[FNRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Rokenrol]], [[novi primitivizam]], [[Rock muzika|rock]] | zanimanje = [[Pjevanje|Pjevač]], [[kompozitor]], tekstopisac, muzički producent, [[glumac]], [[redatelj]] | instrument = [[Pjevanje|Vokal]], [[Gitara|ritam gitara]], akustična gitara, udaraljke | karijera = [[1980]]–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Zabranjeno pušenje]], [[Shaderwan Code]], [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Davor Sučić''' (rođen 7. juna 1961), poznatiji kao '''Sejo Sekson''', jeste bosanskohercegovački [[rokenrol]] muzičar, [[kompozitor]], tekstopisac, muzički producent, [[glumac]] i [[redatelj]]. Najpoznatiji je kao vođa sastava i suosnivač sarajevskog rock benda [[Zabranjeno pušenje]]. Sudjelovao je u radu na [[Diskografija grupe Zabranjeno pušenje|svim izdanjima Zabranjenog pušenja]]. Bio je jedan od utemeljitelja pokreta [[novi primitivizam]] u svom rodnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]]. Također je sudjelovao i u radu na humorističnoj [[TV-serija|TV-seriji]] ''[[Top lista nadrealista|Top listi nadrealista]]''. == Muzička karijera == === Od 1980. do 1990. === Sučić je počeo svirati [[Gitara|gitaru]] kada je imao 12 godina. Godine 1978. osnovao je rock bend po imenu Pseudo Blues Band s [[Nenad Janković|Nenadom Jankovićem]], pjevačem i [[Klavijature|klavijaturistom]] koji je tada bio njegov komšija u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju Koševo.<ref>{{cite web |title=INTERVJU: DAVOR SUČIĆ: ‘Ne želim pjevati budnice i opjevavati generale da bih od mesara dobio but, a od taksista vožnju’ |url=http://www.nacional.hr/intervju-davor-sucic-ne-zelim-pjevati-budnice-i-opjevavati-generale-da-bih-od-mesara-dobio-but-a-od-taksista-voznju/ |work=nacional.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Bend je radio na snimanju psihodeličnih pjesama u domaćoj produkciji i nije imao nastupe uživo niti službena izdanja. Godine 1980. dvojcu se pridružuje bubnjar [[Zenit Đozić]], a bend mijenja naziv u [[Zabranjeno pušenje|Pseudo Blues Band Zabranjeno pušenje]].<ref name="zpbio">{{cite web |title=Sejo Sexon (Davor Sučić) Biografija |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/sejo-sexon-davor-sucic/#more-85 |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=17. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117061230/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/sejo-sexon-davor-sucic#more-85 |url-status=dead }}</ref> U bendu je bio i mlađi brat Nenada Jankovića, [[Dražen Janković|Dražen]]. U početku, koristeći pseudonim Elvis J. Spahović, Sučić postaje jedan od utemeljitelja pokreta [[novi primitivizam]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Godine 1981, dok je većina članova benda otišla na odsluženje [[Vojska|vojnog roka]], Sučić i Dražen Janković sastaju se s [[Elvis J. Kurtović|Mirkom Srdićem]] i formiraju bend [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]].<ref name="EJKHM">{{cite web |title=Elvis J. Kurtovich & His Meteors: Čudesan svijet zaboravljenog kralja |url=http://www.rockomotiva.com/starinarnica/ovako-se-ranije-sviralo/elvis-j-kurtovich-his-meteors-cudesan-svijet-zaboravljenog-kralja/ |work=rockomotiva.com |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=24. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180824135842/http://www.rockomotiva.com/starinarnica/ovako-se-ranije-sviralo/elvis-j-kurtovich-his-meteors-cudesan-svijet-zaboravljenog-kralja/ |url-status=dead }}</ref> Ubrzo se bend proširuje novim članovima kada dolaze [[Dražen Ričl]] i Radomir "Hare" Gavrilović. Grupa zamišljena kao neobavezno druženje počinje sa koncertima već u jesen 1981. Bend uskoro pribavlja status kultne grupe čiji uspjeh premašuje onaj njihovih matičnih grupa.<ref name="zpbio"/> U to vrijeme, Sučić i Srdić pišu pjesme koje će se naći na njihovom debi albumu ''[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]]'', objavljenom 1984.<ref name="EJKHM"/> Istovremeno je Sučić radio na prvoj pjesmi Zabranjenog pušenja, "Penzioneri na more idu zimi", za [[Radio Sarajevo]]. Na nastupima ove grupe počinje koristiti umjetničko ime Sejo Sexon. Godine 1982. Sučić je napustio bend Elvis J. Kurtović & His Meteors. Sučić je sa Zabranjenim pušenjem nastupao po sarajevskim klubovima dvije godine prije nego što su u jesen 1983. počeli sa snimanjem pjesama za njihov debitantski album. Proces snimanja pjesama, u skromnom studiju producenta Paše Ferovića, trajao je sedam mjeseci prije nego što je u aprilu 1984. objavljen album ''[[Das ist Walter]]''. Zagrebački [[Jugoton]] album prvo izdaje u samo 3.000 primjeraka, što je jasno ukazivalo na izrazito niskim tržišnim očekivanjima.<ref name="jabuka">{{cite web |title=Kako je i kad nastalo Zabranjeno Pušenje? |url=https://www.jabuka.tv/kako-je-i-kad-nastalo-zabranjeno-pusenje/ |work=jabuka.tv |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Iako je album bio objavljen u skromnom tiražu, konačni broj prodanih primjeraka od 100.000 postavlja rekord za prekoračenje početnog tiraža; za 30 puta je premašen prvi tiraž. Skupina 1984. kreće na koncertnu turneju s 60 koncerata po najvećim dvoranama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] i postaje najveća rock atrakcija nakon samo jednog objavljenog albuma.<ref name="crorec">{{cite web |title=Zabranjeno pušenje History at Croatia Records |url=https://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101039&x=16&y=6 |work= crorec.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> U drugom dijelu 1980-ih, Sučić je napisao, aranžirao i producirao pjesme za još tri studijska albuma Zabranjenog pušenja. Drugi studijski album ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'' zagrebački Jugoton je izdao 11. juna 1985. Treći i četvrti studijski album, ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'' i ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]'', objavljeni su 1987. i 1989. u izdanju sarajevske diskografske kuće [[Diskoton]]. Godine 1990. Sučić je zajedno s Darkom "Minkom" Ostojićem i Farisom Arapovićom napustio Zabranjeno pušenje zbog različitog pogleda na viziju benda i politički angažman.<ref name="jabuka"/><ref name="crorec"/> U to vrijeme, Sučić i Ostojić rade na svom solo projektu za Diskoton, ali se taj studijski album nije objavio zbog početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="zpbio"/> === Od 1995. do 2010. === Nakon rata Sučić se preselio u [[Zagreb]], gdje je živio neko vrijeme. Kasnije se vratio u svoj rodni grad Sarajevo, i zajedno s Mirkom Srdićem obnovio Zabranjeno pušenje. Prateći bend ''Top liste Nadrealista'' s članovima Sejo Kovo, Đani Pervan, Dušan Vranić i [[Samir Ćeramida]] postaju jezgra novog Zabranjenog pušenja. U to vrijeme grupa radi na svom novom studijskom albumu. Tako se peti album Zabranjenog pušenja ''[[Fildžan viška]]'' izdaje 1997. u izdanju Dallas Recordsa i Nimfa Sounda. Sučić je uz pomoć Srdića napisao sve pjesme te producirao album. U novembru 1995. u Zagrebu Sučić je osnovao nezavisnu izdavačku kuću i firmu za video produkciju [[TLN-Europa]]. U martu 1999. Sučić je završio šesti studijski album Zabranjog pušenja pod naslovom ''[[Agent tajne sile]]''. Album je objavljen u junu iste godine.<ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušenje – Agent tajne sile (1999.) |url=http://novosti.hr/zabranjeno-pusenje-agent-tajne-sile-1999/ |work=novosti.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Naredni studijski album ''[[Bog vozi Mercedes]]'' objavljen je u decembru 2001. Ovaj album je snimljen u domaćoj produkciji u improvizovanim studijima u Bjelolasici i [[Ivanić-Grad]]u. Album je bio zamišljen kao "odmor" od velikih muzičkih projekata tako da niko nije očekivao da će to postati najprodavani album Zabranjog pušenje nakon rata, koji se prodao u više od 35.000 primjeraka. Sučić je napisao scenarij i režirao četiri videospota (od šest ukupno) s tog albuma.<ref name="zpbio"/> Za pjesmu "Arizona Dream" osvojio je [[Indexi (nagrada)|Davorinovu]] nagradu za najbolju rock pjesmu 2002.<ref>{{cite web |title=2002 Davorin Awards |url=http://davorin.ba/nagrada/2002.htm |work=davorin.ba |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=12. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612114540/http://davorin.ba/nagrada/2002.htm |url-status=dead }}</ref> Sučić je 2002. otišao sa Zabranjenim pušenjem na turneju po [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tada su snimili i [[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|drugi uživo album]] grupe u [[St. Louis]]u.<ref>{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje u Tvornici predstavlja “Live In St.Louis” |url=https://www.muzika.hr/najave/zabranjeno-pusenje-u-tvornici-predstavlja-live-in-st-louis/ |work=muzika.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Za promotivne svrhe napravili su videospot za, veliki hit 1980-ih, pjesmu "Zenica Blues" tačno 20 godina po objavljivanju ove pjesme. Kruna ovog perioda je nastup na festivalu [[Baščaršijske noći]] u Sarajevu, gdje na otvorenom koncertu Zabranjenog pušenja svira pred 15 hiljada ljudi. Sredinom 2004, Sučić počinje raditi na novom izdanju Zabranjenog pušenja, dvostrukom albumu ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]''. Sljedeće godine komponuje muziku za bosanskohercegovačku akcijsku-komediju ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'' koji izlazi 2006. u režiji [[Jasmin Duraković|Jasmina Durakovića]]. Na tom projektu je imao priliku sarađivati s muzičarima različitih žanrova, kao što su: [[Halid Bešlić]], [[Arsen Dedić]] i [[zbor Arabeske]]. U junu 2006. pjesma "Nema više", prvi [[Muzički singl|singl]] s albuma ''Hodi da ti čiko nešto da!'', zasjeda na 1. mjesto mnogih [[radio stanica]]. Sučić je napisao ovu pjesmu s bosanskim piscem [[Nenad Veličković|Nenadom Veličkovićem]]. Zabranjeno pušenje 16. novembra 2006. izdaje spomenuti studijski album, ukupno svoj osmi.<ref>{{cite web |title=Novi album Pušenja na kioscima Tiska |url=https://www.muzika.hr/novi-album-pusenja-na-kioscima-tiska/ |work=muzika.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> U isto vrijeme Sučić je komponovao i muziku za pozorišnu predstavu ''Grad od snova'' Narodnog pozorišta u [[Tuzla|Tuzli]]. Do kraja 2006. Sučić počinje raditi na formiranju grupe [[Shaderwan Code]] u koji pored članova grupe Zabranjenog pušenja uključuje i članice zbora Arabeske.<ref>{{cite web |title=Novi album grupe Shaderwan Code "Ah, što ćemo ljubav kriti" |url=https://www.menart.hr/glazba/hr/novosti/novi-album-grupe-shaderwan-code-ah-sto-cemo-ljubav-kriti/ |work=menart.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Pjesme ove grupe objedinjuju [[Sevdalinka|folk tradiciju]] Zapadnog Balkana, islamsku poetiku [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i bosanskih muslimana, ideju [[rock and roll]]a kao prvenstveno progresivne i za različite utjecaje otvorene muzike, ali i klasični [[jazz]] zvuk.<ref>{{cite web |title=About Shaderwan Code |url=http://www.shaderwancode.com/eng/ |work=shaderwancode.com |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Pjesme za njihov debitantski studijski album ''Kad procvatu behari'' snimaju se tokom 2009. U jesen 2008. Sučić radi na novom albumu Zabranjenog pušenje zajedno s gitaristom benda [[Toni Lović|Tonijem Lovićem]]. Godinu dana kasnije deveti studijski album ''[[Muzej Revolucije]]'' se izdaje 7. novembra, na 92. godišnjicu [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].<ref>{{cite web |title=Protestno pismo industriji nejednakosti |url=https://www.muzika.hr/albumi/protestno-pismo-industriji-nejednakosti/ |work=muzika.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title='Muzej revolucije' |url=https://www.tportal.hr/magazin/clanak/muzej-revolucije-20091104 |work=tportal.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> === Poslije 2010. === Godine 2011. Sučić je režirao videospot za treći single s albuma ''Muzej Revolucije'', pod nazivom "Kada Sena pleše". Bio je to njegov [[reditelj]]ski debi, a napisao je [[scenarij]] za isti video.<ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušnje "Kada Sena pleše" |url=https://glazba.hrt.hr/109584/zabranjeno-pusnje-kada-sena-plese |work=glazba.hrt.hr |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=26. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826183003/https://glazba.hrt.hr/109584/zabranjeno-pusnje-kada-sena-plese |url-status=dead }}</ref> U aprilu 2011. Sučić s bendom Shaderwan Code izdaje njihov debitantski album ''[[Kad procvatu behari]]''.<ref>{{cite web |title=Kad procvatu behari: Prvi album Shaderwan Code izlazi 15. aprila |url=https://www.muskiportal.com/kad-procvatu-behari-prvi-album-shaderwan-code-izlazi-15-aprila/?cn-reloaded=1 |work=muskiportal.com |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=26. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150312/https://www.muskiportal.com/kad-procvatu-behari-prvi-album-shaderwan-code-izlazi-15-aprila/?cn-reloaded=1 |url-status=dead }}</ref> Nakon toga on je režirao još jedan videospot, i to za pjesmu "Samir-time", peti i posljednji singl s ''Muzeja revolucije''.<ref>{{cite web |title=Pogledajte premijeru spota "Samir-time" Zabranjenog pušenja |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/pogledajte-premijeru-spota-samir-time-zabranjenog-pusenja/120626020 |work=klix.ba |access-date=23. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Pjesma "Samir-time": Zabranjeno pušenje ima novi spot! |url=http://24sata.info/magazin/muzika/102030-video-pjesma-samir-time-zabranjeno-pusenje-ima-novi-spot.html |work=24sata.info |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=26. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826164741/http://24sata.info/magazin/muzika/102030-video-pjesma-samir-time-zabranjeno-pusenje-ima-novi-spot.html |url-status=dead }}</ref> Tokom 2012. Sučić je s Lovićem napisao i producirao deset novih pjesama koje su se našle na desetom studijskom albumu Zabranjenog pušenja ''[[Radovi na cesti]]''. Album su 10. oktobra 2013. objavili [[Croatia Records]] i [[Dallas Records]].<ref>{{cite web |title=“Zabranjeno pušenje” u Zagrebu obilježava 30 godina djelovanja |url=http://zg-magazin.com.hr/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-obiljezava-30-godina-djelovanja/#more-14182 |work=zg-magazin.com.hr |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=3. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181003183407/http://zg-magazin.com.hr/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-obiljezava-30-godina-djelovanja/#more-14182 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Besplatno preuzmite novi album Zabranjenog pušenja - "Radovi na cesti" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/besplatno-preuzmite-novi-album-zabranjenog-pusenja-radovi-na-cesti/131009103 |work=klix.ba |access-date=23. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Skinite novi album Zabranjenog pušenja - Radovi na cesti |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/skinite-novi-album-zabranjenog-pusenja-radovi-na-cesti/128025 |work=radiosarajevo.ba |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Režirao je dva videospota za promociju ovog albuma. Dana 28. decembra 2013. Sučić i članovi grupe Zabranjeno pušenje proslavili su 30. godišnjicu rada benda sa svojim fanovima na koncertu u [[Skenderija|Skenderiji]] u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušenje večerašnjim koncertom slavi 30 godina rada |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/zabranjeno-pusenje-vecerasnjim-koncertom-slavi-30-godina-rada/131227096 |work=klix.ba |access-date=23. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=30 godina Zabranjenog pušenja i slavljenički koncert u Sarajevu |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/30-godina-zabranjenog-pusenja-i-slavljenicki-koncert-u-sarajevu/133647 |work=radiosarajevo.ba |access-date=23. 9. 2018}}</ref> U 2017. Sučić je sa Zabranjenim pušenje imao nastupe na [[Novi Sad|novosadskom]] festivalu EXIT,<ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušenje 19.05.2017. |url=https://www.exitfest.org/en/zabranjeno-pusenje |work=exitfest.org |access-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150339/https://www.exitfest.org/en/zabranjeno-pusenje |archive-date=26. 8. 2018 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušenje na Exitu: Ovaj festival je jak argument da rock'n'roll još postoji |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/zabranjeno-pusenje-na-exitu-ovaj-festival-je-jak-argument-da-rock-n-roll-jos-postoji/170523094 |work=klix.ba |access-date=23. 9. 2018}}</ref> kao i a na beogradskom Beer Festu.<ref>{{cite web |title=Direktori, Mortal Kombat, Škrtice i Zabranjeno pušenje na Belgrade Beer Festu |url=http://balkanrock.com/vesti/najave/direktori-mortal-kombat-skrtice-i-zabranjeno-pusenje-na-belgrade-beer-festu/ |work=balkanrock.com |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=26. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826153620/http://balkanrock.com/vesti/najave/direktori-mortal-kombat-skrtice-i-zabranjeno-pusenje-na-belgrade-beer-festu/ |url-status=dead }}</ref> == Rad na radiju i televiziji == === Top lista nadrealista === {{Glavni|Top lista nadrealista}} Sučić je povremeno radio na skeč-humorističnoj televizijskoj emisiji ''[[Top lista nadrealista]]'' između 1984. i 1991.<ref name="zpbio"/> Emisija je emitovana na [[Radiotelevizija Sarajevo|TV Sarajevo]]. Godine 1989. producirao je veliki teatarsko-muzički program ''Top lista Nadrealista – LIVE'' koji je odsviran u 60 najvećih gradova [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem juna 1992. započeo je raditi na 15-minutnim radio emisijama za ''Top listu nadrealista''. U augustu 1993, nakon 50 emisija na radiju, grupa je snimila i emitovala četiri televizijske epizode.<ref name="zpbio"/> S [[Opsada Sarajeva|dolaskom struje u Sarajevu]] ''Top lista Nadrealista'' počinje sa scenskom, muzičkom i video produkcijom. Sučić je producirao muziku za TV-seriju i pozorišnu predstavu ''TLN Live'' koju je na besplatnim nastupima vidjelo 20.000 sarajlija. Nakon ponovnog spajanja Zabranjenog pušenja 1996, Sučić i [[Elvis J. Kurtović]] rade i na nastupima ''Top liste Nadrealista'', koja poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnog iskustva u BiH]] ostvaruje preko 300 nastupa po BiH, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Danska|Danskoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] pod pokroviteljstvom sarajevske kancelarije USAID-a.<ref name="jabuka"/> === Drugi projekti === Kasnih 1980-ih, Sučić je komponovao i muziku za dvije televizijske serije za djecu koje je režirao Timothy John Byford za [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]].<ref name="zpbio"/> Zajedno s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i Miroslavom "Ćirom" Mandićem dobio je Zlatnu ružu u Monterreyu za najbolji reklamni klip 1990. Sučić se pojavio 2009. na [[Televizija OBN|televiziji OBN]] gdje je zajedno sa [[Sead Lipovača|Seadom Lipovačom]], [[Davor Gobac|Davorom Gobcem]] i Vinkom Štefanac bio u žiriju muzičkog takmičenja ''Rat bendova''.<ref>{{cite web |title=Prilika za mlade glazbenike: Kreće novi reality show "Rat bendova" |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/prilika-za-mlade-glazbenike-krece-novi-reality-show-rat-bendova/447904.aspx |work=index.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> == Humanitarni rad == Od 1994. Sučić sarađuje s humanitarnom organizacijom Umbrella Grant te kao project menadžer organizuje 80 dobrotvornih koncerata za izbjeglice i raseljena lica širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Danske.<ref name="zpbio"/> Nakon 2000. Sučić sa svojim kolegama iz benda Zabranjeno pušenje sudjeluje u jednom društvenoodgovornom projektu gdje su organizovali muzičke radionice za djecu i mlade koji su bili žrtve [[Kopnena mina|mina]].<ref>{{cite web |title=Predstave o opasnostima od mina i radionice za djecu žrtve mina – dio Festivala prvih |url=https://www.hcr.hr/hr/aktualnostCijela.asp?ID=43 |work=hcr.hr |access-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180821191937/https://www.hcr.hr/hr/aktualnostCijela.asp?ID=43 |archive-date=21. 8. 2018 |url-status=dead }}</ref> Radionice su organizovane dva puta godišnje. Zimske radionice održane su u [[Kranjska Gora|Kranjskoj Gori]], a ljetne su održane u [[Rovinj]]u.<ref>{{cite web |title=Rovinjski projekt Račanove supruge za djecu žrtve mina |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/13165/rovinjski-projekt-racanove-supruge-za-djecu-zrtve-mina |work=nacional.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> Projekat je dobio podršku ambasada Kanade, Norveške i SAD-a u Zagrebu. Posljednjih godina projekt je proširen i na djecu iz Bosne i Hercegovine. == Privatni život== Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovnu školu i [[Druga gimnazija (Sarajevo)|Drugu sarajevsku gimnaziju]]. U to vrijeme je htio biti psihijatar, što je značilo prvo diplomiranje medicine prije početka specijalizacije na studiju psihijatrije. Tako je apsolvirao na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], ali ne i diplomirao jer je počeo ozbiljno baviti muzikom. Godine 2003. oženio je Sašu Midžor, hrvatsku fotografkinju. Zajedno imaju dvoje djece, sin Vito (2004) i kćerka Nora (2010).<ref>{{cite web |title=Da nisam roker, bio bih psihijatar i liječio budale |url=https://www.tportal.hr/magazin/clanak/da-nisam-roker-bio-bih-psihijatar-i-lijecio-budale-20150619 |work=tportal.hr |access-date= 23. 9. 2018}}</ref> Također, ima kćer Tesu (1999.) iz prvog braka koja živi u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=Sejo Sexon: Više čokolade pojeo sam u ratu, nego dok je Saša bila trudna |url=https://klokanica.24sata.hr/roditelji/tatina-zona/vise-cokolade-pojeo-u-ratu-nego-dok-je-sasa-bila-trudna-475 |work=klokanica.24sata.hr |access-date= 23. 9. 2018}}</ref> Sučić piše kratke priče i kolumne za dnevni list ''Glas Slavonije''<ref>{{cite web |title=Na četvrto predavanje niza „Uhvati me za riječ“ – dolazi nam glazbenik iz Zabranjenog pušenja – Davor Sučić |url=http://dkefzg.hr/davor-sucic/ |work=dkefzg.hr |access-date=23. 9. 2018 |archive-date=23. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180823174342/http://dkefzg.hr/davor-sucic/ |url-status=dead }}</ref> već više od 15 godina. Diplomirao je [[Historija|historiju]] na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]] 2009. Naslov njegovog diplomskog rada je "Sukob omladinske supkulture i jugoslavenske službene politike osamdesetih godina dvadesetog stoljeća".<ref>{{cite web |title=Davor Sučić aka Sejo Sexon (Zabranjeno pušenje): “Crk’o je Vox, a ne Marshall” |url=https://www.muzika.hr/davor-sucic-aka-sejo-sexon-zabranjeno-pusenje-crko-je-vox-a-ne-marshall/ |work=muzika.hr |access-date=23. 9. 2018}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija grupe Zabranjeno pušenje}} {{Col-begin}} {{Col-break}} '''Zabranjeno pušenje''' * ''[[Das ist Walter]]'' (1984.) * ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'' (1985.) * ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'' (1987.) * ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]'' (1989.) * ''[[Fildžan viška]]'' (1996.) * ''[[Hapsi sve!]]'' (1998.) * ''[[Agent tajne sile]]'' (1999.) * ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001.) * ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]'' (2004.) * ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006.) * ''[[Muzej Revolucije]]'' (2009.) * ''[[Radovi na cesti]]'' (2013.) * ''[[Šok i nevjerica]]'' (2018.) * ''[[Live in Skenderija Sarajevo 2018]]'' (2022.) * ''[[Karamba!]]'' (2022.) {{Col-break}} ;Shaderwan Code * ''[[Kad procvatu behari]]'' (2011) * ''[[Ah, što ćemo ljubav kriti]]'' (2018) '''Elvis J. Kurtović & His Meteors''' *''[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]]'' (1984) '''Muzika za film i TV-serije''' * ''[[Top lista nadrealista]]'' (1984) * ''Tragom ptice dodo'' (1988) * ''Paket'' (1994) * ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'' (2002) * ''Ja sam iz Krajine, zemlje kestena'' (2013) {{Col-end}} == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | 1984–1991. | ''[[Top lista nadrealista]]'' (TV-serija) | Gostujuće uloge | |- | 2002. | ''Na svoji Vesni'' | Interpolov policajac | |- | 2002. | ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'' | Frontmen benda (nenavedeno) | Isto i kompozitor |- | 2008. | ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' (TV-serija) | Sula | Sezona 1, epizoda: 33 |- | 2009. | ''Partizanski film'' | Sam sebe | [[Dokumentarni film|dokumentarni]] |- | 2013. | ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' (TV-serija) | Sula | Sezona 5, epizoda: 16 |- | 2016. | ''[[No Smoking in Sarajevo]]'' | Sam sebe | dokumentarni |- | 2017. | ''Zarobljeno vreme'' | Sam sebe | dokumentarni |- | 2019. | ''Tusta'' | Sam sebe | dokumentarni |- | 2020. | ''Rokopisac'' | Sam sebe | Sezona 1, epizoda: 2 |- |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Davor Sučić}} * {{IMDb name|id=1205140|name=Sejo Sexon}} * [https://www.discogs.com/artist/657456-Sejo-Sexon Davor Sučić] na Discogsu * [http://www.zabranjeno-pusenje.com/ Zabranjeno pušenje] * [https://balkans.aljazeera.net/program/fullscreen/2023/2/18/intervju-sa-sulom-fullscreen ''Fullscreen'': Intervju sa Sulom], [[Al Jazeera Balkans]], 18. 2. 2023. {{Zabranjeno pušenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sučić, Davor}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Članovi benda Zabranjeno pušenje]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski gitaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] qhjsod4rrvn0dgmguuy0el0k25cokc5 Hajrudin Varešanović 0 18608 3713919 3713757 2025-06-12T20:24:36Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Sulov Jondauss 76|Sulov Jondauss 76]] ([[User talk:Sulov Jondauss 76|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3690376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Hajrudin Varešanović | slika = Hari Mata Hari Mezzovico.JPG | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|1|16}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevač, [[kompozitor]], tekstopisac, producent | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Hajrudin Varešanović''', poznatiji kao '''Hari Varešanović''' (rođen 16. januara 1961 u Sarajevu), jedan je od najznačajnijih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] kantautora i pjevač sarajevske [[Pop-muzika|pop]] grupe [[Hari Mata Hari]]. Jedan je od najpopularnijih pjevača na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] počevši od druge polovine 1980-ih pa do danas.<ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Biografija i karijera == === Počeci === Hajrudin Varešanović rođen je 1961. godine u Sarajevu kao drugo dijete Reufika, mehaničara, i Zlate, blagajnice. Odrastao je na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], sarajevskom starogradskom naselju. Njegov djed, Mehaga Varešanović, bio je jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]].<ref name="espreso">{{cite web |title=Hari Varešanović: Sreo sam ženu koja je ključ moje sreće |url=https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/6000/hari-varesanovic-sreo-sam-zenu-koja-je-kljuc-moje-srece |website=glossy.espreso.co.rs |date=16. 11. 2009}}</ref> Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati [[Gitara|gitaru]]. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina pjevao je sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na Vratniku, Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[Filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za fotografiju. Profesionalnu estradnu karijeru započeo je krajem 1970-ih u [[Sarajevo|sarajevskoj]] grupi "[[Zov (grupa)|Zov]]". Kao frontmen grupe postiže veliki uspjeh pjesmom "[[Golubica / Život|Golubica]]", u kojoj objedinjuje elemente pop i rok muzike sa elementima tradicionalnog bosanskog folklora. Na poziv [[Slobodan Vujović|Slobodana Vujovića]] prelazi u [[Ambasadori|Ambasadore]] sa kojima je snimio četiri singl ploče i album "[[Dao sam ti sve što se moglo dati]]". S ovim sastavom okušao se kao tekstopisac i kompozitor stasavši u profesionalnog umjetnika. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u srbijanskom gradu [[Niš]]u <ref name="janjatović"/>, pojavio se na muzičkoj sceni kao solist objavljujući 1982. album "[[Zadnja rupa na svirali]]", kojeg je objavio beogradski [[Jugodisk]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/724798-Hari-Vare%C5%A1anovi%C4%87-Zadnja-Rupa-Na-Svirali|title= ''Hari Varešanović – Zadnja Rupa Na Svirali''|website= discogs.com|access-date= 20. 3. 2025}}</ref> U septembru 1985. Hajrudin Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] - [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] - pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage".<ref name="janjatović"/> Godine 1997. četiri pjesme s njegovog debitantskog studijskog albuma uvrštene su na kompilaciji "[[Nisu svi budale kao mi]]", zajedno s pjesmama [[Mladen Vojičić Tifa|Mladena Vojičića Tife]], [[Zerina Cokoja|Zerine Cokoje]] i [[Seid Memić Vajta|Seida Memića Vajte]].<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/4918621-Tifa-Band-Vajta-Zerina-Mata-Hari-Nisu-Svi-Budale-Kao-Mi|title= ''Tifa & Band, Vajta, Zerina, Mata-Hari''|website= discogs.com|access-date= 20. 3. 2025}}</ref> === Hari Mata Hari === Sredinom 1980-ih njegova nova grupa [[Hari Mata Hari]] počinje pohod na [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] top ljestvice. Međutim, njihov [[U tvojoj kosi|debitantski album]] nije izazvao veću pažnju publike. Pravi uspjeh dolazi nakon objavljivanja albuma "[[Ja te volim najviše na svijetu]]", nakon kojeg slijedi niz veoma uspješnih albuma. Uspjeh kod publike ostvaren je zahvaljujući njihovoj profesionalnosti i veoma uspješnoj kombinaciji plesnih pjesama, a posebno romantičnih ljubavnih balada. Veliki doprinos kvalitetu njihovih pjesama dali su kompozitorski dvojac braće [[Edo Mulahalilović|Ede]] i [[Adi Mulahalilović|Adija Mulahalilovića]] kao i mnogobrojni gostujući pjevači i muzičari s područja bivše Jugoslavije. U dijelu svojih hitova uz savremenu pop muziku koristili su i lokalni melodijski kolorit uz upotrebu [[Sevdalinka|sevdalinke]], a u tekstovima, koje je uglavnom pisao njihov dugogodišnji saradnik [[Fahrudin Pecikoza]] koristili su elemente sredine iz koje potječu ("[[Prsten i zlatni lanac]]", "[[Sedam rana od sedam jarana]]"). Sve ovo rezultiralo je milionskim tiražima prodatih ploča i [[Compact disc|CD]]-a, svejugoslavenskoj popularnosti i nadasve kvalitetnim muzičkim proizvodom obilježivši vrijeme kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, kad je grupa "Hari Mata Hari" slovila za apsolutni vrh domaće zabavne i pop muzike. Istovremeno, bili su jedan od muzičkih sastava, koji je zajedno sa [[Crvena jabuka|Crvenom jabukom]], [[Valentino (grupa)|Valentinom]], [[Merlin (grupa)|Merlinom]] i drugima, uspješno predstavljao [[Sarajevska škola pop roka|sarajevsku školu pop roka]].<ref name="janjatović"/><ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 20. 3. 2025}}</ref> === Eurosong === Hajrudin Hari Varešanović je zajedno sa grupom "Hari Mata Hari" četiri puta nastupao na nacionalnim izborima za [[Eurosong|Pjesmu Eurovizije]]. Prvi put se pojavio na jugoslavenskom izboru 1986. godine u [[Priština|Prištini]] sa pjesmom "U tvojoj kosi", s kojom zauzima peto mjesto, a godinu dana kasnije, 1987. na izboru u [[Beograd]]u njegova "[[Nebeska kraljica]]" zauzima 14. mjesto. Historija nastupa na bosanskim natjecanjima započinje 1999. godine na prvom svebosanskom izboru u [[Sarajevo|Sarajevu]], koji je održan u sklopu festivala [[Vaš šlager sezone]], gdje i pobjeđuje u jakoj konkurenciji između [[Dino Merlin|Dine Merlina]], [[Seid Memić Vajta|Vajte]], grupa [["Plavi orkestar"]] i [["7Up"]]. No kako je njegova pjesma "[[Starac i more]]" već bila objavljena u [[Finska|Finskoj]] ne odlazi na Euroviziju u [[Jerusalem]]. Godine 2006, Hajrudin Hari Varešanović, izravni kandidat i predstavnik Bosne i Hercegovine na Eurosongu u [[Atina|Atini]], sa pjesmom "[[Lejla]]" izborio je treće mjesto. "Lejla" je ljubavna balada sa karakterističnim elementima bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]], u kojoj u potpunosti do izražaja dolaze Harijeve glasovne sposobnosti. Autor pjesme je [[Željko Joksimović]].<ref name="janjatović"/> Hajrudin Hari Varešanović živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Diskografija == === S grupom Zov === * [[Golubica / Život|"Golubica" / "Život"]] - singl ploča * [[18 godina / Bosna|"18 godina" / "Bosna"]] - singl ploča === Solo === * "[[Zadnja rupa na svirali]]" - studijski album === S grupom Hari Mata Hari === ==== Studijski albumi ==== # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' ==== Singlovi ==== * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) ==== Kompilacije ==== # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1997 - ''[[Nisu svi budale kao mi]]'' (Tifa & Band, Vajta, Zerina, Mata Hari) # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' ==== Uživo ==== # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Također pogledajte == *[[Hari Mata Hari]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Hajrudin Varešanović}} {{DEFAULTSORT:Varešanović, Hajrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] szgrum2v6dboom8gd4ri6a4zpx6o8ml 3713931 3713919 2025-06-12T21:06:57Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/KWiki|KWiki]] ([[User talk:KWiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Sulov Jondauss 76|Sulov Jondauss 76]] 3713757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Hajrudin Varešanović | slika = Hari Varešanović, 2006 (cropped).JPG | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|1|16}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevač, [[kompozitor]], tekstopisac, producent | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Hajrudin Varešanović''', poznatiji kao '''Hari Varešanović''' (rođen 16. januara 1961 u Sarajevu), jedan je od najznačajnijih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] kantautora i pjevač sarajevske [[Pop-muzika|pop]] grupe [[Hari Mata Hari]]. Jedan je od najpopularnijih pjevača na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] počevši od druge polovine 1980-ih pa do danas.<ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Biografija i karijera == === Počeci === Hajrudin Varešanović rođen je 1961. godine u Sarajevu kao drugo dijete Reufika, mehaničara, i Zlate, blagajnice. Odrastao je na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], sarajevskom starogradskom naselju. Njegov djed, Mehaga Varešanović, bio je jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]].<ref name="espreso">{{cite web |title=Hari Varešanović: Sreo sam ženu koja je ključ moje sreće |url=https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/6000/hari-varesanovic-sreo-sam-zenu-koja-je-kljuc-moje-srece |website=glossy.espreso.co.rs |date=16. 11. 2009}}</ref> Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati [[Gitara|gitaru]]. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina pjevao je sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na Vratniku, Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[Filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za fotografiju. Profesionalnu estradnu karijeru započeo je krajem 1970-ih u [[Sarajevo|sarajevskoj]] grupi "[[Zov (grupa)|Zov]]". Kao frontmen grupe postiže veliki uspjeh pjesmom "[[Golubica / Život|Golubica]]", u kojoj objedinjuje elemente pop i rok muzike sa elementima tradicionalnog bosanskog folklora. Na poziv [[Slobodan Vujović|Slobodana Vujovića]] prelazi u [[Ambasadori|Ambasadore]] sa kojima je snimio četiri singl ploče i album "[[Dao sam ti sve što se moglo dati]]". S ovim sastavom okušao se kao tekstopisac i kompozitor stasavši u profesionalnog umjetnika. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u srbijanskom gradu [[Niš]]u <ref name="janjatović"/>, pojavio se na muzičkoj sceni kao solist objavljujući 1982. album "[[Zadnja rupa na svirali]]", kojeg je objavio beogradski [[Jugodisk]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/724798-Hari-Vare%C5%A1anovi%C4%87-Zadnja-Rupa-Na-Svirali|title= ''Hari Varešanović – Zadnja Rupa Na Svirali''|website= discogs.com|access-date= 20. 3. 2025}}</ref> U septembru 1985. Hajrudin Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] - [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] - pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage".<ref name="janjatović"/> Godine 1997. četiri pjesme s njegovog debitantskog studijskog albuma uvrštene su na kompilaciji "[[Nisu svi budale kao mi]]", zajedno s pjesmama [[Mladen Vojičić Tifa|Mladena Vojičića Tife]], [[Zerina Cokoja|Zerine Cokoje]] i [[Seid Memić Vajta|Seida Memića Vajte]].<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/4918621-Tifa-Band-Vajta-Zerina-Mata-Hari-Nisu-Svi-Budale-Kao-Mi|title= ''Tifa & Band, Vajta, Zerina, Mata-Hari''|website= discogs.com|access-date= 20. 3. 2025}}</ref> === Hari Mata Hari === Sredinom 1980-ih njegova nova grupa [[Hari Mata Hari]] počinje pohod na [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] top ljestvice. Međutim, njihov [[U tvojoj kosi|debitantski album]] nije izazvao veću pažnju publike. Pravi uspjeh dolazi nakon objavljivanja albuma "[[Ja te volim najviše na svijetu]]", nakon kojeg slijedi niz veoma uspješnih albuma. Uspjeh kod publike ostvaren je zahvaljujući njihovoj profesionalnosti i veoma uspješnoj kombinaciji plesnih pjesama, a posebno romantičnih ljubavnih balada. Veliki doprinos kvalitetu njihovih pjesama dali su kompozitorski dvojac braće [[Edo Mulahalilović|Ede]] i [[Adi Mulahalilović|Adija Mulahalilovića]] kao i mnogobrojni gostujući pjevači i muzičari s područja bivše Jugoslavije. U dijelu svojih hitova uz savremenu pop muziku koristili su i lokalni melodijski kolorit uz upotrebu [[Sevdalinka|sevdalinke]], a u tekstovima, koje je uglavnom pisao njihov dugogodišnji saradnik [[Fahrudin Pecikoza]] koristili su elemente sredine iz koje potječu ("[[Prsten i zlatni lanac]]", "[[Sedam rana od sedam jarana]]"). Sve ovo rezultiralo je milionskim tiražima prodatih ploča i [[Compact disc|CD]]-a, svejugoslavenskoj popularnosti i nadasve kvalitetnim muzičkim proizvodom obilježivši vrijeme kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, kad je grupa "Hari Mata Hari" slovila za apsolutni vrh domaće zabavne i pop muzike. Istovremeno, bili su jedan od muzičkih sastava, koji je zajedno sa [[Crvena jabuka|Crvenom jabukom]], [[Valentino (grupa)|Valentinom]], [[Merlin (grupa)|Merlinom]] i drugima, uspješno predstavljao [[Sarajevska škola pop roka|sarajevsku školu pop roka]].<ref name="janjatović"/><ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 20. 3. 2025}}</ref> === Eurosong === Hajrudin Hari Varešanović je zajedno sa grupom "Hari Mata Hari" četiri puta nastupao na nacionalnim izborima za [[Eurosong|Pjesmu Eurovizije]]. Prvi put se pojavio na jugoslavenskom izboru 1986. godine u [[Priština|Prištini]] sa pjesmom "U tvojoj kosi", s kojom zauzima peto mjesto, a godinu dana kasnije, 1987. na izboru u [[Beograd]]u njegova "[[Nebeska kraljica]]" zauzima 14. mjesto. Historija nastupa na bosanskim natjecanjima započinje 1999. godine na prvom svebosanskom izboru u [[Sarajevo|Sarajevu]], koji je održan u sklopu festivala [[Vaš šlager sezone]], gdje i pobjeđuje u jakoj konkurenciji između [[Dino Merlin|Dine Merlina]], [[Seid Memić Vajta|Vajte]], grupa [["Plavi orkestar"]] i [["7Up"]]. No kako je njegova pjesma "[[Starac i more]]" već bila objavljena u [[Finska|Finskoj]] ne odlazi na Euroviziju u [[Jerusalem]]. Godine 2006, Hajrudin Hari Varešanović, izravni kandidat i predstavnik Bosne i Hercegovine na Eurosongu u [[Atina|Atini]], sa pjesmom "[[Lejla]]" izborio je treće mjesto. "Lejla" je ljubavna balada sa karakterističnim elementima bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]], u kojoj u potpunosti do izražaja dolaze Harijeve glasovne sposobnosti. Autor pjesme je [[Željko Joksimović]].<ref name="janjatović"/> Hajrudin Hari Varešanović živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Diskografija == === S grupom Zov === * [[Golubica / Život|"Golubica" / "Život"]] - singl ploča * [[18 godina / Bosna|"18 godina" / "Bosna"]] - singl ploča === Solo === * "[[Zadnja rupa na svirali]]" - studijski album === S grupom Hari Mata Hari === ==== Studijski albumi ==== # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' ==== Singlovi ==== * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) ==== Kompilacije ==== # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1997 - ''[[Nisu svi budale kao mi]]'' (Tifa & Band, Vajta, Zerina, Mata Hari) # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' ==== Uživo ==== # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Također pogledajte == *[[Hari Mata Hari]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Hajrudin Varešanović}} {{DEFAULTSORT:Varešanović, Hajrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] i09s1odl69kkoj55fsd8hfr4f1bd4m7 Ethernet 0 18822 3713946 3623181 2025-06-12T22:26:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713946 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{IPnačini}} '''Ethernet''' ([[IEEE]] 802.3) je mrežna tehnologija za [[LAN]] mreže, temeljena na ''frame'' načinu rada. To znači da se podaci šalju u paketima koji su prilagođeni za slanje preko računarske mreže. Definira umrežavanje i signaliziranje za fizički sloj, te ''frame'' formate i protokole za [[MAC]], odnosno podatkovni sloj [[OSI model]]a. Ethernet, poznat i pod imenom IEEEs 802.3, je postao najrasprostranjeniji standard za računarske mreže koji se počeo uzdizati ranih 1990-tih pa sve do danas gdje drži primat, te je skoro u potpunosti zamijenio ostale mrežne tehnologije za LAN mreže kao što su Token Ring, FDDI te ARCNET. == Historija == Ethernet mreža je prvi put testirana, odnosno stvorena [[1973]]. godine na [[Xerox]] Palo Alto istraživačkom centru (PARC), gdje je [[Bob Metcalfe]] prvi put stvarno isprobao umrežavanje Altro računara i [[printer]]a. Brzina te mreže je bila oko 3 Mbps. Usto, osmislio način umrežavanja računara gdje će svi računari dijeliti jedan kabel preko kojeg će dobijati informacije u zavisnosti od potrebe. To znači, ako je računar prikopčan na kabel, on ima mogućnost komunikacije sa drugim prikopčanim računarom. == Princip rada == Ethernet se sastoji od tri dijela: * Fizičkog [[medij]]a preko kojeg putuju informacije u računarskoj mreži (UTP kabel itd.) * Protokola, odnosno skupa pravila za kontrolu pristupa na mediju * Ethernet paketa u kojima se prenose podaci koji su ustvari grupe bitova organizovanih u polja Da bi računari u mreži radili potrebno je da svi razumiju isti protokol (set pravila za stvaranje paketa podataka), odnosno da rade po njegovim pravilima. Ethernet protokol određuje da svaki paket završi na zadanoj adresi, pošto po propisu Etherneta svaki paket podataka mora imati adresu odredišta i adresu izvora. Svaki računar u Ethernet mreži ima 48-bitni ključ poznat kao MAC adresa čiji je glavni zadatak osiguravanje različite adrese za [[računar]] u mreži. MAC adresa se još zove i [[hardver]]ska adresa koja je unikatna za svaki proizvedeni Ethernet uređaj. Uređaj preko kojih računar, koji je priključen na Ethernet mrežu, prima podatke se naziva [[mrežna kartica]], koja se najčešće nalazi u sastavu jedne obične [[matična ploča|matične ploče]]. U jednoj Ethernet mreži ne postoji centralni nadzor, te su svi korisnici jednaki. To znači da svi dijele propusnost mreže tako da nijedan korisnik u mreži ne može zauzeti čitav medij samo za sebe. Pošto se podaci u Ethernet mreži šalju serijski u manjim paketima, velika je mogućnost da se da u isto vrijeme dva ili više korisnika šalju neki podatak na istoj mreži. Da bi se desilo slanje podataka računar mora provjeriti medij, pa tek kada ustanovi da je slobodan počinje prijenos nekog podatka. Taj mehanizam kontrole se naziva MAC (Medium Acces Control) dok se on temelji na CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection) protokolu. On se brine za ravnopravno stanje u jednoj računarskoj mreži, ali se brine i za spriječavanje sukoba koje se mogu desiti ako računari u mreži u isto vrijeme ustanove da je medij slobodan. Tada CSMA/CD mehanizam zaustavlja slanje paketa te ga odgađa za ponovno slanje, koje se praktično dogodi u mikrosekundama zbog čega korisnik to i ne primjeti. No ako se kojim slučajem paket 16 puta odbije zbog zauzetosti onda se korisnik obavijesti o nastaloj grešci na mreži, dok on može tek kasnije pokušati slanje podatka. Za umrežavanje Ethernet mreža najviše se koristi UTP (Cat-5) kabel koji je potisnuo ranije korišćeni koaksijalni i AUI kabel. Oprema za Ethernet mreže je veoma jeftina, jer kako je mrežna kartica već obično na matičnoj ploči sve što treba je da imamo UTP kablove i po potrebi (ako se radi o većim mrežama) mrežne [[switch]]eve ili [[hub]]ove. Brzine se kreću od 10, najčešće 100 Mbps, dok se u posljednje vrijeme sve češće promovira brzina od 1 Gbps. == Također pogledajte == * [[Ethernet umrežavanje]] * [[Računarske mreže]] * [[Mrežni protokol]] * [[Mrežna kartica]] * [[RJ-45]] == Bibliografija == * Baraonica, Damir (2000). "Umrežavanje računara"; II poglavlje, 5-12 == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.wildpackets.com/support/compendium/ethernet/frame_formats Formati Ethernet paketa] * [http://whatis.techtarget.com/definition/0,,sid9_gci214198,00.html Brzina...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411231146/http://whatis.techtarget.com/definition/0,,sid9_gci214198,00.html |date=11. 4. 2006 }} {{RačunarskiInterfejs}} {{Telekomunikacije}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Računarske mreže]] qy8ep21uaipqgh1yffnyc2p68yld072 Ivan Generalić 0 19795 3714023 3712753 2025-06-13T09:45:50Z Tosi 21 170374 /* Vanjski linkovi */ 3714023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivan Generalić | slika = Ivan Generalic.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1914|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Hlebine]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|11|27|1914|12|21}} | mjesto_smrti = [[Koprivnica]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Slikar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Ivan Generalić''' ([[21. decembar]] [[1914]] – [[27. novembar]] [[1992]]) bio je hrvatski naivni slikar.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21586|title=Generalić, Ivan {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=27. 1. 2023|archive-date=27. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127133534/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21586|url-status=dead}}</ref> Začetnik je savremene hrvatske i jugoslavenske [[naiva|naivne umjetnosti]], središnja ličnost i mentor druge generacije [[hlebinska slikarska škola|hlebinske slikarske škole]]. Samostalno je izlagao u [[Pariz]]u i [[Bruxelles]]u i učestvovao na Bijenalu u [[Sao Paulo|Sao Paulu]], čime je pokrenuo međunarodnu afirmaciju jugoslavenske i hrvatske naivne umjetnosti. Pokopan je na mjesnom groblju u selu [[Sigetec]], općina [[Peteranec]], gdje je živio posljednjih godina života. == Djela == * "Zima u Hlebinama" * "Ciganski svati" * "U šumi" * "Žeteoci" * "Mrtvi pevec" * "Jelenski svati" * "Maska s trubom" * "Smrt moga prijatelja Viriusa" ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070310001153/http://www.hmnu.org/ivangeneralic/photo.asp Hrvatski muzej naivne umjetnosti] * Studio Generalic: [http://www.generalic.com www.generalic.com] * [https://sammlung-zander.de/en/ivan-generalic-2/ Ivan Generalić – Zander Collection] {{DEFAULTSORT:Generalić, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1914.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Hlebine]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] gcqqg4npuxdfzgpgjcbfdrygnayo157 Opera 0 20446 3713847 3710768 2025-06-12T13:30:15Z Astrameri 151645 3713847 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Opera (čvor)}} [[Datoteka:Palais Garnier.jpg|300px|thumb|[[Palais Garnier]], jedna od najpoznatijih operskih kuća na svijetu]] [[Datoteka:Sydney opera house.jpg|desno|mini|[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]]] '''Opera''' je oblik [[Pozorište|pozorišta]] u kojem se [[drama]] prenosi u cjelini ili uglavnom kroz [[Muzika|muziku]] i [[pjevanje]]. Opera se pojavila u [[Italija|Italiji]] oko 1600. godine i uglavnom je povezana sa zapadnom [[Klasična muzika|klasičnom muzičkom]] tradicijom. Opera koristi mnoge od elemenata govornog pozorišta kao što su [[scenografija]], kostimi i [[gluma]]. Međutim, razlikuje se od drugih oblika dramatizacije po važnosti [[Pjesma|pjesme]] i konvencija pjevačke tehnike. Uz pjevača su u pratnji muzički ansambl u rasponu od malog instrumentalnog ansambla do punog [[simfonija|simfonijskog]] [[orkestar|orkestra]]. Opera može imati [[ples]], a ovo je posebno značajno kod [[Francuska|francuske]] opere za veliki dio njene [[Historija|historije]].<ref name="worldencyclopedia.org">{{cite web|url=http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Opera|title=Opera|work=newworldencyclopedia.org|access-date=11. 8. 2013}}</ref> == Pozadina opere == Istovremeno postoje [[Umjetnost|umjetnički]] oblici iz drugih dijelova svijeta, a mnogi od njih su drevnog porijekla, i također se ponekad nazivaju "opere". Obično idu uz pridjev koji označava regije (na primjer, [[kineska opera]]). Ove nezavisne tradicije nisu proizvod zapadne opere, ali su veoma različit oblik muzičkog pozorišta. Opera isto tako nije jedini oblik zapadnog muzičkog pozorišta u [[Antika|antičkom]] svijetu. U [[grčka drama|grčkoj drami]] se koristi pjevanje i instrumentalna pratnja, a u modernim vremenima, pojavljuju se drugi muzički oblici.<ref name="worldencyclopedia.org"/> == Operska terminologija == Riječi u operi su poznate kao [[libreto]] (doslovno "mala knjiga"). Neki [[kompozitor]]i, posebno [[Richard Wagner]], napisali su svoja libreta, drugi su radili u tijesnoj saradnji sa svojim librettistima, npr. [[Mozart]] s [[Lorenzom da Ponteom]]. Tradicionalna opera se sastoji od dva načina pjevanja: [[recitativ]]a, prelaza tokom razvijanja radnje u operi, često pjevani u nemelodijskom stilu karakterističnim za operu, i [[arija]] u kojoj likovi izražavaju svoje emocije u višeslojnom [[Melodija|melodijskom]] stilu. Dueti, [[Trio|trija]] i druge vrste ansambla se često javljaju, a refreni se koriste za komentar na akciju. U nekim oblicima opere, kao što su [[singspiel]], [[komična opéra]], [[opereta|operete]], i poluopera, u recitativima je uglavnom zamijenjen govornim dijalogom. Melodični ili polumelodijski odlomci se javljaju usred ili umjesto recitacije, a također se nazivaju “arioso'”. Tokom [[barok]]nog i [[Klasična muzika|klasičnog]] razdoblja recitativi se mogu pojaviti u dva osnovna oblika: secco (suhi) recitativ, u pratnji samo "continua", koja je često bila ne više od [[Čembalo|čembala]] ili “accompagnato” (također poznat kao "stromentato") u kojem [[orkestar]] pružao pratnju. Od [[19. vijek|19.vijeka]] muzička pratnja accompagnato se mnogo više koristila, a orkestar je imao mnogo veću ulogu. Richard Wagner je izvršio [[Revolucija|revoluciju]] u operi ukidanjem gotovo svih razlika između arija i recitacije u potrazi za onim što je on nazvao "beskrajne melodije." Kasniji kompozitori slijede Wagnerov primjer, iako su neki poput [[Igor Stravinski|Stravinskog]] u svom "'''The Rake”s Progress'''" nadjačali silazni trend.<ref name="worldencyclopedia.org"/> == Historija == === Nastanak opere === [[Datoteka:Claudio Monteverdi.jpg|thumb|upright|225px|Claudio Monteverdi, pionir opere]] Riječ ''opera'' znači "djela" (množina od [[Latinski jezik|latinskog]] ''opus'') i ukazuje na to da se spajaju umjetnost i solo [[hor]]sko pjevanje, recitacija, gluma i ples u pripremljenom spektaklu. “[[Dafne (opera)|Dafne]]” od [[Jacopo Peri|Jacopa Perija]] je najranije djelo koje se po današnjim mjerilima smatra operom. Napisana je oko [[1597]] u velikoj mjeri inspirisana od strane elitnog kruga pismenih [[Firenca|firentinskih]] [[Humanizam|humanista]] koji su bili okupljeni u udruženju "''firentinska Camerata''". Značajno je da je Dafne bio pokušaj da se oživi klasična grčka drama, kao dio šireg oživljavanja antike kao karakteristika [[Renesansa|renesanse]]. Članovi Camerate smatrali su da su "refreni" u dijelovima grčkih drama prvobitno bili pjevani, a možda čak i cijeli tekstovi svih uloga, a opera je tako zamišljena kao način da se "obnovi" ova situacija. Dafne je nažalost izgubljena, a kasnije djelo Jacopa Perija, opera “[[Euridika (opera)|Euridika]]”, iz [[1600]]. je prva opera koja je sačuvana do današnjih dana. Međutim, čast da bude prva opera koja se i danas redovno izvodi pripada operi “[[Orfeo (opera)|Orfeo]]” [[Claudio Monteverdi|Claudia Monteverdija]] koja je, komponovana za dvor u [[Mantova|Mantovi]] [[1607]].<ref name="worldencyclopedia.org"/> == Italijanska opera == === Barokno doba === Umjetnička prošlost Italije učinila je ovu zemlju predodređenom za muzičko vođstvo, italijanska muzika je sada osvojila cijeli svijet. Njen trijumf je bio tako potpun do početka 18. vijeka da čak i u našem vremenu, nakon vijeka i po njemačkih, francuskih i ruskih uspjeha na ovom polju, naš muzički riječnik je još uvijek u velikoj mjeri italijanski. Sva inventivnost i duhovitost njihove genijalnosti, tokom proteklih vijekova slave na svim poljima umjetnosti sklonili su se u novoj umjetnosti opere. Tu su korišteni mnogi izvori koji su značajno obogatili naše muzičke ideje i oblike: prelijepe venecijanske narodne pjesme, upotreba "frottola" literature iz vremena renesanse, barkarole i sicilijane. Važna ličnost iz ove operske škole je bio Giovanni Legrenzi (1645-1690). Bio je jednako dobar u muzičkoj drami, oratoriju, motetu i instrumentalnoj muzici. Izvrsno je vladao kontrapuntalnom tehnikom najavljujući dalji muzički razvoj u tom pravcu. Bio je veoma priznat u cijeloj Evropi, a Bach i Händel mu ukazuju poštovanje koristeći njegove brojne melodije u svojim vlastitim djelima.<ref>Music in Western Civilization, Paul Henry Lang, prvo izdanje objavljeno 1941. god., izdavačka kuća W.W. Norton iz New York City, {{ISBN|0-393-04074-7}}, str. 355-357</ref> Opera nije za dugo ostala ograničena samo na dvorsku publiku. Godine [[1637]]. u [[Venecija|Veneciji]] se pojavljuje [[Venecijanski karneval|karnevalska]] "sezona" sa javnim prisustvovanjem operama uz prodaju ulaznica u Veneciji. Monteverdi se preselio u Veneciju iz Mantove i komponuje svoje zadnje opere, “'''Il ritorno d'Ulisse in Patria'''” i “'''L'incoronazione di Poppea'''”, za [[Mletačka republika|mletačko]] pozorište [[1640]]. Njegov najznačajniji sljedbenik [[Francesco Cavalli]] pomogao je u širenju opere širom Italije. U tim ranim [[barok]]nim operama, široka [[komedija]] je pomiješana sa[[Datoteka:Haendel.jpg|thumb|left|upright|Georg Friedrich Händel, 1733]] [[Tragedija|tragičnim]] elementima u mješavinu koja je uzburkala neke obrazovane senzibilitete, što izaziva prvu od mnogih reformskih pokreta u operi. Pod pokroviteljstvom Venecijanske "[[Arkadian akademija|Arkadian akademije]]" koja je došla u vezu sa [[pjesnik]]om [[Metastasio (pjesnik)|Metastasiom]], čija libreta pomažu kristalizirati žanr [[Opera seria|opere seria]], koja postaje vodeći oblik italijanske opere do kraja [[18. vijek]]a. Nakon što je “metastasijski” ideal čvrsto uspostavljen, komedija u operi iz baroknog doba bila je rezervisana za ono što će se kasnije zvati [[opera buffa]]. Opera seria je uzdignuta u tonu i visoko stilizirana u obliku, obično se sastoji od "suhog (secco) recitativa" prošaranog dugim [[Da capo aria|da capo arijama]]. Ovim je pružena velika prilika za virtuozno pjevanje i za vrijeme zlatnog doba “opere seria” pjevač stvarno postaje zvijezda. Uloga heroja je obično napisana za “[[Kastrati (opera)|kastrati]]” glas. Kastrati poput [[Farinelli (kastrati)|Farinellija]] i [[Senesino (kastrati)|Senesinoa]], kao i ženski [[sopran]]i poput [[Faustina Bordoni (opera)|Faustine Bordoni]], postaju veoma tražene u cijeloj [[Evropa|Evropi]] kako je opera seria vladala pozornicama u svakoj zemlji, osim [[Francuska|Francuske]]. Italijanska opera postavlja standard baroka. Italijanski libreti su norma, čak i kada je [[Njemačka|njemački]] kompozitor kao [[Georg Friedrich Händel|Händel]] pisao za [[london]]sku publiku. Italijanski libreti ostaju glavni u klasičnom periodu, kao na primjer u operama [[Mozart]]a, koji je pisao u [[Beč]]u u drugoj polovini 18. vijeka. U vodeće italijanske kompozitore opere seria spadaju: [[Alessandro Scarlatti]], [[Antonio Vivaldi|Vivaldi]] i [[Nicola Porpora|Porpora]].<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Reforma: Gluck, napad na metastasijski ideal, i Mozart === Opera seria je imala svoje slabosti i kritičare, kao i ukus za uljepšavanje u ime vrhunski uvježbanih pjevača, i korištenja spektakla kao zamjenu za dramatsku čistoću i jedinstvo izazvala je kritike. Francesco Algarottijev “Esej o operi” 1755. godine pokazao se kao inspiracija za reforme [[Christoph Willibald Gluck|Christopha Willibalda Glucka]]. On je zagovarao da se opera seria mora vratiti osnovama i da su svi različiti elementi: muzika (i instrumentalna i vokalna), [[balet]], a postavka mora biti podređena najvažnijem dijelu u operi- drami. Nekoliko kompozitora iz tog perioda, poput [[Niccolò Jommelli]]ja i [[Tommaso Traetta]], pokušali su koristiti ove ideale u praksi. Prvi koji zaista uspijeva i da ostavi otisak na historiju opere bio je Gluck. On je pokušao postići "lijepu jednostavnost." Ovo je ostvareno u prvoj od njegovih "reformskih" opera, “[[Orfeo i Euridika]]” gdje pjevačkim linijama nedostaje virtuoznost poput djela Händela. Ove “reformske” opere su podržane sa jednostavnom [[Harmonija|harmonijom]] i posebno bogatijim nego što je uobičajeno prisustvom [[Orkestar|orkestra]] u cijeloj operi. Gluckove reforme imale su odjeka u cijeloj operskoj historiji. [[Carl Maria von Weber]], [[Mozart]] i [[Richard Wagner]], su posebno bili pod utjecajem njegovih umjetničkih ideala. Mozart je na mnoge načine gluckov nasljednik. Mozartova kombinacija izvanrednog osjećaja za: [[Drama|dramu]], [[Harmonija (muzika)|harmoniju]], [[Melodija|melodiju]], i [[Polifonija|polifoniju]]. Napisao je niz komedija, posebno [[Così fan tutte (opera)|Così fan tutte]], [[Figarova ženidba]], i [[Don Giovanni]] (u saradnji s Lorenzom da Ponteom), koja ostaju među omiljenim, popularnim i poznatim operama danas. Mozartov doprinos operi seria je više mješovit, jer je do njegovog vremena ova vrsta opere već izumirala, a uprkos njegovim velikim operskim djelima poput [[Idomeneo (opera)|Idomeneo]] i [[La Clemenza di Tito (opera)|La Clemenza di Tito]], on neće uspjeti u obnavljanju ovog umjetničkog oblika.<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Bel Canto, Verdi i “verizmo” === [[Datoteka:Giuseppe Verdi by Giovanni Boldini.jpg|thumb|upright|left|Giuseppe Verdi, nacrtao [[Giovanni Boldini]], 1886 (Nacionalna galerija moderne umjetnosti, Rim)]] "Bel canto" je operski pokret koji je cvjetao u ranom 19. vijeku i vidljiv je u operama [[Gioachino Rossini|Rossinija]], [[Vincenzo Bellini|Bellinija]], [[Gaetano Donizetti]]ja, [[Giacomo Pucini|Pucinija]], [[Saverio Mercadante|Mercadante]] i mnogih drugih. Doslovno "lijepo pjevanje," bel canto opera potiče od istoimene italijanske stilske škole pjevanje. Bel canto pjevanje je obično kitnjasto i zamršeno, što zahtijeva vrhunsku agilnost i kontrolu glasa.<ref name="worldencyclopedia.org"/> Ova vrsta opere je uglavnom služila za zabavu gdje se od publike nije očekivalo da dublje razmišlja, za razliku od Beethovenove opere "Fidelio" u kojoj je težište bilo na duhovnim vrijednostima. Rezultat ovakvom pristupu u operi je bio taj da su bel canto opere bile veoma popularne. Hector Berlioz je žaleći se izjavio: {{Citat|Da je muzika za Italijane senzualno zadovoljstvo i ništa više. Za ovaj plemeniti izraz uma jedva da imaju više poštovanja od umjetnosti kuhanja. Oni žele rezultat koji se poput tanjira punog makarona može odmah svariti bez njihovog razmišljanja ili čak obraćanja pažnje na to.}} Kasnije su operski spektakli Meyerbeera, psihološke opere Verdija i muzičke drame Wagnera gurnuli bel canto opere sa operske scene. Tek nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] dolazi do iznenadnog obnavljanja interesa za ovu vrstu opere širom Evrope i Amerike i to uglavnom zahvaljujući dvoje operskih pjevača, [[Marija Kalas|Mariji Kalas]] i [[Joan Sutherland]]<ref name="The Lives of the Great Composers">The Lives of the Great Composers, Harold Schonberg, treće izdanje objavljeno 1997. godine, izdavač W.W. Norton & Company Inc., 500 Fifth Avenue, New York, NY 10110, {{ISBN|0-393-03857-2}}, str.222-223</ref> Nakon bel canto ere, direktniji, snažan stil naglo je popularisao [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]], počevši sa njegovom [[Biblija|biblijskom]] operom [[Nabucco]]. Verdijeve opere odzvanjaju sa rastućim duhom talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] u post-[[Napoleon I, car Francuske|Napoleonovoj]] eri. On ubrzo postaje [[ikona]] [[Patriotizam|patriotskog]] pokreta (iako njegovi [[Politika|politička]] pogledi možda I nisu bili baš tako radikalni). U ranim [[1850te|1850]]-im, Verdi komponuje njegove tri najpopularnije opere: [[Rigoletto]], [[Trubadur (opera)|Trubadur]] i [[La Traviata]]. Ali on je nastavio razvijati svoj vlastiti stil komponovanja sa možda najvećom “francuskom grand operom” [[Don Carlos (opera)]], a završava svoju karijeru sa dvije opere nadahnute [[Shakespeare]]om, [[Otello (opera)]] i [[Falstaff (opera)|Falstaff]]. Ova djela otkrivaju koliko daleko se italijanska opera razvila u svojoj sofisticiranosti još od početka 19. vijeka. Nakon Verdija pojavljuje se sentimentalna "realistična" melodrama “verizmo” opere u Italiji. Ovo je bio stil koji je uveo [[Pietro Mascagni]] sa [[Cavalleria Rusticana (opera)|Cavalleria Rusticana]] i [[Ruggiero Leoncavallo]] sa [[Pajaci (Pagliacci), opera|Pajaci (Pagliacci)]] koji su gotovo dominirali svjetskim operskim pozornicama s takvim popularnim djelima poput Giacomo Puccinijeva [[La Boheme]], [[Tosca]] i [[Madame Butterfly]].<ref name="worldencyclopedia.org"/> Puccini koji je bio idol svoje publike na prelazu u 20. vijek je predvodio ovaj operski pravac objedinjavajući "grand operu" sa "verizmom". Bio je pravi operski kompozitor koji je bio bolje upoznat nego bilo koji njegov savremenik sa tajnama pozorišnog efekta i uspjeha. Ovaj instinkt koji je bio očigledan čak i u odabiru njegovih libreta je bilo važno naslijeđe koje mu je ostavljeno iz velike prošlosti italijanske opere.<ref>Music in Western Civilization, Paul Henry Lang, prvo izdanje objavljeno 1941. god., izdavačka kuća W.W. Norton iz New York City, {{ISBN|0-393-04074-7}}, str. 999</ref> Kasniji italijanski kompozitori, kao što su Berio i Nono su eksperimentisali s [[Modernizam|modernizmom]].<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Francuska opera === U rivalstvu sa uvoznim italijanskim operskim produkcijama, razvija se posebna francuska tradicija koju su osnovali Italijan [[Jean-Baptiste Lully]] na dvoru kralja [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]]. Uprkos njegovom stranom porijeklu, Lully osniva “Kraljevsku muzičku akademiju” (Académie Royale de Musique), i započinje monopol francuske opere od [[1672]]. Počevši sa "'''Kadmo i Hermiona'''" (Cadmus et Hermione), Lully i njegov libretist Philippe Quinault stvaraju “''tragédie en musique''”, oblik u kojem su pisana [[ples]]na i [[hor]]ska muzika bili posebno istaknuti. Lullyjeve opere također pokazuju pažnju na izražajne recitative koji odgovaraju konturama [[Francuski jezik|francuskog jezika]]. U 18. vijeku, najvažniji nasljednik Lullyja je bio Jean-Philippe Rameau, koji je komponovao pet muzičkih [[tragedija]] kao i brojna djela u drugim žanrovima, kao što su opera-balet, sve značajne zbog svoje bogate orkestracije i odvažne harmonije. Nakon smrti Rameaua, Nijemac [[Christoph Willibald Gluck]] je bio pridobijen da komponuje šest opera za parisku pozornicu [[1770te|1770-ih]]. Oni pokazuju utjecaj [[Jean-Philippe Rameau]]a, ali pojednostavljene i sa većom usredsređenošću na dramu. U isto vrijeme, sredinom 18. vijeka drugi žanr dobija na popularnosti u Francuskoj: “'''Komična opera'''”(Opéra comique). Ovo je bio odgovor njemačkom “'''singspielu'''”, gdje se arije izmjenjuju sa govornim dijalogom. Istaknuti primjeri u tom stilu su proizvedene od strane Monsignyja, Philidora i, iznad svega, Gretryja. Za vrijeme [[Francuska revolucija|francuske revolucije]], kompozitori kao što su Mehul i [[Luigi Cherubini]], koji su bili sljedbenici Glucka, donose novu ozbiljnost u žanru, koji nikada nije ni bio u potpunosti "komičan". [[Datoteka:Jean-Baptiste Lully Nicolas Mignard.jpg|thumb|upright=1.13|<center>Jean-Baptiste Lully</center>]] Do [[1820]]. uticaj Glucka u [[Francuska|Francuskoj]] je doveo do povećanja interesa za italijanski bel canto, pogotovo nakon dolaska Rossinija u Pariz. Rossinijev “[[Viljem Tell (opera)|Viljem Tell]]” (Guillaume Tell) je pomogao u osnivanju novog žanra “'''grand opera'''”, oblik čiji je najpoznatiji predstavnik bio još jedan stranac, Giacomo Meyerbeer. Meyerbeerova djela poput “Les hugenot” naglašava virtuozno pjevanje i izvanredne scenske efekte. Laganija komična opera (opéra comique) je također uživala ogroman uspjeh u rukama Boïeldieua, Aubera, Hérolda i Adolphe Adama. U ovakvoj klimi, opere francuskih kompozitora poput [[Hector Berlioz|Hectora Berlioza]] imaju poteškoća da dobiju priliku da budu saslušane. Berliozovo epsko remek djelo “Les Troyens”, kao vrhunac tradicije Glucka, nije dobio priliku za puno izvođenje gotovo stotinu godina. U drugoj polovini [[19. vijek|19.vijeka]] [[Jacques Offenbach]] stvara operete s duhovitim i ciničnim djelima, kao što su “Orphée aux enfers”. [[Charles Gounod]] je postigao ogroman uspjeh sa operom [[Faust (opera)|Faust]], i [[George Bizet|Bizet]] komponujući operu [[Carmen (opera)|Carmen]] koja je, kada je publika naučila da prihvati njenu mješavina [[Romantizam|romantizma]] i [[Realizam|realizma]], postala najpopularnija od svih komičnih opera. [[Jules Massenet|Massenet]], [[Camille Saint-Saëns|Saint-Saëns]] i Delib komponuju djela koja su i dalje dio standardnog repertoara. U isto vrijeme, uticaj Richarda Wagnera je shvaćen kao izazov za francusku tradiciju. Mnogi francuski kritičari ljutito odbacuju muzičke drame Wagnera, dok su ih mnogi francuski kompozitori blisko oponašati sa promjenljivim uspjehom. Možda je najzanimljiviji odgovor došao od [[Claude Debussy]]ja. Kao i u Wagnerovim djelima, orkestar ima vodeću ulogu u jedinstvenoj operi Debussyja "[[Pelléas et Mélisande (opera)|Pelléas et Mélisande]] iz 1902., uz nepostojanje stvarne arije, već samo recitativa. Ali drama je nenametljiva, zagonetna i potpuno u wagnerijanskom stilu. Ostala značajna imena iz [[20. vijek]]a su: [[Maurice Ravel|Ravel]], [[Paul Dukas|Dukas]], [[Albert Roussel|Roussel]] i [[Darius Milhaud|Milhaud]]. [[Francis Poulenc]] je jedan od rijetkih poslijeratnih kompozitora bilo koje [[nacionalnost]]i čija je opera (uključujući “'''Dijalogues des Carmelites'''”) stekla uporište u međunarodnom repertoaru. Dugotrajna [[Religija|religiozna]] drama “'''Sveti Franjo Asiški'''" (Saint François d'Asise) iz [[1983]]. je također privukla veliku pažnju.<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Opera na njemačkom jeziku === Prva [[Njemačka]] opera je bila '''Dafne''' koju je komponovo [[Heinrich Schütz]] [[1627]]. godine (muzika nije sačuvana). Italijanska opera je zadržala veliki uticaj nad zemljama njemačkog govornog područja sve do kraja 18. vijeka. Ipak, razvijaju se i domaći operni oblici. Godine [[1644]]. Sigmund Staden komponuje prvi singspiel, popularni oblik opere na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] u kojima se pjevanje smjenjuje sa govornim dijalogom. Krajem 18. i početkom 19. vijeka, “Theater am Gänsemarkt” u [[Hamburg]]u predstavlja njemačke opere od Keisera, [[Georg Philipp Telemann|Telemanna]] i Händela. Ipak, mnogi od glavnih njemačkih kompozitora tog vremena, uključujući samog Händela, kao i Grauna, Hassea i kasnije Glucka koji većinu svojih opera pišu na stranim jezicima, posebno [[Italijanski jezik|italijanskom]]. [[Datoteka:RichardWagner.jpg|left|thumb|upright|Richard Wagner, 1871. godine]]. Mozartov singspiel, [[Otmica iz Saraja]] (Die Entführung aus dem Serail) [[1782]]. i [[Čarobna frula]] (Die Zauberflöte) [[1791]]. bili su važan iskorak u postizanju međunarodnog priznanja za njemačke opere. Tradicija je razvijena u 19. vijeku sa [[Beethoven]]om i njegovom operom [[Fidelio (opera)|Fidelio]], inspirisan atmosferom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[Carl Maria von Weber]] osniva Njemačku romantičnu operu u suprotnosti sa dominirajućim italijanskim Bel cantom. Njegova opera '''Čarobni strelac''' iz [[1821]]. pokazuje svoj genij za stvaranje atmosfere natprirodnog. Ostali operski kompozitori tog vremena su: Marschner, [[Franz Schubert|Schubert]], [[Robert Schumann|Schumann]] i Lortzing, ali najvažnija figura bio je bez sumnje Richard Wagner. Wagner je bio jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih revolucionarnih kompozitora u [[muzička historija|muzičkoj historiji]]. U početku je bio pod uticajem Webera i Meyerbeera, ali je postepeno razvio novi koncept opere kao “'''Gesamtkunstwerk'''” ("potpuno umjetničko djelo"), koji predstavlja mješavinu muzike, [[Poezija|poezije]] i [[Slikarstvo|slikarstva]]. U svojim zrelim muzičkim dramama, [[Tristan i Izolda (opera)|Tristan i Izolda]], [[Majstori pjevači iz Nürnberga (opera)|Majstori pjevači iz Nürnberga]] (Die Meistersinger von Nürnberg), [[Prsten Nibelunga (opera)|Prsten Nibelunga]] (Der Ring des Nibelungen) i [[Parsifal (opera)|Parsifal]], Wagner je ukinuo razliku između arija i recitacije u korist toka naizgled "beskrajne melodije." On je uvelike povećao ulogu i moć [[Orkestar|orkestra]], stvarajući rezultate sa složenom mrežom “lajtmotiva”, gdje se teme ponavljaju često povezane sa likovima i konceptom drame, i bio je spreman da krši prihvaćene muzičke konvencije, kao što su tonalitet, u svojoj potrazi za većom izražajnošču. Wagner također donosi novu [[Filozofija|filozofsku]] dimenziju u operi sa svojim radovima, koji su obično zasnovani na pričama iz [[Germanski paganizam|germanskog paganizma]] ili [[Legende kralja Artura|Arthurovih legendi]]. Na kraju, Wagner je izgradio svoju operu u [[Bayreuth]]u, isključivo posvećenu izvođenju njegovih djela u stilu koji on želi. Opera nikada neće biti ista nakon Wagnera i za mnoge kompozitore njegova zaostavština pokazala se kao težak teret. S druge strane, [[Richard Strauss]] prihvatio je vagnerovske ideje, ali na potpuno nove načine. On je prvi osvojio slavu sa [[skandal]]oznom operom [[Salome (opera)|Salome]] i mračnom tragičnom operom [[Elektra (opera)|Elektra]], u kojem je tonalitet gurnut do krajnje granice. Zatim Strauss mijenja muzički pravac sa svojim najvećim uspjehom, [[Der Rosenkavalier]], gdje Mozart i [[bečki valcer]]i postaju važan uticaj kao i Wagner. Strauss je nastavio komponovati veoma raznolika operska djela, često sa libretima od strane pjesnika [[Hugo von Hofmannsthal]], sve do opere [[Capriccio (opera)|Capriccio]] iz [[1942]]. godine. Ostali kompozitori koji su pojedinačno doprinosili njemačkoj operi u ranom [[20. vijek]]u su: [[Alexander von Zemlinsky|Zemlinsky]], [[Paul Hindemith|Hindemith]], [[Kurt Weill]] i rođeni italijan [[Ferruccio Busoni]]. Operske inovacije [[Arnold Schönberg|Arnolda Schönberga]] i njegovih nasljednika su objašnjeni u dijelu o modernizmu.<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Opera na engleskom jeziku === [[Datoteka:Henry Purcell.jpg|thumb|upright|left|[[Henry Purcell]]]] [[John Blow]] je bio prvi značajni kompozitor u [[Engleska|Engleskoj]] koji je komponovao u operskim oblicima. On je komponovao operu [[Venera i Adonis (opera)|Venera i Adonis]], koje se smatraju prvim pravim operama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Neposredni nasljednik Blowa bio je daleko poznatiji [[Henry Purcell]]. Uprkos uspjehu svog remek djela [[Dido i Eneja (opera)|Dido i Eneja]], u kojima se akcija usavršava korištenjem recitativa u italijanskom stilu, najveći dio najboljeg dijela stvaralaštva ovog kompozitora nije bio sastavljanje tipičnih opera. Umjesto toga on je obično radio unutar ograničenja poluoperskog oblika, gdje su izolovane scene i [[maske (muzika)|maske]] sadržane u strukturi govornog dijela opere. Glavni likovi u operi obično nisu bili uključeni u muzičke scene, što znači da je Purcell rijetko bio u stanju da razvije svoje likove kroz [[Pjesma|pjesmu]]. Uprkos ovim preprekama, njegov cilj (i cilj njegovog saradnika Johna Drydena) je bio da se napravi ozbiljnu operu u Engleskoj, ali su ove nade ugašene preranom smrću Purcella u njegovoj 36-oj godini. Nakon Purcella, dugi niz godina [[Velika Britanija]] je u suštini bila predstraža italijanskim operama. Händelove opere serije su dominirale u [[London]]u operskim binama decenijama, pa čak i domaći kompozitori kao što su Thomas Arne pisali su koristeći italijanske uzore. Ova situacija se nastavila kroz 18. i 19. vijek, uključujući Michaela Balfea, osim operskih balada, kao što je “'''Prosjačka opera'''” od Johna Gaya, koja je ismijavala operske konvencije, i lagane opere iz kasne [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|viktorijanske]] ere, posebno “'''Savoy opera'''” od [[W.S. Gilbert]]a i [[Arthur Sullivan|Arthura Sullivana]]. Francuske operete su se također često mogle čuti u Londonu kroz 1870-e. Međutim, u [[20. vijek]]u, engleska opera se počela više osamostaljivati s radovima [[Ralph Vaughn Williams]]a, a posebno [[Benjamin Britten|Benjamina Brittena]], koji je komponovao seriju kvalitetnih radova koji ostaju u standardnom repertoaru do danas. On je imao odličan osjećaj za dramatičnost i vrhunsku muzikalnost. Danas kompozitori kao što su Thomas Ades nastavljaju izvoziti englesku operu u inostranstvo. U 20. vijeku, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] kompozitori kao što su [[George Gershwin|Gershwin]], [[Gian Carlo Menotti]], i [[Carlisle Floyd]] počinju da doprinose operama na engleskom jeziku protkanim dodirima popularnih muzičkih stilova. Za njima slijede [[Modernizam|modernisti]] poput [[Philip Glass|Philipa Glassa]], [[Mark Adamo|Marka Adamoa]], [[John Adams Coolidge|Johna Adamsa Coolidgea]], i [[Jake Heggie|Jakea Heggiea]].<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Ruska opera === Opera je dovedena u [[Rusija|Rusiju]] u 1730-im sa italijanskim operskim trupama i ubrzo je postala važan dio zabave za ruski [[car]]ski dvor i [[plemstvo]]. Mnogi strani kompozitori kao što su: [[Baldassare Galuppi]], Giovanni Paisiello, Giuseppe Sarti, i [[Domenico Cimarosa]] (kao i razni drugi) pozvani su u Rusiju da sastavljaju nove opere, uglavnom na italijanskom jeziku. Istovremeno neki domaći muzičari poput Maksima Berezovskog i Dmitrija Bortnianskog su poslati u inostranstvo da nauče pisati opere. Prva opera napisana na ruskom jeziku je bila “'''Tsefal i Prokris'''” od italijanskog kompozitora Francescoa Araja [[1755]]. Razvoj opere na ruskom jeziku je podržan od strane ruskih kompozitora Vasilija Paškevića, Jevstigneja Fomina i Alekseja Verstovskog. [[Datoteka:Michael Glinka.jpg|thumb|Mihail Glinka, 1856. godine]] Međutim, pravo rođenje ruske opere je došlo s [[Mihail Glinka|Mihailom Glinkom]] i njegove dvije velika opere “[[Život za cara (opera)|Život za cara]]”, [[1836]]. i “[[Ruslan i Ljudmila]]” [[1842]]. Nakon njega u Rusiji u 19. vijeku je bilo napisano opersko remek djelo “[[Rusalka (opera)|Rusalka]]” i “[[Kameni gost (opera)|Kameni gost]]” [[Aleksandar Dargomižski|Aleksandra Dargomižskog]], opere “[[Boris Godunov (opera)|Boris Godunov]]” i “[[Kovanščina (opera)|Kovanščina]]” [[Modest Musorgski|Modesta Musorgskog]], “[[Princ Igor (opera)|Princ Igor]]” [[Aleksandar Borodin|Aleksandra Borodina]], opere “[[Evgenij Onjegin (opera)|Evgenij Onjegin]]” i “[[Pikova dama (opera)|Pikova dama]]” [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]], zatim “[[Snjeguljica (opera)|Snjeguljica]]” i “Sadko” [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimskog-Korsakova]]. Ovakav razvoj ogleda se u rastu ruskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] kroz [[Umjetnost|umjetnički]] spektar, kao dio “sveslavenskog” pokreta. U 20. vijeku, tradiciju ruske opere razvijali su mnogi kompozitori poput: [[Sergej Rahmanjinov|Sergeja Rahmanjinova]] sa njegovim djelima “[[Bijedni vitez (muzika)|Bijedni vitez]]” i opere “[[Francesca da Rimini (opera)|Francesca da Rimini]]”, [[Igor Stravinski|Igora Stravinskog]] u “'''Le Rossignol'''”, “'''Mavra'''”, opere “[[Edip Rex (opera)|Edip Rex]]”, i “[[The Rake’s Progress (opera)|The Rake’s Progress]]”, [[Sergej Prokofjev|Sergei Prokofjev]] u “[[Kockar (opera)|Kockar]]”, "[[Ljubav za tri narandže (opera)|Ljubav za tri narandže]]", “'''Plameni anđeo'''” (Prokofjeva), “'''Zaruke u manastiru'''”, i “'''Rat i mir'''”, kao i [[Dmitrij Šostakovič]] u operama “'''Nos'''” i “'''Gospođica Makbet iz Mtsenskog okruga'''”, [[Edison Denisov]] u operi “'''L'Ecume des jours'''”, i [[Alfred Schnittke]] u “'''Život sa idiotom'''”, i opere “[[Historia von D. Johann Fausten (opera)|Historia von D. Johann Fausten]]”.<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Ostale nacionalne opere === [[Španija]] također proizvodi svoj prepoznatljiv oblik opere, poznat kao [[zarzuela (vrsta opere)|zarzuela]], koja je imala dva odvojena procvata: jedan u 17. vijeku, a drugi početkom i sredinom 19. vijeka. Tokom 18. vijeka, italijanska opera je bila izuzetno popularna u Španiji, istiskujući domaći oblik opere. [[Datoteka:Dvorak1.jpg|thumb|right|Antonín Dvořák]] [[Češka|Češki]] kompozitori razvijaju uspješan vlastiti oblik nacionalnog operskog pokreta u 19.vijeku, počevši od [[Bedřich Smetana|Bedřicha Smetane]] koji je napisao osam opera, uključujući i međunarodno popularnu "[[Prodana nevjesta (opera)|Prodana nevjesta]]". [[Antonín Dvořák]] je napisao 13 opera, a najpoznatija je njegova opera “[[Rusalka (opera)|Rusalka]]”. [[Leoš Janáček]] je stekao međunarodno priznanje u 20. vijeku za svoja inovativna djela poput: “'''Njena pastorkinja''' ([[češki]], Jenůfa)”, “'''Mala lukava lisica'''”, i “'''Kata Kabanova'''”. Ključni lik [[Mađarska|mađarske]] nacionalne opere u 19. vijeku je bio [[Ferenc Erkel]], čija su se djela uglavnom bavila historijskim temama. Među njegovim najčešće izvođenim operama su “[[Hunyadi László (opera)|Hunyadi László]]” i “'''Bank ban'''”. Najpoznatija moderna mađarska opera je “[[Dvorac plavobradog kneza (opera)|Dvorac plavobradog kneza]]” od [[Béla Bartók|Béle Bartóka]]. [[Poljska|Poljski]] ekvivalent Erkelu je [[Stanislaw Moniuszko]] koji se najviše proslavio sa operom “[[Ukleti dvorac (opera)|Ukleti dvorac]]” (Straszny Dwór).<ref name="worldencyclopedia.org"/> == Opera u Bosni i Hercegovini == {{Glavni|Opera u Bosni i Hercegovini}} Historija bosanskohercegovačkog izvođaštva može se vezati za imena iz davne prošlosti, ali izvođaštvo modernog tipa javlja se tek u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Iz tog perioda poznata su imena svjetskih umjetnika koji su gostovali u većim bosanskohercegovačkim gradovima, poput harfistice Teresine Zamara, violinista braće Františeka i Emanuela Ondričeka, Fritza Kreislera, Bronislava Hubermana, Zlatka Balokovića, pijanista Josipa Kremera, Alfreda Grünfelda, pjevača Žarka Savića i drugih. Postepeno se javljaju i domaći muzički umjetnici i instrumentalisti koji će ubrzano nadoknađivati stoljetno zaostajanje u izvođačkoj umjetnosti. Prvi javni koncert u BiH izveden je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 31. maja [[1881]], a prvi koncert u [[Sarajevo|Sarajevu]] izveden je 11. decembra 1881. u novosagrađenom Oficirskom domu (danas [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Oružanih snaga BiH]]). Oba koncerta izvele su austrougarske vojničke kapele, a nakon toga, koncertni život se snažno razvija, u početku kao društvena potreba za visoke austrougarske činovnike, a vrlo brzo i za kulturne potrebe domaćeg stanovništva. Izvođaštvo se razvijalo postepeno u okviru pjevačkih društava i institucija pozorišta, [[Sarajevska filharmonija|Sarajevske filharmonije]] i orkestara, zatim muzičkih festivala. Veliku ulogu u razvoju muzičkog života imala su pjevačka društva. Prvi horski nastupi u BiH bilježe se oko [[1867]]. godine u okviru [[Srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne crkve]] i [[Franjevački red|franjevačkog reda]]. U početku pjevačka društva bila su nacionalno-konfesionalnog karaktera. Najraniji datum vezan za djelovanje jednog pjevačkog društva u BiH jeste godina [[1860]], kada su Srbi u [[Brčko]]m osnovali [[Srpsko pjevačko društvo "Srbadija"]] koje je djelovalo u okviru srpske čitaonice, također prve u BiH. Hrvati iz [[Mostar]]a godine [[1873]]. podnose molbu za osnivanje zbora "Kosača". Molba je odbijena, ali je hor osnovan i proglašen za [[Crkveni zbor "Kosača"]]. Prvo muslimansko pjevačko društvo u BiH djelovalo je pri [[Kulturno-prosvjetno društvo "Gajret"|Kulturno-prosvjetnom društvu "Gajret"]], kada je [[1905]]. osnovan muški pjevački hor. Godine [[1901]]. [[Jevreji]] iz Sarajeva osnivaju [[Špansko-jevrejsko pjevačko društvo "La Lira”]]. Jedno od rijetkih pjevačkih društava multinacionalnog sastava bilo je "Muško pjevačko društvo" ([[Njemački jezik|njem]]. "Männergesangverein”), osnovano [[1887]], a 1905. osnovana je horska sekcija [[Radničko kulturno-umjetničko društvo "Proleter"|Radničkog kulturno-umjetničkog društva "Proleter"]]. Pjevačka društva će od početka pa do najnovijeg vremena imati značajnu ulogu u razvoju muzičkog amaterizma u kojem učestvuju brojni ljubitelji muzike i horskog pjevanja. Prva opera izvedena u BiH je Alesandra Stradele Friedricha von Flotowa. Sarajevska izvedba ove opere bila je 27. septembra 1882, nakon čega u Sarajevu i drugim većim mjestima BiH gostuju brojne operske i pozorišne trupe iz svih zemalja Austro-Ugarske Monarhije i šire. Bosanskohercegovačka operna i operetna publika upoznala je vrlo rano neka od svježih evropskih opernih i operetnih plodova, komponovanih i izvedenih u Beču, Milanu i drugim gradovima nekoliko godina ili čak mjeseci prije sarajevske izvedbe. Jedna od glavnih karakteristika scenskog izvođaštva u BiH sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je izvođenje komada s pjevanjem i opereta. Zahvaljujući potpori društva i naporima muzičkih entuzijasta, poslije Drugog svjetskog rata osnovane su glavne muzičke institucije: Državna muzička škola (1945) i [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzička akademija]] (1955), [[Narodno pozorište u Sarajevu|Opera Narodnog pozorišta u Sarajevu]] (1946), [[Hor Radio-televizije Sarajevo]] (1947), [[Sarajevska filharmonija]] (1948), Gradski simfonijski orkestar u Banjoj Luci (1948), [[Sarajevski balet|Balet Narodnog pozorišta u Sarajevu]] (1950), Gradski simfonijski orkestar u Tuzli (1955), Simfonijski orkestar Mostar (1958), Radio orkestar (1962), kasnije Simfonijski orkestar RTVSA itd. Posebnu ulogu odigrali su i manji ansambli specijalizirani za novu muziku poput ansambala "[[Momus (ansambl)|Momus]]" (od moderna muzika Sarajevo, 1972) i "[[Masmantra (ansambl)|Masmantra]]" (1977), čiji je umjetnički vođa bio kompozitor [[Josip Magdić]], a u novije doba i "[[Sonemus (ansambl)|Sonemus]]" kojega vodi kompozitor [[Ališer Sijarić]]. Djelovanje profesionalnih i amaterskih izvođačkih ansambala između dva svjetska rata značajno je iz najmanje dva razloga: prvi: za ove ansamble komponovana su nova djela domaćih kompozitora, čime je obogaćivan fundus umjetničkih djela novim autorskim prilozima; drugi: jer su ansambli okupljali veliki broj muzičara, čime je muzički život dobijao na kvantitetu, ali postepeno i na kvalitativnoj razini koja je kulminirala sredinom [[1970-e|1970-ih]] godina prošlog vijeka kada je muzički život u BiH, posebno u Sarajevu, bio u ravnopravnom umjetničkom statusu s ostalim velikim [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] kulturnim centrima. Dokaz za to su brojne premijere i praizvedbe novokomponovanih djela, od kojih treba izdvojiti ona najvažnija u formalnom i žanrovskom smislu: opera [[Jazavac pred sudom (opera)|Jazavac pred sudom]], [[Vlado Milošević|Vlade Miloševića]] na libreto Ranka Risojevića prema motivima [[Petar Kočić|Petra Kočića]] (premijera 25. novembar 1978), tri baleta [[Vojin Komadina|Vojina Komadine]] – [[Satana (balet)|Satana]] na libreto Miroslava Jančića u koreografiji i režiji [[Slavko Pervan|Slavka Pervana]] (praizvedba 4. mart 1972), [[Hasanaginica (opera)|Hasanaginica]] u koreografiji i režiji Slavka Pervana (praizvedba 26. mart 1975), [[Derviš i smrt (opera)|Derviš i smrt]] na libreto Danija Boldina po romanu [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] u koreografiji i režiji Dragutina Boldina (praizvedba 17. oktobar 1991), balet [[Prizivanje Peruna (balet)|Prizivanje Peruna]], [[Rada Nuić|Rade Nuić]] u koreografiji Dragutina Boldina (praizvedba 21. maj 1988), zatim brojna simfonijska i orkestarska djela, djela za kamerne sastave ili solističke instrumente.<ref>{{cite web|url=http://www.ibar.ba/k/b/mu/2012/PrvaHistorijaMuzike.php|title=Muzička historija|work=ibar.ba|access-date=20. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131007192726/http://www.ibar.ba/k/b/mu/2012/PrvaHistorijaMuzike.php|archive-date=7. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> == Savremeni, nedavni, i modernistički trendovi == === Modernizam === Možda najočiglednija stilska manifestacija [[Modernizam|modernizma]] u operi je razvoj [[atonalnost]]i. Taj korak dalje od tradicionalnih tonaliteta u operi počeo je s Wagnerom, a posebno sa tzv. “Tristan akordom”. Kompozitori kao što su Richard Strauss, Claude Debussy, Giacomo Puccini, Paul Hindemith i Hans Pfitzner gurnuli su vagnerovsku harmoniju dalje s ekstremnijim korištenjem [[kromatizam (muzika)|kromatizma]] i većim korištenjem [[disonanca (muzika)|disonance]]. Operski modernizam ima svoj pravi početak u operama dva [[beč]]ka kompozitora, Arnolda Schönberga i njegovog pomoćnika [[Alban Berg|Albana Berga]]. Oba kompozitora su bili zagovornici atonalnosti i njegovog kasnijeg razvoja (kao što je bilo kod Schönberga), [[dodekafonija (muzika)|dodekafonija]]. Šenbergovi rani muzičko-dramski radovi, “[[Očekivanje (Schönberg)|Očekivanje]]” (Erwartung) iz [[1909]]., premijerno prikazan [[1924]]. godine i “[[Sretna ruka (Schönberg)|Sretna ruka]]” (Die Glückliche Hand) prikazuju veliku upotrebu kromatske harmonije i disonance u cjelini. Schönberg također povremeno koristi tzv. “''govoreći glas''” (''sprechstimme''), koji je opisao kao: {{Citat|"Glas se diže i pada u odnosu na naznačene intervale, i sve što je vezano uz vrijeme i ritam muzike, osim gdje je pauza označena."}} Dvije opere Šenbergovog učenika Albana Berga, “[[Wozzeck (opera)|Wozzeck]]” i opere “[[Lulu (opera)|Lulu]]” (ostavljene nepotpune zbog [[smrt]]i kompozitora) dijele mnoge iste karakteristike kao što je već opisano gore. Iako Berg kombinuje svoje visoko lično tumačenje Šenbergove dodekafonije, koja predstavlja načine sviranja raznih grupa po 12 tonova sa melodijskim prelazima koji su više tradicionalne tonske prirode (sasvim Mahlerijanskog karaktera). Ovo možda djelimično objašnjava zašto su njegove opere ostale u standardnom repertoaru, uprkos svojoj kontroverznoj muzici i radnjama. Šenbergove teorije su uticale (direktno ili indirektno) na značajan broj operskih kompozitora sve do danas, čak i ako oni sami nisu komponovali koristeći njegove tehnike. Kompozitori koji su bili pod ovim uticajem su: Englez Benjamin Britten, Nijemac Hans Werner Henze, i Rus [[Dmitrij Šostakovič]]. [[Philip Glass]] također koristi atonalnost, iako se njegov stil može uopšteno opisati kao [[minimalizam]], obično smatran kao još jedan od muzičkih razvoja iz [[20. vijek]]a. [[Datoteka:Igor Stravinsky Essays.jpg|thumb|upright|Stravinsky, 1921. godine]] Međutim, korištenje dodekafonije u operskom modernizmu izazvala je reakciju među nekoliko vodećih kompozitora. Istaknuti predvodnik ove reakcije je bio ruski kompozitor Igor Stravinski. Nakon sastavljanja očito modernističke muzike za balete “[[Petruška (balet)|Petruška]]” i “[[Posvećenje proljeća (Stravinski)|Posvećenje proljeća]]” u produkciji [[Sergej Diagiljev|Sergeja Diagiljeva]], godine [[1920]]. Stravinski se okrenuo [[Neoklasicizam|neoklasicizmu]], koji je kulminirao u njegovom operskom oratoriju “Oedipus Rex”. Kada je komponovao cijelu operu koja je bila bez sumnje opera (nadahnuta radovima Rimskog-Korsakova “Slavuj” iz [[1914]]., i Mavra iz [[1922]].), u "The Rake’s Progress" on je nastavio ignorisati [[serializam|serialističke]] tehnike i napisao "broj" operu u stilu iz 18. vijeka, koristeći [[diatonicizam]]. Njegov otpor serijalizmu pokazao se kao inspiracija za mnoge druge kompozitore.<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Ostali trendovi === Zajednički trend tokom cijelog 20. vijeka, kako u operi tako i uopšte orkestarskom repertoaru, je smanjenje orkestara. Kako se pokroviteljstvo za [[umjetnost]] smanjuje, narudžbe i nastupi sa novim muzičkim radovima se ostvaruje sa manjim budžetima, vrlo često rezultirajući manjim djelima poput [[kamerna muzika|kamernih]] djela ili opera u jednom činu. Mnoge opere od Benjamina Brittena su napisane za samo 13 instrumentalista, Mark Adamova opera u dva čina “'''Male žene'''” je napisana za 18 instrumentalista. Još jedna karakteristika opera u 20. vijeku je pojava savremene [[Historija|historijske]] opere. “'''Smrt Klinghoffera'''” i opera “'''Nixon u Kini'''” Johna Adamsa”, i “Dead Man Walking” opera od Jakea Heggiea podcrtavaju dramatizaciju nedavnih događaja na sceni, gdje su likovi opisani u operi bili živi u vrijeme premijere same opere. Raniji modeli opere uglavnom su se bavili više udaljenom historijom, ponovna obrada savremenih izmišljenih priča (obrade popularnih predstava), ili priče iz mitova i legendi. "[[Metropolitan operska kuća]]" u [[New York City|New Yorku]] izvještava da je prosječna starost njenih pokrovitelja sada 60 godina. Mnoge operske kompanije, su imale sličan trend, i [[internet]] stranice operskih kompanija su prepune pokušaja da privuče mlađu publiku. Ovaj trend je dio šireg trenda "prosijede" publike za evropsku klasičnu muziku u posljednjoj deceniji 20. vijeka.<ref name="worldencyclopedia.org"/> === Od mjuzikla nazad prema operi === Od kasnih [[1930te|1930-ih]], neki pozorišni [[mjuzikl]]i počinju se pisati s više operske strukture. Ovi radovi uključuju složene [[Polifonija|polifone]] ansamble i odražavaju muzička zbivanja svog vremena. “[[Porgy i Bess]]”, pod uticajem [[jazz]] stilova, i operete “[[Candide (opereta)|Candide]]” sa svojim otvorenim, [[Lirska pjesma|lirskim]] odlomcima i [[farsa|farsičnim]] [[Parodija|parodijskim]] operama, obje prvo izvedene na [[Broadway]]u, ali su postale prihvaćene kao dio operskog repertoara. “[[Priča sa zapadne strane (mjuzikl)|Priča sa zapadne strane]]”, “'''Brigadoon'''” u mjuziklima “'''Sweeney Todd'''”, “[[Evita (mjuzikl)|Evita]]” i druge dramatične priče sa složenom muzikom i sada se ponekad mogu vidjeti u operama. Neki mjuzikli, počevši sa [[rock]] operom “[[Tommy (rock opera)|Tommy]]” iz [[1969]]. i “[[Isus Hrist superzvijezda (rock opera)|Isus Hrist superzvijezda]]” iz [[1971]]. su potpuno sastavljeni i napisani sa recitativom umjesto dijaloga, govoreći svoje emotivne priče uglavnom kroz muziku, i one su u stilu rock opera.<ref name="worldencyclopedia.org"/> == Operski glasovi == Pjevači i uloge koje oni igraju se prvo razvrstavaju prema njihovim vokalnim rasponima. Muški pjevači su razvrstani po vokalnom rasponu kao: [[bas (pjevanje)|bas]], [[bas-bariton (pjevanje)|bas-bariton]], [[bariton]], [[tenor]] i [[kontratenor]]. Ženski pjevači su razvrstani po vokalnom rasponu kao: [[kontraalt (pjevanje)|kontraalt]], [[mezzosopran]] i [[sopran]]. Osim toga, pjevački glasovi se labavo prepoznaju po karakteristikama osim raspona, kao što je boja zvuka ili boje, vokalnog kvaliteta, okretnost, snaga, i prilagođenost glasa muzičkom instrumentu. Tako se sopran može nazvati lirskim sopranom, “coloratura”, “soubrette”, “spinto”, ili dramatični sopran. Ovi pojmovi definišu uloge najpogodnije za vokalne osobenosti pjevača. Njemački ''Fach sistem'' je posebno organizovan sistem, iako ne opisuje u potpunosti pjevački glas, povezujući pjevački glas s vokalnom klasifikacijom. Poseban pjevački glas može se promijeniti drastično u toku njegovog/njenog života, rijetko dostižući vokalnu zrelost do tridesete godine, a ponekad tek u srednjim godinama.<ref name="worldencyclopedia.org"/> == Zanimljivosti == * Za početke opere se obično smatraju drame iz antičke Grčke. Međutim, Egipćani su izvodili "Heb-Sed" (egipatski, Praznik repa) 2000 godina ranije. Heb-Sed je prerastao u "Pasije" u kojima su Egipćani glumili u pričama iz slavne prošlosti Egipta uz muziku i pjevanje. *Prva javna operska kuća (San Cassiano) otvorena je u Veneciji [[1637]]. godine gdje je "otac opere," Claudio Monteverdi (1567-1643), napravio pomak u naglasku na više muzičku operu u odnosu na operu zasnovanu na dijalogu. Monteverdi je pomogao u ustoličenju Venecije kao glavnog svjetskog operskog grada.<ref>{{cite web|url=http://facts.randomhistory.com/interesting-facts-about-opera.html|title=Zanimljive činjenice o operi|work=randomhistory.com|access-date=10. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20161228085920/http://facts.randomhistory.com/interesting-facts-about-opera.html|archive-date=28. 12. 2016|url-status=dead}}</ref> * Poslije 13 godina opereta „[[Vesela udovica (opera)|Vesela udovica]]“ [[Austro-Ugarska|austro-ugarskog]] kompozitora [[Franz Lehár|Franza Lehára]], ponovo se vratila na scenu [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]]. U petak 15. februara 2013. je održana premijera kojom je [[Dirigent|dirigovao]] [[Dario Vučić]], a režirao [[Krunoslav Cigoj]] - priznati operski pjevač iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Naslovnu ulogu je tumačila sopranistica [[Aida Čorbadžić]]. Bariton [[Beogradsko narodno pozorište|beogradskog Narodnog pozorišta]] [[Dragutin Matić]] glumio je grofa Danila Daniloviča. Matiću je ovo prva saradnja sa [[Sarajevo]]m.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.org/content/vesela-udovica-ponovo-u-sarajevu/24904107.html|work=danas.org|title=Vesela udovica ponovo u Sarajevu|work=danas.org|access-date=10. 12. 2013}}</ref> * Čuvena [[švicarska]] operska pjevačica [[Lisa Della Casa]], jedna od najvećih interpretatorki Mozartovih i [[Richard Strauss|Straussovih]] djela u prvoj polovini 20. vijeka. Preminula je u ponedjeljak 10. decembra [[2012]]. u 93. godini u švicarskom gradu [[Münsterlingen]], saopštila je [[Bečka državna opera]]. {{Citat|"Svojim operskim [[arija]]ma i muzičkim zapisima Lisa Della Casa je oduševljavala generacije operskih pjevača i obožavalaca"}} , kazao je Dominik Majer, generalni direktor Bečke opere u kojoj je švicarska diva imala više od 400 nastupa, prenosi [[Tanjug]].<ref>{{cite web|url=http://www.danas.org/content/news/24797003.html|title=Preminula operska diva Liza dela Kaza|work=danas.org|access-date=10. 12. 2013}}</ref> == Također pogledajte == * [[Hasanaginica (opera)]] * [[Alma (opera)]] * [[Srebrenka Jurinac]], operska pjevačica iz Bosne i Hercegovine * [[Lejla Jusić]], operska pjevačica iz Bosne i Hercegovine == Vanjski linkovi == * {{bs simbol}} [https://web.archive.org/web/20170705063222/http://nps.ba/Program.aspx?id=4&lang=BS Narodno pozorište Sarajevo - Opera] * {{en simbol}} [http://operabase.com/ Operabase - Baza podataka opera predstava] == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|Opera}} [[Kategorija:Opera]] [[Kategorija:Klasična muzika]] [[Kategorija:Teorija muzike]] [[Kategorija:Muzičke forme]] [[Kategorija:Drama]] [[Kategorija:Pozorište]] 8wim6jirsvj4mw8a0rfojffoy3ywlle Brooklyn 0 20831 3714001 2441399 2025-06-13T02:51:14Z Ziv 117934 → File has been renamed on Commons ([[:c:GR]]) 3714001 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Brooklyn Highlight New York City Map.png|mini|desno|300p|Brooklyn]] '''Brooklyn''' (fonol.: ''Bruklin'') je jedna od pet gradskih oblasti grada [[New York City|New York]] i centar općine Kings. Oblast se nalazi na jugo-zapadnom dijelu [[Long Island]] otoka i sa 2.6 miliona stanovnika najnaseljenija je oblast grada New York-a i općina Kings je ujedno i sedma najnaseljenija općina u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Brooklyn je bio nezavisan grad do 1898 godine kad je bio manji Holandski gradić Breuckelen po istoimenom gradu u Holandiji. {{stub-grad}} {{Commonscat|Brooklyn, New York City}} [[Kategorija:New York City]] [[Kategorija:Gradski okruzi New York Cityja]] [[Kategorija:Brooklyn]] pulc4geqe4818q8gmshsc8cvtffycrl Staten Island 0 21695 3714021 3643181 2025-06-13T08:47:01Z ChemSim 114243 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Staten Island Highlight New York City Map Julius Schorzman.png]] → [[File:Staten Island Highlight New York City Map.png]] [[c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request) · removing pii / name 3714021 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Staten Island Streetcorner.jpg|mini|Ugao ulice na Staten Islandu, New York City]] [[Datoteka:Staten Island Highlight New York City Map.png|mini|lijevo|Mapa Njujorka sa Staten Islandom.]] '''Staten Island''' (fon. Staten Ajland)je dio [[New York City|grada New Yorka]] i jedna je od pet gradskih oblasti.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Staten-Island|title=Staten Island {{!}} NYC Borough, NY, USA {{!}} Britannica|date=2024-08-19|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-08-20}}</ref> Do 1975. godine četvrt se zvala Richmond. Na 265 km kvadratnih živi 460.000 stanovnika. Sa [[Brooklyn]]om ga povezuje viseći most Verrazano, do [[Manhattan]]a vozi trajekt. Svojevremeno su ovdje živjeli Indijanci Raritan na jugu, Hackensack na sjeveru i Tappan na istoku, plemena šire skupine Unami čiji je totem bio [[kornjača]]. Staten Island, [[Indijanci]] koji su ondje živjeli do 1670, zvali su Aquehonga Monocknong, nakon čega su ga prodali englerskom guverneru [[Francis Lovelace]]u, a oni su se povukli na jug i zapad. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.statenislandusa.com/ Staten Island] – Kancelarija predsjednika općine * [http://www.siedc.org Staten Island Economic Development Corp. (SIEDC)] '''Ostale web stranice''' * New York Public Library. [http://digitalgallery.nypl.org/nypldigital/dgkeysearchresult.cfm?advword=staten+island Images related to Staten Island], various dates * [http://www.sifilmfestival.org/ Staten Island Film Festival] * [https://www.youtube.com/watch?v=R26NqEO4DCY Staten Island Attractions Video] * [http://statenisland.pastperfectonline.com/ Online Collections Database, Staten Island Historical Society] * [http://www.statenisland.com/ StatenIsland.com], online magazin * [http://www.oldstatenisland.org/old-staten-island-photos.html Old Staten Island], sveobuhvatna web stranica o prošlosti Staten Islanda * [http://silive.com SILive.com], online verzija ''[[Staten Island Advance]]'' dnevnih novina * [https://www.statenisland-nyc.com/ StatenIsland-NYC], web stranica koja nudi detaljan pogled na Staten Island {{Normativna kontrola}}{{stub-geog}} {{Commonscat|Staten Island, New York City}} [[Kategorija:Gradski okruzi New York Cityja]] f0av214rd23jkz4jh6tjqit4nb02rp2 DISTI 0 25492 3713913 3322017 2025-06-12T20:10:18Z 46.239.0.34 Ispravka, pise Nintendo, a ne Nitendo 3713913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Disti d.o.o. | slika = Disti.png | vrsta = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | sjedište_grad = | sjedište_država = | predsjednik = | ključneosobe = | industrija = [[Računarski sistemi]]<br />[[Računarska oprema]]<br />[[Softver]]<br />[[Mrežna oprema]]<br />[[PC/Video Igre]]<br />[[Consulting]]<br />[[IT Usluge]] | proizvodi = [[Desktop računar]]i<br />[[Server]]i<br />[[Laptop]]i<br />[[Skeneri]]<br />[[Perfierija]]<br />[[Štampači]] <br>[[Storage]]<br />[[Mrežna oprema]]<br />[[PC Igre]]<br />[[Web aplikacije]] | usluge = | zaposleni = <!-- Historija --> | osnivanje = 2002 | osnivači = | prestala_postojati = <!-- Ekonomija --> | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = <!-- Struktura --> | holding = | vlasnik = | divizije = | podruž = | pod_posluženo = <!--Ostalo --> | slogan = | web = [http://www.disti.ba/ www.disti.ba] | dodatak = |}} '''DISTI d.o.o.''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] kompanija koja se bavi veleprodajom, distribucijom i razvojem modernih tehnologija koje uključuju [[hardware|računarsku opremu]], [[Software|računarske programe]] kao i projekte vezane za IT infrastukturu. Osnovana je 2002. Sjedište kompanije je u [[Sarajevo|Sarajevu]] a svoju distributersku mrežu ima širom BiH. Disti je zastupnik nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom računarske i mrežne opreme te računarskih aplikacija, kao što su [[Dell Inc|Dell]]<ref name=DellDistributer>[http://www1.euro.dell.com/content/topics/topic.aspx/emea/contact/edb/bosnia?c=ba&l=en&s=gen "Dell distributor"]</ref>, [[Foxconn]], [[F-Secure]]<ref name=FSECUREDistributer>{{Cite web |url=http://www.f-secure.com/en_EMEA/partners/resellers/locate-distributor/index.html |title="F-Secure distributor" |access-date=19. 5. 2010 |archive-date=26. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090826041909/http://www.f-secure.com/en_EMEA/partners/resellers/locate-distributor/index.html |url-status=dead }}</ref>, [[Allied Telesis]]<ref name=ATDistributer>{{Cite web |url=http://www.alliedtelesis.com/purchase/locator.aspx |title="Allied Telesis distributor" |access-date=19. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100501173113/http://www.alliedtelesis.com/purchase/locator.aspx |archive-date=1. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref>, [[TakeMS]]<ref name=TakeMSDistributer>{{Cite web |url=http://www.takems.com/suppliers.php?supp=yes |title="TakeMS distributor" |access-date=19. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100809090430/http://www.takems.com/suppliers.php?supp=yes |archive-date=9. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref>,[[ZyLAB]], [[Telsey]]. Godine 2009. Poslovne Novine, u izdavaštvu [[Privredna Štampa|Privredne Štampe]] d.o.o. uvrstile su Disti u 100 najvećih BiH kompanija.<ref name=PoslovneNovine>"Poslovne Novine" (specijalno izdanje) "100 najvećih u BiH", dvobroj: 1192/1193 (juli/august 2009.),Privredna Štampa d.o.o., Sarajevo, BiH</ref> == Razvojni studio == Od 2008. godine u sklopu Disti-a djeluje razvojni studio pod nazivom "5-th Floor Productions". 5-th Floor Productions je prvi razvojni studio u BiH koji se bavi razvojem Igara namjenjenih za PC, igraće konzole te zadnje generacije smarthphone-a. 5-th Floor Productions je tim koji je prvi razvio bosnasko-hercegovačku igru namjenjenu za iPhone platformu (EggRunner), također je prvi BH studio koji je dobio status oficijelnog Nintendo development studia. == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://www.disti.ba/ "web portal www.disti.ba"] * [http://www.5-thfloor.com/ "web portal Distijevog razvojnog studija 5-th floor productions"] * [https://web.archive.org/web/20120728023523/http://eggrunner.com/ "oficijelna web stranica iPhone igre EggRunner"] [[Kategorija:Računarske kompanije u Bosni i Hercegovini]] eekag6h5rwjcrf6w0bu5zb986cflg68 Evropska konvencija o ljudskim pravima 0 33109 3713974 3712496 2025-06-12T22:59:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713974 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda''' (eng. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) još poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (eng. European Convention on Human Rights, fr. la Convention europeenne des Droits de l'Homme) je [[pravni akt]] [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] (1949) o zaštiti sloboda i prava, donijet u [[Rim]]u 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: [[Belgija]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Turska]] i [[Velika Britanija]]. U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadležnosti [[Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u u [[Francuska|Francuskoj]] koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u državama članicama. Svaka osoba koja smatra da su joj narušena njena ljudska prava može se obratiti sudu. Organizacija i ovlašćenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (članovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom uređen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine. Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvršena u svim državama Savjeta Evrope. == Historija i značaj == Čin donošenja Konvencije pravno je uobličio ideju zemalja Evrope o uspostavljanju jedinstvene zaštite ljudskih prava i individualnih političkih sloboda koji, uz vladavinu prava, a prema osnivačkom aktu Savjeta Evrope, čine temelj istinske demokratije (Preambula Statuta Saveta Evrope, st. 3). Ovom kodifikacijom otpočela je pravna standardizacija na evropskom tlu, koja se odvija u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948). Naknadnim pravnim dopunama iz protokola 1, 4, 6, 7, 12 i 13, unaprijeđena je prvobitna zaštita prava i sloboda iz 1950. godine. Poseban značaj ima Protokol 11, koji je 1998. godine u evropsku pravnu praksu uveo stalnu pravosudnu instituciju - Evropski sud za ljudska prava i mogućnost učešća pojedinca u međunarodnom pravnom postupku. == Evropski sud za ljudska prava == Konvencija određuje sadržaj prava i sloboda i, za slučaj kršenja, obezbeđuje međunarodnu zaštitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreću individualnim ili međudržavnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Međudržavnim predstavkama pokreću se interni međunarodni sporovi država članica Savjeta Evrope u slučaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije. Država koja podnese zahtev za prijem u članstvo Savjeta Evrope dužna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogućnosti povrede osnovnih sloboda i prava, a država članica protiv koje je donijeta pravnosnažna presuda dužna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformiše domaće zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednačavanja statusa bračne i vanbračne dece, promenjen Građanski zakonik, a u Njemačkoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmjenjene odredbe krivičnog postupka. Po važećim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvršenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predviđa mogućnost pokretanja sudskog postupka protiv države koja ne izvršava odluke Evropskog suda za ljudska prava. == Struktura == Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola. U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], koju je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]], donijela 10. decembra 1948. godine. Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita. Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije. Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope. == Osnovna prava i slobode == * Pravo na život (čl. 2) * Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3) * Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4) * Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5) * Pravo na pravično suđenje (čl. 6) * Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7) * Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8) * Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9) * Sloboda izražavanja (čl. 10) * Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11) * Pravo na sklapanje braka (čl. 12) * Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13) * Zabrana diskriminacije (čl. 14) == Protokol 1 == * Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1) * Pravo na obrazovanje (čl. 2) * Pravo na slobodne izbore (čl. 3) Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, [[Švicarska]] i [[Monako]], a [[Andora]] ga nije potpisala. == Protokol 4 == * Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1) * Sloboda kretanja (čl. 2) * Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3) * Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4) Protokol nisu potpisale Andora, [[Grčka]] i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija. == Protokol 6 == * Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1) [[Rusija]] je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol. == Protokol 7 == * Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1) * Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2) * pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3) * Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4) * Jednakost supružnika (čl. 5) Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija. == Protokol 12 == * Opća zabrana diskriminacije (čl. 1) Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija. == Protokol 13 == * Apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1) == Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 == Ovim protokolima se bliže uređuje pokretanje međunarodnih sporova i tok postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava. Protokol 14 odnosi se na unaprjeđenje efikasnosti sudske procedure i stupiće na pravnu snagu nakon ratifikacije u svim državama članicama Savjeta Evrope. == Također pogledajte == * [[Evropski sud za ljudska prava]] == Vanjski linkovi == # [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Prevodi Evropske konvencije o ljudskim pravima ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} # [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&CL=ENG CoE -Lista ugovora Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&CL=ENG |date=7. 7. 2011 }} # [http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/001.htm CoE - Statut Savjeta Evrope ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107082603/https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/001 |date=7. 1. 2019 }} # [http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/194.htm Evropska konvencija o ljudskim pravima - oficijelni sajt Evropskog suda za ljudska prava ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110211121839/http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/html/194.htm |date=11. 2. 2011 }} # [http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Basic+Texts/Basic+Texts/The+European+Convention+on+Human+Rights+and+its+Protocols Protokol 14] {{Commonscat|European Convention on Human Rights}} [[Kategorija:Evropska unija]] qdn5ntb0eg8hrqh46xu7ldriq91weke Palazzo Pitti 0 34531 3713914 3713645 2025-06-12T20:17:07Z KWiki 9400 3713914 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Palazzo Pitti, Florence.jpg|mini|desno|300p|Palazzo Pitti]] '''Palazzo Pitti''' (Palača Piti) velika je [[Renesansa|renesansna]] palača u [[Firenca|Firenci]]. Projektovao ju je [[Filippo Brunelleschi]] ili, vjerovatnije, njegov učenik [[Luca Fancelli]] za ambicioznog firentinskog bankara [[Piti (porodica)|Lucu Pitija]]. Palača je na južnoj obali rijeke [[Arno]], blizu [[Ponte Vecchio|Ponte Vecchia]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museumsinflorence.com/musei/Pitti_palace.html|title=Pitti Palace - Florence|website=www.museumsinflorence.com|access-date=2025-06-10}}</ref> Rana historija ove građevine je mješavina mita i činjenica. Prema priči, Pittijeva namjera bila je sagraditi palaču koja bi zasjenila [[Palazzo Medici]]. Tvrdi se da je Pitti zahtjevao da prozori palače budu veći nego ulaz u Palazzo Medici. Međutim, građevina se u stvarnosti nije mogla mjeriti s veličinom ni luksuzom palače porodice Medici. Pitti je umro 1472, a građevina je ostala nedovršena. Arhitektonska važnost ove palače je u njenoj jednostavnosti i strogim linijama. Kamena fasada grubo je obrađena u seoskom stilu. Najveći dio građevine potječe iz 1458. [[Porodica Medici]] kupila je ovu palaču 1539. i pretvorila je u rezidenciju vladara Velikog Vojvodstva [[Toskana|Toskane]]. Kasniji vladari iz ove loze dograđivali su palaču i uredili vrtove oko nje (park Boboli). Većina dogradnji potiče iz 17. i ranog 18. stoljeća. Palata je postala vlasništvo [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] 1860. godine kada je [[Toskana]] postala jedna od provincija Kraljevine Italije. Kralj [[Viktor Emanuel II]] koristio je Palatu Pitti kao rezidenciju dok je Firenca bila glavni grad Italije. Kasnije, 1919. godine, njegov unuk, Viktor Emanuel III, donirao je Palatu Pitti italijanskoj državi, koja je postala sjedište važnih muzeja u gradu. Tokom 19. stoljeća ovu građevinu koristio je [[Napoléon Bonaparte]], a kasnije je bila rezidencija kralja ujedinjene [[Italija|Italije]]. Danas je palača Pitti velika umjetnička galerija otvorena za javnost. U njoj se nalazi i pet muzeja. Ukupno ima 140 soba otvorenih za posjetioce. U njima su, između ostalih, izložena djela [[Tizian]]a, [[Giorgione]]a, [[Rafael]]a i [[Rubens]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.florence-museum.com/pitti-palace.php|title=Pitti Palace of Florence - Useful Information – Florence Museums|website=www.florence-museum.com|language=en|access-date=10. 6. 2025}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Palazzo Pitti}} * [http://www.palazzopitti.it/ Službena stranica palače Pitti] * [http://www.polomuseale.firenze.it/musei/palazzopitti/ Webstranica o muzejima u palači Pitti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070122071406/http://www.polomuseale.firenze.it/musei/palazzopitti/ |date=22. 1. 2007}} [[Kategorija:Građevine i strukture u Firenci]] ncg58vteafheae0etrtxu5ngm512o1x Narodna odbrana Zapadne Bosne 0 36628 3713897 3689500 2025-06-12T19:05:22Z 93.86.101.175 Dodate Vidre 3713897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Narodna odbrana Zapadne Bosne | slika = Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png | veličina_slike = 220px | opis_slike = Logo Narodne odbrane Zapadne Bosne | država = {{ZID|AP Zapadna Bosna}} | utemeljena = 1993. | grane = | štab = [[Asim Delić]]<br>[[Hasib Hodžić]]<br>[[Hamdija Mašić]]<ref name="hamdo"/> | vrhovni komadant = [[Fikret Abdić]] | načelnik štaba = [[Hasib Hodžić]]<ref name="hamdo"/> | ministar odbrane = | vojno sposobni = Od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav = | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 1995. | podrucje_djelovanja = [[Cazinska krajina]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] }} '''Narodna odbrana Zapadne Bosne''' ''(NOZB)'' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] paravojna formacija [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] koja je učestovala u sukobima na području [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na strani [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]]. NOZB je nastala stvaranjem [[Autonomna pokrajina zapadna Bosna|Autonomne pokrajine zapadne Bosne]] (APZB) koja je kasnije proglasila nezavisnost od [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] kao [[Republika Zapadna Bosna]]. Poslije oslobođenja ovog dijela [[BiH]] i vojnog poraza NOZB je rasformiran.<ref name="hamdo">[[Avdo Husejnović]], [https://hamdocamo.wordpress.com/2012/06/24/ko-su-bili-komandanti-abdiceve-porazene-vojske-otkrivamo-gdje-su-i-sta-rade-babini-vojnici/ "Ko su bili komandanti Abdićeve poražene vojske: Otkrivamo – gdje su i šta rade Babini vojnici"]''hamdocamo.wordpress.com'', pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> ==Osnivanje== Prema autoru [[Avdo Husejnović|Avdi Husejnoviću]] moguće je da su pripreme za osnivanje NOZB obavljene 1992. Autonomna pokrajina Zapadna Bosna proglašena je 27. septembra 1993.<ref name="oo">[http://odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de/2015/03/narodna-odbrana-zapadne-bosne.html?m=1 Narodna odbrana Zapadne Bosne]''odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de'', objavljeno 27.3.2015, pristupljeno 11.7.2015</ref> U [[Knin]]u su (tadašnja nepriznata [[Republika srpska krajina]]) augusta 1994. osnovane 3 brigade NOZB. Glavni komandant je bio [[Asim Delić]], koji je u bivšoj JNA bio rezervni oficir, njegov zamjenik je bio [[Hamdija Mašić]]. Načelnik štaba je bio [[Hasib Hodžić]]. Pored toga [[Rasim Bašić]] je obavljao dužnost načelnika bezbjednosti.<ref name="hamdo"/>. NOZB je formirana prvenstveno od velikokladuških [[521. velikokladuška brigada|521.]] i [[527. velikokladuška brigada|527. brigade]] te dijela cazinskih jedinica ARBiH.<ref name="hamdo"/> ==Jedinice== NOZB imala je ukupno 6 brigada sa oko 10.000 vojnika<ref name="hamdo"/><ref name="oo"/>: *1. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Zumret Brkić]] *2. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Nijaz Nuhanović]] *3. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Osman Čaušević]] *4. brigada NOZB kojom je komandovao [[Nevzet Đerić Keđo]] *5. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Muharem Čerimović]] *6. brigade NOZB, kojom je komandovao [[Sead Takalić]] ===Specijalne jedinice=== Pored toga NOZB je raspolagala s nekoliko [[jedinica za specijalne namjene]]:<ref name="hamdo"/> *Jedinica ''Šejle'' kojom je komandovao [[Ismet Gračanin]] *Jedinica ''Ajkini'' kojom je komandovao [[Hasan Galijašević]]. *Jedinica ''Metalni'', kojom je komandovao [[Ramiz Rizvić]] * Jedinica ''Golubovi'', kojom je komandovao [[Zlatko Hušidić]] *Jedinica ''Jastrebovi'' *Jedinica ''Husko'' * Jedinica ''Zenge'' * Jedinica Vidre ===Ostalni jedinice=== * Vojna policija * Granična policija. * Policija * Regrutni centar «Surovi» ==Bitke i vojne operacije== ===Operacija "Tigar - Sloboda 94"=== {{Glavni|Operacija Tigar-sloboda 94}} [[Peti korpus Armije RBiH]] uspio je u operaciji ''Tigar - Sloboda 94'' potisnuti NOZB koja se je djelimično povukla, zajedno s rukovodstvom APZB, na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Srpske Krajine|Vojske Srpske Krajine]] (VSK).<ref name="oo"/> ===Operacija "Pauk"=== {{Glavni|Operacija Pauk}} Uz podršku 500 pripadnika "[[Crvene beretke|Crvenih beretki]]" te 1.500 VSK, 5.000 pripadnika NOZB zauzima ponovo Veliku Kladušu.<ref name="oo"/> ==Ukidanje vojske NOZB== {{Glavni|Operacija Oluja}} Operacija [[Hrvatska vojska|hrvatske vojske]] "Oluja" kojom je vojno slomljena Republika srpska krajina uz paralelno djelovanje snaga 5.korpusa dolazi do sloma Autonomije zapadne Bosna a time i ukidanje NOZB.<ref name="oo"/> ==Današnja adaptacija== [[Ustavni sud BiH]] donio je 2013. odluku kojom su prava bivših vojnika NOZB izjednačena s pripadnicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a.<ref>[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=50740 "Reagiranje veterana Armije Republike Bosne i Hercegovine - TZV. NARODNA ODBRANA ZAPADNA BOSNA JE BILA DIO AGRESORSKIH SRPSKO-CRGORSKIH VOJNIH SNAGA"]''bosnjaci.net'', objavljeno 27.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> Time su zvanično dobili status branitelja.<ref name="funkhaus">Amir Sužanj, [http://www.funkhauseuropa.de/sendungen/radioforum/region/bh_vojnici_abdic100_akk-a1-1_tag-25112013.html "Bivši Abdićevi vojnici izjednačeni s Armijom BiH"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''funkhauseuropa.de'', objavljeno 26.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == *[[Agrokomerc]] *[[Afera Agrokomerc]] *[[Velika Kladuša]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110712134419/http://www.bim.ba/ www.bim.ba, Balkan Investigative Reporting Network] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke paravojne formacije]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] 25bnid7vyf3fr97pamlc4p3hxtc4y08 3713898 3713897 2025-06-12T19:06:14Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/93.86.101.175|93.86.101.175]] ([[User talk:93.86.101.175|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] 3689500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Narodna odbrana Zapadne Bosne | slika = Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png | veličina_slike = 220px | opis_slike = Logo Narodne odbrane Zapadne Bosne | država = {{ZID|AP Zapadna Bosna}} | utemeljena = 1993. | grane = | štab = [[Asim Delić]]<br>[[Hasib Hodžić]]<br>[[Hamdija Mašić]]<ref name="hamdo"/> | vrhovni komadant = [[Fikret Abdić]] | načelnik štaba = [[Hasib Hodžić]]<ref name="hamdo"/> | ministar odbrane = | vojno sposobni = Od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav = | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 1995. | podrucje_djelovanja = [[Cazinska krajina]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] }} '''Narodna odbrana Zapadne Bosne''' ''(NOZB)'' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] paravojna formacija [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] koja je učestovala u sukobima na području [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na strani [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]]. NOZB je nastala stvaranjem [[Autonomna pokrajina zapadna Bosna|Autonomne pokrajine zapadne Bosne]] (APZB) koja je kasnije proglasila nezavisnost od [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] kao [[Republika Zapadna Bosna]]. Poslije oslobođenja ovog dijela [[BiH]] i vojnog poraza NOZB je rasformiran.<ref name="hamdo">[[Avdo Husejnović]], [https://hamdocamo.wordpress.com/2012/06/24/ko-su-bili-komandanti-abdiceve-porazene-vojske-otkrivamo-gdje-su-i-sta-rade-babini-vojnici/ "Ko su bili komandanti Abdićeve poražene vojske: Otkrivamo – gdje su i šta rade Babini vojnici"]''hamdocamo.wordpress.com'', pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> ==Osnivanje== Prema autoru [[Avdo Husejnović|Avdi Husejnoviću]] moguće je da su pripreme za osnivanje NOZB obavljene 1992. Autonomna pokrajina Zapadna Bosna proglašena je 27. septembra 1993.<ref name="oo">[http://odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de/2015/03/narodna-odbrana-zapadne-bosne.html?m=1 Narodna odbrana Zapadne Bosne]''odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de'', objavljeno 27.3.2015, pristupljeno 11.7.2015</ref> U [[Knin]]u su (tadašnja nepriznata [[Republika srpska krajina]]) augusta 1994. osnovane 3 brigade NOZB. Glavni komandant je bio [[Asim Delić]], koji je u bivšoj JNA bio rezervni oficir, njegov zamjenik je bio [[Hamdija Mašić]]. Načelnik štaba je bio [[Hasib Hodžić]]. Pored toga [[Rasim Bašić]] je obavljao dužnost načelnika bezbjednosti.<ref name="hamdo"/>. NOZB je formirana prvenstveno od velikokladuških [[521. velikokladuška brigada|521.]] i [[527. velikokladuška brigada|527. brigade]] te dijela cazinskih jedinica ARBiH.<ref name="hamdo"/> ==Jedinice== NOZB imala je ukupno 6 brigada sa oko 10.000 vojnika<ref name="hamdo"/><ref name="oo"/>: *1. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Zumret Brkić]] *2. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Nijaz Nuhanović]] *3. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Osman Čaušević]] *4. brigada NOZB kojom je komandovao [[Nevzet Đerić Keđo]] *5. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Muharem Čerimović]] *6. brigade NOZB, kojom je komandovao [[Sead Takalić]] ===Specijalne jedinice=== Pored toga NOZB je raspolagala s nekoliko [[jedinica za specijalne namjene]]:<ref name="hamdo"/> *Jedinica ''Šejle'' kojom je komandovao [[Ismet Gračanin]] *Jedinica ''Ajkini'' kojom je komandovao [[Hasan Galijašević]]. *Jedinica ''Metalni'', kojom je komandovao [[Ramiz Rizvić]] * Jedinica ''Golubovi'', kojom je komandovao [[Zlatko Hušidić]] *Jedinica ''Jastrebovi'' *Jedinica ''Husko'' * Jedinica ''Zenge'' ===Ostalni jedinice=== * Vojna policija * Granična policija. * Policija * Regrutni centar «Surovi» ==Bitke i vojne operacije== ===Operacija "Tigar - Sloboda 94"=== {{Glavni|Operacija Tigar-sloboda 94}} [[Peti korpus Armije RBiH]] uspio je u operaciji ''Tigar - Sloboda 94'' potisnuti NOZB koja se je djelimično povukla, zajedno s rukovodstvom APZB, na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Srpske Krajine|Vojske Srpske Krajine]] (VSK).<ref name="oo"/> ===Operacija "Pauk"=== {{Glavni|Operacija Pauk}} Uz podršku 500 pripadnika "[[Crvene beretke|Crvenih beretki]]" te 1.500 VSK, 5.000 pripadnika NOZB zauzima ponovo Veliku Kladušu.<ref name="oo"/> ==Ukidanje vojske NOZB== {{Glavni|Operacija Oluja}} Operacija [[Hrvatska vojska|hrvatske vojske]] "Oluja" kojom je vojno slomljena Republika srpska krajina uz paralelno djelovanje snaga 5.korpusa dolazi do sloma Autonomije zapadne Bosna a time i ukidanje NOZB.<ref name="oo"/> ==Današnja adaptacija== [[Ustavni sud BiH]] donio je 2013. odluku kojom su prava bivših vojnika NOZB izjednačena s pripadnicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a.<ref>[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=50740 "Reagiranje veterana Armije Republike Bosne i Hercegovine - TZV. NARODNA ODBRANA ZAPADNA BOSNA JE BILA DIO AGRESORSKIH SRPSKO-CRGORSKIH VOJNIH SNAGA"]''bosnjaci.net'', objavljeno 27.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> Time su zvanično dobili status branitelja.<ref name="funkhaus">Amir Sužanj, [http://www.funkhauseuropa.de/sendungen/radioforum/region/bh_vojnici_abdic100_akk-a1-1_tag-25112013.html "Bivši Abdićevi vojnici izjednačeni s Armijom BiH"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''funkhauseuropa.de'', objavljeno 26.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == *[[Agrokomerc]] *[[Afera Agrokomerc]] *[[Velika Kladuša]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110712134419/http://www.bim.ba/ www.bim.ba, Balkan Investigative Reporting Network] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke paravojne formacije]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] 5fyinabdvvhh6p2zhdp3vqfu0xe81yj 3713899 3713898 2025-06-12T19:09:49Z AnToni 2325 3713899 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}}{{Nedostaju izvori}}{{Kontroverzno}} {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Narodna odbrana Zapadne Bosne | slika = Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png | veličina_slike = 220px | opis_slike = Logo Narodne odbrane Zapadne Bosne | država = {{ZID|AP Zapadna Bosna}} | utemeljena = 1993. | grane = | štab = [[Asim Delić]]<br>[[Hasib Hodžić]]<br>[[Hamdija Mašić]]<ref name="hamdo"/> | vrhovni komadant = [[Fikret Abdić]] | načelnik štaba = [[Hasib Hodžić]]<ref name="hamdo"/> | ministar odbrane = | vojno sposobni = Od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav = | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 1995. | podrucje_djelovanja = [[Cazinska krajina]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] }} '''Narodna odbrana Zapadne Bosne''' ''(NOZB)'' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] paravojna formacija [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] koja je učestovala u sukobima na području [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na strani [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]]. NOZB je nastala stvaranjem [[Autonomna pokrajina zapadna Bosna|Autonomne pokrajine zapadne Bosne]] (APZB) koja je kasnije proglasila nezavisnost od [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] kao [[Republika Zapadna Bosna]]. Poslije oslobođenja ovog dijela [[BiH]] i vojnog poraza NOZB je rasformiran.<ref name="hamdo">[[Avdo Husejnović]], [https://hamdocamo.wordpress.com/2012/06/24/ko-su-bili-komandanti-abdiceve-porazene-vojske-otkrivamo-gdje-su-i-sta-rade-babini-vojnici/ "Ko su bili komandanti Abdićeve poražene vojske: Otkrivamo – gdje su i šta rade Babini vojnici"]''hamdocamo.wordpress.com'', pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> ==Osnivanje== Prema autoru [[Avdo Husejnović|Avdi Husejnoviću]] moguće je da su pripreme za osnivanje NOZB obavljene 1992. Autonomna pokrajina Zapadna Bosna proglašena je 27. septembra 1993.<ref name="oo">[http://odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de/2015/03/narodna-odbrana-zapadne-bosne.html?m=1 Narodna odbrana Zapadne Bosne]''odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de'', objavljeno 27.3.2015, pristupljeno 11.7.2015</ref> U [[Knin]]u su (tadašnja nepriznata [[Republika srpska krajina]]) augusta 1994. osnovane 3 brigade NOZB. Glavni komandant je bio [[Asim Delić]], koji je u bivšoj JNA bio rezervni oficir, njegov zamjenik je bio [[Hamdija Mašić]]. Načelnik štaba je bio [[Hasib Hodžić]]. Pored toga [[Rasim Bašić]] je obavljao dužnost načelnika bezbjednosti.<ref name="hamdo"/>. NOZB je formirana prvenstveno od velikokladuških [[521. velikokladuška brigada|521.]] i [[527. velikokladuška brigada|527. brigade]] te dijela cazinskih jedinica ARBiH.<ref name="hamdo"/> ==Jedinice== NOZB imala je ukupno 6 brigada sa oko 10.000 vojnika<ref name="hamdo"/><ref name="oo"/>: *1. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Zumret Brkić]] *2. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Nijaz Nuhanović]] *3. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Osman Čaušević]] *4. brigada NOZB kojom je komandovao [[Nevzet Đerić Keđo]] *5. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Muharem Čerimović]] *6. brigade NOZB, kojom je komandovao [[Sead Takalić]] ===Specijalne jedinice=== Pored toga NOZB je raspolagala s nekoliko [[jedinica za specijalne namjene]]:<ref name="hamdo"/> *Jedinica ''Šejle'' kojom je komandovao [[Ismet Gračanin]] *Jedinica ''Ajkini'' kojom je komandovao [[Hasan Galijašević]]. *Jedinica ''Metalni'', kojom je komandovao [[Ramiz Rizvić]] * Jedinica ''Golubovi'', kojom je komandovao [[Zlatko Hušidić]] *Jedinica ''Jastrebovi'' *Jedinica ''Husko'' * Jedinica ''Zenge'' ===Ostalni jedinice=== * Vojna policija * Granična policija. * Policija * Regrutni centar «Surovi» ==Bitke i vojne operacije== ===Operacija "Tigar - Sloboda 94"=== {{Glavni|Operacija Tigar-sloboda 94}} [[Peti korpus Armije RBiH]] uspio je u operaciji ''Tigar - Sloboda 94'' potisnuti NOZB koja se je djelimično povukla, zajedno s rukovodstvom APZB, na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Srpske Krajine|Vojske Srpske Krajine]] (VSK).<ref name="oo"/> ===Operacija "Pauk"=== {{Glavni|Operacija Pauk}} Uz podršku 500 pripadnika "[[Crvene beretke|Crvenih beretki]]" te 1.500 VSK, 5.000 pripadnika NOZB zauzima ponovo Veliku Kladušu.<ref name="oo"/> ==Ukidanje vojske NOZB== {{Glavni|Operacija Oluja}} Operacija [[Hrvatska vojska|hrvatske vojske]] "Oluja" kojom je vojno slomljena Republika srpska krajina uz paralelno djelovanje snaga 5.korpusa dolazi do sloma Autonomije zapadne Bosna a time i ukidanje NOZB.<ref name="oo"/> ==Današnja adaptacija== [[Ustavni sud BiH]] donio je 2013. odluku kojom su prava bivših vojnika NOZB izjednačena s pripadnicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a.<ref>[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=50740 "Reagiranje veterana Armije Republike Bosne i Hercegovine - TZV. NARODNA ODBRANA ZAPADNA BOSNA JE BILA DIO AGRESORSKIH SRPSKO-CRGORSKIH VOJNIH SNAGA"]''bosnjaci.net'', objavljeno 27.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> Time su zvanično dobili status branitelja.<ref name="funkhaus">Amir Sužanj, [http://www.funkhauseuropa.de/sendungen/radioforum/region/bh_vojnici_abdic100_akk-a1-1_tag-25112013.html "Bivši Abdićevi vojnici izjednačeni s Armijom BiH"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''funkhauseuropa.de'', objavljeno 26.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == *[[Agrokomerc]] *[[Afera Agrokomerc]] *[[Velika Kladuša]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110712134419/http://www.bim.ba/ www.bim.ba, Balkan Investigative Reporting Network] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke paravojne formacije]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] kzaws1lv4plpl7k80zgy8u0qdlfilh7 3713901 3713899 2025-06-12T19:18:40Z AnToni 2325 JNA nije imala "rezervne oficire"! To su bili činovi u TO, nakon odsluženja vojnog roka u JNA. 3713901 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}}{{Nedostaju izvori}}{{Kontroverzno}} {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Narodna odbrana Zapadne Bosne | slika = Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png | veličina_slike = 220px | opis_slike = Logo Narodne odbrane Zapadne Bosne | država = {{ZID|AP Zapadna Bosna}} | utemeljena = 1993. | grane = | štab = [[Asim Delić]]<br>[[Hasib Hodžić]]<br>[[Hamdija Mašić]]<ref name="hamdo"/> | vrhovni komadant = [[Fikret Abdić]] | načelnik štaba = [[Hasib Hodžić]]<ref name="hamdo"/> | ministar odbrane = | vojno sposobni = Od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav = | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 1995. | podrucje_djelovanja = [[Cazinska krajina]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] }} '''Narodna odbrana Zapadne Bosne''' ''(NOZB)'' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] paravojna formacija [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] koja je učestovala u sukobima na području [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na strani [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]]. NOZB je nastala stvaranjem [[Autonomna pokrajina zapadna Bosna|Autonomne pokrajine zapadne Bosne]] (APZB) koja je kasnije proglasila nezavisnost od [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] kao [[Republika Zapadna Bosna]]. Poslije oslobođenja ovog dijela [[BiH]] i vojnog poraza NOZB je rasformiran.<ref name="hamdo">[[Avdo Husejnović]], [https://hamdocamo.wordpress.com/2012/06/24/ko-su-bili-komandanti-abdiceve-porazene-vojske-otkrivamo-gdje-su-i-sta-rade-babini-vojnici/ "Ko su bili komandanti Abdićeve poražene vojske: Otkrivamo – gdje su i šta rade Babini vojnici"]''hamdocamo.wordpress.com'', pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> ==Osnivanje== Prema autoru [[Avdo Husejnović|Avdi Husejnoviću]] moguće je da su pripreme za osnivanje NOZB obavljene 1992. Autonomna pokrajina Zapadna Bosna proglašena je 27. septembra 1993.<ref name="oo">[http://odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de/2015/03/narodna-odbrana-zapadne-bosne.html?m=1 Narodna odbrana Zapadne Bosne]''odbrambeno-otadzbinskirat.blogspot.de'', objavljeno 27.3.2015, pristupljeno 11.7.2015</ref> U [[Knin]]u su (tadašnja nepriznata [[Republika srpska krajina]]) augusta 1994. osnovane 3 brigade NOZB. Glavni komandant je bio [[Asim Delić]], koji je u Teritorijanoj odbrani bio rezervni oficir, njegov zamjenik je bio [[Hamdija Mašić]]. Načelnik štaba je bio [[Hasib Hodžić]]. Pored toga [[Rasim Bašić]] je obavljao dužnost načelnika bezbjednosti.<ref name="hamdo"/>. NOZB je formirana prvenstveno od velikokladuških [[521. velikokladuška brigada|521.]] i [[527. velikokladuška brigada|527. brigade]] te dijela cazinskih jedinica ARBiH.<ref name="hamdo"/> ==Jedinice== NOZB imala je ukupno 6 brigada sa oko 10.000 vojnika<ref name="hamdo"/><ref name="oo"/>: *1. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Zumret Brkić]] *2. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Nijaz Nuhanović]] *3. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Osman Čaušević]] *4. brigada NOZB kojom je komandovao [[Nevzet Đerić Keđo]] *5. brigada NOZB, kojom je komandovao [[Muharem Čerimović]] *6. brigade NOZB, kojom je komandovao [[Sead Takalić]] ===Specijalne jedinice=== Pored toga NOZB je raspolagala s nekoliko [[jedinica za specijalne namjene]]:<ref name="hamdo"/> *Jedinica ''Šejle'' kojom je komandovao [[Ismet Gračanin]] *Jedinica ''Ajkini'' kojom je komandovao [[Hasan Galijašević]]. *Jedinica ''Metalni'', kojom je komandovao [[Ramiz Rizvić]] * Jedinica ''Golubovi'', kojom je komandovao [[Zlatko Hušidić]] *Jedinica ''Jastrebovi'' *Jedinica ''Husko'' * Jedinica ''Zenge'' ===Ostalni jedinice=== * Vojna policija * Granična policija. * Policija * Regrutni centar «Surovi» ==Bitke i vojne operacije== ===Operacija "Tigar - Sloboda 94"=== {{Glavni|Operacija Tigar-sloboda 94}} [[Peti korpus Armije RBiH]] uspio je u operaciji ''Tigar - Sloboda 94'' potisnuti NOZB koja se je djelimično povukla, zajedno s rukovodstvom APZB, na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Srpske Krajine|Vojske Srpske Krajine]] (VSK).<ref name="oo"/> ===Operacija "Pauk"=== {{Glavni|Operacija Pauk}} Uz podršku 500 pripadnika "[[Crvene beretke|Crvenih beretki]]" te 1.500 VSK, 5.000 pripadnika NOZB zauzima ponovo Veliku Kladušu.<ref name="oo"/> ==Ukidanje vojske NOZB== {{Glavni|Operacija Oluja}} Operacija [[Hrvatska vojska|hrvatske vojske]] "Oluja" kojom je vojno slomljena Republika srpska krajina uz paralelno djelovanje snaga 5.korpusa dolazi do sloma Autonomije zapadne Bosna a time i ukidanje NOZB.<ref name="oo"/> ==Današnja adaptacija== [[Ustavni sud BiH]] donio je 2013. odluku kojom su prava bivših vojnika NOZB izjednačena s pripadnicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a.<ref>[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=50740 "Reagiranje veterana Armije Republike Bosne i Hercegovine - TZV. NARODNA ODBRANA ZAPADNA BOSNA JE BILA DIO AGRESORSKIH SRPSKO-CRGORSKIH VOJNIH SNAGA"]''bosnjaci.net'', objavljeno 27.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> Time su zvanično dobili status branitelja.<ref name="funkhaus">Amir Sužanj, [http://www.funkhauseuropa.de/sendungen/radioforum/region/bh_vojnici_abdic100_akk-a1-1_tag-25112013.html "Bivši Abdićevi vojnici izjednačeni s Armijom BiH"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''funkhauseuropa.de'', objavljeno 26.11.2013, pristupljeno 11.7.2015 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == *[[Agrokomerc]] *[[Afera Agrokomerc]] *[[Velika Kladuša]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110712134419/http://www.bim.ba/ www.bim.ba, Balkan Investigative Reporting Network] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke paravojne formacije]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] bkci9t7yt0pasyad3vr8r7njwvauvmu Zvjezdan Misimović 0 39088 3713915 3636791 2025-06-12T20:17:26Z Bakir123 110053 3713915 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Zvjezdan Misimović | slika = Zvjezdan Misimovic October 2011.jpg | punoime = | nadimak = Zwetschge (''Šljiva'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|6|5}} | rodnigrad = [[München]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1.79 m | pozicija = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] | omladinskegodine = <br><br><br>do 2000. | omladinskipogoni = SV Nord Lerchenau<br />TSV Forstenried<br />SV Gartenstadt Trudering<br>FT München Gern | godine1 = 2000–2004. | klubovi1 = [[FC Bayern München II|Bayern München II]] | nastupi(golovi)1 = 102 (44) | godine2 = 2002–2004. | klubovi2 = [[FC Bayern München|Bayern München]] | nastupi(golovi)2 = 3 (0) | godine3 = 2004–2007. | klubovi3 = [[VfL Bochum]] | nastupi(golovi)3 = 92 (21) | godine4 = 2007–2008. | klubovi4 = [[1. FC Nürnberg]] | nastupi(golovi)4 = 28 (10) | godine5 = 2008–2010. | klubovi5 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)5 = 65 (17) | godine6 = 2010–2011. | klubovi6 = [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | nastupi(golovi)6 = 9 (0) | godine7 = 2011–2013. | klubovi7 = [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | nastupi(golovi)7 = 44 (8) | godine8 = 2013–2016. | klubovi8 = [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]] | nastupi(golovi)8 = 88 (17) | reprezentacija = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] | nacionalnegodine1 = 2002. | nacionalneekipe1 = {{ZD|SCG}} [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2004–2018<ref>[http://tacno.net/sport/hvala-legendo-misimovic-se-oprostio-od-reprezentacije/ "Hvala legendo: Misimović se oprostio od reprezentacije"], tacno.net, 1. 7. 2014.</ref> | nacionalneekipe2 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 84 (25)<small><ref name="Zvjezdan Misimović, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html ''Zvjezdan Misimović, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129012013/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html |date=29. 11. 2014 }}; pristupljeno: 15. 11. 2014.</ref><ref name="Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=23 ''Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2014.</ref></small> }} '''Zvjezdan Misimović''' (rođen 5. juna 1982) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i nekadašnji [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Misimović je rođen 5. juna 1982. godine u [[München]]u, Njemačka.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/profil/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - player profile 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Tokom svoje bogate karijere nastupao je za [[FC Bayern München|Bayern Munchen]], [[VfL Bochum|Bochum]], [[Fc nurnberg|Nurnberg]], [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moskvu]], te [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].<ref name=":0" /> Trenutno je predsjednik [[FK Borac Banja Luka]], a radi i na mjestu savjetnika u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]]. ==Klupska karijera == === Početak karijere === Fudbalsku karijeru je počeo u omladinskim pogonima klubova [[SV Nord Lerchenau]], [[TSV Forstenried]], [[SV Gartenstadt Trudering]], te [[FT München Gern]]. Kao pionir odlazi u drugi tim [[Bayern München|Bayerna]], gdje je u periodu 2000. do 2004. odigrao 102 utakmice i postigao 44 gola. Za prvi tim [[Bayern München|Bayerna]] odigrao je samo 3 utakmice.<ref name=":0" /> Svoj prvi pravi angažman dobija 2004, kada dolazi u [[VFL Bochum]]. U Bochumu postaje standardan igrač, te u 92 utakmice postiže 21 pogodak, u periodu od 2004. do 2007. Nakon Bochuma prelazi u [[1. FC Nürnberg]] gdje je u sezoni 2007/08. odigrao 28 utakmica i postigao 10 golova.<ref name=":0" /> === VfL Wolfsburg === Godine 2008., Misimović prelazi u [[VfL Wolfsburg]].<ref name=":0" /> U Wolfsburgu je 2009. godine osvojio njemačku [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]], zajedno sa sunarodnjakom [[Edin Džeko|Edinom Džekom]]. Te sezone Misimović i Džeko činili su najefikasniji tandem u Bundseligi, a Misimović je bio najbolji asistent lige sa ukupno 20 asistencija.<ref>{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/zabili-45-golova-i-imali-39-asistencija/15612|title=Zabili 45 golova i imali 39 asistencija|access-date=15. 8. 2016}}</ref> === Galatasaray === U augustu 2010. godine prelazi u redove [[Turska|turskog]] prvoligaša [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] za 7 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/galatasaray-je-jedan-od-najboljih-evropskih-klubova/101007030|title=Zvjezdan Misimović / "Galatasaray je jedan od najboljih evropskih klubova"|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Međutim dolaskom [[Gheorghe Hagi|Gheorghea Hagia]] na mjesto trenera [[Galatasaray SK|Galatasaraya]], Misimović biva premješten u drugi tim Galatasaraya pod izgovorom Hagia "da mu (Misimović) nije potreban".<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/hagi-suspendovao-misimovica/101118141|title=Galatasaray / Hagi suspendovao Misimovića|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Za Galatasaray je upisao samo 9 nastupa. === Dynamo Moskva === Zbog konflikta sa Hagijem, u martu 2011. godine prelazi u [[FK Dinamo Moskva|Dynamo]] iz [[Moskva|Moskve]] za 4,5 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/misimovic-dinamo-je-novi-izazov/52804|title=Misimović: Dinamo je novi izazov|access-date=15. 8. 2016}}</ref> U martu 2011. godine na svom debiju za Dynamo postigao je i svoj prvi gol protiv ekipe [[Rostovo|Rostova]]. === Guizhou Renhe === Nakon Dynama, od januara 2013. transferom vrijednim 3,5 miliona eura, postaje član [[Kina|kineskog]] prvoligaša [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].<ref>{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/26788-misimovic-i-salihovic-zvanicno-predstavljeni-u-kini|title=Misimović i Salihović zvanično predstavljeni u Kini|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Iako je u martu 2015. godine najavio povlačenje iz profesionalnog fudbala, na nagovor članova porodice, Misimović odlučuje da nastavi svoju profesionalnu karijeru. == Reprezentacija == Prije [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke reprezentacije]] odigrao je jednu utakmicu za U-21 reprezentaciju [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]]. Za reprezentaciju BiH debitirao je 18. februara 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|reprezentacije Makedonije]]. Svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 12. marta 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|reprezentacije Luksemburga]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/nationalmannschaft/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Početkom kvalifikacija za [[FIFA|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]], tadašnji selektor reprezentacije BIH, [[Blaž Slišković]], koristio je Misimovića više kao zamjenu nego standardnog prvotimca. Misimović je tokom kvalifikcija odigrao svih 90 minuta u remijima protiv [[Španija|Španije]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], zatim kao zamjena u porazu od [[Belgija|Belgije]]. U narednim mečevima dobiva šansu kao starter u mečevima protiv [[Litvanija|Litvanije]], [[San Marino|San Marina]] i [[Španija|Španije]]. Međutim, u uzvratnim mečevima protiv Litvanije, Srbije i Crne Gore, te San Marina, Misimović ne dobiva priliku od početka meča, nego kao zamjena u posljednjih 10-20 minuta.<ref name=":1" /> Tokom kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EURO 2008]]., Misimović postaje redovan prvotimac i čest strijelac. Svoj prvi gol kvalifikacija postiže protiv [[Moldavija|Moldavije]], a meč završava remijem 2-2. Međutim, Misimović najavljuje povlačenje iz reprezentacije BIH zbog neslaganja sa tadašnjim rukovodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BIH]]. Nakon razgovora sa tadašnjim selektorom BIH, [[Meho Kodro|Mehom Kodrom]], Misimović mijenja svoju odluku o povlačenju i vraća se u reprezentaciju BIH.<ref name=":1" /> Tokom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine, Misimović postaje jedan od lidera reprezentacije BIH pokazujući kvalitete vrhunskog kreatora igre, ali i kvalitete pravog lidera na terenu. U meču protiv [[Estonija|Estonije]], u septembru 2008. godine, Misimović postiže hat-trick u rekordnoj pobjedi BIH od 7-0. U narednim utakmicama postiže jos nekoliko golova i bilježi par asistencija. Kvalifikacije BIH završava kao druga u svojoj grupi i uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. U prvom meču protiv Portugala, Misimović biva kritikovan od strane javnosti zbog loše forme i nedovoljnog zalaganja na terenu, dok uzvratni meč baraža propušta zbog povrede koljena.<ref name=":1" /> U kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EURO 2012.]] godine, Misimović upisuje svoj 51. nastup u pobjedi protiv [[Grčka|Grčke]] u [[Zenica|Zenici]]. U narednom meču kvalifikacija, Misimović postaje igrač sa najviše nastupa za BIH, preskočivši [[Elvir Bolić|Elvira Bolića]] koji je do tada držao rekord za najviše nastupa u nacionalnom dresu BIH. BIH završava kvalifikacije kao drugoplasirana reprezentacija u svojoj grupi te ponovo uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. Nakon dvije utakmice protiv Portugala, BIH se nije uspijela kvalifikovati na EURO 2012., ali Misimović ipak postiže gol iz penala u uzvratnom meču baraža.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=http://www.kalesija.info/na-luzu-smo-bili-losi-bolji-portugal-ide-na-euro-2012/|title=Na Lužu smo bili loši, bolji Portugal ide na EURO 2012 {{!}} NEON Televizija|last=Televizija|first=NEON|website=www.kalesija.info|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014. godine]] bile su posljednje za Misimovića. U utakmici protiv Grčke u Zenici, Misimović upisuje dvije asistencije za Edina Džeku. Tokom kvalifikacija, Misimović postiže još nekoliko bitnih golova i bilježi par asistencija te pomaže BIH da završi prva u svojoj grupi kvalifikacija, odnosno direktno kvalifikuje za Svjetsko prvenstvo u [[Brazil]]u.<ref name=":1" /> Na Svjetskom prvenstvu, Misimović nastupa u sve tri utakmice grupne faze takmičenja, kada BIH gubi prvu utakmicu od [[Argentina|Argentine]] 2-1, gubi drugu utakmicu 1-0 od [[Nigerija|Nigerije]], i pobjeđuje [[Iran]] rezultatom 3-1.<ref>{{Cite web|url=http://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetsko-prvenstvo-brazil-2014/bih-nigerija-0-0-zmajevi-traze-kartu-za-osminu-finala---341220.html|title=BiH - NIGERIJA 0:1: Loša igra i sudac izbacili Zmajeve sa Svjetskog prvenstva! - Gol.hr|language=hr-HR|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Sa tri osvojena boda, BIH se ne uspijeva kvalifikovati za narednu fazu takmičenja. Nakon završetka Svjetskog prvenstva u Brazilu, u augustu 2014. godine, Misimović najavljuje svoje povlačenje iz [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Zadnju utakmicu u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine odigrao je 28. maja 2018. godine u prijateljskom susretu protiv [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|nogometne reprezentacija Crne Gore]].<ref>{{cite web |title=Spaha, Miske, Vedo, hvala vam!|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/spaha-miske-vedo-hvala-vam/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=7. 6. 2018}}</ref> == Statistika == === Klubovi === ''Ažurirano: 15. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/leistungsdaten/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - Performance data 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="3" | Klubovi ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Kup ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | Kont. takmičenja ! colspan="2" | Ukupno |- ! Sezona !! Klub !! Liga ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi |- ! colspan="3" | Njemačka ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | DFB-Pokal ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2000/01.|| rowspan="3" |[[Bayern Munich II]]|| rowspan="3" |[[Regionalliga Süd]]||12||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||12||1 |- |2001/02.||31||14|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||31||14 |- |2002/03.||28||8||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||29||8 |- |2002/03.||[[FC Bayern München|Bayern Munich]]||[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0 |- |2003/04.||Bayern Munich II||Regionalliga Süd||31||21|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||31||21 |- |2003/04.||Bayern Munich|| rowspan="2" |Bundesliga||2||0||1||0||0||0||0||0||3||0 |- |2004/05.|| rowspan="3" |[[VfL Bochum]]||31||3||2||1||1||0||2||0||36||4 |- |2005/06.||[[2. Bundesliga]]||31||11||2||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||33||12 |- |2006/07.|| rowspan="5" |Bundesliga||30||7||2||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||32||8 |- |2007/08.||[[1. FC Nürnberg]]||28||10||2||2||1||0||6||1||37||13 |- |2008/09.|| rowspan="3" |[[VfL Wolfsburg]]||33||7||4||0|| colspan="2" |—||8||4||45||11 |- |2009/10.||31||10||2||2|| colspan="2" |—||12||2||45||14 |- |2010/11.||1||0||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||2||0 |- ! colspan="3" | Turska ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Türkiye Kupası]] ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2010/11.||[[Galatasaray SK|Galatasaray]]||[[Süper Lig]]||9||0||0||0|| colspan="2" |—||0||0||9||0 |- ! colspan="3" | Rusija ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Ruski Kup ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2011/12.|| rowspan="2" |[[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moscow]]|| rowspan="2" |[[Premijer liga Rusije|Ruska Premijer Liga]]||35||8||4||2|| colspan="2" |—||0||0||39||10 |- |2012/13.||9||0||1||0|| colspan="2" |—||4||0||14||0 |- ! colspan="3" | Kina ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Chinese FA Cup|CFA Cup]] ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | [[Asian Football Confederation|Asia]] ! colspan="2" | Ukupno |- |2013.|| rowspan="4" |[[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]]|| rowspan="4" |[[CSL]]||24||4||6||2|| colspan="2" |—||5||0||35||7 |- |2014.||25||6||1||1|| colspan="2" |—||4||0||30||7 |- |2015.||16||2||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||16||2 |- |2016. |17 |3 | - | - | colspan="2" |— | colspan="2" |— |17 |3 |- ! rowspan="4" | Ukupno ! colspan="2" | Njemačka !290||92||17||7||2||0||28||7||337||106 |- ! colspan="2" | Turska !9||0||0||0||0||0||0||0||9||0 |- ! colspan="2" | Rusija !44||8||5||2||0||0||4||0||53||10 |- ! colspan="2" | Kina !82||15||8||3||0||0||9||0||99||18 |- ! colspan="3" | Karijera ukupno !425||115||30||12||2||0||41||7||498||134 |} === Reprezentacija === '''Golovi za reprezentaciju BIH''' ''Ažurirano: 15. august 2016.''<ref name=":1"/> {| class="wikitable" |- !!!Datum!!Lokacija!!Protivnik!!Gol!!Rezultat!!Takmičenje |- | 1. || 31. mart 2004. || [[Stadion "Josy Barthel"|Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] ||{{ZID|Luksemburg}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–1 || [[Prijateljska utakmica]] |- | 2. || 28 April 2004 || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Finska}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–0 || Prijateljska utakmica |- | 3. || 8. juni 2005. || [[Stadion "Mestalla"|Estadio Mestalla]], [[Valencia (grad)|Valencia]], [[Španija]] ||{{ZID|Španija}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–1 ||Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- | 4. || 28. februar 2006. || [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]], [[Dortmund]], [[Njemačka]] ||{{ZID|Japan}}|| <center>'''1'''–1 || <center>2–2 || Prijateljska utakmica |- | 5. || 31. maj 2006. || [[Azadi Stadium]]‚ [[Teheran]], [[Iran]] ||{{ZID|Iran}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–5 || Prijateljska utakmica |- | 6. || 2. septembar 2006. || [[Ta' Qali Stadium]], [[Ta' Qali]], [[Malta]] ||{{ZID|Malta}}|| <center>'''5'''–1 || <center>5–2 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA EURO 2008.]] |- | 7. || 6. septembar 2006. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Mađarska}}|| <center>'''1'''–3 || <center>1–3 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 8. || 7. oktobar 2006. || [[Zimbru Stadium]], [[Chișinău|Chişinău]], [[Moldavija]] ||{{ZID|Moldavija}}|| <center>'''1'''–2 || <center>2–2 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 9. || 24. mart 2007. || [[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] ||{{ZID|Norveška}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–1 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 10. || 19. november 2008. || [[Ljudski vrt]], [[Maribor]], [[Slovenija]] ||{{ZID|Slovenija}}|| <center>'''2'''–1 || <center>4–3 || Prijateljska utakmica |- | 11. | rowspan="3" | 10. septembar 2008. || rowspan="3" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="3" |{{ZID|Estonija}}|| <center>'''1'''–0 || rowspan="3" | <center>7–0 || rowspan="3" |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- | 12. || <center>'''2'''–0 |- | 13. || <center>'''3'''–0 |- | 14. || 28. mart 2009. || [[Cristal Arena]], [[Genk]], [[Belgija]] ||{{ZID|Belgija}}|| <center>'''4'''–1 || <center>4–2 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010. |- | 15. || 14. oktobar 2009. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Španija}}|| <center>'''2'''–5 || <center>2–5 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010. |- | 16. || 10. decembar 2010. || [[Mardan Sports Complex]], [[Antalya]], [[Turska]] ||{{ZID|Poljska}}|| <center>'''2'''–2 || <center>2–2 || Prijateljska utakmica |- | 17. || 6. septembar 2011. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Bjelorusija}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–0 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA EURO 2012.]] |- | 18. | rowspan="2" | 7. oktobar 2011. || rowspan="2" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="2" |{{ZID|Luksemburg}}|| <center>'''2'''–0 || rowspan="2" | <center>5–0 || rowspan="2" | Kvalifikacije UEFA EURO 2012. |- | 19. || <center>'''3'''–0 |- | 20. || 15. oktobar 2011. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] ||{{ZID|Portugal}}|| <center>'''1'''–2 || <center>2–6 || Kvalifikacije UEFA EURO 2012. |- | 21. | rowspan="2" | 7. septembar 2012. || rowspan="2" | [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]], [[Lihtenštajn]] || rowspan="2" |{{ZID|Lihtenštajn}}|| <center>'''1'''–0 || rowspan="2" | <center>8–1 || rowspan="2" |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] |- | 22. || <center>'''2'''–0 |- | 23. | rowspan="2" | 11. septembar 2012. || rowspan="2" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="2" |{{ZID|Latvija}}|| <center>'''1'''–1 || rowspan="2" | <center>4–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. |- | 24. || <center>'''3'''–1 |- | 25. || 11. oktobar 2013. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Lihtenštajn}}|| <center>'''2'''–0 || <center>4–1 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. |} == Porodica == Roditelji su mu emigrirali iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] u [[Njemačka|Njemačku]] krajem 1960-ih. Oženjen je [[Makedonci|makedonkom]] Stefanijom, s kojom ima tri sina, Luku (rođen 2004.), Niku (rođen 2009.) i Noela (rođen 2013.).<ref>{{Cite web|url=http://www.bir.ba/index.php/vijesti/kultura/item/645-misimovic-za-mene-se-sada-broji-samo-porodica|title=RTV BIR - Misimović: Za mene se sada broji samo porodica|website=www.bir.ba|access-date=15. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zvjezdan Misimović}} * [http://www.transfermarkt.de/de/zvjezdan-misimovic/profil/spieler_2309.html Zvjezdan Misimović] na transfermarkt.de * {{soccerway|zvjezdan-misimovic/1666/}} * {{NFT player|pid=890}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Misimović, Zvjezdan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, München]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qg9nmaihnt7x1y1ogdluk74qhahufz8 3713916 3713915 2025-06-12T20:17:47Z Bakir123 110053 3713916 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Zvjezdan Misimović | slika = Zvjezdan Misimovic October 2011.jpg | punoime = | nadimak = Zwetschge (''Šljiva'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|6|5}} | rodnigrad = [[München]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1.79 m | pozicija = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] | omladinskegodine = <br><br><br>do 2000. | omladinskipogoni = SV Nord Lerchenau<br />TSV Forstenried<br />SV Gartenstadt Trudering<br>FT München Gern | godine1 = 2000–2004. | klubovi1 = [[FC Bayern München II|Bayern München II]] | nastupi(golovi)1 = 102 (44) | godine2 = 2002–2004. | klubovi2 = [[FC Bayern München|Bayern München]] | nastupi(golovi)2 = 3 (0) | godine3 = 2004–2007. | klubovi3 = [[VfL Bochum]] | nastupi(golovi)3 = 92 (21) | godine4 = 2007–2008. | klubovi4 = [[1. FC Nürnberg]] | nastupi(golovi)4 = 28 (10) | godine5 = 2008–2010. | klubovi5 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)5 = 65 (17) | godine6 = 2010–2011. | klubovi6 = [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | nastupi(golovi)6 = 9 (0) | godine7 = 2011–2013. | klubovi7 = [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | nastupi(golovi)7 = 44 (8) | godine8 = 2013–2016. | klubovi8 = [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]] | nastupi(golovi)8 = 88 (17) | reprezentacija = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] | nacionalnegodine1 = 2002. | nacionalneekipe1 = {{ZD|SCG}} [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2004–2018<ref>[http://tacno.net/sport/hvala-legendo-misimovic-se-oprostio-od-reprezentacije/ "Hvala legendo: Misimović se oprostio od reprezentacije"], tacno.net, 1. 7. 2014.</ref> | nacionalneekipe2 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 84 (25)<small><ref name="Zvjezdan Misimović, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html ''Zvjezdan Misimović, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129012013/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html |date=29. 11. 2014 }}; pristupljeno: 15. 11. 2014.</ref><ref name="Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=23 ''Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2014.</ref></small> }} '''Zvjezdan Misimović''' (rođen 5. juna 1982) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i nekadašnji [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Misimović je rođen 5. juna 1982. godine u [[München]]u, Njemačka.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/profil/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - player profile 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Tokom svoje bogate karijere nastupao je za [[FC Bayern München|Bayern Munchen]], [[VfL Bochum|Bochum]], [[Fc nurnberg|Nurnberg]], [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moskvu]], te [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].<ref name=":0" /> Trenutno je predsjednik [[FK Borac Banja Luka]], a radi i na mjestu savjetnika u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]]. ==Klupska karijera == === Početak karijere === Fudbalsku karijeru je počeo u omladinskim pogonima klubova [[SV Nord Lerchenau]], [[TSV Forstenried]], [[SV Gartenstadt Trudering]], te [[FT München Gern]]. Kao pionir odlazi u drugi tim [[Bayern München|Bayerna]], gdje je u periodu 2000. do 2004. odigrao 102 utakmice i postigao 44 gola. Za prvi tim [[Bayern München|Bayerna]] odigrao je samo 3 utakmice.<ref name=":0" /> Svoj prvi pravi angažman dobija 2004, kada dolazi u [[VFL Bochum]]. U Bochumu postaje standardan igrač, te u 92 utakmice postiže 21 pogodak, u periodu od 2004. do 2007. Nakon Bochuma prelazi u [[1. FC Nürnberg]] gdje je u sezoni 2007/08. odigrao 28 utakmica i postigao 10 golova.<ref name=":0" /> === VfL Wolfsburg === Godine 2008., Misimović prelazi u [[VfL Wolfsburg]].<ref name=":0" /> U Wolfsburgu je 2009. godine osvojio njemačku [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]], zajedno sa sunarodnjakom [[Edin Džeko|Edinom Džekom]]. Te sezone Misimović i Džeko činili su najefikasniji tandem u Bundseligi, a Misimović je bio najbolji asistent lige sa ukupno 20 asistencija.<ref>{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/zabili-45-golova-i-imali-39-asistencija/15612|title=Zabili 45 golova i imali 39 asistencija|access-date=15. 8. 2016}}</ref> === Galatasaray === U augustu 2010. godine prelazi u redove [[Turska|turskog]] prvoligaša [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] za 7 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/galatasaray-je-jedan-od-najboljih-evropskih-klubova/101007030|title=Zvjezdan Misimović / "Galatasaray je jedan od najboljih evropskih klubova"|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Međutim dolaskom [[Gheorghe Hagi|Gheorghea Hagia]] na mjesto trenera [[Galatasaray SK|Galatasaraya]], Misimović biva premješten u drugi tim Galatasaraya pod izgovorom Hagia "da mu (Misimović) nije potreban".<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/hagi-suspendovao-misimovica/101118141|title=Galatasaray / Hagi suspendovao Misimovića|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Za Galatasaray je upisao samo 9 nastupa. === Dynamo Moskva === Zbog konflikta sa Hagijem, u martu 2011. godine prelazi u [[FK Dinamo Moskva|Dynamo]] iz [[Moskva|Moskve]] za 4,5 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/misimovic-dinamo-je-novi-izazov/52804|title=Misimović: Dinamo je novi izazov|access-date=15. 8. 2016}}</ref> U martu 2011. godine na svom debiju za Dynamo postigao je i svoj prvi gol protiv ekipe [[Rostovo|Rostova]]. === Guizhou Renhe === Nakon Dynama, od januara 2013. transferom vrijednim 3,5 miliona eura, postaje član [[Kina|kineskog]] prvoligaša [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].<ref>{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/26788-misimovic-i-salihovic-zvanicno-predstavljeni-u-kini|title=Misimović i Salihović zvanično predstavljeni u Kini|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Iako je u martu 2015. godine najavio povlačenje iz profesionalnog fudbala, na nagovor članova porodice, Misimović odlučuje da nastavi svoju profesionalnu karijeru. == Reprezentacija == Prije [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke reprezentacije]] odigrao je jednu utakmicu za U-21 reprezentaciju [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]]. Za reprezentaciju BiH debitirao je 18. februara 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|reprezentacije Makedonije]]. Svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 12. marta 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|reprezentacije Luksemburga]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/nationalmannschaft/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Početkom kvalifikacija za [[FIFA|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]], tadašnji selektor reprezentacije BIH, [[Blaž Slišković]], koristio je Misimovića više kao zamjenu nego standardnog prvotimca. Misimović je tokom kvalifikcija odigrao svih 90 minuta u remijima protiv [[Španija|Španije]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], zatim kao zamjena u porazu od [[Belgija|Belgije]]. U narednim mečevima dobiva šansu kao starter u mečevima protiv [[Litvanija|Litvanije]], [[San Marino|San Marina]] i [[Španija|Španije]]. Međutim, u uzvratnim mečevima protiv Litvanije, Srbije i Crne Gore, te San Marina, Misimović ne dobiva priliku od početka meča, nego kao zamjena u posljednjih 10-20 minuta.<ref name=":1" /> Tokom kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EURO 2008]]., Misimović postaje redovan prvotimac i čest strijelac. Svoj prvi gol kvalifikacija postiže protiv [[Moldavija|Moldavije]], a meč završava remijem 2-2. Međutim, Misimović najavljuje povlačenje iz reprezentacije BIH zbog neslaganja sa tadašnjim rukovodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BIH]]. Nakon razgovora sa tadašnjim selektorom BIH, [[Meho Kodro|Mehom Kodrom]], Misimović mijenja svoju odluku o povlačenju i vraća se u reprezentaciju BIH.<ref name=":1" /> Tokom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine, Misimović postaje jedan od lidera reprezentacije BIH pokazujući kvalitete vrhunskog kreatora igre, ali i kvalitete pravog lidera na terenu. U meču protiv [[Estonija|Estonije]], u septembru 2008. godine, Misimović postiže hat-trick u rekordnoj pobjedi BIH od 7-0. U narednim utakmicama postiže jos nekoliko golova i bilježi par asistencija. Kvalifikacije BIH završava kao druga u svojoj grupi i uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. U prvom meču protiv Portugala, Misimović biva kritikovan od strane javnosti zbog loše forme i nedovoljnog zalaganja na terenu, dok uzvratni meč baraža propušta zbog povrede koljena.<ref name=":1" /> U kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EURO 2012.]] godine, Misimović upisuje svoj 51. nastup u pobjedi protiv [[Grčka|Grčke]] u [[Zenica|Zenici]]. U narednom meču kvalifikacija, Misimović postaje igrač sa najviše nastupa za BIH, preskočivši [[Elvir Bolić|Elvira Bolića]] koji je do tada držao rekord za najviše nastupa u nacionalnom dresu BIH. BIH završava kvalifikacije kao drugoplasirana reprezentacija u svojoj grupi te ponovo uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. Nakon dvije utakmice protiv Portugala, BIH se nije uspijela kvalifikovati na EURO 2012., ali Misimović ipak postiže gol iz penala u uzvratnom meču baraža.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=http://www.kalesija.info/na-luzu-smo-bili-losi-bolji-portugal-ide-na-euro-2012/|title=Na Lužu smo bili loši, bolji Portugal ide na EURO 2012 {{!}} NEON Televizija|last=Televizija|first=NEON|website=www.kalesija.info|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014. godine]] bile su posljednje za Misimovića. U utakmici protiv Grčke u Zenici, Misimović upisuje dvije asistencije za Edina Džeku. Tokom kvalifikacija, Misimović postiže još nekoliko bitnih golova i bilježi par asistencija te pomaže BIH da završi prva u svojoj grupi kvalifikacija, odnosno direktno kvalifikuje za Svjetsko prvenstvo u [[Brazil]]u.<ref name=":1" /> Na Svjetskom prvenstvu, Misimović nastupa u sve tri utakmice grupne faze takmičenja, kada BIH gubi prvu utakmicu od [[Argentina|Argentine]] 2-1, gubi drugu utakmicu 1-0 od [[Nigerija|Nigerije]], i pobjeđuje [[Iran]] rezultatom 3-1.<ref>{{Cite web|url=http://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetsko-prvenstvo-brazil-2014/bih-nigerija-0-0-zmajevi-traze-kartu-za-osminu-finala---341220.html|title=BiH - NIGERIJA 0:1: Loša igra i sudac izbacili Zmajeve sa Svjetskog prvenstva! - Gol.hr|language=hr-HR|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Sa tri osvojena boda, BIH se ne uspijeva kvalifikovati za narednu fazu takmičenja. Nakon završetka Svjetskog prvenstva u Brazilu, u augustu 2014. godine, Misimović najavljuje svoje povlačenje iz [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Zadnju utakmicu u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine odigrao je 28. maja 2018. godine u prijateljskom susretu protiv [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|nogometne reprezentacija Crne Gore]].<ref>{{cite web |title=Spaha, Miske, Vedo, hvala vam!|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/spaha-miske-vedo-hvala-vam/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=7. 6. 2018}}</ref> == Porodica == Roditelji su mu emigrirali iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] u [[Njemačka|Njemačku]] krajem 1960-ih. Oženjen je [[Makedonci|makedonkom]] Stefanijom, s kojom ima tri sina, Luku (rođen 2004.), Niku (rođen 2009.) i Noela (rođen 2013.).<ref>{{Cite web|url=http://www.bir.ba/index.php/vijesti/kultura/item/645-misimovic-za-mene-se-sada-broji-samo-porodica|title=RTV BIR - Misimović: Za mene se sada broji samo porodica|website=www.bir.ba|access-date=15. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Statistika == === Klubovi === ''Ažurirano: 15. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/leistungsdaten/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - Performance data 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="3" | Klubovi ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Kup ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | Kont. takmičenja ! colspan="2" | Ukupno |- ! Sezona !! Klub !! Liga ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi |- ! colspan="3" | Njemačka ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | DFB-Pokal ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2000/01.|| rowspan="3" |[[Bayern Munich II]]|| rowspan="3" |[[Regionalliga Süd]]||12||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||12||1 |- |2001/02.||31||14|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||31||14 |- |2002/03.||28||8||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||29||8 |- |2002/03.||[[FC Bayern München|Bayern Munich]]||[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0 |- |2003/04.||Bayern Munich II||Regionalliga Süd||31||21|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||31||21 |- |2003/04.||Bayern Munich|| rowspan="2" |Bundesliga||2||0||1||0||0||0||0||0||3||0 |- |2004/05.|| rowspan="3" |[[VfL Bochum]]||31||3||2||1||1||0||2||0||36||4 |- |2005/06.||[[2. Bundesliga]]||31||11||2||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||33||12 |- |2006/07.|| rowspan="5" |Bundesliga||30||7||2||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||32||8 |- |2007/08.||[[1. FC Nürnberg]]||28||10||2||2||1||0||6||1||37||13 |- |2008/09.|| rowspan="3" |[[VfL Wolfsburg]]||33||7||4||0|| colspan="2" |—||8||4||45||11 |- |2009/10.||31||10||2||2|| colspan="2" |—||12||2||45||14 |- |2010/11.||1||0||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||2||0 |- ! colspan="3" | Turska ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Türkiye Kupası]] ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2010/11.||[[Galatasaray SK|Galatasaray]]||[[Süper Lig]]||9||0||0||0|| colspan="2" |—||0||0||9||0 |- ! colspan="3" | Rusija ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Ruski Kup ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2011/12.|| rowspan="2" |[[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moscow]]|| rowspan="2" |[[Premijer liga Rusije|Ruska Premijer Liga]]||35||8||4||2|| colspan="2" |—||0||0||39||10 |- |2012/13.||9||0||1||0|| colspan="2" |—||4||0||14||0 |- ! colspan="3" | Kina ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Chinese FA Cup|CFA Cup]] ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | [[Asian Football Confederation|Asia]] ! colspan="2" | Ukupno |- |2013.|| rowspan="4" |[[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]]|| rowspan="4" |[[CSL]]||24||4||6||2|| colspan="2" |—||5||0||35||7 |- |2014.||25||6||1||1|| colspan="2" |—||4||0||30||7 |- |2015.||16||2||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||16||2 |- |2016. |17 |3 | - | - | colspan="2" |— | colspan="2" |— |17 |3 |- ! rowspan="4" | Ukupno ! colspan="2" | Njemačka !290||92||17||7||2||0||28||7||337||106 |- ! colspan="2" | Turska !9||0||0||0||0||0||0||0||9||0 |- ! colspan="2" | Rusija !44||8||5||2||0||0||4||0||53||10 |- ! colspan="2" | Kina !82||15||8||3||0||0||9||0||99||18 |- ! colspan="3" | Karijera ukupno !425||115||30||12||2||0||41||7||498||134 |} === Reprezentacija === '''Golovi za reprezentaciju BIH''' ''Ažurirano: 15. august 2016.''<ref name=":1"/> {| class="wikitable" |- !!!Datum!!Lokacija!!Protivnik!!Gol!!Rezultat!!Takmičenje |- | 1. || 31. mart 2004. || [[Stadion "Josy Barthel"|Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] ||{{ZID|Luksemburg}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–1 || [[Prijateljska utakmica]] |- | 2. || 28 April 2004 || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Finska}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–0 || Prijateljska utakmica |- | 3. || 8. juni 2005. || [[Stadion "Mestalla"|Estadio Mestalla]], [[Valencia (grad)|Valencia]], [[Španija]] ||{{ZID|Španija}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–1 ||Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- | 4. || 28. februar 2006. || [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]], [[Dortmund]], [[Njemačka]] ||{{ZID|Japan}}|| <center>'''1'''–1 || <center>2–2 || Prijateljska utakmica |- | 5. || 31. maj 2006. || [[Azadi Stadium]]‚ [[Teheran]], [[Iran]] ||{{ZID|Iran}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–5 || Prijateljska utakmica |- | 6. || 2. septembar 2006. || [[Ta' Qali Stadium]], [[Ta' Qali]], [[Malta]] ||{{ZID|Malta}}|| <center>'''5'''–1 || <center>5–2 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA EURO 2008.]] |- | 7. || 6. septembar 2006. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Mađarska}}|| <center>'''1'''–3 || <center>1–3 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 8. || 7. oktobar 2006. || [[Zimbru Stadium]], [[Chișinău|Chişinău]], [[Moldavija]] ||{{ZID|Moldavija}}|| <center>'''1'''–2 || <center>2–2 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 9. || 24. mart 2007. || [[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] ||{{ZID|Norveška}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–1 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 10. || 19. november 2008. || [[Ljudski vrt]], [[Maribor]], [[Slovenija]] ||{{ZID|Slovenija}}|| <center>'''2'''–1 || <center>4–3 || Prijateljska utakmica |- | 11. | rowspan="3" | 10. septembar 2008. || rowspan="3" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="3" |{{ZID|Estonija}}|| <center>'''1'''–0 || rowspan="3" | <center>7–0 || rowspan="3" |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- | 12. || <center>'''2'''–0 |- | 13. || <center>'''3'''–0 |- | 14. || 28. mart 2009. || [[Cristal Arena]], [[Genk]], [[Belgija]] ||{{ZID|Belgija}}|| <center>'''4'''–1 || <center>4–2 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010. |- | 15. || 14. oktobar 2009. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Španija}}|| <center>'''2'''–5 || <center>2–5 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010. |- | 16. || 10. decembar 2010. || [[Mardan Sports Complex]], [[Antalya]], [[Turska]] ||{{ZID|Poljska}}|| <center>'''2'''–2 || <center>2–2 || Prijateljska utakmica |- | 17. || 6. septembar 2011. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Bjelorusija}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–0 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA EURO 2012.]] |- | 18. | rowspan="2" | 7. oktobar 2011. || rowspan="2" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="2" |{{ZID|Luksemburg}}|| <center>'''2'''–0 || rowspan="2" | <center>5–0 || rowspan="2" | Kvalifikacije UEFA EURO 2012. |- | 19. || <center>'''3'''–0 |- | 20. || 15. oktobar 2011. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] ||{{ZID|Portugal}}|| <center>'''1'''–2 || <center>2–6 || Kvalifikacije UEFA EURO 2012. |- | 21. | rowspan="2" | 7. septembar 2012. || rowspan="2" | [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]], [[Lihtenštajn]] || rowspan="2" |{{ZID|Lihtenštajn}}|| <center>'''1'''–0 || rowspan="2" | <center>8–1 || rowspan="2" |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] |- | 22. || <center>'''2'''–0 |- | 23. | rowspan="2" | 11. septembar 2012. || rowspan="2" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="2" |{{ZID|Latvija}}|| <center>'''1'''–1 || rowspan="2" | <center>4–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. |- | 24. || <center>'''3'''–1 |- | 25. || 11. oktobar 2013. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Lihtenštajn}}|| <center>'''2'''–0 || <center>4–1 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zvjezdan Misimović}} * [http://www.transfermarkt.de/de/zvjezdan-misimovic/profil/spieler_2309.html Zvjezdan Misimović] na transfermarkt.de * {{soccerway|zvjezdan-misimovic/1666/}} * {{NFT player|pid=890}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Misimović, Zvjezdan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, München]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0gggqa8503gewnh47tc1zpldulh9ah1 Darko Maletić 0 39274 3713861 3508289 2025-06-12T15:00:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713861 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Darko Maletić | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1980|10|20|}} | rodnigrad = [[Banja Luka]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 1,76 m | pozicija = Desno krilo | trenutniklub = | brojnadresu = | omladinskegodine = 1989–1997. | omladinskipogoni = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] | godine1 = 1997–2001. | klubovi1 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] | nastupi(golovi)1 = ? (?) | godine2 = 2001–2002. | klubovi2 = [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | nastupi(golovi)2 = 13 (0) | godine3 = 2002–2004. | klubovi3 = [[NK Celje|Celje]] | nastupi(golovi)3 = 39 (2) | godine4 = 2004. | klubovi4 = [[FK Zenit Sankt Peterburg|FK Zenit]] | nastupi(golovi)4 = 2 (0) | godine5 = 2005. | klubovi5 = [[FK Šinik Jaroslavlj|FK Šinik]] | nastupi(golovi)5 = 8 (0) | godine6 = 2006. | klubovi6 = [[FC Vaslui|Vaslui]] | nastupi(golovi)6 = 5 (0) | godine7 = 2006–2009. | klubovi7 = [[FK Partizan]] | nastupi(golovi)7 = 44 (2) | godine8 = 2009–2010. | klubovi8 = [[TuS Koblenz]] | nastupi(golovi)8 = 10 (1) | godine9 = 2010–2011. | klubovi9 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] | nastupi(golovi)9 = 21 (6) | godine10 = 2011–2012. | klubovi10 = [[FK Aktobe]] | nastupi(golovi)10 = 21 (2) | godine11 = 2012. | klubovi11 = [[FK Irtiš Pavlodar|FK Irtiš]] | nastupi(golovi)11 = 6 (0) | godine12 = 2013. | klubovi12 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] | nastupi(golovi)12 = 13 (2) | godine13 = 2013–2015. | klubovi13 = [[FK Velež|Velež]] | nastupi(golovi)13 = 62 (2) | reprezentacija = | nacionalnegodine = 2007- | nacionalneekipe = {{NOG|BIH}} | nacionalninastupi(golovi) = 18 (1) | zadnjiuređaj = 7. 12. 2015 }} '''Darko Maletić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i povremeni član [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. == Klupska karijera == Fudbalsku karijeru počeo je u [[FK Borac Banja Luka|Borcu]] iz [[Banja Luka|Banja Luke]], gdje je prošao sve uzraste do prvog tima. Godine 2001. za 125.000 eura prelazi u austrijski [[SK Rapid Beč]], odakle nakon samo jedne godine prelazi u [[NK Celje]]. Tu je proveo 2 godine, nakon čega odlazi u [[Rusija|Rusiju]], odnosno prvo 2004. u [[FK Zenit Sankt Peterburg|FK Zenit]], a potom u [[FK Šinik Yaroslavl|FK Šinik]] 2005. Zatim odlazi u [[Rumunija|rumunski]] [[FC Vaslui]], gdje ostaje samo pola godine. Godine 2006. prelazi u [[FK Partizan|Partizan]], gdje ostaje sve do 2009, kad odlazi u [[Njemačka|njemački]] [[TuS Koblenz]]. Nakon samo jedne sezone provedene u Njemačkoj vraća se u rodnu [[Banja Luka|Banju Luku]], odnosno u svoj prvi klub, [[FK Borac Banja Luka|Borac]]. U ljeto 2011. za 300.000 € prešao je u [[kazahstan]]ski [[FK Aktobe]], ali se ni tu nije dugo zadržao. Nakratko se vratio u Rusiju, u [[FK Irtiš Pavlodar]], a zatim ponovo u Borac. Iz Borca je 2013. prešao u [[FK Velež|Velež]], gdje je ostao 2 i po godine (posljednjih pola godine bio je i [[kapiten (nogomet)|kapiten]]), do početka decembra 2015, kad je sporazumno raskinuo ugovor.<ref>{{cite web |url = http://bljesak.info/rubrika/sport/clanak/i-maletic-napusta-velez-bila-mi-je-cast-igrati-za-rodene/141101 |title = I Maletić napušta Velež: "Bila mi je čast igrati za Rođene" |publisher = Bljesak.info |date = 7. 12. 2015 |access-date = 7. 12. 2015 |archive-date = 7. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160307191247/http://bljesak.info/rubrika/sport/clanak/i-maletic-napusta-velez-bila-mi-je-cast-igrati-za-rodene/141101 |url-status = dead }}</ref> == Reprezentacija == Za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]] debitirao je 24. marta 2007. u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|reprezentacije Norveške]], kad je ušao u 82. minuti. Jedini gol u dresu reprezentacije postigao je 7. juna 2011. na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|kvalifikacijskoj utakmici]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|reprezentacija Albanije]] na [[Stadion Bilino polje|Bilinom polju]] u [[Zenica|Zenici]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/darko-maletic/profil/spieler_17110.html Profil na transfermarkt.de] {{DEFAULTSORT:Maletić, Darko}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]] [[Kategorija:Nogometaši Rapid Beča]] [[Kategorija:Nogometaši NK Celje]] [[Kategorija:Nogometaši Zenit Sankt Peterburga]] [[Kategorija:Nogometaši Šinika]] [[Kategorija:Nogometaši FC Vasluija]] [[Kategorija:Nogometaši Partizana]] [[Kategorija:Nogometaši TuS Koblenza]] [[Kategorija:Nogometaši FK Aktobea]] [[Kategorija:Nogometaši FK Irtiš Pavlodara]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] rrkfzli1auqvyipin0m33g0xi3atv4f Petar i Nikola Pavlović 0 41137 3713880 3348976 2025-06-12T16:10:33Z Nerko65 55647 3713880 wikitext text/x-wiki Vojvoda '''Petar II''' i knez '''Nikola Pavlović-Radenović''' pripadaju posljednjim predstavnicima vlastelinske loze [[Pavlovići]]. Petar II i Nikola su sinovi vojvode [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braća vojvode [[Ivaniš Pavlović|Ivaniša Pavlovića]]. Poslije smrti vojvode Ivaniša Pavlovića, novembra [[1450]], vodstvo u porodici i rodu preuzeli su njegova mlađa braća vojvoda Petar i knez Nikola Pavlović. Braća se većinom javljaju zajedno kao politički izraz porodice, ali po [[Titula|tituli]] jasno je da je odgovornost i vodstvo bilo u rukama vojvode Petra. Njihova uloga u političkom životu [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] nije bila značajna. Bili su u sjeni i pod potpunim utjecajem svoga ujaka [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića Kosače]].<ref>Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta za istoriju 17, Sarajevo 1980, 61-62.</ref>. Braća Petra i Nikola su značajno uz Stjepana Vukčića u njegovom sukobu sa [[Dubrovnik]]om oko [[Konavle (područje)|Konavala]] 1451-1454. Poslije završetka ovog sukoba Pavlovići su uspostavili ranije dobre odnose sa Dubrovčanima. To je bilo važno zbog [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|trgovačkog prometa]] koji je iz Dubrovnika išao preko posjeda Pavlovića a i zbog [[Konavoski dohodak|konavoskog tributa]] i [[Ulaganje novca na dobit|uložene imovine]] Pavlovića u Dubrovniku.<ref>Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, 63.</ref>. Vojvoda Petar Pavlović prisutan je na krunisanju posljednjeg bosanskog kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] 1461.<ref>Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, 65.</ref>. [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem Bosne 1463. među prvima na udaru bili su posjedi porodice Pavlovića. Donedavno se smatralo da je neko od loze ove porodice uspio da preživi ovaj osmanlijski napad.<ref>Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, 66-7.</ref>. Ta [[Misterija posljednjih Pavlovića|misterija]] je riješena. Vojvoda Petar i knez Nikola Pavlović bili su značajno uz bosanskog kralja nasuprot Osmanlija i njihovo stradanje prilikom osmanlijskog osvajanja bilo je planirano i neizbježno. Očuvani izvori Pavloviće poslije osmanlijskog prodora više ne spominju među živima.<ref>Esad Kurtović, Posljednji Pavlovići u naučnom opusu Borisa Nilevića, Historijska traganja 5, Sarajevo 2010, 159-162; Isti, Sudbina Pavlovića u odnosima Bosne i Osmanlija, „Пад Босанског краљевства 1463. године“, Историјски институт Београд-Филозофски факултет Сарајево-Филозофски факултет Бања Лука, Зборник радова 29, Београд – Сарајево – Бања Лука, 2015, 24-25.</ref>. == Literatura == * [[Boris Nilević]], Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta za istoriju 17, Sarajevo 1980. * [[Esad Kurtović]], Posljednji Pavlovići u naučnom opusu Borisa Nilevića, Historijska traganja 5, Sarajevo 2010. * E. Kurtović, Sudbina Pavlovića u odnosima Bosne i Osmanlija, „Пад Босанског краљевства 1463. године“, Историјски институт Београд-Филозофски факултет Сарајево-Филозофски факултет Бања Лука, Зборник радова 29, Београд – Сарајево – Бања Лука, 2015. {{Bosanski vladari i velikaši}} [[Kategorija:Pavlovići]] rtxw4z874hfgdgc9yguk4lv9jaw3xrm Spomenik prirode 0 55124 3713884 3566503 2025-06-12T16:42:04Z Potkoran 165348 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|0 */ 3713884 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cono de Arita, Salar de Arizaro (Argentina).jpg|mini|250px|Spomenik prirode: Cono de Arita ([[Argentina]])]] [[Datoteka:VreloBosne2.PNG|mini|250px|[[Vrelo Bosne]]]] '''Spomenik prirode''' je element prirode koji je nekim aktom [[država|države]] stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i [[nacionalni park]]ovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja [[površina]] jasno odvojena od svoje okoline. Može biti: * [[Geologija|geološki]] (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.) * geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.) * [[Hidrologija|hidrološki]] (vodotok, vodopad, jezero, izvor i dr.) * botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.) * prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.<ref>{{Cite web |url=https://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/javanustanovazaupravljanjezasticenimprirodnimvrijednostima/zasticene_vrijednosti/spomenik_prirode/~contents/MAN2V7T6T56WDGQC/spomenici-prirode.pdf |title=Spomenici prirode |access-date=7. 12. 2021 |archive-date=7. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211207143710/https://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/javanustanovazaupravljanjezasticenimprirodnimvrijednostima/zasticene_vrijednosti/spomenik_prirode/~contents/MAN2V7T6T56WDGQC/spomenici-prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Pojam "spomenik prirode" potiče od [[Alexander von Humboldt|Humboldta]] iz njegovog opisa putovanja po [[Amerika|Americi]] "Relation historique" gdje on koristi izraz "monumens de la nature". Obrazloženje zakonske ili drugačije zaštite su rijetkost, jedinstvenost ili ljepota spomenika prirode, kao i njegova vrijednost za [[Nauka|nauku]] ili razumijevanje [[priroda|prirode]]. Zaštita spomenika prirode sadrži potpunu zabranu bilo kakvog mijenjanja zaštićenog spomenika. == Kategorija III – spomenik prirode (prema IUCN)== Prema [[IUCN kategorije zaštićenih područja|Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode i prirodnih resursa]], spomenici prirode su zaštićena područja - kategorija III.<ref name="spomenikp">{{Cite web |url= https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories |title= Kategorije zaštićenih podruja - spomenik prirode |work= www.iucn.org |access-date= 10. 10. 2021}}{{en}}</ref> Definicija prema sadašnjem sistemu uvedenom 1978. i revidiranom 1994. godine je: :''Zaštićena područja III kategorije izdvajaju se radi zaštite određenog spomenika prirode, a to može biti reljef, morska planina, podmorska pećina, geološka osobenost poput pećine ili čak živa obilježja kao što je drevni šumarak. Općenito su to mala zaštićena područja i često imaju visoku vrijednost za posjetioce.'' == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Natural monuments}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:IUCN kategorije III]] [[Kategorija:Kategorije zaštićenih područja]] d2su5i3iwoom94p4l9z8l88s57zrvnn Razgovor:Povelja Kulina bana 1 56318 3713918 3713736 2025-06-12T20:22:48Z KWiki 9400 /* "Hiljada" */ odgovor 3713918 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Da li država nastaje dokumentom? Da li je Bosna nastala 1189? Da li se tada rodila? Ovaj dokument također ne može biti izdvojen posebno da potvrđuje da Bosna postoji, tj da je postojala, jer o tome govore mnogi drugi dokumenti, pisani čak i prije ovoga. Zato molim da se ''idiotična'' rečenica, koja negira postojanje Bosne prije izdanja Kulinove povelje izbriše s članka dok neko drugi ne postavi nešto smislenije na njeno mjesto.[[Korisnik:BoFF|BoFF]] 23:11, 29 maj 2007 (CEST) {{citat|Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i '''najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.'''}} Ova rečenica bi bila smišna da ni žalosna. Pa i na samoj bs.wiki piše da je recimo [[Baščanska ploča]] nastala oko 100o godina prije ove povelje kao i još neki drugi dokumenti. Ovakvo besmisleno krivotvorenje činjenica za bošnjačku nacionalnu mitologiju... bilo bi smišno da ni žalosno [[User:Pozdrav|Pozdrav!!!]] == Zašto se brišu.... == ...ispravke da povelja Kulina bana nije najstariji južnoslavenski državni dokument? Naveo sam primjer Bašćanske ploče, a izmjena je poništena bez ikakva objašnjenja? Molim kakvu referencu, logički izvod ili objašnjenje zašto je netočno da povelja Kulina bana nije najstariji državni dokument u južnih Slavena? ::Ne želim da se miješam u ovu raspravu, ali želim da se ovo brzo riješi i da se pronađe kompromis. Molim bez "rata" izmjenama, nego samo dijelog na stranici za razgovor sve dok se ne pronađe rješenje. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:54, 13 juli 2008 (CEST) :::Razlika je da je jedno povelja vladara vladaru sa garancijom trgovačkih i boravnih prava, dok je drugo samo svjedodžba jednog svećenika o pokloniteljstvu. Jedno govori o državnosti i o vezama dviju država dok drugo samo govori o poklonjenoj zemlji.--[[Korisnik:Seha|Seha]] 14:57, 13 juli 2008 (CEST) ::::Pozdrav. jel ijedno od to dvoje, mislim na Bascansku plocu i Povelju Bana Ninioslava datirano nekom ozbiljnom prirodoslovnom metodom? Tipa Radioizotopske Metode? Vjerovatno nije. Pitanje takoder jel Povelja sacuvana u izvornom Rukopisu iz 12 vijeka il samo ko prepis? ::::Prijedlog: napisite vjerovatno jedan od najstarijih.... jer istini za volju ja nevirujem da je stvarno datirana... [[Korisnik:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo]] ([[Razgovor s korisnikom:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|razgovor]]) 17:15, 11 juni 2025 (CEST) == Zaštita članka == Ako je članak zaštićen, kako ga mogu vandalizirati ovi s IP-adresa? Možda bi trebala malo jača zaštita ovdje. -- [[Korisnik:Kukac|Kukac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kukac|razgovor]]) 13:02, 21 mart 2012 (CET) == "Hiljada" == Turcizam 'hiljada' nema u povelji nego stoji riječ 'tisuća' tako da transkripcija nije tačna. [[Korisnik:PametUGlavu|PametUGlavu]] ([[Razgovor sa korisnikom:PametUGlavu|razgovor]]) 16:26, 10 mart 2013 (CET) : Ispravljeno. Hvala. A sad da i ti budeš ispravljen: "hiljada" nije turcizam, nego grecizam. ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:10, 10 mart 2013 (CET) :: Napisao si 'tisuka.' Da, grecizam je. [[Korisnik:PametUGlavu|PametUGlavu]] ([[Razgovor sa korisnikom:PametUGlavu|razgovor]]) 17:20, 10 mart 2013 (CET) ::: "K" je namjerno, nije greška (vidi prvu sliku). Slučajno sam radio seminarski o riječima neslavenskog porijekla u Kulinovoj povelji. ;) U to vrijeme Ć se bilježilo slovom K. Imaš još 2 primjera u samoj povelji: ''trьgujuke'' i ''pomokь''. ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 10 mart 2013 (CET) ::::ja imam informaciju da je se Ć biljezilo sa TJ... al ja nisam bio na seminaru. al seminar tamo vamo imas li ti kakvu ozbiljnu referencu? [[Korisnik:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo]] ([[Razgovor s korisnikom:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|razgovor]]) 17:17, 11 juni 2025 (CEST) :::::Nisam bio na seminaru nego sam kao student radio seminarski rad o Povelji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:22, 12 juni 2025 (CEST) == Jovan, Iotvan == Kada koristim matriks za transkripciju bosančice, u povelji dobijem "Iotvana" umjesto "Jovana." [[Korisnik:PametUGlavu|PametUGlavu]] ([[Razgovor sa korisnikom:PametUGlavu|razgovor]]) 05:57, 13 mart 2013 (CET) == Transliteracija Povelje (tačna) == Poštovani, ovo je moj prijedlog za transliteraciju povelje, s obzirom da se koristi trenutno ili današnja latinica ili današnja ćirilica što nije ispravno iz prostog razloga jer bosanska ćirilica ima specifične znakove. Transliteracija je obavljena latinicom za latinski tekst kao i modificiranim ćiriličnim pismom ("handmade" unicode)za dio teksta pisan bosanskom ćirilicom. Ovo bi bio prvi put da se pojavljuje ovakva transliteracija koja je najbliža originalu. Ako sam negdje slučajno propustio slovo, molim dodajte ga kopiranjem postojećih. --[[Korisnik:Alenmahovic|Alen Mahovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alenmahovic|razgovor]]) 15:55, 29 august 2013 (CEST) <small>'''<br /> †In nomine Patris,et Filii,et Spiritūs Sancti Amen. Ego banus Culinus bosene juro ''' '''<br /> comiti Geruasio et omnibus raguseis rectum amicum fore perpetuo et rec ''' '''<br /> tam nobiscum pacem manutenere, et amicitiam ueram. et omnes raguseos ''' '''<br /> totam terram nostram ambulantes mercantes, seu habitantes vel tranceuntes. ''' '''<br /> recta fide et conscientia uera recipere abcque ulla datione, nisi quis ''' '''<br /> suam per volutnatem mihi donum uoluerit. et apud nos dum fuerint ''' '''<br /> manutenere et consilium eis prebere, ut nostre persone ad nostrum posse ''' '''<br /> absque fraude et malo ingenio. sic me Deus adjuunet ei hec sancta IIII-or euangelia.'''</small> <big><br /> †ɣ нʍє ωчɖ н сɴɖ н сmɖго дχɖ ѣ бɖɴь б <br />осɴьɴскн : кɣʌнɴь пϸнсєӡɖю mєбѣ к <br />ɴєжє кϸьвɖшɣ : н вьсѣʍь гϸɖƛɖʍь <br />дɣбϸовьчɖʍь : пϸɖвн пϸнѣmєʌь бьнmн <br />вɖʍь ωmь сєʌѣ н до вѣкɖ : н пϸɖвь гон <br />дϸьжɖmн сь вɖʍн н пϸɖвɣ вѣϸɣ : докоʌ <br />ѣ сьʍь жнвьн : вьсн дɣбϸовьчɖɴє кнϸ <br />є χодє : по ʍоєʍɣ вʌɖдɖɴю : mϸьгɣю <br />кє годѣ сн н кьmо χокє кϸѣвɖmн : год ѣс <br />н кьmо ʍнɴє пϸɖвовь вѣϸовь : н пϸɖв <br />ьнʍь сϸчєʍь : дϸьжɖmн : є бєӡь всɖ <br />коє ӡьʌєдн : ϸɖӡьвѣ ψо ʍн кьmо дɖ <br />своновь воʌовь покʌоɴь : н дɖ нʍ <br />ь ɴє бɣдє : ωь ʍонχь vєсmьɴнковь <br />снʌє н докоʌѣ : ɣ ʍєɴє бɣдɣ : дɖmн <br />нʍь сьвѣmь : н поʍокь кɖкоϸє н с <br />єбѣ коʌнкоϸє ʍогє бєӡь вьсєгɖ ӡь <br />ʌогɖ пϸнʍьнсʌɖ mɖко ʍн бь по <br />ʍɖгɖн : н снє сmо вɖɴьƛєʌнє : ѣ ϸɖд <br />оє днѣкь бɖɴь : пнсɖχь сню кɴнгɣ <br />повєʌовь бɖɴовь : ωь ϸожьсmвɖ χвɖ <br />mнсɣкɖ : н сьmо : н ωсьʍьдєсєmь : н д <br />євєmь ʌьmь ʍѣсєчɖ ɖвгɣсmɖ <br />ɣ дьбɖдєсєmн : н дєвєmьн дɴь ɣсѣvє <br />ɴнє гʌɖвє нωвɖɴɖ кϸьсmнmєʌɖ </big> == Malo je cudno == Ova povelja kad si pisao bosancicom izgledala je u font bosancica u worldu kao da je neko mjesao jezike i to pjan ali ipak si se potrudio. Ja sam po zanimanju profesor historije. == Spajanje članaka == Članak je zaključan, a trebalo bi sadržaj iz "[[Original povelje Kulina bana]]" ubaciti ovdje te napraviti preusmjerenje. Također srediti sekciju "Vanjski linkovi" unutar ovog članka. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:38, 30 septembar 2016 (CEST) {{OK}} - otključano.--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 20:52, 30 septembar 2016 (CEST) 0kahd6uw3p1zijlyqx9q8bbziivy1jk 3714018 3713918 2025-06-13T08:26:46Z 2003:FC:4F19:5400:A044:CA3F:601:EE00 /* "Hiljada" */ odgovor 3714018 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Da li država nastaje dokumentom? Da li je Bosna nastala 1189? Da li se tada rodila? Ovaj dokument također ne može biti izdvojen posebno da potvrđuje da Bosna postoji, tj da je postojala, jer o tome govore mnogi drugi dokumenti, pisani čak i prije ovoga. Zato molim da se ''idiotična'' rečenica, koja negira postojanje Bosne prije izdanja Kulinove povelje izbriše s članka dok neko drugi ne postavi nešto smislenije na njeno mjesto.[[Korisnik:BoFF|BoFF]] 23:11, 29 maj 2007 (CEST) {{citat|Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i '''najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.'''}} Ova rečenica bi bila smišna da ni žalosna. Pa i na samoj bs.wiki piše da je recimo [[Baščanska ploča]] nastala oko 100o godina prije ove povelje kao i još neki drugi dokumenti. Ovakvo besmisleno krivotvorenje činjenica za bošnjačku nacionalnu mitologiju... bilo bi smišno da ni žalosno [[User:Pozdrav|Pozdrav!!!]] == Zašto se brišu.... == ...ispravke da povelja Kulina bana nije najstariji južnoslavenski državni dokument? Naveo sam primjer Bašćanske ploče, a izmjena je poništena bez ikakva objašnjenja? Molim kakvu referencu, logički izvod ili objašnjenje zašto je netočno da povelja Kulina bana nije najstariji državni dokument u južnih Slavena? ::Ne želim da se miješam u ovu raspravu, ali želim da se ovo brzo riješi i da se pronađe kompromis. Molim bez "rata" izmjenama, nego samo dijelog na stranici za razgovor sve dok se ne pronađe rješenje. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:54, 13 juli 2008 (CEST) :::Razlika je da je jedno povelja vladara vladaru sa garancijom trgovačkih i boravnih prava, dok je drugo samo svjedodžba jednog svećenika o pokloniteljstvu. Jedno govori o državnosti i o vezama dviju država dok drugo samo govori o poklonjenoj zemlji.--[[Korisnik:Seha|Seha]] 14:57, 13 juli 2008 (CEST) ::::Pozdrav. jel ijedno od to dvoje, mislim na Bascansku plocu i Povelju Bana Ninioslava datirano nekom ozbiljnom prirodoslovnom metodom? Tipa Radioizotopske Metode? Vjerovatno nije. Pitanje takoder jel Povelja sacuvana u izvornom Rukopisu iz 12 vijeka il samo ko prepis? ::::Prijedlog: napisite vjerovatno jedan od najstarijih.... jer istini za volju ja nevirujem da je stvarno datirana... [[Korisnik:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo]] ([[Razgovor s korisnikom:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|razgovor]]) 17:15, 11 juni 2025 (CEST) == Zaštita članka == Ako je članak zaštićen, kako ga mogu vandalizirati ovi s IP-adresa? Možda bi trebala malo jača zaštita ovdje. -- [[Korisnik:Kukac|Kukac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kukac|razgovor]]) 13:02, 21 mart 2012 (CET) == "Hiljada" == Turcizam 'hiljada' nema u povelji nego stoji riječ 'tisuća' tako da transkripcija nije tačna. [[Korisnik:PametUGlavu|PametUGlavu]] ([[Razgovor sa korisnikom:PametUGlavu|razgovor]]) 16:26, 10 mart 2013 (CET) : Ispravljeno. Hvala. A sad da i ti budeš ispravljen: "hiljada" nije turcizam, nego grecizam. ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:10, 10 mart 2013 (CET) :: Napisao si 'tisuka.' Da, grecizam je. [[Korisnik:PametUGlavu|PametUGlavu]] ([[Razgovor sa korisnikom:PametUGlavu|razgovor]]) 17:20, 10 mart 2013 (CET) ::: "K" je namjerno, nije greška (vidi prvu sliku). Slučajno sam radio seminarski o riječima neslavenskog porijekla u Kulinovoj povelji. ;) U to vrijeme Ć se bilježilo slovom K. Imaš još 2 primjera u samoj povelji: ''trьgujuke'' i ''pomokь''. ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 10 mart 2013 (CET) ::::ja imam informaciju da je se Ć biljezilo sa TJ... al ja nisam bio na seminaru. al seminar tamo vamo imas li ti kakvu ozbiljnu referencu? [[Korisnik:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo]] ([[Razgovor s korisnikom:Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo|razgovor]]) 17:17, 11 juni 2025 (CEST) :::::Nisam bio na seminaru nego sam kao student radio seminarski rad o Povelji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:22, 12 juni 2025 (CEST) ::::::Onda si sigurno kompetentniji od mene, al ako imaš kakvog štiva na tu temu de napiši zanimljiva je tema. Zdrav bio. Jozo.Ex.Ovo [[Posebno:Doprinosi/2003:FC:4F19:5400:A044:CA3F:601:EE00|2003:FC:4F19:5400:A044:CA3F:601:EE00]] 10:26, 13 juni 2025 (CEST) == Jovan, Iotvan == Kada koristim matriks za transkripciju bosančice, u povelji dobijem "Iotvana" umjesto "Jovana." [[Korisnik:PametUGlavu|PametUGlavu]] ([[Razgovor sa korisnikom:PametUGlavu|razgovor]]) 05:57, 13 mart 2013 (CET) == Transliteracija Povelje (tačna) == Poštovani, ovo je moj prijedlog za transliteraciju povelje, s obzirom da se koristi trenutno ili današnja latinica ili današnja ćirilica što nije ispravno iz prostog razloga jer bosanska ćirilica ima specifične znakove. Transliteracija je obavljena latinicom za latinski tekst kao i modificiranim ćiriličnim pismom ("handmade" unicode)za dio teksta pisan bosanskom ćirilicom. Ovo bi bio prvi put da se pojavljuje ovakva transliteracija koja je najbliža originalu. Ako sam negdje slučajno propustio slovo, molim dodajte ga kopiranjem postojećih. --[[Korisnik:Alenmahovic|Alen Mahovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alenmahovic|razgovor]]) 15:55, 29 august 2013 (CEST) <small>'''<br /> †In nomine Patris,et Filii,et Spiritūs Sancti Amen. Ego banus Culinus bosene juro ''' '''<br /> comiti Geruasio et omnibus raguseis rectum amicum fore perpetuo et rec ''' '''<br /> tam nobiscum pacem manutenere, et amicitiam ueram. et omnes raguseos ''' '''<br /> totam terram nostram ambulantes mercantes, seu habitantes vel tranceuntes. ''' '''<br /> recta fide et conscientia uera recipere abcque ulla datione, nisi quis ''' '''<br /> suam per volutnatem mihi donum uoluerit. et apud nos dum fuerint ''' '''<br /> manutenere et consilium eis prebere, ut nostre persone ad nostrum posse ''' '''<br /> absque fraude et malo ingenio. sic me Deus adjuunet ei hec sancta IIII-or euangelia.'''</small> <big><br /> †ɣ нʍє ωчɖ н сɴɖ н сmɖго дχɖ ѣ бɖɴь б <br />осɴьɴскн : кɣʌнɴь пϸнсєӡɖю mєбѣ к <br />ɴєжє кϸьвɖшɣ : н вьсѣʍь гϸɖƛɖʍь <br />дɣбϸовьчɖʍь : пϸɖвн пϸнѣmєʌь бьнmн <br />вɖʍь ωmь сєʌѣ н до вѣкɖ : н пϸɖвь гон <br />дϸьжɖmн сь вɖʍн н пϸɖвɣ вѣϸɣ : докоʌ <br />ѣ сьʍь жнвьн : вьсн дɣбϸовьчɖɴє кнϸ <br />є χодє : по ʍоєʍɣ вʌɖдɖɴю : mϸьгɣю <br />кє годѣ сн н кьmо χокє кϸѣвɖmн : год ѣс <br />н кьmо ʍнɴє пϸɖвовь вѣϸовь : н пϸɖв <br />ьнʍь сϸчєʍь : дϸьжɖmн : є бєӡь всɖ <br />коє ӡьʌєдн : ϸɖӡьвѣ ψо ʍн кьmо дɖ <br />своновь воʌовь покʌоɴь : н дɖ нʍ <br />ь ɴє бɣдє : ωь ʍонχь vєсmьɴнковь <br />снʌє н докоʌѣ : ɣ ʍєɴє бɣдɣ : дɖmн <br />нʍь сьвѣmь : н поʍокь кɖкоϸє н с <br />єбѣ коʌнкоϸє ʍогє бєӡь вьсєгɖ ӡь <br />ʌогɖ пϸнʍьнсʌɖ mɖко ʍн бь по <br />ʍɖгɖн : н снє сmо вɖɴьƛєʌнє : ѣ ϸɖд <br />оє днѣкь бɖɴь : пнсɖχь сню кɴнгɣ <br />повєʌовь бɖɴовь : ωь ϸожьсmвɖ χвɖ <br />mнсɣкɖ : н сьmо : н ωсьʍьдєсєmь : н д <br />євєmь ʌьmь ʍѣсєчɖ ɖвгɣсmɖ <br />ɣ дьбɖдєсєmн : н дєвєmьн дɴь ɣсѣvє <br />ɴнє гʌɖвє нωвɖɴɖ кϸьсmнmєʌɖ </big> == Malo je cudno == Ova povelja kad si pisao bosancicom izgledala je u font bosancica u worldu kao da je neko mjesao jezike i to pjan ali ipak si se potrudio. Ja sam po zanimanju profesor historije. == Spajanje članaka == Članak je zaključan, a trebalo bi sadržaj iz "[[Original povelje Kulina bana]]" ubaciti ovdje te napraviti preusmjerenje. Također srediti sekciju "Vanjski linkovi" unutar ovog članka. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:38, 30 septembar 2016 (CEST) {{OK}} - otključano.--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 20:52, 30 septembar 2016 (CEST) 0r7cxhmixz8b1scaaplmq6arf5mj1ew Evrokod 0 56498 3713972 3248873 2025-06-12T22:52:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713972 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Evrokodovi''' su [[evropa|evropske]] norme za proračun raznih vrsta [[građevinstvo|građevinskih]] [[konstrukcija]]. Oni obrađuju i sve predvidive vrste opterećenja i njihovo djelovanje na konstrukcije. U razvoju evrokodova osnovna ideja je stvaranje ujednačenog sistema konstrukcijskih pravila pridržavajući se [[CEN]]-ovih normizacijskih pravila. Cilj je da evrokodovi postanu evropske norme, vodeći računa da su povezani sa drugim usklađenim ili neusklađenim evropskim normama za građevinske proizvode. == Podjela evrokodova == Svaki evrokod je podijeljen u više dijelova, a neki dijelovi imaju i poddijelove. Norme su veoma opsežne, pa pojedini dijelovi imaju više od stotinu stranica. Dogovoreno je da se evrokodovi prvo pripreme kao prednorme (ENV): *ENV 1991 Evrokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije *ENV 1992 Evrokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija *ENV 1993 Evrokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija *ENV 1994 Evrokod 4: Projektiranje čelično-betonskih spregnutih konstrukcija *ENV 1995 Evrokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija *ENV 1996 Evrokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija *ENV 1997 Evrokod 7: Geotehničko projektiranje *ENV 1998 Evrokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres *ENV 1999 Evrokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija '''Evrokod 1''' daje opće osnove projektiranja konstrukcija, bez obzira na vstu materijala od kojeg je konstrukcija izrađena, dakle načela projektiranja, opterećenja i zahtjeve koji su primjenjivi na sve konstrukcije. Prema CEN/CENELEC-ovim Unutrašnjim propisima - 2. dio: Opća pravila za normizacijski rad, evropska prednorma (ENV) buduća je norma 3, koju je razradio CEN/CENELEC u skladu sa svojim pravilima za privremenu upotrebu, dok nacionalne norme koje su sa njom u suprotnosti mogu uporedo ostati na snazi. Navedene prednnorme (ENV) bit će prihvaćene kao nacionalne norme nakon pripreme nacionalnih dokumenata za primjenu (NAD), koje mora prirediti svaka država članica. Radi se dakle o različitim opterećenjima (npr.snijeg, vjetar, potresno opterećenje i sl.) koja ovise o geografskom položaju, o različitim koeficijentima sigurnosti, tzv. uokvirenim vrijednostima (Boxed Values) koje propisuje vlada svake države i sl. Evrokodovi su trenutno povezani sa cijelim sistemom od oko 85 evropskih normi ili prednormi. Izdavanje engleske verzije evrokodova u statusu prednormi počelo je [[1993]]. godine i prema planu treba biti dovršeno [[2007]]. godine. Njihovo izdavanje kao evropskih normi (EN) očekivalo se od [[1999]]. do [[2004]]. godine. == Također pogledajte == * [[CEN]]: Evropski komitet za standardizaciju * [[BS 5950]]: Britanski standard dizajna čelika kojeg će zamijeniti Evrokod 3 * [[BS 8110]]: Britanski standard dizajna betona kojeg će zamijeniti Ecrokod 2 * [[Spisakf EN standarda]] * [[Strukturalno inženjerstvo]] * [[Geotehničko inženjestvo]] == Vanjski linkovi == * [http://eurocodes.jrc.ec.europa.eu Eurocodes: Building the Future] - the European Commission website on the Eurocodes * [https://web.archive.org/web/20140217184937/http://www.eurocodes.co.uk/ Stručnjaci za evrokodove] * [https://web.archive.org/web/20071207185918/http://www.basmp.gov.ba/] * [http://www.dzm.hr]{{Mrtav link}} [[Kategorija:Standardizacija]] [[Kategorija:Evrokodovi]] kn8tdt21aofcxz41l391oboid6rsmzn Ferdinando Galli Bibiena 0 57105 3713995 3547192 2025-06-13T00:55:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713995 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Ferdinando Galli Bibiena | slika = Ferdinando-Galli-Bibiena.jpg | opis_slike = ''Portret Ferdinando Galli Bibiena'', Giuseppe Antonio Caccioli, 1707. | datum_rođenja = 18. august 1657. | mjesto_rođenja = [[Bologna]], [[Italija]] | datum_smrti = 3. januar 1743. | mjesto_smrti = [[Bologna]], [[Italija]] | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[Slikarstvo]], [[arhitektura]] | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Ferdinando Galli Bibiena''' bio je [[italija]]nski [[slikar]] i [[arhitekt]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Ferdinando-Galli-Bibiena|title=Ferdinando Galli Bibiena {{!}} Italian theatrical designer and architect {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2023-10-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://artsandculture.google.com/entity/ferdinando-galli-bibiena/m026m_6n|title=Ferdinando Galli-Bibiena|website=Google Arts & Culture|language=en|access-date=2023-10-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.italianartsociety.org/2017/08/the-painter-and-architect-ferdinando-galli-bibiena-was-born-in-bologna-on-18-august-1657/|title=The painter and architect Ferdinando Galli-Bibiena was born in Bologna on 18 August 1657. – Italian Art Society|website=www.italianartsociety.org|access-date=2023-10-22|archive-date=21. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230321071204/https://www.italianartsociety.org/2017/08/the-painter-and-architect-ferdinando-galli-bibiena-was-born-in-bologna-on-18-august-1657/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/370989|title=Ferdinando Galli Bibiena {{!}} Varie opere di Prospettive|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en|access-date=2023-10-22}}</ref> Studirao je [[slikarstvo]], perspektivu i [[arhitektura|arhitekturu]]. Objavio je djelo ''L'Architettura civile'', u kojem raspravlja i o pitanjima scenografije zasnovane na zakonima perspektive i njene primjene u slikanju arhitektonskih elemenata kao sredstva za postizanje iluzije prostora. Prvi u svoje nacrte uvodi načelo o pomicanju centralne osovine, čime omogućuje neograničena variranja u oblikovanju scenskog prostora. Scenografskom djelatnošću počeo se baviti 1690. u [[Parma|Parmi]], nastavio u drugim italijanskim gradovima te [[Barcelona|Barceloni]] i [[Beč]]u. Kao graditelj projektirao je palače, vile i parkove, a slikao je dekorativne freske. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Galli Bibiena, Ferdinando}} [[Kategorija:Rođeni 1656.]] [[Kategorija:Umrli 1743.]] [[Kategorija:Biografije, Bologna]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Italijanski arhitekti]] bscdocgq6ufalnmau4arudrmmlnhdb7 Elipsa (figura) 0 60278 3713929 3627462 2025-06-12T21:04:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713929 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Elipsa''' ([[grčki jezik|grč.]] έλλειψις, ''élleipsis'' = izostavljanje) [[figure (jezik)|figura]] je koja nastaje kad se iz rečenične cjeline izostavljaju pojedine [[riječ]]i. == Primjeri elipse == <br /> Elipsa je česta i u svakodnevnome govoru: * ''Ana je zagrlila Marka, a Marko Anu.'' (Ana je zagrlila Marka, a Marko '''je zagrlio''' Anu.) * ''Došli su.'' ('''Oni''' su došli. [[Bosanski jezik]] je jedan od [[jezik]]a u kojemu se [[lične zamjenice]] mogu i ne moraju navoditi u ovakvim slučajevima. Ako se navode, to je najčešće zbog isticanja.) Elipse se mogu javljati i u mediju poput [[film]]a, posebice u najavama: * ''Četiri godine kasnije...'' <br /> === Elipsa u poeziji === <br /> Elipsa je, naravno, česta u poeziji kao izražajno sredstvo: * [[Miroslav Krleža]], „Plameni vjetar” <blockquote><i> Sverazorni će ritam po ulici da ori:<br /> "Gori! Gori!" </i></blockquote> * [[Dragutin Tadijanović]], „Prsten” <blockquote>''Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov.''</blockquote> * [[Antun Gustav Matoš]], „Prosjak” <blockquote><i> Torba gola, podne pali,<br /> Sokak prazan, gori tjeme. </i></blockquote> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://gu-clasp.github.io/people/shalom-lappin/publications/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240620113956/https://gu-clasp.github.io/people/shalom-lappin/publications/ |date=20. 6. 2024 }} '''Bibliografija''' * Ágel, Vilmos, Ludwig Eichinger, Hans-Werner Eroms, Peter Hellwig, Hans Jürgen Heringer, and Henning Lobin (eds.) 2003/6. [https://books.google.ba/books/about/Dependency_and_valency.html?id=GWhp8IJ20X4C&redir_esc=y Dependency and Valency: An international handbook of contemporary research]. Berlin: Walter de Gruyter. * Johnson, Kyle 2001. [https://people.umass.edu/kbj/homepage/Content/what_vpe_can_do.pdf What VP ellipsis can do, and what it can't, but not why] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240620113942/https://people.umass.edu/kbj/homepage/Content/what_vpe_can_do.pdf |date=20. 6. 2024 }}. In The handbook of contemporary syntactic theory, ed. Mark Baltin and Chris Collins, 439–479. Oxford: Blackwell Publishers. * Lappin, Shalom 1996. The interpretation of ellipsis. In The handbook of contemporary semantic theory, ed. Shalom Lappin. Oxford: Blackwell. * [[Anne Lobeck|Lobeck, Anne]]. 1995. Ellipsis: Functional heads, licensing, and identification. New York: Oxford University Press. * Lobeck, Anne. 2006. Ellipsis in DP. In The Blackwell Companion to Syntax, ed. by Martin Everaert et al., vol. 2, pp.&nbsp;145–173. Oxford: Blackwell. * Merchant, Jason. 2001. [https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST:44UOE_VU2&mode=advanced&tab=Everything&docid=alma9912478633502466&query=creator,exact,Foster,%20Sharon%20L%20,AND&context=L&lang=en The syntax of silence: Sluicing, islands, and the theory of ellipsis]. Oxford: Oxford University Press. * Osborne, Timothy and Thomas Groß 2012. Constructions are catenae: Construction Grammar meets Dependency Grammar. Cognitive Linguistics 23, 1: 163–214. * Sag, Ivan 1976. Deletion and logical form. Doctoral Dissertation, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, Massachusetts. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Stilske figure]] 2wlqicjwiq18lmri77hesf67q4u1iwk Bosanski oštrodlaki gonič - barak 0 63659 3714006 3702686 2025-06-13T06:37:24Z Amherst99 17984 3714006 wikitext text/x-wiki {{Dodaj_infokutiju|}} {{Standardi}} {{Infokutija pasmine pasa}} {{Infobox |naslovstil = |iznadstil = background:#cfc; |podzaglavljestil = |naslov = |iznad = Barak |slikastil = |tekststil = |slika = [[Datoteka: BIR Grupp 6- BOSANSKI OSTRODLAKI GONIC-BARAK, Sandy (23866392689).jpg|250px|alt=]] |tekst = |zaglavljestil = background:#ccf; |oznakastil = background:#ddf; |podacistil = |zaglavlje1 = FCI klasifikacija | oznaka1 = | podaci1 = | oznaka2 = Grupa | podaci2 = 6. grupa | oznaka3 = Sekcija | podaci3 = 1.2 Polaže radni ispit | oznaka4 = Datum priznavanja od strane FCI | podaci4 = 09. 04. 1955. | oznaka5 = Broj standarda | podaci5 = 155 | oznaka6 = Datum standarda | podaci6 = 15. 01. 1973. | oznaka7 = Status pasmine | podaci7 = Definitivno priznata | oznaka8 = URL_standard_en | podaci8 = http://www.fci.be/en/nomenclature/BOSNIAN-BROKEN-HAIRED-HOUND-CALLED-BARAK-155.html |zaglavlje9 = Ime | oznaka9 = | podaci9 = | oznaka10 = Originalno ime | podaci10 = Bosanski oštrodlaki gonič – Barak | oznaka11 = Zemlja porijekla | podaci11 = Bosna i Hercegovina |zaglavlje12 = Osobine | oznaka12 = | podaci12 = | oznaka13 = Upotreba | podaci13= Lov na krupnu i sitnu divljač | oznaka14 = | podaci14 = | oznaka15 = Visina | podaci15 = Mužjaci i ženke 46-56 cm | oznaka16 = Težina | podaci16 = Mužjaci i ženke 16-24 kg |ispodstil = background:#ddf; |ispod = ''Canis familiaris'' }} '''Bosanski oštrodlaki [[gonič]] - barak''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] autohtona pasmina [[pas|psa]], prvenstveno namijenjena za lov na krupnu i sitnu divljač. Glavne osobine psa su temperamentnost, hrabrost i upornost. Veoma je dobrog karaktera, otporan i tvrd u teškim uslovima lova na bosanskohercegovačkim planinama. Dobar je, istrajan i uporan gonič, sa srednje visokim do dubokim glasom. Barak je snažan pas, duge i srednje široke glave. Ima dugu i čekinjastu dlaku, koja se sastoji od dva sloja. Osnovne boje su mu pšenično žuta, žutocrvena, zemljanosiva i tamnosiva. == Historija == Barak je 19. 06. 1965. registriran u [[Međunarodni kinološki savez|F.C.I. (Međunarodnoj kinološkoj federaciji)]] pod imenom Ilirski gonič. Pod nazivom "bosanski oštrodlaki gonič - barak", pojavljuje se od [[15. januar]]a [[1973]], kada je pod brojem 155 upisan u VI FCI grupi, sa danas važećim standardom. U prošlosti je bio lovački pas bosanskih plemića. Postoje veoma stari pisani dokumenti koji opisuju pse oštre dlake na području Balkana. U Lovačkom listu br. 12. iz 1998. uvaženi prof. dr. [[Avdo Sofradžija]] iznosi nekoliko tema o bosanskim kerovima, te u ovom broju obrađuje bosanskog kostrušavog kera navodeći referentnu literaturu, tj. navode iz knjige o bosanskim kerovima čiji je autor Franc Laska, austrijski oficir na službovanju u Bosni. Laska je detaljno opisao te pse i vršio mjerenja pasa u raznim okruzima u Bosni. Oštrodlakog kera nazivao je bosanski kostrušavi ker. Laska navodi da su ga Turci nazivali barak (što je srodno sa nazivom brakirac) dakle gonič, a na arapskom jeziku barak doslovce znaći munja. Laska kao dokaz podastire pisani dokument o baraku iz 1683. godine i sam Laska (koji je u Bosni prakticirao lov) opisuje barake kao hrabre, tvrde i pouzdane goniče<ref>http://www.bhtornjak.com/barak/historijat.htm</ref>. Uslijed ratnih dešavanja brojno stanje pasmine je smanjeno. U Bosni postoji izreka: "Dobar barak - sto dukata!" == Opći izgled == Barak je snažan pas sa dugom i čekinjastom dlakom, duge i srednje široke glave, izraženih i gustih obrva, temperamentan, ozbiljnog - strogog izraza, uporan i hrabar. Iz važećeg standarda koji se koristi pri ocjenjivanju na izložbama mogu se naglasiti karakteristike bosanskog baraka kako slijedi.<ref>http://www.fci.be/en/nomenclature/BOSNIAN-BROKEN-HAIRED-HOUND-CALLED-BARAK-155.html</ref><ref>http://www.bhtornjak.com/barak/standard.htm</ref> <br>'''Veličina''': Visina baraka je 46–56&nbsp;cm, idealno 52&nbsp;cm, a dužina trupa mora biti veća od visine grebena za 10%. Težina je 16–24&nbsp;kg, idealno 20&nbsp;kg. Ženke su nešto manje od mužjaka. <br>'''Glava''': potiljna kost je izražena, čelo neznatno ispupčeno, stop blago izražen, nosnik prav. Njuška je snažna i pravougaona, obrasla gustim brkovima i bradom, a gledano odozgo, srednje široka i sužava se prema nosu. Njuška je nešto duža od lobanje. Ukupna dužina glave je 20–25&nbsp;cm. <br>'''Nos''': Nosna pečurka je široka, nozdrve široke, duboko razvijene, crne ili zatvorenosmeđe – kestenjste boje. <br>'''Usne''': Duboko pripijene i nešto mesnatije. <br>'''Zubalo''': Makazasto i potpuno, zubi jaki. <br>'''Oči''': Krupne, ovalne, kestenjaste boje, pametnog i veselog izraza. <br>'''Uši''': Visoko postavljene, srednje veličine. Prema vrhu su tanje i zokružene, pravo vise, nešto punije. <br>'''Vrat''': Prijelaz u potiljnom dijelu je izražen i koso na trup usađen. Snažan, srednje širok, a prema grudima se povećava. Koža je pripijena, elastična, na cijeloj površini odlakana. <br>'''Trup''': Leđna linija se blago spušta od grebena prema sapima. Greben je srednje izražen. Leđa su široka i mišićava, slabinski dio kratak i mišićav. Sapi su blago nategnute i široke (naročito kod ženki). Kukovi malo primjetni. <br>'''Grudni koš''': Dug, srednje širok, slabo zaobljen i dubok bar do laktova. Prsa srednje široka. <br>'''Rep''': Srednje visoko postavljen, u korjenu deblji, prema vrhu se sužava i dopire do skočnog zgloba ili ga malo prelazi. Nošen je nešto malo nagore, povijen i dobro odlakan. <br>'''Prednje noge''': Pravilnih stavova gledano sa strane i sprijeda. Plećke duge, kose i mišićave. Nadlaktica duga i mišićava. Lakat umjereno priljubljen. Nadlaktica i podlaktica treba da sklapaju ugao od 90 stepeni. Podlaktica je vertikalna, mišićava i prava, sa jakim kostima. Šaplje je slabo primjetno. Došaplje je vertikalno i blago nagnuto do 10 stepeni i kratko. Šape mačje, skupljene, sa punim i tvrdim tabanima i jakim dobro pigmentiranim noktima. <br>'''Zadnje noge''': Pravilnog stava gledano sa strane i otpozadi. Butine su srednje duge, široke i mišićave. Potkoljenica je jaka, duga, kosa i mišićava. Skočni zglob snažan i dobro postavljen. Došaplje je vertikalno, kratko i snažno. Zadnje šape su, nešto, duže od prednjih. Hod je izdašan i siguran. <br>'''Koža''': Srednje debela, elastična, pripijena, dobro pigmentirana i dobro odlakana. <br>'''Dlaka''': Duga, oštra i rastresito stršeća, sa gustom podlakom. <br>'''Boja''': Osnovna boja je pšenično žuta, žutocrvena, zemljanosiva i tamnosiva. Često sa bijelim povšinama po glavi u obliku lise, nosniku, podvratku, grudima, donjim djelovima nogu ili na vrhu repa. Osnovne boje mogu biti kombinovane – dvobojni ili trobojni psi. <br>'''Lakše mane''': *Slabije izražena neproporcionalnost pojedinih dijelova tijela; *Slaba struktura skeleta; *Slaba muskulatura; *Preduga i preteška glava; *Klještasto zubalo; *Slabija pigmentacija očiju i vidljivih sluzokoža; *Naborane i odstojeće uši; *Podgušnjak slabije izražen; *Nepravilnost u stavovima i uglovima nogu; *Preširoke ili preplitke grudi; *Blago ulegnuta ili izbačena leđa; *Zaperci. <br>'''Diskvalifikacijske mane''': *Agresivan ili plašljiv pas; *Atipična, izrazito neplemenita glava; *Nesrazmjernost između pojedinih djelova tijela, naročito između visine i dužine tijela; *Depigmentacija nosa i vidljivih sluzokoža; *Degenerativne pojave na zubima (podgrizač, predgrizač, nedostatak zuba) i spolnim organima; *Suviše svijetle, riblje oči; *Naročito jako izraženo "O" i "X" stavovi nogu; *Visine i dužine nedovoljne ili pretjerane; *Iskrivljen ili uvrnut rep; *Preduga, mehka, talasasta i kovrdžava dlaka; *Sve druge boje osim navedenih, naročito čokoladna i crna. == Temperament == Barak je hrabar i uporan pas živahnog temperamenta i odličnog karaktera. Sve navedene fizičke osobine, a naročito karakteristike temperamenta, omogućile su da ovaj pas predstavlja jednu od najboljih i najpopularnijih pasmina lovačkih pasa goniča u Bosni i Hercegovini ali i šire. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.barak.bhtornjak.com/ Barak] * [http://kkbarak.tripod.com/ Kinološki klub "Bosanski ostrodlaki gonic - BARAK"] {{Commonscat|Bosanski Oštrodlaki Gonič - Barak}} [[Kategorija:Rase pasa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke autohtone pasmine]] jwlb5lb5l8qje3cvosm1bf53ler56lf Čau čau 0 67670 3713881 2363291 2025-06-12T16:27:25Z Potkoran 165348 Dodane reference 3713881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Shiva, aug-05-5.jpg|mini|desno|300px|Čau čau]] '''Čau čau''' je rasa psa porijeklom iz [[Kina|Kine]]. Radi se o jednoj od najdrevnijih pasmina, a postoje zapisi koji datiraju čak iz 11. vijeka p. n. e. Ovi psi su uživali status veličanstva kod kineskih careva, plemića i živjeli kao [[kućni ljubimci]] u velikom luksuzu. Prvi [[Evropljani]]n koji ih je spomenuo i opisao u dnevnicima svog putovanja je [[Marko Polo]] koji je posjetio Kinu u [[13. vijek]]u. Čau Čau je u Evropi ostao nepoznat sve do kasnog [[15. vijek]]a kada su ga sa sobom doveli trgovci i mornari na jedrenjacima. U [[FCI]] je priznat pod rednim brojem #205.<ref>{{Cite web|url=https://www.pet-centar.hr/blogs/pasmine-pasa/chow-chow|title=Chow chow (čau čau)|website=Pet-centar.hr|language=hr-HR|access-date=12. 6. 2025}}</ref> == Osobine == Čau čau je mirna pasmina, nepovjerljiva prema strancima, vrlo su oprezni, dobri čuvari, karakterističnog plavog-crnog jezika i specifičnog hoda.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://bubipetshop.rs/rasa-ljubimca/cau-cau/|title=Čau čau {{!}} Karakteristike i sve o rasi|website=Bubi Pet Shop|language=sr-RS|access-date=12. 6. 2025}}</ref> Dolaze u pet osnovnih boja: crna, crvena, plava, jelenja i krem i u dvije varijante: dugodlaki i kratkodlaki, od kojih je dugodlaki raspostranjeniji. Mužjaci su visoki od 48-56 cm, ženke od 46-51 cm, a težina se kreće od 20-35 kg.<ref name=":0" /> [[linjanje|Linjaju]] se jedanput ili dvaput godišnje, što važi i za dugodlake i za kratkodlake, u kratkom vremenskom periodu odbace gotovo svu poddlaku, i tada ih je potrebno često četkati i češljati da bi se omogućila pravilna izmjena dlake. Dosta su tvrdoglavi, ali vrlo su inteligentni.<ref name=":0" /> == Čau čau u ishrani ljudi == [[Datoteka:Chow chow głowa LM.jpg|mini|desno|300px|Karakteristični tamni jezik]] Nakon što je u Kini nastupilo siromaštvo psi su se počeli uzgajati za [[krzno]] i [[meso]] na velikim farmama. Meso čau čau-a je bilo poželjna zamjena za [[janjetina|janjetinu]]. [[Jezik (anatomija)|Jezik]] je bio poseban delikates, jer se smatralo da ima ljekovite moći. Konzumiranje psećeg mesa u Kini zabranjeno je tek [[1928]]. ali i danas se njihovo meso može pronaći na crnom tržištu. Danas se njihovo meso još uvijek jede u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. {{Commonscat|Chow Chows}} == Reference == <references /> [[Kategorija:Rase pasa]] c78dhuc6ux57gkbxtu1mg6tx29l1t1b 3713885 3713881 2025-06-12T16:43:21Z Nerko65 55647 3713885 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Shiva, aug-05-5.jpg|mini|desno|300px|Čau čau]] '''Čau čau''' je rasa [[Domaći pas|psa]] porijeklom iz [[Kina|Kine]]. Radi se o jednoj od najdrevnijih pasmina, a postoje zapisi koji datiraju čak iz 11. vijeka p. n. e. Ovi psi su uživali status veličanstva kod kineskih careva, plemića i živjeli kao [[kućni ljubimci]] u velikom luksuzu. Prvi Evropljanin koji ih je spomenuo i opisao u dnevnicima svog putovanja je [[Marko Polo]] koji je posjetio Kinu u 13. vijeku. Čau Čau je u [[Evropa|Evropi]] ostao nepoznat sve do kasnog 15. vijeka kada su ga sa sobom doveli trgovci i mornari na jedrenjacima. U [[Međunarodni kinološki savez|FCI]] je priznat pod rednim brojem #205.<ref>{{Cite web|url=https://www.pet-centar.hr/blogs/pasmine-pasa/chow-chow|title=Chow chow (čau čau)|website=Pet-centar.hr|language=hr-HR|access-date=12. 6. 2025}}</ref> == Osobine == Čau čau je mirna pasmina, nepovjerljiva prema strancima, vrlo su oprezni, dobri čuvari, karakterističnog plavog-crnog jezika i specifičnog hoda.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://bubipetshop.rs/rasa-ljubimca/cau-cau/|title=Čau čau {{!}} Karakteristike i sve o rasi|website=Bubi Pet Shop|language=sr-RS|access-date=12. 6. 2025}}</ref> Dolaze u pet osnovnih boja: crna, crvena, plava, jelenja i krem i u dvije varijante: dugodlaki i kratkodlaki, od kojih je dugodlaki raspostranjeniji. Mužjaci su visoki od 48-56 cm, ženke od 46-51 cm, a težina se kreće od 20-35 kg.<ref name=":0" /> [[linjanje|Linjaju]] se jedanput ili dvaput godišnje, što važi i za dugodlake i za kratkodlake, u kratkom vremenskom periodu odbace gotovo svu poddlaku, i tada ih je potrebno često četkati i češljati da bi se omogućila pravilna izmjena dlake. Dosta su tvrdoglavi, ali vrlo su inteligentni.<ref name=":0" /> == Čau čau u ishrani ljudi == [[Datoteka:Chow chow głowa LM.jpg|mini|desno|300px|Karakteristični tamni jezik]] Nakon što je u Kini nastupilo siromaštvo, psi su se počeli uzgajati zbog [[Krzno|krzna]] i [[Meso|mesa]] na velikim farmama. Meso čau čau-a je bilo poželjna zamjena za [[janjetina|janjetinu]]. [[Jezik (anatomija)|Jezik]] je bio poseban delikates, jer se smatralo da ima ljekovite moći. Konzumiranje psećeg mesa u Kini zabranjeno je tek 1928. ali i danas se njihovo meso može pronaći na crnom tržištu. Danas se njihovo meso još uvijek jede u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. {{Commonscat|Chow Chows}} == Reference == <references /> [[Kategorija:Rase pasa]] kh8skey69m8yfmjygfl9kn1gi1o9cs3 Ekstrakt paprike 0 69292 3713917 3379313 2025-06-12T20:21:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713917 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Paprika oleoresin.svg|mini|desno|200px|Ekstrakt paprike, hemijska formula]] '''Oleoresin paprike''', odnosno '''ekstrakt paprike''' je [[biljni ekstrakt]], rastvoljiv u ulju, koji se koristi kao [[Prehrambeni aditivi|aditiv]] u hrani. Glavna svrha aditiva je bojenje hrane. Njegov kod je '''E160c'''. Sastavljen je iz [[kapsaicin]]a, glavnog sastojka paprike koji joj daje ljutinu u visokim koncentracijama, i [[kapsantin]]a i kapsorubina koji su glavni sastojci za boju (pored drugih karotena).<ref>{{cite journal | author=Pérez-Gálvez A, Martin HD, Sies H, Stahl W| title=Incorporation of carotenoids from paprika oleoresin into human chylomicrons | url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-nutrition_2003-06_89_6/page/787| journal=Br. J. Nutr. | volume=89 | issue = 6 | pages= 787–93 | year=2003|doi=10.1079/BJN2003842}}</ref> Ekstrakcija se vrši perkolacijom uz upotrebu raznih otapala, najčešće [[heksan]]a, koji se prije upotrebe uklanjaju.<ref>{{cite journal | author=Jarén-Galán M, Nienaber U, Schwartz SJ | title=Paprika (Capsicum annuum) Oleoresin Extraction with Supercritical Carbon Dioxide | journal=J. Agric. Food Chem | volume=47 | issue=9 | year=1999 | pages=3558–64|doi=10.1021/jf9900985}}</ref> == Halal status == Kapsantin/kapsorbin (Boja - karoten) - [[Halal]] je ako se koristi kao 100% suha materija. [[Mešbuh]] je ako se koristi kao tečna boja s tim da rastvarač mora biti halal.<ref>[https://www.halal.ba/index.php/ba/certificiranje/aditivi Aditivi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181117114100/http://halal.ba/index.php/ba/certificiranje/aditivi |date=17. 11. 2018 }} na stranici halal.ba</ref> == Reference == {{reference}} {{E-brojevi}} [[Kategorija:E-brojevi]] 2b7v0qy90kkis0at0086qwkq4vxcjok Mortalitet 0 70108 3713923 3668307 2025-06-12T20:39:58Z Anafiel.del 152214 reference 3713923 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Death rate world map CIA 2009.PNG|mini|243x243piksel|Mortalitet u svijetu (2009)]] '''Stopa mortaliteta''' ili stopa smrtnosti (pojam mortalitet potiče od latinske reči mors što znači [[smrt]]) je godišnji broj smrtnih slučajeva (od [[bolest]]i ili generalno) na 1000 [[Stanovništvo|stanovnika]]. Ova mjera se razlikuje od stope [[morbiditet]]a, koja predstavlja broj oboljelih u odnosu na ukupno stanovništvo.<ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/data/gho/data/themes/mortality-and-global-health-estimates|title=Global Health Estimates: Life expectancy and leading causes of death and disability|website=www.who.int|language=en|access-date=2025-06-12}}</ref> Razlikuju se: 1. opšta stopa mortaliteta, broj umrlih na 1000 stanovnika tokom jedne godine. 2. fetalna stopa mortaliteta ili stopa mrtvorođenja, je broj fetalnih smrti u odnosu na ukupan broj rođenja u datoj godini (računajući i živorođenja i mrtvorođenja). 3. stopa maternalnog mortaliteta, je odnos između broja smrti [[Trudnoća|trudnica]] i broja živorođenih ili sume živorođenih i fetalnih smrti tokom jedne godine. 4. stopa infantilnog mortaliteta ili stopa smrtnosti [[odojčad]]i, godišnji broj umrle djece mlađe od godinu dana na 1000 živorođene djece. U odnosu na uspjeh ili neuspjeh medicinskog tretmana ili operacije, razlikuju se: 1. rana stopa mortaliteta, broj smrti u ranoj fazi tekućeg tretmana. 2. kasna stopa mortaliteta, broj smrti u kasnoj fazi tekućeg tretmana. Pošto se opšta stopa mortaliteta računa na ukupno stanovništvo može dati pogrešnu vrijednost kao pokazatelj. Na primjer, broj smrti na 1000 stanovnika u razvijenim zemljama može biti viši nego broj smrtnih slučajeva u manje razvijenim zemljama, uprkos boljem ekonomskom standardu i zdravstvenoj njezi. Ovo je posljedica starijeg stanovništva koje odlikuje uglavnom razvijene zemlje, koji imaju veću vjerovatnoću da će umrijeti u toku jedne godine, tako da će ukupna stopa smrtnosti biti viša , iako je za pojedinačne godine stopa smrtnosti niža nego u nerazvijenim zemljama. Najbolji pokazatelj mortaliteta su tablice mortaliteta koje posmatraju mortalitet posebno za svaku [[Godina|godinu]]. Tablice mortaliteta su potrebne da bi se dobio sintetički pokazatelj očekivano trajanje [[život]]a koji obuhvata mortalitet u svim godinama starosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/pharmacology-toxicology-and-pharmaceutical-science/mortality-rate|title=Mortality Rate - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=2025-06-12}}</ref> == Također pogledajte == * [[Smrt]] * [[Demografija]] == Vanjski linkovi == * http://www.deathriskrankings.org/ {{Webarchive|url=https://archive.today/20130414155810/http://www.deathriskrankings.org/ |date=14. 4. 2013 }} * http://www.cedat.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081226231117/http://www.cedat.org/ |date=26. 12. 2008 }} {{Commonscat|Birth and death rates}} == Reference == <references /> [[Kategorija:Sociologija]] 9cd2cskan82vrs0hkigiu6b7bkdcz15 3713928 3713923 2025-06-12T21:04:00Z KWiki 9400 3713928 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Death rate world map CIA 2009.PNG|mini|243x243piksel|Mortalitet u svijetu (2009)]] '''Stopa mortaliteta''' ili stopa smrtnosti (pojam mortalitet potiče od latinske reči mors što znači [[smrt]]) je godišnji broj smrtnih slučajeva (od [[bolest]]i ili generalno) na 1000 [[Stanovništvo|stanovnika]]. Ova mjera se razlikuje od stope [[morbiditet]]a, koja predstavlja broj oboljelih u odnosu na ukupno stanovništvo.<ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/data/gho/data/themes/mortality-and-global-health-estimates|title=Global Health Estimates: Life expectancy and leading causes of death and disability|website=www.who.int|language=en|access-date=2025-06-12}}</ref> Razlikuju se: 1. opšta stopa mortaliteta, broj umrlih na 1000 stanovnika tokom jedne godine. 2. fetalna stopa mortaliteta ili stopa mrtvorođenja, je broj fetalnih smrti u odnosu na ukupan broj rođenja u datoj godini (računajući i živorođenja i mrtvorođenja). 3. stopa maternalnog mortaliteta, je odnos između broja smrti [[Trudnoća|trudnica]] i broja živorođenih ili sume živorođenih i fetalnih smrti tokom jedne godine. 4. stopa infantilnog mortaliteta ili stopa smrtnosti [[odojčad]]i, godišnji broj umrle djece mlađe od godinu dana na 1000 živorođene djece. U odnosu na uspjeh ili neuspjeh medicinskog tretmana ili operacije, razlikuju se: 1. rana stopa mortaliteta, broj smrti u ranoj fazi tekućeg tretmana. 2. kasna stopa mortaliteta, broj smrti u kasnoj fazi tekućeg tretmana. Pošto se opšta stopa mortaliteta računa na ukupno stanovništvo može dati pogrešnu vrijednost kao pokazatelj. Naprimjer, broj smrti na 1000 stanovnika u razvijenim zemljama može biti viši nego broj smrtnih slučajeva u manje razvijenim zemljama, uprkos boljem ekonomskom standardu i zdravstvenoj njezi. Ovo je posljedica starijeg stanovništva koje odlikuje uglavnom razvijene zemlje, koji imaju veću vjerovatnoću da će umrijeti u jednoj godini, tako da će ukupna stopa smrtnosti biti viša iako je za pojedinačne godine stopa smrtnosti niža nego u nerazvijenim zemljama. Najbolji pokazatelj mortaliteta su tablice koje ga posmatraju za svaku [[Godina|godinu]] posebno. Potrebne su da bi se dobio sintetički pokazatelj očekivano trajanje [[život]]a koji obuhvata mortalitet u svim godinama starosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/pharmacology-toxicology-and-pharmaceutical-science/mortality-rate |title=Mortality Rate - an overview |website= sciencedirect.com |access-date= 12. 6. 2025 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Smrt]] * [[Demografija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Birth and death rates}} * http://www.deathriskrankings.org/ {{Webarchive|url=https://archive.today/20130414155810/http://www.deathriskrankings.org/ |date=14. 4. 2013}} * http://www.cedat.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081226231117/http://www.cedat.org/ |date=26. 12. 2008}} [[Kategorija:Sociologija]] 9oenq40a3p16fbq5v64zkcme01b36zu Cezarija 0 77494 3713840 3161478 2025-06-12T12:05:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713840 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} [[Datoteka:Caesarea Maritima BW 2010-09-23 09-54-00.JPG|mini|desno|250px|Džamija u Cezariji]] '''Cezarija''' ([[arapski|ar]] '''Qisarya''' ) je malo selo kod [[Haifa|Haife]] u današnjem [[Izrael]]u. To je danas [[Turizam|turistička]] [[oaza]] za domaće i strane turiste. Za [[Bošnjaci|Bošnjake]], ovo selo je interesantno iz razloga što su većinu stanovništva prije okupacije [[1948]]. godine činili upravo [[Bošnjaci]] - izbjeglice koji su napustili [[Bosna|Bosnu]] nakon [[Austro-ugarska|Austro-ugarske]] okupacije [[1878]]. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.palestineremembered.com/Haifa/Qisarya/index.html |title=Palestinska stranica o Qisarya |access-date=19. 7. 2008 |archive-date=28. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528131546/http://www.palestineremembered.com/Haifa/Qisarya/index.html |url-status=dead }}</ref> Oni su protjerani iz tog sela prilikom stvaranja Izrealske [[Država|države]]. Kao [[spomenik]] njihovog prisustva, danas u Cezariji postoji "Bosanska džamija" u kojoj se nalazi [[restoran]]. Tu džamiju su izgradili Bošnjaci iz porodica Rizvanbegović, Hadžajlić, Lakišić itd.<ref>Izrealci su pretvorili džamiju u restoran, [[Dnevni Avaz]], F.Vele,19.11.2008, str. 8 prilog SEDMICA</ref> Potomci stanovnika Cezarije danas žive širom [[Arapi|arapskog]] [[Svijet|svijeta]]. == Reference == {{Reflist}} {{stub-geog}} {{Commonscat|Caesarea}} [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Geografija Palestine]] [[Kategorija:Geografija Izraela]] 6380u7e79x8vlmfu471l0y19anesirg Razgovor s korisnikom:KWiki 3 83074 3714002 3712152 2025-06-13T04:10:46Z Marco Mitrovich 158896 /* Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! */ 3714002 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada sto sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naisao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji mreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u orebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba uzeti ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi ksže da je Naseljeno mjesto za mjsta u BiH a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prabva za brisanje stranica a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer slijedećih kategorija: :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) :* Albumi iz xxxx-ih ([[Kategorija:Albumi iz 1980.]]) :* Avijacija u xxxx-ima ([[Kategorija:Avijacija u 1924.]]) :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) :* Djela iz xxxx. ([[Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) :* Ekonomija u xxxx-im ([[Kategorija:1990. u ekonomiji]]) :* Filmovi iz xxxx-tih ([[Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) :imamo puno ovih kategorija za napraviti pa da ne krenem polovično ili pogrešno a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::tvoj zadatak je jednostavan ali ključan , ti primjere a ja ostalo :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) jnggwlyef80j2y0m7xfhpq9q335djc1 3714015 3714002 2025-06-13T08:01:13Z Srđan 73336 /* Južna Srbija */ 3714015 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada sto sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naisao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji mreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u orebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba uzeti ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi ksže da je Naseljeno mjesto za mjsta u BiH a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prabva za brisanje stranica a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer slijedećih kategorija: :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) :* Albumi iz xxxx-ih ([[Kategorija:Albumi iz 1980.]]) :* Avijacija u xxxx-ima ([[Kategorija:Avijacija u 1924.]]) :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) :* Djela iz xxxx. ([[Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) :* Ekonomija u xxxx-im ([[Kategorija:1990. u ekonomiji]]) :* Filmovi iz xxxx-tih ([[Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) :imamo puno ovih kategorija za napraviti pa da ne krenem polovično ili pogrešno a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::tvoj zadatak je jednostavan ali ključan , ti primjere a ja ostalo :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) c6e6s95kdcz82672h01fvm775pnqwnr Sovjetsko-afganistanski rat 0 89761 3713894 3136785 2025-06-12T18:28:05Z 5.124.232.49 3713894 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija rat | sukob = Sovjetsko-afganistanski rat | dio = Ratova u Afganistanu i [[Hladni rat|Hladnog rata]] | slika = [[Datoteka:Mujahideen village.JPEG|350px]] | opis = Mudžahedinsko selo u ruševinama | datum = [[27. decembar]] [[1979]]. - [[15. februar]] [[1989]]. | mjesto = [[Afganistan]] | casus = | rezultat = Pobjeda Afganistanaca; nastavak građanskog rata | posjed = | strana1 = [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1979-1987).svg|20x22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Afganistan]]<br />{{ZD|SSSR}} | strana2 = [[Datoteka:Flag of Jihad.svg|20x22px]] [[Mudžahedin]]i<br />{{ZD|PAK}}<br />{{ZD|SAD}}<br>{{ZD|IRN}}<br>{{ZD|CHN}}<br>{{ZD|UK}} | strana3 = | komandant1 = {{ZD|SSSR}} [[Sergej Sokolov]]<br />{{ZD|SSSR}} [[Valentin Varenjikov]]<br /> {{ZD|SSSR}} [[Boris Gromov]]<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1979-1987).svg|20x22px]] [[Babrak Karmal]]<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1979-1987).svg|20x22px]] [[Mohammad Nadžibulah]]<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1979-1987).svg|20x22px]] [[Abdul Rašid Dostum]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of Jihad.svg|20x22px]] [[Abdul Hak]]<br />[[Datoteka:Flag of Jihad.svg|20x22px]] [[Džalaludin Hakani]]<br />[[Datoteka:Flag of Jihad.svg|20x22px]] [[Gulbudin Hekmatijar]]<br />[[Datoteka:Flag of Jihad.svg|20x22px]] [[Ismail Kan]]<br />[[Datoteka:Flag of Jihad.svg|20x22px]] [[Ahmad Šah Massud]] | komandant3 = | snage1 = '''{{ZD|SSSR}}''' 80,000 - 104,000<br />'''[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1979-1987).svg|20x22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|DRA]]:''' 329,000 | snage2 = 45,000 (1983.)<br />250,000 (1986.) | snage3 = | žrtve1 = '''{{ZD|SSSR}}''' 14,453 ubijenih, 53,753 ranjenih, 417 nestalih, 415,932 oboljena.<br />Novi podaci: 15,051 ubijenih.<br />'''[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1979-1987).svg|20x22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|DRA]]''' ''Nepoznato'' | žrtve2 = ''Nepoznato'' | žrtve3 = | napomena = Pretpostavlja se da je ubijeno preko milion afganistanskih civila. }} '''Sovjetsko-afganistanski rat''', devetogodišnji [[rat]] između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske [[Marksizam|marksističke]] vlade. [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetski Savez]] je podržavao vladu dok su pobunjenici dobijali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući i [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Pakistan]]. Početno sovjetsko razmještanje 40. armije u Afganistanu se dogodilo [[25. decembar|25. decembra]] [[1979]]., a konačno povlačenje trupa zbilo se između [[15. maj]]a [[1988]]. i [[2. februar]]a [[1989]]. 15. februara Sovjetski Savez službeno objavljuje da su trupe napustile zemlju. == Pozadina == [[Afganistan]], raskršće srednje Azije, piše dugu historiju oružanih sukoba. U [[4. vijek]]u p. n. e., Aleksandar Veliki je ušao u ovu zemlju, koja je tada bila dio Perzijskog carstva, radi zauzimanja [[Baktrija|Baktriju]] (današnji Balkh). Napadi Skita i Turaka su slijedili u sljedećim vijekovima. Godine [[642]]., Arapi su osvojili cijelu regiju i uveli islam. Skoro neprohodne afganistanske planine i pustinjski teren su se odrazili na etnički i jezički jedinstveno stanovništvo. [[Paštuni]] su najdominantnija etnička grupa, zajedno sa Tadžicima, Hazarima, Ajmacima, Uzbecima, Turkmenima i ostalim manjim grupama. == Puč iz marta 1978. == Šah [[Mohamed Zahir]] naslijeđuje prijestolje i vlada od [[1933]]. do [[1973]]. Zahirov rođak, Mohamed Daud, je bio premijer od [[1953]]. do [[1963]]. Marksistička Narodna demokratska stranka Afganistana (NDSA) je bila označena kao najzaslužnija za značajan razvitak tokom tih godina. [[1967]]., NDSA se podijelila na dvije frakcije: ''Kalk'' (Masovna) frakciju na čelu sa Nur Muhamedom Tarakijem i Hafizulom Aminom, te ''Parčam'' (Zastava) frakciju na čelu sa Babrakom Kamalom. Bivši premijer je preuzeo vlast vojnim udarom, skoro bez krvi, [[17. juli|17. jula]] [[1973]]., kroz optužbe za korupciju i lošu ekonomsku situaciju. Daud je srušio monarhiju, ali njegovi pokušaji socijalnih i ekonomskih promjena su bili neuspješni. Jaka opozicija iz frakcija NDSA je izazvala represije Daudovog režima. Sa ciljem završetka Daudove vladavine, frakcije NDSA su se ujedinile. [[27. juli|27. jula]] [[1978]]., NDSA je zbacila i pogubila Dauda zajedno sa članovima njegove porodice. Nur Muhamed Taraki, glavni sekretar NDSA, postaje predsjednik Revolucionarnog vijeća i premijer novouspostavljene Demokratske Republike Afganistan. == Marksistička vlada == Tokom prvih 18 mjeseci vladavine, NDSA je izvršila [[marksizam|marksističke]] promjene. Zakon o promjenama bračnih običaja i agrarna reforma su bile loše shvaćene od strane populacije duboko utvrđene [[islam]]om i starim običajima. Hiljade pripadnika tradicionalne elite, vjerskih poglavara i inteligencije je progonjeno. U okviru NDSA, sukobi su rezultirali čišćenjem, progonom i ubijanjem. Do ljeta 1978., pobuna je započela u regiji Nuristanu u istočnom Afganistanu i građanski rat se proširio po zemlji. Septembra 1979., zamjenik premijera Hafizula Amin, preuzima vlast poslije pucnjave u palači u kojoj je ubijen premijer Taraki. Preko 2 mjeseca nestabilnosti je obilježilo Aminijev režim pošto se on borio i protiv svojih protivnika u NDSA i rastuće pobune. Bivši direktor [[CIA]]-e, Robert Gates, napisao je u svojim memoarima da je američka obavještajna služba počela pružati pomoć protivničkim frakcijama u Afganistanu 6 mjeseci prije sovjetskog formiranja. [[3. juli|3. jula]] 1979., američki predsjednik Jimmy Carter potpisuje direktivu kojom je CIA dobila ovlaštenje da vrši skrivene [[propaganda|propagandne]] operacije protiv revolucionarnog režima. Ova informacija je obnovila debatu oko razloga izbijanja rata. Pristalice američke intervencije, navodeći [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljevu doktrinu]], su tvrdile da su namjere Sovjetskog Saveza da kontrolira Afganistan bile jasne. Protivnici tvrde da su SAD namjerno dale Sovjetskom Savezu povod za rat da ga uvuku u sukob koji ne bi bio dobijen zbog velikih troškova. Dalje, režimi Sovjetskog Saveza i Afganistana su održavali dobre [[Diplomatija|diplomatske]] odnose. Prije sovjetskog formiranja, više od 400 sovjetskih vojnih savjetnika je bilo podijeljeno u Afganistanu u maju 1978. [[7. juli|7. jula]] 1979. SSSR je poslao padobranski bataljon kao odgovor na zahtjev afganistanske vlade. Dodatni zahtjevi afganistanske vlade nisu se odnosili na veće jedinice, nego na manje posade. Sa Afganistanom u teškoj situaciji tokom koje je zemlja bila pod dolaskom pobune podržane izvana, Sovjetski Savez je razmjestio 40. armiju kao odgovor na prethodne zahtjeve od afganistanske vlade. 40. armija se sastojala od dvije motorizirane divizije, padobranske divizije, jurišne brigade i dva odvojena motorizirana puka. == Sovjetsko formiranje == [[Datoteka:Evstafiev-40th army HQ-Amin-palace-Kabul.jpg|mini|desno|200px|Središte sovjetske 40. armije, prije Tadžbegova palača, u kojoj je ubijen Amin]] Decembra 1978., SSSR je potpisao bilateralni dogovor o prijateljstvu i saradnji s Afganistanom koji je dopuštao koncetrisanje sovjetskih snaga u slučaju afganistanskog zahtjeva. Sovjetska vojna pomoć se povećala i Aminov režim je postajao sve ovisniji o sovjetskoj vojnoj pomoći. Ipak, do oktobra 1979. odnosi između Afganistana i Sovjetskog Saveza su se poremetili, vjerovatno zbog Aminovog odbijanja sovjetskog prijedloga da stabilizira svoju vladu. Islamski gerilci u planinskim predjelima su šikanirali afganistansku [[vojska|vojsku]] do tačke kad se predsjednik Amin obratio Sovjetskom Savezu da poveća pomoć. Sovjetski Savez je odlučio pružiti pomoć Afganistanu u cilju očuvanja afganistanske revolucije, ali je vjerovao da je Amin kao predsjednik Afganistna nesposoban izvršiti ovaj zadatak. Sovjetske su vođe, na osnovu informacija koje im je pružao [[KGB]], mislili da Amin destabilizira situaciju u Afganistanu. Posljednji razlog za Aminovo uklanjanje je bila informacija od agenata KGB iz [[Kabul]]a: navodno, dvojica Aminovih tjelohranitelja su ubila bivšeg predsjednika Tarakija jastukom i Amin je osumnjičen da je agent CIA-e. Ipak, bilo je nekoliko skeptičara među sovjetskim vojnim savjetnicima u afganistanskoj vojsci, na primjer general Vasili Zaplatin, tadašnji politički savjetnik, koji je tvrdio da je četvoro mlađih Tarakijevih ministara bilo odgovorno za destabilizaciju. Još jedan jak razlog protiv vjerovanja da je Amin bio američki agent je da je on uvijek i svuda pokazivao službeno prijateljstvo sa Sovjetskim Savezom. I nakon pogubljenja Amina i dvojice njegovih sinova, njegova supruga je tvrdila da su ona i njihov preostali sin i dvije kćeri željeli ići samo u Sovjetski Savez, jer je njen muž bio njihov prijatelj. Ona je na kraju i otišla živjeti u Sovjetski Savez. Ipak, Zaplatin nije uspio dotično [[dokaz]]ati. [[22. decembar|22. decembra]], sovjetski savjetnici u afganistanskoj vojsci savjetuju izvršavanje periodičnih održavanja [[tenk]]ova i ostale važne opreme. U međuvremenu, telekomunikacijske veze do područja izvan Kabula su presječene, čime je glavni grad ostao izoliran. Sa narušenom sigurnosnom situacijom, veliki broj sovjetskih padobranskih trupa sa pridružio stacioniranim kopnenim trupama i počeo je slijetati u Kabul. Istovremeno, Amin je premjestio svoje predsjedničko sjedište u [[Tadžbegova palača|Tadžbegovu palaču]], vjerujući da je to mjesto sigurnije od mogućih prijetnji. [[27. decembar|27. decembra]] 1979., 700 vojnika, uključujući 54 pripadnika specijalnih snaga KGB iz odreda Alfa i Zenit, preobučenih u afganistanske uniforme, zauzima važne vladine, vojne i medijske zgrade u Kabulu, uključujući i primarnu metu – Tadžbegovu palaču, gdje su sklonili predsjednika Amina. Operacija je počela u 19:00, kada su sovjetske specijalne snage (iz grupe Zenit) raznijele kabulski komunikacijski čvor, paralizirajući time afganistansku vojnu komandu. U 19:15 je počeo juriš na Tadžbegovu palaču koji je trajao 45 minuta. Istovremeno su zauzeti i ostali objekti (na primjer Ministarstvo unutrašnjih poslova u 19:15). Operacija se završila sa potpunim uspjehom ujutro [[28. decembar|28. decembra]]. Sovjetsko vojno zapovjedništvo u Termezu je objavilo na radio Kabulu da je Afganistan oslobođen Aminove vladavine. Prema sovjetskom [[Politbiro]]u, oni su se pridržavali Sporazuma o prijateljstvu, saradnji i dobrosusjedskim odnosima koji je potpisao prethodni predsjednik Taraki. [[Moskva]] je računala da će Aminov pad okončati borbe za vlast u NDSA i također smanjiti afganistansko nezadovoljstvo. Sovjeti su izjavili da je pogubljenje Hafizule Amina obavio Afganistanski revolucionarni središnji odbor. Odbor je onda za predsjednika vlade izabrao bivšeg zamjenika premijera Babraka Karmala, koji je bio premješten na relativno beznačajno mjesto ambasadora u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] nakon pobjede ''Kalka''. Sovjetske kopnene trupe su ušle u Afganistan sa sjevera 27. decembra. Ujutro, padobranska divizija iz Vitebska je sletjela na [[aerodrom]] u Bagramu i formiranje sovjetskih trupa u Afganistanu je započelo. [[Leonid Brežnjev|Brežnjev]] je odbio ukupno 18 službenih zahtjeva za vojnu pomoć od afganistanske vlade prije nego što je zapravo naredio slanje sovjetskih vojnika u Afganistan. Operacija po Sovjetima nije bila napad u legalnom smislu, a SSSR je tvrdio da je takvo imenovanje bilo rezultat američke antisovjetske propagande. == Sovjetske operacije == Poslije formiranja, sovjetski vojnici nisu bili sposobni uspostaviti [[vlast]] izvan Kabula. Više od 80% države je još uvijek bilo van efikasne vladine kontrole. Početna misija da se brane gradovi i instalacije je proširena na borbu sa antikomunističkim [[mudžahedin]]ima, korišteći uglavnom sovjetske rezerviste. Rani vojni izvještaji otkrivaju teškoće na koje su sovjetske snage nailazile tokom borbi u planinskim terenima. Sovjetskoj vojsci nije bila poznata takva borba, nije imala obuku za borbu protiv gerilaca, a njeno oružje i vojna oprema, posebno oklopni transporteri i tenkovi, su ponekad bili neefikasni ili ranjivi u [[planina|planinskom]] okruženju. Teška artiljerija je često korištena u borbama sa pobunjenicima. Afganistanske gerlice su financirale i obučavale Sjedinjene Države i njeni saveznici. Od posebnog značaja su bile donacije američkih protivavionskih sistema [[FIM-92 Stinger]], koje je uvećalo gubitke sovjetske avijacije. Također, gerilci su bili u stanju oboriti zrakoplove kad slijeću ili polijeću. Međunarodni diplomatski odgovor je bio neujednačen, u rasponu od odlučnih upozorenja do bojkota ljetnih Olimpijskih igara [[1980]]. u Moskvi. Američki predsjednik Carter je izjavio da je sovjetski napad bio ”najozbiljnija prijetnja miru još od Drugog svjetskog rata”. Sovjetski vojnici su često bili u situaciji da se bore protiv civila zbog lukave taktike gerilaca. Operacije zarobljavanja pobunjeničkih odreda su često bile neuspješne i morale su se ponavljati u istom području jer su pobunjenici bježali u planine, a vraćali su se kada su Sovjeti odlazili. Polovinom [[1980|osamdesetih]], afganistanski pokret otpora, uz podršku iz Sjedinjenih Američkih Država, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Kina|Kine]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Pakistan]]a i drugih zemalja, doprinosi velikim gubicima za Moskvu i zatezanju međunarodnih odnosa. U maju [[1985]]., sedam glavnih pobunjeničkih organizacija je osnovalo savez da bi koordinirale njihove vojne operacije protiv sovjetske vojske. Krajem 1985., skupine su bile aktivne u, i oko Kabula, pokrećući raketne napade i zajedničke operacije protiv [[komunizam|komunističke]] vlade. Nemogućnost Sovjetskog Saveza da uguši vojnu pobunu, pridobije značajniji broj afganistanskih pristalica i saveznika ili da obnovi afganistansku vojsku je zahtjevalo povećanje direktne upotrebu svojih snaga da bi se borio protiv pobunjenika. == Mohamed Nadžibulah (1986. - 1989.) == Vlada predsjednika Karmala je bila neefikasna. Dalje oslabljena podjelama u NDSA i u ''Parčam'' frakciji, napori vlade da poveća svoju podršku su rezultirali neuspjehom. Na kraju, Karmal je zamijenjen [[1986]]. Mohamedom Nadžibulahom, bivšim šefom afganistanske tajne policijie (KHAD). U novembru 1986., [[Mohamed Nadžibulah|Nadžibulah]] je postao izabrani predsjednik i usvojen je novi ustav. Neke od novosti ubačenih u ustav su bile višestranački politički sistem, [[sloboda]] govora i islamski pravni sistem u neovisnom pravosuđu. On je također [[1987]]. predstavio politiku nacionalnog pomirenja, koju su razvili stručnjaci iz Komunističke stranke Sovjetskog Saveza, i kasnije je korištena u drugim regijama [[svijet]]a. Uprkos velikim očekivanjima, nova politika nije učinila popularnijim režim koji je podržavala Moskva, niti je uvjerio pobunjenike da pregovaraju s vladom. Neslužbeni pregovori oko sovjetskog povlačenja iz Afganistana su počeli još [[1982]]. Godine [[1988]]., vlade Pakistana i Afganistana, uz garancije SAD i Sovjetskog Saveza, potpisuju sporazom kojim su prevaziđene važnije razlike između njih, poznat kao [[Ženevski sporazum]]. Ujedinjeni narodi su poslali specijalnu misiju, u svrhu nadgledanja procesa. Na ovaj način, Nadžibulah je stabilizirao svoju političku poziciju dovoljno da počne podržavati napore Sovjetskog Saveza za povlačenje. [[20. juli|20. jula]] [[1987]]., objavljeno je povlačenje sovjetskih snaga iz Afganistana. Među ostalim što je Ženevski sporazum utvrdio je američko i sovjetsko nemiješanje u unutrašnje probleme Pakistana i Afganistana i raspored za potpuno sovjetsko povlačenje iz Afganistana do 15. februara [[1989]]. Preko 15.000 sovjetskih vojnika je ubijeno od 1979. do 1989., uz dodatak više stotina uništenih vozila i aviona. Procijenjeno je da je milion Afganistanaca [[smrt|umrlo]] kao rezultat nemira tokom ovog perioda. == Posljedice == Rat u Afganistanu je imao jak uticaj na vanjsku politiku Sovjetskog Saveza. On je bio jedan od ključnih razloga za prekid vladavine Komunističke stranke. Rat je pokrenuo vjerske, nacionalne i etničke pokrete u većinskoj islamskoj populaciji središnjih sovjetskih republika blizu Afganistana. Vojska je bila demoralizirana kao rezultat stalnih optužbi da je bila napadačka. Poznati disident, akademik [[Andrej Saharov]], javno je objavio aktivnosti Sovjetskog Saveza u Afganistanu. Shvaćanje da se sovjetska vojska bori protiv islama u Afganistanu je dovelo do uspona islamskog [[fundamentalizam|fundamentalizma]] u srednjoazijskim republikama i vjerovatno do jačanja pokreta za nezavisnost u [[Čečenija|Čečeniji]]. Građanski rat u Afganistanu se nastavio poslije sovjetskog povlačenja. Nadžibulahov režim, iako nije uspio dobiti podršku, teritorije ili međunarodno priznanje, uspjeva ostati na vlasti do [[1992]]. Ipak, on je pao nakon bjekstva generala Abdula Rašida Dostana i njegove [[Uzbekistan|uzbečke]] policije na stranu Talibana u martu. Proizvodnja žita je opadala prosječno 3,5% godišnje između 1978. i [[1990]]. zbog borbi, nestabilnosti u seoskim područjima, duge suše i propale infrastrukture. Sovjetski napori da se prekine proizvodnja u područjima pod kontrolom pobunjenika su također doveli do ovog pada. Dalje, sovjetski napori da se centralizira [[ekonomija]] kroz državno vlasništvo i kontrolu i povezivanju farmi u veće kolektivne farme je dovelo do ekonomskog pada. Tokom povlačenja sovjetskih vojnika, afganistanska polja prirodnog plina su zatvorena da bi se spriječile sabotaže. Obnavljanje proizvodnje plina je bilo spriječeno unutrašnjim razdorima i prekidom tradicionalnih trgovačkih odnosa nakon raspada Sovjetskog Saveza. {{Commonscat|Soviet war in Afghanistan}} {{Hladni rat}} [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Historija Afganistana]] [[Kategorija:Historija Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Sovjetsko-afganistanski rat|*]] k6f53p9xcb7uk9yvevraq56ppk2h033 Prekinute državne teritorije 0 90748 3713998 3544779 2025-06-13T02:03:57Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Argentina_(orthographic_projection).svg datotekom [[:File:Argentina_(including_claimed_territories,_orthographic_projection).svg|Argentina_(including_claimed_territories,_orthographic_projection).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDeli 3713998 wikitext text/x-wiki '''Prekinute državne teritorije''' su slučaj u više [[država]] svijeta. Ne računaju se otoci i arhipelazi, koliko god bili udaljeni od glavnog dijela (dijela na kojem je glavni grad). Ne računaju se ni posjedi na [[Antarktik]]u. == Evropa == === [[Bosna i Hercegovina]] === Mjesto Sastavci, u općini [[Rudo]], je potpuno okruženo teritorijom [[Srbija|Srbije]] <ref>http://geosite.jankrogh.com/sastavci.htm</ref><ref>http://www.bosnahistorija.com/index.php/geografija/44-topografske/604-bih-u-sandzaku-sastavci{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === [[Hrvatska]] === [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina location map.svg|mini|desno|100px]] Hrvatska je prekinuta [[Neum]]om, teritorijom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] površine 226&nbsp;km<sup>2</sup>. Na nju se nadovezuje preostali dio Hrvatske, donji dio [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]], u kojem se nalaze [[Pelješac]], otoci, Dubrovačko primorje, [[Dubrovnik]], [[Župa Dubrovačka]] i [[Konavle]]. Ova ispresijecanost postoji od [[1992]]. godine, a korijeni joj sežu od [[1699]]. Južni dio županije Dubrovnik-Neretva, uključujući i grad Dubrovnik, je ograničen Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Jadranskim morem. Međutim, teritorijalne vode nisu u prekidu. Neum je u sendviču između dva dijela Hrvatske. === [[Rusija]] === [[Datoteka:Kaliningrad region.png|mini|desno|100px|Rusija, Kalinjingradska oblast]] Rusija je čitavim teritorijem [[Bjelorusija|Bjelorusije]] (207 600&nbsp;km<sup>2</sup>) prekinuta, da bi preko [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]] izašla na [[Baltičko more]]. Ova ispresijecanost postoji od [[1993]], a korijeni joj sežu u [[Drugi svjetski rat]]. === [[Francuska]] === [[Datoteka:South America location FRA-GUY.png|mini|desno|80px]] Francuska, poput Španije, ima teritorije na dva kontinenta: glavni dio u Evropi i [[Francuska Gvajana|Francusku Gvajanu]] (83 534&nbsp;km<sup>2</sup>) u Južnoj Americi, između [[Surinam]]a i [[Brazil]]a. Ova ispresijecanost razvijala se od 17. stoljeća. Teritorijalne vode Kanade potpuno okružuju francuski teritorijalni kolektivitet [[Sveti Petar i Mikelon]], izuzev koridora širine 19,4&nbsp;km, dužinom od 370&nbsp;km, južno na otvoreno more. === Španija === Male španske enklave Ceuta i Melilla smještene su na marokanskoj obali na Sredozemnom moru. Zajedno čine jedinu kopnenu granicu Evropske unije s Afrikom. Ceuta i njen veći sestrinski grad Melilla, smješten nekih 400&nbsp;km južnije duž obale, svoju špansku prošlost vuku iz 15. stoljeća. Željene od Maroka, dugo su bile žarište u diplomatskim odnosima sa Španijom. Madrid tvrdi da su obje teritorije sastavni dijelovi Španije i da imaju isti status kao poluautonomne regije na njenom kopnu. Historijski gledano, oba lučka grada razvila su se kao vojni i trgovački centri koji povezuju Afriku s Evropom. Od 1995. uživaju ograničeni stepen samouprave kao autonomne zajednice. Nezaposlenost domaće radne snage viša je od 30%, među najvišim stopama u Španiji. Gradovi su magnet za hiljade trgovaca i radnika koji svakodnevno prelaze granicu iz Maroka kako bi zaradili za život. Utvrđene granice Ceute i Melille sve su više pod pritiskom afričkih migranata koji traže bolji život u Evropi. Grupe za ljudska prava i Evropska unija izrazile su zabrinutost Madridu zbog deportacije ilegalnih imigranata. == Sjeverna i Južna Amerika == === [[Sjedinjene Američke Države]] === [[Datoteka:United States (orthographic projection).svg|mini|desno|100px|Sjedinjene Američke Države]] SAD su čitavim teritorijem [[Kanada|Kanade]] (9 984 670&nbsp;km<sup>2</sup>) prekinute, da bi preko [[Aljaska|Aljaske]] izašli na [[Beringov prolaz]]. Ova ispresijecanost postoji od [[1867]]. === [[Argentina]] === [[Datoteka:Argentina (including claimed territories, orthographic projection).svg|mini|desno|100px|Argentina]] Argentina je prekinuta dijelom [[Čile]]a, da bi preko [[Magelanov prolaz|Magelanova prolaza]] imala istočni dio [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]. Ova ispresijecanost postoji od [[1881]]. Argentinsko ostrvo Martín García (34°11′S 58°16′Z / 34.183°S 58.267°Z / -34.183; -58.267 (ostrvo Martín García, Argentina u Urugvaju)) je okruženo teritorijalnim vodama Urugvaja u Río de la Plata. Dodatno, argentinska ostrva Apipé (27°30′S 56°54′Z / 27.5°S 56.9°Z / -27.5; -56.9) i Entre Ríos su okružena teritorijalnim vodama Paragvaja u rijeci Paraná, kao i još neka ostrvca. == Afrika == === [[Angola]] === [[Datoteka:LocationAngola.svg|mini|desno|100px|Angola]] Angola je prekinuta [[Kongo]]m, da bi imala [[Cabinda|Cabindu]], izdvojenu teritoriju. [[Portugal]] je sa prinčevima Cabinde sklopio sporazume 1883. — 1885. Ovim sporazumima teritorija je postala portugalski [[Protektorat]] Kakongo, Luango i Ngojo. Na Konferenciji o Kongu 1885. u Berlinu, ove sporazume su potvrdile i druge kolonijalne sile. Nezvanična separatistička zastava Cabinda bi umanjila administrativne troškove u prekomorskim regionima, Portugal je 1956. stavio Protektorat Kabindu i prekomorsku provinciju Angolu pod vlast istog generalnog guvernera. Slično je uradila Francuska sa [[Gabon]]om, [[Kongo]]m, [[Centralnoafrička republika|Centralnom Afrikom]] i [[Čad]]om, koje je objedinila u Francusku istočnu Afriku. Kada je došlo do razmatranja pitanja nezavisnosti portugalskih afričkih kolonija, Cabinda je trebalo da bude zasebna država, ali je Angola tražila ovu eksklavu za sebe. [[Organizacija afričkog jedinstva]] je 1974. označila Cabindu kao 39. afričku državu. Novembra 1975. nezavisna Angola je okupirala Cabindu. Od tada traje sukob između secesionističke grupe „Front za oslobođenje enklave Cabinde“ (''Frente para a Libertação do Enclave de Cabinda'', skraćeno ''FLEC'') i vojske Angole. == Azija == === [[Armenija]] === [[Datoteka:Armenia-locator.png|mini|desno|100px|Armenija]] Armenija je prekinuta [[Azerbejdžan]]om da bi imala mali dio [[Baškend]] potpuno okružen njime. Ova ispresijecanost seže od 1992. === [[Azerbejdžan]] === [[Datoteka:Azerbaijan adm location map.svg|mini|desno|100px]] [[Azerbejdžan]] je prekinut dobrim dijelom Armenije da bi imao [[Nahičevan]], nekad zasebnu pokrajinu SSSR-a. Ova ispresijecanost postoji od 1992, a korijeni joj sežu u 1990. === [[Brunej]] === [[Datoteka:Brunei-Temburong.png|mini|desno|100px|Brunej]] Brunej je prekinut dijelom [[Malezija|Malezije]], da bi imao [[distrikt Temburong]]. Ova ispresijecanost postoji od nastanka modernog Bruneja, [[1984]]. === [[Istočni Timor]] === [[Datoteka:LocationEastTimor.svg|mini|desno|100px|Istočni Timor]] Istočni Timor prekinut je dijelom [[Indonezija|Indonezije]], koji odvaja distrikt [[Occusi-Ambeno]]. Ova ispresijecanost postoji od nastanka Istočnog Timora 2002. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Politička geografija]] lihlcq9o0l6o9uheklgx6vnw52ixnhx FK Rudar Prijedor 0 93084 3713925 3686904 2025-06-12T20:47:37Z Bakir123 110053 3713925 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = white |Boja2 = #2972B9 |Ime kluba = FK Rudar Prijedor |Puno ime = Fudbalski klub Rudar-Prijedor |Grb = FK Rudar Prijedor.png |Nadimak = ''Rudari'' |Osnovan = [[23. maj]] [[1928]].<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Rudar Prijedor|url=http://rudarprijedor.com/program.aspx?programCode=10&Istorija|website=rudarprijedor.com|access-date=7. 8. 2015|archive-date=22. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150122202234/http://www.rudarprijedor.com/program.aspx?programCode=10&Istorija|url-status=dead}}</ref> |Lokacija = |Boje = {{colorbox|#2972B9}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] |Stadion = [[Gradski stadion Prijedor|Gradski stadion]] |Kapacitet = 3.540<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Prijedor|url=http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-rudar-prijedor/3189/venue/|website=soccerway.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref> |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = [[Aleksandar Topić]] |Trener = [[Goran Kecman]] |Uspjesi = |Nacionalni kupovi = |Evropski kupovi = |Adresa = Milana Tepića 10<br>79100 Prijedor BiH |Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto ([[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]) |Prethodna sezona = ([[Prva nogometna liga Republike Srpske 2024/2024.|2024/25.]]) |Webstranica = [http://rudarprijedor.com/ rudarprijedor.com] |Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = _greenlower |uzorak_t1 = _thingreensides |uzorak_dr1 = _greenlower |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = 000000 |tijelo1 = 000000 |desna ruka1 = 000000 |šorc1 = 000000 |čarape1 = 000000 |uzorak_lr2 = _bluewhite_cuffs |uzorak_t2 = _thinbluesides |uzorak_dr2 = _bluewhite_cuffs |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = _color_3_stripes_blue |lijeva ruka2 = FEF602 |tijelo2 = FEF602 |desna ruka2 = FEF602 |šorc2 = 0000FF |čarape2 = FEF602 }} '''FK Rudar Prijedor''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Prijedor]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Klub je osnovan 23. ma]a 1928.. Trenutno se takmiči u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. == Historija == === Rane godine === Prvu nogometnu loptu su u Prijedor donijeli 1918. Sveto Radetić, Stevan Mitrinović i Pero Čanak, nakon što su je kupili u [[Austrija|Austriji]]. [[1919]]. službeno je osnovan ''"PNK - Prijedorski nogometni klub"'', koji je 1925. preimenovan u ''"Slavija"''. Prvu zvaničnu utakmicu fudbaleri "Prijedorskog nogometnog kluba" su odigrali protiv [[FK Sloboda Bosanski Novi|FK Slobode Bosanski Novi]] i izgubili su rezultatom 10:0. Ova utakmica odigrana je kao uslov da bi se klub mogao registrovati u podsavezu i tako uključiti u redovna takmičenja. 1922. u Prijedoru je osnovan još jedan klub pod imenom FK Građanski, a 1925. izgrađen je i prvi stadion sa tribinama. 1925. osnovan je i klub ''FK Borac'', koji je imao igralište u Lukavici. 23. maja 1928. u [[Ljubija|Ljubiji]] osnovan je '''Fudbalski klub Rudar Ljubija''', koji je prethodnik današnjeg FK Rudara. Pored navedenih klubova prije Drugog svjetskog rata postojali su i u Prijedoru ''FK Hajduk'', a u [[Kozarac|Kozarcu]] ''FK Zmaj''. Nakon rata, oživljavanju nogometa posebno su dali doprinos Fabrika celuloze u Prijedoru i Rudnik željezne rude "Ljubija" u Ljubiji. U Prijedoru su osnovani nogometni klubovi ''"Grmeč", "Željezničar", "Jedinstvo"'' i ''"Mladost"''. 1954. osnovan je ''FK Celuloza'', da bi se 1958. spojili "Mladost" i FK Celuloza u ''FK Radnički''. FK Željezničar se 1965. ujedinio sa FK Radničkim u [[OFK Prijedor]]. U narednim decenijama OFK Prijedor i FK Rudar Ljubija imali su više nego dobru saradnju što je dovelo do potpisivanja ugovora o zajedničkom radu. Saradnja je dovela do spajanja nogometnih klubova FK Rudar Ljubija i OFK Prijedor 2005. u nogometni klub FK Rudar Prijedor. Prva zvanični nastup FK Rudara Ljubija bila je prijateljska utakmica u Ljubiji početkom 1929. sa Fudbalskim klubom Hajduk iz Prijedora. Utakmica je završna pobjedom 2-1 FK Rudara, a prema sačuvaim podacima dres Rudara na prvoj utakmici su nosili: Branko Bjekić, Sadik Burazerović, Milan Prerad, Ivan Sedlaček, Toni Hribar, Drago Nedić, Poldek Mastinjak, Jovo Gvozden, Tone Vikić, Josip Brečević i Božidar Veslić. Među najboljim nogometašima toga vremena bili su još Ivica Sedlaček, Božo Jelisić i Nikola Lukić. FK Rudar Ljubija je uspostavio mnoge bliske veze sa ostalim radničkim nogometnim klubovima, posebno sa klubovima iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], ali i dalje, kao što su: [[FK Borac Banja Luka]], FK Mladost Prijedor, [[NK Jedinstvo Bihać]], [[FK Sloboda Bosanski Novi]], FK Borac Drvar, FK Borac Bosanska Dubica, [[FK Velež Mostar]], [[RNK Split]], [[FK Borac Čačak]], [[FK Radnički Kragujevac]] i drugi. Klub se nije takmičio u periodu teške ekonomske krize od 1931-1933. kada Rudnik Ljubija gotovo da nije radio. Mnogi rudari su ostali bez posla i sredstava za život. Privredno stanje popravilo se tokom 1934. i 1935], i prva utakmica je odigrana 26. jula 1936. protiv FK Zmaja iz Kozarca, s rezultatom 6-1 za Rudar. U historiji FK Rudara Ljubija značajan je doprinos doktora [[Mladen Stojanović|Mladena Stojanovića]], koji je bio dugogodišnji doktor u Rudniku, vođa kozarskih [[Partizani|partizana]]. 1936, doktor Mladen je svojim sredstvima kupio kompletnu opremu za FK Rudar Ljubija, a igračima koji su odlazili na utakmice davao je džeparac za troškove putovanja. U augustu i septembru 1940, u poznatom štrajku ljubijskih rudara aktivno su učestvovali i igrači Fudbalskog kluba Rudar Ljubija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata FK Rudar Ljubija prekinuo je rad. Mnogi igrači su kao borci partizanskih jedinica učestvovali u [[NOB]]-u, tako da su mnogi u toj borbi poginuli za slobodu. === Period 1945-1992 === Ljubija i Prijedor definitivno su oslobođeni 7. septembra 1944. U julu 1945. rudari su odigrali prvu fudbalsku utakmicu na starom igralištu u Ljubiji sa partizanskom jedinicom koja je tu bila stacionirana. Do kraja te, a zatim kroz cijelu 1946. godinu odigrano je više prijateljskih utakmica, kroz koje je postepeno formiran i izgrađivan prvi zvanični tim poslijeratnog “Rudara”. U 1947. FK “Rudar” je registrovan u Fudbalskom podsavezu Banja Luka. Prvu zvaničnu poslijeratnu prijateljsku utakmicu FK “Rudar” Ljubija je odigrao 1947. u Sanskom Mostu sa ekipom FK “Podgrmeč”. Godine 1948. u Ljubiji je izgrađen stadion normalnih dimenzija, što je omogućilo uključivanje u zvanična takmičenja. Već 1948. FK “Rudar” je učestvovao u takmičenju za Kup Maršala Tita. FK Rudar je prvi veći uspjeh postigao 1952 godine osvajanjem drugog mjesta u Oblasnoj ligi. Bio mu je potreban samo neriješen rezultat sa FK Borac u Banjaluci, pa da uđe u tada veoma Republičku ligu Bosne i Hercegovine. FK Borac je pobijedio sa 4:2. Deset godina kasnije, 1962., “Zeleno-crni” su ušli u Međuzonsku ligu. Nakon tri bezuspješna pokušaja u tadašnjoj Krajiškoj zonskoj ligi FK Rudar je 1967. prvi put ušao u savezni rang, u Zapadnu skupinu Druge lige. Za ulazak u Drugu ligu FK Rudar je igrao kvalifikacije sa “Slavenom” iz Živinica i “GOŠK-om” iz Dubrovnika. U Dubrovniku je FK Rudar Ljubija igrao neriješeno 1:1 i tako je postao drugoligaš. I u Donjoj i u Gornjoj Ljubiji navijači su oduševljeno dočekali fudbalere i na rukama ih iznijeli iz autobusa i unijeli u Radnički dom. Ulazak u Drugu saveznu ligu izborio je tim u sastavu: Izetagić, Bevandić, Baškot, Mustedanagić, Miljević, Radinović, Dervić, Bećarević, Bekan, Porobić i Gombović. U Prijedor se preselila uprava Rudnika i Prijedor je postao centar proizvodnje željezne rude. 1967. u Prijedor se preselio i FK Rudar, jer za takmičenje u Drugoj ligi bio je potreban veći stadion. Godine 1970. FK Rudar je u šesnaestini finala Fudbalskog kupa Jugoslavije igrao u Beogradu sa prvoligašem OFK Beograd,U ovom susretu „Rudar“ je poražen sa 2:0. Utakmicu je direktno prenosila TV Jugoslavije. Za FK Rudar su igrali: Janković, Omerbašić, Porobić, Talić, Milijević, Okanović, Ličina, Damjanović, Torić, Bevandić i Gombović. U sezoni 1970/71 FK Rudar je izborio pravo učešća u kvalifikacijama za ulazak u Prvu saveznu fudbalsku ligu. U prvom kvalifikacionom susretu u Zrenjaninu 1971, FK Proleter Zrenjanin - FK Rudar” Ljubija 5:0. U utakmici u Prijedoru ,, FK Rudar je pobijedio sa 1:0. Igrali su: Porobić, Janković, Škondro, Talić, Baškarada, Mandić, Hidić, Damjanović, Ličina, Crnkić, Radinović i Gombović. Trener je bio Radoslav Zubanović. U sezoni 1971/72. FK Rudar je ponovo učestvovao u kvalifikacijama za ulazak u Prvu ligu. Protivnik mu je bio Spartak iz Subotice. U Subotici FK Rudar je prikazao brilijantnu igru i igrao neriješeno 2:2. Za uzvratnu utakmicu u Prijedoru na stadionu se okupilo preko 10.000 navijača. Utakmicu su izgubili su na svom terenu sa 1:3. U ovoj uspješnoj generaciji igrali su: Janković (Hidić), Vukelja, A. Bašić, Porobić, Škondro, Gombović, Vidović, Ličina, Mandić, Bevandić, Damjanović(Crnkić). Trener je bio Radoslav Zubanović. Poraz je imao dalekosežne posljedice. Takmičenje u sezoni 1971/72. FK Rudar je završio na dnu tabele i prešao u niži rang takmičenja - Republičku ligu. Godine 1974. FK Rudar je u Jugokupu stigao do četvrtfinala. Godine 1976. Rudar se ponovo vratio u Drugu Saveznu ligu, Zapad. U sezoni 1976/1977. Rudar je zauzeo 13. mjestio, a u sezoni 1977/78. vrlo dobro šesto mjesto, a u sezoni 1978/79. ponovo je izgubio drugoligaški status. U decembru 1979. oproštajnu utakmicu odigrala je cijela generacija fudbalera koji su dali značajan doprinos fudbalu i svome klubu: golman Miroslav Janković, Ivo Baškarada, Omer Bašić, Kemal Porobić, Ante Gombović, Nikola Bevandić, Simo Damjanović, Slobodan Ličina, Aki Bašić, Emsud Ramulić i Ibrahim Okanović-Špico. Na kraju sezone 1980/81. FK Rudar je 21. juna odigrao posljednju utakmicu u Republičkoj ligi i ispao u Regionalnu ligu, grupa Sjever. Povratak počinje 1983. Osvajanjem prvog mjesta u Regionalnoj ligi Rudar je stekao pravo da se bori za ulazak u viši rang takmičenja. Iz dvije utakmice sa Podrinjem iz Janje Rudar je bio bolji, tako da je 1983. ponovo postao član Republičke lige. U sezoni 1984/85. Rudar je bio najbolji u Republičkoj ligi i trijumfalno se po treći put vratio u Drugu saveznu ligu. Povratak u Drugu ligu izborila je ekipa u sastavu: Sead Rešić, Vitomir Samardžija, Muhamed Cerić, Sabid Sadiković, Vinko Škondro, Mladen Parhamov, Vinko Samardžija, Goran Pekija, Zoran Vuković, Mirzet Bejzurić, Zlatko Abdulović, Fahrudin Bihorac, Edin Begović, Mladen Ćulum, Ilija Marin, Žarko Mandić, Bajram Zgog, Novo Bešević, rezerve: Panić, Hrvat, Duratović, trener Nikola Bevandić. U sezoni 1987/88. FK Rudaru je nedostajala bolja gol razlika, ili samo jedan bod, pa da se plasiraja u novostvorenu Jedinstvenu drugu ligu Jugoslavije. U sezoni 1988/89. FK Rudar se takmičio u Medjurepubličkoj ligi grupa Zapad. Na kraju prvenstva FK Rudar je zauzeo prvo mjesto u ovoj ligi i plasirao se u Jedinstvenu drugu ligu Jugoslavije. U Kupu Jugoslavije FK Rudar je 1989. stigao do polufinala. Do polufinala Rudar je izbacio iz Kupa dva prvoligaša: FK Vardar i FK Vojvodinu, a u polufinalu je igrao sa FK Velež, koji su u prvom polufinalnom susretu zabilježili minimalnu pobjedu od 1:0. Revanš utakmica na Gradskom stadionu u Prijedoru pred više od 6.000 gledalaca. Rezultat je bio 1:0 za Rudar, a strijelac je bio Bijeljac u 86 minutu. U izvođenju penala pobijedio je Velež. Za FK Rudar su igrali: Rešić, Madžo, Drljača, Lukić, Ostojić, Bihorac, Kevrić, Mušić (Karaman) Vojkić, Kaltak, (Zdjelar) i Bjeljac. Trener je bio Radoslav Zubanović. === Posljednje godine === Formiran je novi FK Rudar Prijedor, kojeg sačinjavaju dotadašnji FK Rudar Ljubija i OFK Prijedor. Završetak rata, 1995, FK Rudar Prijedor je obilježio igranjem dvije utakmice u finalu Kupa Republike Srpske protiv banjalučkog FK Borac. Prvi susret u Prijedoru završen je remijem 2:2, pred oko 10.000 gledalaca, a u revanšu u Banjoj Luci pobijedio je FK Borac sa 3:2. Oba susreta direktno je prenosila Radiotelevizija Republike Srpske. Od 1995. FK Rudar Prijedor se takmiči u ligi Republike Srpske. U dosadašnjih 14 prvenstava Republike Srpske 12 puta je igrao u Prvoj ligi Republike Srpske i 2 sezone je igrao u Drugoj ligi Republike Srpske. Takmičarsku sezonu 2008/2009. završio je na prvom mjestu i plasirao se u Premijer ligu Bosne i Hercegovine. Ulazak u Premijer ligu izborio je tim u sastavu: Kondić, Despotović, Dobrijević, Muzgonja, Ilinčić, Kovačević, Brkić, Stijepić, Kantar, Golić, Kecman, Dašić, Kotoran. Trener Darko Nestorović, sportski direktor Mladen Zgonjanin, predsjednik Upravnog odbora kluba Branislav Rokvić, predsjednik Skupštine kluba Božo Grbić. Nakon plasmana FK Rudar-Prijedor u Premijer ligu, 17. juna 2009. počela je rekonstrukcija Gradskog stadiona u Prijedoru, kako bi stadion zadovoljio propise Fudbalskog saveza BiH. Vrijednost radova prve faze iznosi oko 300.000 KM, a sredstva je obezbijedila Opština Prijedor. Idućih sezona Rudar je uspio da zadrži mjesto u Premijer Ligi, završevši sezone u donjoj polovici tabele. Tako je bilo sve do 2014. kada je Rudar zajedno sa [[Trebinje|trebinjskim]] [[FK Leotar|Leotarom]] ispao u Prvu ligu Republike Srpske. U sezoni 2014/15. klub je uspio da se ponovo plasira u eltini rang, ali je sljedeće sezone ponovo ispao u entitetsku ligu. U sezoni 2020/21. se još jednom uspjeva plasirati nazad u Premijer Ligu. == Stadion == Klub svoje domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Prijedor|Gradskom stadionu]] u [[Prijedor]]u. Kapacitet stadiona iznosi 3.540 mjesta. Zbog ulaska FK Rudara u Premijer ligu BiH u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]], istočna tribina je rekonstruisana i stadion je dobilo 1.750 novih sjedećih mjesta, novu VIP ložu, svlačionice, kupatila, prostorije za sudije i delegate, te press-centar. Rekonstrukciju je finansirala [[Općina Prijedor]] u iznosu od 300.000 KM.<ref>{{cite web|title=Gradski stadion u Prijedoru u novom ruhu|url=http://www.gradprijedor.com/sport/gradski-stadion-u-prijedoru-u-novom-ruhu|website=gradprijedor.com|access-date=7. 8. 2015|date=8. 8. 2009}}</ref> == Navijači== Ulaskom Rudara u [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1995/1996.|Prvu ligu Republike Srpske 1995.]] dolazi do ponovnog buđenja navijača. Na finale lige u decembru 1995, koje je odigrano u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], odlaze navijači Rudara, prvi put kao organizovana navijačka grupa ''"Alcohol boys"''. Tada je na stadion u Boriku otišlo više od 2.000 Prijedorčana. U godinama poslije rata dolazi do stagnacije fudbala u Prijedoru. Utakmice prati sve manje i manje navijača, da bi Alcohol boysi bili konačno rasformirani 1999. 2009, FK Rudar Prijedor osvaja [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu ligu Republike Srpske]] i time se plasira u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu BiH]]. Dolazi do naglog interesa za navijanjem, tako da navijačka grupa Alcohol boys biva oformljena po drugi put. U skladu s tim, na prvoj utakmici protiv zeničkog [[NK Čelik|Čelika]], postavljen je transparent sa natpisom "Ponovo rođeni", i tada je na istočnoj tribini Gradskog stadiona bilo preko 500 Alcohol boysa. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:''' **'''Pobjednici (3)''': [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2008/2009.|2008–09]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2014/2015.|2014–15]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2020/2021.|2020–21]] **'''Drugo mjesto (1)''': [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1995/1996.|1995–96]] *'''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:''' **'''Finalisti (2)''': [[Kup Republike Srpske u nogometu 1994/1995.|1994-95]], [[Kup Republike Srpske u nogometu 2005/2006.|2005-06]] *'''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga Republike Srpske]]:''' **'''Pobjednici (2)''': [[Druga nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001-02]], [[Druga nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007-08]] == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 7. august 2015.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=[[Nebojša Šodić]]|poz=DF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Boris Nišević]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Armin Mešić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Nemanja Pekija]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Bojan Burazor]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Dejan Kojić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Siniša Radoja]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Filip Arežina]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Stipe Miloš]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Dalibor Kozić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Nemanja Marinović]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Čedomir Ćulum]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Edvin Hamzić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BIH|ime=[[Nebojša Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Nemanja Petrović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Vladimir Petković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Nebojša Mrkić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=GAN|ime=[[Jasper Nimo Nartey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=GAN|ime=[[George Owusu]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Njegoš Despotović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Predrag Kovljen]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Željko Kuzmić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Petar Kunić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Igor Aničić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Mirza Džafić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Aleksandar Jovičić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Stefan Gavranović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Nemanja Marić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Bivši nogometaši == {{Glavni|Bivši nogometaši FK Rudar Prijedor}} {{col-begin}} {{col-2}} *{{ZD|BIH}} [[Asmir Avdukić]] *{{ZD|BIH}} [[Haris Handžić]] *{{ZD|BIH}} [[Damir Tosunović]] *{{ZD|BIH}} [[Mirza Džafić]] *{{ZD|SRB}} [[Aleksandar Pantić]] {{col-break}} *{{ZD|SRB}} [[Veljko Vuković]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Milutinović]] *{{ZD|BIH}} [[Mahir Karić]] *{{ZD|SRB}} [[Igor Mišan]] {{col-end}} ==Treneri== *{{ZD|Jugoslavija}} [[Radoslav Zubanović]] *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Srboljub Markušević *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Mladen Zgonjanin]] *{{ZD|Makedonija}} [[Milko Gjurovski]] *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Vito Samardžija *{{ZD|Srbija}} [[Mihajlo Bošnjak]] *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Darko Nestorović]] (2009–10) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Bujić]] ''(privremeno)'' (19. mart 2010 – 25. mart 2010) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Boris Gavran (26. mart 2010 – 13. juni 2011) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Dragan Radović]] (13. juni 2011 – 25. mart 2012) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Velimir Stojnić]] (26. mart 2012 – 23. mart 2013) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Vlado Čapljić]] (25. mart 2013 – 31. maj 2013) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Slobodan Starčević]] (11. juni 2013 – 18. septembar 2013) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Boris Gavran (18. septembar 2013 – 3. februar 2014) *{{ZD|Makedonija}} [[Gorazd Mihajlov]] (3. februar 2014 – 19. mart 2014) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Darko Nestorović]] (19. mart 2014 – januar 2015) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Bujić]] (januar 2015 – juni 2015) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Boris Gavran]] (18. juni 2015 – oktobar 2015)<ref>{{Cite web|url=http://www.prijedordanas.com/?p=31880|title=NOVI TRENER RUDAR-PRIJEDOR ZLATKO JELISAVAC?|last=|first=|date=27. 10. 2015|website=prijedordanas.com|publisher=PrijedorDanas.com|access-date=17. 11. 2018}}</ref> *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zlatko Jelisavac]] (27. oktobar 2015 – 2 maj 2018)<ref>{{Cite web|url=http://www.prijedordanas.com/?p=104222|title=RUDAR-PRIJEDOR: NEDŽAD ŽERIĆ NOVI TRENER UMJESTO ZLATKA JELISAVCA|last=|first=|date=3. 5. 2018|website=prijedordanas.com|publisher=PrijedorDanas.com|access-date=17. 11. 2018}}</ref> *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Nedžad Žerić]] (3. maj 2018 – 22. juni 2019) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Igor Janković]] (22. juni 2019 – 12. maj 2020) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Boris Savić]] (21. maj 2020 – 18. april 2021) *{{ZD|Hrvatska}} [[Nikica Milenković]] (11. juni 2021 – 11. oktobar 2021) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Marko Tešić]] (14. oktobar 2021 – 5. mart 2022) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Srđan Marjanović]] (5. mart 2022 – 6. juni 2022) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Bujić]] (7. juni 2022 – 6. oktobar 2022) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Bojan Krulj]] (11. januar 2023 – 25. septembar 2023) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Vule Trivunović]] (9. oktobar 2023 – 24. januar 2025) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Goran Kecman]] (31. januar 2025 – danas) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090729082735/http://www.rudarprijedor.com/ Službena stranica kluba] * [https://web.archive.org/web/20150509174152/http://www.fsrs.org/index.php/fk-rudarp FK Rudar Prijedor] na [[Fudbalski savez Republike Srpske|FSRS]] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|R]] [[Kategorija:Sport u Prijedoru]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1928.|Rudar]] [[Kategorija:FK Rudar Prijedor|*]] [[Kategorija:1928. u Bosni i Hercegovini]] iizaphw9b55qrlf4e2jzt19lm8du1j4 3713947 3713925 2025-06-12T22:26:45Z Dolmeetscher 170364 3713947 wikitext text/x-wiki 3713976 3713947 2025-06-12T23:14:14Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bakir123|Bakir123]] 3713925 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = white |Boja2 = #2972B9 |Ime kluba = FK Rudar Prijedor |Puno ime = Fudbalski klub Rudar-Prijedor |Grb = FK Rudar Prijedor.png |Nadimak = ''Rudari'' |Osnovan = [[23. maj]] [[1928]].<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Rudar Prijedor|url=http://rudarprijedor.com/program.aspx?programCode=10&Istorija|website=rudarprijedor.com|access-date=7. 8. 2015|archive-date=22. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150122202234/http://www.rudarprijedor.com/program.aspx?programCode=10&Istorija|url-status=dead}}</ref> |Lokacija = |Boje = {{colorbox|#2972B9}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] |Stadion = [[Gradski stadion Prijedor|Gradski stadion]] |Kapacitet = 3.540<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Prijedor|url=http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-rudar-prijedor/3189/venue/|website=soccerway.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref> |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = [[Aleksandar Topić]] |Trener = [[Goran Kecman]] |Uspjesi = |Nacionalni kupovi = |Evropski kupovi = |Adresa = Milana Tepića 10<br>79100 Prijedor BiH |Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto ([[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]) |Prethodna sezona = ([[Prva nogometna liga Republike Srpske 2024/2024.|2024/25.]]) |Webstranica = [http://rudarprijedor.com/ rudarprijedor.com] |Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = _greenlower |uzorak_t1 = _thingreensides |uzorak_dr1 = _greenlower |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = 000000 |tijelo1 = 000000 |desna ruka1 = 000000 |šorc1 = 000000 |čarape1 = 000000 |uzorak_lr2 = _bluewhite_cuffs |uzorak_t2 = _thinbluesides |uzorak_dr2 = _bluewhite_cuffs |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = _color_3_stripes_blue |lijeva ruka2 = FEF602 |tijelo2 = FEF602 |desna ruka2 = FEF602 |šorc2 = 0000FF |čarape2 = FEF602 }} '''FK Rudar Prijedor''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Prijedor]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Klub je osnovan 23. ma]a 1928.. Trenutno se takmiči u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. == Historija == === Rane godine === Prvu nogometnu loptu su u Prijedor donijeli 1918. Sveto Radetić, Stevan Mitrinović i Pero Čanak, nakon što su je kupili u [[Austrija|Austriji]]. [[1919]]. službeno je osnovan ''"PNK - Prijedorski nogometni klub"'', koji je 1925. preimenovan u ''"Slavija"''. Prvu zvaničnu utakmicu fudbaleri "Prijedorskog nogometnog kluba" su odigrali protiv [[FK Sloboda Bosanski Novi|FK Slobode Bosanski Novi]] i izgubili su rezultatom 10:0. Ova utakmica odigrana je kao uslov da bi se klub mogao registrovati u podsavezu i tako uključiti u redovna takmičenja. 1922. u Prijedoru je osnovan još jedan klub pod imenom FK Građanski, a 1925. izgrađen je i prvi stadion sa tribinama. 1925. osnovan je i klub ''FK Borac'', koji je imao igralište u Lukavici. 23. maja 1928. u [[Ljubija|Ljubiji]] osnovan je '''Fudbalski klub Rudar Ljubija''', koji je prethodnik današnjeg FK Rudara. Pored navedenih klubova prije Drugog svjetskog rata postojali su i u Prijedoru ''FK Hajduk'', a u [[Kozarac|Kozarcu]] ''FK Zmaj''. Nakon rata, oživljavanju nogometa posebno su dali doprinos Fabrika celuloze u Prijedoru i Rudnik željezne rude "Ljubija" u Ljubiji. U Prijedoru su osnovani nogometni klubovi ''"Grmeč", "Željezničar", "Jedinstvo"'' i ''"Mladost"''. 1954. osnovan je ''FK Celuloza'', da bi se 1958. spojili "Mladost" i FK Celuloza u ''FK Radnički''. FK Željezničar se 1965. ujedinio sa FK Radničkim u [[OFK Prijedor]]. U narednim decenijama OFK Prijedor i FK Rudar Ljubija imali su više nego dobru saradnju što je dovelo do potpisivanja ugovora o zajedničkom radu. Saradnja je dovela do spajanja nogometnih klubova FK Rudar Ljubija i OFK Prijedor 2005. u nogometni klub FK Rudar Prijedor. Prva zvanični nastup FK Rudara Ljubija bila je prijateljska utakmica u Ljubiji početkom 1929. sa Fudbalskim klubom Hajduk iz Prijedora. Utakmica je završna pobjedom 2-1 FK Rudara, a prema sačuvaim podacima dres Rudara na prvoj utakmici su nosili: Branko Bjekić, Sadik Burazerović, Milan Prerad, Ivan Sedlaček, Toni Hribar, Drago Nedić, Poldek Mastinjak, Jovo Gvozden, Tone Vikić, Josip Brečević i Božidar Veslić. Među najboljim nogometašima toga vremena bili su još Ivica Sedlaček, Božo Jelisić i Nikola Lukić. FK Rudar Ljubija je uspostavio mnoge bliske veze sa ostalim radničkim nogometnim klubovima, posebno sa klubovima iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], ali i dalje, kao što su: [[FK Borac Banja Luka]], FK Mladost Prijedor, [[NK Jedinstvo Bihać]], [[FK Sloboda Bosanski Novi]], FK Borac Drvar, FK Borac Bosanska Dubica, [[FK Velež Mostar]], [[RNK Split]], [[FK Borac Čačak]], [[FK Radnički Kragujevac]] i drugi. Klub se nije takmičio u periodu teške ekonomske krize od 1931-1933. kada Rudnik Ljubija gotovo da nije radio. Mnogi rudari su ostali bez posla i sredstava za život. Privredno stanje popravilo se tokom 1934. i 1935], i prva utakmica je odigrana 26. jula 1936. protiv FK Zmaja iz Kozarca, s rezultatom 6-1 za Rudar. U historiji FK Rudara Ljubija značajan je doprinos doktora [[Mladen Stojanović|Mladena Stojanovića]], koji je bio dugogodišnji doktor u Rudniku, vođa kozarskih [[Partizani|partizana]]. 1936, doktor Mladen je svojim sredstvima kupio kompletnu opremu za FK Rudar Ljubija, a igračima koji su odlazili na utakmice davao je džeparac za troškove putovanja. U augustu i septembru 1940, u poznatom štrajku ljubijskih rudara aktivno su učestvovali i igrači Fudbalskog kluba Rudar Ljubija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata FK Rudar Ljubija prekinuo je rad. Mnogi igrači su kao borci partizanskih jedinica učestvovali u [[NOB]]-u, tako da su mnogi u toj borbi poginuli za slobodu. === Period 1945-1992 === Ljubija i Prijedor definitivno su oslobođeni 7. septembra 1944. U julu 1945. rudari su odigrali prvu fudbalsku utakmicu na starom igralištu u Ljubiji sa partizanskom jedinicom koja je tu bila stacionirana. Do kraja te, a zatim kroz cijelu 1946. godinu odigrano je više prijateljskih utakmica, kroz koje je postepeno formiran i izgrađivan prvi zvanični tim poslijeratnog “Rudara”. U 1947. FK “Rudar” je registrovan u Fudbalskom podsavezu Banja Luka. Prvu zvaničnu poslijeratnu prijateljsku utakmicu FK “Rudar” Ljubija je odigrao 1947. u Sanskom Mostu sa ekipom FK “Podgrmeč”. Godine 1948. u Ljubiji je izgrađen stadion normalnih dimenzija, što je omogućilo uključivanje u zvanična takmičenja. Već 1948. FK “Rudar” je učestvovao u takmičenju za Kup Maršala Tita. FK Rudar je prvi veći uspjeh postigao 1952 godine osvajanjem drugog mjesta u Oblasnoj ligi. Bio mu je potreban samo neriješen rezultat sa FK Borac u Banjaluci, pa da uđe u tada veoma Republičku ligu Bosne i Hercegovine. FK Borac je pobijedio sa 4:2. Deset godina kasnije, 1962., “Zeleno-crni” su ušli u Međuzonsku ligu. Nakon tri bezuspješna pokušaja u tadašnjoj Krajiškoj zonskoj ligi FK Rudar je 1967. prvi put ušao u savezni rang, u Zapadnu skupinu Druge lige. Za ulazak u Drugu ligu FK Rudar je igrao kvalifikacije sa “Slavenom” iz Živinica i “GOŠK-om” iz Dubrovnika. U Dubrovniku je FK Rudar Ljubija igrao neriješeno 1:1 i tako je postao drugoligaš. I u Donjoj i u Gornjoj Ljubiji navijači su oduševljeno dočekali fudbalere i na rukama ih iznijeli iz autobusa i unijeli u Radnički dom. Ulazak u Drugu saveznu ligu izborio je tim u sastavu: Izetagić, Bevandić, Baškot, Mustedanagić, Miljević, Radinović, Dervić, Bećarević, Bekan, Porobić i Gombović. U Prijedor se preselila uprava Rudnika i Prijedor je postao centar proizvodnje željezne rude. 1967. u Prijedor se preselio i FK Rudar, jer za takmičenje u Drugoj ligi bio je potreban veći stadion. Godine 1970. FK Rudar je u šesnaestini finala Fudbalskog kupa Jugoslavije igrao u Beogradu sa prvoligašem OFK Beograd,U ovom susretu „Rudar“ je poražen sa 2:0. Utakmicu je direktno prenosila TV Jugoslavije. Za FK Rudar su igrali: Janković, Omerbašić, Porobić, Talić, Milijević, Okanović, Ličina, Damjanović, Torić, Bevandić i Gombović. U sezoni 1970/71 FK Rudar je izborio pravo učešća u kvalifikacijama za ulazak u Prvu saveznu fudbalsku ligu. U prvom kvalifikacionom susretu u Zrenjaninu 1971, FK Proleter Zrenjanin - FK Rudar” Ljubija 5:0. U utakmici u Prijedoru ,, FK Rudar je pobijedio sa 1:0. Igrali su: Porobić, Janković, Škondro, Talić, Baškarada, Mandić, Hidić, Damjanović, Ličina, Crnkić, Radinović i Gombović. Trener je bio Radoslav Zubanović. U sezoni 1971/72. FK Rudar je ponovo učestvovao u kvalifikacijama za ulazak u Prvu ligu. Protivnik mu je bio Spartak iz Subotice. U Subotici FK Rudar je prikazao brilijantnu igru i igrao neriješeno 2:2. Za uzvratnu utakmicu u Prijedoru na stadionu se okupilo preko 10.000 navijača. Utakmicu su izgubili su na svom terenu sa 1:3. U ovoj uspješnoj generaciji igrali su: Janković (Hidić), Vukelja, A. Bašić, Porobić, Škondro, Gombović, Vidović, Ličina, Mandić, Bevandić, Damjanović(Crnkić). Trener je bio Radoslav Zubanović. Poraz je imao dalekosežne posljedice. Takmičenje u sezoni 1971/72. FK Rudar je završio na dnu tabele i prešao u niži rang takmičenja - Republičku ligu. Godine 1974. FK Rudar je u Jugokupu stigao do četvrtfinala. Godine 1976. Rudar se ponovo vratio u Drugu Saveznu ligu, Zapad. U sezoni 1976/1977. Rudar je zauzeo 13. mjestio, a u sezoni 1977/78. vrlo dobro šesto mjesto, a u sezoni 1978/79. ponovo je izgubio drugoligaški status. U decembru 1979. oproštajnu utakmicu odigrala je cijela generacija fudbalera koji su dali značajan doprinos fudbalu i svome klubu: golman Miroslav Janković, Ivo Baškarada, Omer Bašić, Kemal Porobić, Ante Gombović, Nikola Bevandić, Simo Damjanović, Slobodan Ličina, Aki Bašić, Emsud Ramulić i Ibrahim Okanović-Špico. Na kraju sezone 1980/81. FK Rudar je 21. juna odigrao posljednju utakmicu u Republičkoj ligi i ispao u Regionalnu ligu, grupa Sjever. Povratak počinje 1983. Osvajanjem prvog mjesta u Regionalnoj ligi Rudar je stekao pravo da se bori za ulazak u viši rang takmičenja. Iz dvije utakmice sa Podrinjem iz Janje Rudar je bio bolji, tako da je 1983. ponovo postao član Republičke lige. U sezoni 1984/85. Rudar je bio najbolji u Republičkoj ligi i trijumfalno se po treći put vratio u Drugu saveznu ligu. Povratak u Drugu ligu izborila je ekipa u sastavu: Sead Rešić, Vitomir Samardžija, Muhamed Cerić, Sabid Sadiković, Vinko Škondro, Mladen Parhamov, Vinko Samardžija, Goran Pekija, Zoran Vuković, Mirzet Bejzurić, Zlatko Abdulović, Fahrudin Bihorac, Edin Begović, Mladen Ćulum, Ilija Marin, Žarko Mandić, Bajram Zgog, Novo Bešević, rezerve: Panić, Hrvat, Duratović, trener Nikola Bevandić. U sezoni 1987/88. FK Rudaru je nedostajala bolja gol razlika, ili samo jedan bod, pa da se plasiraja u novostvorenu Jedinstvenu drugu ligu Jugoslavije. U sezoni 1988/89. FK Rudar se takmičio u Medjurepubličkoj ligi grupa Zapad. Na kraju prvenstva FK Rudar je zauzeo prvo mjesto u ovoj ligi i plasirao se u Jedinstvenu drugu ligu Jugoslavije. U Kupu Jugoslavije FK Rudar je 1989. stigao do polufinala. Do polufinala Rudar je izbacio iz Kupa dva prvoligaša: FK Vardar i FK Vojvodinu, a u polufinalu je igrao sa FK Velež, koji su u prvom polufinalnom susretu zabilježili minimalnu pobjedu od 1:0. Revanš utakmica na Gradskom stadionu u Prijedoru pred više od 6.000 gledalaca. Rezultat je bio 1:0 za Rudar, a strijelac je bio Bijeljac u 86 minutu. U izvođenju penala pobijedio je Velež. Za FK Rudar su igrali: Rešić, Madžo, Drljača, Lukić, Ostojić, Bihorac, Kevrić, Mušić (Karaman) Vojkić, Kaltak, (Zdjelar) i Bjeljac. Trener je bio Radoslav Zubanović. === Posljednje godine === Formiran je novi FK Rudar Prijedor, kojeg sačinjavaju dotadašnji FK Rudar Ljubija i OFK Prijedor. Završetak rata, 1995, FK Rudar Prijedor je obilježio igranjem dvije utakmice u finalu Kupa Republike Srpske protiv banjalučkog FK Borac. Prvi susret u Prijedoru završen je remijem 2:2, pred oko 10.000 gledalaca, a u revanšu u Banjoj Luci pobijedio je FK Borac sa 3:2. Oba susreta direktno je prenosila Radiotelevizija Republike Srpske. Od 1995. FK Rudar Prijedor se takmiči u ligi Republike Srpske. U dosadašnjih 14 prvenstava Republike Srpske 12 puta je igrao u Prvoj ligi Republike Srpske i 2 sezone je igrao u Drugoj ligi Republike Srpske. Takmičarsku sezonu 2008/2009. završio je na prvom mjestu i plasirao se u Premijer ligu Bosne i Hercegovine. Ulazak u Premijer ligu izborio je tim u sastavu: Kondić, Despotović, Dobrijević, Muzgonja, Ilinčić, Kovačević, Brkić, Stijepić, Kantar, Golić, Kecman, Dašić, Kotoran. Trener Darko Nestorović, sportski direktor Mladen Zgonjanin, predsjednik Upravnog odbora kluba Branislav Rokvić, predsjednik Skupštine kluba Božo Grbić. Nakon plasmana FK Rudar-Prijedor u Premijer ligu, 17. juna 2009. počela je rekonstrukcija Gradskog stadiona u Prijedoru, kako bi stadion zadovoljio propise Fudbalskog saveza BiH. Vrijednost radova prve faze iznosi oko 300.000 KM, a sredstva je obezbijedila Opština Prijedor. Idućih sezona Rudar je uspio da zadrži mjesto u Premijer Ligi, završevši sezone u donjoj polovici tabele. Tako je bilo sve do 2014. kada je Rudar zajedno sa [[Trebinje|trebinjskim]] [[FK Leotar|Leotarom]] ispao u Prvu ligu Republike Srpske. U sezoni 2014/15. klub je uspio da se ponovo plasira u eltini rang, ali je sljedeće sezone ponovo ispao u entitetsku ligu. U sezoni 2020/21. se još jednom uspjeva plasirati nazad u Premijer Ligu. == Stadion == Klub svoje domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Prijedor|Gradskom stadionu]] u [[Prijedor]]u. Kapacitet stadiona iznosi 3.540 mjesta. Zbog ulaska FK Rudara u Premijer ligu BiH u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]], istočna tribina je rekonstruisana i stadion je dobilo 1.750 novih sjedećih mjesta, novu VIP ložu, svlačionice, kupatila, prostorije za sudije i delegate, te press-centar. Rekonstrukciju je finansirala [[Općina Prijedor]] u iznosu od 300.000 KM.<ref>{{cite web|title=Gradski stadion u Prijedoru u novom ruhu|url=http://www.gradprijedor.com/sport/gradski-stadion-u-prijedoru-u-novom-ruhu|website=gradprijedor.com|access-date=7. 8. 2015|date=8. 8. 2009}}</ref> == Navijači== Ulaskom Rudara u [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1995/1996.|Prvu ligu Republike Srpske 1995.]] dolazi do ponovnog buđenja navijača. Na finale lige u decembru 1995, koje je odigrano u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], odlaze navijači Rudara, prvi put kao organizovana navijačka grupa ''"Alcohol boys"''. Tada je na stadion u Boriku otišlo više od 2.000 Prijedorčana. U godinama poslije rata dolazi do stagnacije fudbala u Prijedoru. Utakmice prati sve manje i manje navijača, da bi Alcohol boysi bili konačno rasformirani 1999. 2009, FK Rudar Prijedor osvaja [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu ligu Republike Srpske]] i time se plasira u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu BiH]]. Dolazi do naglog interesa za navijanjem, tako da navijačka grupa Alcohol boys biva oformljena po drugi put. U skladu s tim, na prvoj utakmici protiv zeničkog [[NK Čelik|Čelika]], postavljen je transparent sa natpisom "Ponovo rođeni", i tada je na istočnoj tribini Gradskog stadiona bilo preko 500 Alcohol boysa. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:''' **'''Pobjednici (3)''': [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2008/2009.|2008–09]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2014/2015.|2014–15]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2020/2021.|2020–21]] **'''Drugo mjesto (1)''': [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1995/1996.|1995–96]] *'''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:''' **'''Finalisti (2)''': [[Kup Republike Srpske u nogometu 1994/1995.|1994-95]], [[Kup Republike Srpske u nogometu 2005/2006.|2005-06]] *'''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga Republike Srpske]]:''' **'''Pobjednici (2)''': [[Druga nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001-02]], [[Druga nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007-08]] == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 7. august 2015.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=[[Nebojša Šodić]]|poz=DF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Boris Nišević]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Armin Mešić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Nemanja Pekija]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Bojan Burazor]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Dejan Kojić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Siniša Radoja]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Filip Arežina]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Stipe Miloš]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Dalibor Kozić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Nemanja Marinović]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Čedomir Ćulum]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Edvin Hamzić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BIH|ime=[[Nebojša Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Nemanja Petrović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Vladimir Petković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Nebojša Mrkić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=GAN|ime=[[Jasper Nimo Nartey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=GAN|ime=[[George Owusu]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Njegoš Despotović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Predrag Kovljen]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Željko Kuzmić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Petar Kunić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Igor Aničić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Mirza Džafić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Aleksandar Jovičić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Stefan Gavranović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Nemanja Marić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Bivši nogometaši == {{Glavni|Bivši nogometaši FK Rudar Prijedor}} {{col-begin}} {{col-2}} *{{ZD|BIH}} [[Asmir Avdukić]] *{{ZD|BIH}} [[Haris Handžić]] *{{ZD|BIH}} [[Damir Tosunović]] *{{ZD|BIH}} [[Mirza Džafić]] *{{ZD|SRB}} [[Aleksandar Pantić]] {{col-break}} *{{ZD|SRB}} [[Veljko Vuković]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Milutinović]] *{{ZD|BIH}} [[Mahir Karić]] *{{ZD|SRB}} [[Igor Mišan]] {{col-end}} ==Treneri== *{{ZD|Jugoslavija}} [[Radoslav Zubanović]] *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Srboljub Markušević *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Mladen Zgonjanin]] *{{ZD|Makedonija}} [[Milko Gjurovski]] *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Vito Samardžija *{{ZD|Srbija}} [[Mihajlo Bošnjak]] *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Darko Nestorović]] (2009–10) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Bujić]] ''(privremeno)'' (19. mart 2010 – 25. mart 2010) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Boris Gavran (26. mart 2010 – 13. juni 2011) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Dragan Radović]] (13. juni 2011 – 25. mart 2012) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Velimir Stojnić]] (26. mart 2012 – 23. mart 2013) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Vlado Čapljić]] (25. mart 2013 – 31. maj 2013) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Slobodan Starčević]] (11. juni 2013 – 18. septembar 2013) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} Boris Gavran (18. septembar 2013 – 3. februar 2014) *{{ZD|Makedonija}} [[Gorazd Mihajlov]] (3. februar 2014 – 19. mart 2014) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Darko Nestorović]] (19. mart 2014 – januar 2015) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Bujić]] (januar 2015 – juni 2015) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Boris Gavran]] (18. juni 2015 – oktobar 2015)<ref>{{Cite web|url=http://www.prijedordanas.com/?p=31880|title=NOVI TRENER RUDAR-PRIJEDOR ZLATKO JELISAVAC?|last=|first=|date=27. 10. 2015|website=prijedordanas.com|publisher=PrijedorDanas.com|access-date=17. 11. 2018}}</ref> *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zlatko Jelisavac]] (27. oktobar 2015 – 2 maj 2018)<ref>{{Cite web|url=http://www.prijedordanas.com/?p=104222|title=RUDAR-PRIJEDOR: NEDŽAD ŽERIĆ NOVI TRENER UMJESTO ZLATKA JELISAVCA|last=|first=|date=3. 5. 2018|website=prijedordanas.com|publisher=PrijedorDanas.com|access-date=17. 11. 2018}}</ref> *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Nedžad Žerić]] (3. maj 2018 – 22. juni 2019) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Igor Janković]] (22. juni 2019 – 12. maj 2020) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Boris Savić]] (21. maj 2020 – 18. april 2021) *{{ZD|Hrvatska}} [[Nikica Milenković]] (11. juni 2021 – 11. oktobar 2021) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Marko Tešić]] (14. oktobar 2021 – 5. mart 2022) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Srđan Marjanović]] (5. mart 2022 – 6. juni 2022) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Bujić]] (7. juni 2022 – 6. oktobar 2022) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Bojan Krulj]] (11. januar 2023 – 25. septembar 2023) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Vule Trivunović]] (9. oktobar 2023 – 24. januar 2025) *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Goran Kecman]] (31. januar 2025 – danas) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090729082735/http://www.rudarprijedor.com/ Službena stranica kluba] * [https://web.archive.org/web/20150509174152/http://www.fsrs.org/index.php/fk-rudarp FK Rudar Prijedor] na [[Fudbalski savez Republike Srpske|FSRS]] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|R]] [[Kategorija:Sport u Prijedoru]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1928.|Rudar]] [[Kategorija:FK Rudar Prijedor|*]] [[Kategorija:1928. u Bosni i Hercegovini]] iizaphw9b55qrlf4e2jzt19lm8du1j4 Razgovor s korisnikom:Edinwiki 3 95523 3714003 3710863 2025-06-13T04:13:17Z Marco Mitrovich 158896 /* Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! */ 3714003 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|'''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!'''}}|vrsta=sitnica}} <div style="margin: 10px; display:inline-block;">{{Dugme|Ostavi poruku / Leave a message|url=http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edinwiki&action=edit&section=new}}</div> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 2 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhive |maks_veličina_arhive = 300K |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(15d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhiva %(brojač)d }} == Tek napisana tema predložena za brisanje ?! == Poz. Juče sam napisao svoj prvi članak na wikipediji i danas kada sam ušao na link stoji mi da je predložena za brisanje. Ne znam koji je razlog, i molio bih ako je moguce da se to riješi. URL link-a je : https://bs.wikipedia.org/wiki/Jasminko_%C5%A0arac Poz Begla. [[Korisnik:Begla|Begla]] ([[Razgovor s korisnikom:Begla|razgovor]]) 09:40, 9 mart 2017 (CET) == {{tl|Infokutija ostrvo}} == Ja sam prenio čitavu kutiju sa en.wiki. Samo treba podesit da prikazuje tačkicu sa koordinata. To prepuštam tebi :) --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:37, 26 april 2017 (CEST) == Pravopis == Pozdrav. Po ulasku na stranicu [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]] primijetio sam jednu grešku u članku. Riječ je o pravilnom pisanju naziva općina Doboj Istok, odn. Doboj Jug. Ja sam stanovnik općine Doboj Istok i moram reći da je jedini ispravan naziv ovaj koji koristim, dakle, Doboj Istok, a neispravni su Doboj-Istok, Doboj istok, te Doboj-istok. Riječ je o tome da je općina registrovana pod tim nazivom te je to jedini ispravan naziv. Mislim da se to odnosi i na općinu Doboj Jug. Ukoliko je potrebno da priložim i neke dokumente koji potkrepljuju moju tvrdnju, nije problem, samo javite. – E. Skopljak : Poštovanje. Edinwiki već je mjesecima zauzet i rijetko kad navrati na Wiki, pa ću ja umjesto njega odgovoriti, a i "dežurni" sam za jezička i pravopisna pitanja ovdje. Baš sam jučer tražio kako je ispravno za ove općine. Na sajtu općine Istok nema crtice, a u ''Pravopisu bosanskoga jezika'' (školski priručnik iz 1999) piše s crticom, pa je iz tog razloga i ovdje tako stavljeno jer se vodimo pravopisom (ovo je jezički projekt). Nije problem promijeniti ovo; lično vjerujem da je tako registrovano. Hvala na ukazivanju. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:57, 26 oktobar 2017 (CEST) == Sarajevo calling == Jutro, ma evo standardno, pos'o kuća vikendica, žena djeca ljubavnica... (rimuje se) ;) radi se...--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:38, 9 mart 2018 (CET) == Lua skripte == Kad si već tu, pogledaj [[:meta:Special:Permalink/17568421#Lua scripts timing out|ovo]]. Gledao sam skripte, ali mi nije jasno do čega je. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:16, 9 mart 2018 (CET) : Kao što greška govori desio je se timeout, jer predugo traje dok se skripta završi i onda ga wiki samo stopira poslije odredjenog vremena. Brzi pogled mi govori da je konkretno problem u modulu [[Modul:Stanovništvo|Stanovništvo]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 18:41, 9 mart 2018 (CET) ::... pa normalno da je problem u modulu. To već znam. Mislio sam da pogledaš gdje je problem ''u'' modulu kad nađeš vremena. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:45, 9 mart 2018 (CET) ::: Kratko rješenje je da provjeriš [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grabovik_(Gora%C5%BEde)&diff=2916657&oldid=2913721 ukupne brojeve]. Dugo rješenje je da se taj modul djelimično ili potpuno na novo napiše i kako treba istestira, jer trenutno uopšte nije pregledno. Najbolje rješenje je da nađemo zamjenu sa nekim modulom sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:07, 9 mart 2018 (CET) :::: A joj, pa da... u brojevima je bio problem. :-) Popravio sam. P. S: Pokušao sam davno popraviti [[Grabovik (Goražde)#Stanovništvo|ovu]] fusnotu <sup>1</sup> da se pokazuje nakon naziva naroda, a ne ispred broja u tim tabelama, ali mi nije pošlo za rukom, pa ako ima nekakav lagan fix za to dok ne nađemo drugi modul, valjalo bi popraviti. Ako ne, nema veze. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:56, 9 mart 2018 (CET) ::::: Nema ''kvik fiks'' nažalost, jer se note dupliciraju i povezano je na nekoliko dijelova što zahtijeva dalje restrukturiranje koda. A ako počnem, kakav sam, odma ću sve na novo. :) Neka stoji za sad; bitno je da se one greške sada mogu ukloniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 22:35, 9 mart 2018 (CET) ==Edine Wikipediću== Da li je i kako moguće podnijeti molbu/zahtjev za pomilovanje nakon globalne zabrane?[[Korisnik:Homo erectus habilis|Homo erectus habilis]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo erectus habilis|razgovor]]) 23:42, 23 maj 2018 (CEST) : Zavisi do slučaja. O kome se radi? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:27, 24 maj 2018 (CEST) :: Pa Yahadzija, zar nisi skont'o? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:29, 24 maj 2018 (CEST) ; Nisam toliko promućuran, jer sam [[imbecil]] sa potvrom.[[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 20:01, 24 maj 2018 (CEST) ;Tražio sam pomilovanje za Yahadziju, nije ratni zločinac![[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 00:22, 25 maj 2018 (CEST) ::: Koliko vidim bilo je nekih problema oko izmjena i autorskih prava. Blokada je bila na 3 mjeseca i to još prošle godine, tako da je ona istekla što se bs-wikija tiče. Međutim, Yahadzija je također dobio blokade na drugim wikipedijama i na kraju globalnu blokadu, kao što se [[Posebno:SredisnjaAutent/Yahadzija|ovdje]] može vidjeti. To mu onemogućava pristup na svim projektima. Za raspravu/pomilovanje se može tamo obratiti gdje je blokada i postavljena. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:07, 25 maj 2018 (CEST) ==Ko je blokirao Yahadziju== Kome može podnijeti zahtjev za reviziju. Svi oni koji su tražili blokadu prihvatili su kasnije njegove članke. Sporne slike su njegove, a one su glavni povod (da li i razlog?) kažnjavanja. Prihvećene su samo one koje je posudio iz drugih Wikipedija ili uzeo iz knjiga. Može li to tako? Pretpostavlja se da je cijelu kampanju pokrenuo izvjesni C3r4 (što je provjerlivo u zapisniku). [[Korisnik:Shundohunter|Shundohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Shundohunter|razgovor]]) 00:43, 26 maj 2018 (CEST) : {{Spomeni|Shundohunter}}, Yahadzija, prestani praviti nove račune i pročitaj šta sam napisao ovdje: [[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus]]! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:11, 26 maj 2018 (CEST) == Pitanje == Šta je sa prijedlogom za pomilovanje korisnika Yahadzija? [[Posebno:Doprinos/104.218.63.55|104.218.63.55]] 13:41, 27 maj 2018 (CEST) == Edine == Koristit ći Wiki-1765 [[Korisnik:Wiki-1765|Wiki-1765]] ([[Razgovor s korisnikom:Wiki-1765|razgovor]]) 19:55, 4 juni 2018 (CEST) == Brisanje moje stranice == Poštovani, Molim vas odakle vam pravo da brisete moju stranicu sa Wikipedia, zašto ja ne bih imala pravo imati svoju stranicu?? Unaprijed zahvalna, Bojana Djurdjevic == CLDR == Ko može na CLDR promijeniti lokalni naziv jezika sa kodom ''it'' iz <s>talijanski</s> u ''italijanski''?--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:35, 9 august 2018 (CEST) : Ne znam, nisam to nikad istražio. Možda {{Spomeni|Srdjan_m}} zna? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:44, 10 august 2018 (CEST) :: {{Spomeni|C3r4}}: Mogu ja i {{plainlinks|url=http://u.cubeupload.com/srdjan/jwj513.png to sam već promijenio uz podršku kolega iz Googlea i Microsofta}} (budući da to i oni koriste) dok je trajao period za te promjene ove godine. Kad programi/kompanije ažuriraju verziju CDLR-a na 34 trebalo bi se promijeniti. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 07:56, 13 august 2018 (CEST) == Bosanski jezik == Pozdrav. Tek sam se prijavio na wikipediju iz cistog razloga da svojim radom doprinesem razvoju wikipedije na bosnaskom jeziku i krenuo sam od stranice UEFA Liga Prvaka gdje sam napravio odredjene promjene, al' sam dobio poruku u kojoj stoji da ne koristim bosanski jezik iako pisem na tom jeziku. Kako je to moguce i sta nisam napisao na bosanskom? : Pozdrav i dobrodošao na Wikipediju. Vidim da ti je {{Spomeni|C3r4}} vratio izmjene, tako da je najbolje kod njega da provjeriš zašto. —- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:39, 11 august 2018 (CEST) == Upit == Poštovani Edine, Nedavno sam se logovala na wikipediu na molbu moje prijateljice, Amire Medunjanin, da joj izmjenim fotografiju na https://en.wikipedia.org/wiki/Amira_Medunjanin to smo nakratko i uspjele, nakon čega mi je došlo da kršim autorska prava, pokusala sam još par puta sa drugim slikama,ali opet isto, nakon sto sam joj javila, ona je napravila racun, sto se isto dogodilo i njoj, bez obzira sto je slika njena i sto ima prava na istu. Nakon toga, pokusala sam jos par puta sa nekim drugim slikama, ali svaki puta me neki drugi administrator, editor ili volonter "ubije". Možete li nam pomoći da izvršimo izmjenu slike na wikipediji, ako treba mogu vam dati kontakt mail same Amira i ostale podatke, također sam i administrator na njenoj officijelnoj FB stranici. Dala mi je sva prava da za nju to odradim ali nam to nije uspjelo. Molim Vas da nam pomognete oko ovog malog ažuriranja fotografije i eventualno dijela teksta. Svako dobro Azra H aka [[Korisnik:Enigma666rock|Enigma666rock]] ([[Razgovor s korisnikom:Enigma666rock|razgovor]]) 13:45, 29 august 2018 (CEST)enigma666rock : Pozdrav Azra. Vidim da si već na commonsu postavila zahtjev, a tamo je neko već i reagovao ([[:commons:Commons:Undeletion_requests/Current_requests#File:Amira-Medunjaninimg.jpg]]). Trebaš prvo zatražiti da ti se blokada ukine, i tu je najbolje pratiti formalni proces i kako su ti već objasnili na stranici za razgovor. Pretpostavljam da si dalje upućenja uvezi autorskih prava itd. A u slučaju da nisi, možeš pogledati [[:en:Wikipedia:Uploading images]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:27, 29 august 2018 (CEST) ćao == Nominacija == U trenutku nominacije, tj. početka glasanja korisnik nije ispunjavao uvjete, nego je naknadno stekao broj izmjena, kako su dani išli. Tamo na komentarima piše mora imati ove izmjene do početka glasanja. A nije ih imao. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 10:41, 4 oktobar 2018 (CEST) : Sasvim si upravu! Tek sada vidim da su izmjene urađene poslije kandidature. 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:06, 4 oktobar 2018 (CEST) :: Prva izmjena bila je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinos/IndexAccount&offset=&limit=500&target=IndexAccount 20. septembra 2018.] Dan prije glasanja! Broji li se početak glasanja ili dan kada je glasano? Nije baš jasno...ali sami smo krivi, da to nismo regulisali!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:22, 4 oktobar 2018 (CEST) ::: U [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika#Administrator (sysop)|pravilima na koja je sâm GBL povezao]] nigdje ne piše da su morala nastati prije početka glasanja – samo piše da mora biti 150 ukupno, a 50 u posljednja 3 mjeseca (ne piše "3 mjeseca prije početka glasanja"). ZzK na [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Nova pravila za kandidiranje administratora|koji je Munja povezao]] još uvijek nije usvojen (samo se troje izjasnilo "za", a zamjerke u komentarima nisu uvršene u sâm zahtjev niti kao mogućnosti pri odabiru novih pravila, što je suprotno od riješenih ZzK-ova u kojima su zamjerke ispoštovane i izjasnilo se barem šestero, osmero ljudi ili generalno aktivni korisnici). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::Nominacija je pokrenuta 21 septembra 2018. u 11:00, nominacija traje 14 dana 0 sati 0 minuta 0 sekundi, pravo glasa imaju svi korisnici do početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije, te i u ovom slučaju zahtjevam sankcionisanje korisnika {{spomeni|AnToni}} '''zbog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 uplitanja u regularnost glasanja]'''! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:51, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Gdje u pravilima koje si povezao piše da pravo glasa imaju korisnici "od početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:00, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::::Kada sam u slučaju oduzimanja statusa GBL-u upozoravao na nedefinisanost postupka nije se reagovalo, bitno je bilo ukinuti administratorsko pravo i završiti s time! Da ne spominjem samovoljno naturanje pravila u toku glasanja što je umalo i prošlo. Tačno je da nije definisano, ni do početka ali ni do kraja procesa glasanja. Naravno da podrazumjevani uslovi moraju biti ispunjeni na samom početku procesa. Ali zar bi trebalo i misliš da tu granicu za broj izmjena treba pomjeriti do završetka glasanja? Pa da u tih 14 dana saradnik koji ima ukupno 101 izmjene bez ijedne izmjene u posljednja tri mjeseca forsirano skupi još 50 izmjena i ispuni pravo na glasanje. To je pokušaj uticanja na rezultate glasanja bez obzira kako bi ti eventualni saradnici glasali ako bi im se omogućilo takvo pravo!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:48, 4 oktobar 2018 (CEST) {{izvuci}} De ti meni reci Srdjane treba li u '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 ovom]''' slučaju izvršiti kakve sankcije prema korisniku {{spomeni|AnToni}}!? Je li ovo samovolja, kršenje pravila... kako bi ti definisao takav potez!? I kako definišeš svoju izjavu da korisnika koje opsuje treba blokirati na 1 dan, a korisnika koji navodi primjer o nečemu treba blokirati na primjer na 3 dana!? I kako bi definisao admnistratora koji izmjene drugog korisnika naziva [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Protokol&page=User%3AGolden+Bosnian+Lily idiotizmom]!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:15, 4 oktobar 2018 (CEST) : Kako bih to ''ja'' definirao? Mislim da sam to već rekao, ali evo opet: smatram da bi svi trebali biti aktivni u sprečavanju kršenja Wikipedijinih osnovnih principa – bilo da se to radi direktno ili proxyjem – kako administratori, tako i birokrati, što ja mislim da je u tom slučaju učinjeno. Nisam rekao da nekoga treba blokirati na jedan dan zbog psovanja<sup>1</sup> niti sam rekao da nekoga ko navodi primjer treba blokirati na tri dana. Koliko sam mogao primijetiti, Toni te je posljednji put blokirao zato što si [[Special:Diff/2955664|ovdje]] pod 4. tačkom napisao "ovo i ovo možemo karakterizirati kao vandalizam, idiotizam ili čak kao bezobrazluk" (ključna riječ "idiotizam") što je Toni u polju za razlog citirao (doduše bez navodnika, pa je možda zato tu nastala zabuna). To je stvarno bilo nepotrebno s tvoje strane, da nečije vrlo vjerovatne greške pogrešno okarakteriziraš i nazoveš idiotizmom. Kako bi se osjećao da ti nehotice par puta pritisneš mišem na nešto (i meni se barem dvaput desilo da nenamjerno pritisnem na [vrati] s mobitela), a neko ti krene naveliko predbacivati da je to idiotizam? Sigurno ne lijepo. : <sup>1</sup> Mala digresija: Koliko znam, mislim da blokiramo samo kad se vrijeđa psovanjem, a ne kad se psovke koriste ekspresivno u porukama (primjerice: "E jbg, nisam znao / izvini" i tome slično). Barem je takva praska na drugim wikijima, tipa en.wiki, de.wiki i slično. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:49, 4 oktobar 2018 (CEST) ::Po tvojoj logici dobio bih blok od jedan dan da sam opsovao nego postavio pitanje kako da nešto nazovemo? Ovo na kraju rečenice je upitnik. To znači da postavljam pitanje. A ako je upitnik na kraju rečenice to znači da korisnik nešto nekog pita. Dakle, kako da ja nazovem tu vrstu AnTonijevih izmjena? Ja AnTonijev postupak tumačim kao u vandalizam; jednom rečenicom: zloupotrebljavanje adminskih prava! Ono što {{spomeni|Edinwiki}} priča o "mom grehu" kao admina koji je blokirao drugog admina bez navodnih ovlasti uopće nesmatram ozbiljnim! Zašto! Pa jednostavno: pretpostavimo da imamo jednog birokratu i on radi šta hoće. Navodno, po nekim izmišljenim pravilima, koja nigdje ne pišu, taj birokrata može raditi šta hoće jer nema niko prava da ga zaustavi! Znači, on može raditi i vandalizam, nazivati druge korisnike kako god on želi, konačna odluka je u svim segmentima isključivo njegova te može jednostavno i da ignorira i tri posljednja konsenzusa!? Da bi taj birokrata bio smaknut čak nema niko pravo niti da ga nominira za oduzimanje tih istih prava koja mu je zajednica i dala!? I onda dođe "neko sa strane" '''ko je tu 5 dana od ostalih 365''' i počne neku vrstu svoje filozofije kako se adminska prava isključivo mogu izgubiti samo ako se zloupotrijebe ta "adminska" prava!?!?!? I onda, i kad i to nađemo, javi se opet "neko iz mase" tvrdeći da je greška u pravopisu ili nekakvom krivom tumačenju jezika. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:27, 4 oktobar 2018 (CEST) :::Uvijek smatram, odnosno smatrao sam, da je bolje korisnika blokirati na jedan dan nego pokretati postupak oduzimanja prava zbog možda i slučajne jedne greške. AnToni je tada uradio vandalizam, radi ga i sad namećući svoja pravila ignorišući na primjer konsenzus! Ako je donešen konsenzus ne vidim da je {{spomeni|AnToni}} još uvijek poništio svoje izmjene! Ili jeste!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:35, 4 oktobar 2018 (CEST) :::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Mislim da onda nisi dovoljno upućen kako ovo sve funkcioniše, jer to što navodiš da niko nije smjenjljiv jednostavno nije tačno. Za AnTonija i Srđana si pokrenuo već raspravu, i procedura ta će se do kraja ispoštovati. Tu imaš priliku da tačno navedeš gdje je počinjen vandalizam po tvom mišljenju itd. Tom procedurom ćemo ispitati dali je to smjenjivanje opravdano sa navedenim argumentima na osnovu pravila, ili zdravog razuma ako nebudemo imali ništa drugo. Oni koji odlučuju o ovome su stavljeni na tu poziciju sa povjerenjem zajednice, i stim po definiciji imaju pravo to da urade. Ukoliko se neko sa tim odlukama neslaže, što je isto moguće, može se žaliti onima iznad ove zajednice, a to mjesto bi bilo na Meti. :::: Isto da dodam da mi ovi tvoji pozivi i priča sve više i više prelaze na trolovanje. Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica u svoju ovu priču i postavljaš izazivajuće komentare. Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem. Vrijedan si korisnik i pokazao si u prošlosti da možeš mnogo toga dobrog učiniti, pisanjem članaka i saradnjom sa drugima (znam da smo zajedno dosta oko šablona sarađivali). Bilo bi šteta tu pozitivnu energiju izgubiti, i moj savjet bi ti bio da malo razmisliš o tome jer ovo što činiš u zadnje vrijeme to uglavnom nije. Ovo zadnje također važi i za druge. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:37, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Ja mislim da ti Edinwiki uopće nisi u toku a kako bi i bio kad si tu "5/365" dana, a inače se svi pozivate po "nekim funkcijama" te si onda dužan u tom smjeru i da radiš! Kao birokrata dužan si da odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju! I to redom, pitanje po pitanje a ne u globalu! I vjeruj, razmišljam da se obratim na Meti gdje ću zahtjevati za detaljnom istragom "revisionism of Ustashe supporters" pa ćemo vidjeti koliko ćemo dogurati! Neće mene niko - ama baš niko na takav način oslovljavati. Kao prvo reći takvo što nekom na primjer u Bosni i Hercegovini jeste krivično djelo te se može i pred zakonom odgovarati! Komentar koji si napisao: {{citat2|Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem.|}} ne priliči jednom birokrati što znači da direktno podržavaš postupke AnTonija (iako je to AnTonijeva zloupotreba ad. prava). Živimo u sistemu demokratije te za razliku od pojedinaca ne koristim riječnik "šuplja priča"/"prazna slama" ako dotična osoba misli drugačije. Ovo "pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem" tumačim čak i kao prijetnju. "Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica" - taj odgovor imaš '''[https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%3A%D0%A2%D1%80%D0%B3%2F%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%BE&type=revision&diff=20892562&oldid=20873255 ovdje]''' i '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5138728&oldid=5137779 ovdje]'''.--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:42, 4 oktobar 2018 (CEST) Za glasanje smo oduvijek praktikovali da se uzme u obzir početak glasanja kod brojanja izmjena, te bih se zato ovoga i držao (ali bilo bi dobro pojasniti ovo). Imajte na umu da kod oduzimanja statusa glasove nemožemo mjeriti jednako kao što to radimo za davanje statusa jer jednostavno nemamo pravila koja propisuju kako da tu postupamo. Koliko sam ja svjestan svaki ogranak wikipedije to rješava na svoj način, a i mi bi trebali uspostaviti ova pravila koja podržajemo i što mislimo da ima smisla. Dok neriješimo taj problem, smatram da je jedino što preostaje da se izvagaju svi argumenti za i protiv i onda napravi odluka. PS. Slučaj kod Tonija još nisam detaljno pogledao jer nažalost nemam puno vremena. Ali uhvatit ću priliku za koji dan pa ću i tamo reagovati. Tu uglavnom ima još vremena do slijedeće sedmice. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:21, 4 oktobar 2018 (CEST) : U pravu si vezano sa pravila, imamo slučaj glasanja od prije pola godine i taj princip koristiti dok ne promijene se ili detaljnije utvrde pravila. Drugi slučaj za oduzimanje prava je specifičniji.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:53, 4 oktobar 2018 (CEST) : U stvari, to je najbolja ideja. Trebalo bi izvagnuti argumente jer ne možemo sada ustanoviti konkretna pravila. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:23, 4 oktobar 2018 (CEST) == Brisanje komentara!? == '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3A%C4%8Car%C5%A1ija&type=revision&diff=2957088&oldid=2957086 Dozvoljeno]''' ili '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom%3AGolden_Bosnian_Lily&type=revision&diff=2957048&oldid=2955672 nije]'''?!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 06:58, 5 oktobar 2018 (CEST) == Radna akcija == Idemo u radnu akciju Edinwiki, a od mene više nema priče (osim vezano za konkretan rad na wikipediji kao i do sada). Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 07:28, 5 oktobar 2018 (CEST) : Da ja onda pobrišem onu moju stranicu što sam sinoć napravio? Ili da prije prebacimo započeti spiak sa moje stranice na tvoju projektnu stranicu?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:32, 5 oktobar 2018 (CEST) :: Mislim da bi najbolje bilo da ovo smjestimo na [[Wikipedia:Spisak smjernica]]. Dodao sam na spisak tamo na projektu. Znači, ili da premjestiš to tamo, ili da od nova počneš. Po meni je najbolje da držimo strukturu s en.wikija, jer nam je onda lakše uporediti šta imamo i šta nam nedostaje. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:40, 5 oktobar 2018 (CEST) :::Idemo onda sa strukturom en.wiki! Ono moje je bilo samo inicijalziranje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:07, 5 oktobar 2018 (CEST) == Gerrit == Pozdrav kolega, dobrodošao na svet gerrit.wikimedia.org ;) Želim ti sreću tamo. Kada budeš postavljao ''patcheve'', dodaj me kao ''reviewera''. Korisničko ime mi je isto kao i ovde. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Zoranzoki21|Zoranzoki21]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoranzoki21|razgovor]]) 00:15, 6 oktobar 2018 (CEST) : Pozdrav Zorane, i hvala na dobrodošlici. A to je mala izmjena koja mi već odavno stoji na spisku. Do sada sam te neke stvari lokalno rješavao, pa reko hajde da i to već tamo jednom riješim. Dodam te kod sljedećeg patcha. ;) PS. Odavno sam ja tamo registrovan, tako da neznam dali sam baš tako "nov". ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:08, 6 oktobar 2018 (CEST) == Objektivnost administratora == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|C3r4}}: Da vas uključim ovdje u diskusiju, jer vidim da niste u stanju da smirite situaciju. Pozivam vas na osnovu vaše dužnosti administratora da djelujete objektivno, i korektno ukoliko je pitanje bilo kakvog sukoba. Vidio sam nekoliko stvari iza kojih ne stojim, i nekoliko postupaka koje smatram da krše pravila. '''Blokiranje korisnika [[Korisnik:Mixastarcevic|Mixastarcevic]]''' # @Cera: Ako je korisnik [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= blokiran] samo na osnovu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964899&oldid=2964898 ove izmjene] onda smatram da je ovo pogrešan postupak. Blokade trebaju da budu preventivne, a ne kažnjavajuće ([[:en:Wikipedia:Blocking_policy#Purpose_and_goals]]). # @AnToni: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= Poništavanje] ove blokade istog korisnika bez prethodne diskusije sa Cerom mislim isto da nije na mjestu. Pored toga najviše zato što si sam upetljan u toj diskusiji i izmjenama. Uvijek se može zatražiti mišljenje ostalih administratora. '''Nacionalnost / etnicitet''' # @Cera, @AnToni: Stranica [[Nikola Tesla]] je zaštićena da bi se izbjegao rat izmjenama. Ok. Ali zašto se onda nakon toga ipak prave izmjene? @Toni [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2965033&oldid=2965032], @Cera [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964978&oldid=2964910]. Mislim da ste tu obojica pogriješili. Postoji dosta toga opisano ovdje: [[:en:Wikipedia:Edit warring]], pa bih vas pozvao da pročitate. Praksa je poslije ovakvog rata izmjena i zaštite stranice da se prvo postigne consensus, i tek poslije toga naprave izmjene. # @AnToni: Citiram sa stranice za razgovor: ''"..a diskusija o tome da li je Tesla bio Srbin je suvišna''": Svako ima pravo da reaguje na SZR i da svoje mišljenje, ukoliko je ono konstruktivno. Ukoliko je ista diskusija već prije vršena, onda se može referirati linkom. '''Nepotrebni komentari''' Ovakvi komentari nemaju smisla! Kako postići konstruktivan razgovor kada se ovakve izjave bacaju jedna prema drugom? # @Cera: "''Očigledno da ovaj vlasnik Wikipedije i kvaziadministrator AnToni gura prosrpsku i prohrvatsku tezu u svim mogućim člancima. Pošto je ovdje zabranjeno kritiziranje ovih nedodirljivih administratora''" Ovdje vas oboje kritikujem sa pozitivnom namjerom. Nadam se da ćete se sabrati i uvidjeti da vaš postupak nevodi ničemu, jer nije prvi put da se ovako nešto dešava. Važnije od toga: kršite pravila Wikipedije i nedržite se svoje dužnosti kao administrator da postupate po istim. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 17:55, 24 oktobar 2018 (CEST) : Blokada kolege, koji je dodao je neosnovana i uzrokovana rječju srpski,što Ceru odmah navodi na blokadu. Svako ko napiše nešto, a to njemu zvuči na srpski, vrijeđa ga sa neprimjernim komentarima ili ga blokira. Tomu treba stati u kraj. Postao je poznat i u "svijetu", pa su me u Lembergu pitali zašto se on tako ponaša...šta reći? Drugi nam se smiju ili stvaraju enciklopediju, a naš Cera patrolira i traži veljače i lepotu da blokira suradnike i korisnike. Blokirati nekoga zbog jedne riječi u članku je puno i previše, a razjurivanje novih korisnika neumjesnim komentarima je još gora stvar. Mora li se to tolerisati? Blokiranog sam deblokirao, da čovjek vidi da ovo nije grupa divljaka, koji čekaju da neko napiše srpski, pa da ga se blokira. Ovo šta se radi je presedan i postavljam svima pitanje, da li mu i dalje treba d::opustiti uvrede prema novim korisnicima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:29, 24 oktobar 2018 (CEST) :: Kratki odgovor na dugi esej kolege: vrlo dobro znam šta radim, nisam od jučer ovdje, i vrlo dobro "pročitam" ko ovdje radi vandalizam "slučajno" a ko namjerno dođe samo da bi napisao da je Kosovo dio Srbije ili da je prosinac umjesto decembra. Takve stvari uklanjam bez ikakve diskusije ili "konsenzusa". Nastojim praviti bosansku Wikipediju (aka Wikipediju na bosanskom jeziku) a ne da se uvlačim Srbima ili Hrvatima u pakš...!--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:27, 25 oktobar 2018 (CEST) ::: No problem je što naš jezik razumiju i ti "ozloglašeni" koji su inače i tvoje komšije i ravnopravi državljani tvoje domovine i oni imaju pravo surađivati na našem projektu I kultura govora ti je katastrofalna. Većina nas su akademici i tako se ne bi trebalo pisati. Nismo mi šaneri!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: Ti drugi ravnopravni građani i državljani moje i tvoje domovine imaju pravo pisati na 3 ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Prema tome, bujrum, imamo bs.wiki, sr.wiki i hr.wiki! Ovdje se pisalo, piše se i pisat će se isključivo bosanskim jezikom, za druge jezike nema niti će ikad biti mjesta! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:39, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Razumijem ja to. Ti si se učahurio u neku svoju viziju o nekom lokalizmu, koji je wiki projeku nepoznat. Nije moje da te mijenjam. Mir ist eigentlich wurscht! Kako mi ovdje kažemo!-[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: To nema veze sa lokalizmom. Jezik najbolje znaju lokalci. Čak i kada je u prenesenom značenju, ili bolje rečeno "između redova". Oni koji su na svojoj koži osjetili 90te "pušu i na hladno mlijeko" ako me razumiješ, a znam da znaš šta mislim.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 10:20, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Osjetio sam više nego ti, stariji sam pa me je to zakacilo kao učesnika a ti su vjerovatno bio posmatrač ili eventualna žrtvA. No rat se završio prije 20 godina i nama je cilj prenijeti znanje na sve one koji to trebajz. A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo. Samo mi to možemo promijeniti,jer ćemo inače izgubiti i korisnike i čitaoce. A o jeziku se ne bi puno petljao jer nisam kao ni ti filolog, pa neka oni odlučuju o tim stvarima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Ne razumijem dio rečenice: '''A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo.''' Pa i da smo najbolji opet bi imali loš glas a zna se i gdje i od koga! A ako pogledamo lične profile pojedinih administratora na facebooku, pa pobogu, pola ih veliča "Dražu Mihajlovića"! Treba li da spomenem i o kojim administratorima je riječ?!? Naravno, oni nisu revizionisti (zahvaljujući nekim drugim kriterijima). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:07, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Ne znam ko veliča Dražu! A ja nemam facebook stranicu, osim jednog bloga, ali on nema veze sa politikom, nego sa literaturom. Ima i kod nas onih koji veličaju ustaški pokret. I na tome treba poraditi. I to da je gorespomenuti rehabilitiran, nema veze ni sa nama ni sa wiki. Barem ne sa mnom.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:23, 25 oktobar 2018 (CEST) == Upozorenje == Cijenim Edinwiki to što pokušavaš da se pridržavaš pravila, jer upravo to radi AnToni i donedavno naš Srdjan. Kad smo veċ kod Srdjana, izgleda da nas je i on napustio. Bio je prošlog oktobra predmet verbalnog šikaniranja od strane dotičnog kojem je izgleda najprirodniji najniži način komuniciranja sa ostalim saradnicima. I sam si rekao da od njegovih optužbi o zloupotrebi administratorskih ovlaštenja nema ništa. Izgleda da se Srdjanu dobro zgadila "kulturna i na činjenicama zasnovana diskusija". Čovjek je samo lagano "okrenuo list" i nastavio da radi korisnije stvari u svom životu, nego da se bavi glupostima dotičnog, kojeg se izgleda ne smije nazvati pravim imenom po pitanju njegovog svjetonazora. Prošlog oktobra je mržnja prema momcima poput Srdjan i AnToni frcala na sve strane. Ja sam do tada samo radio moje kompozitore, Maje, Vizantijsku umjetnost i tako te stvari, ali kad sam vidio kako ih frajer provocira, jednostavno sam principijelno stao u njihovu odbranu. Ne volim nepravdu. Pročitaj u moje ime nekoliko poruka koje sam ovih dana dobio od njega. Ja ih nisam ni otvarao, a indirektno sam po reakciji AnTonija shvatio da mi je pisao i o konzumiranju svinjetine. Meni šalješ upozorenje, a nisi ni pogledao šta je meni naša "princeza" napisala. Da se odmah razumijemo, meni je wikipedija jedan lagani hobi i način da dam neki svoj doprinos, jer sam se ovdje u SAD-a lijepo snašao, a baš zato što imam lijep život hoċu makar na ovaj način da pomognem. Pogledaj samo GBL i njegov "dosije". Svađe i rasprave sa drugim saradnicima, nervni slom koji je doživio kad nas je demostrativno "napustio". Pogledaj mu korisničku stranicu i naċi ċeš "koncertne ostatke" od te ujdurme. Dobio je tim povodom čak i pjesmicu "Oj jaro jarane" Halida Muslimoviċa od jednog kolege sa sr-wikipedije. Čovjek mu poželio sve najbolje i da se "ne stresa puno". Pročitao si sigurno i njegov najnoviji biser kad je u završetku njegovog prijedloga onako u afektu "ispalio" kao "možeš okačiti kobili o rep". Mislim stvaaaarno!!!!! To ti je nivo razgovora koji njemu odgovara, a ovo nešto civilizacija i te stvari. Slobodno baci kroz prozor. Pozdrav tebi u snježnoj Holandiji od mene iz danas sunčanog i proljetnog Tennessee. Odoh na biciklo pa u park kraj jezera da uživam u novoj biciklističkoj stazi na ovoj ljepoti od vremena. P.S. Svrati češċe, jer garant ċe biti još mnogo bisera sa ovim tipom, kojem je život dosadan i koji je preozbiljno shvatio ovaj wiki projekat. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:52, 3 februar 2019 (CET) : GBL je dobio trajnu blokadu. Znači tog trolovanja neće ovdje više biti. Ali bez obzira ko šta govori, ne smije se dozvoliti da spadnemo na isti nivo i zato za svakoga važe ista pravila. Pozdrav nazad za Tennessee. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:28, 3 februar 2019 (CET) == Šabloni za datume == Vozdra Edine, Treba nam izmijeniti ove šablone: {{tl|Datum rođenja}}, {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}}, u slučaju ako neki od parametara ne postoji (uglavnom desi se kombinacija da ne postoji dan i/ili mjesec, a godine su uvijek prisutne), da ne prikazuje greške nego da računa sa parametrima koje ima. Možeš li ovo vidjeti? Ja sam haman završio sa prebacivanjem IK biografija u IK osoba. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:44, 21 februar 2019 (CET) : Vidim da je konceptualno jednako sa en.wiki, tj. parametri ti su obavezni. Jesi li provjerio kako to rade na en.wikiju ukoliko samo imamo na primjer godinu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:21, 22 februar 2019 (CET) :: Sad sam probao sa člankom [[Ibn-Sina]], na enwiki uzeo samo godine i uradio preview. Fercera bez pokazivanja grešaka. Oni rade preko modula Age. Treba i kod nas to dotjerat. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 19:35, 22 februar 2019 (CET) ::: Eto prenio sam. Izgleda da fercera. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:56, 22 februar 2019 (CET) :Fercera. Možeš li vidjeti i za ova druga dva šablona koja sam gore naveo :D. P.S. I u trenutnom šablonu prikazuje u engleskom formatu, npr. February 2, 2012. Treba 2. februar 2012. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:26, 22 februar 2019 (CET) :: Sada bi trebalo da je ok. Provjerio sam i ove šablone, trebalo bi da je uredu ovako sve. Možda koji još prijevod, ali to slobodno izmijeni ako šta vidiš. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:40, 22 februar 2019 (CET) ::: Super, radi sve. Samo još format/redoslijed: [dan]. [mjesec (slovima)] [godina]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:47, 22 februar 2019 (CET) :::: Dok ja to, deder ti [[Džabir ibn Hajjan|ove]] slučajeve. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:49, 22 februar 2019 (CET) :::: Eto ga.-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:00, 22 februar 2019 (CET) :::::Aferim... kontao sam ima li kakva mogućnost da se ukine obavještenje da nedostaje mjesec, jer lakše bi bilo izmijeniti šablon nego puno članaka... ili barem da se doda kategorija ako nedostaje mjesec. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:06, 22 februar 2019 (CET) :::::: Pa radi se baš o standardizaciji. Kako rade na en.wikiji? Ako kod nas nije po istom standardu, onda bi trebalo izmjeniti tamo gdje treba. A nije ni to teško, za to imamo botove. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:49, 22 februar 2019 (CET) == Treba mi pomoć == Pozdrav, novi sam na Wikipediji, napravio sam članak Husein Rakim Islamović, ali nije objavljen. Ne znam gdje griješim. Lijep pozdrav : {{Spomeni|Grivic Laskov}}: Članak [[Husein Rakim Islamović]] je objavljen. Koja vam pomoć tačno treba? Kao početnik korisno je također pregledati dobrodošlicu gdje vam je naprimjer objašnjeno da se potpisujete sa četiri tilde (<code><nowiki>~~~~</nowiki></code>) kada ostavite poruku na stranicama za razgovor. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:00, 26 februar 2019 (CET) == OTRS request == Hello Edinwiki, we have an [[ticket:2020012610002632|OTRS request]] regarding the article [[AIESEC]]. The request is asking if someone would review the outstanding pending changes on this article and either accept or decline them. We don't have a bswiki specific OTRS queue, and most of us don't read bs-. Would you mind taking a look? Best regards, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 04:02, 27 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Xaosflux}} It seems I don't have an account at OTRS to be able to see the content of the ticket. Asked DCB to create one for me. What's the complaint exactly? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:46, 27 januar 2020 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}} it is more of a 'request' then a 'complaint' - but it is about the pending changes backlog on that page, edits have been pending review for over four months. If the edits were accepted, or declined, I can close out the ticket. Thank you, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 13:54, 27 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Xaosflux}} I'll check it out and let you know here. I think it needs a bit of tweaking and then it can be accepted. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:12, 27 januar 2020 (CET) :::{{Spomeni|Edinwiki}} thank you. I can also close that OTRS ticket by letting them know there is a [[Posebno:StarePregledaneStranice|1104 day back log]] and they just will have to wait. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 15:18, 27 januar 2020 (CET) :::: {{Spomeni|Xaosflux}} Done. The article is now accepted. ;) (also thanks to {{Spomeni|Srdjan m}} and {{Spomeni|BosnianWikiS}}). -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:34, 27 januar 2020 (CET) ::::: Thank you all, I will close the OTRS ticket and let the requester know. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 17:27, 27 januar 2020 (CET) == Pitanje == Možeš li srediti [[Šablon:Mapa Marsa]]? Ogroman je. Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 22:59, 3 maj 2020 (CEST) == Spiskovi == Edine, obnovi ove silne spiskove već jednom, bolan, bolan. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> : Ok. {{Spomeni|EdinBot}} Hajde u akciju, čuo si mene, šta čekaš? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:36, 18 juni 2020 (CEST) :: Tu sam šefe, tebe čekam. Idemo. -- [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 15:39, 18 juni 2020 (CEST) == Pozivnica == {{DiscordD}} == Promjena korisničkog imena == Vidi molim te [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_preuzimanje_korisni%C4%8Dkog_imena ovo]! Znaš li zašto ne funkcioniše? Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:34, 24 oktobar 2020 (CEST) : Izgleda da je samo globalno moguće preko [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes Mete]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 24 oktobar 2020 (CEST) == Logo političke stranke == Pozdrav, Potrebno je promijeniti logo jedne političke stranke jer nije taj više u funkciji i napravljen je novi. Pa kako sad to, pokusao sam ali ne znam? ==Veličina članka== Da li čanak na bs.wiki mora biti duži od najdužeg (u pravilu en.wiki)? Da li se KWiki-ju moraju prevoditi podaci iz šablonskih baza podataka koje su svima dostupne? Možda to nije otkrio, pa mu sve prekratko? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:24, 4 maj 2021 (CEST) : Ne treba se '''meni''' ništa prevoditi. Članak treba imati pet rečenica, uz osnovnu wiki-"opremu". Takav je dogovor na ovom projektu. Šta tu nije jasno? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:26, 4 maj 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:11, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Prijava == Poštovani gosp. Edine, prijavio bih administratora AnToni zbog njegovih neopravdanih akcija kao administratora bosanske Wikipedije. U zadnje vrijeme mi često uklanja izmjene na mojim člancima u kojima sam pisao o Bošnjacima. Prvobitno sam objavio članak o [[Jakov Baltić|Jakovu Baltiću]] u kojem sam, između ostalog, napisao da je ''Fra Jakov Baltić, kao i mnogi drugi bosanski franjevci (Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i dr.) isticao svoj bošnjački nacionalni identitet što je ostalo zabilježeno u njegovom ljetopisu: “Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam”; “U jesen, kad se školski razred svrši, digoše nas Bošnjake”; “…svima nama Bošnjacim služiti može''. Pri tome sam, naravno, naveo izvor za ove citate u njegovoj knjizi "Godišnjak od Događaja crkvenih, svietskih, i promine vrimena u Bosni", str. 312, 127, 439. Međutim, AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat:''Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo jasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu'' i ''Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti''. Pored toga on tvrdi da ''bošnjački franjevci nisu nikada postojali''. Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog "vandalizma", "rata izmjena" i "spora oko sadržaja". Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj ''Godišnjak'' napisao na hrvatskom jeziku Jučer sam objavio članak o [[Martin Nedić|Martinu Nediću]] i u njemu sam, između ostalog napisao: ''Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća''. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog. Primijetio sam da je AnToni i na drugim člancima o bosanskim franjevcima uklanjao veoma sličan sadržaj kada se govori o njihovoj bošnjačkoj nacionalnog ideologiji. Na članku o [[Antun Knežević|Antunu Kneževiću]] AnToni je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Razlog njegovog uklanjanja jeste da ovaj podatak nije referenciran, iako je ova činjenica dokumentovana u mnogim knjigama. Na članku o [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] uklonio je izmjene, opet, o dijelu u kojem govori upravo o Jukićevoj bošnjačkoj ideologiji. Izbrisao je njegov poznati citati: ''...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...''. U infokutiji navedene osobe je uklonio podatak da je Jukićeva nacionalnost Bošnjačka i jezik bosanski. Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva moguće je uočiti kod mnogih bosanskih franjevac i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog ličnog angažmana u promovisanju i zaživljavanju ove ideologije u Bosni. Neki od franjevaca koji su zaneseni ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i drugi. Iako je njihova aktivnost dokumentirana u raznim knjigama, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke. Molim Vas da razmotrite očiglednu zloupotrebu pozicije administratora od strane AnToni-ja i da se poštuju historijske činjenice na bosanskoj Wikipediji. Želim da se vrate moje izmjene, koje se dokumentovane historijske činjenice i otključa moja stranica o Jakovu Baltiću. U buduće planiram pisat još članaka o bosanskim franjevcima i njihovom bošnjaštvu i sličnim temama. Primjedbe grupe profesora i studenata iz oblasti historije i političkih nauka iz Sarajeva na rad administratora AnToni članak: https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123 S poštovanjem. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:14, 1 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|Mrjazz123}}: Nekoliko stvari da razjasnimo. Prvo, ovo nije "bosanska Wikipedija", već je Wikipedia na bosanskom jeziku; dakle, nema nikakve veze s Bosnom (i Hercegovinom), Bosancima i tome slično, već je isključivo jezički projekt. Drugo, niko od nas nije gazda i šef projekta da bi mogao samostalno "razmotriti eventualnu zloupotrebu", pa tako ni Edin. Ako vam se ne sviđa nečiji rad, to se ne rješava ovakvim "prijavama" već prvo pokušate argumentirano objasniti na stranici za razgovor, onda ako nema ništa od dogovora s osobom s kojom ste u sukobu, pozovete druge urednike da se očituju ili da pogledaju (i pregledaju) spor i sačekate mišljenje; na kraju ćete imati konsenzusno stanje o nekom sporu; tek ako se poslije toga uspostavi da neko od administratora ne poštuje načela projekta onda možete ići na Čaršiju s problemom. Treće, navodi iz te "primjedbe" koje ste naveli od tzv. "grupe profesora i studenata" na portalu Klix – {{Plain link|https://raskrinkavanje.ba/medij/klix|koji je ocijenjen kao visokorizičan po širenju lažnih vijesti i dezinformacija}} – već su [[Wikipedia:Čaršija#Demanti|detaljno demantirani]] kao dezinformacija, lažne vijesti i doslovno laganje u određenim mjestima. S obzirom na to da ste to spomenuli, a nije nešto naročito popularan tekst, nadam se da niste dio grupe i da nema sukoba interesa. Na kraju, gledajući stranice za razgovor ovih članaka koje ste povezali, ne mogu vidjeti da je bilo nekakvog intenzivnog pokušaja da razgovarate sem nečeg relativno kratkog kod [[Razgovor:Jakov Baltić|Jakova Baltića]]. Stoga <u>pokrenite na odgovarajućim stranicama za razgovor teme</u> koje se tiču konkretnog teksta koji je izbrisan ili koji želite dodati, a ne uspijevate, i argumentirano pokušajte doći do rješenja te pozovite nekoga od aktivnih urednika da to pogleda. Ja lično nemam vremena za ovu tematiku jer sam tanak s vremenom ovih dana, ali vjerujem da će neko od kolega imati vremena da se time pozabavi, vjerovatno Haris jer je upoznat s ovime. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:54, 1 april 2022 (CEST) ::U svom članku sam naveo dovoljan broj argumenata: citati iz objavljenih knjiga navedenih autora. Molim Vas da mi navedete ko su urednici kojima se mogu obratiti. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:57, 1 april 2022 (CEST) :::Od trenutno aktivnih, mislim da se [[User:Mhare|Mhare]] bavi ovim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 1 april 2022 (CEST) Ok, hvala! [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:53, 1 april 2022 (CEST) :Nisam stručnjak, ali koliko znam [[Bošnjaci|bošnjaštvo]] danas nije isto što i bošnjaštvo u vrijeme koje su smješteni subjekti o kojima je riječ. Bošnjak, Bosanac, Bošnjanin (i njihovi ekvivalenti u drugim jezicima Bosniaque, Bosniak, Bosniacus) termin je kojim su označavani svi ''Bosanci'', a to je moderni termin koji se koristi od 20 stoljeća do danas. :Vjerujem da možemo više izvora naći da su '''bosanski franjevci''', što se i poklapa s vremenom u kojem su živjeli i lingvističkom značenju tadašnjeg termina Bošnjaci. Sve to bi trebalo biti pokriveno ozbiljnijim referencama. Kako ih svrstava današnja bošnjačka historiografija, može se navesti, ali treba i naglasiti to, što je po načelu [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnosti]]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:51, 1 april 2022 (CEST) :: Odgovoreno [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:AnToni#Martin_Nedi%C4%87 ovdje]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:55, 2 april 2022 (CEST) Vidim da je ovdje bilo neke rasprave, i nadam se da je se stvar do sada riješila. Lijep pozdrav svima. {{Spomeni|Mrjazz123}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:21, 7 maj 2022 (CEST) Nije se ništa puno riješilo. Bez obzira koliko ja referenci i historijskih činjenica iznio, Antoni uporno uklanja. Na primjer, na članku o bosanskom franjevcu i historičaru fra Antunu Kneževiću spominjao sam njegovo bošnjaštvo i pri tome citirao 13 referenci. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo", i u tom dijelu je izbrisao podatak da je Knežević sve stanovnike Bosne nazivao Bošnjacima. Sličnu stvar je radio i sa nekim drugim člancima koja sam već gore spomenuo. Moja profesorica historije je na Filozofskom fakultetu, odsjek historija, odbranila diplomski rad na temu "Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo". Od nje sam koristio neke podatke za članak. Dakle, ovo je utvrđena historijska činjenjica. Ne razumijem što nekome toliko smeta historija, stvarno nije uredu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:58, 7 maj 2022 (CEST) == Pomoc pocetinku == Pozdrav, prvi put pravim wikipedia account sa namjerom postavljanje jedne biografije. Proces mi se čini jako komplikovan stoga trazim pomoć. Naime, koliko sam do sada shvatio, trebam napraviti account i napraviti 7 validnih edita nakon čega cu moći objaviti biografiju bez da je neko skine. Zanima me koliko je to tačno i da li postoji brži način, otovoren sam za sve opcije. Proces objašnjen u koracima bi mi mnogo pomogao. Unaprijed hvala na razumijevanju [[Korisnik:Cepovi|Cepovi]] ([[Razgovor s korisnikom:Cepovi|razgovor]]) 19:59, 25 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, EdinWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? cgbrjmcyk29qlkckny9zoom6wiuse0h 3714004 3714003 2025-06-13T04:13:40Z Marco Mitrovich 158896 /* Južna Srbija */ 3714004 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|'''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!'''}}|vrsta=sitnica}} <div style="margin: 10px; display:inline-block;">{{Dugme|Ostavi poruku / Leave a message|url=http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edinwiki&action=edit&section=new}}</div> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 2 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhive |maks_veličina_arhive = 300K |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(15d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhiva %(brojač)d }} == Tek napisana tema predložena za brisanje ?! == Poz. Juče sam napisao svoj prvi članak na wikipediji i danas kada sam ušao na link stoji mi da je predložena za brisanje. Ne znam koji je razlog, i molio bih ako je moguce da se to riješi. URL link-a je : https://bs.wikipedia.org/wiki/Jasminko_%C5%A0arac Poz Begla. [[Korisnik:Begla|Begla]] ([[Razgovor s korisnikom:Begla|razgovor]]) 09:40, 9 mart 2017 (CET) == {{tl|Infokutija ostrvo}} == Ja sam prenio čitavu kutiju sa en.wiki. Samo treba podesit da prikazuje tačkicu sa koordinata. To prepuštam tebi :) --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:37, 26 april 2017 (CEST) == Pravopis == Pozdrav. Po ulasku na stranicu [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]] primijetio sam jednu grešku u članku. Riječ je o pravilnom pisanju naziva općina Doboj Istok, odn. Doboj Jug. Ja sam stanovnik općine Doboj Istok i moram reći da je jedini ispravan naziv ovaj koji koristim, dakle, Doboj Istok, a neispravni su Doboj-Istok, Doboj istok, te Doboj-istok. Riječ je o tome da je općina registrovana pod tim nazivom te je to jedini ispravan naziv. Mislim da se to odnosi i na općinu Doboj Jug. Ukoliko je potrebno da priložim i neke dokumente koji potkrepljuju moju tvrdnju, nije problem, samo javite. – E. Skopljak : Poštovanje. Edinwiki već je mjesecima zauzet i rijetko kad navrati na Wiki, pa ću ja umjesto njega odgovoriti, a i "dežurni" sam za jezička i pravopisna pitanja ovdje. Baš sam jučer tražio kako je ispravno za ove općine. Na sajtu općine Istok nema crtice, a u ''Pravopisu bosanskoga jezika'' (školski priručnik iz 1999) piše s crticom, pa je iz tog razloga i ovdje tako stavljeno jer se vodimo pravopisom (ovo je jezički projekt). Nije problem promijeniti ovo; lično vjerujem da je tako registrovano. Hvala na ukazivanju. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:57, 26 oktobar 2017 (CEST) == Sarajevo calling == Jutro, ma evo standardno, pos'o kuća vikendica, žena djeca ljubavnica... (rimuje se) ;) radi se...--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:38, 9 mart 2018 (CET) == Lua skripte == Kad si već tu, pogledaj [[:meta:Special:Permalink/17568421#Lua scripts timing out|ovo]]. Gledao sam skripte, ali mi nije jasno do čega je. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:16, 9 mart 2018 (CET) : Kao što greška govori desio je se timeout, jer predugo traje dok se skripta završi i onda ga wiki samo stopira poslije odredjenog vremena. Brzi pogled mi govori da je konkretno problem u modulu [[Modul:Stanovništvo|Stanovništvo]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 18:41, 9 mart 2018 (CET) ::... pa normalno da je problem u modulu. To već znam. Mislio sam da pogledaš gdje je problem ''u'' modulu kad nađeš vremena. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:45, 9 mart 2018 (CET) ::: Kratko rješenje je da provjeriš [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grabovik_(Gora%C5%BEde)&diff=2916657&oldid=2913721 ukupne brojeve]. Dugo rješenje je da se taj modul djelimično ili potpuno na novo napiše i kako treba istestira, jer trenutno uopšte nije pregledno. Najbolje rješenje je da nađemo zamjenu sa nekim modulom sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:07, 9 mart 2018 (CET) :::: A joj, pa da... u brojevima je bio problem. :-) Popravio sam. P. S: Pokušao sam davno popraviti [[Grabovik (Goražde)#Stanovništvo|ovu]] fusnotu <sup>1</sup> da se pokazuje nakon naziva naroda, a ne ispred broja u tim tabelama, ali mi nije pošlo za rukom, pa ako ima nekakav lagan fix za to dok ne nađemo drugi modul, valjalo bi popraviti. Ako ne, nema veze. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:56, 9 mart 2018 (CET) ::::: Nema ''kvik fiks'' nažalost, jer se note dupliciraju i povezano je na nekoliko dijelova što zahtijeva dalje restrukturiranje koda. A ako počnem, kakav sam, odma ću sve na novo. :) Neka stoji za sad; bitno je da se one greške sada mogu ukloniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 22:35, 9 mart 2018 (CET) ==Edine Wikipediću== Da li je i kako moguće podnijeti molbu/zahtjev za pomilovanje nakon globalne zabrane?[[Korisnik:Homo erectus habilis|Homo erectus habilis]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo erectus habilis|razgovor]]) 23:42, 23 maj 2018 (CEST) : Zavisi do slučaja. O kome se radi? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:27, 24 maj 2018 (CEST) :: Pa Yahadzija, zar nisi skont'o? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:29, 24 maj 2018 (CEST) ; Nisam toliko promućuran, jer sam [[imbecil]] sa potvrom.[[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 20:01, 24 maj 2018 (CEST) ;Tražio sam pomilovanje za Yahadziju, nije ratni zločinac![[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 00:22, 25 maj 2018 (CEST) ::: Koliko vidim bilo je nekih problema oko izmjena i autorskih prava. Blokada je bila na 3 mjeseca i to još prošle godine, tako da je ona istekla što se bs-wikija tiče. Međutim, Yahadzija je također dobio blokade na drugim wikipedijama i na kraju globalnu blokadu, kao što se [[Posebno:SredisnjaAutent/Yahadzija|ovdje]] može vidjeti. To mu onemogućava pristup na svim projektima. Za raspravu/pomilovanje se može tamo obratiti gdje je blokada i postavljena. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:07, 25 maj 2018 (CEST) ==Ko je blokirao Yahadziju== Kome može podnijeti zahtjev za reviziju. Svi oni koji su tražili blokadu prihvatili su kasnije njegove članke. Sporne slike su njegove, a one su glavni povod (da li i razlog?) kažnjavanja. Prihvećene su samo one koje je posudio iz drugih Wikipedija ili uzeo iz knjiga. Može li to tako? Pretpostavlja se da je cijelu kampanju pokrenuo izvjesni C3r4 (što je provjerlivo u zapisniku). [[Korisnik:Shundohunter|Shundohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Shundohunter|razgovor]]) 00:43, 26 maj 2018 (CEST) : {{Spomeni|Shundohunter}}, Yahadzija, prestani praviti nove račune i pročitaj šta sam napisao ovdje: [[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus]]! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:11, 26 maj 2018 (CEST) == Pitanje == Šta je sa prijedlogom za pomilovanje korisnika Yahadzija? [[Posebno:Doprinos/104.218.63.55|104.218.63.55]] 13:41, 27 maj 2018 (CEST) == Edine == Koristit ći Wiki-1765 [[Korisnik:Wiki-1765|Wiki-1765]] ([[Razgovor s korisnikom:Wiki-1765|razgovor]]) 19:55, 4 juni 2018 (CEST) == Brisanje moje stranice == Poštovani, Molim vas odakle vam pravo da brisete moju stranicu sa Wikipedia, zašto ja ne bih imala pravo imati svoju stranicu?? Unaprijed zahvalna, Bojana Djurdjevic == CLDR == Ko može na CLDR promijeniti lokalni naziv jezika sa kodom ''it'' iz <s>talijanski</s> u ''italijanski''?--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:35, 9 august 2018 (CEST) : Ne znam, nisam to nikad istražio. Možda {{Spomeni|Srdjan_m}} zna? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:44, 10 august 2018 (CEST) :: {{Spomeni|C3r4}}: Mogu ja i {{plainlinks|url=http://u.cubeupload.com/srdjan/jwj513.png to sam već promijenio uz podršku kolega iz Googlea i Microsofta}} (budući da to i oni koriste) dok je trajao period za te promjene ove godine. Kad programi/kompanije ažuriraju verziju CDLR-a na 34 trebalo bi se promijeniti. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 07:56, 13 august 2018 (CEST) == Bosanski jezik == Pozdrav. Tek sam se prijavio na wikipediju iz cistog razloga da svojim radom doprinesem razvoju wikipedije na bosnaskom jeziku i krenuo sam od stranice UEFA Liga Prvaka gdje sam napravio odredjene promjene, al' sam dobio poruku u kojoj stoji da ne koristim bosanski jezik iako pisem na tom jeziku. Kako je to moguce i sta nisam napisao na bosanskom? : Pozdrav i dobrodošao na Wikipediju. Vidim da ti je {{Spomeni|C3r4}} vratio izmjene, tako da je najbolje kod njega da provjeriš zašto. —- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:39, 11 august 2018 (CEST) == Upit == Poštovani Edine, Nedavno sam se logovala na wikipediu na molbu moje prijateljice, Amire Medunjanin, da joj izmjenim fotografiju na https://en.wikipedia.org/wiki/Amira_Medunjanin to smo nakratko i uspjele, nakon čega mi je došlo da kršim autorska prava, pokusala sam još par puta sa drugim slikama,ali opet isto, nakon sto sam joj javila, ona je napravila racun, sto se isto dogodilo i njoj, bez obzira sto je slika njena i sto ima prava na istu. Nakon toga, pokusala sam jos par puta sa nekim drugim slikama, ali svaki puta me neki drugi administrator, editor ili volonter "ubije". Možete li nam pomoći da izvršimo izmjenu slike na wikipediji, ako treba mogu vam dati kontakt mail same Amira i ostale podatke, također sam i administrator na njenoj officijelnoj FB stranici. Dala mi je sva prava da za nju to odradim ali nam to nije uspjelo. Molim Vas da nam pomognete oko ovog malog ažuriranja fotografije i eventualno dijela teksta. Svako dobro Azra H aka [[Korisnik:Enigma666rock|Enigma666rock]] ([[Razgovor s korisnikom:Enigma666rock|razgovor]]) 13:45, 29 august 2018 (CEST)enigma666rock : Pozdrav Azra. Vidim da si već na commonsu postavila zahtjev, a tamo je neko već i reagovao ([[:commons:Commons:Undeletion_requests/Current_requests#File:Amira-Medunjaninimg.jpg]]). Trebaš prvo zatražiti da ti se blokada ukine, i tu je najbolje pratiti formalni proces i kako su ti već objasnili na stranici za razgovor. Pretpostavljam da si dalje upućenja uvezi autorskih prava itd. A u slučaju da nisi, možeš pogledati [[:en:Wikipedia:Uploading images]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:27, 29 august 2018 (CEST) ćao == Nominacija == U trenutku nominacije, tj. početka glasanja korisnik nije ispunjavao uvjete, nego je naknadno stekao broj izmjena, kako su dani išli. Tamo na komentarima piše mora imati ove izmjene do početka glasanja. A nije ih imao. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 10:41, 4 oktobar 2018 (CEST) : Sasvim si upravu! Tek sada vidim da su izmjene urađene poslije kandidature. 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:06, 4 oktobar 2018 (CEST) :: Prva izmjena bila je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinos/IndexAccount&offset=&limit=500&target=IndexAccount 20. septembra 2018.] Dan prije glasanja! Broji li se početak glasanja ili dan kada je glasano? Nije baš jasno...ali sami smo krivi, da to nismo regulisali!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:22, 4 oktobar 2018 (CEST) ::: U [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika#Administrator (sysop)|pravilima na koja je sâm GBL povezao]] nigdje ne piše da su morala nastati prije početka glasanja – samo piše da mora biti 150 ukupno, a 50 u posljednja 3 mjeseca (ne piše "3 mjeseca prije početka glasanja"). ZzK na [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Nova pravila za kandidiranje administratora|koji je Munja povezao]] još uvijek nije usvojen (samo se troje izjasnilo "za", a zamjerke u komentarima nisu uvršene u sâm zahtjev niti kao mogućnosti pri odabiru novih pravila, što je suprotno od riješenih ZzK-ova u kojima su zamjerke ispoštovane i izjasnilo se barem šestero, osmero ljudi ili generalno aktivni korisnici). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::Nominacija je pokrenuta 21 septembra 2018. u 11:00, nominacija traje 14 dana 0 sati 0 minuta 0 sekundi, pravo glasa imaju svi korisnici do početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije, te i u ovom slučaju zahtjevam sankcionisanje korisnika {{spomeni|AnToni}} '''zbog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 uplitanja u regularnost glasanja]'''! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:51, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Gdje u pravilima koje si povezao piše da pravo glasa imaju korisnici "od početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:00, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::::Kada sam u slučaju oduzimanja statusa GBL-u upozoravao na nedefinisanost postupka nije se reagovalo, bitno je bilo ukinuti administratorsko pravo i završiti s time! Da ne spominjem samovoljno naturanje pravila u toku glasanja što je umalo i prošlo. Tačno je da nije definisano, ni do početka ali ni do kraja procesa glasanja. Naravno da podrazumjevani uslovi moraju biti ispunjeni na samom početku procesa. Ali zar bi trebalo i misliš da tu granicu za broj izmjena treba pomjeriti do završetka glasanja? Pa da u tih 14 dana saradnik koji ima ukupno 101 izmjene bez ijedne izmjene u posljednja tri mjeseca forsirano skupi još 50 izmjena i ispuni pravo na glasanje. To je pokušaj uticanja na rezultate glasanja bez obzira kako bi ti eventualni saradnici glasali ako bi im se omogućilo takvo pravo!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:48, 4 oktobar 2018 (CEST) {{izvuci}} De ti meni reci Srdjane treba li u '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 ovom]''' slučaju izvršiti kakve sankcije prema korisniku {{spomeni|AnToni}}!? Je li ovo samovolja, kršenje pravila... kako bi ti definisao takav potez!? I kako definišeš svoju izjavu da korisnika koje opsuje treba blokirati na 1 dan, a korisnika koji navodi primjer o nečemu treba blokirati na primjer na 3 dana!? I kako bi definisao admnistratora koji izmjene drugog korisnika naziva [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Protokol&page=User%3AGolden+Bosnian+Lily idiotizmom]!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:15, 4 oktobar 2018 (CEST) : Kako bih to ''ja'' definirao? Mislim da sam to već rekao, ali evo opet: smatram da bi svi trebali biti aktivni u sprečavanju kršenja Wikipedijinih osnovnih principa – bilo da se to radi direktno ili proxyjem – kako administratori, tako i birokrati, što ja mislim da je u tom slučaju učinjeno. Nisam rekao da nekoga treba blokirati na jedan dan zbog psovanja<sup>1</sup> niti sam rekao da nekoga ko navodi primjer treba blokirati na tri dana. Koliko sam mogao primijetiti, Toni te je posljednji put blokirao zato što si [[Special:Diff/2955664|ovdje]] pod 4. tačkom napisao "ovo i ovo možemo karakterizirati kao vandalizam, idiotizam ili čak kao bezobrazluk" (ključna riječ "idiotizam") što je Toni u polju za razlog citirao (doduše bez navodnika, pa je možda zato tu nastala zabuna). To je stvarno bilo nepotrebno s tvoje strane, da nečije vrlo vjerovatne greške pogrešno okarakteriziraš i nazoveš idiotizmom. Kako bi se osjećao da ti nehotice par puta pritisneš mišem na nešto (i meni se barem dvaput desilo da nenamjerno pritisnem na [vrati] s mobitela), a neko ti krene naveliko predbacivati da je to idiotizam? Sigurno ne lijepo. : <sup>1</sup> Mala digresija: Koliko znam, mislim da blokiramo samo kad se vrijeđa psovanjem, a ne kad se psovke koriste ekspresivno u porukama (primjerice: "E jbg, nisam znao / izvini" i tome slično). Barem je takva praska na drugim wikijima, tipa en.wiki, de.wiki i slično. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:49, 4 oktobar 2018 (CEST) ::Po tvojoj logici dobio bih blok od jedan dan da sam opsovao nego postavio pitanje kako da nešto nazovemo? Ovo na kraju rečenice je upitnik. To znači da postavljam pitanje. A ako je upitnik na kraju rečenice to znači da korisnik nešto nekog pita. Dakle, kako da ja nazovem tu vrstu AnTonijevih izmjena? Ja AnTonijev postupak tumačim kao u vandalizam; jednom rečenicom: zloupotrebljavanje adminskih prava! Ono što {{spomeni|Edinwiki}} priča o "mom grehu" kao admina koji je blokirao drugog admina bez navodnih ovlasti uopće nesmatram ozbiljnim! Zašto! Pa jednostavno: pretpostavimo da imamo jednog birokratu i on radi šta hoće. Navodno, po nekim izmišljenim pravilima, koja nigdje ne pišu, taj birokrata može raditi šta hoće jer nema niko prava da ga zaustavi! Znači, on može raditi i vandalizam, nazivati druge korisnike kako god on želi, konačna odluka je u svim segmentima isključivo njegova te može jednostavno i da ignorira i tri posljednja konsenzusa!? Da bi taj birokrata bio smaknut čak nema niko pravo niti da ga nominira za oduzimanje tih istih prava koja mu je zajednica i dala!? I onda dođe "neko sa strane" '''ko je tu 5 dana od ostalih 365''' i počne neku vrstu svoje filozofije kako se adminska prava isključivo mogu izgubiti samo ako se zloupotrijebe ta "adminska" prava!?!?!? I onda, i kad i to nađemo, javi se opet "neko iz mase" tvrdeći da je greška u pravopisu ili nekakvom krivom tumačenju jezika. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:27, 4 oktobar 2018 (CEST) :::Uvijek smatram, odnosno smatrao sam, da je bolje korisnika blokirati na jedan dan nego pokretati postupak oduzimanja prava zbog možda i slučajne jedne greške. AnToni je tada uradio vandalizam, radi ga i sad namećući svoja pravila ignorišući na primjer konsenzus! Ako je donešen konsenzus ne vidim da je {{spomeni|AnToni}} još uvijek poništio svoje izmjene! Ili jeste!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:35, 4 oktobar 2018 (CEST) :::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Mislim da onda nisi dovoljno upućen kako ovo sve funkcioniše, jer to što navodiš da niko nije smjenjljiv jednostavno nije tačno. Za AnTonija i Srđana si pokrenuo već raspravu, i procedura ta će se do kraja ispoštovati. Tu imaš priliku da tačno navedeš gdje je počinjen vandalizam po tvom mišljenju itd. Tom procedurom ćemo ispitati dali je to smjenjivanje opravdano sa navedenim argumentima na osnovu pravila, ili zdravog razuma ako nebudemo imali ništa drugo. Oni koji odlučuju o ovome su stavljeni na tu poziciju sa povjerenjem zajednice, i stim po definiciji imaju pravo to da urade. Ukoliko se neko sa tim odlukama neslaže, što je isto moguće, može se žaliti onima iznad ove zajednice, a to mjesto bi bilo na Meti. :::: Isto da dodam da mi ovi tvoji pozivi i priča sve više i više prelaze na trolovanje. Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica u svoju ovu priču i postavljaš izazivajuće komentare. Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem. Vrijedan si korisnik i pokazao si u prošlosti da možeš mnogo toga dobrog učiniti, pisanjem članaka i saradnjom sa drugima (znam da smo zajedno dosta oko šablona sarađivali). Bilo bi šteta tu pozitivnu energiju izgubiti, i moj savjet bi ti bio da malo razmisliš o tome jer ovo što činiš u zadnje vrijeme to uglavnom nije. Ovo zadnje također važi i za druge. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:37, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Ja mislim da ti Edinwiki uopće nisi u toku a kako bi i bio kad si tu "5/365" dana, a inače se svi pozivate po "nekim funkcijama" te si onda dužan u tom smjeru i da radiš! Kao birokrata dužan si da odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju! I to redom, pitanje po pitanje a ne u globalu! I vjeruj, razmišljam da se obratim na Meti gdje ću zahtjevati za detaljnom istragom "revisionism of Ustashe supporters" pa ćemo vidjeti koliko ćemo dogurati! Neće mene niko - ama baš niko na takav način oslovljavati. Kao prvo reći takvo što nekom na primjer u Bosni i Hercegovini jeste krivično djelo te se može i pred zakonom odgovarati! Komentar koji si napisao: {{citat2|Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem.|}} ne priliči jednom birokrati što znači da direktno podržavaš postupke AnTonija (iako je to AnTonijeva zloupotreba ad. prava). Živimo u sistemu demokratije te za razliku od pojedinaca ne koristim riječnik "šuplja priča"/"prazna slama" ako dotična osoba misli drugačije. Ovo "pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem" tumačim čak i kao prijetnju. "Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica" - taj odgovor imaš '''[https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%3A%D0%A2%D1%80%D0%B3%2F%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%BE&type=revision&diff=20892562&oldid=20873255 ovdje]''' i '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5138728&oldid=5137779 ovdje]'''.--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:42, 4 oktobar 2018 (CEST) Za glasanje smo oduvijek praktikovali da se uzme u obzir početak glasanja kod brojanja izmjena, te bih se zato ovoga i držao (ali bilo bi dobro pojasniti ovo). Imajte na umu da kod oduzimanja statusa glasove nemožemo mjeriti jednako kao što to radimo za davanje statusa jer jednostavno nemamo pravila koja propisuju kako da tu postupamo. Koliko sam ja svjestan svaki ogranak wikipedije to rješava na svoj način, a i mi bi trebali uspostaviti ova pravila koja podržajemo i što mislimo da ima smisla. Dok neriješimo taj problem, smatram da je jedino što preostaje da se izvagaju svi argumenti za i protiv i onda napravi odluka. PS. Slučaj kod Tonija još nisam detaljno pogledao jer nažalost nemam puno vremena. Ali uhvatit ću priliku za koji dan pa ću i tamo reagovati. Tu uglavnom ima još vremena do slijedeće sedmice. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:21, 4 oktobar 2018 (CEST) : U pravu si vezano sa pravila, imamo slučaj glasanja od prije pola godine i taj princip koristiti dok ne promijene se ili detaljnije utvrde pravila. Drugi slučaj za oduzimanje prava je specifičniji.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:53, 4 oktobar 2018 (CEST) : U stvari, to je najbolja ideja. Trebalo bi izvagnuti argumente jer ne možemo sada ustanoviti konkretna pravila. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:23, 4 oktobar 2018 (CEST) == Brisanje komentara!? == '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3A%C4%8Car%C5%A1ija&type=revision&diff=2957088&oldid=2957086 Dozvoljeno]''' ili '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom%3AGolden_Bosnian_Lily&type=revision&diff=2957048&oldid=2955672 nije]'''?!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 06:58, 5 oktobar 2018 (CEST) == Radna akcija == Idemo u radnu akciju Edinwiki, a od mene više nema priče (osim vezano za konkretan rad na wikipediji kao i do sada). Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 07:28, 5 oktobar 2018 (CEST) : Da ja onda pobrišem onu moju stranicu što sam sinoć napravio? Ili da prije prebacimo započeti spiak sa moje stranice na tvoju projektnu stranicu?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:32, 5 oktobar 2018 (CEST) :: Mislim da bi najbolje bilo da ovo smjestimo na [[Wikipedia:Spisak smjernica]]. Dodao sam na spisak tamo na projektu. Znači, ili da premjestiš to tamo, ili da od nova počneš. Po meni je najbolje da držimo strukturu s en.wikija, jer nam je onda lakše uporediti šta imamo i šta nam nedostaje. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:40, 5 oktobar 2018 (CEST) :::Idemo onda sa strukturom en.wiki! Ono moje je bilo samo inicijalziranje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:07, 5 oktobar 2018 (CEST) == Gerrit == Pozdrav kolega, dobrodošao na svet gerrit.wikimedia.org ;) Želim ti sreću tamo. Kada budeš postavljao ''patcheve'', dodaj me kao ''reviewera''. Korisničko ime mi je isto kao i ovde. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Zoranzoki21|Zoranzoki21]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoranzoki21|razgovor]]) 00:15, 6 oktobar 2018 (CEST) : Pozdrav Zorane, i hvala na dobrodošlici. A to je mala izmjena koja mi već odavno stoji na spisku. Do sada sam te neke stvari lokalno rješavao, pa reko hajde da i to već tamo jednom riješim. Dodam te kod sljedećeg patcha. ;) PS. Odavno sam ja tamo registrovan, tako da neznam dali sam baš tako "nov". ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:08, 6 oktobar 2018 (CEST) == Objektivnost administratora == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|C3r4}}: Da vas uključim ovdje u diskusiju, jer vidim da niste u stanju da smirite situaciju. Pozivam vas na osnovu vaše dužnosti administratora da djelujete objektivno, i korektno ukoliko je pitanje bilo kakvog sukoba. Vidio sam nekoliko stvari iza kojih ne stojim, i nekoliko postupaka koje smatram da krše pravila. '''Blokiranje korisnika [[Korisnik:Mixastarcevic|Mixastarcevic]]''' # @Cera: Ako je korisnik [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= blokiran] samo na osnovu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964899&oldid=2964898 ove izmjene] onda smatram da je ovo pogrešan postupak. Blokade trebaju da budu preventivne, a ne kažnjavajuće ([[:en:Wikipedia:Blocking_policy#Purpose_and_goals]]). # @AnToni: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= Poništavanje] ove blokade istog korisnika bez prethodne diskusije sa Cerom mislim isto da nije na mjestu. Pored toga najviše zato što si sam upetljan u toj diskusiji i izmjenama. Uvijek se može zatražiti mišljenje ostalih administratora. '''Nacionalnost / etnicitet''' # @Cera, @AnToni: Stranica [[Nikola Tesla]] je zaštićena da bi se izbjegao rat izmjenama. Ok. Ali zašto se onda nakon toga ipak prave izmjene? @Toni [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2965033&oldid=2965032], @Cera [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964978&oldid=2964910]. Mislim da ste tu obojica pogriješili. Postoji dosta toga opisano ovdje: [[:en:Wikipedia:Edit warring]], pa bih vas pozvao da pročitate. Praksa je poslije ovakvog rata izmjena i zaštite stranice da se prvo postigne consensus, i tek poslije toga naprave izmjene. # @AnToni: Citiram sa stranice za razgovor: ''"..a diskusija o tome da li je Tesla bio Srbin je suvišna''": Svako ima pravo da reaguje na SZR i da svoje mišljenje, ukoliko je ono konstruktivno. Ukoliko je ista diskusija već prije vršena, onda se može referirati linkom. '''Nepotrebni komentari''' Ovakvi komentari nemaju smisla! Kako postići konstruktivan razgovor kada se ovakve izjave bacaju jedna prema drugom? # @Cera: "''Očigledno da ovaj vlasnik Wikipedije i kvaziadministrator AnToni gura prosrpsku i prohrvatsku tezu u svim mogućim člancima. Pošto je ovdje zabranjeno kritiziranje ovih nedodirljivih administratora''" Ovdje vas oboje kritikujem sa pozitivnom namjerom. Nadam se da ćete se sabrati i uvidjeti da vaš postupak nevodi ničemu, jer nije prvi put da se ovako nešto dešava. Važnije od toga: kršite pravila Wikipedije i nedržite se svoje dužnosti kao administrator da postupate po istim. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 17:55, 24 oktobar 2018 (CEST) : Blokada kolege, koji je dodao je neosnovana i uzrokovana rječju srpski,što Ceru odmah navodi na blokadu. Svako ko napiše nešto, a to njemu zvuči na srpski, vrijeđa ga sa neprimjernim komentarima ili ga blokira. Tomu treba stati u kraj. Postao je poznat i u "svijetu", pa su me u Lembergu pitali zašto se on tako ponaša...šta reći? Drugi nam se smiju ili stvaraju enciklopediju, a naš Cera patrolira i traži veljače i lepotu da blokira suradnike i korisnike. Blokirati nekoga zbog jedne riječi u članku je puno i previše, a razjurivanje novih korisnika neumjesnim komentarima je još gora stvar. Mora li se to tolerisati? Blokiranog sam deblokirao, da čovjek vidi da ovo nije grupa divljaka, koji čekaju da neko napiše srpski, pa da ga se blokira. Ovo šta se radi je presedan i postavljam svima pitanje, da li mu i dalje treba d::opustiti uvrede prema novim korisnicima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:29, 24 oktobar 2018 (CEST) :: Kratki odgovor na dugi esej kolege: vrlo dobro znam šta radim, nisam od jučer ovdje, i vrlo dobro "pročitam" ko ovdje radi vandalizam "slučajno" a ko namjerno dođe samo da bi napisao da je Kosovo dio Srbije ili da je prosinac umjesto decembra. Takve stvari uklanjam bez ikakve diskusije ili "konsenzusa". Nastojim praviti bosansku Wikipediju (aka Wikipediju na bosanskom jeziku) a ne da se uvlačim Srbima ili Hrvatima u pakš...!--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:27, 25 oktobar 2018 (CEST) ::: No problem je što naš jezik razumiju i ti "ozloglašeni" koji su inače i tvoje komšije i ravnopravi državljani tvoje domovine i oni imaju pravo surađivati na našem projektu I kultura govora ti je katastrofalna. Većina nas su akademici i tako se ne bi trebalo pisati. Nismo mi šaneri!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: Ti drugi ravnopravni građani i državljani moje i tvoje domovine imaju pravo pisati na 3 ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Prema tome, bujrum, imamo bs.wiki, sr.wiki i hr.wiki! Ovdje se pisalo, piše se i pisat će se isključivo bosanskim jezikom, za druge jezike nema niti će ikad biti mjesta! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:39, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Razumijem ja to. Ti si se učahurio u neku svoju viziju o nekom lokalizmu, koji je wiki projeku nepoznat. Nije moje da te mijenjam. Mir ist eigentlich wurscht! Kako mi ovdje kažemo!-[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: To nema veze sa lokalizmom. Jezik najbolje znaju lokalci. Čak i kada je u prenesenom značenju, ili bolje rečeno "između redova". Oni koji su na svojoj koži osjetili 90te "pušu i na hladno mlijeko" ako me razumiješ, a znam da znaš šta mislim.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 10:20, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Osjetio sam više nego ti, stariji sam pa me je to zakacilo kao učesnika a ti su vjerovatno bio posmatrač ili eventualna žrtvA. No rat se završio prije 20 godina i nama je cilj prenijeti znanje na sve one koji to trebajz. A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo. Samo mi to možemo promijeniti,jer ćemo inače izgubiti i korisnike i čitaoce. A o jeziku se ne bi puno petljao jer nisam kao ni ti filolog, pa neka oni odlučuju o tim stvarima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Ne razumijem dio rečenice: '''A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo.''' Pa i da smo najbolji opet bi imali loš glas a zna se i gdje i od koga! A ako pogledamo lične profile pojedinih administratora na facebooku, pa pobogu, pola ih veliča "Dražu Mihajlovića"! Treba li da spomenem i o kojim administratorima je riječ?!? Naravno, oni nisu revizionisti (zahvaljujući nekim drugim kriterijima). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:07, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Ne znam ko veliča Dražu! A ja nemam facebook stranicu, osim jednog bloga, ali on nema veze sa politikom, nego sa literaturom. Ima i kod nas onih koji veličaju ustaški pokret. I na tome treba poraditi. I to da je gorespomenuti rehabilitiran, nema veze ni sa nama ni sa wiki. Barem ne sa mnom.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:23, 25 oktobar 2018 (CEST) == Upozorenje == Cijenim Edinwiki to što pokušavaš da se pridržavaš pravila, jer upravo to radi AnToni i donedavno naš Srdjan. Kad smo veċ kod Srdjana, izgleda da nas je i on napustio. Bio je prošlog oktobra predmet verbalnog šikaniranja od strane dotičnog kojem je izgleda najprirodniji najniži način komuniciranja sa ostalim saradnicima. I sam si rekao da od njegovih optužbi o zloupotrebi administratorskih ovlaštenja nema ništa. Izgleda da se Srdjanu dobro zgadila "kulturna i na činjenicama zasnovana diskusija". Čovjek je samo lagano "okrenuo list" i nastavio da radi korisnije stvari u svom životu, nego da se bavi glupostima dotičnog, kojeg se izgleda ne smije nazvati pravim imenom po pitanju njegovog svjetonazora. Prošlog oktobra je mržnja prema momcima poput Srdjan i AnToni frcala na sve strane. Ja sam do tada samo radio moje kompozitore, Maje, Vizantijsku umjetnost i tako te stvari, ali kad sam vidio kako ih frajer provocira, jednostavno sam principijelno stao u njihovu odbranu. Ne volim nepravdu. Pročitaj u moje ime nekoliko poruka koje sam ovih dana dobio od njega. Ja ih nisam ni otvarao, a indirektno sam po reakciji AnTonija shvatio da mi je pisao i o konzumiranju svinjetine. Meni šalješ upozorenje, a nisi ni pogledao šta je meni naša "princeza" napisala. Da se odmah razumijemo, meni je wikipedija jedan lagani hobi i način da dam neki svoj doprinos, jer sam se ovdje u SAD-a lijepo snašao, a baš zato što imam lijep život hoċu makar na ovaj način da pomognem. Pogledaj samo GBL i njegov "dosije". Svađe i rasprave sa drugim saradnicima, nervni slom koji je doživio kad nas je demostrativno "napustio". Pogledaj mu korisničku stranicu i naċi ċeš "koncertne ostatke" od te ujdurme. Dobio je tim povodom čak i pjesmicu "Oj jaro jarane" Halida Muslimoviċa od jednog kolege sa sr-wikipedije. Čovjek mu poželio sve najbolje i da se "ne stresa puno". Pročitao si sigurno i njegov najnoviji biser kad je u završetku njegovog prijedloga onako u afektu "ispalio" kao "možeš okačiti kobili o rep". Mislim stvaaaarno!!!!! To ti je nivo razgovora koji njemu odgovara, a ovo nešto civilizacija i te stvari. Slobodno baci kroz prozor. Pozdrav tebi u snježnoj Holandiji od mene iz danas sunčanog i proljetnog Tennessee. Odoh na biciklo pa u park kraj jezera da uživam u novoj biciklističkoj stazi na ovoj ljepoti od vremena. P.S. Svrati češċe, jer garant ċe biti još mnogo bisera sa ovim tipom, kojem je život dosadan i koji je preozbiljno shvatio ovaj wiki projekat. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:52, 3 februar 2019 (CET) : GBL je dobio trajnu blokadu. Znači tog trolovanja neće ovdje više biti. Ali bez obzira ko šta govori, ne smije se dozvoliti da spadnemo na isti nivo i zato za svakoga važe ista pravila. Pozdrav nazad za Tennessee. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:28, 3 februar 2019 (CET) == Šabloni za datume == Vozdra Edine, Treba nam izmijeniti ove šablone: {{tl|Datum rođenja}}, {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}}, u slučaju ako neki od parametara ne postoji (uglavnom desi se kombinacija da ne postoji dan i/ili mjesec, a godine su uvijek prisutne), da ne prikazuje greške nego da računa sa parametrima koje ima. Možeš li ovo vidjeti? Ja sam haman završio sa prebacivanjem IK biografija u IK osoba. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:44, 21 februar 2019 (CET) : Vidim da je konceptualno jednako sa en.wiki, tj. parametri ti su obavezni. Jesi li provjerio kako to rade na en.wikiju ukoliko samo imamo na primjer godinu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:21, 22 februar 2019 (CET) :: Sad sam probao sa člankom [[Ibn-Sina]], na enwiki uzeo samo godine i uradio preview. Fercera bez pokazivanja grešaka. Oni rade preko modula Age. Treba i kod nas to dotjerat. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 19:35, 22 februar 2019 (CET) ::: Eto prenio sam. Izgleda da fercera. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:56, 22 februar 2019 (CET) :Fercera. Možeš li vidjeti i za ova druga dva šablona koja sam gore naveo :D. P.S. I u trenutnom šablonu prikazuje u engleskom formatu, npr. February 2, 2012. Treba 2. februar 2012. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:26, 22 februar 2019 (CET) :: Sada bi trebalo da je ok. Provjerio sam i ove šablone, trebalo bi da je uredu ovako sve. Možda koji još prijevod, ali to slobodno izmijeni ako šta vidiš. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:40, 22 februar 2019 (CET) ::: Super, radi sve. Samo još format/redoslijed: [dan]. [mjesec (slovima)] [godina]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:47, 22 februar 2019 (CET) :::: Dok ja to, deder ti [[Džabir ibn Hajjan|ove]] slučajeve. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:49, 22 februar 2019 (CET) :::: Eto ga.-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:00, 22 februar 2019 (CET) :::::Aferim... kontao sam ima li kakva mogućnost da se ukine obavještenje da nedostaje mjesec, jer lakše bi bilo izmijeniti šablon nego puno članaka... ili barem da se doda kategorija ako nedostaje mjesec. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:06, 22 februar 2019 (CET) :::::: Pa radi se baš o standardizaciji. Kako rade na en.wikiji? Ako kod nas nije po istom standardu, onda bi trebalo izmjeniti tamo gdje treba. A nije ni to teško, za to imamo botove. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:49, 22 februar 2019 (CET) == Treba mi pomoć == Pozdrav, novi sam na Wikipediji, napravio sam članak Husein Rakim Islamović, ali nije objavljen. Ne znam gdje griješim. Lijep pozdrav : {{Spomeni|Grivic Laskov}}: Članak [[Husein Rakim Islamović]] je objavljen. Koja vam pomoć tačno treba? Kao početnik korisno je također pregledati dobrodošlicu gdje vam je naprimjer objašnjeno da se potpisujete sa četiri tilde (<code><nowiki>~~~~</nowiki></code>) kada ostavite poruku na stranicama za razgovor. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:00, 26 februar 2019 (CET) == OTRS request == Hello Edinwiki, we have an [[ticket:2020012610002632|OTRS request]] regarding the article [[AIESEC]]. The request is asking if someone would review the outstanding pending changes on this article and either accept or decline them. We don't have a bswiki specific OTRS queue, and most of us don't read bs-. Would you mind taking a look? Best regards, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 04:02, 27 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Xaosflux}} It seems I don't have an account at OTRS to be able to see the content of the ticket. Asked DCB to create one for me. What's the complaint exactly? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:46, 27 januar 2020 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}} it is more of a 'request' then a 'complaint' - but it is about the pending changes backlog on that page, edits have been pending review for over four months. If the edits were accepted, or declined, I can close out the ticket. Thank you, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 13:54, 27 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Xaosflux}} I'll check it out and let you know here. I think it needs a bit of tweaking and then it can be accepted. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:12, 27 januar 2020 (CET) :::{{Spomeni|Edinwiki}} thank you. I can also close that OTRS ticket by letting them know there is a [[Posebno:StarePregledaneStranice|1104 day back log]] and they just will have to wait. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 15:18, 27 januar 2020 (CET) :::: {{Spomeni|Xaosflux}} Done. The article is now accepted. ;) (also thanks to {{Spomeni|Srdjan m}} and {{Spomeni|BosnianWikiS}}). -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:34, 27 januar 2020 (CET) ::::: Thank you all, I will close the OTRS ticket and let the requester know. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 17:27, 27 januar 2020 (CET) == Pitanje == Možeš li srediti [[Šablon:Mapa Marsa]]? Ogroman je. Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 22:59, 3 maj 2020 (CEST) == Spiskovi == Edine, obnovi ove silne spiskove već jednom, bolan, bolan. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> : Ok. {{Spomeni|EdinBot}} Hajde u akciju, čuo si mene, šta čekaš? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:36, 18 juni 2020 (CEST) :: Tu sam šefe, tebe čekam. Idemo. -- [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 15:39, 18 juni 2020 (CEST) == Pozivnica == {{DiscordD}} == Promjena korisničkog imena == Vidi molim te [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_preuzimanje_korisni%C4%8Dkog_imena ovo]! Znaš li zašto ne funkcioniše? Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:34, 24 oktobar 2020 (CEST) : Izgleda da je samo globalno moguće preko [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes Mete]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 24 oktobar 2020 (CEST) == Logo političke stranke == Pozdrav, Potrebno je promijeniti logo jedne političke stranke jer nije taj više u funkciji i napravljen je novi. Pa kako sad to, pokusao sam ali ne znam? ==Veličina članka== Da li čanak na bs.wiki mora biti duži od najdužeg (u pravilu en.wiki)? Da li se KWiki-ju moraju prevoditi podaci iz šablonskih baza podataka koje su svima dostupne? Možda to nije otkrio, pa mu sve prekratko? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:24, 4 maj 2021 (CEST) : Ne treba se '''meni''' ništa prevoditi. Članak treba imati pet rečenica, uz osnovnu wiki-"opremu". Takav je dogovor na ovom projektu. Šta tu nije jasno? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:26, 4 maj 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:11, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Prijava == Poštovani gosp. Edine, prijavio bih administratora AnToni zbog njegovih neopravdanih akcija kao administratora bosanske Wikipedije. U zadnje vrijeme mi često uklanja izmjene na mojim člancima u kojima sam pisao o Bošnjacima. Prvobitno sam objavio članak o [[Jakov Baltić|Jakovu Baltiću]] u kojem sam, između ostalog, napisao da je ''Fra Jakov Baltić, kao i mnogi drugi bosanski franjevci (Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i dr.) isticao svoj bošnjački nacionalni identitet što je ostalo zabilježeno u njegovom ljetopisu: “Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam”; “U jesen, kad se školski razred svrši, digoše nas Bošnjake”; “…svima nama Bošnjacim služiti može''. Pri tome sam, naravno, naveo izvor za ove citate u njegovoj knjizi "Godišnjak od Događaja crkvenih, svietskih, i promine vrimena u Bosni", str. 312, 127, 439. Međutim, AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat:''Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo jasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu'' i ''Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti''. Pored toga on tvrdi da ''bošnjački franjevci nisu nikada postojali''. Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog "vandalizma", "rata izmjena" i "spora oko sadržaja". Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj ''Godišnjak'' napisao na hrvatskom jeziku Jučer sam objavio članak o [[Martin Nedić|Martinu Nediću]] i u njemu sam, između ostalog napisao: ''Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća''. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog. Primijetio sam da je AnToni i na drugim člancima o bosanskim franjevcima uklanjao veoma sličan sadržaj kada se govori o njihovoj bošnjačkoj nacionalnog ideologiji. Na članku o [[Antun Knežević|Antunu Kneževiću]] AnToni je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Razlog njegovog uklanjanja jeste da ovaj podatak nije referenciran, iako je ova činjenica dokumentovana u mnogim knjigama. Na članku o [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] uklonio je izmjene, opet, o dijelu u kojem govori upravo o Jukićevoj bošnjačkoj ideologiji. Izbrisao je njegov poznati citati: ''...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...''. U infokutiji navedene osobe je uklonio podatak da je Jukićeva nacionalnost Bošnjačka i jezik bosanski. Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva moguće je uočiti kod mnogih bosanskih franjevac i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog ličnog angažmana u promovisanju i zaživljavanju ove ideologije u Bosni. Neki od franjevaca koji su zaneseni ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i drugi. Iako je njihova aktivnost dokumentirana u raznim knjigama, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke. Molim Vas da razmotrite očiglednu zloupotrebu pozicije administratora od strane AnToni-ja i da se poštuju historijske činjenice na bosanskoj Wikipediji. Želim da se vrate moje izmjene, koje se dokumentovane historijske činjenice i otključa moja stranica o Jakovu Baltiću. U buduće planiram pisat još članaka o bosanskim franjevcima i njihovom bošnjaštvu i sličnim temama. Primjedbe grupe profesora i studenata iz oblasti historije i političkih nauka iz Sarajeva na rad administratora AnToni članak: https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123 S poštovanjem. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:14, 1 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|Mrjazz123}}: Nekoliko stvari da razjasnimo. Prvo, ovo nije "bosanska Wikipedija", već je Wikipedia na bosanskom jeziku; dakle, nema nikakve veze s Bosnom (i Hercegovinom), Bosancima i tome slično, već je isključivo jezički projekt. Drugo, niko od nas nije gazda i šef projekta da bi mogao samostalno "razmotriti eventualnu zloupotrebu", pa tako ni Edin. Ako vam se ne sviđa nečiji rad, to se ne rješava ovakvim "prijavama" već prvo pokušate argumentirano objasniti na stranici za razgovor, onda ako nema ništa od dogovora s osobom s kojom ste u sukobu, pozovete druge urednike da se očituju ili da pogledaju (i pregledaju) spor i sačekate mišljenje; na kraju ćete imati konsenzusno stanje o nekom sporu; tek ako se poslije toga uspostavi da neko od administratora ne poštuje načela projekta onda možete ići na Čaršiju s problemom. Treće, navodi iz te "primjedbe" koje ste naveli od tzv. "grupe profesora i studenata" na portalu Klix – {{Plain link|https://raskrinkavanje.ba/medij/klix|koji je ocijenjen kao visokorizičan po širenju lažnih vijesti i dezinformacija}} – već su [[Wikipedia:Čaršija#Demanti|detaljno demantirani]] kao dezinformacija, lažne vijesti i doslovno laganje u određenim mjestima. S obzirom na to da ste to spomenuli, a nije nešto naročito popularan tekst, nadam se da niste dio grupe i da nema sukoba interesa. Na kraju, gledajući stranice za razgovor ovih članaka koje ste povezali, ne mogu vidjeti da je bilo nekakvog intenzivnog pokušaja da razgovarate sem nečeg relativno kratkog kod [[Razgovor:Jakov Baltić|Jakova Baltića]]. Stoga <u>pokrenite na odgovarajućim stranicama za razgovor teme</u> koje se tiču konkretnog teksta koji je izbrisan ili koji želite dodati, a ne uspijevate, i argumentirano pokušajte doći do rješenja te pozovite nekoga od aktivnih urednika da to pogleda. Ja lično nemam vremena za ovu tematiku jer sam tanak s vremenom ovih dana, ali vjerujem da će neko od kolega imati vremena da se time pozabavi, vjerovatno Haris jer je upoznat s ovime. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:54, 1 april 2022 (CEST) ::U svom članku sam naveo dovoljan broj argumenata: citati iz objavljenih knjiga navedenih autora. Molim Vas da mi navedete ko su urednici kojima se mogu obratiti. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:57, 1 april 2022 (CEST) :::Od trenutno aktivnih, mislim da se [[User:Mhare|Mhare]] bavi ovim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 1 april 2022 (CEST) Ok, hvala! [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:53, 1 april 2022 (CEST) :Nisam stručnjak, ali koliko znam [[Bošnjaci|bošnjaštvo]] danas nije isto što i bošnjaštvo u vrijeme koje su smješteni subjekti o kojima je riječ. Bošnjak, Bosanac, Bošnjanin (i njihovi ekvivalenti u drugim jezicima Bosniaque, Bosniak, Bosniacus) termin je kojim su označavani svi ''Bosanci'', a to je moderni termin koji se koristi od 20 stoljeća do danas. :Vjerujem da možemo više izvora naći da su '''bosanski franjevci''', što se i poklapa s vremenom u kojem su živjeli i lingvističkom značenju tadašnjeg termina Bošnjaci. Sve to bi trebalo biti pokriveno ozbiljnijim referencama. Kako ih svrstava današnja bošnjačka historiografija, može se navesti, ali treba i naglasiti to, što je po načelu [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnosti]]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:51, 1 april 2022 (CEST) :: Odgovoreno [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:AnToni#Martin_Nedi%C4%87 ovdje]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:55, 2 april 2022 (CEST) Vidim da je ovdje bilo neke rasprave, i nadam se da je se stvar do sada riješila. Lijep pozdrav svima. {{Spomeni|Mrjazz123}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:21, 7 maj 2022 (CEST) Nije se ništa puno riješilo. Bez obzira koliko ja referenci i historijskih činjenica iznio, Antoni uporno uklanja. Na primjer, na članku o bosanskom franjevcu i historičaru fra Antunu Kneževiću spominjao sam njegovo bošnjaštvo i pri tome citirao 13 referenci. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo", i u tom dijelu je izbrisao podatak da je Knežević sve stanovnike Bosne nazivao Bošnjacima. Sličnu stvar je radio i sa nekim drugim člancima koja sam već gore spomenuo. Moja profesorica historije je na Filozofskom fakultetu, odsjek historija, odbranila diplomski rad na temu "Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo". Od nje sam koristio neke podatke za članak. Dakle, ovo je utvrđena historijska činjenjica. Ne razumijem što nekome toliko smeta historija, stvarno nije uredu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:58, 7 maj 2022 (CEST) == Pomoc pocetinku == Pozdrav, prvi put pravim wikipedia account sa namjerom postavljanje jedne biografije. Proces mi se čini jako komplikovan stoga trazim pomoć. Naime, koliko sam do sada shvatio, trebam napraviti account i napraviti 7 validnih edita nakon čega cu moći objaviti biografiju bez da je neko skine. Zanima me koliko je to tačno i da li postoji brži način, otovoren sam za sve opcije. Proces objašnjen u koracima bi mi mnogo pomogao. Unaprijed hvala na razumijevanju [[Korisnik:Cepovi|Cepovi]] ([[Razgovor s korisnikom:Cepovi|razgovor]]) 19:59, 25 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, EdinWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:13, 13 juni 2025 (CEST) p78t3u88lqym644dmrk1zjj9c6ean7d 3714016 3714004 2025-06-13T08:02:46Z Srđan 73336 /* Južna Srbija */ 3714016 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|'''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!'''}}|vrsta=sitnica}} <div style="margin: 10px; display:inline-block;">{{Dugme|Ostavi poruku / Leave a message|url=http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edinwiki&action=edit&section=new}}</div> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 2 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhive |maks_veličina_arhive = 300K |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(15d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhiva %(brojač)d }} == Tek napisana tema predložena za brisanje ?! == Poz. Juče sam napisao svoj prvi članak na wikipediji i danas kada sam ušao na link stoji mi da je predložena za brisanje. Ne znam koji je razlog, i molio bih ako je moguce da se to riješi. URL link-a je : https://bs.wikipedia.org/wiki/Jasminko_%C5%A0arac Poz Begla. [[Korisnik:Begla|Begla]] ([[Razgovor s korisnikom:Begla|razgovor]]) 09:40, 9 mart 2017 (CET) == {{tl|Infokutija ostrvo}} == Ja sam prenio čitavu kutiju sa en.wiki. Samo treba podesit da prikazuje tačkicu sa koordinata. To prepuštam tebi :) --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:37, 26 april 2017 (CEST) == Pravopis == Pozdrav. Po ulasku na stranicu [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]] primijetio sam jednu grešku u članku. Riječ je o pravilnom pisanju naziva općina Doboj Istok, odn. Doboj Jug. Ja sam stanovnik općine Doboj Istok i moram reći da je jedini ispravan naziv ovaj koji koristim, dakle, Doboj Istok, a neispravni su Doboj-Istok, Doboj istok, te Doboj-istok. Riječ je o tome da je općina registrovana pod tim nazivom te je to jedini ispravan naziv. Mislim da se to odnosi i na općinu Doboj Jug. Ukoliko je potrebno da priložim i neke dokumente koji potkrepljuju moju tvrdnju, nije problem, samo javite. – E. Skopljak : Poštovanje. Edinwiki već je mjesecima zauzet i rijetko kad navrati na Wiki, pa ću ja umjesto njega odgovoriti, a i "dežurni" sam za jezička i pravopisna pitanja ovdje. Baš sam jučer tražio kako je ispravno za ove općine. Na sajtu općine Istok nema crtice, a u ''Pravopisu bosanskoga jezika'' (školski priručnik iz 1999) piše s crticom, pa je iz tog razloga i ovdje tako stavljeno jer se vodimo pravopisom (ovo je jezički projekt). Nije problem promijeniti ovo; lično vjerujem da je tako registrovano. Hvala na ukazivanju. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:57, 26 oktobar 2017 (CEST) == Sarajevo calling == Jutro, ma evo standardno, pos'o kuća vikendica, žena djeca ljubavnica... (rimuje se) ;) radi se...--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:38, 9 mart 2018 (CET) == Lua skripte == Kad si već tu, pogledaj [[:meta:Special:Permalink/17568421#Lua scripts timing out|ovo]]. Gledao sam skripte, ali mi nije jasno do čega je. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:16, 9 mart 2018 (CET) : Kao što greška govori desio je se timeout, jer predugo traje dok se skripta završi i onda ga wiki samo stopira poslije odredjenog vremena. Brzi pogled mi govori da je konkretno problem u modulu [[Modul:Stanovništvo|Stanovništvo]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 18:41, 9 mart 2018 (CET) ::... pa normalno da je problem u modulu. To već znam. Mislio sam da pogledaš gdje je problem ''u'' modulu kad nađeš vremena. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:45, 9 mart 2018 (CET) ::: Kratko rješenje je da provjeriš [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grabovik_(Gora%C5%BEde)&diff=2916657&oldid=2913721 ukupne brojeve]. Dugo rješenje je da se taj modul djelimično ili potpuno na novo napiše i kako treba istestira, jer trenutno uopšte nije pregledno. Najbolje rješenje je da nađemo zamjenu sa nekim modulom sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:07, 9 mart 2018 (CET) :::: A joj, pa da... u brojevima je bio problem. :-) Popravio sam. P. S: Pokušao sam davno popraviti [[Grabovik (Goražde)#Stanovništvo|ovu]] fusnotu <sup>1</sup> da se pokazuje nakon naziva naroda, a ne ispred broja u tim tabelama, ali mi nije pošlo za rukom, pa ako ima nekakav lagan fix za to dok ne nađemo drugi modul, valjalo bi popraviti. Ako ne, nema veze. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:56, 9 mart 2018 (CET) ::::: Nema ''kvik fiks'' nažalost, jer se note dupliciraju i povezano je na nekoliko dijelova što zahtijeva dalje restrukturiranje koda. A ako počnem, kakav sam, odma ću sve na novo. :) Neka stoji za sad; bitno je da se one greške sada mogu ukloniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 22:35, 9 mart 2018 (CET) ==Edine Wikipediću== Da li je i kako moguće podnijeti molbu/zahtjev za pomilovanje nakon globalne zabrane?[[Korisnik:Homo erectus habilis|Homo erectus habilis]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo erectus habilis|razgovor]]) 23:42, 23 maj 2018 (CEST) : Zavisi do slučaja. O kome se radi? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:27, 24 maj 2018 (CEST) :: Pa Yahadzija, zar nisi skont'o? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:29, 24 maj 2018 (CEST) ; Nisam toliko promućuran, jer sam [[imbecil]] sa potvrom.[[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 20:01, 24 maj 2018 (CEST) ;Tražio sam pomilovanje za Yahadziju, nije ratni zločinac![[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 00:22, 25 maj 2018 (CEST) ::: Koliko vidim bilo je nekih problema oko izmjena i autorskih prava. Blokada je bila na 3 mjeseca i to još prošle godine, tako da je ona istekla što se bs-wikija tiče. Međutim, Yahadzija je također dobio blokade na drugim wikipedijama i na kraju globalnu blokadu, kao što se [[Posebno:SredisnjaAutent/Yahadzija|ovdje]] može vidjeti. To mu onemogućava pristup na svim projektima. Za raspravu/pomilovanje se može tamo obratiti gdje je blokada i postavljena. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:07, 25 maj 2018 (CEST) ==Ko je blokirao Yahadziju== Kome može podnijeti zahtjev za reviziju. Svi oni koji su tražili blokadu prihvatili su kasnije njegove članke. Sporne slike su njegove, a one su glavni povod (da li i razlog?) kažnjavanja. Prihvećene su samo one koje je posudio iz drugih Wikipedija ili uzeo iz knjiga. Može li to tako? Pretpostavlja se da je cijelu kampanju pokrenuo izvjesni C3r4 (što je provjerlivo u zapisniku). [[Korisnik:Shundohunter|Shundohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Shundohunter|razgovor]]) 00:43, 26 maj 2018 (CEST) : {{Spomeni|Shundohunter}}, Yahadzija, prestani praviti nove račune i pročitaj šta sam napisao ovdje: [[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus]]! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:11, 26 maj 2018 (CEST) == Pitanje == Šta je sa prijedlogom za pomilovanje korisnika Yahadzija? [[Posebno:Doprinos/104.218.63.55|104.218.63.55]] 13:41, 27 maj 2018 (CEST) == Edine == Koristit ći Wiki-1765 [[Korisnik:Wiki-1765|Wiki-1765]] ([[Razgovor s korisnikom:Wiki-1765|razgovor]]) 19:55, 4 juni 2018 (CEST) == Brisanje moje stranice == Poštovani, Molim vas odakle vam pravo da brisete moju stranicu sa Wikipedia, zašto ja ne bih imala pravo imati svoju stranicu?? Unaprijed zahvalna, Bojana Djurdjevic == CLDR == Ko može na CLDR promijeniti lokalni naziv jezika sa kodom ''it'' iz <s>talijanski</s> u ''italijanski''?--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:35, 9 august 2018 (CEST) : Ne znam, nisam to nikad istražio. Možda {{Spomeni|Srdjan_m}} zna? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:44, 10 august 2018 (CEST) :: {{Spomeni|C3r4}}: Mogu ja i {{plainlinks|url=http://u.cubeupload.com/srdjan/jwj513.png to sam već promijenio uz podršku kolega iz Googlea i Microsofta}} (budući da to i oni koriste) dok je trajao period za te promjene ove godine. Kad programi/kompanije ažuriraju verziju CDLR-a na 34 trebalo bi se promijeniti. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 07:56, 13 august 2018 (CEST) == Bosanski jezik == Pozdrav. Tek sam se prijavio na wikipediju iz cistog razloga da svojim radom doprinesem razvoju wikipedije na bosnaskom jeziku i krenuo sam od stranice UEFA Liga Prvaka gdje sam napravio odredjene promjene, al' sam dobio poruku u kojoj stoji da ne koristim bosanski jezik iako pisem na tom jeziku. Kako je to moguce i sta nisam napisao na bosanskom? : Pozdrav i dobrodošao na Wikipediju. Vidim da ti je {{Spomeni|C3r4}} vratio izmjene, tako da je najbolje kod njega da provjeriš zašto. —- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:39, 11 august 2018 (CEST) == Upit == Poštovani Edine, Nedavno sam se logovala na wikipediu na molbu moje prijateljice, Amire Medunjanin, da joj izmjenim fotografiju na https://en.wikipedia.org/wiki/Amira_Medunjanin to smo nakratko i uspjele, nakon čega mi je došlo da kršim autorska prava, pokusala sam još par puta sa drugim slikama,ali opet isto, nakon sto sam joj javila, ona je napravila racun, sto se isto dogodilo i njoj, bez obzira sto je slika njena i sto ima prava na istu. Nakon toga, pokusala sam jos par puta sa nekim drugim slikama, ali svaki puta me neki drugi administrator, editor ili volonter "ubije". Možete li nam pomoći da izvršimo izmjenu slike na wikipediji, ako treba mogu vam dati kontakt mail same Amira i ostale podatke, također sam i administrator na njenoj officijelnoj FB stranici. Dala mi je sva prava da za nju to odradim ali nam to nije uspjelo. Molim Vas da nam pomognete oko ovog malog ažuriranja fotografije i eventualno dijela teksta. Svako dobro Azra H aka [[Korisnik:Enigma666rock|Enigma666rock]] ([[Razgovor s korisnikom:Enigma666rock|razgovor]]) 13:45, 29 august 2018 (CEST)enigma666rock : Pozdrav Azra. Vidim da si već na commonsu postavila zahtjev, a tamo je neko već i reagovao ([[:commons:Commons:Undeletion_requests/Current_requests#File:Amira-Medunjaninimg.jpg]]). Trebaš prvo zatražiti da ti se blokada ukine, i tu je najbolje pratiti formalni proces i kako su ti već objasnili na stranici za razgovor. Pretpostavljam da si dalje upućenja uvezi autorskih prava itd. A u slučaju da nisi, možeš pogledati [[:en:Wikipedia:Uploading images]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:27, 29 august 2018 (CEST) ćao == Nominacija == U trenutku nominacije, tj. početka glasanja korisnik nije ispunjavao uvjete, nego je naknadno stekao broj izmjena, kako su dani išli. Tamo na komentarima piše mora imati ove izmjene do početka glasanja. A nije ih imao. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 10:41, 4 oktobar 2018 (CEST) : Sasvim si upravu! Tek sada vidim da su izmjene urađene poslije kandidature. 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:06, 4 oktobar 2018 (CEST) :: Prva izmjena bila je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinos/IndexAccount&offset=&limit=500&target=IndexAccount 20. septembra 2018.] Dan prije glasanja! Broji li se početak glasanja ili dan kada je glasano? Nije baš jasno...ali sami smo krivi, da to nismo regulisali!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:22, 4 oktobar 2018 (CEST) ::: U [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika#Administrator (sysop)|pravilima na koja je sâm GBL povezao]] nigdje ne piše da su morala nastati prije početka glasanja – samo piše da mora biti 150 ukupno, a 50 u posljednja 3 mjeseca (ne piše "3 mjeseca prije početka glasanja"). ZzK na [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Nova pravila za kandidiranje administratora|koji je Munja povezao]] još uvijek nije usvojen (samo se troje izjasnilo "za", a zamjerke u komentarima nisu uvršene u sâm zahtjev niti kao mogućnosti pri odabiru novih pravila, što je suprotno od riješenih ZzK-ova u kojima su zamjerke ispoštovane i izjasnilo se barem šestero, osmero ljudi ili generalno aktivni korisnici). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::Nominacija je pokrenuta 21 septembra 2018. u 11:00, nominacija traje 14 dana 0 sati 0 minuta 0 sekundi, pravo glasa imaju svi korisnici do početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije, te i u ovom slučaju zahtjevam sankcionisanje korisnika {{spomeni|AnToni}} '''zbog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 uplitanja u regularnost glasanja]'''! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:51, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Gdje u pravilima koje si povezao piše da pravo glasa imaju korisnici "od početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:00, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::::Kada sam u slučaju oduzimanja statusa GBL-u upozoravao na nedefinisanost postupka nije se reagovalo, bitno je bilo ukinuti administratorsko pravo i završiti s time! Da ne spominjem samovoljno naturanje pravila u toku glasanja što je umalo i prošlo. Tačno je da nije definisano, ni do početka ali ni do kraja procesa glasanja. Naravno da podrazumjevani uslovi moraju biti ispunjeni na samom početku procesa. Ali zar bi trebalo i misliš da tu granicu za broj izmjena treba pomjeriti do završetka glasanja? Pa da u tih 14 dana saradnik koji ima ukupno 101 izmjene bez ijedne izmjene u posljednja tri mjeseca forsirano skupi još 50 izmjena i ispuni pravo na glasanje. To je pokušaj uticanja na rezultate glasanja bez obzira kako bi ti eventualni saradnici glasali ako bi im se omogućilo takvo pravo!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:48, 4 oktobar 2018 (CEST) {{izvuci}} De ti meni reci Srdjane treba li u '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 ovom]''' slučaju izvršiti kakve sankcije prema korisniku {{spomeni|AnToni}}!? Je li ovo samovolja, kršenje pravila... kako bi ti definisao takav potez!? I kako definišeš svoju izjavu da korisnika koje opsuje treba blokirati na 1 dan, a korisnika koji navodi primjer o nečemu treba blokirati na primjer na 3 dana!? I kako bi definisao admnistratora koji izmjene drugog korisnika naziva [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Protokol&page=User%3AGolden+Bosnian+Lily idiotizmom]!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:15, 4 oktobar 2018 (CEST) : Kako bih to ''ja'' definirao? Mislim da sam to već rekao, ali evo opet: smatram da bi svi trebali biti aktivni u sprečavanju kršenja Wikipedijinih osnovnih principa – bilo da se to radi direktno ili proxyjem – kako administratori, tako i birokrati, što ja mislim da je u tom slučaju učinjeno. Nisam rekao da nekoga treba blokirati na jedan dan zbog psovanja<sup>1</sup> niti sam rekao da nekoga ko navodi primjer treba blokirati na tri dana. Koliko sam mogao primijetiti, Toni te je posljednji put blokirao zato što si [[Special:Diff/2955664|ovdje]] pod 4. tačkom napisao "ovo i ovo možemo karakterizirati kao vandalizam, idiotizam ili čak kao bezobrazluk" (ključna riječ "idiotizam") što je Toni u polju za razlog citirao (doduše bez navodnika, pa je možda zato tu nastala zabuna). To je stvarno bilo nepotrebno s tvoje strane, da nečije vrlo vjerovatne greške pogrešno okarakteriziraš i nazoveš idiotizmom. Kako bi se osjećao da ti nehotice par puta pritisneš mišem na nešto (i meni se barem dvaput desilo da nenamjerno pritisnem na [vrati] s mobitela), a neko ti krene naveliko predbacivati da je to idiotizam? Sigurno ne lijepo. : <sup>1</sup> Mala digresija: Koliko znam, mislim da blokiramo samo kad se vrijeđa psovanjem, a ne kad se psovke koriste ekspresivno u porukama (primjerice: "E jbg, nisam znao / izvini" i tome slično). Barem je takva praska na drugim wikijima, tipa en.wiki, de.wiki i slično. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:49, 4 oktobar 2018 (CEST) ::Po tvojoj logici dobio bih blok od jedan dan da sam opsovao nego postavio pitanje kako da nešto nazovemo? Ovo na kraju rečenice je upitnik. To znači da postavljam pitanje. A ako je upitnik na kraju rečenice to znači da korisnik nešto nekog pita. Dakle, kako da ja nazovem tu vrstu AnTonijevih izmjena? Ja AnTonijev postupak tumačim kao u vandalizam; jednom rečenicom: zloupotrebljavanje adminskih prava! Ono što {{spomeni|Edinwiki}} priča o "mom grehu" kao admina koji je blokirao drugog admina bez navodnih ovlasti uopće nesmatram ozbiljnim! Zašto! Pa jednostavno: pretpostavimo da imamo jednog birokratu i on radi šta hoće. Navodno, po nekim izmišljenim pravilima, koja nigdje ne pišu, taj birokrata može raditi šta hoće jer nema niko prava da ga zaustavi! Znači, on može raditi i vandalizam, nazivati druge korisnike kako god on želi, konačna odluka je u svim segmentima isključivo njegova te može jednostavno i da ignorira i tri posljednja konsenzusa!? Da bi taj birokrata bio smaknut čak nema niko pravo niti da ga nominira za oduzimanje tih istih prava koja mu je zajednica i dala!? I onda dođe "neko sa strane" '''ko je tu 5 dana od ostalih 365''' i počne neku vrstu svoje filozofije kako se adminska prava isključivo mogu izgubiti samo ako se zloupotrijebe ta "adminska" prava!?!?!? I onda, i kad i to nađemo, javi se opet "neko iz mase" tvrdeći da je greška u pravopisu ili nekakvom krivom tumačenju jezika. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:27, 4 oktobar 2018 (CEST) :::Uvijek smatram, odnosno smatrao sam, da je bolje korisnika blokirati na jedan dan nego pokretati postupak oduzimanja prava zbog možda i slučajne jedne greške. AnToni je tada uradio vandalizam, radi ga i sad namećući svoja pravila ignorišući na primjer konsenzus! Ako je donešen konsenzus ne vidim da je {{spomeni|AnToni}} još uvijek poništio svoje izmjene! Ili jeste!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:35, 4 oktobar 2018 (CEST) :::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Mislim da onda nisi dovoljno upućen kako ovo sve funkcioniše, jer to što navodiš da niko nije smjenjljiv jednostavno nije tačno. Za AnTonija i Srđana si pokrenuo već raspravu, i procedura ta će se do kraja ispoštovati. Tu imaš priliku da tačno navedeš gdje je počinjen vandalizam po tvom mišljenju itd. Tom procedurom ćemo ispitati dali je to smjenjivanje opravdano sa navedenim argumentima na osnovu pravila, ili zdravog razuma ako nebudemo imali ništa drugo. Oni koji odlučuju o ovome su stavljeni na tu poziciju sa povjerenjem zajednice, i stim po definiciji imaju pravo to da urade. Ukoliko se neko sa tim odlukama neslaže, što je isto moguće, može se žaliti onima iznad ove zajednice, a to mjesto bi bilo na Meti. :::: Isto da dodam da mi ovi tvoji pozivi i priča sve više i više prelaze na trolovanje. Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica u svoju ovu priču i postavljaš izazivajuće komentare. Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem. Vrijedan si korisnik i pokazao si u prošlosti da možeš mnogo toga dobrog učiniti, pisanjem članaka i saradnjom sa drugima (znam da smo zajedno dosta oko šablona sarađivali). Bilo bi šteta tu pozitivnu energiju izgubiti, i moj savjet bi ti bio da malo razmisliš o tome jer ovo što činiš u zadnje vrijeme to uglavnom nije. Ovo zadnje također važi i za druge. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:37, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Ja mislim da ti Edinwiki uopće nisi u toku a kako bi i bio kad si tu "5/365" dana, a inače se svi pozivate po "nekim funkcijama" te si onda dužan u tom smjeru i da radiš! Kao birokrata dužan si da odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju! I to redom, pitanje po pitanje a ne u globalu! I vjeruj, razmišljam da se obratim na Meti gdje ću zahtjevati za detaljnom istragom "revisionism of Ustashe supporters" pa ćemo vidjeti koliko ćemo dogurati! Neće mene niko - ama baš niko na takav način oslovljavati. Kao prvo reći takvo što nekom na primjer u Bosni i Hercegovini jeste krivično djelo te se može i pred zakonom odgovarati! Komentar koji si napisao: {{citat2|Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem.|}} ne priliči jednom birokrati što znači da direktno podržavaš postupke AnTonija (iako je to AnTonijeva zloupotreba ad. prava). Živimo u sistemu demokratije te za razliku od pojedinaca ne koristim riječnik "šuplja priča"/"prazna slama" ako dotična osoba misli drugačije. Ovo "pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem" tumačim čak i kao prijetnju. "Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica" - taj odgovor imaš '''[https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%3A%D0%A2%D1%80%D0%B3%2F%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%BE&type=revision&diff=20892562&oldid=20873255 ovdje]''' i '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5138728&oldid=5137779 ovdje]'''.--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:42, 4 oktobar 2018 (CEST) Za glasanje smo oduvijek praktikovali da se uzme u obzir početak glasanja kod brojanja izmjena, te bih se zato ovoga i držao (ali bilo bi dobro pojasniti ovo). Imajte na umu da kod oduzimanja statusa glasove nemožemo mjeriti jednako kao što to radimo za davanje statusa jer jednostavno nemamo pravila koja propisuju kako da tu postupamo. Koliko sam ja svjestan svaki ogranak wikipedije to rješava na svoj način, a i mi bi trebali uspostaviti ova pravila koja podržajemo i što mislimo da ima smisla. Dok neriješimo taj problem, smatram da je jedino što preostaje da se izvagaju svi argumenti za i protiv i onda napravi odluka. PS. Slučaj kod Tonija još nisam detaljno pogledao jer nažalost nemam puno vremena. Ali uhvatit ću priliku za koji dan pa ću i tamo reagovati. Tu uglavnom ima još vremena do slijedeće sedmice. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:21, 4 oktobar 2018 (CEST) : U pravu si vezano sa pravila, imamo slučaj glasanja od prije pola godine i taj princip koristiti dok ne promijene se ili detaljnije utvrde pravila. Drugi slučaj za oduzimanje prava je specifičniji.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:53, 4 oktobar 2018 (CEST) : U stvari, to je najbolja ideja. Trebalo bi izvagnuti argumente jer ne možemo sada ustanoviti konkretna pravila. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:23, 4 oktobar 2018 (CEST) == Brisanje komentara!? == '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3A%C4%8Car%C5%A1ija&type=revision&diff=2957088&oldid=2957086 Dozvoljeno]''' ili '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom%3AGolden_Bosnian_Lily&type=revision&diff=2957048&oldid=2955672 nije]'''?!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 06:58, 5 oktobar 2018 (CEST) == Radna akcija == Idemo u radnu akciju Edinwiki, a od mene više nema priče (osim vezano za konkretan rad na wikipediji kao i do sada). Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 07:28, 5 oktobar 2018 (CEST) : Da ja onda pobrišem onu moju stranicu što sam sinoć napravio? Ili da prije prebacimo započeti spiak sa moje stranice na tvoju projektnu stranicu?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:32, 5 oktobar 2018 (CEST) :: Mislim da bi najbolje bilo da ovo smjestimo na [[Wikipedia:Spisak smjernica]]. Dodao sam na spisak tamo na projektu. Znači, ili da premjestiš to tamo, ili da od nova počneš. Po meni je najbolje da držimo strukturu s en.wikija, jer nam je onda lakše uporediti šta imamo i šta nam nedostaje. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:40, 5 oktobar 2018 (CEST) :::Idemo onda sa strukturom en.wiki! Ono moje je bilo samo inicijalziranje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:07, 5 oktobar 2018 (CEST) == Gerrit == Pozdrav kolega, dobrodošao na svet gerrit.wikimedia.org ;) Želim ti sreću tamo. Kada budeš postavljao ''patcheve'', dodaj me kao ''reviewera''. Korisničko ime mi je isto kao i ovde. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Zoranzoki21|Zoranzoki21]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoranzoki21|razgovor]]) 00:15, 6 oktobar 2018 (CEST) : Pozdrav Zorane, i hvala na dobrodošlici. A to je mala izmjena koja mi već odavno stoji na spisku. Do sada sam te neke stvari lokalno rješavao, pa reko hajde da i to već tamo jednom riješim. Dodam te kod sljedećeg patcha. ;) PS. Odavno sam ja tamo registrovan, tako da neznam dali sam baš tako "nov". ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:08, 6 oktobar 2018 (CEST) == Objektivnost administratora == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|C3r4}}: Da vas uključim ovdje u diskusiju, jer vidim da niste u stanju da smirite situaciju. Pozivam vas na osnovu vaše dužnosti administratora da djelujete objektivno, i korektno ukoliko je pitanje bilo kakvog sukoba. Vidio sam nekoliko stvari iza kojih ne stojim, i nekoliko postupaka koje smatram da krše pravila. '''Blokiranje korisnika [[Korisnik:Mixastarcevic|Mixastarcevic]]''' # @Cera: Ako je korisnik [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= blokiran] samo na osnovu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964899&oldid=2964898 ove izmjene] onda smatram da je ovo pogrešan postupak. Blokade trebaju da budu preventivne, a ne kažnjavajuće ([[:en:Wikipedia:Blocking_policy#Purpose_and_goals]]). # @AnToni: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= Poništavanje] ove blokade istog korisnika bez prethodne diskusije sa Cerom mislim isto da nije na mjestu. Pored toga najviše zato što si sam upetljan u toj diskusiji i izmjenama. Uvijek se može zatražiti mišljenje ostalih administratora. '''Nacionalnost / etnicitet''' # @Cera, @AnToni: Stranica [[Nikola Tesla]] je zaštićena da bi se izbjegao rat izmjenama. Ok. Ali zašto se onda nakon toga ipak prave izmjene? @Toni [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2965033&oldid=2965032], @Cera [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964978&oldid=2964910]. Mislim da ste tu obojica pogriješili. Postoji dosta toga opisano ovdje: [[:en:Wikipedia:Edit warring]], pa bih vas pozvao da pročitate. Praksa je poslije ovakvog rata izmjena i zaštite stranice da se prvo postigne consensus, i tek poslije toga naprave izmjene. # @AnToni: Citiram sa stranice za razgovor: ''"..a diskusija o tome da li je Tesla bio Srbin je suvišna''": Svako ima pravo da reaguje na SZR i da svoje mišljenje, ukoliko je ono konstruktivno. Ukoliko je ista diskusija već prije vršena, onda se može referirati linkom. '''Nepotrebni komentari''' Ovakvi komentari nemaju smisla! Kako postići konstruktivan razgovor kada se ovakve izjave bacaju jedna prema drugom? # @Cera: "''Očigledno da ovaj vlasnik Wikipedije i kvaziadministrator AnToni gura prosrpsku i prohrvatsku tezu u svim mogućim člancima. Pošto je ovdje zabranjeno kritiziranje ovih nedodirljivih administratora''" Ovdje vas oboje kritikujem sa pozitivnom namjerom. Nadam se da ćete se sabrati i uvidjeti da vaš postupak nevodi ničemu, jer nije prvi put da se ovako nešto dešava. Važnije od toga: kršite pravila Wikipedije i nedržite se svoje dužnosti kao administrator da postupate po istim. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 17:55, 24 oktobar 2018 (CEST) : Blokada kolege, koji je dodao je neosnovana i uzrokovana rječju srpski,što Ceru odmah navodi na blokadu. Svako ko napiše nešto, a to njemu zvuči na srpski, vrijeđa ga sa neprimjernim komentarima ili ga blokira. Tomu treba stati u kraj. Postao je poznat i u "svijetu", pa su me u Lembergu pitali zašto se on tako ponaša...šta reći? Drugi nam se smiju ili stvaraju enciklopediju, a naš Cera patrolira i traži veljače i lepotu da blokira suradnike i korisnike. Blokirati nekoga zbog jedne riječi u članku je puno i previše, a razjurivanje novih korisnika neumjesnim komentarima je još gora stvar. Mora li se to tolerisati? Blokiranog sam deblokirao, da čovjek vidi da ovo nije grupa divljaka, koji čekaju da neko napiše srpski, pa da ga se blokira. Ovo šta se radi je presedan i postavljam svima pitanje, da li mu i dalje treba d::opustiti uvrede prema novim korisnicima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:29, 24 oktobar 2018 (CEST) :: Kratki odgovor na dugi esej kolege: vrlo dobro znam šta radim, nisam od jučer ovdje, i vrlo dobro "pročitam" ko ovdje radi vandalizam "slučajno" a ko namjerno dođe samo da bi napisao da je Kosovo dio Srbije ili da je prosinac umjesto decembra. Takve stvari uklanjam bez ikakve diskusije ili "konsenzusa". Nastojim praviti bosansku Wikipediju (aka Wikipediju na bosanskom jeziku) a ne da se uvlačim Srbima ili Hrvatima u pakš...!--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:27, 25 oktobar 2018 (CEST) ::: No problem je što naš jezik razumiju i ti "ozloglašeni" koji su inače i tvoje komšije i ravnopravi državljani tvoje domovine i oni imaju pravo surađivati na našem projektu I kultura govora ti je katastrofalna. Većina nas su akademici i tako se ne bi trebalo pisati. Nismo mi šaneri!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: Ti drugi ravnopravni građani i državljani moje i tvoje domovine imaju pravo pisati na 3 ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Prema tome, bujrum, imamo bs.wiki, sr.wiki i hr.wiki! Ovdje se pisalo, piše se i pisat će se isključivo bosanskim jezikom, za druge jezike nema niti će ikad biti mjesta! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:39, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Razumijem ja to. Ti si se učahurio u neku svoju viziju o nekom lokalizmu, koji je wiki projeku nepoznat. Nije moje da te mijenjam. Mir ist eigentlich wurscht! Kako mi ovdje kažemo!-[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: To nema veze sa lokalizmom. Jezik najbolje znaju lokalci. Čak i kada je u prenesenom značenju, ili bolje rečeno "između redova". Oni koji su na svojoj koži osjetili 90te "pušu i na hladno mlijeko" ako me razumiješ, a znam da znaš šta mislim.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 10:20, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Osjetio sam više nego ti, stariji sam pa me je to zakacilo kao učesnika a ti su vjerovatno bio posmatrač ili eventualna žrtvA. No rat se završio prije 20 godina i nama je cilj prenijeti znanje na sve one koji to trebajz. A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo. Samo mi to možemo promijeniti,jer ćemo inače izgubiti i korisnike i čitaoce. A o jeziku se ne bi puno petljao jer nisam kao ni ti filolog, pa neka oni odlučuju o tim stvarima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Ne razumijem dio rečenice: '''A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo.''' Pa i da smo najbolji opet bi imali loš glas a zna se i gdje i od koga! A ako pogledamo lične profile pojedinih administratora na facebooku, pa pobogu, pola ih veliča "Dražu Mihajlovića"! Treba li da spomenem i o kojim administratorima je riječ?!? Naravno, oni nisu revizionisti (zahvaljujući nekim drugim kriterijima). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:07, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Ne znam ko veliča Dražu! A ja nemam facebook stranicu, osim jednog bloga, ali on nema veze sa politikom, nego sa literaturom. Ima i kod nas onih koji veličaju ustaški pokret. I na tome treba poraditi. I to da je gorespomenuti rehabilitiran, nema veze ni sa nama ni sa wiki. Barem ne sa mnom.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:23, 25 oktobar 2018 (CEST) == Upozorenje == Cijenim Edinwiki to što pokušavaš da se pridržavaš pravila, jer upravo to radi AnToni i donedavno naš Srdjan. Kad smo veċ kod Srdjana, izgleda da nas je i on napustio. Bio je prošlog oktobra predmet verbalnog šikaniranja od strane dotičnog kojem je izgleda najprirodniji najniži način komuniciranja sa ostalim saradnicima. I sam si rekao da od njegovih optužbi o zloupotrebi administratorskih ovlaštenja nema ništa. Izgleda da se Srdjanu dobro zgadila "kulturna i na činjenicama zasnovana diskusija". Čovjek je samo lagano "okrenuo list" i nastavio da radi korisnije stvari u svom životu, nego da se bavi glupostima dotičnog, kojeg se izgleda ne smije nazvati pravim imenom po pitanju njegovog svjetonazora. Prošlog oktobra je mržnja prema momcima poput Srdjan i AnToni frcala na sve strane. Ja sam do tada samo radio moje kompozitore, Maje, Vizantijsku umjetnost i tako te stvari, ali kad sam vidio kako ih frajer provocira, jednostavno sam principijelno stao u njihovu odbranu. Ne volim nepravdu. Pročitaj u moje ime nekoliko poruka koje sam ovih dana dobio od njega. Ja ih nisam ni otvarao, a indirektno sam po reakciji AnTonija shvatio da mi je pisao i o konzumiranju svinjetine. Meni šalješ upozorenje, a nisi ni pogledao šta je meni naša "princeza" napisala. Da se odmah razumijemo, meni je wikipedija jedan lagani hobi i način da dam neki svoj doprinos, jer sam se ovdje u SAD-a lijepo snašao, a baš zato što imam lijep život hoċu makar na ovaj način da pomognem. Pogledaj samo GBL i njegov "dosije". Svađe i rasprave sa drugim saradnicima, nervni slom koji je doživio kad nas je demostrativno "napustio". Pogledaj mu korisničku stranicu i naċi ċeš "koncertne ostatke" od te ujdurme. Dobio je tim povodom čak i pjesmicu "Oj jaro jarane" Halida Muslimoviċa od jednog kolege sa sr-wikipedije. Čovjek mu poželio sve najbolje i da se "ne stresa puno". Pročitao si sigurno i njegov najnoviji biser kad je u završetku njegovog prijedloga onako u afektu "ispalio" kao "možeš okačiti kobili o rep". Mislim stvaaaarno!!!!! To ti je nivo razgovora koji njemu odgovara, a ovo nešto civilizacija i te stvari. Slobodno baci kroz prozor. Pozdrav tebi u snježnoj Holandiji od mene iz danas sunčanog i proljetnog Tennessee. Odoh na biciklo pa u park kraj jezera da uživam u novoj biciklističkoj stazi na ovoj ljepoti od vremena. P.S. Svrati češċe, jer garant ċe biti još mnogo bisera sa ovim tipom, kojem je život dosadan i koji je preozbiljno shvatio ovaj wiki projekat. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:52, 3 februar 2019 (CET) : GBL je dobio trajnu blokadu. Znači tog trolovanja neće ovdje više biti. Ali bez obzira ko šta govori, ne smije se dozvoliti da spadnemo na isti nivo i zato za svakoga važe ista pravila. Pozdrav nazad za Tennessee. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:28, 3 februar 2019 (CET) == Šabloni za datume == Vozdra Edine, Treba nam izmijeniti ove šablone: {{tl|Datum rođenja}}, {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}}, u slučaju ako neki od parametara ne postoji (uglavnom desi se kombinacija da ne postoji dan i/ili mjesec, a godine su uvijek prisutne), da ne prikazuje greške nego da računa sa parametrima koje ima. Možeš li ovo vidjeti? Ja sam haman završio sa prebacivanjem IK biografija u IK osoba. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:44, 21 februar 2019 (CET) : Vidim da je konceptualno jednako sa en.wiki, tj. parametri ti su obavezni. Jesi li provjerio kako to rade na en.wikiju ukoliko samo imamo na primjer godinu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:21, 22 februar 2019 (CET) :: Sad sam probao sa člankom [[Ibn-Sina]], na enwiki uzeo samo godine i uradio preview. Fercera bez pokazivanja grešaka. Oni rade preko modula Age. Treba i kod nas to dotjerat. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 19:35, 22 februar 2019 (CET) ::: Eto prenio sam. Izgleda da fercera. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:56, 22 februar 2019 (CET) :Fercera. Možeš li vidjeti i za ova druga dva šablona koja sam gore naveo :D. P.S. I u trenutnom šablonu prikazuje u engleskom formatu, npr. February 2, 2012. Treba 2. februar 2012. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:26, 22 februar 2019 (CET) :: Sada bi trebalo da je ok. Provjerio sam i ove šablone, trebalo bi da je uredu ovako sve. Možda koji još prijevod, ali to slobodno izmijeni ako šta vidiš. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:40, 22 februar 2019 (CET) ::: Super, radi sve. Samo još format/redoslijed: [dan]. [mjesec (slovima)] [godina]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:47, 22 februar 2019 (CET) :::: Dok ja to, deder ti [[Džabir ibn Hajjan|ove]] slučajeve. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:49, 22 februar 2019 (CET) :::: Eto ga.-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:00, 22 februar 2019 (CET) :::::Aferim... kontao sam ima li kakva mogućnost da se ukine obavještenje da nedostaje mjesec, jer lakše bi bilo izmijeniti šablon nego puno članaka... ili barem da se doda kategorija ako nedostaje mjesec. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:06, 22 februar 2019 (CET) :::::: Pa radi se baš o standardizaciji. Kako rade na en.wikiji? Ako kod nas nije po istom standardu, onda bi trebalo izmjeniti tamo gdje treba. A nije ni to teško, za to imamo botove. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:49, 22 februar 2019 (CET) == Treba mi pomoć == Pozdrav, novi sam na Wikipediji, napravio sam članak Husein Rakim Islamović, ali nije objavljen. Ne znam gdje griješim. Lijep pozdrav : {{Spomeni|Grivic Laskov}}: Članak [[Husein Rakim Islamović]] je objavljen. Koja vam pomoć tačno treba? Kao početnik korisno je također pregledati dobrodošlicu gdje vam je naprimjer objašnjeno da se potpisujete sa četiri tilde (<code><nowiki>~~~~</nowiki></code>) kada ostavite poruku na stranicama za razgovor. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:00, 26 februar 2019 (CET) == OTRS request == Hello Edinwiki, we have an [[ticket:2020012610002632|OTRS request]] regarding the article [[AIESEC]]. The request is asking if someone would review the outstanding pending changes on this article and either accept or decline them. We don't have a bswiki specific OTRS queue, and most of us don't read bs-. Would you mind taking a look? Best regards, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 04:02, 27 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Xaosflux}} It seems I don't have an account at OTRS to be able to see the content of the ticket. Asked DCB to create one for me. What's the complaint exactly? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:46, 27 januar 2020 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}} it is more of a 'request' then a 'complaint' - but it is about the pending changes backlog on that page, edits have been pending review for over four months. If the edits were accepted, or declined, I can close out the ticket. Thank you, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 13:54, 27 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Xaosflux}} I'll check it out and let you know here. I think it needs a bit of tweaking and then it can be accepted. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:12, 27 januar 2020 (CET) :::{{Spomeni|Edinwiki}} thank you. I can also close that OTRS ticket by letting them know there is a [[Posebno:StarePregledaneStranice|1104 day back log]] and they just will have to wait. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 15:18, 27 januar 2020 (CET) :::: {{Spomeni|Xaosflux}} Done. The article is now accepted. ;) (also thanks to {{Spomeni|Srdjan m}} and {{Spomeni|BosnianWikiS}}). -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:34, 27 januar 2020 (CET) ::::: Thank you all, I will close the OTRS ticket and let the requester know. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 17:27, 27 januar 2020 (CET) == Pitanje == Možeš li srediti [[Šablon:Mapa Marsa]]? Ogroman je. Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 22:59, 3 maj 2020 (CEST) == Spiskovi == Edine, obnovi ove silne spiskove već jednom, bolan, bolan. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> : Ok. {{Spomeni|EdinBot}} Hajde u akciju, čuo si mene, šta čekaš? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:36, 18 juni 2020 (CEST) :: Tu sam šefe, tebe čekam. Idemo. -- [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 15:39, 18 juni 2020 (CEST) == Pozivnica == {{DiscordD}} == Promjena korisničkog imena == Vidi molim te [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_preuzimanje_korisni%C4%8Dkog_imena ovo]! Znaš li zašto ne funkcioniše? Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:34, 24 oktobar 2020 (CEST) : Izgleda da je samo globalno moguće preko [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes Mete]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 24 oktobar 2020 (CEST) == Logo političke stranke == Pozdrav, Potrebno je promijeniti logo jedne političke stranke jer nije taj više u funkciji i napravljen je novi. Pa kako sad to, pokusao sam ali ne znam? ==Veličina članka== Da li čanak na bs.wiki mora biti duži od najdužeg (u pravilu en.wiki)? Da li se KWiki-ju moraju prevoditi podaci iz šablonskih baza podataka koje su svima dostupne? Možda to nije otkrio, pa mu sve prekratko? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:24, 4 maj 2021 (CEST) : Ne treba se '''meni''' ništa prevoditi. Članak treba imati pet rečenica, uz osnovnu wiki-"opremu". Takav je dogovor na ovom projektu. Šta tu nije jasno? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:26, 4 maj 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:11, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Prijava == Poštovani gosp. Edine, prijavio bih administratora AnToni zbog njegovih neopravdanih akcija kao administratora bosanske Wikipedije. U zadnje vrijeme mi često uklanja izmjene na mojim člancima u kojima sam pisao o Bošnjacima. Prvobitno sam objavio članak o [[Jakov Baltić|Jakovu Baltiću]] u kojem sam, između ostalog, napisao da je ''Fra Jakov Baltić, kao i mnogi drugi bosanski franjevci (Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i dr.) isticao svoj bošnjački nacionalni identitet što je ostalo zabilježeno u njegovom ljetopisu: “Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam”; “U jesen, kad se školski razred svrši, digoše nas Bošnjake”; “…svima nama Bošnjacim služiti može''. Pri tome sam, naravno, naveo izvor za ove citate u njegovoj knjizi "Godišnjak od Događaja crkvenih, svietskih, i promine vrimena u Bosni", str. 312, 127, 439. Međutim, AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat:''Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo jasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu'' i ''Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti''. Pored toga on tvrdi da ''bošnjački franjevci nisu nikada postojali''. Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog "vandalizma", "rata izmjena" i "spora oko sadržaja". Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj ''Godišnjak'' napisao na hrvatskom jeziku Jučer sam objavio članak o [[Martin Nedić|Martinu Nediću]] i u njemu sam, između ostalog napisao: ''Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća''. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog. Primijetio sam da je AnToni i na drugim člancima o bosanskim franjevcima uklanjao veoma sličan sadržaj kada se govori o njihovoj bošnjačkoj nacionalnog ideologiji. Na članku o [[Antun Knežević|Antunu Kneževiću]] AnToni je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Razlog njegovog uklanjanja jeste da ovaj podatak nije referenciran, iako je ova činjenica dokumentovana u mnogim knjigama. Na članku o [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] uklonio je izmjene, opet, o dijelu u kojem govori upravo o Jukićevoj bošnjačkoj ideologiji. Izbrisao je njegov poznati citati: ''...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...''. U infokutiji navedene osobe je uklonio podatak da je Jukićeva nacionalnost Bošnjačka i jezik bosanski. Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva moguće je uočiti kod mnogih bosanskih franjevac i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog ličnog angažmana u promovisanju i zaživljavanju ove ideologije u Bosni. Neki od franjevaca koji su zaneseni ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i drugi. Iako je njihova aktivnost dokumentirana u raznim knjigama, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke. Molim Vas da razmotrite očiglednu zloupotrebu pozicije administratora od strane AnToni-ja i da se poštuju historijske činjenice na bosanskoj Wikipediji. Želim da se vrate moje izmjene, koje se dokumentovane historijske činjenice i otključa moja stranica o Jakovu Baltiću. U buduće planiram pisat još članaka o bosanskim franjevcima i njihovom bošnjaštvu i sličnim temama. Primjedbe grupe profesora i studenata iz oblasti historije i političkih nauka iz Sarajeva na rad administratora AnToni članak: https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123 S poštovanjem. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:14, 1 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|Mrjazz123}}: Nekoliko stvari da razjasnimo. Prvo, ovo nije "bosanska Wikipedija", već je Wikipedia na bosanskom jeziku; dakle, nema nikakve veze s Bosnom (i Hercegovinom), Bosancima i tome slično, već je isključivo jezički projekt. Drugo, niko od nas nije gazda i šef projekta da bi mogao samostalno "razmotriti eventualnu zloupotrebu", pa tako ni Edin. Ako vam se ne sviđa nečiji rad, to se ne rješava ovakvim "prijavama" već prvo pokušate argumentirano objasniti na stranici za razgovor, onda ako nema ništa od dogovora s osobom s kojom ste u sukobu, pozovete druge urednike da se očituju ili da pogledaju (i pregledaju) spor i sačekate mišljenje; na kraju ćete imati konsenzusno stanje o nekom sporu; tek ako se poslije toga uspostavi da neko od administratora ne poštuje načela projekta onda možete ići na Čaršiju s problemom. Treće, navodi iz te "primjedbe" koje ste naveli od tzv. "grupe profesora i studenata" na portalu Klix – {{Plain link|https://raskrinkavanje.ba/medij/klix|koji je ocijenjen kao visokorizičan po širenju lažnih vijesti i dezinformacija}} – već su [[Wikipedia:Čaršija#Demanti|detaljno demantirani]] kao dezinformacija, lažne vijesti i doslovno laganje u određenim mjestima. S obzirom na to da ste to spomenuli, a nije nešto naročito popularan tekst, nadam se da niste dio grupe i da nema sukoba interesa. Na kraju, gledajući stranice za razgovor ovih članaka koje ste povezali, ne mogu vidjeti da je bilo nekakvog intenzivnog pokušaja da razgovarate sem nečeg relativno kratkog kod [[Razgovor:Jakov Baltić|Jakova Baltića]]. Stoga <u>pokrenite na odgovarajućim stranicama za razgovor teme</u> koje se tiču konkretnog teksta koji je izbrisan ili koji želite dodati, a ne uspijevate, i argumentirano pokušajte doći do rješenja te pozovite nekoga od aktivnih urednika da to pogleda. Ja lično nemam vremena za ovu tematiku jer sam tanak s vremenom ovih dana, ali vjerujem da će neko od kolega imati vremena da se time pozabavi, vjerovatno Haris jer je upoznat s ovime. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:54, 1 april 2022 (CEST) ::U svom članku sam naveo dovoljan broj argumenata: citati iz objavljenih knjiga navedenih autora. Molim Vas da mi navedete ko su urednici kojima se mogu obratiti. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:57, 1 april 2022 (CEST) :::Od trenutno aktivnih, mislim da se [[User:Mhare|Mhare]] bavi ovim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 1 april 2022 (CEST) Ok, hvala! [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:53, 1 april 2022 (CEST) :Nisam stručnjak, ali koliko znam [[Bošnjaci|bošnjaštvo]] danas nije isto što i bošnjaštvo u vrijeme koje su smješteni subjekti o kojima je riječ. Bošnjak, Bosanac, Bošnjanin (i njihovi ekvivalenti u drugim jezicima Bosniaque, Bosniak, Bosniacus) termin je kojim su označavani svi ''Bosanci'', a to je moderni termin koji se koristi od 20 stoljeća do danas. :Vjerujem da možemo više izvora naći da su '''bosanski franjevci''', što se i poklapa s vremenom u kojem su živjeli i lingvističkom značenju tadašnjeg termina Bošnjaci. Sve to bi trebalo biti pokriveno ozbiljnijim referencama. Kako ih svrstava današnja bošnjačka historiografija, može se navesti, ali treba i naglasiti to, što je po načelu [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnosti]]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:51, 1 april 2022 (CEST) :: Odgovoreno [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:AnToni#Martin_Nedi%C4%87 ovdje]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:55, 2 april 2022 (CEST) Vidim da je ovdje bilo neke rasprave, i nadam se da je se stvar do sada riješila. Lijep pozdrav svima. {{Spomeni|Mrjazz123}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:21, 7 maj 2022 (CEST) Nije se ništa puno riješilo. Bez obzira koliko ja referenci i historijskih činjenica iznio, Antoni uporno uklanja. Na primjer, na članku o bosanskom franjevcu i historičaru fra Antunu Kneževiću spominjao sam njegovo bošnjaštvo i pri tome citirao 13 referenci. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo", i u tom dijelu je izbrisao podatak da je Knežević sve stanovnike Bosne nazivao Bošnjacima. Sličnu stvar je radio i sa nekim drugim člancima koja sam već gore spomenuo. Moja profesorica historije je na Filozofskom fakultetu, odsjek historija, odbranila diplomski rad na temu "Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo". Od nje sam koristio neke podatke za članak. Dakle, ovo je utvrđena historijska činjenjica. Ne razumijem što nekome toliko smeta historija, stvarno nije uredu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:58, 7 maj 2022 (CEST) == Pomoc pocetinku == Pozdrav, prvi put pravim wikipedia account sa namjerom postavljanje jedne biografije. Proces mi se čini jako komplikovan stoga trazim pomoć. Naime, koliko sam do sada shvatio, trebam napraviti account i napraviti 7 validnih edita nakon čega cu moći objaviti biografiju bez da je neko skine. Zanima me koliko je to tačno i da li postoji brži način, otovoren sam za sve opcije. Proces objašnjen u koracima bi mi mnogo pomogao. Unaprijed hvala na razumijevanju [[Korisnik:Cepovi|Cepovi]] ([[Razgovor s korisnikom:Cepovi|razgovor]]) 19:59, 25 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, EdinWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:13, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo (kopiram [[Posebno:Diff/3714015|poruku s KWikijeve stranice za razgovor]] jer je pitanje isto postavljeno na dva mjesta). Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:02, 13 juni 2025 (CEST) 99sgi21ua5bwkp4vnv8o5lhixyfo3ax 3714020 3714016 2025-06-13T08:43:32Z 188.120.97.157 /* Južna Srbija */ odgovor 3714020 wikitext text/x-wiki 3714022 3714020 2025-06-13T09:43:54Z Salahudin Žujović Fan Group 170373 /* Južna Srbija */ 3714022 wikitext text/x-wiki 3714024 3714022 2025-06-13T09:54:02Z Srđan 73336 rv 3714024 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|'''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!'''}}|vrsta=sitnica}} <div style="margin: 10px; display:inline-block;">{{Dugme|Ostavi poruku / Leave a message|url=http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edinwiki&action=edit&section=new}}</div> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 2 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhive |maks_veličina_arhive = 300K |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(15d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhiva %(brojač)d }} == Tek napisana tema predložena za brisanje ?! == Poz. Juče sam napisao svoj prvi članak na wikipediji i danas kada sam ušao na link stoji mi da je predložena za brisanje. Ne znam koji je razlog, i molio bih ako je moguce da se to riješi. URL link-a je : https://bs.wikipedia.org/wiki/Jasminko_%C5%A0arac Poz Begla. [[Korisnik:Begla|Begla]] ([[Razgovor s korisnikom:Begla|razgovor]]) 09:40, 9 mart 2017 (CET) == {{tl|Infokutija ostrvo}} == Ja sam prenio čitavu kutiju sa en.wiki. Samo treba podesit da prikazuje tačkicu sa koordinata. To prepuštam tebi :) --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:37, 26 april 2017 (CEST) == Pravopis == Pozdrav. Po ulasku na stranicu [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]] primijetio sam jednu grešku u članku. Riječ je o pravilnom pisanju naziva općina Doboj Istok, odn. Doboj Jug. Ja sam stanovnik općine Doboj Istok i moram reći da je jedini ispravan naziv ovaj koji koristim, dakle, Doboj Istok, a neispravni su Doboj-Istok, Doboj istok, te Doboj-istok. Riječ je o tome da je općina registrovana pod tim nazivom te je to jedini ispravan naziv. Mislim da se to odnosi i na općinu Doboj Jug. Ukoliko je potrebno da priložim i neke dokumente koji potkrepljuju moju tvrdnju, nije problem, samo javite. – E. Skopljak : Poštovanje. Edinwiki već je mjesecima zauzet i rijetko kad navrati na Wiki, pa ću ja umjesto njega odgovoriti, a i "dežurni" sam za jezička i pravopisna pitanja ovdje. Baš sam jučer tražio kako je ispravno za ove općine. Na sajtu općine Istok nema crtice, a u ''Pravopisu bosanskoga jezika'' (školski priručnik iz 1999) piše s crticom, pa je iz tog razloga i ovdje tako stavljeno jer se vodimo pravopisom (ovo je jezički projekt). Nije problem promijeniti ovo; lično vjerujem da je tako registrovano. Hvala na ukazivanju. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:57, 26 oktobar 2017 (CEST) == Sarajevo calling == Jutro, ma evo standardno, pos'o kuća vikendica, žena djeca ljubavnica... (rimuje se) ;) radi se...--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:38, 9 mart 2018 (CET) == Lua skripte == Kad si već tu, pogledaj [[:meta:Special:Permalink/17568421#Lua scripts timing out|ovo]]. Gledao sam skripte, ali mi nije jasno do čega je. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:16, 9 mart 2018 (CET) : Kao što greška govori desio je se timeout, jer predugo traje dok se skripta završi i onda ga wiki samo stopira poslije odredjenog vremena. Brzi pogled mi govori da je konkretno problem u modulu [[Modul:Stanovništvo|Stanovništvo]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 18:41, 9 mart 2018 (CET) ::... pa normalno da je problem u modulu. To već znam. Mislio sam da pogledaš gdje je problem ''u'' modulu kad nađeš vremena. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:45, 9 mart 2018 (CET) ::: Kratko rješenje je da provjeriš [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grabovik_(Gora%C5%BEde)&diff=2916657&oldid=2913721 ukupne brojeve]. Dugo rješenje je da se taj modul djelimično ili potpuno na novo napiše i kako treba istestira, jer trenutno uopšte nije pregledno. Najbolje rješenje je da nađemo zamjenu sa nekim modulom sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:07, 9 mart 2018 (CET) :::: A joj, pa da... u brojevima je bio problem. :-) Popravio sam. P. S: Pokušao sam davno popraviti [[Grabovik (Goražde)#Stanovništvo|ovu]] fusnotu <sup>1</sup> da se pokazuje nakon naziva naroda, a ne ispred broja u tim tabelama, ali mi nije pošlo za rukom, pa ako ima nekakav lagan fix za to dok ne nađemo drugi modul, valjalo bi popraviti. Ako ne, nema veze. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:56, 9 mart 2018 (CET) ::::: Nema ''kvik fiks'' nažalost, jer se note dupliciraju i povezano je na nekoliko dijelova što zahtijeva dalje restrukturiranje koda. A ako počnem, kakav sam, odma ću sve na novo. :) Neka stoji za sad; bitno je da se one greške sada mogu ukloniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 22:35, 9 mart 2018 (CET) ==Edine Wikipediću== Da li je i kako moguće podnijeti molbu/zahtjev za pomilovanje nakon globalne zabrane?[[Korisnik:Homo erectus habilis|Homo erectus habilis]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo erectus habilis|razgovor]]) 23:42, 23 maj 2018 (CEST) : Zavisi do slučaja. O kome se radi? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:27, 24 maj 2018 (CEST) :: Pa Yahadzija, zar nisi skont'o? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:29, 24 maj 2018 (CEST) ; Nisam toliko promućuran, jer sam [[imbecil]] sa potvrom.[[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 20:01, 24 maj 2018 (CEST) ;Tražio sam pomilovanje za Yahadziju, nije ratni zločinac![[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 00:22, 25 maj 2018 (CEST) ::: Koliko vidim bilo je nekih problema oko izmjena i autorskih prava. Blokada je bila na 3 mjeseca i to još prošle godine, tako da je ona istekla što se bs-wikija tiče. Međutim, Yahadzija je također dobio blokade na drugim wikipedijama i na kraju globalnu blokadu, kao što se [[Posebno:SredisnjaAutent/Yahadzija|ovdje]] može vidjeti. To mu onemogućava pristup na svim projektima. Za raspravu/pomilovanje se može tamo obratiti gdje je blokada i postavljena. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:07, 25 maj 2018 (CEST) ==Ko je blokirao Yahadziju== Kome može podnijeti zahtjev za reviziju. Svi oni koji su tražili blokadu prihvatili su kasnije njegove članke. Sporne slike su njegove, a one su glavni povod (da li i razlog?) kažnjavanja. Prihvećene su samo one koje je posudio iz drugih Wikipedija ili uzeo iz knjiga. Može li to tako? Pretpostavlja se da je cijelu kampanju pokrenuo izvjesni C3r4 (što je provjerlivo u zapisniku). [[Korisnik:Shundohunter|Shundohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Shundohunter|razgovor]]) 00:43, 26 maj 2018 (CEST) : {{Spomeni|Shundohunter}}, Yahadzija, prestani praviti nove račune i pročitaj šta sam napisao ovdje: [[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus]]! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:11, 26 maj 2018 (CEST) == Pitanje == Šta je sa prijedlogom za pomilovanje korisnika Yahadzija? [[Posebno:Doprinos/104.218.63.55|104.218.63.55]] 13:41, 27 maj 2018 (CEST) == Edine == Koristit ći Wiki-1765 [[Korisnik:Wiki-1765|Wiki-1765]] ([[Razgovor s korisnikom:Wiki-1765|razgovor]]) 19:55, 4 juni 2018 (CEST) == Brisanje moje stranice == Poštovani, Molim vas odakle vam pravo da brisete moju stranicu sa Wikipedia, zašto ja ne bih imala pravo imati svoju stranicu?? Unaprijed zahvalna, Bojana Djurdjevic == CLDR == Ko može na CLDR promijeniti lokalni naziv jezika sa kodom ''it'' iz <s>talijanski</s> u ''italijanski''?--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:35, 9 august 2018 (CEST) : Ne znam, nisam to nikad istražio. Možda {{Spomeni|Srdjan_m}} zna? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:44, 10 august 2018 (CEST) :: {{Spomeni|C3r4}}: Mogu ja i {{plainlinks|url=http://u.cubeupload.com/srdjan/jwj513.png to sam već promijenio uz podršku kolega iz Googlea i Microsofta}} (budući da to i oni koriste) dok je trajao period za te promjene ove godine. Kad programi/kompanije ažuriraju verziju CDLR-a na 34 trebalo bi se promijeniti. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 07:56, 13 august 2018 (CEST) == Bosanski jezik == Pozdrav. Tek sam se prijavio na wikipediju iz cistog razloga da svojim radom doprinesem razvoju wikipedije na bosnaskom jeziku i krenuo sam od stranice UEFA Liga Prvaka gdje sam napravio odredjene promjene, al' sam dobio poruku u kojoj stoji da ne koristim bosanski jezik iako pisem na tom jeziku. Kako je to moguce i sta nisam napisao na bosanskom? : Pozdrav i dobrodošao na Wikipediju. Vidim da ti je {{Spomeni|C3r4}} vratio izmjene, tako da je najbolje kod njega da provjeriš zašto. —- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:39, 11 august 2018 (CEST) == Upit == Poštovani Edine, Nedavno sam se logovala na wikipediu na molbu moje prijateljice, Amire Medunjanin, da joj izmjenim fotografiju na https://en.wikipedia.org/wiki/Amira_Medunjanin to smo nakratko i uspjele, nakon čega mi je došlo da kršim autorska prava, pokusala sam još par puta sa drugim slikama,ali opet isto, nakon sto sam joj javila, ona je napravila racun, sto se isto dogodilo i njoj, bez obzira sto je slika njena i sto ima prava na istu. Nakon toga, pokusala sam jos par puta sa nekim drugim slikama, ali svaki puta me neki drugi administrator, editor ili volonter "ubije". Možete li nam pomoći da izvršimo izmjenu slike na wikipediji, ako treba mogu vam dati kontakt mail same Amira i ostale podatke, također sam i administrator na njenoj officijelnoj FB stranici. Dala mi je sva prava da za nju to odradim ali nam to nije uspjelo. Molim Vas da nam pomognete oko ovog malog ažuriranja fotografije i eventualno dijela teksta. Svako dobro Azra H aka [[Korisnik:Enigma666rock|Enigma666rock]] ([[Razgovor s korisnikom:Enigma666rock|razgovor]]) 13:45, 29 august 2018 (CEST)enigma666rock : Pozdrav Azra. Vidim da si već na commonsu postavila zahtjev, a tamo je neko već i reagovao ([[:commons:Commons:Undeletion_requests/Current_requests#File:Amira-Medunjaninimg.jpg]]). Trebaš prvo zatražiti da ti se blokada ukine, i tu je najbolje pratiti formalni proces i kako su ti već objasnili na stranici za razgovor. Pretpostavljam da si dalje upućenja uvezi autorskih prava itd. A u slučaju da nisi, možeš pogledati [[:en:Wikipedia:Uploading images]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:27, 29 august 2018 (CEST) ćao == Nominacija == U trenutku nominacije, tj. početka glasanja korisnik nije ispunjavao uvjete, nego je naknadno stekao broj izmjena, kako su dani išli. Tamo na komentarima piše mora imati ove izmjene do početka glasanja. A nije ih imao. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 10:41, 4 oktobar 2018 (CEST) : Sasvim si upravu! Tek sada vidim da su izmjene urađene poslije kandidature. 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:06, 4 oktobar 2018 (CEST) :: Prva izmjena bila je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinos/IndexAccount&offset=&limit=500&target=IndexAccount 20. septembra 2018.] Dan prije glasanja! Broji li se početak glasanja ili dan kada je glasano? Nije baš jasno...ali sami smo krivi, da to nismo regulisali!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:22, 4 oktobar 2018 (CEST) ::: U [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika#Administrator (sysop)|pravilima na koja je sâm GBL povezao]] nigdje ne piše da su morala nastati prije početka glasanja – samo piše da mora biti 150 ukupno, a 50 u posljednja 3 mjeseca (ne piše "3 mjeseca prije početka glasanja"). ZzK na [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Nova pravila za kandidiranje administratora|koji je Munja povezao]] još uvijek nije usvojen (samo se troje izjasnilo "za", a zamjerke u komentarima nisu uvršene u sâm zahtjev niti kao mogućnosti pri odabiru novih pravila, što je suprotno od riješenih ZzK-ova u kojima su zamjerke ispoštovane i izjasnilo se barem šestero, osmero ljudi ili generalno aktivni korisnici). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::Nominacija je pokrenuta 21 septembra 2018. u 11:00, nominacija traje 14 dana 0 sati 0 minuta 0 sekundi, pravo glasa imaju svi korisnici do početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije, te i u ovom slučaju zahtjevam sankcionisanje korisnika {{spomeni|AnToni}} '''zbog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 uplitanja u regularnost glasanja]'''! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:51, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Gdje u pravilima koje si povezao piše da pravo glasa imaju korisnici "od početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:00, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::::Kada sam u slučaju oduzimanja statusa GBL-u upozoravao na nedefinisanost postupka nije se reagovalo, bitno je bilo ukinuti administratorsko pravo i završiti s time! Da ne spominjem samovoljno naturanje pravila u toku glasanja što je umalo i prošlo. Tačno je da nije definisano, ni do početka ali ni do kraja procesa glasanja. Naravno da podrazumjevani uslovi moraju biti ispunjeni na samom početku procesa. Ali zar bi trebalo i misliš da tu granicu za broj izmjena treba pomjeriti do završetka glasanja? Pa da u tih 14 dana saradnik koji ima ukupno 101 izmjene bez ijedne izmjene u posljednja tri mjeseca forsirano skupi još 50 izmjena i ispuni pravo na glasanje. To je pokušaj uticanja na rezultate glasanja bez obzira kako bi ti eventualni saradnici glasali ako bi im se omogućilo takvo pravo!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:48, 4 oktobar 2018 (CEST) {{izvuci}} De ti meni reci Srdjane treba li u '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 ovom]''' slučaju izvršiti kakve sankcije prema korisniku {{spomeni|AnToni}}!? Je li ovo samovolja, kršenje pravila... kako bi ti definisao takav potez!? I kako definišeš svoju izjavu da korisnika koje opsuje treba blokirati na 1 dan, a korisnika koji navodi primjer o nečemu treba blokirati na primjer na 3 dana!? I kako bi definisao admnistratora koji izmjene drugog korisnika naziva [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Protokol&page=User%3AGolden+Bosnian+Lily idiotizmom]!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:15, 4 oktobar 2018 (CEST) : Kako bih to ''ja'' definirao? Mislim da sam to već rekao, ali evo opet: smatram da bi svi trebali biti aktivni u sprečavanju kršenja Wikipedijinih osnovnih principa – bilo da se to radi direktno ili proxyjem – kako administratori, tako i birokrati, što ja mislim da je u tom slučaju učinjeno. Nisam rekao da nekoga treba blokirati na jedan dan zbog psovanja<sup>1</sup> niti sam rekao da nekoga ko navodi primjer treba blokirati na tri dana. Koliko sam mogao primijetiti, Toni te je posljednji put blokirao zato što si [[Special:Diff/2955664|ovdje]] pod 4. tačkom napisao "ovo i ovo možemo karakterizirati kao vandalizam, idiotizam ili čak kao bezobrazluk" (ključna riječ "idiotizam") što je Toni u polju za razlog citirao (doduše bez navodnika, pa je možda zato tu nastala zabuna). To je stvarno bilo nepotrebno s tvoje strane, da nečije vrlo vjerovatne greške pogrešno okarakteriziraš i nazoveš idiotizmom. Kako bi se osjećao da ti nehotice par puta pritisneš mišem na nešto (i meni se barem dvaput desilo da nenamjerno pritisnem na [vrati] s mobitela), a neko ti krene naveliko predbacivati da je to idiotizam? Sigurno ne lijepo. : <sup>1</sup> Mala digresija: Koliko znam, mislim da blokiramo samo kad se vrijeđa psovanjem, a ne kad se psovke koriste ekspresivno u porukama (primjerice: "E jbg, nisam znao / izvini" i tome slično). Barem je takva praska na drugim wikijima, tipa en.wiki, de.wiki i slično. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:49, 4 oktobar 2018 (CEST) ::Po tvojoj logici dobio bih blok od jedan dan da sam opsovao nego postavio pitanje kako da nešto nazovemo? Ovo na kraju rečenice je upitnik. To znači da postavljam pitanje. A ako je upitnik na kraju rečenice to znači da korisnik nešto nekog pita. Dakle, kako da ja nazovem tu vrstu AnTonijevih izmjena? Ja AnTonijev postupak tumačim kao u vandalizam; jednom rečenicom: zloupotrebljavanje adminskih prava! Ono što {{spomeni|Edinwiki}} priča o "mom grehu" kao admina koji je blokirao drugog admina bez navodnih ovlasti uopće nesmatram ozbiljnim! Zašto! Pa jednostavno: pretpostavimo da imamo jednog birokratu i on radi šta hoće. Navodno, po nekim izmišljenim pravilima, koja nigdje ne pišu, taj birokrata može raditi šta hoće jer nema niko prava da ga zaustavi! Znači, on može raditi i vandalizam, nazivati druge korisnike kako god on želi, konačna odluka je u svim segmentima isključivo njegova te može jednostavno i da ignorira i tri posljednja konsenzusa!? Da bi taj birokrata bio smaknut čak nema niko pravo niti da ga nominira za oduzimanje tih istih prava koja mu je zajednica i dala!? I onda dođe "neko sa strane" '''ko je tu 5 dana od ostalih 365''' i počne neku vrstu svoje filozofije kako se adminska prava isključivo mogu izgubiti samo ako se zloupotrijebe ta "adminska" prava!?!?!? I onda, i kad i to nađemo, javi se opet "neko iz mase" tvrdeći da je greška u pravopisu ili nekakvom krivom tumačenju jezika. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:27, 4 oktobar 2018 (CEST) :::Uvijek smatram, odnosno smatrao sam, da je bolje korisnika blokirati na jedan dan nego pokretati postupak oduzimanja prava zbog možda i slučajne jedne greške. AnToni je tada uradio vandalizam, radi ga i sad namećući svoja pravila ignorišući na primjer konsenzus! Ako je donešen konsenzus ne vidim da je {{spomeni|AnToni}} još uvijek poništio svoje izmjene! Ili jeste!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:35, 4 oktobar 2018 (CEST) :::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Mislim da onda nisi dovoljno upućen kako ovo sve funkcioniše, jer to što navodiš da niko nije smjenjljiv jednostavno nije tačno. Za AnTonija i Srđana si pokrenuo već raspravu, i procedura ta će se do kraja ispoštovati. Tu imaš priliku da tačno navedeš gdje je počinjen vandalizam po tvom mišljenju itd. Tom procedurom ćemo ispitati dali je to smjenjivanje opravdano sa navedenim argumentima na osnovu pravila, ili zdravog razuma ako nebudemo imali ništa drugo. Oni koji odlučuju o ovome su stavljeni na tu poziciju sa povjerenjem zajednice, i stim po definiciji imaju pravo to da urade. Ukoliko se neko sa tim odlukama neslaže, što je isto moguće, može se žaliti onima iznad ove zajednice, a to mjesto bi bilo na Meti. :::: Isto da dodam da mi ovi tvoji pozivi i priča sve više i više prelaze na trolovanje. Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica u svoju ovu priču i postavljaš izazivajuće komentare. Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem. Vrijedan si korisnik i pokazao si u prošlosti da možeš mnogo toga dobrog učiniti, pisanjem članaka i saradnjom sa drugima (znam da smo zajedno dosta oko šablona sarađivali). Bilo bi šteta tu pozitivnu energiju izgubiti, i moj savjet bi ti bio da malo razmisliš o tome jer ovo što činiš u zadnje vrijeme to uglavnom nije. Ovo zadnje također važi i za druge. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:37, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Ja mislim da ti Edinwiki uopće nisi u toku a kako bi i bio kad si tu "5/365" dana, a inače se svi pozivate po "nekim funkcijama" te si onda dužan u tom smjeru i da radiš! Kao birokrata dužan si da odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju! I to redom, pitanje po pitanje a ne u globalu! I vjeruj, razmišljam da se obratim na Meti gdje ću zahtjevati za detaljnom istragom "revisionism of Ustashe supporters" pa ćemo vidjeti koliko ćemo dogurati! Neće mene niko - ama baš niko na takav način oslovljavati. Kao prvo reći takvo što nekom na primjer u Bosni i Hercegovini jeste krivično djelo te se može i pred zakonom odgovarati! Komentar koji si napisao: {{citat2|Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem.|}} ne priliči jednom birokrati što znači da direktno podržavaš postupke AnTonija (iako je to AnTonijeva zloupotreba ad. prava). Živimo u sistemu demokratije te za razliku od pojedinaca ne koristim riječnik "šuplja priča"/"prazna slama" ako dotična osoba misli drugačije. Ovo "pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem" tumačim čak i kao prijetnju. "Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica" - taj odgovor imaš '''[https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%3A%D0%A2%D1%80%D0%B3%2F%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%BE&type=revision&diff=20892562&oldid=20873255 ovdje]''' i '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5138728&oldid=5137779 ovdje]'''.--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:42, 4 oktobar 2018 (CEST) Za glasanje smo oduvijek praktikovali da se uzme u obzir početak glasanja kod brojanja izmjena, te bih se zato ovoga i držao (ali bilo bi dobro pojasniti ovo). Imajte na umu da kod oduzimanja statusa glasove nemožemo mjeriti jednako kao što to radimo za davanje statusa jer jednostavno nemamo pravila koja propisuju kako da tu postupamo. Koliko sam ja svjestan svaki ogranak wikipedije to rješava na svoj način, a i mi bi trebali uspostaviti ova pravila koja podržajemo i što mislimo da ima smisla. Dok neriješimo taj problem, smatram da je jedino što preostaje da se izvagaju svi argumenti za i protiv i onda napravi odluka. PS. Slučaj kod Tonija još nisam detaljno pogledao jer nažalost nemam puno vremena. Ali uhvatit ću priliku za koji dan pa ću i tamo reagovati. Tu uglavnom ima još vremena do slijedeće sedmice. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:21, 4 oktobar 2018 (CEST) : U pravu si vezano sa pravila, imamo slučaj glasanja od prije pola godine i taj princip koristiti dok ne promijene se ili detaljnije utvrde pravila. Drugi slučaj za oduzimanje prava je specifičniji.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:53, 4 oktobar 2018 (CEST) : U stvari, to je najbolja ideja. Trebalo bi izvagnuti argumente jer ne možemo sada ustanoviti konkretna pravila. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:23, 4 oktobar 2018 (CEST) == Brisanje komentara!? == '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3A%C4%8Car%C5%A1ija&type=revision&diff=2957088&oldid=2957086 Dozvoljeno]''' ili '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom%3AGolden_Bosnian_Lily&type=revision&diff=2957048&oldid=2955672 nije]'''?!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 06:58, 5 oktobar 2018 (CEST) == Radna akcija == Idemo u radnu akciju Edinwiki, a od mene više nema priče (osim vezano za konkretan rad na wikipediji kao i do sada). Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 07:28, 5 oktobar 2018 (CEST) : Da ja onda pobrišem onu moju stranicu što sam sinoć napravio? Ili da prije prebacimo započeti spiak sa moje stranice na tvoju projektnu stranicu?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:32, 5 oktobar 2018 (CEST) :: Mislim da bi najbolje bilo da ovo smjestimo na [[Wikipedia:Spisak smjernica]]. Dodao sam na spisak tamo na projektu. Znači, ili da premjestiš to tamo, ili da od nova počneš. Po meni je najbolje da držimo strukturu s en.wikija, jer nam je onda lakše uporediti šta imamo i šta nam nedostaje. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:40, 5 oktobar 2018 (CEST) :::Idemo onda sa strukturom en.wiki! Ono moje je bilo samo inicijalziranje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:07, 5 oktobar 2018 (CEST) == Gerrit == Pozdrav kolega, dobrodošao na svet gerrit.wikimedia.org ;) Želim ti sreću tamo. Kada budeš postavljao ''patcheve'', dodaj me kao ''reviewera''. Korisničko ime mi je isto kao i ovde. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Zoranzoki21|Zoranzoki21]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoranzoki21|razgovor]]) 00:15, 6 oktobar 2018 (CEST) : Pozdrav Zorane, i hvala na dobrodošlici. A to je mala izmjena koja mi već odavno stoji na spisku. Do sada sam te neke stvari lokalno rješavao, pa reko hajde da i to već tamo jednom riješim. Dodam te kod sljedećeg patcha. ;) PS. Odavno sam ja tamo registrovan, tako da neznam dali sam baš tako "nov". ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:08, 6 oktobar 2018 (CEST) == Objektivnost administratora == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|C3r4}}: Da vas uključim ovdje u diskusiju, jer vidim da niste u stanju da smirite situaciju. Pozivam vas na osnovu vaše dužnosti administratora da djelujete objektivno, i korektno ukoliko je pitanje bilo kakvog sukoba. Vidio sam nekoliko stvari iza kojih ne stojim, i nekoliko postupaka koje smatram da krše pravila. '''Blokiranje korisnika [[Korisnik:Mixastarcevic|Mixastarcevic]]''' # @Cera: Ako je korisnik [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= blokiran] samo na osnovu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964899&oldid=2964898 ove izmjene] onda smatram da je ovo pogrešan postupak. Blokade trebaju da budu preventivne, a ne kažnjavajuće ([[:en:Wikipedia:Blocking_policy#Purpose_and_goals]]). # @AnToni: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= Poništavanje] ove blokade istog korisnika bez prethodne diskusije sa Cerom mislim isto da nije na mjestu. Pored toga najviše zato što si sam upetljan u toj diskusiji i izmjenama. Uvijek se može zatražiti mišljenje ostalih administratora. '''Nacionalnost / etnicitet''' # @Cera, @AnToni: Stranica [[Nikola Tesla]] je zaštićena da bi se izbjegao rat izmjenama. Ok. Ali zašto se onda nakon toga ipak prave izmjene? @Toni [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2965033&oldid=2965032], @Cera [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964978&oldid=2964910]. Mislim da ste tu obojica pogriješili. Postoji dosta toga opisano ovdje: [[:en:Wikipedia:Edit warring]], pa bih vas pozvao da pročitate. Praksa je poslije ovakvog rata izmjena i zaštite stranice da se prvo postigne consensus, i tek poslije toga naprave izmjene. # @AnToni: Citiram sa stranice za razgovor: ''"..a diskusija o tome da li je Tesla bio Srbin je suvišna''": Svako ima pravo da reaguje na SZR i da svoje mišljenje, ukoliko je ono konstruktivno. Ukoliko je ista diskusija već prije vršena, onda se može referirati linkom. '''Nepotrebni komentari''' Ovakvi komentari nemaju smisla! Kako postići konstruktivan razgovor kada se ovakve izjave bacaju jedna prema drugom? # @Cera: "''Očigledno da ovaj vlasnik Wikipedije i kvaziadministrator AnToni gura prosrpsku i prohrvatsku tezu u svim mogućim člancima. Pošto je ovdje zabranjeno kritiziranje ovih nedodirljivih administratora''" Ovdje vas oboje kritikujem sa pozitivnom namjerom. Nadam se da ćete se sabrati i uvidjeti da vaš postupak nevodi ničemu, jer nije prvi put da se ovako nešto dešava. Važnije od toga: kršite pravila Wikipedije i nedržite se svoje dužnosti kao administrator da postupate po istim. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 17:55, 24 oktobar 2018 (CEST) : Blokada kolege, koji je dodao je neosnovana i uzrokovana rječju srpski,što Ceru odmah navodi na blokadu. Svako ko napiše nešto, a to njemu zvuči na srpski, vrijeđa ga sa neprimjernim komentarima ili ga blokira. Tomu treba stati u kraj. Postao je poznat i u "svijetu", pa su me u Lembergu pitali zašto se on tako ponaša...šta reći? Drugi nam se smiju ili stvaraju enciklopediju, a naš Cera patrolira i traži veljače i lepotu da blokira suradnike i korisnike. Blokirati nekoga zbog jedne riječi u članku je puno i previše, a razjurivanje novih korisnika neumjesnim komentarima je još gora stvar. Mora li se to tolerisati? Blokiranog sam deblokirao, da čovjek vidi da ovo nije grupa divljaka, koji čekaju da neko napiše srpski, pa da ga se blokira. Ovo šta se radi je presedan i postavljam svima pitanje, da li mu i dalje treba d::opustiti uvrede prema novim korisnicima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:29, 24 oktobar 2018 (CEST) :: Kratki odgovor na dugi esej kolege: vrlo dobro znam šta radim, nisam od jučer ovdje, i vrlo dobro "pročitam" ko ovdje radi vandalizam "slučajno" a ko namjerno dođe samo da bi napisao da je Kosovo dio Srbije ili da je prosinac umjesto decembra. Takve stvari uklanjam bez ikakve diskusije ili "konsenzusa". Nastojim praviti bosansku Wikipediju (aka Wikipediju na bosanskom jeziku) a ne da se uvlačim Srbima ili Hrvatima u pakš...!--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:27, 25 oktobar 2018 (CEST) ::: No problem je što naš jezik razumiju i ti "ozloglašeni" koji su inače i tvoje komšije i ravnopravi državljani tvoje domovine i oni imaju pravo surađivati na našem projektu I kultura govora ti je katastrofalna. Većina nas su akademici i tako se ne bi trebalo pisati. Nismo mi šaneri!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: Ti drugi ravnopravni građani i državljani moje i tvoje domovine imaju pravo pisati na 3 ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Prema tome, bujrum, imamo bs.wiki, sr.wiki i hr.wiki! Ovdje se pisalo, piše se i pisat će se isključivo bosanskim jezikom, za druge jezike nema niti će ikad biti mjesta! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:39, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Razumijem ja to. Ti si se učahurio u neku svoju viziju o nekom lokalizmu, koji je wiki projeku nepoznat. Nije moje da te mijenjam. Mir ist eigentlich wurscht! Kako mi ovdje kažemo!-[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: To nema veze sa lokalizmom. Jezik najbolje znaju lokalci. Čak i kada je u prenesenom značenju, ili bolje rečeno "između redova". Oni koji su na svojoj koži osjetili 90te "pušu i na hladno mlijeko" ako me razumiješ, a znam da znaš šta mislim.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 10:20, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Osjetio sam više nego ti, stariji sam pa me je to zakacilo kao učesnika a ti su vjerovatno bio posmatrač ili eventualna žrtvA. No rat se završio prije 20 godina i nama je cilj prenijeti znanje na sve one koji to trebajz. A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo. Samo mi to možemo promijeniti,jer ćemo inače izgubiti i korisnike i čitaoce. A o jeziku se ne bi puno petljao jer nisam kao ni ti filolog, pa neka oni odlučuju o tim stvarima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Ne razumijem dio rečenice: '''A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo.''' Pa i da smo najbolji opet bi imali loš glas a zna se i gdje i od koga! A ako pogledamo lične profile pojedinih administratora na facebooku, pa pobogu, pola ih veliča "Dražu Mihajlovića"! Treba li da spomenem i o kojim administratorima je riječ?!? Naravno, oni nisu revizionisti (zahvaljujući nekim drugim kriterijima). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:07, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Ne znam ko veliča Dražu! A ja nemam facebook stranicu, osim jednog bloga, ali on nema veze sa politikom, nego sa literaturom. Ima i kod nas onih koji veličaju ustaški pokret. I na tome treba poraditi. I to da je gorespomenuti rehabilitiran, nema veze ni sa nama ni sa wiki. Barem ne sa mnom.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:23, 25 oktobar 2018 (CEST) == Upozorenje == Cijenim Edinwiki to što pokušavaš da se pridržavaš pravila, jer upravo to radi AnToni i donedavno naš Srdjan. Kad smo veċ kod Srdjana, izgleda da nas je i on napustio. Bio je prošlog oktobra predmet verbalnog šikaniranja od strane dotičnog kojem je izgleda najprirodniji najniži način komuniciranja sa ostalim saradnicima. I sam si rekao da od njegovih optužbi o zloupotrebi administratorskih ovlaštenja nema ništa. Izgleda da se Srdjanu dobro zgadila "kulturna i na činjenicama zasnovana diskusija". Čovjek je samo lagano "okrenuo list" i nastavio da radi korisnije stvari u svom životu, nego da se bavi glupostima dotičnog, kojeg se izgleda ne smije nazvati pravim imenom po pitanju njegovog svjetonazora. Prošlog oktobra je mržnja prema momcima poput Srdjan i AnToni frcala na sve strane. Ja sam do tada samo radio moje kompozitore, Maje, Vizantijsku umjetnost i tako te stvari, ali kad sam vidio kako ih frajer provocira, jednostavno sam principijelno stao u njihovu odbranu. Ne volim nepravdu. Pročitaj u moje ime nekoliko poruka koje sam ovih dana dobio od njega. Ja ih nisam ni otvarao, a indirektno sam po reakciji AnTonija shvatio da mi je pisao i o konzumiranju svinjetine. Meni šalješ upozorenje, a nisi ni pogledao šta je meni naša "princeza" napisala. Da se odmah razumijemo, meni je wikipedija jedan lagani hobi i način da dam neki svoj doprinos, jer sam se ovdje u SAD-a lijepo snašao, a baš zato što imam lijep život hoċu makar na ovaj način da pomognem. Pogledaj samo GBL i njegov "dosije". Svađe i rasprave sa drugim saradnicima, nervni slom koji je doživio kad nas je demostrativno "napustio". Pogledaj mu korisničku stranicu i naċi ċeš "koncertne ostatke" od te ujdurme. Dobio je tim povodom čak i pjesmicu "Oj jaro jarane" Halida Muslimoviċa od jednog kolege sa sr-wikipedije. Čovjek mu poželio sve najbolje i da se "ne stresa puno". Pročitao si sigurno i njegov najnoviji biser kad je u završetku njegovog prijedloga onako u afektu "ispalio" kao "možeš okačiti kobili o rep". Mislim stvaaaarno!!!!! To ti je nivo razgovora koji njemu odgovara, a ovo nešto civilizacija i te stvari. Slobodno baci kroz prozor. Pozdrav tebi u snježnoj Holandiji od mene iz danas sunčanog i proljetnog Tennessee. Odoh na biciklo pa u park kraj jezera da uživam u novoj biciklističkoj stazi na ovoj ljepoti od vremena. P.S. Svrati češċe, jer garant ċe biti još mnogo bisera sa ovim tipom, kojem je život dosadan i koji je preozbiljno shvatio ovaj wiki projekat. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:52, 3 februar 2019 (CET) : GBL je dobio trajnu blokadu. Znači tog trolovanja neće ovdje više biti. Ali bez obzira ko šta govori, ne smije se dozvoliti da spadnemo na isti nivo i zato za svakoga važe ista pravila. Pozdrav nazad za Tennessee. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:28, 3 februar 2019 (CET) == Šabloni za datume == Vozdra Edine, Treba nam izmijeniti ove šablone: {{tl|Datum rođenja}}, {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}}, u slučaju ako neki od parametara ne postoji (uglavnom desi se kombinacija da ne postoji dan i/ili mjesec, a godine su uvijek prisutne), da ne prikazuje greške nego da računa sa parametrima koje ima. Možeš li ovo vidjeti? Ja sam haman završio sa prebacivanjem IK biografija u IK osoba. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:44, 21 februar 2019 (CET) : Vidim da je konceptualno jednako sa en.wiki, tj. parametri ti su obavezni. Jesi li provjerio kako to rade na en.wikiju ukoliko samo imamo na primjer godinu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:21, 22 februar 2019 (CET) :: Sad sam probao sa člankom [[Ibn-Sina]], na enwiki uzeo samo godine i uradio preview. Fercera bez pokazivanja grešaka. Oni rade preko modula Age. Treba i kod nas to dotjerat. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 19:35, 22 februar 2019 (CET) ::: Eto prenio sam. Izgleda da fercera. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 19:56, 22 februar 2019 (CET) :Fercera. Možeš li vidjeti i za ova druga dva šablona koja sam gore naveo :D. P.S. I u trenutnom šablonu prikazuje u engleskom formatu, npr. February 2, 2012. Treba 2. februar 2012. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:26, 22 februar 2019 (CET) :: Sada bi trebalo da je ok. Provjerio sam i ove šablone, trebalo bi da je uredu ovako sve. Možda koji još prijevod, ali to slobodno izmijeni ako šta vidiš. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:40, 22 februar 2019 (CET) ::: Super, radi sve. Samo još format/redoslijed: [dan]. [mjesec (slovima)] [godina]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:47, 22 februar 2019 (CET) :::: Dok ja to, deder ti [[Džabir ibn Hajjan|ove]] slučajeve. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:49, 22 februar 2019 (CET) :::: Eto ga.-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:00, 22 februar 2019 (CET) :::::Aferim... kontao sam ima li kakva mogućnost da se ukine obavještenje da nedostaje mjesec, jer lakše bi bilo izmijeniti šablon nego puno članaka... ili barem da se doda kategorija ako nedostaje mjesec. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:06, 22 februar 2019 (CET) :::::: Pa radi se baš o standardizaciji. Kako rade na en.wikiji? Ako kod nas nije po istom standardu, onda bi trebalo izmjeniti tamo gdje treba. A nije ni to teško, za to imamo botove. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:49, 22 februar 2019 (CET) == Treba mi pomoć == Pozdrav, novi sam na Wikipediji, napravio sam članak Husein Rakim Islamović, ali nije objavljen. Ne znam gdje griješim. Lijep pozdrav : {{Spomeni|Grivic Laskov}}: Članak [[Husein Rakim Islamović]] je objavljen. Koja vam pomoć tačno treba? Kao početnik korisno je također pregledati dobrodošlicu gdje vam je naprimjer objašnjeno da se potpisujete sa četiri tilde (<code><nowiki>~~~~</nowiki></code>) kada ostavite poruku na stranicama za razgovor. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:00, 26 februar 2019 (CET) == OTRS request == Hello Edinwiki, we have an [[ticket:2020012610002632|OTRS request]] regarding the article [[AIESEC]]. The request is asking if someone would review the outstanding pending changes on this article and either accept or decline them. We don't have a bswiki specific OTRS queue, and most of us don't read bs-. Would you mind taking a look? Best regards, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 04:02, 27 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Xaosflux}} It seems I don't have an account at OTRS to be able to see the content of the ticket. Asked DCB to create one for me. What's the complaint exactly? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:46, 27 januar 2020 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}} it is more of a 'request' then a 'complaint' - but it is about the pending changes backlog on that page, edits have been pending review for over four months. If the edits were accepted, or declined, I can close out the ticket. Thank you, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 13:54, 27 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Xaosflux}} I'll check it out and let you know here. I think it needs a bit of tweaking and then it can be accepted. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:12, 27 januar 2020 (CET) :::{{Spomeni|Edinwiki}} thank you. I can also close that OTRS ticket by letting them know there is a [[Posebno:StarePregledaneStranice|1104 day back log]] and they just will have to wait. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 15:18, 27 januar 2020 (CET) :::: {{Spomeni|Xaosflux}} Done. The article is now accepted. ;) (also thanks to {{Spomeni|Srdjan m}} and {{Spomeni|BosnianWikiS}}). -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:34, 27 januar 2020 (CET) ::::: Thank you all, I will close the OTRS ticket and let the requester know. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 17:27, 27 januar 2020 (CET) == Pitanje == Možeš li srediti [[Šablon:Mapa Marsa]]? Ogroman je. Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 22:59, 3 maj 2020 (CEST) == Spiskovi == Edine, obnovi ove silne spiskove već jednom, bolan, bolan. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> : Ok. {{Spomeni|EdinBot}} Hajde u akciju, čuo si mene, šta čekaš? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:36, 18 juni 2020 (CEST) :: Tu sam šefe, tebe čekam. Idemo. -- [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 15:39, 18 juni 2020 (CEST) == Pozivnica == {{DiscordD}} == Promjena korisničkog imena == Vidi molim te [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_preuzimanje_korisni%C4%8Dkog_imena ovo]! Znaš li zašto ne funkcioniše? Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:34, 24 oktobar 2020 (CEST) : Izgleda da je samo globalno moguće preko [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes Mete]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 24 oktobar 2020 (CEST) == Logo političke stranke == Pozdrav, Potrebno je promijeniti logo jedne političke stranke jer nije taj više u funkciji i napravljen je novi. Pa kako sad to, pokusao sam ali ne znam? ==Veličina članka== Da li čanak na bs.wiki mora biti duži od najdužeg (u pravilu en.wiki)? Da li se KWiki-ju moraju prevoditi podaci iz šablonskih baza podataka koje su svima dostupne? Možda to nije otkrio, pa mu sve prekratko? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:24, 4 maj 2021 (CEST) : Ne treba se '''meni''' ništa prevoditi. Članak treba imati pet rečenica, uz osnovnu wiki-"opremu". Takav je dogovor na ovom projektu. Šta tu nije jasno? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:26, 4 maj 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:11, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Prijava == Poštovani gosp. Edine, prijavio bih administratora AnToni zbog njegovih neopravdanih akcija kao administratora bosanske Wikipedije. U zadnje vrijeme mi često uklanja izmjene na mojim člancima u kojima sam pisao o Bošnjacima. Prvobitno sam objavio članak o [[Jakov Baltić|Jakovu Baltiću]] u kojem sam, između ostalog, napisao da je ''Fra Jakov Baltić, kao i mnogi drugi bosanski franjevci (Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i dr.) isticao svoj bošnjački nacionalni identitet što je ostalo zabilježeno u njegovom ljetopisu: “Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam”; “U jesen, kad se školski razred svrši, digoše nas Bošnjake”; “…svima nama Bošnjacim služiti može''. Pri tome sam, naravno, naveo izvor za ove citate u njegovoj knjizi "Godišnjak od Događaja crkvenih, svietskih, i promine vrimena u Bosni", str. 312, 127, 439. Međutim, AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat:''Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo jasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu'' i ''Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti''. Pored toga on tvrdi da ''bošnjački franjevci nisu nikada postojali''. Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog "vandalizma", "rata izmjena" i "spora oko sadržaja". Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj ''Godišnjak'' napisao na hrvatskom jeziku Jučer sam objavio članak o [[Martin Nedić|Martinu Nediću]] i u njemu sam, između ostalog napisao: ''Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća''. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog. Primijetio sam da je AnToni i na drugim člancima o bosanskim franjevcima uklanjao veoma sličan sadržaj kada se govori o njihovoj bošnjačkoj nacionalnog ideologiji. Na članku o [[Antun Knežević|Antunu Kneževiću]] AnToni je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Razlog njegovog uklanjanja jeste da ovaj podatak nije referenciran, iako je ova činjenica dokumentovana u mnogim knjigama. Na članku o [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] uklonio je izmjene, opet, o dijelu u kojem govori upravo o Jukićevoj bošnjačkoj ideologiji. Izbrisao je njegov poznati citati: ''...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...''. U infokutiji navedene osobe je uklonio podatak da je Jukićeva nacionalnost Bošnjačka i jezik bosanski. Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva moguće je uočiti kod mnogih bosanskih franjevac i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog ličnog angažmana u promovisanju i zaživljavanju ove ideologije u Bosni. Neki od franjevaca koji su zaneseni ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i drugi. Iako je njihova aktivnost dokumentirana u raznim knjigama, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke. Molim Vas da razmotrite očiglednu zloupotrebu pozicije administratora od strane AnToni-ja i da se poštuju historijske činjenice na bosanskoj Wikipediji. Želim da se vrate moje izmjene, koje se dokumentovane historijske činjenice i otključa moja stranica o Jakovu Baltiću. U buduće planiram pisat još članaka o bosanskim franjevcima i njihovom bošnjaštvu i sličnim temama. Primjedbe grupe profesora i studenata iz oblasti historije i političkih nauka iz Sarajeva na rad administratora AnToni članak: https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123 S poštovanjem. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:14, 1 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|Mrjazz123}}: Nekoliko stvari da razjasnimo. Prvo, ovo nije "bosanska Wikipedija", već je Wikipedia na bosanskom jeziku; dakle, nema nikakve veze s Bosnom (i Hercegovinom), Bosancima i tome slično, već je isključivo jezički projekt. Drugo, niko od nas nije gazda i šef projekta da bi mogao samostalno "razmotriti eventualnu zloupotrebu", pa tako ni Edin. Ako vam se ne sviđa nečiji rad, to se ne rješava ovakvim "prijavama" već prvo pokušate argumentirano objasniti na stranici za razgovor, onda ako nema ništa od dogovora s osobom s kojom ste u sukobu, pozovete druge urednike da se očituju ili da pogledaju (i pregledaju) spor i sačekate mišljenje; na kraju ćete imati konsenzusno stanje o nekom sporu; tek ako se poslije toga uspostavi da neko od administratora ne poštuje načela projekta onda možete ići na Čaršiju s problemom. Treće, navodi iz te "primjedbe" koje ste naveli od tzv. "grupe profesora i studenata" na portalu Klix – {{Plain link|https://raskrinkavanje.ba/medij/klix|koji je ocijenjen kao visokorizičan po širenju lažnih vijesti i dezinformacija}} – već su [[Wikipedia:Čaršija#Demanti|detaljno demantirani]] kao dezinformacija, lažne vijesti i doslovno laganje u određenim mjestima. S obzirom na to da ste to spomenuli, a nije nešto naročito popularan tekst, nadam se da niste dio grupe i da nema sukoba interesa. Na kraju, gledajući stranice za razgovor ovih članaka koje ste povezali, ne mogu vidjeti da je bilo nekakvog intenzivnog pokušaja da razgovarate sem nečeg relativno kratkog kod [[Razgovor:Jakov Baltić|Jakova Baltića]]. Stoga <u>pokrenite na odgovarajućim stranicama za razgovor teme</u> koje se tiču konkretnog teksta koji je izbrisan ili koji želite dodati, a ne uspijevate, i argumentirano pokušajte doći do rješenja te pozovite nekoga od aktivnih urednika da to pogleda. Ja lično nemam vremena za ovu tematiku jer sam tanak s vremenom ovih dana, ali vjerujem da će neko od kolega imati vremena da se time pozabavi, vjerovatno Haris jer je upoznat s ovime. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:54, 1 april 2022 (CEST) ::U svom članku sam naveo dovoljan broj argumenata: citati iz objavljenih knjiga navedenih autora. Molim Vas da mi navedete ko su urednici kojima se mogu obratiti. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:57, 1 april 2022 (CEST) :::Od trenutno aktivnih, mislim da se [[User:Mhare|Mhare]] bavi ovim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 1 april 2022 (CEST) Ok, hvala! [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:53, 1 april 2022 (CEST) :Nisam stručnjak, ali koliko znam [[Bošnjaci|bošnjaštvo]] danas nije isto što i bošnjaštvo u vrijeme koje su smješteni subjekti o kojima je riječ. Bošnjak, Bosanac, Bošnjanin (i njihovi ekvivalenti u drugim jezicima Bosniaque, Bosniak, Bosniacus) termin je kojim su označavani svi ''Bosanci'', a to je moderni termin koji se koristi od 20 stoljeća do danas. :Vjerujem da možemo više izvora naći da su '''bosanski franjevci''', što se i poklapa s vremenom u kojem su živjeli i lingvističkom značenju tadašnjeg termina Bošnjaci. Sve to bi trebalo biti pokriveno ozbiljnijim referencama. Kako ih svrstava današnja bošnjačka historiografija, može se navesti, ali treba i naglasiti to, što je po načelu [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnosti]]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:51, 1 april 2022 (CEST) :: Odgovoreno [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:AnToni#Martin_Nedi%C4%87 ovdje]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:55, 2 april 2022 (CEST) Vidim da je ovdje bilo neke rasprave, i nadam se da je se stvar do sada riješila. Lijep pozdrav svima. {{Spomeni|Mrjazz123}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 18:21, 7 maj 2022 (CEST) Nije se ništa puno riješilo. Bez obzira koliko ja referenci i historijskih činjenica iznio, Antoni uporno uklanja. Na primjer, na članku o bosanskom franjevcu i historičaru fra Antunu Kneževiću spominjao sam njegovo bošnjaštvo i pri tome citirao 13 referenci. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo", i u tom dijelu je izbrisao podatak da je Knežević sve stanovnike Bosne nazivao Bošnjacima. Sličnu stvar je radio i sa nekim drugim člancima koja sam već gore spomenuo. Moja profesorica historije je na Filozofskom fakultetu, odsjek historija, odbranila diplomski rad na temu "Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo". Od nje sam koristio neke podatke za članak. Dakle, ovo je utvrđena historijska činjenjica. Ne razumijem što nekome toliko smeta historija, stvarno nije uredu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:58, 7 maj 2022 (CEST) == Pomoc pocetinku == Pozdrav, prvi put pravim wikipedia account sa namjerom postavljanje jedne biografije. Proces mi se čini jako komplikovan stoga trazim pomoć. Naime, koliko sam do sada shvatio, trebam napraviti account i napraviti 7 validnih edita nakon čega cu moći objaviti biografiju bez da je neko skine. Zanima me koliko je to tačno i da li postoji brži način, otovoren sam za sve opcije. Proces objašnjen u koracima bi mi mnogo pomogao. Unaprijed hvala na razumijevanju [[Korisnik:Cepovi|Cepovi]] ([[Razgovor s korisnikom:Cepovi|razgovor]]) 19:59, 25 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, EdinWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:13, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo (kopiram [[Posebno:Diff/3714015|poruku s KWikijeve stranice za razgovor]] jer je pitanje isto postavljeno na dva mjesta). Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:02, 13 juni 2025 (CEST) 99sgi21ua5bwkp4vnv8o5lhixyfo3ax Bosna i Hercegovina na Paraolimpijskim igrama 2008. 0 101987 3713927 3586413 2025-06-12T21:02:20Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Volleyball_-_Paralympic_pictogram.svg datotekom [[:File:Sitting_volleyball_-_Paralympic_pictogram.svg|Sitting_volleyball_-_Paralympic_pictogram.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File ren 3713927 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država na takmičenju | NOK = BIH | NOK_ime = [[Paraolimpijski komitet Bosne i Hercegovine]] | takmičenje_dativ = Paraolimpijskim igrama | godina = 2008. | veb-sajt = {{url|https://paraolimpijskikomitet.ba/}} | lokacija_dativ = [[Peking]]u | takmičari = 15 | sportovi = 3 | nosilac_zastave = | plasman = 63 | zlato = 0 | srebro = 1 | bronza = 0 | službenici = | učešća = auto | početna_godina = 1996 | ljetna_učešća = | zimska_učešća = | također_pogledajte = {{ZastavaMPK|YUG}} (1972–1988) }} '''Bosna i Hercegovina na [[Ljetne paraolimpijske igre 2008.|Ljetnim paraolimpijskim igrama 2008.]]''' u Pekingu je imala svoje predstavnike u tri discipline. ==[[Datoteka:Athletics_-_Paralympic_pictogram.svg|30px]] Atletika== {{Proširiti sekciju}} ==[[Datoteka:Paralympics 2008 Shooting pictogram.svg|30px]] Streljaštvo== {{Proširiti sekciju}} ==[[Datoteka:Sitting volleyball - Paralympic pictogram.svg|30px]] Odbojka== {{Glavni|Odbojka na Ljetnim paraolimpijskim igrama 2008.}} {| class="wikitable" width="70%" style="text-align:left; font-size:90%" |- !rowspan="2" width="25%"|Takmičari !colspan="2"|Kvalifikacije !rowspan="2" width="20%"|Polufinale !rowspan="2" width="20%"|Finale !rowspan="2" width="10%"|Rank |- !width="15%"|Protivnik Rezultat !width="10%"|Rank |- |rowspan="3"|[[Safet Alibašić]]<br/> [[Sabahudin Delalić]] (kapiten)<br/> [[Mirzet Duran]]<br/> [[Esad Durmišević]]<br/> [[Ismet Godinjak]]<br/> [[Dževad Hamzić]]<br/> [[Ermin Jusufović]]<br/> [[Hidajet Jusufović]] (libero)<br/> [[Zikret Mahmić]]<br/> [[Adnan Manko]]<br/> [[Asim Medić]]<br/> [[Ejub Mehmedović]]<br/> '''Trener:''' [[Mirza Hrustemović]] |'''P''' {{ZID|Kina}} <br> '''3'''-0 |rowspan="3" align=center|1 Mjesto (6p) |rowspan="3"|'''P''' {{ZID|Egipat}} <br> '''3'''-0 |rowspan="3"|'''I''' {{ZID|Iran}} <br> '''0'''-3 |rowspan="3" align="center"|2. mjesto |- |'''P''' {{ZID|Irak}} <br> '''3'''-0 |- |'''P''' {{ZID|Rusija}} <br> '''3'''-1 |} == Rezultat == {| class="wikitable sortable" |- ! Medalja ! Ime ! Sport ! Datum |- | Srebro || Muškarci || [[Paraolimpijska odbojka]] || |- |} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina na Paraolimpijskim igrama|2008]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Države na Paraolimpijskim igrama 2008.|BiH]] 1izeq21syl03czr1wy7flzvud2kzczn Razgovor:Hajrudin Varešanović 1 114637 3713950 1203177 2025-06-12T22:31:01Z Dolmeetscher 170364 3713950 wikitext text/x-wiki 3713965 3713950 2025-06-12T22:43:00Z Dolmeetscher 170364 3713965 wikitext text/x-wiki 3713985 3713965 2025-06-12T23:15:29Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:CERabot|CERabot]] 1203177 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8 Evropeidna rasa 0 131991 3713973 3625278 2025-06-12T22:55:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713973 wikitext text/x-wiki {{stack|[[Datoteka:MPP-Medir.jpg|100px|Irish man, Mediterranean type]]|[[Datoteka:MPP-Iraaf.jpg|100px|Afghan man, Iranid type]]|[[Datoteka:MPP-Alp3.jpg|100px|Tajik man, Alpine type]]|[[Datoteka:MPP-Iber.jpg|100px|Catalan man, Iberian type]]}} {{stack|[[Datoteka:MPP-Arm1.jpg|100px|Armenian man, Armenoid type]]|[[Datoteka:MPP-Hm3.jpg|90px|Bisharin man, Hamitic type]]|[[Datoteka:MPP-Nord1.jpg|100px|Danish man, Nordic type]]|[[Datoteka:MPP-Ary2.jpg|100px|mini|'''Klasični prikaz bioraznolikosti evropeidnih populacija''']]}} <br> '''Evropeidna rasa''' je jedna od velikih ljudskih rasa. Populacije ove "rase", autohtono su raprostranjene u [[Evropa|Evropi]], sjevernoj [[Afrika|Africi]], sjevernoj [[Indija|Indiji]] i jugozapadnoj [[Azija|Aziji]], a kolonizirane u [[Amerika|Americi]], [[Australija|Australiji]] i južnoj [[Afrika|Africi]]. Glavne odlike ove rase su svjetla ili mrka koža, ravna, mehka ili talasasta kosa, razijena tercijarna kosmatost, tanke usne i uzak nos. [[Boja kose]] i [[boja očiju]] variraju od svjetlih do tamnih nijansi.<ref name="Hadžiselimović R. 2005">Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> ==Evropeidne populacije== *'''''Evropeidi''''' imaju tri loze: **''Paleevropidi'', **''[[Evropa|Evropidi]]'' i **''[[Laponija|Lapidi]]'', sa ukupno 11 “rasa”. '''Paleevropidi''' su bili široko rasprostranjena praskupina [[Evroazija|evroazijskog]] kopna, čiji su [[fosil]]ni tragovi registrovani od [[Kina|Kine]] (Džoukoudien) do zapadne [[Evropa|Evrope]] (Combe-Capell, [[Oberkassel]]). Sada su predstavljeni samo ''Ainu'' “rasom” (južni [[Sahalin]], [[Hokaido]], [[Kurilski otoci]]) i ''[[ural]]skom'' (sjeveroistočna [[Rusija]], [[Altaj]], zapadni [[Sibir]]). Ainu su najdlakaviji ljudi današnjice, a ponekad imaju naglašen i nabor [[oko|očnih]] [[kapak]]a - epikantus (“mongolske” oči).<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref>Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton,{{ISBN|0-691-02905-9}}.</ref><ref>Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.</ref><ref>Biasutti R. (1959 ): Le razze e i popoli della terra. 1. Razze, popoli e culture. 2. Europa, Asia. 3. Africa. 4. Oceania, America, indice generale (3. riv. e aggiornata). UTET, Torino.</ref><ref>Boyd W. C. (1950): Genetics and the Races of Man – An Introduction to Modern Physical Anthropology. Little, Brown & Co., Boston.</ref> '''Evropidi''', pored općih evropeidnih oznaka, posebno se odlikuju relativno kratkim rukama, širokom karlicom, dobro razvijenom muskulaturom, veoma reduciranim aparatom za žvakanje, uskim i prominentnim nosom i dobro oblikovanom bradom. Obuhvataju slijedeće “rase”: *''mediteranska'': “podrase”: **''berberska'', **''paleosardska'' i **''litoralna'', **''nordijska'' “podrase”: **''[[danska]]'', **''[[finska]]'' i **''[[irska]]''), ''[[iran]]ska'' ili ''orijentalna''<br> “podrase”: **''[[asir]]oidska'' i **''[[Libija|libijska]]'', *''indijska'' (sjeverna [[Indija]]), *''alpska'' (srednja [[Francuska]], južna [[Njemačka]], [[Švicarska]], sjeverna [[Italija]], [[Austrija]], [[Češka]] i [[Mađarska]]), ''baltijska'' “podrase”: **''paleoslavenska'' i **''[[Karpati|karpatska]]''; [[Poljska]], [[Rusija]], [[Finska]] i Pri[[baltik]]), *''[[jadran]]ska'' ili ''[[Dinaridi|dinarska]]'' “podrase”: **''padska'' i **''norička''; zapadni [[Balkan]] i [[Karpati]] do [[Alpe|Alpa]]) i *''[[pamir]]ska'' (''turanidi'': ''armenoidska'' “podrasa”: **''turanidi'' – ''armenoidska'' iz [[Mala Azija|Male Azije]], [[Iran]]a i [[Armrnija|Armenije]]. '''Lapidi''', tj. njihova “rasa” ''[[Laponci]]'', naseljavaju sjevernu [[Skandinavija|Skandinaviju]] i poluotok [[Kola|Kolu]]. Imaju osebujne oznake, a među njima i takve po kojima liče na pripadnike ''alpske'' “rase”. ==Reference== {{reference}} == Također pogledajte == * [[Rasa]] * [[Negroidna rasa]] * [[Mongoloidna rasa]] == Vanjski linkovi == * [http://www.pbs.org/race/000_General/000_00-Home.htm ''Race: the Power of an Illusion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150312192318/http://www.pbs.org/race/000_General/000_00-Home.htm |date=12. 3. 2015 }} companion website to California Newsreel feature, 2003, PBS * James, Michael (2008) [http://plato.stanford.edu/entries/race/ "Race"], ''Stanford Encyclopedia of Philosophy''. * [https://web.archive.org/web/20190901093820/http://www.understandingrace.org/ "Understanding Race"], American Anthropological Association's educational website, with links for primary school educators and researchers ===Službeni izvori i standardi=== * [http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001282/128291eo.pdf "The Race Question"], [[UNESCO]], 1950 * [https://web.archive.org/web/20080509192236/http://quickfacts.census.gov/qfd/meta/long_68184.htm US Census Bureau: Definition of Race] * [https://web.archive.org/web/20140801032856/http://physanth.org/association/position-statements/biological-aspects-of-race "Statement on Biological Aspects of Race"], American Association of Physical Anthropologists * [https://web.archive.org/web/20031004010836/http://www.doi.gov/diversity/doc/racedata.htm "Standards for Maintaining, Collecting, and Presenting Federal Data on Race and Ethnicity"], ''Federal Register,'' 1997, Department of Interior * [https://web.archive.org/web/20190901093820/http://www.understandingrace.org/ ''RACE: Are we so different?''], a public education program by the American Anthropological Association. * http://en.wikisource.org/wiki/Collier%27s_New_Encyclopedia_%281921%29/Caucasian_race ===Popularna štampa === * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/488030/race "Human races"], ''Encyclopædia Britannica Online.'' * [https://web.archive.org/web/20090101131219/http://www.medicinemagazine.info/consumer/index.php/articles/5-human-evolution-biology-and-anthropology/7-the-myth-of-race "The Myth of Race"], ''Medicine Magazine,'' 2007''. * [http://raceandgenomics.ssrc.org/ Is Race "Real"?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171117075200/http://raceandgenomics.ssrc.org/ |date=17. 11. 2017 }}, forum by Social Science Research Council, includes [http://raceandgenomics.ssrc.org/Leroi/ A.M. Leroi, 2005 op-ed article, ''New York Times''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130331053844/http://raceandgenomics.ssrc.org/Leroi/ |date=31. 3. 2013 }}, advocating biological conceptions of race; responses from scholars in various fields [http://www.edge.org/3rd_culture/leroi05/leroi05_index.html More from Leori with responses] * Richard Dawkins (2004): [http://www.prospect-magazine.co.uk/article_details.php?id=6467 "Race and creation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050221132730/http://www.prospect-magazine.co.uk/article_details.php?id=6467 |date=21. 2. 2005 }}, (extract from ''The Ancestor's Tale: A Pilgrimage to the Dawn of Life''), in ''Prospect Magazine''. {{Commonscat|White people}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Čovjek]] [[Kategorija:Rasa]] ls1j58r5cp3icl7jflkpbuvcoru4a8c Edin Šarčević 0 138945 3713907 3671184 2025-06-12T19:58:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713907 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija osoba | ime = Edin Šarčević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|6|16}} | mjesto_rođenja = [[Sanski Most]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pravnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Dr. iur. habil. Edin Šarčević''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik, vanredni profesor Pravnog fakulteta u [[Leipzig]]u i direktor [[Fondacija Centar za javno pravo]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fcjp.ba/index.php/-17997|title=Kontakt|website=www.fcjp.ba|access-date=7. 12. 2023|archive-date=7. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207180656/https://www.fcjp.ba/index.php/-17997|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/analiza-vijesti/prof-dr-edin-%C5%A1ar%C4%8Devi%C4%87-dodikovi-koraci-su-ilustracija-politi%C4%8Dkog-divljanja-i-nemaju-pravno-utemeljenje/2412576|title=Prof. dr. Edin Šarčević: Dodikovi koraci su ilustracija političkog divljanja i nemaju pravno utemeljenje|website=www.aa.com.tr|access-date=7. 12. 2023}}</ref> == Biografija == Rođen je 16. 06. 1958. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] (Jugoslavija), gdje je i maturirao 1977. Iste godine je započeo studij na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu u Sarajevu]] i završio ga u redovnom roku, juna 1981. U toku studija je bio angažiran kao demonstrator na predmetu Istorija države i prava naroda SFRJ, a nagrađivan je studentskim nagradama za uspjehe postignute tokom studija. 1981. se zaposlio, najprije kao novinar, a zatim kao urednik u redakciji Aktualno-informativnog programa na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Kratko nakon toga, polovinom 1982. je dobio posao u Sanskom Mostu kao pripravnik u općinskoj službi zajedničkih poslova. Ovdje je vodio više referata iz nadležnosti sekretara općine. Po odsluženju vojnog roka (april 1993.) dobio je mjesto u redakciji Trećeg programa Radio Sarajeva na mjestu urednika za područja pravnih i ekonomskih nauka i za područje likovne kritike. Ovdje je u časopisu Treći program, kao urednik, od 1984. do 1988. bio odgovoran za navedena područja i aktivno je radio na uredničkom profiliranju časopisa. Na postdipomski studij pravnoteorijskog smjera Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] upisao se 1984. i odbranom magistarskog rada 26. 12. 1988. stekao zvanje "magistra pravnih nauka". Na Pravnom fakultetu u Sarajevu se zaposlio na katedri državnog prava u ljetnom semestru 1988, najprije u zvanju asistenta, a nakon sticanja zvanja magistra izabran je, krajem iste godine, u višeg asistenta. Njemačka zaklada za akademsku razmjenu (DAAD) je odobrila finansijska sredstva za naučno-istraživački program o pravnoj državi od školske 1988/89. Stipendiju je preuzeo na Pravnom i ekonomskom fakultetu Saarlanda (Saarbrücken) septembra 1988, gdje je započeo sa istraživanjima. Iste godine je upisao doktorski studij i pristupio, pod mentorstvom prof. dr. Joachima Burmeistera i prof. dr. Ulfrida Neumanna, pripremama za izradu disertacije. Potrebne ispite je položio do ljetnog semestra 1990, krajem istog semestra je predao manuskript disertacije. Uslijedio je povratak na Pravni fakultet u Sarajevo početkom zimskog semestra 1990/91, gdje je nastavio sa radom kao viši asistent na predmetima Uvod u pravo i Teorija prava sa prof. dr. Zdravkom Grebom. U ovom periodu je aktivno učestvovao u radu nekoliko sesija Grupe za teoriju prava SANU i koncipirao izmjene studija prava, koje su tek 1998. preuzete na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Mjesto gostujućeg docenta na Pravnom fakultetu Univerziteta Helsinki (Finska) dobio je na evropskom konkursu finskog Ministarstva za nauku. Docenturu je, prema vlastitoj želji, preuzeo početkom ljetnog semestra 1992. Ovdje je na njemačkom jeziku držao predavanja iz teorije prava i pravne argumentacije, a paralelno je proučavao uticaj njemačke filozofije prava na finske pravne škole. Na odbranu disertacije je pozvan za juni iste godine. Disertacija je zajedno sa ispitima dobila najviše ocjene i nagrađena je univerzitetskom nagradom kao najbolja disertacija sa područja pravnih nauka u akademskoj 1992. Krajem iste godine se takmičio za mjesto asistenta na Pravnom fakultetu u Leipzigu. Ovdje je nakon angažmana u Helsinkiju krajem zimskog semestra 1992/93. započeo sa radom u statusu asistenta. Na Pravnom fakultetu u Leipzigu je od prvog dana bio uključen u obrazovni proces, najprije u nastavi u radnim grupama, a zatim kao predavač u punom obimu. Nakon habilitacije za područja državnog prava, opće teorije države, evropskog i međunarodnog prava (1999/2002.) preuzeo je rukovođenje postiplomskog studija Pravo evropskih integracija, gdje je do zimskog semstra 2004/05. organizirao studij i provodio ispite. U zvanje „vanrednog Profesora“ je izabran juna 2004. i u tom zvanju danas predaje različite javnopravne i teorijske discipline dodiplomskog i postdiplomskog studija. Njegov angažman na pravnom fakultetu u Leipzigu obuhvata rad u akademskim tijelima, rukovođenje katedrama i institutima, kao i rad na različitim projektima, uključivši i ekspertize za različita područja javnog i privatnog prava. Paralelno je, kao strani predavač, bio angažiran u postdiplomskoj nastavi na pravnim fakultetima u Skopju, Mostaru i Sarajevu. == Bibliografija objavljenih naučnih radova == === Knjige === * ''Rechtsstaat. Modernität und Universalitätsanspruch der klassischen Rechtsstaatstheorien - eine Bilanz der Rechtsstaatslehren zwischen aufgeklärtem Liberalismus und Nationalsozialismus'', Leipziger Juristische Studien, tom 1, Leipzig 1996. ({{ISBN|3-929031-88-4}} 362 strana: 343, 19); (prikaz: M. Nierhaus, DÖV 1998, s. 349 i dalje). * ''Die Schlussphase der Verfassunggebung in Bosnien und Herzegowina'', Leipziger Juristische Vorträge, tom 28, Leipzig 1996. ({{ISBN|3-931922-31-6}} strana: 60);(prikaz: H. Hecker, WGO-MfOR 1996, s. 317 i dalje). * ''Ustav i politika. Kritika etničkih ustava i postrepubličkog ustavotvorstva u Bosni i Hercegovini'', Ljubljana/Sarajevo, 1997. ([UDK: 342.4323.1/342.2(497.6) strana 168: 151, 4, 6], recenzenti: prof. dr. Z. Grebo, prof. dr. O. Ibrahimagić;(prikaz: S. Kurtčehajić, Pravna misao, 3-4/1998, s. 92-95). * ''Das Bundesstaatsprinzip'', Jus Publicum – tom 55, Mohr Siebeck, Tübingen 2000. ({{ISBN|3-16-147263-2}} strana: 283);(prikazi: H. Bauer, Der Staat, tom 40 [2000], s. 623 i dalje.; R. Winkler, Journal für Rechtspolitik 3/2002, s. 209 i dalje). * ''Religionsfreiheit und der Streit um den Ruf des Muezzins'', Leipziger Juristische Vorträge, tom 46, Leipzig, 2000. (ISBN 3.-934565-43-3 strana: 34). * Edin Šarčević/Ralf Brinktrine, ''Fallsammlung zum Staatsrecht'', Juristische Examensklausuren, Springer Verlag – Berlin/Heidelberg 2004. 6 od 12 slučajeva u knjizi autorstvo E. Šarčević ({{ISBN|3-540-00013-5}}, 252 strane); * ''Osnove njemačkog Državnog prava'' (s prevodom njemačkog Ustava), Sarajevo 2005. ({{ISBN|9958-9318-4-2}} 342 strane: XV, 188, 87, 78); recenzenti: prof. dr. Z. Grebo, prof. dr. S. Bosto. * ''Dejtonski ustav: Karakteristike i karakteristični problemi'', Sarajevo 2009. ({{ISBN|978-9958-9963-1-3}} strana: 98). * ''Ustav iz nužde: Prilog konsolidaciji ustavnog prava Bosne i Hercegovine'', Sarajevo 2010, 450 strana; {{ISBN|978-9958-33-032-2}}. === Zbornici radova === * Rolf Hanusch/Edin Šarčević/ Hans Thomä-Venske (pripremili i uredili), ''Flüchtlinge, Verfassungsrecht und Menschenrechte'', Siegburg 1997. ({{ISBN|0948-9010}} strana: 193). vlastiti prilog (51 strana): Schlußphase der Verfassunggebung in Bosnien und Herzegowina, s. 21-72. * Edin Šarčević (pripremio i uredio), ''Ustavno zaokruživanje države'', Beograd/Podgorica 2007. ({{ISBN|978-86-86793-00-3}} strana: 166). vlastiti prilog (61 strana): Podjela vlasti u ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore, s.21-82. === Prilozi u naučnim časopisima === * ''Pravo između ideje i stvarnosti'', Pregled, Sarajevo 3/1987, s. 341-354; * ''Pravna filozofija – tri teze o pravnofilozofskom i filozofskom obrazovanju'', Pravna misao. Časopis za pravnu teoriju i praksu, Sarajevo 3-4/1987, s. 51-61; (pregledni rad). * ''Pojam pravne države. Ka razumijevanju pravne države'', Arhiv za pravne i društvene nauke, Beograd 4/1989, s. 409-446; * ''Pravna država u Kantovoj filozofiji prava''. ''Ranoliberlana teorija pravne države'', Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1990, s. 285-200 * ''Ka sistematizaciji teorije pravne države'', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1990, s. 418-428 * ''Fenomenologija pravne države. Sinteza pravnodržavnih elemenata'', Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1991, s. 185-200 * ''Mißbrauch eines Begriffs – Rechtsstaat und Nationalsozialismus'', Rechtstheorie, tom 24, 1993, s. 205-223; * ''Suverenitet - pojam i modeli'', Pravna misao, Sarajevo 7-12/1995, s. 50-68; * ''Odgovornost kolektiva: Pravnofilozofska skica'', KULT B, časopis za kulturu, nauku i politiku, Sarajevo/München/Wien/Praha/London, 1/1996, s. 78-86 (neklasificirana pravnofilozofska analiza). * ''Ústava, politika a multikulturalismus'', Politologick’y časopis Nr. 4, Brno 1996, s. 355-367; * ''Auflösung der „Kroatischen Republik Herzeg-Bosna“'', WGO - Monatshefte für Osteuropäisches Recht 1997, s. 326-330; (pregledni rad). * ''Das neue bosnische Staatsangehörigkeitsgesetz'', WGO - MfOR 5/1998, S. 331-336 (komentar zakona). * ''Kako pisati udžbenik Ustavnog prava'', Pravna misao, Sarajevo 9-12/1998, s. 105-116 (rasprava u formi recenzija). * ''Das Rechtsstaatsprinzip (Themenklausur zur Vorbereitung auf die Erste Juristische Staatsprüfung)'', SächsVBl 11/1999, s. 218-258 (tematska klauzura/ispitno pitanje, sa rješenjem, za polaganje prvog državnog ispita). * ''Pravni akti Evropske zajednice'', Pravna misao, Sarajevo 1-2/1999, s. 8-23; * ''Državnost saveznih zemalja u njemačkom ustavnom sistemu: o jednom uspješnom ustavnom modelu savezne države'' - povodom 50. godišnjice njemačkog Ustava, Pravna misao, Sarajevo 9-10/1999, s. 5-25; * ''Religionsfreiheit und der Streit um den Ruf des Muezzins'', u: DVBl. 8/2000, s. 519-528; * ''Der EuGH als gesetzlicher Richter (Art. 101 I GG): Zwischenbilanz über den Streit um Inhalt und Form des Kooperationsverhältnisses von BVerfG und EuGH'', DÖV 22/2000, s. 941-949; * ''Das Subsidiaritätsprinzip im positiven Verfassungsrecht und seine Relevanz für die Gesetzgebung im Bundesstaat'', ZG 4/2000, s. 328-344; * ''Völkerrechtlicher Vertrag als „Gestaltungsinstrument“ der Verfassunggebung: Das Daytoner Verfassungsexperiment mit Präzedenzwirkung?'', AVR tom 39 (2001), s. 297-339; (izvorni naučni rad – članak). * ''Verfassunggebung und „konstitutives Volk“: Bosnien-Herzegowina zwischen Natur- und Rechtszustand'', JöR, tom 2001, s. 493-532; (izvorni znanstveni rad – članak). * ''EU-Erweiterung nach Art. 49 EUV: Ermessensentscheidungen und Beitrittsrecht'', EuR 4/2002, s. 461-482; * ''Vorabentscheidungsverfahren nach Art. 234 EGV: Eine besondere Form des Rechtstransfers?'', DÖV 2007, s. 593-600; * ''Postupak prethodnog odlučivanja – posebna vrsta pravnog transfera (prenošenje pravnog standarda sa evropskog na nacionlani nivo'', objavljen u: Pravna misao, Sarajevo, Nr. 9-10/2006, s. 5-15;. isto, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 44/2007, s. 463-476; * ''Bosnia and Herzegovina and Controversies of the EU Integration Processes (Constitutional View)'' ZöR 2/2009. s. 237-249. ''Prevod: Bosna i Hercegovina i protuvrječnosti procesa evropskih intagracija - ustavnopravni pogled'', Dijalog, Sarajevo 1/2008, s. 123-136; * ''Princip „neutralnost“: Odnos religije i države u njemačkom Državnom pravu'', Društvena istraživanja – Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica, 3/2008, S. 17-27; * ''Dejtonski ustav: karakteristike i problemi (Die Daytoner Verfassung: Charakteristiken und Probleme)'', Status, Mostar 13/2008, s. 153-168; (izvorni naučni rad – članak); elektronska verzija: IFIMES – International Institute for Middle East and Balkan Studies, prerađena i dopunjena verzija: ''Karakteriziranje dejtonskog ustavnog modela – o jednom neuspješnom ustavnom eksperimentu'', prihvaćen za prvi broj novopokrenutog časopisa Thesaurus Iuris, Beograd 2010, ca 35 strana, u štampi. === Prilozi u zbornicima radova === * ''Mißbrauch eines Begriffs - Rechtsstaat und Nationalsozialismus'', u: Müller/Basta (Hrsg.), Rechtsstaat: Ursprung und Zukunft einer Idee, Beograd, 1991, s. 157-169; * ''Odgovornost kolektiva: Pravnofilozofska skica'', u: Genocid u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Međunarodnog kongresa za dokumentaciju genocida u BiH 1991. -1995, održanog u Bonu od 31. augusta do 4. septembra 1995, Sarajevo 1997, s. 612-622, ({{ISBN|9958-740-00-1}}; * ''Länderteil Bosnien-Herzegowina. Einführung'', u: G. Brunner (Hrsg.), Verfassungs- und Verwaltungsrecht der Staaten Osteuropas – VSO, Loseblatt, 14. Lieferung, prosinac 1997, s. 1-25; (pregledni rad). * C. Degenhart/E. Šarčević, ''Landesstaatlichkeit im Rahmen bundesstaatlicher Rechtsordnung des Grundgesetzes'', u: Degenhart/Meissner (Hrsg.), Handbuch der Verfassung des Freistaates Sachsen, 1997, s. 81-99; * ''Diplomatie als Verfassunggeber: Negative Lehren aus dem Abkommen von Dayton'', u: Diesner/Rochtus (Hrsg.), Verfassunggebungsprozesse im Vergleich, 2000, s. 41 i dalje; * ''Transformation durch Verfassungsrecht: Grenzen realpolitischer Intervention in das nationale Rechtssystem'', u: C. Boulanger (Hrsg.), Recht in der Transformation. Rechts- und Verfassungswandel in Mittel- und Osteuropa, 2002, s. 233-255; * ''Notstand und völkerrechtliches Verfassungsexperiment: Völkervertragsrechtliche Verfassunggebung auf dem Prüfstand'', u: Stern/Grupp (Hrsg.), Gedächtnisschrift f. J. Burmeister, 2005, S. 359-376; * ''Bosnia and Herzegovina and Controversies of the EU Integration Processes (Constitutional View)/ Bosna i Hercegovina i proturiječnosti procesa EU integracija (ustavnopravni pogled)'', u: Bosnia and Herzegovina and Controversies of the integration Process/Bosna i Hercegovina i proturiječnosti procesa EU integracija, dvojezično izdanje bosanski/engleski, Heinrich-Böll-Fonadacija, Sarajevo 2008, s. 93-104 ({{ISBN|978-9958-9889-5-0}} 127 strana: 63, 61,3); * ''Savezni ustavni sud: ustavni položaj i nadležnosti'', u:Izabrane odluke njemačkog Saveznog ustavnog suda, jubilarno izdanje, Konrad-Adenauer-Stiftung, 2009, s. 31-61; (pregledni rad). === Prijevodi === * Bosnien-Herzegowina: ''Amnestiegesetz'' vom 12. 02. 1996, prevod na njemački Zakona o amnestiji BiH, sa popratnim komentarom, WGO-MfOR 1996, s. 111-113. * ''Zakon o državljanstvu BiH (Das neue bosnische Staatsangehörigkeitsgesetz)'', prevod na njemački bosanskohercegovačkog zakona o državljanstvu,WGO - MfOR 5/1998, s. 337-348. * ''Izbor i prevod odluka Saveznog ustavnog suda SR Njemačke o slobodi religije'', Društvena istraživanja – Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica, 3/2008, s. 28-58. * ''Izabrane odluke njemačkog Saveznog ustavnog suda'', jubilarno izdanje, prevod odluka Saveznog ustavnog suda SR Njemačke, obrada, dopuna i prevod odluka, Konrad-Adenauer-Stiftung e.V, Skopje 2009 ({{ISBN|978-9989-2241-5-7}} prevedene odluke s.69-663). === Prikazi knjiga/recenzije (izbor) === * Wilhelm Hennis, Politik und praktische Philosophie, Odjek, Sarajevo 9/1984, s. 26. * Alexander Kojéve, Esquisse d’une Phenomenologie du Droit, Odjek, Sarajevo 5/1985, S. 29. * Chaim Perelman, Recht, Moral und Philosophie, Treći Program, Sarajevo 1984, (tom 46), s. 372-375. * Marian Sawer, Marxism and the question of the Asiatic mode of produktion, Odjek, Sarajevo 7/1985, s. 22. * Fritz Fischer, Savez elita, Odjek, Sarajevo 19/1985, s. 24. * Leszek Kolakowski, Glavni tokovi marksizma, Grafički zavod, Beograd 1985, Odjek, Sarajevo 9/1986, s. 27. * Noel Malcolm, Povijest Bosne, kratki pregled, Erasmus - Zagreb/Sarajevo 1995, WGO-MfOR 1995, S. 372-374. * Christian Starck, Die Verfassung der neuen deutschen Länder. Eine vergleichende Untersuchung, C.F.Müller-Verl., Heidelberg 1994, SächsVBl 3/1996, s. 76. * Katharina Sobota, Das Prinzip Rechtsstaat. Verfassungs- und verwaltungsrechtliche Aspekte, Mohr Siebeck, 1997, ARSP Bd. 84 (1998), S. 593-596. * Guido Burger, Staatskirchenrecht in Sachsen. Das Verhältnis von Staat und Religionsgemeinschaften im sächsischen Landesrecht, Leipziger Universitätsverlag 1998, SächsVBl 1999, S. 120. * Erhard Denninger, Menschenrechte und Grundgesetz. Zwei Essays. Einheim: Beltz Athenäum Verl, 1994, Rechtstheorie tom 30 (1999), s. 258-261. * Oliver Suhr, Europäische Presse-Selbstkontrolle. Nomos Verl., 1998, TV Diskurs, 13/2000, s. 106/7. * Osvrt na udžbenik Ustavnog prava Rajka Kuzmanovića, Banja Luka, knjiga I. i II. Pravna misao, Sarajevo, 3-4/2000, s. 71-89; * Smail Balić, Zaboravljeni islam, Wien 2000, Odjek 1/2001, S. 106-108; * Daniel Beisel, Die Kunstfreiheitsgarantie des Grundgesetzes und ihre strafrechtlichen Grenzen. R.v.Decker’s Verlag, TV Diskurs, 16/2001, S. 98-100. * Tarik Haverić, Ethnos i demokratija, Rabic, Sarajevo 2006, Most, 208/2007, s. 74-77. * Vodič kroz bosanske politike (T. Haverić, ethnos i demokratija, Rabic, Sarajevo, 2006), Anali hrvatskog politološkog društva 2007, s. 399-405. * Sociološko-pravne doktrine: Duško Vrban, Sociologija prava. Uvod i izvršne osnove, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb 2006, Društvena istraživanja, časopis Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, 2/2007, s. 183-186. === Ostalo === * ''Moderner Nationalstaat und ethnisches Prinzip'', Perspektiven 23/1995, s. 26. * ''Die Wahl in Bosnien-Herzegowina'', u: Menschenrechte, Frankfurt a.M., September/Oktober 1996, s. 3. * ''Die Fallen der aktuellen Verfassunggesetzgebung in Bosnien und Herzegowina'', Juropean, Nr. 10/1996, s. 17-18. * ''Gesetzgebung in Bosnien-Herzegowina'', redovni prikaz zakonodavstva između 1994-1999, u: WGO Monatshefte für Osteuropäisches Recht; objavljivano u: tomovima 37, s. 137 i dalje.; 38, s. 68 i dalje; 39, s. 136 i dalje itd. * ''Ustavnopravni paradoksi Bosne i Hercegovine'', u: Evropska unija i BiH između upravljanja krizom i izgradnje države, Zbornik radova i izbor iz diskusije s konferencije održane u Sarajevu 9. septebra 2004, Sarajevo 2005, s. 21-26 i 50-51 == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} == Vanjski linkovi == [https://web.archive.org/web/20120418055713/http://www.fcjp.ba/content/view/5/107 Zvanična web stranica Centra za javno pravo (CJP)] {{DEFAULTSORT:Šarčević, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] dhwtzkklvgl2d7284e9tjry9bcwh2zf Zločinački umovi 0 139106 3713999 3712619 2025-06-13T02:17:17Z Stephan1000000 115208 350 3713999 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija TV-emisija | ime = Zločinački umovi | slika = Criminal-Minds.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Naslovni kadar | originalni_naslov = Criminal Minds | žanr = [[Dramska serija|Drama]] <br/> [[Policijski žanr|Policijski]] <br/> [[Triler]] <br/> [[Akcijski film|Akcija]] | format = | autor = [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]] | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | glumci = [[Mandy Patinkin]] <br/> [[Thomas Gibson]] <br/> [[Lola Glaudini]] <br/> [[Shemar Moore]] <br/> [[Matthew Gray Gubler]] <br/> [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]] <br/> [[Kirsten Vangsness]] <br/> [[Paget Brewster]] <br/> [[Joe Mantegna]] <br/> [[Rachel Nichols]] <br/> [[Jeanne Tripplehorn]] <br/> [[Jennifer Love Hewitt]] <br/> [[Aisha Tyler]] <br/> [[Adam Rodriguez]] <br/> [[Damon Gupton]] <br/> [[Daniel Henney]] | kompozitor_muzičke_teme = | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = | država = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | broj_sezona = 18 | broj_epizoda = 350 | spisak_epizoda = Spisak epizoda "Zločinačkih umova" | izvršni_producenti = [[Mark Gordon]] <br/> [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]] <br/> [[Edward Allen Bernero]] <br/> [[Deborah Spera]] <br/> [[Chris Mundy]] <br/> [[Simon Mirren]] <br/> [[Erica Messer]] <br/> [[Janine Sherman Barrois]] <br/> [[Breen Frazier]] <br/> [[Harry Bring]] <br/> [[Glenn Kershaw]] | producenti = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 42 minute | produkcijska_kompanija = {{ubl|[[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] <br/> [[Entertainment One]] <br/> [[ABC Studios|Touchstone Television]] <br/> (sezone 1–2) <br/> [[ABC Studios]]<br/>(sezone 3–15) <br/> [[Paramount Television (originalni)|Paramount Network Television]] (sezona 1) <br/> [[CBS Paramount Network Television]] (sezone 2–4) <br/> [[CBS Television Studios]] (sezone 5–15)}} | distributer = [[CBS Television Distribution]] (SAD) <br/> [[Disney Media Distribution]] (svijet) | kanal = [[CBS]] | format_slike = [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]]) | format_tona = [[Dolby Digital|Dolby Digital 5.1]] | prvo_emitiranje = 22. 9. 2005 | zadnje_emitiranje = 19. 2. 2020. | prethodno = | sljedeće = ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' <br/> ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'' | povezano = | web_stranica = http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds | naslov_web_stranice = Službena stranica | web_stranica_produkcije = | naslov_web_stranica_produkcije = | imdb = 0452046 }} '''''Zločinački umovi''''' ({{jez-en|Criminal Minds}}) [[SAD|američka]] je kriminalistička [[televizijska serija|TV-serija]] koja prati rad [[FBI]]-eve [[Jedinica za analizu ponašanja|Jedinice za analizu ponašanja]] – JAP ({{jez-en|Behavioral Analysis Unit – BAU}}), čije je sjedište u [[Quantico (Virginia)|Quantiku]] ([[Virginia]]). Emitirana je od 2005. do 2020. i snimljeno je 15 sezona.<ref>{{cite web|url= https://deadline.com/2019/01/criminal-minds-end-15th-final-season-cbs-canceled-renewed-1202532632/ |title= 'Criminal Minds' To End Run With 10-Episode 15th & Final Season On CBS |author= Nellie Andreeva |date= 11. 1. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 14. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite web |url= https://deadline.com/2019/11/cbs-winter-schedule-midseason-criminal-minds-final-season-15-premiere-ncis-new-orleans-new-time-slot-survivor-season-40-undercover-boss-tommy-fbi-most-wanted-macgyver-premiere-date-1202782646/ |title= CBS Sets Winter Schedule: 'Criminal Minds' Returns To Original Slot For Final Season, 'NCIS: New Orleans' Moves to Sunday |author= Nellie Andreeva |date= 11. 11. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 11. 11. 2019}}</ref> Od drugih serija slične vrste razlikuje se po tome što se više fokusira na kriminalca nego na sam zločin. Seriju su producirali [[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] u asocijaciji sa [[CBS Television Studios]] i [[ABC Studios]]. Originalni naziv bio je ''Quantico'' i pilot-epizoda snimljena je u [[Vancouver]]u. U [[scenarij]]u za ''Quantico'' Gideonovo prezime bilo je Donovan. Serija je stekla pohvale kritičara za karakterizaciju, tempo, atmosferu, glumu, režiju i scenarij. Postala je hit za CBS kad je riječ o rejtingu i redovno je bila jedna od najgledanijih serija te mreže tokom 15 godina emitiranja. Njen uspjeh doveo je do razvoja dvije ''[[spin-off]]'' serije i [[videoigra|videoigre]] zasnovane na seriji.<ref>{{cite web |url= http://www.criminalmindsgame.com |title= Blog o igri ''Criminal Minds'' |date= 1. 11. 2011 |access-date= 10. 5. 2013 |archive-date= 3. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/ |url-status= dead }}</ref><ref name="products">{{cite web |url= http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |title= CBS Consumer Products Announces Eight New Video Games Based on Popular TV Shows |publisher= [[CBS Interactive]] |date= 29. 10. 2009 |access-date= 3. 1. 2011 |archive-date= 15. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101215032915/http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |url-status= dead }}</ref><ref name="shavemagazine">{{cite web |url=http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |title=Interview: Thomas Gibson |publisher=ShaveMagazine.com |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200721151920/http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |url-status=dead }}</ref> == Pozadina == [[Datoteka:Criminal Minds scene (Season 6).jpg|mini|lijevo|200px|Scena sa snimanja iz [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 6|šeste sezone]]]] Serija je u početku bila fokusirana na Jasona Gideona ([[Mandy Patinkin]]), Aarona "Hotcha" Hotchnera ([[Thomas Gibson]]) i ostatak JAP-a, koji su u prvoj sezoni još činili Elle Greenaway ([[Lola Glaudini]]), Derek Morgan ([[Shemar Moore]]), Spencer Reid ([[Matthew Gray Gubler]]), Jennifer Jareau ili "JJ" ([[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]]) i Penelope Garcia ([[Kirsten Vangsness]]). U drugoj sezoni Greenaway napušta ekipu nakon šeste epizode ([[The Boogeyman (Zločinački umovi)|"The Boogeyman"]]), a nju je od devete epizode ([[The Last Word (Zločinački umovi)|"The Last Word"]]) zamijenila Emily Prentiss ([[Paget Brewster]]), što je iznenadilo i Gideona i Hotchnera. Početkom treće sezone ekipu napušta i Gideon, nakon druge epizode ([[In Name and Blood (Zločinački umovi)|"In Name and Blood"]]). Od šeste epizode ([[About Face (Zločinački umovi)|"About Face"]]) zamijenio ga je David Rossi ([[Joe Mantegna]]), osnivač JAP-a, koji se vratio nakon što se neko vrijeme bio povukao zbog pisanja knjiga. Prije početka šeste sezone objavljeno je da će Brewsterina uloga biti reducirana tokom sezone, a da će ugovor s Cook biti okončan;<ref>{{cite web |author= Nellie Andreeva |title='Criminal Minds' update: Paget Brewster inks new deal & A.J. Cook wraps character |url= https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |website= [[Deadline Hollywood]] |access-date= 7. 4. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190228053123/https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |archive-date= 28. 2. 2019 |date= 25. 6. 2010 |url-status= live}}</ref> zamijenila ih je [[Rachel Nichols]] u ulozi [[Ashley Seaver]], kadetkinje FBI-a. Odluka da Cook i Brewster budu razriješen ugovora rezultirala je revoltom ljubitelja serije, koji su počeli potpisivati protestne peticije.<ref>{{cite web |url= https://deadline.com/2010/06/fans-co-stars-back-minds-actresses-47466/ |title= Fans And Co-Stars Back 'Minds' Actresses |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 22. 10. 2016}}</ref> Posljedično, Cook i Brewster vraćene su u seriju za sedmu sezonu, a Nichols je otpuštena.<ref>{{cite web|url=https://www.deadline.com/2011/04/jj-is-back-aj-cook-inks-2-year-deal-to-return-to-criminal-minds/ |title= JJ Is Back! AJ Cook Inks 2-Year Deal To Return To 'Criminal Minds' |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 8. 11. 2015}}</ref><ref name="Paget Return">{{cite web |url= http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |title= It's Official: Criminal Minds Welcomes Back Paget Brewster, Bids Farewell to Rachel Nichols |author= Nellie Andreeva |work= [[TVLine]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 4. 1. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120104053931/http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |url-status= dead }}</ref> Brewster je potom napustila seriju nakon te sezone;<ref>{{cite web |url= https://www.deadline.com/2012/02/paget-brewster-criminal-minds-leaving-cbs-drama/ |title= Paget Brewster To Leave 'Criminal Minds' |website= Deadline Hollywood |author= Nellie Andreeva |date= 15. 2. 2012 |access-date= 15. 2. 2012}}</ref> u osmoj sezoni zamijenila ju je [[Jeanne Tripplehorn]] u ulozi [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]], lingvističke stručnjakinje.<ref>{{cite web |url= http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |title= Big Love Jeanne Tripplehorn becomes Criminal Minds series regular |work= [[Digital Spy]] |access-date= 18. 6. 2012 |archive-date= 25. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150925010209/http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |url-status= dead }}</ref> Brewster se, međutim, ipak pojavila kao gošća u jubilarnoj [[200 (Zločinački umovi)|200.]] epizodi. Nakon dvije sezone Tripplehorn je otpuštena;<ref>{{cite web |url= http://guardianlv.com/2014/08/criminal-minds-shares-details-on-alex-blakes-departure/ |title= Criminal Minds Shares Details on Alex Blake's Departure |author= Alexandria Ingham |work= Guardian Liberty Voice |access-date= 8. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminal-minds-finale-postmortem-exit-erica-messer-1081778/ |title= Criminal Minds Finale Postmortem: Boss on 'Emotional Exit,' Replacements and Season 10 |author= Joyce Eng |date= 15. 5. 2014 |work= [[TV Guide]] |publisher= [[NTVB Media (magazin)|NTVB Media]] [[CBS Interactive]] ([[CBS Corporation]]) (digitalna imovina)| access-date= 8. 11. 2015}}</ref> u 10. sezoni glumačkoj ekipi pridružila se [[Jennifer Love Hewitt]] u ulozi Kate Callahan.<ref>{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |title= Jennifer Love Hewitt joins 'Criminal Minds' as series regular |work= [[Entertainment Weekly]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 14. 1. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150114091313/http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |url-status= dead }}</ref> Tokom te sezone producenti su "ubili" lik Gideona van ekrana; izvršna producentica [[Erica Messer]] rekla je da je ta odluka donesena jer je postalo jasno da se Patinkin neće vratiti u seriju, ali da bi Gideon mogao biti prikazan u prisjećanjima ako bi se ikad vratio. Cook i Hewitt bile su na pauzi od snimanja zbog svojih trudnoća nakon završetka produkcije 10. sezone; [[Aisha Tyler]], koja glumi [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|dr. Taru Lewis]], pridružila se seriji na početku 11. sezone u epizodnoj ulozi iako se pojavila u većini epizoda. Cook se vratila nakon sedme epizode te sezone,<ref name="JLH&AJ">{{cite web |author= Sarah Huggins |date= 7. 5. 2015 |url= http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |title= How 'Criminal Minds' Season 11 will handle A.J. Cook's pregnancy |work= [[Zap2it]] |access-date= 28. 6. 2015 |archive-date= 19. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150619092001/http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |url-status= dead }}</ref> ali se Hewitt nije vratila.<ref name="JLH">{{cite web |url= https://www.ew.com/article/2015/05/06/jennifer-love-hewitt-exits-criminal-minds-season11|title=Jennifer Love Hewitt not returning for 'Criminal Minds' season 11|work= Entertainment Weekly |access-date= 8. 11. 2015}}</ref> Moore je napustio seriju pri kraju iste sezone; razmatrao je da to uradi u 10. sezoni, kad mu je istekao prethodni ugovor, ali su ga uvjerili da ostane kako bi se njegovom liku omogućio odgovarajući oproštaj.<ref name="shemarleaves">{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/shemar-moore-leaves-criminal-minds-interview/ |title= Shemar Moore on His Criminal Minds Exit: "I'm Proud of the Way Things Ended for Derek Morgan" |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}</ref><ref name="shemarsorginalplan">{{cite web |url= http://tvline.com/2016/03/23/shemar-moore-criminal-minds-leaving-season-11-derek-exits/ |title= Criminal Minds: Shemar Moore Hails the 'Exclamation Point' on Derek's 'Hero Ride,' Says 'I Left It All on the Field' |work= TVLine |author= Matt Webb Mitovich |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> Messer je rekla da je prvobitno bilo planirano da Moore snimi šest epizoda, ali je odlučeno da se to produži na prvih 18 jer se šest "nije činilo dovoljnim".<ref>{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminals-minds-shemar-moore-leaves-derek-morgan-erica-messer/ |title= Criminal Minds Boss on Shemar Moore's Exit: "There Is No Replacing Derek Morgan" |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 24. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> Sedmicu nakon Mooreovog odlaska Brewster se drugi put pojavila kao specijalna gošća; u 12. sezoni još je jednom postala članica glavne postave.<ref>{{cite news |url= http://www.cnn.com/2016/08/30/entertainment/paget-brewster-returning-criminal-minds/index.html |title= Paget Brewster is once again a series regular on 'Criminal Minds' |author= Sandra Gonzalez |date= 31. 8. 2016 |work= [[CNN News]] |access-date= 2. 10. 2016 |publisher= [[CNN]]}}</ref><ref>{{cite news |url= https://deadline.com/2016/07/criminal-minds-paget-brewster-return-season-12-1201790307/ |title= 'Criminal Minds': Paget Brewster To Return For Arc In Season 12 |author= Nellie Andreeva |date= 21. 7. 2016 |access-date= 22. 7. 2016 |website= Deadline Hollywood}}</ref><ref>{{cite news |url= https://www.tvguide.com/news/paget-brewster-criminal-minds-return-season12/?ftag=TVG_Facebook |title= Paget Brewster Is Returning to Criminal Minds in Season 12 |author= Joyce Eng |date= 21. 7. 2016 |work= TV Guide |access-date= 22. 7. 2016 |publisher=NTVB Media CBS Interactive]] (CBS Corporation) (digitalna imovina)}}</ref><ref name="Paget1203">{{Cite tweet |author= Harry Bring |user= LLPOS |number=760321320806526977 |title= Well, look who joined us for the table read on 1203! |date= 2. 8. 2016 |access-date= 2. 8. 2016}}</ref> Moorea je u 12. sezoni zamijenio [[Adam Rodriguez]] u ulozi Lukea Alveza, agenta iz Jedinice za hvatanje bjegunaca.<ref name="Time Inc">{{cite web |author= James Hibberd |title= Criminal Minds adds Adam Rodriguez as series regular |url= https://www.ew.com/article/2016/06/08/criminal-minds-adam-rodriguez# |work= Entertainment Weekly |access-date= 15. 7. 2016}}</ref> Tyler je također promovirana u glavnu postavu od te sezone.<ref name="AishaS12Regular">{{cite web |url= http://tvline.com/2016/08/10/criminal-minds-aisha-tyler-series-regular-season-12/ |title= Criminal Minds: Aisha Tyler Promoted to Series Regular for Season 12 |author= Matt Webb Mitovich |work= TVLine |date= 10. 8. 2016 |access-date= 10. 8. 2016}}</ref> Nakon toga Gibson je suspendiran, a kasnije je dobio otkaz zbog sukoba s jednim od producenata na setu; njegov lik Hotchner izbačen je iz serije.<ref name="TGSuspended">{{cite web |url= https://deadline.com/2016/08/thomas-gibson-suspended-criminal-minds-on-set-altercation-1201801975/ |title= Thomas Gibson Suspended From 'Criminal Minds' Over On-Set Altercation |website= Deadline Hollywood |date= 11. 8. 2016 |access-date= 11. 8. 2016 |author= Nellie Andreeva}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/thomas-gibson-fired-cbs-criminal-919150 |title= Thomas Gibson Fired From CBS' 'Criminal Minds' |access-date= 12. 8. 2016 |work= [[The Hollywood Reporter]] |author= Lesley Goldberg |date= 12. 8. 2016}}</ref> Gibsona je zamijenio [[Damon Gupton]] u ulozi Stephen Walker, iskusni profiler iz Programa za analizu (kontraobavještajnog odsjeka FBI-a), koji je u JAP donio svoje vještine u hvatanju špijuna.<ref name="DamonGupton">{{cite web |url= http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |title= Criminal Minds: New Series Regular Cast in Wake of Thomas Gibson's Exit |author= Matt Webb Mitovich |date= 30. 9. 2016 |access-date= 30. 9. 2016 |work= TVLine |archive-date= 1. 10. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161001062723/http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |url-status= dead }}</ref> Guptonov ugovor nije obnovljen nakon 12. sezone, a CBS je naveo da je njegov odlazak bio "dio kreativne promjene u seriji".<ref name="DamonGuptonFired">{{cite web |url= https://deadline.com/2017/06/criminal-minds-damon-gupton-exits-cbs-series-one-season-1202111448/ |title= 'Criminal Minds': Damon Gupton Leaving CBS Series After One Season |author= Nellie Andreeva |date= 11. 6. 2017 |access-date= 11. 6. 2017 |work= TVLine}}</ref> [[Daniel Henney]], koji je bio među glavnim glumcima u ''spin-offu'' ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'', tumačeći lik [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matta Simmonsa]], pridružio se glavnoj seriji u 13. sezoni, također kao član glavne postave.<ref name="danielhenneyCM">{{cite web |url=http://tvline.com/2017/06/20/criminal-minds-season-13-daniel-henney-cast-series-regular/ |title= ''Criminal Minds'' Adds ''Beyond Borders'' ' Daniel Henney as Series Regular |work= TVLine |access-date= 20. 6. 2017}}</ref> Termin "UnSub", koji se vrlo često koristi u seriji, skraćenica je od izraza "'''un'''known '''sub'''ject", tj. "'''ne'''poznati '''sub'''jekt" u istrazi. == Likovi == === Glavni === <onlyinclude>{| class="wikitable sortable" width="100%" ! rowspan="2" | Lik !! rowspan="2" | Glumac !! rowspan="2" | Pozicija !! colspan="15" | Sezone |- ! width="5%" | [[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (12. sezona)|12.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (13. sezona)|13.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (14. sezona)|14.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (15. sezona)|15.]] |- | [[Mandy Patinkin]] | [[Jason Gideon]] | Stariji nadzorni specijalni agent | colspan="3" {{CMain}}<ref name="Patinkin" group="N">[[Mandy Patinkin]] pojavio se samo u prve dvije epizode treće sezone.</ref> | colspan="6" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}}<ref name="Patinkin2" group="N">[[Ben Savage]] glumi mladog Gideona.</ref> | colspan="4" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}}<ref name="Patinkin2" group="N"/> |- <!-- PLEASE READ BEFORE EDITING Thomas Gibson i dalje je član glavne postave u 12. sezoni. --> | [[Thomas Gibson]] | [[Aaron Hotchner]] | Šef jedinice | colspan="12" {{CMain}}<ref name="Gibson" group="N">[[Thomas Gibson]] pojavio se samo u prve dvije epizode 12. sezone.</ref> | colspan="3" {{CNone}} |- | [[Lola Glaudini]] | [[Elle Greenaway]] | Nadzorna specijalna agentica | colspan="2" {{CMain}} | colspan="13" {{CNone}} |- | [[Shemar Moore]] | [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]] | Nadzorni specijalni agent | colspan="11" {{CMain}} | colspan="2" {{CGuest}} | colspan="2" {{CNone}} |- | [[Matthew Gray Gubler]] | [[Spencer Reid|Dr. Spencer Reid]] | Nadzorni specijalni agent | colspan="15" {{CMain}} |- | [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]] | [[Jennifer Jareau]] | Veza s medijima / Nadzorna specijalna agentica | colspan="5" {{CMain}} | {{CRecurring}} | colspan="9" {{CMain}} |- | [[Kirsten Vangsness]] | [[Penelope Garcia]] | Tehnička analitičarka / Veza s medijima | colspan="1" style="background: #ffd" align="center"| Također u glavnoj ulozi<!-- MOLIMO, PROČITAJTE PRIJE UREĐIVANJA: NE MIJENJAJTE STATUS KIRSTEN VANGSNESS U SEZONI 1 U "EPIZODNA". Garcia je bila epizodni lik na početku serije, ali je od polovine prve sezone potpisivana kao "Također u glavnoj ulozi", što Vangsness čini članicom redovne postave iako nije bila uključena u početnu špicu. --> | colspan="14" {{CMain}} |- | [[Paget Brewster]] | [[Emily Prentiss]] | Nadzorna specijalna agentica / Šefica jedinice | colspan="1" {{CNone}} | colspan="6" {{CMain}} | colspan="1" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="1" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="4" {{CMain}} |- | [[Joe Mantegna]] | [[David Rossi]] | Stariji nadzorni specijalni agent | colspan="2" {{CNone}} | colspan="13" {{CMain}} |- | [[Rachel Nichols]] | [[Ashley Seaver]] | FBI-kadetkinja / Specijalna agentica | colspan="5" {{CNone}} | colspan="1" {{CMain}} | colspan="9" {{CNone}} |- | [[Jeanne Tripplehorn]] | [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Dr. Alex Blake]] | Lingvistička stručnjakinja | colspan="7" {{CNone}} | colspan="2" {{CMain}} | colspan="6" {{CNone}} |- | [[Jennifer Love Hewitt]] | [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Kate Callahan|Kate Callahan]] | Tajna agentica | colspan="9" {{CNone}} | colspan="1" {{CMain}} | colspan="5" {{CNone}} |- | [[Aisha Tyler]] | [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|Dr. Tara Lewis]] | Forenzička psihologinja | colspan="10" {{CNone}} | {{CRecurring}} | colspan="4" {{CMain}} |- | [[Adam Rodriguez]] | [[Luke Alvez]] | Agent u Jedinici za hvatanje bjegunaca | colspan="11" {{CNone}} | colspan="4" {{CMain}} |- | [[Damon Gupton]] | [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Stephen Walker|Stephen Walker]] | Nadzorni specijalni agent | colspan="11" {{CNone}} | colspan="1" {{CMain}} | colspan="3" {{CNone}} |- | [[Daniel Henney]] | [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matt Simmons]] | Agent za specijalne operacije | colspan="9" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="1" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="3" {{CMain}} |} {{Reflist|group="N"}}</onlyinclude> === Članovi JAP-a === [[Datoteka:Z. umovi - slika iz 4. sezone.jpg|mini|desno|350px|Postava iz 4. sezone; slijeva: Reid, Prentiss, Morgan, Hotchner, Rossi, J. J. i Garcia.]] ; [[Jason Gideon]]: poznat je kao najbolji [[profiliranje kriminalaca|profiler]] JAP-a. Pred početak serije bio je šef tima, ali je doživio slom živaca nakon što je poslao tim od šest agenata u jedno skladište u [[Boston]]u, gdje su svi poginuli od skrivene bombe. Na početku serije vraća se na mjesto šefa tima nakon šest mjeseci medicinskog dopusta, a za to vrijeme mijenjao ga je Hotchner. Gideon ima pristup tajnim dosjeima i uradio je neke tajne analize ponašanja za [[CIA]]-u. Veoma je dobar u [[šah]]u i jedini je član tima koji uvijek može pobijediti Reida. Gideon mu je i mentor, a, iako je nepisano pravilo da članovi tima ne profiliraju jedni druge, on im često pruža moralnu podršku i ohrabrenje kad ih "stisnu" stresovi uzrokovani poslom. Nakon niza emocionalno iscrpljujućih slučajeva i ubistva njegove prijateljice Sarah u njegovoj kući od serijskog ubice u bijegu počinje osjećati da je [[Sindrom sagorijevanja|"sagorio"]] i vraća vodstvo tima Hotchneru. Posljednja kap bila je kad je Hotchner dobio dvosedmičnu neplaćenu suspenziju od Strauss – potez za koji je smatrao sebe odgovornim. Odlazi u svoju kolibu i ostavlja pismo za Reida, za koga je znao da će ga potražiti. Kad Reid dođe u kolibu, zatječe je praznu; u njoj su bili samo pismo, te Gideonova značka i pištolj. U njegovoj posljednjoj sceni vidimo ga kako konobarici u jednoj zalogajnici u [[Nevada|Nevadi]] govori da ne zna kamo je pošao ni kako će znati da je stigao na odredište, a zatim sjeda u automobil i odlazi u nepoznatom pravcu. U 10. sezoni ubio ga je sumnjivac iz jednog od njegovih prvih slučajeva, s tim da to nije prikazano na ekranu. ; [[Aaron Hotchner|Aaron "Hotch" Hotchner]]: Studirao je [[pravo]] i bivši je tužilac; prvo je bio raspoređen u FBI-ev ured u [[Seattle]]u. Jedan je od najiskusnijih agenata u JAP-u, u kojoj je služio od osnivanja jedinice. Bori se (neuspješno) da izbalansira zahtjeve svog posla i porodičnog života. Njegova supruga Haley razvela se od njega u trećoj sezoni, a u petoj ju je ubio kriminalac u bijegu poznat pod nadimkom Bostonski kosac (''The Boston Reaper''). Hotchner ubija Kosca i spašava svog sina Jacka, nakon čega odlazi na odsustvo i privremeno predaje vodstvo tima Morganu. U sedmoj sezoni počinje se viđati s Beth Clemmons ([[Bellamy Young]]), ali veza biva okončana kad Beth prihvati ponudu za posao u [[Hong Kong]]u. Nakon sukoba s producentom na setu Gibson je uklonjen iz glavne postave poslije druge epizode 12. sezone, što je objašnjeno time da je Hotchner otišao na jedan privremeni zadatak. U kasnijoj epizodi otkriveno je da su on i Jack ušli u program za zaštitu svjedoka nakon što je Jacka uhodio Peter "Mr. Scratch" Lewis, serijski ubica iz jednog ranijeg slučaja JAP-a. Nakon Lewisove smrti na početku 13. sezone Prentiss otkriva da je Hotchner odabrao da se ne vrati u JAP nego da se umjesto toga potpuno posveti roditeljskim dužnostima prema Jacku. ; [[Elle Greenaway]]: Poput Hotchnera, i ona je prvo bila raspoređena u Seattle, a zatim je došla u JAP kao stručnjakinja za [[seks]]ualne zločine. Otac joj je bio [[New York City|njujorški]] policajac koji je poginuo na dužnosti. Polukubanka je i govori [[španski jezik|španski]]. Doživjela je tešku [[emocija|emocionalnu]] [[trauma|traumu]] nakon što ju je u finalu prve sezone ranio zločinac koji je sam sebe nazvao "Kraljem Ribarom" (lik iz legendi o [[kralj Arthur|kralju Arthuru]]). Odmah na početku druge sezone publika vidi da je preživjela i da se vratila na dužnost ranije nego što su to htjeli Gideon i Hotchner. Nekoliko epizoda kasnije, dok je sama iz zasjede nadgledala osumnjičenika za niz [[silovanje|silovanja]], upala je u njegovu kuću i hladnokrvno ga ubila. Lokalna policija proglasila je to samoodbranom, ali su Gideon i Hotchner doveli u pitanje njenu sposobnost kao profilera nakon tog slučaja. Uskoro je dala otkaz, predavši Hotchneru značku i pištolj, uz izjavu da to "nije priznanje krivice". ; [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]]: Morgan je samopouzdan, uvjerljiv i često "vrelog" temperamenta. Tokom mladosti, koju je proveo u [[Chicago|Chicagu]], dolazio je u sukobe sa zakonom i čak bio zatvoren u maloljetnički popravni dom zbog delinkvencije, ali ga je spasio svećenik koji ga je uzeo pod svoju brigu, ali koji je kasnije osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece. Morgan se zainteresirao za [[američki nogomet]] i dobio stipendiju za [[Sjeverozapadni univerzitet]]. Kasnije je služio u jedinici za deaktiviranje eksplozivnih naprava, a nakon toga i kao policajac u čikaškoj policiji. Ima crni pojas u [[Džudo|džudu]] i vodi FBI-eve kurseve samoodbrane. Hotchner ga promovira kao svoju zamjenu tokom lova na Kosca, ali je Morgan tu promociju prihvatio kao privremenu, tj. dok Kosac ne bude uhvaćen. Kad se to dogodilo, vratio je Hotchneru poziciju šefa. Ima poseban način razgovora s tehničkom analitičarkom JAP-a Penelope Garcijom. Često joj se obraća riječima "baby girl" i pomaže joj da se vrati u stan na oporavak nakon što je bila ranjena. Nakon što je vidio ubistvo detektiva Spicera (epizoda [[Our Darkest Hour (Zločinački umovi)|"Our Darkest Hour"]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5x23]]) i doprinio u spašavanju njegove kćeri Ellie ([[The Longest Night (Zločinački umovi)|"The Longest Night"]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 6|6x01]]), pokazao je poseban, gotovo očinski interes za nju. Tokom šeste sezone često joj šalje poruke i pomaže joj da savlada njen [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]]. Na početku sedme sezone ("[[It Takes a Village (Zločinački umovi)|It Takes a Village]]") pokazuje krajnju mržnju prema Ianu Doyleu ([[Timothy V. Murphy]]) zbog ubistva Emily Prentiss, ali kad sazna da je njena smrt bila lažirana, ispoljava pomiješane osjećaje. U 11. sezoni oteo ga je i mučio otac Giuseppea Montola, plaćenog ubice koga je Morgan uhvatio i koji je umro u zatvoru. Uspijeva pobjeći i, kad sazna da je njegova djevojka Savannah trudna, shvata da ne želi da njegova porodica opet mora proći kroz takvu situaciju. Napušta JAP u epizodi "[[A Beautiful Disaster (Zločinački umovi)|A Beautiful Disaster]]" kako bi se brinuo za svoju sada već suprugu i tek rođenog sina. ; [[Spencer Reid]]: najmlađi član JAP-a. On je [[genije]] koji je s 12 godina završio srednju školu u [[Las Vegas]]u i ima [[doktor]]ate iz [[Matematika|matematike]], [[Hemija|hemije]] i [[Inženjerstvo|inženjerstva]], te stepen mastera iz [[Psihologija|psihologije]] i [[Sociologija|sociologije]], a u četvrtoj sezoni radi i na stjecanju stepena mastera iz [[Filozofija|filozofije]]. Otkriveno je da mu je [[kvocijent inteligencije]] 187 (veći čak i od [[Albert Einstein|Einsteinovog]]) i da ima [[eidetsko pamćenje]]. Obično ga predstavljaju kao "dr. Reid", za razliku od predstavljanja ostalih članova JAP-a ("/stariji/ nadzorni specijalni agent"). Kao što je Hotchner objasnio u [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|pilot-epizodi]], svrha toga je da ljudi Reida prime s poštovanjem i da se izbjegnu predrasude zbog njegovih godina. U trećoj sezoni bio je otet i drogiran [[dilaudid]]om, pomiješanim s još nekim neimenovanim halucinogenom (epizoda [[Revelations (Zločinački umovi)|"Revelations"]]), a zločinac je imao [[poremećaj višestruke ličnosti]]: nasumično bi preuzimao ličnosti svog zlostavljačkog oca, arhanđela Rafaela ili vlastitu. Kao posljedica toga, Reid postaje [[Ovisnost|ovisan]] o dilaudidu, ali se kasnije uspio izliječiti nakon pohađanja sastanaka grupa za pomoć ovisnicima specijalno namijenjenih predstavnicima zakona. U četvrtoj sezoni počinje dovoditi u pitanje neke stvari koje mu je majka rekla o njegovom djetinjstvu i otkriva da ih je njegov otac napustio nakon što mu je majka doživjela slom živaca na mjestu zločina, s kojim je i ona imala određenu povezanost. Ona inače pati od [[Shizofrenija|shizofrenije]] i smještena je instituciju za osobe s mentalnim poteškoćama. U šestoj sezoni Reid počinje patiti od jake glavobolje i, kad ljekari ne mognu utvrditi zašto, Reid pomisli da je možda i sam u ranoj fazi shizofrenije. I on veoma teško prima Prentissinu "smrt" i, kad je otkriveno da je lažirana, postaje nepovjerljiv i prema njoj i prema JJ (koja je pomogla u lažiranju i prikrivanju). Tokom osme sezone povezuje se sa djevojkom koja je žrtva uhođenja. U epizodi "[[Zugzwang (Zločinački umovi)|Zugzwang]]" njen uhoda, za koga se ispostavilo da je također djevojka, otima je i na kraju ubija i sebe i nju, što Reida ostavi uništenog. U 11. sezoni duboko ga pogodi Morganova odluka da napusti JAP, ali pokaže razumijevanje za njegove razloge. Već u početku serije sviđala mu se JJ, s kojom je čak i izašao u četvrtoj epizodi, odvevši je na utakmicu američkog nogometa. Kako se serija razvijala, njihov odnos postao je više bratsko-sestrinski. Imao je bratski odnos s Morganom, koji ga je često spominjao kao svog "malog brata" prije odlaska iz JAP-a. Red je i kum JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku. Jedan period bio je uhapšen i zatvoren dok slučaj nije razriješen i njegovo ime očišćeno. ; [[Jennifer Jareau|Jennifer "JJ" Jareau]]: u prvih pet sezona služila je kao veza s medijima i lokalnim policijama. U braku je s Williamom LaMontagneom Jr., detektivom u policiji [[New Orleans]]a i ima dva sina, Henryja (Mekhai Andersen) i Michaela (Phoenix Sky Andersen); obojicu glume sinovi A. J. Cook. U šestoj sezoni nije se vratila u stalnu postavu jer je produkcijska kompanija odlučila ne obnoviti ugovor s A. J. Cook<ref>{{cite web |author= Michael Ausiello |date= 14. 6. 2010 |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |title= ''Criminal Minds'' Drops A. J. Cook" |website= Ausiellofiles.ew.com |access-date= 6. 7. 2010 |archive-date= 25. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101225054054/http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |url-status= dead }}</ref>, ali se pojavila u prve dvije epizode.<ref>{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |title= Novosti iz ''Zločinačkih umova'': Cook i Brewster se vraćaju – ali na koliko dugo? (prijevod naslova) |access-date= 5. 1. 2011 |archive-date= 12. 1. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110112231629/http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |url-status= dead }}</ref> U drugoj epizodi šeste sezone primorana je prihvatiti promociju na novi posao u Pentagonu, što je bio uzrok njenog privremenog odlaska iz JAP-a. Ipak, pojavila se u finalu sezone i rekla da se vraća u JAP. Od sedme sezone radi kao legitimni profiler, a njenu dotadašnju ulogu preuzeli su Hotchner i Garcia. U jubilarnoj 200. epizodi radnja se dotiče njenog rada u Pentagonu, o kojem dotad ništa nije bilo otkriveno. Na kraju 10. sezone otkriva da očekuje drugo dijete, pa se nekoliko epizoda u 11. sezoni kolege s njom konsultiraju telefonski dok se nije vratila na teren u epizodi "Target Rich". ; [[Penelope Garcia]]: [[računar]]ska tehničarka JAP-a u njihovom sjedištu u Quantiku. Nije [[Latinska Amerika|latinskoameričkog]] porijekla, kako bi se dalo zaključiti po prezimenu: to je prezime njenog očuha. U 18. godini ostala je bez oba roditelja i otad je živjela "u polutami" kao [[haker]]ica. Pridružila se FBI-u nakon što je privukla pažnju na sebe kad je ilegalno upala u neke FBI-eve stvari; posao joj je ponuđen u zamjenu za zatvorsku kaznu. Obično pomaže timu iz svoje računarske laboratorije u Quantiku, ali im se povremeno pridruži i na terenu kada to okolnosti zahtijevaju. Ima posebnu vezu s Morganom, koju često prate komična dobacivanja, ponekad i s aluzijama seksualne prirode, kad je on pozove radi nekih informacija. Bila je na rubu smrti kad je u nju pucao kriminalac s kojim je izišla na sastanak ne znajući ko je on zapravo. U epizodi [[Compromising Positions (Zločinački umovi)|"Compromising Positions"]] (6x04) pokušava biti veza JAP-a s medijima i popuniti JJ-ino mjesto nakon njenog odlaska. Hotchner i Garcia složili su se da bi najbolje bilo podijeliti te dužnosti između članova tima. Ponovo biva oteta na kraju 13. sezone. Agent Sam Cooper (''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'') često je zove kad njegovom timu zatrebaju njene informatičke vještine. Kuma je JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku. ; [[Emily Prentiss]]: kćerka ambasadorice Elizabeth Prentiss ([[Kate Jackson]]). Nakon što Elle napusti ekipu, pojavljuje se Prentiss s papirima na osnovu kojih je dodijeljena JAP-u. U početku je implicirano da je povukla neke veze preko svoje majke kako bi upala u ekipu; međutim, kasnije se otkriva da ju je direktorica Odsjeka Erin Strauss ubacila u tim kako bi imala nadmoć nad članom tima i kako bi kasnije "potkopala" Hotchnera. Prentiss je odbila učestvovati u prljavoj igri, izjavivši da će radije dati otkaz nego pomoći Strauss. Odlučuje ostati u JAP-u. Govori nekoliko stranih jezika ([[arapski jezik|arapski]] i španski), a koristi se i [[italijanski jezik|italijanskim]]. Ipak, u epizodi [[Honor Among Thieves (Zločinački umovi)|"Honor Among Thieves"]] (2x20) otkriveno je da Prentiss više ne može razumjeti [[ruski jezik|ruski]], treći jezik koji je znala. Naizgled biva ubijena dok ju je kao taoca držao Ian Doyle u epizodi "Lauren" (6x18), ali u posljednjoj sceni te epizode otkriveno je da je preživjela i publika je vidi u [[Pariz]]u sa JJ, koja joj daje pasoše i bankovne račune radi zaštite. Na početku sedme sezone ("It Takes a Village") vraća se živa i zdrava, na veliko iznenađenje članova tima. Na kraju te sezone ("Run") odlučuje napustiti JAP nakon što prihvati ponudu za posao u [[london]]skom uredu [[Interpol]]a. Vratila se u 200. epizodi kako bi pomogla spasiti otetu JJ i ponovo u epizodi "Tribute" (11x19), kada zatraži pomoć JAP-a u hvatanju serijskog ubice koji je ubijao u [[Evropa|Evropi]] prije ubistava u SAD-u. Za Brewster je potvrđeno da će se vratiti u višeepizodnom zapletu u 12. sezoni. Nakon otpuštanja Gibsona Brewster je ponovo promovirana u redovnu postavu od treće epizode 12. sezone; kasnije je Prentiss promovirana na Hotchevu poziciju šefa jedinice. ; [[David Rossi]]: Rossi je vrlo iskusan profiler koji je nekad radio s Hotchnerom na samom početku rada JAP-a da bi kasnije otišao u prijevremenu penziju zbog pisanja knjiga i držanja predavanja o analizi ponašanja kriminalaca sve dok se dobrovoljno nije vratio u JAP nakon Gideonovog odlaska. Ispostavilo se da je imao lični razlog za povratak, a to je zaključivanje jednog starog neriješenog slučaja, u čemu mu je krišom pomogla i Garcia. Ženio se tri puta i prilično je bogat zahvaljujući uspješnoj spisateljskoj karijeri. U epizodi "From Childhood's Hour" (7x05) ponovo se povezuje s prvom suprugom, Carolyn Baker, koja ima šokantne vijesti za njega. Otkriveno je da je došla njemu zato što joj je dijagnosticiran ALS (bolest Loua Gehriga) i želi da joj pomogne u njenom samoubistvu. U sljedećoj epizodi ("Epilogue") Carolyn umire nakon što se predozira lijekovima. U epizodi je otkriveno i da je Rossi imao sina koji je umro prilikom porođaja. U epizodi "The Fallen" (8x07) saznaje se da je bio [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država|marinac]] u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Prethodno je u finalu sedme sezone ("Hit") otkriveno da je možda u tajnoj vezi sa Strauss; to je otkriveno kada su ih Garcia i Reid vidjeli kako napuštaju hotel. Na kraju osme sezone ("The Replicator") publika vidi da cijeli tim zna za njihovu vezu. Ta epizoda bila je emotivna za Rossija jer je Strauss stradala od ruke "Replikatora". Odvedena je iz njene hotelske sobe, u kojoj su se trebali naći te večeri, drogirana i ostavljena na ulicama New York Citya dezorijentirana kako bi je našao Hotchner. U posljednjoj sceni Rossi drži govor timu o njoj u svojoj kući nakon njene sahrane. U desetoj sezoni saznaje da ima kćerku Joy sa svojom drugom suprugom Hayden Montgomery (koja mu nikad nije rekla za nju). Ubrzo uspostavlja snažnu vezu sa Joy, njenim mužem i svojim unukom, čak "odobrivši" to što joj je muž italijanskog porijekla. U 11. sezoni ponovo se povezuje s Hayden i njih dvoje odluče dati drugu šansu svojoj vezi. [[Datoteka:Criminal Minds at Paley.jpg|mini|desno|250px|Ekipa serije na diskusiji o seriji u [[Paley Centre]]u]] ; [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]]: ([[Jeanne Tripplehorn]]) – FBI-eva lingvistička stručnjakinja i [[profesor]]ica na [[Univerzitet Georgetown|Univerzitetu Georgetown]] koja se pridružila JAP-u nakon Prentissinog odlaska u [[Interpol]]ov ured u [[London]]u. Prvi se put pojavljuje na početku osme sezone, [[The Silencer (Zločinački umovi)|"The Silencer"]]. Blake stvara ličnu povezanost s Reidom nakon što joj on otkrije da je počeo ljubavnu vezu sa ženom koju nikad nije upoznao. ; Jordan Todd: ([[Meta Golding]]) – Nju je JJ izabrala za svoju zamjenu dok se ona ne vrati s [[porođaj|porodiljskog]] dopusta. Jordan je prije toga služila u FBI-evoj Protivterorističkom odsjeku. Bilo je planirano da neko vrijeme prati JJ na poslu kako bi "pohvatala" potrebne stvari, ali to je potrajalo samo 1 dan jer je JJ dobila trudove i otišla da se porodi. Dobro se složila s ekipom, a čak je i platonski flertovala s Morganom. Posebno je bliska s Rossijem koji joj je davao savjete tokom rada na slučajevima. Međutim, nekoliko se puta "zakačila" sa Hotchnerom. Tokom slučaja serijskog cestovnog ubice u [[Los Angeles]]u savladale su je emocije (s kojima se, inače, i dotad teško nosila), pa je zbog toga odlučila napustiti JAP. === Sporedni likovi === ; Haley Brooks Hotchner: ([[Meredith Monroe]]) – Bila je Hotchnerova srednjoškolska ljubav, a kasnije su se vjenčali i krajem 2005. dobili sina Jacka. Brak im je u problemima jer Haley smatra da je Aaron više posvećen poslu nego porodici. Taj podzaplet nastavlja se razvijati i na kraju druge epizode treće sezone Haley odlazi od Aarona, a sa sobom je odvela i Jacka. Kasnije u sezoni poslala je Aaronu papire za razvod, koje on pristaje potpisati bez pravne borbe kako bi očuvao vezu sa sinom. Nakon toga je Haley nekoliko puta spomenuta, ali se nije pojavila do prve epizode pete sezone, kada ''Bostonski kosac'' ranjava Aarona nožem, ukravši pritom i Haleyinu adresu. Haley i Jack uskoro su pronađeni nepovrijeđeni, ali Aaron ih stavlja pod sigurnosni nadzor na sigurnoj lokaciji, namjerno ne želeći znati na kojoj, kako bi ih zaštitio. Postaje opsjednut dovođenjem Kosca pred lice pravde kako bi ponovo mogao vidjeti Haley i sina. U devetoj epizodi te sezone Kosac ubija saveznog maršala koji je bio zadužen za Haleyinu sigurnost, zatim je namamljuje u Aaronovu kuću, rekavši joj da je on zamjena i da je Aaron mrtav. Kad su se susreli u kući, uzima je na nišan i prisiljava je da telefonira Aaronu kako bi on mogao slušati ubistvo Haley i Jacka. Aaron upućuje Jacku šifrovanu poruku da se sakrije, a zatim potresnu oproštajnu poruku Haley prije nego što ju je Kosac ubio. Aaron stiže do kuće prije ostatka tima i upušta se s Koscem u borbu na život i smrt golim šakama. Uspijeva ga pretući do smrti, a zatim pronalazi Jacka živog u njegovom skrovištu. ; Dr. Diana Reid: ([[Jane Lynch]]) – Ona je Reidova majka i, poput njega, ima kvocijent inteligencije genija. Nekad je radila kao univerzitetski profesor [[književnost]]i. Međutim, pati od shizofrenije i smještena je u sanatorij u Las Vegasu, kamo ju je odveo Spencer kad je napunio 18 godina. Muž William napustio ju je prije postavljanja dijagnoze jer se nije bio u stanju nositi s njenom bolešću. Funkcionalna je kad je pod lijekovima, ali često pada u [[regresija (psihologija)|regresiju]] na njenu univerzitetsku karijeru. Mnogo je vremena provela čitajući naglas knjige Spenceru dok je on rastao i on joj svaki dan piše pisma. Ponosna je na svog sina, ali je [[paranoja|paranoidna]] u vezi s FBI-em i njegove kolege naziva [[fašizam|"fašistima"]]. Imala je važnu ulogu u dva slučaja, u prvoj i četvrtoj sezoni. U prvoj sezoni Reid osjeća krivicu zbog izbjegavanja da posjeti majku i dolazi je vidjeti u posljednjoj epizodi dok je istraživao ''NeSuba'' koji je sam sebe zvao ''Kraljem Ribarom''. Reid otkriva da njegova majka može identificirati tog čovjeka jer je nekad bio smješten u istoj ustanovi s njom. Preko nje je saznao detalje o JAP-u, što mu je omogućilo da napravi veoma razrađenu "zagonetku" za JAP zasnovanu na potrazi za [[Sveti gral|Svetim gralom]], s personaliziranim tragovima za svakog člana tima pojedinačno kako bi pronašli djevojku koju je oteo, a koja je njegova biološka kćerka. U četvrtoj sezoni, dok je Reid istraživao otmicu jednog dječaka, otkriveno je da je Diana djelomično umiješana u jedan neriješen i povezan slučaj silovanja i ubistva dječaka. Spencer se u međuvremenu bori s [[noćna mora|noćnim morama]] u kojima na kraju uvijek pronalazi mrtvog dječaka, a zbog jednog mutnog sjećanja iz djetinjstva nije siguran imaju li more veze sa stvarnošću, uključujući i onu u kojoj njegov otac nešto spaljuje. To ga je navelo da posumnja da je možda poznavao tog dječaka u djetinjstvu i da je njegov otac ubica. Ispostavilo se da je Diana bila u automobilu s ocem ubijenog dječaka (inače porodičnim prijateljem) kad se on odvezao do kuće pretpostavljenog ubice i ubio ga [[bejzbol]]skom palicom, nakon čega se nešto krvi prenijelo na njenu odjeću. Ta odjeća je ono što je Reid u snu vidio da njegov otac spaljuje, kako bi zaštitio Dianu. Ona je počela doživljavati mentalni slom, što je Williama na kraju dovelo do toga da je napusti. ; Glavna direktorica Odsjeka Erin Strauss: ([[Jayne Atkinson]]) – Ona je direktno nadređena Hotchneru. Njeno iskustvo u FBI-u uglavnom je u domenu administracije i nikad nije bila na terenu s timom sve dok im se nije pridružila na slučaju serijskog ubice u [[Milwaukee]]ju u epizodi "In Name and Blood" (3x02). Smatra da je Hotchnerov tim neorganiziran i da Hotchner predstavlja prijetnju JAP-u. On sumnja da je njen neprijateljski stav prema njemu rezultat toga što ga ona vidi kao prijetnju njenom napredovanju u FBI-evoj hijerarhiji. Ona u tim dovodi Prentissovu kao zamjenu za Elle, a zatim pokušava od nje tražiti da bude njen špijun u timu, ne krijući svoju namjeru "da sruši Hotchnera". Prentiss odbija i umjesto toga nakratko daje otkaz. Strauss nakon toga koristi Hotchevo i Gideonovo ne baš uspješno vođenje jednog slučaja kao izgovor da suspendira Hotchnera na 2 sedmice bez plaće, zahtijevajući da se provede istraga njegovih metoda. Nakon što se iz prve ruke uvjeri kakav posao tim zapravo radi (tokom hvatanja ubice u Milwaukeeju), Strauss najzad odustaje od svojih namjera da ukloni Hotchnera iz JAP-a ili da reorganizira tim. Umjesto toga dala im je do znanja da nijedan član tima ne treba očekivati promociju na bilo koji viši položaj u okviru FBI-a. : Međutim, sezonu poslije, na Morgana se počinje gledati kao na mogućeg šefa terenskog ureda u New Yorku, što je dovelo u pitanje njenu navedenu tvrdnju. Ona se zatim koristi Hotchevim upitnim postupcima u periodu nakon što ga je ranio ''Bostonski kosac'' (epizoda [[Faceless, Nameless (Zločinački umovi)|"Faceless, Nameless"]], 5x01) i prisiljava ga da odstupi s mjesta šefa JAP-a i da bude ili negdje premješten ili možda otpušten. Hotchner odlučuje odstupiti i promovirati Morgana na mjesto šefa jer će ta unutrašnja pozicija zadržati tim na okupu. Morgan pristaje, rekavši da će tu funkciju obavljati samo dok ne uhvate ''Kosca'' (epizoda [[Cradle to Grave (Zločinački umovi)|"Cradle to Grave"]], 5x05). U jubilarnoj, 100. epizodi serije Strauss predvodi istragu o incidentu između Hotchnera i ''Kosca''. Ekipa se neprijateljski odnosi prema njoj (naročito Morgan i Rossi) i iako se čini da je zaista ljuta na Hotchnera, na kraju pokazuje istinsko saosjećanje prema njemu i oslobađa ga od bilo kakvih pogrešaka. : Kasnije se pojavljuje u pilot-epizodi ''spin-off'' serije ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' (koja je ustvari 18. epizoda 5. sezone ''Zločinačkih umova'' – [[The Fight (Zločinački umovi)|"The Fight"]]). Prvo telefonira Hotchneru u vezi sa statusom istrage. Zatim SNA Sam Cooper zatraži telefon da priča s njom. Ona mu kaže da slijedi njene naredbe i istraži slučaj. Kad mu kaže da se vrati, Cooper odbija. Naposljetku, pri kraju epizode ona mu kaže da se ukrca u avion sa Hotchnerom i timom i da se vrati na posao, dodavši da ima još hrpu slučajeva za njega. : Još jednom, u 6. sezoni, Strauss pokazuje da se brine samo za sebe i ugled FBI-a; otišla je čak dotle da je prisilila JJ da prihvati promociju u Pentagon (protiv JJ-ine volje). ; Det. William LaMontagne Jr: ([[Josh Stewart]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Jones (Zločinački umovi)|"Jones"]] (2x18) kao detektiv u policiji New Orleansa koji istražuje slučaj serijskog ubice koji je nekad vodio njegov otac. William LaMontagne Sr. također je bio detektiv i bio je napravio pomak u tom slučaju upravo prije nego što je smrtno stradao u [[uragan Katrina|uraganu Katrina]]. I za ''NeSuba'' se smatralo da je doživio istu sudbinu, ali kad su se pojavili dokazi koji su govorili suprotno, LaMontagne Jr. preuzeo je slučaj koristeći se onim što je njegov otac dotad uradio i jednim tragom koji je on na samrti urezao u zid. LaMontagne Jr. pozvao je JAP u pomoć i na kraju su uspjeli uhvatiti zločinca. Tokom slučaja najviše je vremena proveo radeći sa JJ. : U epizodi [[Heat (Zločinački umovi)|"Heat"]] (3x17) otkriveno je da su njih dvoje u vezi već više od godine, a u idućoj, [[The Crossing (Zločinački umovi)|"The Crossing"]], JJ mu telefonira i govori mu da je trudna. U finalu te sezone ([[Lo-Fi (Zločinački umovi)|"Lo-Fi"]]) Will se pojavio u New Yorku, gdje je JAP radio na novom slučaju, ponovivši svoju raniju prosidbu (koja nije prikazana) i rekavši JJ da je voljan odreći se značke, preseliti se u Virginiju i odgajati njihovo [[dijete]]. Od početka 4. sezone Will živi u Virginiji i "radi" kao [[kućni tata|"kućni tata"]] sinu Henryju. Od JJ se, bar ne još, nije očekivalo da prihvati bračnu ponudu, iako su ona i Will razmijenili prstenje s umecima Willovog [[zodijački kamen|zodijačkog kamena]] - [[kvarc|citrina]]. Willa nakratko opet vidimo u 100. epizodi kako sa JJ kupuje lijek za Henryja, te u epizodi [[The Slave of Duty (Zločinački umovi)|"The Slave of Duty"]], u kojoj se pridružuje JJ i timu na Haleyinoj sahrani. ; Tehnički analitičar Kevin Lynch: ([[Nicholas Brendon]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Penelope (Zločinački umovi)|"Penelope"]] (3x09), u kojoj mu je bilo naređeno da pretraži Garcijin računar kako bi otkrio ko ju je ranio. Kevin je putem videoveze poslao timu znak da se osumnjičeni nalazi u sjedištu JAP-a. Bio je jako impresioniran Garcijinim računarskim vještinama i taj osjećaj je bio uzajaman. Na kraju epizode on i Garcia su se upoznali i njih su dvoje otada u vezi. Iako je Garcia kraće vrijeme bila zabrinuta zbog kršenja FBI-evih pravila o zabrani ljubavnih veza između zaposlenih nakon što je Rossi uhvatio "na djelu" nju i Kevina u njenoj kući (epizoda [[Damaged (Zločinački umovi)|"Damaged"]], 3x14), njene brige pokazale su se bezrazložnima. Kevin često posjećuje JAP kako bi proveo više vremena s Garcijom i čini se da ga je čitava ekipa srdačno prihvatila. : U epizodi [[Roadkill (Zločinački umovi)|"Roadkill"]] (4x23) rekao je Garciji da je aplicirao za bolje plaćeni posao u [[Agencija za nacionalnu sigurnost|NSA]] i upitao ju je bi li se željela preseliti s njim ako dobije taj posao. Garcia se mučila s tom odlukom i na kraju mu je rekla da je JAP njen dom i da osjeća da ne može otići. Kevin joj tada govori da je položaj u NSA upravo otkazan zbog nekih sigurnosnih problema. Garciji se tad omaklo da mu kaže da "ionako ne bi bio sretan u [[Karachi]]ju", čime je otkrila da je "upala" u NSA-in glavni sistem kako bi saznala o kojem se poslu radi. Ipak, Kevin joj to nije zamjerio i njihova veza i dalje je jaka. U petoj sezoni, tokom jednog slučaja kad tim nije imao dovoljno prostora za smještaj, pa je Garcija dijelila sobu s Morganom, Kevin joj telefonira i govori joj da je ljubomoran i da Morgan treba "držati svoj pištolj skrivenim". Nakratko ga vidimo i u 100. epizodi kako pomaže Garciji da nađe ''Kosača''. Pojavio se i u epizodi "Compromising Positions" (6x04), također pomažući Garciji, koja je na sebe preuzela i JJ-in posao nakon njenog odlaska. ; [[Ashley Seaver]]: ([[Rachel Nichols]]) – Ona je kadetkinja koja je pohađala [[FBI-eva akademija|FBI-evu akademiju]] u Quantiku. Regrutirao ju je Hotchner da mu pomogne u istrazi višestrukih ubistava u jednoj zatvorenoj zajednici. Izabrana je zbog njene jedinstvene prošlosti: njen otac bio je Charles Beauchamp, poznat kao ''Redmondski rasparač'', koji je ubio 25 žena u periodu od deset godina prije nego što su ga uhapsili Hotchner i Rossi, nedugo prije njenog 18. rođendana. U početku su oni mislili samo razgovarati s Ashley, ali je ona insistirala da im se pridruži, rekavši da može prepoznati znakove ubice u zatvorenoj i tihoj zajednici. Odlazi sama u dom jedne od žrtava kako bi vratila laptop koji je korišten kao dokazni materijal i ubrzo po dolasku shvata da je muž udovac zapravo ubica. On je drži u kući pod prijetnjom nožem sve dok Hotchner ne stigne i ubije ga. === Važniji negativci === ; Frank Breitkopf: ([[Keith Carradine]]) – Klasični primjer psihopata. Nije sposoban osjećati empatiju prema drugima, krivicu ni kajanje i tvrdi da nije odgovoran za svoje postupke. Kao i ostali ljudi njegovog tipa, vrlo je inteligentan, manipulativan i narcisoidan. JAP uspijeva otkriti da on uvijek putuje na istok i na zapad istom cestom i sve njegove žrtve nađene su duž te njegove rute. Tokom istrage niza ubistava Gideon i Morgan susreću Franka u zabačenoj zalogajnici u Nevadi. Franku je zanimljivo Gideonovo ime i objašnjava mu šta ono znači u [[mitologija|mitologiji]]: ime ''Jason'' dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] koja znači "izliječiti", a Gideon je Izraelićanin koji je vodio svoj narod protiv Midijaca. Frank se zatim upita šta su njegovi roditelji planirali za njega, a nakon toga objasni da ime ''Frank'' potječe od [[Germani|germanske]] riječi za jednu vrstu [[koplje|koplja]]. : Gideon i Morgan tada se predstave i traže od Franka da im kaže gdje se nalazi ona, tj. šerif(ica) Davis. Frank na to samo rekne da će prvo završiti sa svojim mliječnim napitkom. Gideon ga upita da li bi želio znati kako su ga pronašli. U međuvremenu je lokalna policija opkolila zalogajnicu. Tokom ''flashbackova'' tim shvaća da se Frank zadržao u gradu zbog jedne mještanke po imenu Jane, inače planirane žrtve, koja je zaradila njegovo poštovanje time što nije pokazala [[strah]] kad ju je on oteo nekoliko godina prije. Zaljubio se u nju i prolazio bi kroz grad svaki put kad bi bio u tom području samo da je posmatra i da joj ostavi poklone: zvončiće izrađene od ljudskih [[rebro|rebara]]. : Gideon i Morgan zatim izvode Franka vani. Tu ih sačekaju lokalne vlasti, uključujući i šerificu Davis, koja je pronađena u Janeinoj kući. Frank kaže Gideonu da će, ako ga puste da ode sa Jane, otkriti lokaciju autobusa punog djece, koji je ranije oteo. Gideon je skeptičan, ali na kraju povjeruje da Frank ustvari ne bi naudio djeci. Odvozi se s njih dvoje u pustinju i Frank mu tu kaže da su djeca dvije [[milja|milje]] zapadno. Gideon im dopušta da odu, zatim pronalazi autobus i poziva pojačanje. Zatim prate Frankove i Janeine otiske stopala u pustinji sve do mjesta na kojem tragovi nestaju. Gideon izjavljuje: "Naći ćemo ga." : Frank se pojavljuje kasnije u sezoni u [[Maryland]]u, gdje Gideon živi. Nastavlja mu se podsmijevati, ostavljajući tragove žrtava i izazivajući Gideona da ga uhvati. Čak uspijeva ubiti Gideonovu prijateljicu u Gideonovom stanu. Također je ubio Rebeccu Bryant, kćer – i bivšu taokinju – Randalla Garnera, ''Kralja Ribara''. Gideon tada shvaća da Frank ubija sve žrtve koje je on dotad spasio. : Kad Gideon konačno pronađe Franka i suoči se s njim u [[Manhattan]]u, pojavljuje se Jane i umiješa se u događaj. Frank je tada zgrabi za šaku, kaže joj da je voli, a zatim s njom skoči na obližnju prugu i voz ih ubija. Gideon napušta JAP početkom 3. sezone zbog ubistva njegove prijateljice, ali i zbog osjećaja "sagorjelosti". ; George Foyet, "Bostonski kosac": ([[C. Thomas Howell]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Omnivore (Zločinački umovi)|"Omnivore"]]. Na početku epizode Hotchner odlazi u posjetu bivšem detektivu Shaunessyju. Njih su dvojica prije 10 godina zajedno lovili serijskog ubicu poznatog kao ''Bostonski kosac'', koji je uvijek nosio masku i crnu odjeću i ubijao je parove noću pokraj bostonskih cesta. Njegov način djelovanja varirao je od korištenja Magnuma 44, izbadanja i/ili klanja do premlaćivanja nekim priručnim predmetom. Kako bi vlasti sigurno znale da je počinilac on, uvijek je uzimao nešto što je pripadalo jednoj žrtvi i to stavio na drugu, pa bi od druge uzeo nešto novo i to stavio na treću itd. Između 1995. i 1998. napao je 21 osobu, od kojih je samo jedna preživjela, sve dok Shaunessy nije napravio dogovor s njim da će ga prestati tražiti; dogovor je bio uspješan i ubistva su prestala. Kao posljedica toga FBI, koji nikad nije stigao uraditi ''Koscev'' profil, nije ga mogao uhvatiti. : Hotchner i tim pozvani su u Boston jer je Shaunessy na samrti. On zna da će s njegovom smrću ubistva opet početi, što se pokazalo tačnim već iste te noći. Naočale koje su pripadale Georgeu Foyetu pronađene su na truplu muškarca. Foyet je jedina preživjela ''Kosceva'' žrtva. Hotchner i Rossi odlaze mu u posjetu kako bi saznali nešto više i Foyet im kaže da se te večeri kad je napadnut upravo spremao zaprositi svoju djevojku, koja je ubijena iste večeri. Također saznaju da Foyet predaje računarske nauke u lokalnoj srednjoj školi. Ponude mu zaštitu, ali je on odbija, rekavši da neće dozvoliti ''Koscu'' da ga otjera iz Bostona. : Tim izrađuje ''Koscev'' profil. Misle da ga seksualno privlače tinejdžerke te da je narcisoidan i da mu uspjeh leži u slavi. Odlučuju potražiti bilo koga ko je ranije hapšen zbog bilo kojih seksualnih prestupa. U međuvremenu ''Kosac'' nazove Hotchnera i ponudi mu isti dogovor kao i Shaunessyju. Hotchner ga "otpuše", a ''Kosac'', u bijesu, ulazi u obližnji autobus i ubija sve putnike. Kad tim stigne na mjesto zločina, pronalaze sve 3 Foyetove adrese (koje im je on ranije dao) napisane krvlju na prozorima autobusa. Tim zatim hitno odlazi na posljednju Foyetovu adresu, gdje ''Kosac'' udarcem onesvještava Morgana. ''Kosac'' zatim nestaje, ali je prije toga uzeo Morganovu značku i ostavio mu metak, kako bi ga psihički mučio. Nakon što se Morgan osvijesti, tim pronalazi veliku količinu Foyetove krvi. Čini se da je ''Kosac'' ubio Foyeta, ali mu tijelo nije pronađeno. : Garcia zatim pretražuje Foyetov dosje i otkriva da je on nekad bio zamjenski profesor i da je otpušten zbog seksualnog napada na jednu djevojku. Hotchner se nakon toga prisjeti ranije Foyetove izjave o ubistvu njegove djevojke: "Znate li koliko dugo treba da se neko izbode nožem 67 puta?" Na osnovu seksualnog napada i Foyetovog predetaljnog znanja o ubistvu njegove djevojke Hotchner zaključuje da je ''Kosac'' upravo Foyet i da je onda ranio sam sebe kako bi otklonio sve sumnje od sebe. Novinar koji piše roman o ''Koscu'' treba se naći s Foyetom na četvrtoj, dotad nepoznatoj adresi i Garcia je pronalazi lociravši novinarov mobitel. Foyet tada otkriva svoj pravi identitet novinaru (koji dosad ništa nije sumnjao u njega), ljut jer je u novinama napisao da je ''Kosac'' ili mrtav ili u zatvoru. Dok ga je Foyet držao na nišanu, u kuću upada JAP i hapsi Foyeta bez incidenta. Međutim, u zatvoru Foyet nanosi sebi ranu na ruci, a zatim učini da izgleda kao da povraća krv. Dok ga odvoze prema bolnici, uspijeva se osloboditi i pobjeći iz zatvora. : Foyet se ponovo pojavljuje u finalu 4. sezone ([[...and Back (Zločinački umovi)|"...and Back"]]), iznenadivši Hotchnera u njegovom stanu i držeći ga na nišanu uz riječi: "Trebao si pristati na dogovor". Začuje se pucanj, a slika potamni. U 1. epizodi 5. sezone ("Faceless, Nameless"), kad se Hotchner ne pojavi na poslu, Prentiss odlazi do njegovog stana da provjeri stvar. Pronalazi lokvu [[krv]]i i metak u zidu. Kad nazove Hitnu pomoć, otkriva da je neko dovezao "FBI-evog agenta Dereka Morgana", iako se Morgan pojavio na poslu, što je značilo da je Foyet dovezao Hotchnera u Hitnu, odnosno da ga je namjerno ostavio na životu. Kroz prisjećanja vidimo da je Foyet pucao u zid pokraj Hotchnera. Hotchner ga je pokušao savladati, ali ga je Foyet nadjačao u borbi. Zatim je 9 puta ubo Hotchnera nožem, ali samo da bi ga ranio. Kad se Hotchner poslije osvijesti, shvaća da ga Foyet nije ubio zato što su mu meta Haley i Jack. JAP tada odlazi u Haleyin stan i nalaze nju i Jacka nepovrijeđene. Na kraju epizode Hotchner ih smješta pod sigurnosni nadzor [[Služba saveznog maršala|saveznog maršala]]. : Na kraju epizode [[Outfoxed (Zločinački umovi)|"Outfoxed"]] otkriva se da je Foyet posjećivao Carla Arnolda, poznatog kao ''Lisac'', koga je Hotchner strpao u zatvor u 1. sezoni. U narednoj epizodi ([[100 (Zločinački umovi)|"100"]]) tim ponovo pronalazi "vruć" trag o Foyetu kad otkriju lažno ime Peter Rhea pod kojim je Foyet kupovao lijekove u lokalnim apotekama. Pronalaze njegov stan i pretresu ga, ali otkrivaju da je on već otišao i da nosi nekoliko pištolja. Tim zatim odlazi do kuće Sama Kazmayera, maršala koji je zadužen da štiti Haley i Jacka, i otkrivaju da je u njega pucano 3 puta, da su mu odsječena 2 prsta i da ga je Foyet ostavio da umre. Taman prije smrti uspijeva im reći da je Foyet uzeo njegov telefon i da je oteo Haley. Foyet je nazvao Haley, predstavivši se kao maršal, i rekao joj da je Hotchner mrtav i da je treba prebaciti na drugu lokaciju. Uspijeva je namamiti u njenu kuću. Hotchner shvaća sve to i hitno odlazi tamo kako bi ih spasio. Foyet je natjerao Haley da nazove Hotchnera i ona tada shvaća da je u opasnosti. Hotchner uspijeva prenijeti Jacku šifrovanu poruku da se sakrije u sanduk za ruho dok on ne stigne tu. Ne uspijeva stići na vrijeme da spasi Haley jer je Foyet ubija dok je još bila na telefonskoj vezi. Hotchner stiže tamo i nalazi njeno mrtvo tijelo. Zatim se penje uza stepenice i pronalazi Foyeta sakrivenog iza zavjese. Ispuca čitav šaržer u njega, ali Foyet je na sebi imao prsluk od [[kevlar]]a. Uslijedila je borba između njih. Ovaj put Hotchner uspijeva nadjačati Foyeta i pretući ga do smrti. == Epizode == {{Glavni|Spisak epizoda "Zločinačkih umova"}} == Emitiranje u svijetu == {{col-begin}} {{col-break}} *{{ZID|Argentina}}: ''AXN'' *{{ZID|Australija}}: ''Channel 7'' *{{ZID|Austrija}}: ''[[ATV]]'' *{{ZID|Belgija}}: Frankofona: ''RTL-TVi'' (kao ''Esprits Criminels''); [[Flandrija]]: ''VT4'' *{{ZID|Bolivija}}: ''AXN'' *{{ZID|Brazil}}: ''AXN'' *{{ZID|Bugarska}}: ''[[Fox Crime]]'' ([[bugarski jezik|bug.]] ''Престъпни намерения'' - ''Zločinačke namjere'') *{{ZID|Češka}}: ''[[AXN]]'' ([[češki jezik|češ.]] ''Myšlenky zločince'', [[slovački jezik|slovač.]] ''Myšlienky vraha'') *{{ZID|Čile}}: ''AXN'' *{{ZID|Danska}}: ''Kanal 5'' *{{ZID|Ekvador}}: ''AXN'' *{{ZID|Estonija}}: ''Fox Crime'', ''[[TV3]]'' ([[estonski jezik|est.]] ''Kurjuse kannul'') *{{ZID|Finska}}: ''[[Nelonen]]'' (''Criminal Minds - FBI-tutkijat'') *{{ZID|Francuska}}: ''TF1'' ([[francuski jezik|fra.]] ''Esprits Criminels'') *{{ZID|Grčka}}: ''FX'', ''ANT1'', ''NET'' *{{ZID|Gvatemala}}: ''AXN'' *{{ZID|Holandija}}: ''Veronica'' *{{ZID|Hrvatska}}: ''[[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]''; ''RTL 2'' (starije epizode) *{{ZID|Indija}}: ''Star World'' *{{ZID|Irska}}: ''RTE2'' *{{ZID|Italija}}: ''[[RAI 2]]'' *{{ZID|Izrael}}: ''Yes Action'' ([[hebrejski jezik|hebr.]] מחשבות פליליות - ''Zločinačke misli'') {{col-break}} *{{ZID|Japan}}: ''WOWOW'' ([[japanski jezik|jap.]] クリミナル･マインド FBI行動分析課 - ''Zločinački um: FBI-eva jedinica za analizu ponašanja'') *{{ZID|Kanada}}: ''[[CTV Two]]'' *{{ZID|Kolumbija}}: ''AXN'' *{{ZID|Kostarika}}: ''AXN'' *{{ZID|Latvija}}: ''AXN'' *{{ZID|Malezija}}: ''FOX'' *{{ZID|Meksiko}}: ''AXN'' i ''Azteca 7'' (''Mentes Criminales'') *{{ZID|Norveška}}: ''TV2'' i ''TV2 Zebra'' (reprize) *{{ZID|Novi Zeland}}: ''TV One'' *{{ZID|Njemačka}}: ''[[Sat.1]]'' *{{ZID|Peru}}: ''AXN'' *{{ZID|Poljska}}: ''AXN'' i ''TVP 2'' *{{ZID|Portugal}}: ''SIC'' *{{ZID|Rumunija}}: ''AXN'' *{{ZID|Rusija}}: ''Fox Crime'' ([[ruski jezik|rus.]] ''Мыслить как преступник'' - ''Misliti kao zločinac'') *{{ZID|Saudijska Arabija}}: ''FX'' ([[Bliski istok]] i [[Sjeverna Afrika]]) *{{ZID|Singapur}}: ''MediaCorp Channel 5'' *{{ZID|Srbija}}: ''Fox Crime'', [[Radiotelevizija Srbije|RTS1]] *{{ZID|Švedska}}: ''Kanal 5'' *{{ZID|Švicarska}}: ''3 Plus TV'' ([[njemački jezik|njem.]]) i ''RSI la1'' ([[italijanski jezik|ita.]]) *{{ZID|Turska}}: ''DiziMax'', ''FOX'' *{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}: ''Sky LIVING'' *{{ZID|Ukrajina}}: ''НТН'' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Мислити як злочинець'' - ''Misliti kao zločinac'') *{{ZID|Venecuela}}: ''AXN'' {{col-break}} {{col-end}} == [[DVD]]-izdanja == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center" |- ! colspan="2" rowspan="2"| Sezona ! rowspan="2"| Br. epizoda ! colspan="2"| Originalno emitirana ! colspan="4"| Datumi izdavanja DVD-ova |- ! Premijera ! Finale ! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 1]] ! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 2]] ! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 4]] ! Diskovi |- |bgcolor="000000"| |[[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]] |22 |22. 9. 2005. |10. 5. 2006. |28. 11. 2006. |12. 2. 2007. |3. 11. 2007<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |title=Criminal Minds - The 1st Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=[[EzyDVD]] |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305121244/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |url-status=dead }}</ref> |6 |- |bgcolor="6e7271"| |[[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]] |23 |20. 9. 2006. |16. 5. 2007. |2. 10. 2007. |5. 5. 2008. |1. 4. 2008<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |title=Criminal Minds - The 2nd Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=2. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100302154334/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |url-status=dead }}</ref> |6 |- |bgcolor="70131b"| |[[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]] |20 |26. 9. 2007. |21. 5. 2008. |16. 9. 2008. |6. 4. 2009. |18. 3. 2009<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |title=Criminal Minds - Season 3 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305143727/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |url-status=dead }}</ref> |5 |- |bgcolor="d10121"| |[[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]] |26 |24. 9. 2008. |20. 5. 2009. |8. 9. 2009. |1. 3. 2010. |9. 3. 2010<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |title=Criminal Minds - Season 4 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=16. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316215544/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |url-status=dead }}</ref> |7 |- |bgcolor="918d81"| |[[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]] |23 |23. 9. 2009. |26. 5. 2010. |7. 9. 2010. |28. 2. 2011. |2. 3. 2011. |6 |- |bgcolor="c80a24"| |[[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]] |24 |22. 9. 2010. |18. 5. 2011. |6. 9. 2011. |28. 11. 2011. |30. 11. 2011<ref>{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |title=Criminal Minds - ''The 6th Season'' DVDs Announced by CBS/Paramount: Date, Cost, Packaging **UPDATE: DVD Supplements** |last1=Lambert |first1=David |date=20. 6. 2011 |publisher=[[TVShowsOnDVD.com]] |access-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110623023227/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |archive-date=23. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> |6 |- |bgcolor="#b11224"| |[[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]] |24 |21. 9. 2011. |16. 5. 2012. |4. 9. 2012<ref>[http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 Criminal Minds - The 7th Season] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912164632/http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 |date=12. 9. 2015 }} Tv Shows on DVD; Rev. 11. 6. 2012</ref> |26. 11. 2012<ref>http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-7-DVD/dp/B007BDEWI0/ref=pd_cp_d_h__0</ref> |7. 11. 2012. |6 |- |bgcolor="#644439"| |[[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]] | 24 |26. 9. 2012. |22. 5. 2013. |3. 9. 2013<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/Criminal-Minds-Eighth-Shemar-Moore/dp/B00915G6SU/ref=sr_1_1?s=movies-tv&ie=UTF8&qid=1377268349&sr=1-1&keywords=criminal+minds|title=Criminal Minds: The Eighth Season|work=Amazon.co.uk|access-date=23. 8. 2013}}</ref> |9. 12. 2013<ref>{{cite web|url=http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|title=Criminal Minds - Season 8|work=Sainsbury's Entertainment|access-date=23. 8. 2013|archive-url=https://archive.today/20130823143313/http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|archive-date=23. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> |4. 12. 2013<ref>{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|title=Criminal Minds – Season 8|access-date=11. 2. 2014|archive-date=26. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140226033507/http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|url-status=dead}}</ref> |6 |- |bgcolor="#333333"| |[[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]] | 24 |25. 9. 2013. |14. 5. 2014. |26. 8. 2014<ref>{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|title=Criminal Minds: The Ninth Season|work=TVshowsonDVD.com|access-date=29. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529103316/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> |8. 12. 2014<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-9-DVD/dp/B00KLC88A6/ref=sr_1_87?s=dvd&ie=UTF8&qid=1403472851&sr=1-87|title=Criminal Minds - Season 9 [DVD] |work=Amazon.co.uk|access-date=22. 6. 2014}}</ref> |{{n/a}} |6 |- |bgcolor="000080"| |[[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]] | 23 |1. 10. 2014. |6. 5. 2015. |25. 8. 2015. |7. 12. 2015. |2. 12. 2015. |6 |- |bgcolor="5C271D"| |[[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]] | 23 |30. 9. 2015. |4. 5. 2016. |30. 8. 2016. |5. 12. 2016. |7. 12. 2016. |6 |} == Rejting == Sezonski rejting (baziran na prosječnom broju gledalaca po epizodi) serije na ''CBS''-u: {| style="text-align:center;" class="wikitable" |- ! rowspan="2"|Sezona ! rowspan="2"|Epizode ! rowspan="2"|Satnica ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|IVZ]]) ! scope="col" colspan="2" | Premijera ! scope="col" colspan="2" | Finale ! rowspan="2" | TV-sezona ! rowspan="2"|Plasman ! rowspan="2"|Gledaoci<br/>(u milionima) |- ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Gledaoci<br/>premijere<br/>(u milionima) ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Gledaoci<br/>finala<br/>(u milionima) |- |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|1.]] | 22 | style="text-align:center;" rowspan="12"| Srijeda, 21:00 | 22. 9. 2005. |19,57<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092705_03 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet |date=27. 9. 2005 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 10. 5. 2006. |12,67<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=051606_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=16. 5. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 2005/06. | style="text-align:center" | #28 | style="text-align:center" | 12,63<ref name=abc06>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053106_05 |title= ABC Television Network 2005&ndash;2006 Primetime Ranking Report |date= 31. 5. 2006 |publisher= ABC Medianet |access-date= 6. 11. 2007}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 2|2.]] | 23 | 20. 9. 2006. |15,65<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092606_07 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=26. 9. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 16. 5. 2007. |13,21<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher=ABC Medianet |date=22. 5. 2007 |access-date=15. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528010145/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |archive-date=28. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> | 2006/07. | style="text-align:center" | #24 | style="text-align:center" | 14,05<ref name=abc07>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053007_08 |title= ABC Television Network 2006&ndash;2007 Primetime Ranking Report |date= 30. 5. 2007 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 3|3.]] | 20 | 26. 9. 2007. |12,66<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=100207_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=2. 10. 2007 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 21. 5. 2008. |13,15<ref>{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |title=Top CBS Primetime Shows, May 19–25 |date=28. 5. 2008 |work=[[TV by the Numbers]] |publisher=Tribune Digital Ventures |access-date=15. 3. 2010 |author=Bill Gorman |archive-date=25. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080925154923/http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |url-status=dead }}</ref> | 2007/08. | style="text-align:center" | #24 | style="text-align:center" | 12,78<ref name=abc08>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052808_06 |title= ABC Television Network 2007&ndash;2008 Primetime Ranking Report |date= 28. 5. 2008 |publisher= ABC Medianet |access-date= 3. 7. 2009}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 4|4.]] | 26 | 24. 9. 2008. |17,01<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28|title=Top CBS Primetime Shows, September 22–28|author=Bill Gorman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=30. 9. 2008|access-date=15. 3. 2010|archive-date=6. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606143251/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28/|url-status=dead}}</ref> | 20. 5. 2009. |13,99<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|title=Top CBS Primetime Shows, May 18–24|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=27. 5. 2009|access-date=15. 3. 2010|archive-date=5. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005092212/http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|url-status=dead}}</ref> | 2008/09. | style="text-align:center" | #11 | style="text-align:center" | 14,95<ref name=abc09>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=060209_05 |title= ABC Television Network 2008&ndash;2009 Primetime Ranking Report |date= 2. 6. 2009 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 5|5.]] | 23 | 23. 9. 2009. |15,85<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|title=Dollhouse Premiere 18-49 Rating Increases To A 1.5 Via DVR; Hopeful or Futile?|work=[[TV by the Numbers]]|publisher=Tribune Digital Ventures|date=12. 10. 2009|access-date=12. 8. 2016|archive-date=15. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091015043550/http://tvbythenumbers.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|url-status=dead}}</ref> | 26. 5. 2010. |12,97<ref>{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |title=TV Ratings Top 25: ''American Idol'', ''Big Bang Theory'', ''Two And A Half Men'' Top 18-49 Ratings |author=Bill Gorman |date=2. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=5. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605034457/http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |url-status=dead }}</ref> | 2009/10. | style="text-align:center" | #16 | style="text-align:center" | 13,7<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|title=Final 2009-10 Broadcast Primetime Show Average Viewership|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=16. 6. 2010|access-date=29. 7. 2010|archive-date=24. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100624063442/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 6|6.]] | 24 | 22. 9. 2010. |14,13<ref>{{cite web|first=Robert|last=Seidman|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: ‘Sunday Night Football’, ‘Glee,’ ‘Grey's Anatomy,’ ‘Dancing with the Stars’ Top Premiere Week|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=28. 9. 2010|access-date=22. 9. 2011|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615203655/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|url-status=dead}}</ref> | 18. 5. 2011. |12,84<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|title=Wednesday Final Ratings: 'American Idol,' 'Modern Family,' 'Law & Order: SVU' Adjusted Up; 'Happy Endings' Adj. Down|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=19. 5. 2011|access-date=19. 5. 2011|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522164945/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|url-status=dead}}</ref> | 2010/11. | style="text-align:center" | #10 | style="text-align:center" | 14,11<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|title=2010-11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=1. 6. 2011|access-date=1. 6. 2011|archive-date=20. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zZXRcj1U?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 7.|7]] | 24 | 21. 9. 2011. |14,14<ref name = Ep7x01>{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Two And A Half Men' Tops 'Sunday Night Football' For Week Ending September 25, 2011|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=27. 9. 2011|access-date=27. 9. 2011|archive-date=29. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929140448/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|url-status=dead}}</ref> | 16. 5. 2012. |13,68<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'American Idol', 'NCIS' Top Week 35 Viewing|author=Amanda Kondolojy|date=22. 5. 2012|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|access-date=22. 5. 2012|archive-date=25. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120525081222/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|url-status=dead}}</ref> | 2011/12. | style="text-align:center" | #15 | style="text-align:center" | 13,2<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|title=Complete List Of 2011-12 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'American Idol,' 'NCIS' & 'Dancing With The Stars'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=25. 5. 2012|access-date=25. 5. 2012|archive-date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530044746/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 8|8.]] | 24 | 26. 9. 2012. |11,73<ref name="ep8x01">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: Sunday Night Football Tops Week 1 Viewing Among Adults 18-49 and With Total Viewers|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Sara Bibel|date=2. 10. 2012|access-date=2. 10. 2012|archive-date=4. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121004234018/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|url-status=dead}}</ref> | 22. 5. 2013. |11,01<ref name=ep8x23a24>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Modern Family' Tops Week 35 Viewing Among Adults 18-49, 'Dancing With the Stars' on Top With Total Viewers|last=Bibel|first=Sara|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=29. 5. 2013|access-date=2. 6. 2013|archive-date=7. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150307081322/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|url-status=dead}}</ref> | 2012/13. | style="text-align:center" | #20 | style="text-align:center" | 12,15<ref name="season12-13">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|title=Complete List Of 2012-13 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'NCIS,' 'The Big Bang Theory' & 'NCIS: Los Angeles'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|last=Sara Bibel|date=29. 5. 2013|access-date=29. 5. 2013|archive-date=27. 6. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6Hh9Es6JF?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 9|9.]] | 24 | 25. 9. 2013. |11,27<ref name="inspiration">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000|title=Wednesday Final Ratings: 'The Middle', 'Modern Family' and 'Survivor' Adjusted Up; 'Nashville' & 'CSI' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=26. 9. 2013|access-date=26. 9. 2013|archive-date=29. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130929011802/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000/|url-status=dead}}</ref> | 14. 5. 2014. |12,03<ref name="demons">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|title=Wednesday Final Ratings: 'Revolution', 'Arrow', 'Survivor', 'Suburgatory', 'Modern Family' & 'Law & Order: SVU' Adjusted Up; 'Chicago P.D.' Adjusted Down|author=Sara Bibel|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=15. 5. 2014|access-date=15. 5. 2014|archive-date=23. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140723232213/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|url-status=dead}}</ref> | 2013/14. | style="text-align:center" | #12 | style="text-align:center" | 12,66<ref>{{cite web|url=http://www.deadline.com/2014/05/tv-season-series-rankings-2013-full-list-2|title=Full 2013–2014 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=22. 5. 2014|access-date=16. 5. 2015}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 10|10.]] | 23 | 1. 10. 2014. |11,74<ref name="newrating2">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|title='How to Get Away With Murder' Has Biggest Adults 18-49 Ratings Increase; 'Parenthood' Tops Percentage Gains & 'The Blacklist' Tops Viewer Gains in Live +7 Ratings for Week Ending October 5|work=TV by the Numbers|author=Amanda Kondolojy|access-date=20. 10. 2014|date=20. 10. 2014|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530035335/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|url-status=dead}}</ref> | 6. 5. 2015. |9,61<ref name="the hunt">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|title=Wednesday Final Ratings: 'Arrow', 'Nashville', & 'The Goldbergs' Adjusted Up; 'American Idol', 'Criminal Minds' 'Supernatural' & 'Blacki-ish' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=7. 5. 2015|access-date=7. 5. 2015|archive-date=18. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518082348/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|url-status=dead}}</ref> | 2014/15. | style="text-align:center" | #11 | style="text-align:center" | 14,11<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2015/05/2014-15-full-tv-season-ratings-shows-rankings-1201431167/|title=Full 2014-15 TV Season Series Rankings: Football & ‘Empire’ Ruled|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|author=Lisa de Moraes|date=21. 5. 2015|access-date=25. 5. 2015}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 11|11.]] | 22 | 30. 9. 2015. |10,08<ref name="job">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|title=Wednesday Final Ratings: 'Empire', 'Survivor', 'Modern Family' & 'Rosewood' Adjusted Up; 'Nashville' & 'Code Black' Adjusted Down|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Dani Dixon|date=1. 10. 2015|access-date=1. 10. 2015|archive-date=2. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002235554/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|url-status=dead}}</ref> | 4. 5. 2016. |8,84<ref name="storm">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|title=Wednesday final ratings: ‘Chicago PD’ and ‘Heartbeat’ adjust up, ‘Nashville’ adjusts down|author=Rick Porter|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|archive-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506012613/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|url-status=dead}}</ref> | 2015/16. | style="text-align:center" | #16 | style="text-align:center" | 12,2<ref name="entertainment2016">{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/tv-season-2015-2016-series-rankings-shows-full-list-1201763189/|title=Full 2015–16 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=26. 5. 2015|access-date=26. 5. 2015}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 12|12.]] | 22 | 28. 9. 2016. | 8,92<ref name="12.01">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|title=Wednesday final ratings: ‘Empire,’ ‘Lethal Weapon,’ ‘Criminal Minds,’ ‘SVU’ & ‘Blindspot’ all adjust up|work=TV by the Numbers|author=Rick Porter|date=29. 9. 2016|access-date=29. 9. 2016|archive-date=30. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160930165158/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|url-status=dead}}</ref> | Još nepoznato | {{N/A}} | 2016/17. | style="text-align:center" | Još nepoznato | style="text-align:center" | Još nepoznato |} <nowiki>*</nowiki>Najbolji rezultat: "The Big Game" – 26,31 milion gledalaca (22:30 /IVZ/; sedmica 29. 1. 2007) (nakon [[51. SuperBowl]]a).<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=020607_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet|date=6. 2. 2007|access-date=15. 3. 2010}}</ref> == ''[[Spin-off]]'' serije == === ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' === U epizodi "Fight" iz 5. sezone predstavljen je drugi tim JAP-a i pokrenuta je nova serija pod nazivom ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' ({{jez-en|Criminal Minds: Suspect Behavior}}). Premijeru je imala 16. februara 2011. na CBS-u<ref>{{cite web |url=http://www.deadline.com/2010/05/cbs-picks-up-criminal-minds-spinoff-to-series/ |title=CBS Picks Up 'Criminal Minds' Spinoff To Series |last=Andreeva |first=Nellie |date=17. 5. 2010 |publisher=Deadline.com |access-date=17. 5. 2010}}</ref>, ali je otkazana zbog lošeg rejtinga odmah nakon 1. sezone, koja je imala 13 epizoda.<ref>{{cite web |last=Andreeva |first=Nellie |url=http://www.deadline.com/2011/05/cbs-renews-csi-ny-cancels-criminal-minds-suspect-behavior/|title=CBS renews 'CSI:NY', cancels 'Criminal Minds: Suspect Behavior' |publisher=Deadline.com |date=17. 5. 2011|access-date=17. 5. 2011}}</ref> 6. septembra iste godine CBS DVD izdao je cijelu seriju na setu od 4 diska. Glumačku postavu činili su [[Forest Whitaker]] u ulozi Sama Coopera, vođe tima, [[Janeane Garofalo]], [[Michael Kelly (američki glumac)|Michael Kelly]], [[Beau Garrett]], [[Matt Ryan (glumac)|Matt Ryan]], [[Richard Schiff]] i [[Kirsten Vangsness]], koja je reprizirala ulogu Penelope Garcije iz originalne serije. === ''Zločinački umovi: Preko granice'' === Nova serija u sklopu franšize ''Zločinački umovi'' pod nazivom ''Zločinački umovi: Preko granice'' ({{jez-en|Criminal Minds: Beyond Borders}}) najavljena je u januaru 2015. Glavne uloge dobili su [[Gary Sinise]] (Jack Garrett) i [[Anna Gunn]] (Lily Lambert). [[Tyler James Williams]] dobio je ulogu Russa "Montyja" Montgomeryja, a [[Daniel Henney]] glumit će Matthewa Simmonsa.<ref>http://www.inquisitr.com/1976174/criminal-minds-reid-new-girlfriend-international-unit-case-details/</ref> Serija će pratiti agente FBI-a koji pomažu državljanima SAD-a koji su se našli u nevolji u inozemstvu.<ref name="insidetv.ew.com"/><ref>http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team</ref> CBS je emitirao tzv. ''backdoor'' pilot-epizodu 8. aprila 2015. u satnici rezerviranoj za ''Zločinačke umove'' kao unakrsnu epizodu pod naslovom "Beyond Borders" ("Preko granice").<ref name="insidetv.ew.com">http://insidetv.ew.com/2014/12/12/criminal-minds-spinoff/</ref><ref>{{Cite web |url=http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=25. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151025001314/http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |url-status=dead }}</ref> 11. maja 2015. CBS je objavio da je 1. sezona ove serije naručena za TV-sezonu 2015/16. == Nagrade == * 2007: [[Nagrada ASCAP]] - najbolja TV-serija (Marc Fantini, Steffan Fantini, Scott Gordon) '''Nominacija''' * 2006: ''[[People's Choice Award]]'' – najbolja nova dramska serija == Zanimljivosti == * Gibson i Patinkin ranije su zajedno glumili u seriji ''[[Chicago Hope]]''. * Patinkin, koji u seriji tumači Jasona Gideona, ima sina kojem je ime Gideon. * Lik koji Patinkin tumači u seriji ''[[Ko živ, ko mrtav]]'' (''Dead Like Me'') ima neke sličnosti sa Gideonom – obojica su dobri [[kuhanje|kuhari]] i obojicu zanima [[umjetnost]]. * 17. jula 2007. Patinkin je najavio svoj odlazak iz serije; kandidati za njegovu zamjenu bili su [[Geena Davis]], [[Michael Keaton]] i [[Harvey Keitel]], ali je ulogu na kraju dobio Mantegna. * Gubler je jedno vrijeme bio model [[fotograf]]kinje Mije Grace, koja se pojavila u manjoj ulozi u pilot-epizodi. * U jednoj epizodi pojavljuje se lik po imenu Mike Zissou; ovo prezime je aluzija na film ''[[Panika pod morem]]'' (''The Life Aquatic with Steve Zissou''), u kojem je Gubler također glumio. === Epizode === * Epizoda [[Doubt (Zločinački umovi)|"Doubt"]] (3x01) prvobitno je zamišljena je kao dio 2. sezone, tj. za TV-sezonu 2006-2007; međutim, prebačena je na početak 3. sezone, zbog sličnosti scenarija s masakrom u Virginiji, koji se desio u aprilu 2007. * Dio epizode [[Legacy (Zločinački umovi)|"Legacy"]] (2x22) predstavlja reminiscenciju na film ''[[Slagalica strave]]'' (''Saw''). == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Criminal Minds}} * {{imdb title|0452046}} * [http://tv.yahoo.com/show/38090/ ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615104421/http://tv.yahoo.com/show/38090/ |date=15. 6. 2011 }} na ''Yahoo! TV'' * [http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102062021/http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html |date=2. 1. 2011 }} na ''TV.com'' * [http://www.aetv.com/criminal-minds/index.jsp ''Zločinački umovi ''] na ''A&E'' * {{cite web|url=http://www.tvguide.com/tvshows/criminal-minds/192244|title=Spisak epizoda|work=[[TV Guide]]}} * [http://www.criminalmindsgame.com/ Službeni sajt igre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/ |date=3. 3. 2016 }} {{Zločinački umovi}} [[Kategorija:Zločinački umovi]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2005.]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Serije mreže CBS]] ebl60jvlvdtcrbnz14sgm4xax26d0x6 Das ist Walter 0 142312 3713862 3617732 2025-06-12T15:01:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713862 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|grupu|Das ist Walter (grupa)}} {{Infokutija album | naziv = Das ist Walter | vrsta = Studijski [[album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | slika = Das ist walter.jpeg | objavljen = 10. april 1984. | snimljen = novembar 1983. – mart 1984. | mjesto = | studio = Studio 17, [[Sarajevo]] | žanr = [[garažni rok]], [[novi primitivizam]], [[pank-rok]], [[novi val]] | trajanje = 32:11 | izdavač = [[Jugoton]] | producent = Mahmut "Paša" Ferović | prethodni_album = | ovaj_album = '''''Das ist Walter'''''<br />(1984) | sljedeći_album = ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]''<br />(1985) }} '''''Das ist Walter''''' ({{jez-bs|''To je Valter''}}) prvi je studijski [[album]] grupe [[Zabranjeno pušenje]].<ref>{{cite web |title=Diskografija Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> Objavljen 10. aprila 1984. u izdanju diskografske kuće [[Jugoton]]. Album je snimljen u zimu 1983. Naziv je dobio po filmu ''[[Valter brani Sarajevo]]'', te je uvodna pjesma na albumu [[Filmska muzika|tema]] iz istoimenog filma. == Spisak pjesama == <small>Izvor: [http://www.discogs.com/release/771478 Discogs]</small> {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman<ref>{{cite web |title=ZAMP Autors Datebase |url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Sokoj Datebase |url=http://pretraga.sokoj.rs/Autori.aspx |work=pretraga.sokoj.rs |access-date=24. 9. 2018 |archive-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180926041306/http://pretraga.sokoj.rs/Autori.aspx |url-status=dead }}</ref> | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana A | naziv1 = Uvod | bilješka1 = Tema iz filma ''Valter brani Sarajevo'' | autor1 = [[Bojan Adamič]] | dodatna1 = | trajanje1 = 1:30 | naziv2 = Anarhija All Over Baščaršija | note2 = | autor2 = [[Davor Sučić]], [[Dražen Janković]] | dodatna2 = Sučić | trajanje2 = 1:42 | naziv3 = Abid | note3 = | autor3 = Sučić, [[Nele Karajlić|Nenad Janković]] | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:40 | naziv4 = Put u središte rudnika Kreka Banovići | note4 = | autor4 = Sučić, N. Janković | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 2:07 | naziv5 = Selena, vrati se, Selena | note5 = | autor5 = Sučić, N. Janković | dodatna5 = Sučić | trajanje5 = 4:03 | naziv6 = Neću da budem švabo u dotiranom filmu | note6 = | autor6 = Sučić, [[Mirko Srdić]] | dodatna6 = Sučić | trajanje6 = 2:30 }} {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana B | naziv1 = Šeki is on the Road Again | autor1 = Sučić, N. Janković | dodatna1 = Sučić | trajanje1 = 3:35 | naziv2 = Kino Prvi Maj | autor2 = Sučić | dodatna2 = Sučić, D. Janković | trajanje2 = 4:09 | naziv3 = Pamtim to kao da je bilo danas | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić, D. Janković | trajanje3 = 2:07 | naziv4 = Zenica Blues | autor4 = Sučić, [[Johnny Cash]] | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 2:27 | naziv5 = Čejeni odlaze... | autor5 = Sučić, N. Janković | dodatna5 = Sučić | trajanje5 = 4:13 }} == Izvođači i saradnici== Preneseno s omota albuma.<ref name="discogs">{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Das Ist Walter |url=https://www.discogs.com/release/771478 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} '''Zabranjeno pušenje''' * [[Davor Sučić]] – ritam gitara * Mladen Mitić – [[bas-gitara]], prateći vokal * Mustafa Čengić – [[električna gitara]] * Predrag Rakić – [[bubnjevi]], prateći vokal * [[Ognjen Gajić]] – [[saksofon]], [[flauta]] * [[Dražen Janković]] – [[orgulje]], [[klavijature]], prateći vokal * [[Nele Karajlić]] – [[Pjevanje|vokal]] '''Gostujući muzičari''' * Aida, Snježa i Haris – prateći vokal <small>(pjesme A4, A5, A6, B1, B2, B4)</small> * Benja, Jure, Dado i Mujo – prateći vokal <small>(pjesme A2, A3, B5)</small> {{col-2}} '''Produkcija''' * Mahmut "Paša" Ferović – produkcija, snimanje <small>(Studio 17 u [[Sarajevo|Sarajevu]])</small> * Silvano Bulešić – mastering <small>([[Jugoton]] u [[Zagreb]]u)</small> * Radomir "Raka" Marić – izvršna produkcija * Vukašin Babović – organizacija * [[Milić Vukašinović]] – podrška * Dubravko Majnarić – glavni i odgovorni urednik <small>([[Jugoton]] u Zagrebu)</small> * Siniša Škarica – muzički urednik <small>([[Jugoton]] u Zagrebu)</small> '''Dizajn''' * Nenad Vasilijević – dizajn, fotografija * Rade Kosanović – dizajn * Nebojša Žigić – fotografija <small>(Studio Ada u [[Beograd]]u)</small> * Miloje Stevanić "Đakon" – fotografski poslovi {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} *''[http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Das-Ist-Walter/master/139703 Das ist Walter]'' na Discogs-u {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 1984.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] [[Kategorija:Debitantski albumi iz 1984.]] b2dggmu6i43btzzndy6vrer97m6ixly Dok čekaš sabah sa šejtanom 0 142320 3713889 3617733 2025-06-12T17:04:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713889 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Dok čekaš sabah sa šejtanom | vrsta = Studijski [[album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | slika = Dok cekas sabah sa sejtanom.jpeg | objavljen = 11. juni 1985. | snimljen = april–maj 1985. | mjesto = | studio = SIM Studio, [[Zagreb]] | žanr = [[garage rock]], [[novi primitivizam]], [[rock]] | trajanje = 58:55 | izdavač = [[Jugoton]] | producent = Mahmud "Paša" Ferović | prethodni_album = ''[[Das ist Walter]]''<br />(1984) | ovaj_album = '''''Dok čekaš sabah sa šejtanom'''''<br />(1985) | sljedeći_album = ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]''<br />(1987) }} '''''Dok čekaš sabah sa šejtanom''''' je drugi studijski [[album]] grupe [[Zabranjeno pušenje]]<ref>{{cite web |title=Diskografija Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> objavljen 11. juna 1985. godine u izdanju diskografske kuće [[Jugoton]]. Album je snimljen u aprilu i maju 1985. godine u "SIM" studiju u [[Zagreb]]u. Album je dupli tj. izdat je na 2 LP-a. == Spisak pjesama == <small>Izvor: [http://www.discogs.com/release/771489 Discogs]</small> {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman<ref>{{cite web |title=ZAMP Autors Datebase |url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Sokoj Datebase |url=http://pretraga.sokoj.rs/Autori.aspx |work=pretraga.sokoj.rs |access-date=24. 9. 2018 |archive-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180926041306/http://pretraga.sokoj.rs/Autori.aspx |url-status=dead }}</ref> | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana A | naziv1 = Stanje šoka | autor1 = [[Davor Sučić]] | dodatna1 = Sučić, [[Dražen Janković]] | trajanje1 = 3:10 | naziv2 = Djevojčice kojima miriše koža | autor2 = Sučić, D. Janković | dodatna2 = Sučić, D. Janković | trajanje2 = 3:51 | naziv3 = Lutka sa naslovne strane | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:32 | naziv4 = Dok čekaš sabah sa šejtanom | autor4 = Sučić | dodatna4 = Sučić, D. Janković | trajanje4 = 4:43 }} {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana B | naziv1 = Dok jezdiš ka Alemanji | autor1 = Sučić, D. Janković | dodatna1 = Sučić, D. Janković | trajanje1 = 3:07 | naziv2 = Ibro dirka | autor2 = Sučić | dodatna2 = Sučić, D. Janković | trajanje2 = 3:20 | naziv3 = Kuhinja | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:20 | naziv4 = Ne Me Quitte Pas | autor4 = [[Jacques Brel]], [[Zenit Đozić]] | dodatna4 = | trajanje4 = 0:10 | naziv5 = Učini da budem vuk | autor5 = Sučić, [[Nele Karajlić|Nenad Janković]], Mladen Mitić | dodatna5 = Sučić, D. Janković | trajanje5 = 3:40 | naziv6 = Baš Čelik (Prvi Dio) | autor6 = Sučić, Jure Kaštelan | dodatna6 = Sučić, N. Janković | trajanje6 = 2:25 }} {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana C | naziv1 = Brut | autor1 = Sučić, [[Mirko Srdić]] | dodatna1 = Sučić, D. Janković | trajanje1 = 2:29 | naziv2 = Radost prvog žita | autor2 = Sučić, [[Ognjen Gajić]] | dodatna2 = Sučić | trajanje2 = 3:34 | naziv3 = Ujka Sam | autor3 = Sučić, N. Janković | dodatna3 = Sučić, N. Janković | trajanje3 = 3:40 | naziv4 = Nedelja kada je otišao Hase | autor4 = Sučić, N. Janković | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 4:07 }} {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = | dodatna_kolona = Aranžman | zasluge_pisanje = da | naslov = Strana D | naziv1 = Sanjao sam noćas da te imam | autor1 = Sučić, Srdić | dodatna1 = Sučić | trajanje1 = 3:31 | naziv2 = Kažu mi da novog frajera imaš | autor2 = Sučić, Srdić | dodatna2 = Sučić, D. Janković | trajanje2 = 3:42 | naziv3 = Gospođa Brams | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić, D. Janković | trajanje3 = 3:41 | naziv4 = Baš Čelik (Drugi Dio) | autor4 = Sučić, Kaštelan | dodatna4 = Sučić, D. Janković | trajanje4 = 2:43 }} == Izvođači i saradnici== Preneseno s omota albuma.<ref name="discogs">{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Dok Čekaš Sabah Sa Šejtanom |url=https://www.discogs.com/release/771489 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} '''Zabranjeno pušenje''' * Mladen Mitić – [[bas-gitara]], prateći vokal * Predrag Rakić – [[bubnjevi]] * Mustafa Čengić – [[električna gitara]], prateći vokal * [[Ognjen Gajić]] – [[saksofon]], [[flauta]], [[klavijature]] * [[Zenit Đozić]] – konge, prateći vokal * [[Davor Sučić]] – ritam gitara * [[Nele Karajlić]] – [[Pjevanje|vokal]] * [[Dražen Janković]] – klavijature, prateći vokal '''Gostujući muzičari''' * Stanko Juzbašić – [[sintisajzer]] <small>(pjesme B6, D4)</small> * Senad Galijašević – prateći vokal <small>(pjesme B6, D4)</small> {{col-2}} '''Produkcija''' * Mahmut "Paša" Ferović – produkcija * Vladimir Smolec – tonski majstor * Dragan Čačinović "Čač" – snimanje '''Dizajn''' * Srđan Velimirović – dizajn * Elvedin Kantardžić – fotografija {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službeni sajt Zabranjenog pušenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} *''[http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Dok-%C4%8Ceka%C5%A1-Sabah-Sa-%C5%A0ejtanom-I-Dio/master/298588 Dok čekaš sabah sa šejtanom]'' na Discogs-u {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 1985.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] hs7i4w94677h6qbgjg4ifudfx2q7p2z Fildžan viška 0 142343 3713996 3503496 2025-06-13T01:17:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Fildžan viška | vrsta = Studijski [[album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | slika = Fildzan viska.jpg | objavljen = 1997. | snimljen = decembar 1996. | mjesto = | studio = Rent-A-Cow Studio, [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] | žanr = [[garage rock]], [[novi primitivizam]] | trajanje = 56:08 | izdavač = Dallas Records, Nimfa Sound | producent = [[Davor Sučić]], Zlaja Hadžić, Denis Mujadžić | prethodni_album = ''[[Nikad robom, vazda taxijem]]''<br />(1996) | ovaj_album = '''''Fildžan viška'''''<br />(1997) | sljedeći_album = ''[[Srce, ruke i lopata]]''<br />(1998) }} '''''Fildžan viška''''' je peti studijski [[album]] grupe [[Zabranjeno pušenje]]<ref>{{cite web |title=Diskografija - Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> objavljen 1997. godine u izdanjima Dallas Recordsa i Nimfa Sounda. Pretprodukcija albuma napravljena je u novembru 1996. godine u studiju "Arte" u [[Pariz]]u, a snimljen je u decembru 1996. godine u studiju "Soundbound Rent A Cow" u [[Amsterdam]]u, te miksan u januaru 1997. u studiju "Tivoli" u [[Ljubljana|Ljubljani]]. == Spisak pjesama == <small>Izvori: [https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Fild%C5%BEan-Vi%C5%A1ka/release/2711197 Discogs]</small> {{Spisak pjesama | ukupno_trajanje = 56:08 | dodatna_kolona = Aranžman<ref>{{cite web |title=ZAMP Datoteka|url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}</ref> | zasluge_pisanje = da | naziv1 = Halid umjesto Halida | autor1 = [[Davor Sučić]] | dodatna1 = Sučić | trajanje1 = 5:23 | naziv2 = Pubertet | autor2 = Sučić, [[Mirko Srdić]] | dodatna2 = Jurica Paunović | trajanje2 = 4:25 | naziv3 = Mile Hašišar | autor3 = Sučić | dodatna3 = Sučić | trajanje3 = 3:55 | naziv4 = Možeš imat' moje tijelo | autor4 = Sučić, Srdić | dodatna4 = Sučić | trajanje4 = 4:51 | naziv5 = Fildžan viška | autor5 = Sučić, [[Bruce Springsteen]] | dodatna5 = | trajanje5 = 4:25 | naziv6 = Pismo Elvisu | autor6 = Sučić | dodatna6 = Sučić | trajanje6 = 2:15 | naziv7 = Oprosti mi, pape | autor7 = Sučić, [[Zdenko Runjić]] | dodatna7 = Sučić | trajanje7 = 6:21 | naziv8 = Test za dženet | autor8 = Sučić | dodatna8 = Sučić | trajanje8 = 4:03 | naziv9 = Hajle Selasije | autor9 = Sučić, Srdić | dodatna9 = Sučić | trajanje9 = 3:56 | naziv10 = Balada o Gigi Bosniću | autor10 = Sučić | dodatna10 = Sučić | trajanje10 = 4:58 | naziv11 = Kad dernek utihne | autor11 = Sučić | dodatna11 = Sučić | trajanje11 = 4:10 | naziv12 = Otpor, Stoko! | autor12 = Sučić | dodatna12 = Sučić | trajanje12 = 3:29 }} == Izvođači i suradnici == Preneseno s omota albuma.<ref name="discogs">{{cite web |title= Zabranjeno Pušenje – Fildžan viška |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Fild%C5%BEan-Vi%C5%A1ka/release/2711197 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}</ref> '''Zabranjeno pušenje''' * [[Davor Sučić]] – [[Pjevanje|vokal]], [[gitara]], prateći vokal * [[Samir Ćeramida]] – [[bas-gitara]] * Đani Pervan – [[bubnjevi]], prateći vokal * [[Mirko Srdić]] – vokal, prateći vokal * Marin Gradac – vokal, trombon, prateći vokal * Sead Kovo – [[električna gitara]], ritam gitara * Dušan Vranić – [[klavijature]], prateći vokal '''Produkcija''' * [[Davor Sučić]] – produkcija, audio mix * Zlaja Hadžić "Jeff" – produkcija, snimanje, mastering, audio mix <small>(Rent-A-Cow Studio u [[Amsterdam]]u, Holandija)</small> * Denis Mujadžić "Denyken" – produkcija, audio mix * Maarten de Boer – inženjering zvuka, mastering <small>(The Masters u Bonteboku, Holandija)</small> * Aco Razbornik – audio mix <small>(Studio Tivoli u [[Ljubljana|Ljubljani]], Slovenija)</small> * [[Predrag Bobić]] – izvršna produkcija * [[Mirko Srdić]] – izvršna produkcija '''Dizajn''' *Albino Uršić "Bino" – dizajn *Boris Kuk "Boro" – dizajn *Mio Vesović – fotografija *Darije Petković – fotografija *Boris Berc – fotografija == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službeni sajt Zabranjenog pušenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} * [http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Fild%C5%BEan-Vi%C5%A1ka/master/361834 ''Fildžan viška''] na Discogsu {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 1997.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] 0wjwvylprtwh8m6hsf7xn75ezf8gpnt Dragiša Trifković 0 164287 3713895 3619018 2025-06-12T18:37:54Z Mladifilozof 1348 s 3713895 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija pisac | ime = Dragiša Trifković | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 1912. | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Austro-ugarska]] | datum_smrti = septembar, [[2000]] | mjesto_smrti = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[Umjetnik]] | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = [http://dragisatrifkovic.com dragisatrifkovic.com]}} [[File:Dragiša Trifković - Mitraljezac.jpg|thumb|Dragiša Trifković - Mitraljezac, bronza, 1961.]] '''Dragiša Trifković''', likovni umjetnik, rođen je u [[Tuzla|Tuzli]] [[1912]]. godine. U Tuzli je završio osnovnu i građevinsku školu, a od [[1936]].godine pohađa Državnu umjetničku školu u [[Beograd|Beogradu]], u klasi profesora [[Petar Palavićini|Petra Palavićinija]]. Slikanjem i vajanjem bavi se od najmlađih dana, u početku kod oca soboslikara, a kasnije kod [[Kiparstvo|kipara]] [[Franjo Leder|Franje Ledera]]. Početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dočekuje u Tuzli, gdje sa bratom Boškom ilegalno radi u NOP-u, a zatim u Beogradu. Od [[1944]]. godine radi u Propagandnom odsjeku za kulturu i umjetnost u Tuzli, koji su vodili akademski slikari [[Ismet Mujezinović]] i [[Vojo Dimitrijević]], a tu su radili i akademski kipari Franjo Leder i [[Anto Matković]]. Svoj radni vijek Dragiša Trifković provodi u Tuzli, gdje se pored vajarstva bavi i pedagoškim radom. Nakon otvaranja izložbenog paviljona u Tuzli (kasnije [[Međunarodna galerija portreta Tuzla|Međunarodna galerija portreta]])bio je njegov prvi direktor. Sa ovog radnog mjesta odlazi u penziju. Tvorac je [[Grb općine Tuzla|grba grada Tuzle]]. Pasionirani je kolekcionar različite foto –dokumentacije i pisane građe iz prošlosti Tuzle i njene okoline. Ona mu je poslužila da napiše i izda pet knjiga [[Tuzlanski vremeplov|„Tuzlanski vremeplov“]], koje su štampane u prilično velikom tiražu. Autor je velikog broja vajarskih radova, reljefa, statua, poprsja, spomenika, bisti i plaketa. Izbijanje rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] aprila [[1992]] dočekao je van Tuzle. Uz posredovanje i pomoć [[Crveni krst|Međunarodnog crvenog krsta]] vraća se u rodni grad. Po povratku kući nastavlja sa aktivnim radom. Godine [[1996]]. sa tri vajarska rada, učestvuje na jubilarnoj likovnoj izložbi [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] i izložbama [[Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona|Udruženja likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona]] [[1996]]. i [[1997]].godine. Za svoje dugogodišnje stvaralaštvo i aktivan rad na polju [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], [[kultura|kulture]] i [[Prosvjeta|prosvjete]] dobitnik je velikog broja različitih društvenih priznanja i nagrada. Umro je u septembru [[2000]]. godine u Tuzli. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Trifković, Dragiša}} [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 2000.]] [[Kategorija:Jugoslavenski kipari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] 8zyid7bkeh2is7qfpzu5fk5ge0tk0eh 3713896 3713895 2025-06-12T18:52:10Z AnToni 2325 3713896 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija pisac | ime = Dragiša Trifković | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 1912. | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Austro-ugarska]] | datum_smrti = septembar, [[2000]] | mjesto_smrti = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[Umjetnik]] | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = [http://dragisatrifkovic.com dragisatrifkovic.com]}} [[File:Dragiša Trifković - Mitraljezac.jpg|thumb|Dragiša Trifković - Mitraljezac, bronza, 1961.]] '''Dragiša Trifković''', bio je likovni umjetnik, rođen u [[Tuzla|Tuzli]] 1912.. U Tuzli je završio osnovnu i građevinsku školu, a od 1936. pohađa Državnu umjetničku školu u [[Beograd]]u, u klasi profesora [[Petar Palavićini|Petra Palavićinija]]. Slikanjem i vajanjem bavi se od najmlađih dana, u početku kod oca soboslikara, a kasnije kod [[Kiparstvo|kipara]] [[Franjo Leder|Franje Ledera]]. Početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dočekuje u Tuzli, gdje sa bratom Boškom ilegalno radi u NOP-u, a zatim u Beogradu. Od 1944. radi u Propagandnom odsjeku za kulturu i umjetnost u Tuzli, koji su vodili akademski slikari [[Ismet Mujezinović]] i [[Vojo Dimitrijević]], a tu su radili i akademski kipari Franjo Leder i [[Anto Matković]]. Svoj radni vijek Dragiša Trifković provodi u Tuzli, gdje se pored vajarstva bavi i pedagoškim radom. Nakon otvaranja izložbenog paviljona u Tuzli (kasnije [[Međunarodna galerija portreta Tuzla|Međunarodna galerija portreta]]) bio je njegov prvi direktor. Sa ovog radnog mjesta odlazi u penziju. Tvorac je [[Grb općine Tuzla|grba grada Tuzle]]. Pasionirani je kolekcionar različite foto–dokumentacije i pisane građe iz prošlosti Tuzle i njene okoline. Ona mu je poslužila da napiše i izda pet knjiga [[Tuzlanski vremeplov|„Tuzlanski vremeplov“]]. Autor je velikog broja vajarskih radova, reljefa, statua, poprsja, spomenika, bisti i plaketa. Izbijanje rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] aprila 1992. dočekao je van Tuzle. Uz posredovanje i pomoć [[Crveni krst|Međunarodnog crvenog krsta]] vraća se u rodni grad. Po povratku kući nastavlja sa aktivnim radom. Godine 1996. s tri vajarska rada, učestvuje na jubilarnoj likovnoj izložbi [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] i izložbama [[Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona|Udruženja likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona]] 1996. i 1997. Za svoje dugogodišnje stvaralaštvo i aktivan rad na polju [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], [[kultura|kulture]] i [[Prosvjeta|prosvjete]] dobitnik je ä različitih društvenih priznanja i nagrada. Umro je u septembru 2000. u Tuzli. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Trifković, Dragiša}} [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 2000.]] [[Kategorija:Jugoslavenski kipari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] m7ap5d7rjsnnjczy5xz0ew6olntop19 3714017 3713896 2025-06-13T08:05:51Z Nerko65 55647 3714017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Dragiša Trifković | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1912|4|7}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2000|9|8|1912|4|7}} | mjesto_smrti = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[Umjetnik]] | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = [http://dragisatrifkovic.com dragisatrifkovic.com]}} '''Dragiša Trifković''' (Tuzla 7. 4. 1912. - 8. 9. 2000. Tuzla), bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pedagog, vajar, grafičar i likovni umjetnik. <ref name= "DF">{{Cite web|url= http://dragisatrifkovic.com/|title= ''Dragiša Trifković''|website= dragisatrifkovic.com|access-date= 13. 6. 2025}}</ref> == Biografija i karijera == [[Datoteka:Dragiša Trifković - Mitraljezac.jpg|thumb|Dragiša Trifković - Mitraljezac, bronza, 1961.]] U Tuzli je završio osnovnu i građansku školu, a od 1936. pohađa Državnu umjetničku školu u [[Beograd]]u, u klasi profesora [[Petar Palavićini|Petra Palavićinija]]. Slikanjem i vajanjem bavi se od najmlađih dana, u početku kod oca soboslikara, a kasnije kod [[Kiparstvo|kipara]] [[Franjo Leder|Franje Ledera]]. Početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dočekuje u Tuzli, gdje sa bratom Boškom ilegalno radi u [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP]]-u, a zatim u Beogradu. Od 1944. radi u Propagandnom odsjeku za kulturu i umjetnost u Tuzli, koji su vodili akademski slikari [[Ismet Mujezinović]] i [[Vojo Dimitrijević]], a tu su radili i akademski kipari Franjo Leder i [[Anto Matković]]. Svoj radni vijek Dragiša Trifković provodi u Tuzli, gdje se pored vajarstva bavi i [[Pedagogija|pedagoškim]] radom. Bio je nastavnik likovnog obrazovanja u Gimnaziji, Učiteljskoj školi i Osmogodišnjoj školi "Aleksa Šantić". Nakon otvaranja izložbenog paviljona u Tuzli (kasnije [[Međunarodna galerija portreta Tuzla|Međunarodna galerija portreta]]) bio je njegov prvi direktor. Sa ovog radnog mjesta odlazi u penziju. Tvorac je [[Grb općine Tuzla|grba grada Tuzle]]. Također, po njegovoj ideji, zajedno sa [[Ahmet Šehić|Ahmetom Šehićem]] (koji je uradio reljef) i [[Salih Žunić|Salihom Žunićem]] (makete objekata). Površina makete je 9 m<sup>2</sup>, čija izrada je trajala nekoliko mjeseci. Trifković je bio pasionirani kolekcionar različite foto–dokumentacije i pisane građe iz prošlosti Tuzle i njene okoline. Ona mu je poslužila da napiše i objavi seriju od pet knjiga pod nazivom [[Tuzlanski vremeplov|"Tuzlanski vremeplov"]]. Autor je velikog broja vajarskih radova, reljefa, statua, poprsja, spomenika, bisti i plaketa. Mnogi spomenici, čiji je autor, nalaze se u Tuzli i drugim mjestima tuzlanske regije. Izbijanje rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] aprila 1992. dočekao je van Tuzle. Vajarska tehnika mu je bila modeliranje u [[Glina|glini]] i izlivanje pomoću [[gips]]anog kalupa u model. Više modela izliveno je u patinirani gips ili u [[Bronza|bronzu]]. Uz posredovanje i pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Međunarodnog crvenog krsta]] vraća se u rodni grad. Po povratku kući nastavlja sa aktivnim radom. Godine 1996. s tri vajarska rada, učestvuje na jubilarnoj likovnoj izložbi [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] i izložbama [[Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona|Udruženja likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona]] 1996. i 1997. Tokom svoje dugogodišnje karijere izlagao je na 17 samostalnih i više od 50 kolektivnih izložbi u Bosni i Hercegovini, bivšoj Jugoslaviji i inostranstvu. Učestvovao je na šest velikih saveznih - jugoslovenskih izložbi (1962, 1966, 1971, 1975, 1976 i 1981). Zadnjih godina života izlagao je sa umjetnicima iz Tuzle na kolektivnim izložbama u [[Francuska|Francuskoj]], [[Češka|Češkoj]] i rodnoj Tuzli. Za svoje dugogodišnje stvaralaštvo i aktivan rad na polju [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], [[kultura|kulture]] i [[Prosvjeta|prosvjete]] dobitnik je niza različitih društvenih priznanja i nagrada. Umro je u 8. septembra 2000. u Tuzli. <ref name= "DF"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Trifković, Dragiša}} [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 2000.]] [[Kategorija:Jugoslavenski kipari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] b1ig0tirnm8radcekfsm63bzjpg2929 Mariner 4 0 168765 3713843 3713725 2025-06-12T13:10:12Z AdnanSa 226 3713843 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mariner 3 and 4.jpg|mini|desno|Mariner 3 ili 4]] '''Mariner 4''', zajedno s Marinerom 3 poznat kao Mariner-Mars 1964), je [[NASA|NASA-ina]] svemirska letjelica namijenjena istraživanju [[Mars (planeta)|Marsa]], četvrta iz [[Program Mariner|programa Mariner]] koje su bile namijenjenih istraživanju planeta u režimu preleta. Bio je dizajniran za naučno posmatranje Marsa i za prenos podataka tog posmatranja na Zemlju. Lansiran je 28. novembra 1964. pomoću rakete [[Atlas (raketa)|Atlas]]-[[Agena D]] iz [[Cape Canaveral]]a. Kraj Marsa je preletio 14-15. jula 1965. i pri tome na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] poslao prve fotorgafije njegove površine.<ref name=fact1>{{cite web|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=1964-077A|title=''"Mariner 4"''|language=engleski}} nssdc.gsfc.nasa.gov (18. juni 2011.)</ref> Snimio je prve slike druge planete ikada vraćene iz dubokog svemira; njihov prikaz kraterima prekrivene, mrtve planete uveliko je promijenio pogled naučne zajednice na život na Marsu.<ref>Bill Momsen (2006). [https://web.archive.org/web/20020620141059/http://home.earthlink.net/~nbrass1/mariner/miv.htm "Mariner IV – First Flyby of Mars: Some personal experiences"]. p. 1</ref> Pored vizuelnog posmatranja ciljevi misije bili su izvođenje mjerenja polja i čestica u međuplanetarnom prostoru u blizini Marsa i sticanje iskustva i znanja o inženjerskim mogućnostima za međuplanetarne letove dugog trajanja. U početku se očekivalo da će ostati u svemiru osam mjeseci, ali je misija Marinera 4 trajala oko tri godine u solarnoj orbiti.<ref>[https://www.jpl.nasa.gov/missions/mariner-4/ "Mariner 4 – Mars Missions"]. jpl.nasa.gov. NASA.</ref> Komunikacija sa sondom prekinuta je 21. decembra 1967.<ref name=fact1/> == Svemirska letjelica i podsistemi == Svemirska letjelica se sastojala od osmougaonog magnezijumskog okvira, dijagonale 127 cm i visine 45,7 cm. Četiri solarna panela bila su pričvršćena na vrh okvira s rasponom od kraja do kraja od 6,88 metara, uključujući solarne lopatice za pritisak koje su se protezale s krajeva. Eliptična parabolična antena visokog pojačanja dimenzija 104,1 cm × 66,0 cm također je bila montirana na vrhu okvira. Svesmjerna antena niskog pojačanja bila je montirana na jarbol visok 223,5 cm pored antene visokog pojačanja. Ukupna visina svemirske letjelice bila je 2,89 metara. U osmougaoni okvir bila je smještena elektronska oprema, kablovi, pogonski sistem za korekciju kursa, te dovod i regulatore gasa za kontrolu položaja. Naučni instrumenti su uključivali:<ref>Hugh R. Anderson (September 10, 1965). "Initial Results, Spacecraft Description and Encounter Sequence". Science. New Series. 149 (3689): 1226–1228. Bibcode:1965Sci...149.1226A. doi:10.1126/science.149.3689.1226. PMID 17747450.</ref> <ref>Glenn A. Reiff (January 28, 1966). "Mariner IV: Developing the Scientific Experiment". Science. New Series. 151 (3709): 413–417. Bibcode:1966Sci...151..413R. doi:10.1126/science.151.3709.413. PMID 17798511.</ref> * [[Helij]]umski magnetometar, za mjerenje magnitude i drugih karakteristika međuplanetarnih i planetarnih magnetnih polja. * Ionizaciona komora/[[Gajgerov brojač]], za mjerenje intenziteta i distribucije nabijenih čestica u međuplanetarnom prostoru i u blizini Marsa. * Detektor zračenja, za mjerenje intenziteta i smjera čestica niske energije. * Teleskop za kosmičke zrake, za mjerenje smjera i energetskog spektra [[proton]]a i [[Alfa-čestica]]. * Sonda za solarnu [[Plazma (fizika)|plazmu]],za mjerenje fluksa nabijenih čestica vrlo niske energije sa Sunca. * Detektor [[Svemirska prašina|svemirske prašine]], za mjerenje impulsa, distribucije, gustoće i smjera svemirske prašine. * Televizijska kamera, za dobijanje krupnih slika površine Marsa. Ovaj podsistem se sastojao od četiri dijela: Cassegrain teleskopa sa vidnim poljem od 1,05° x 1,05°, zatvarača i sklopa crveno/zelenog filtera sa vremenima ekspozicije od 0,08 i 0,20 sekundi, vidikonske cijevi za sporo skeniranje koja je pretvarala optičku sliku u električni video signal i elektronskih sistema potrebnih za pretvaranje analognog signala u digitalni bitstream za prijenos. Električnu energiju za instrumente i radio predajnik Marinera 4 napajale su 28.224 solarne ćelije smještene u četiri solarna panela dimenzija 176 cm × 90 cm, koji su mogli osigurati 310 vati na oko 1,5 [[Astronomska jedinica|AJ]] (što je približno udaljenosti Marsa). Punjiva srebro-cinkova baterija od 1200 W·h također je korištena za manevre i podršku. Za pogon je korišten monopropelentni [[hidrazin]], putem motora s vektorskom kontrolom i četiri mlaznice, s potiskom od 222 njutna (50 lbf), instaliranog na jednoj od strana osmougaone strukture. Kontrolu položaja svemirske sonde osiguravalo je 12 mlaznica hladnog [[dušik]]a postavljenih na krajevima solarnih panela i tri [[žiroskop]]a. Solarne lopatice za pritisak, svaka površine 0,65 m2, bile su pričvršćene na vrhove solarnih panela. Informacije o položaju pružala su četiri senzora Sunca i senzor za Zemlju, Mars ili zvijezdu Canopus, zavisno od vremena u svemirskom letu. Mariner 4 je bila prva svemirska sonda kojoj je bila potrebna zvijezda kao navigacijski referentni objekt, budući da su ranije misije, koje su ostale blizu Zemlje, Mjeseca ili planete Venere, uočavale ili sjajnu površinu matične planete ili jarko osvijetljenu metu. Tokom ovog leta, i Zemlja i Mars bi bili previše slabi za navigaciono fiksiranje. Bio je potreban još jedan sjajni izvor pod širokim uglom od Sunca, a Canopus je ispunio ovaj zahtjev. Nakon toga, Canopus je korišten kao referentna tačka u mnogim sljedećim misijama.<ref>W. C. Goss (May 1, 1970). "The Mariner Spacecraft Star Sensors". Applied Optics. 9 (5): 1056–1067. Bibcode:1970ApOpt...9.1056G. doi:10.1364/AO.9.001056. PMID 20076329.</ref> Telekomunikaciona oprema na Marineru 4 sastojala se od dvostrukih S-pojasnih predajnika (sa triodnim pojačalom od sedam vati ili cijevnim pojačalom od deset vati) i jednog radio prijemnika koji su zajedno mogli slati i primati podatke putem antena niskog i visokog pojačanja brzinom od 8⅓ ili 33⅓ bita u sekundi. Podaci su se također mogli pohraniti na magnetni snimač kapaciteta 5,24 miliona bita za kasniji prijenos. Sve elektronske operacije kontrolirao je komandni podsistem koji je mogao obraditi bilo koju od 29 direktnih komandnih riječi ili tri kvantitativne komande za manevre na sredini kursa. Centralni računar i sekvencer upravljali su pohranjenim vremenskim sekvencama koristeći frekvenciju sinhronizacije od 38,4 kHz kao vremensku referencu. Kontrola temperature postignuta je korištenjem podesivih žaluzina postavljenih na šest elektronskih sklopova, plus višeslojnih izolacijskih pokrivača, poliranih aluminijskih štitova i površinskih tretmana. Druga mjerenja koja su se mogla izvršiti uključivala su: * Radio okultaciju * Nebesku mehaniku zasnovana na preciznom praćenju Mariner 4 je također trebao nositi ultraljubičasti fotometar na lijevoj strani krmene platforme za skeniranje TV kamere. Kasnije tokom testiranja otkriveno je da uključivanje UV fotometra stvara električne probleme koji bi ugrozili TV kameru. Kao rezultat toga, uklonjen je i zamijenjen simulatorom termalne/inercijske mase koji je dizajniran da emulira geometriju, masu i druge karakteristike UV fotometra kako bi se eliminisali svi nenamjerni problemi uzrokovani uklanjanjem UV fotometra. Ovaj rezervni UV fotometar je na kraju korišten na Marineru 5 1967. godine. == Misija == === Lansiranje === Nakon što je Mariner 3 potpuno uništen, inženjeri JPL-a sugerirali su da je došlo do kvara tokom odvajanja metalne vanjske od unutrašnje obloge od fiberglasa zbog razlike u pritisku između unutrašnjeg i vanjskog dijela obloge, te da je to moglo uzrokovati zapetljavanje opružnog mehanizma za odvajanje i njegovo nepravilno odvajanje. Testiranje u JPL-u potvrdilo je ovaj način kvara i uložen je napor da se razvije nova, potpuno metalna obloga. Nedostatak ovoga bio je taj što bi nova obloga bila znatno teža i smanjila bi nosivost Atlas-Agene. Convair i Lockheed-Martin morali su napraviti nekoliko poboljšanja performansi potisnika kako bi iz njega izvukli više snage. Uprkos strahovima da se radovi ne mogu završiti prije zatvaranja [[Lansirni prozor|lansirnog prozora]] 1964. godine, nova obloga je bila spremna do novembra.<ref>John Uri (November 26, 2019). [https://www.nasa.gov/history/55-years-ago-mariner-4-first-to-mars/ "55 Years Ago: Mariner 4 First to Mars"]. nasa.gov. NASA.</ref> Nakon lansiranja sa lansirnog kompleksa 12 Zračne baze Cape Canaveral, zaštitni pokrov koji je pokrivao Mariner 4 je odbačen, a kombinacija Agena-D/Mariner 4 se odvojila od rakete Atlas-D. Početno paljenje je postavilo letjelicu u Zemljinu parkirnu orbitu, a drugo paljenje je ubacilo letjelicu u transfernu orbitu Marsa. Potom se Mariner odvojio od Agene i započeo operacije u krstarećem režimu. Solarni paneli su aktivirani, a platforma za skeniranje je otključana. == Rezultati == [[Datoteka:Pickering-Johnson.jpg|thumb|300px|upright=1.5|desno|Jack N. James (u sredini), menadžer projekta Mariner 4 u JPL-u, u Bijeloj kući s grupom koja je američkom predsjedniku Lyndonu B. Johnsonu (u sredini desno) u julu 1965. godine predstavila poznatu sliku Marsa broj 11 sa svemirske letjelice.]] Ukupni podaci koje je misija vratila iznosili su 5,2 miliona bitova (oko 634 kB). Svi instrumenti su uspješno radili, s izuzetkom dijela ionizacijske komore, odnosno Geiger-Müllerove cijevi, koja je otkazala u februaru 1965. godine. Osim toga, performanse plazma sonde su se smanjile zbog kvara otpornika 8. decembra 1964. godine, ali su eksperimentatori uspjeli ponovo kalibrirati instrument i ipak interpretirati podatke.<ref>[https://web.archive.org/web/20081019174807/http://jpl.nasa.gov/news/releases/60s/release_1965_0319.html "NASA Press Release 1965-0319"] (Press release). NASA / JPL. March 3, 1965.</ref> Vraćene slike su pokazale teren sličan Mjesecu s [[Udarni krater|kraterima]],<ref>Robert B. Leighton; Bruce C. Murray; et al. (August 6, 1965). "Mariner IV Photography of Mars: Initial Results". Science. New Series. 149 (3689): 627–630. Bibcode:1965Sci...149..627L. doi:10.1126/science.149.3684.627. PMID 17747569. S2CID 43407530.</ref> što naučnici nisu očekivali, iako je amaterski astronom Donald Cyr predvidio kratere. Kasnije misije su pokazale da krateri nisu tipični za Mars, već samo za drevniju regiju koju je snimio Mariner 4. Procijenjeni su površinski atmosferski pritisak od 4,1 do 7,0 milibara (410 do 700 Pa) i dnevne temperature od -100 °C (-148 °F). Nije detektovano magnetno polje <ref>J. J. O'Gallagher; J. A. Simpson (September 10, 1965). "Search for Trapped Electrons and a Magnetic Moment at Mars by Mariner IV". Science. New Series. 149 (3689): 1233–1239. Bibcode:1965Sci...149.1233O. doi:10.1126/science.149.3689.1233. PMID 17747452. S2CID 21249845.</ref> <ref>Edward J. Smith; Leverett Davis, Jr.; et al. (September 10, 1965). "Magnetic Field Measurements Near Mars". Science. New Series. 149 (3689): 1241–1242. Bibcode:1965Sci...149.1241S. doi:10.1126/science.149.3689.1241. PMID 17747454. S2CID 43466009.</ref> niti Marsovi radijacijski pojasevi <ref>J. A. Van Allen; L. A. Frank; et al. (September 10, 1965). "Absence of Martian Radiation Belts and Implications Thereof". Science. New Series. 149 (3689): 1228–1233. Bibcode:1965Sci...149.1228V. doi:10.1126/science.149.3689.1228. hdl:2060/19650024318. PMID 17747451. S2CID 29117648.</ref>, niti, opet iznenađujuće, površinska voda. Bruce C. Murray je koristio fotografije sa Marinera 4 kako bi razjasnio geološku historiju Marsa. Slike kratera i mjerenja tanke atmosfere <ref>Arvydas Kliore; Dan L. Cain; Gerald S. Levy; et al. (September 10, 1965). "Occultation Experiment: Results of the First Direct Measurement of Mars's Atmosphere and Ionosphere". Science. New Series. 149 (3689): 1243–1248. Bibcode:1965Sci...149.1243K. doi:10.1126/science.149.3689.1243. PMID 17747455. S2CID 34369864.</ref> - mnogo tanje nego što se očekivalo - što ukazuje na relativno neaktivnu planetu izloženu surovosti svemira, uglavnom su raspršili nade u pronalaženje inteligentnog života na Marsu. Život na Marsu je vijekovima bio predmet nagađanja i naučne fantastike.<ref> Frank B. Salisbury (April 6, 1962). "Martian Biology". Science. New Series. 136 (3510): 17–26. Bibcode:1962Sci...136...17S. doi:10.1126/science.136.3510.17. PMID 17779780. S2CID 39512870.</ref> Čak i u slučaju postojanja života, snimci su ukazivali da bi on vjerovatno bio u manjim, jednostavnijim oblicima. S druge strane, bilo je i stajališta da se na osnovu 22 fotografije ne može zaključiti da na Marsu nema inteligentnog života.<ref>Steven D. Kilston; Robert R. Drummond; Carl Sagan (1966). "A Search for Life on Earth at Kilometer Resolution". Icarus. 5 (1–6): 79–98. Bibcode:1966Icar....5...79K. doi:10.1016/0019-1035(66)90010-8.</ref> U sklopu misije izmjeren je i sunčev vjetar te upoređen sa istovremenim zapisima sa letjelice [[Mariner 5]] koja je upućena na [[Venera (planeta)|Veneru]]. Ukupni troškovi misije procjenjuju se na 83,2 miliona dolara (što je ekvivalentno 830 miliona dolara u 2024. godini). Ukupni troškovi istraživanja, razvoja, lansiranja i podrške za seriju svemirskih letjelica Mariner (od 1 do 10) iznosili su približno 554 miliona dolara (što je ekvivalentno 5,53 milijarde dolara u 2024. godini). == Također pogledajte == * [[Istraživanje Marsa]] == Reference == {{reference}} {{Istraživanje Marsa}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Istraživanje Marsa]] [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Svemirske letjelice NASA-e]] bqrdp363q530ztkvpv4e5e3seojwk00 3714033 3713843 2025-06-13T11:38:57Z AdnanSa 226 /* Misija */ 3714033 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mariner 3 and 4.jpg|mini|desno|Mariner 3 ili 4]] '''Mariner 4''', zajedno s Marinerom 3 poznat kao Mariner-Mars 1964), je [[NASA|NASA-ina]] svemirska letjelica namijenjena istraživanju [[Mars (planeta)|Marsa]], četvrta iz [[Program Mariner|programa Mariner]] koje su bile namijenjenih istraživanju planeta u režimu preleta. Bio je dizajniran za naučno posmatranje Marsa i za prenos podataka tog posmatranja na Zemlju. Lansiran je 28. novembra 1964. pomoću rakete [[Atlas (raketa)|Atlas]]-[[Agena D]] iz [[Cape Canaveral]]a. Kraj Marsa je preletio 14-15. jula 1965. i pri tome na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] poslao prve fotorgafije njegove površine.<ref name=fact1>{{cite web|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=1964-077A|title=''"Mariner 4"''|language=engleski}} nssdc.gsfc.nasa.gov (18. juni 2011.)</ref> Snimio je prve slike druge planete ikada vraćene iz dubokog svemira; njihov prikaz kraterima prekrivene, mrtve planete uveliko je promijenio pogled naučne zajednice na život na Marsu.<ref>Bill Momsen (2006). [https://web.archive.org/web/20020620141059/http://home.earthlink.net/~nbrass1/mariner/miv.htm "Mariner IV – First Flyby of Mars: Some personal experiences"]. p. 1</ref> Pored vizuelnog posmatranja ciljevi misije bili su izvođenje mjerenja polja i čestica u međuplanetarnom prostoru u blizini Marsa i sticanje iskustva i znanja o inženjerskim mogućnostima za međuplanetarne letove dugog trajanja. U početku se očekivalo da će ostati u svemiru osam mjeseci, ali je misija Marinera 4 trajala oko tri godine u solarnoj orbiti.<ref>[https://www.jpl.nasa.gov/missions/mariner-4/ "Mariner 4 – Mars Missions"]. jpl.nasa.gov. NASA.</ref> Komunikacija sa sondom prekinuta je 21. decembra 1967.<ref name=fact1/> == Svemirska letjelica i podsistemi == Svemirska letjelica se sastojala od osmougaonog magnezijumskog okvira, dijagonale 127 cm i visine 45,7 cm. Četiri solarna panela bila su pričvršćena na vrh okvira s rasponom od kraja do kraja od 6,88 metara, uključujući solarne lopatice za pritisak koje su se protezale s krajeva. Eliptična parabolična antena visokog pojačanja dimenzija 104,1 cm × 66,0 cm također je bila montirana na vrhu okvira. Svesmjerna antena niskog pojačanja bila je montirana na jarbol visok 223,5 cm pored antene visokog pojačanja. Ukupna visina svemirske letjelice bila je 2,89 metara. U osmougaoni okvir bila je smještena elektronska oprema, kablovi, pogonski sistem za korekciju kursa, te dovod i regulatore gasa za kontrolu položaja. Naučni instrumenti su uključivali:<ref>Hugh R. Anderson (September 10, 1965). "Initial Results, Spacecraft Description and Encounter Sequence". Science. New Series. 149 (3689): 1226–1228. Bibcode:1965Sci...149.1226A. doi:10.1126/science.149.3689.1226. PMID 17747450.</ref> <ref>Glenn A. Reiff (January 28, 1966). "Mariner IV: Developing the Scientific Experiment". Science. New Series. 151 (3709): 413–417. Bibcode:1966Sci...151..413R. doi:10.1126/science.151.3709.413. PMID 17798511.</ref> * [[Helij]]umski magnetometar, za mjerenje magnitude i drugih karakteristika međuplanetarnih i planetarnih magnetnih polja. * Ionizaciona komora/[[Gajgerov brojač]], za mjerenje intenziteta i distribucije nabijenih čestica u međuplanetarnom prostoru i u blizini Marsa. * Detektor zračenja, za mjerenje intenziteta i smjera čestica niske energije. * Teleskop za kosmičke zrake, za mjerenje smjera i energetskog spektra [[proton]]a i [[Alfa-čestica]]. * Sonda za solarnu [[Plazma (fizika)|plazmu]],za mjerenje fluksa nabijenih čestica vrlo niske energije sa Sunca. * Detektor [[Svemirska prašina|svemirske prašine]], za mjerenje impulsa, distribucije, gustoće i smjera svemirske prašine. * Televizijska kamera, za dobijanje krupnih slika površine Marsa. Ovaj podsistem se sastojao od četiri dijela: Cassegrain teleskopa sa vidnim poljem od 1,05° x 1,05°, zatvarača i sklopa crveno/zelenog filtera sa vremenima ekspozicije od 0,08 i 0,20 sekundi, vidikonske cijevi za sporo skeniranje koja je pretvarala optičku sliku u električni video signal i elektronskih sistema potrebnih za pretvaranje analognog signala u digitalni bitstream za prijenos. Električnu energiju za instrumente i radio predajnik Marinera 4 napajale su 28.224 solarne ćelije smještene u četiri solarna panela dimenzija 176 cm × 90 cm, koji su mogli osigurati 310 vati na oko 1,5 [[Astronomska jedinica|AJ]] (što je približno udaljenosti Marsa). Punjiva srebro-cinkova baterija od 1200 W·h također je korištena za manevre i podršku. Za pogon je korišten monopropelentni [[hidrazin]], putem motora s vektorskom kontrolom i četiri mlaznice, s potiskom od 222 njutna (50 lbf), instaliranog na jednoj od strana osmougaone strukture. Kontrolu položaja svemirske sonde osiguravalo je 12 mlaznica hladnog [[dušik]]a postavljenih na krajevima solarnih panela i tri [[žiroskop]]a. Solarne lopatice za pritisak, svaka površine 0,65 m2, bile su pričvršćene na vrhove solarnih panela. Informacije o položaju pružala su četiri senzora Sunca i senzor za Zemlju, Mars ili zvijezdu Canopus, zavisno od vremena u svemirskom letu. Mariner 4 je bila prva svemirska sonda kojoj je bila potrebna zvijezda kao navigacijski referentni objekt, budući da su ranije misije, koje su ostale blizu Zemlje, Mjeseca ili planete Venere, uočavale ili sjajnu površinu matične planete ili jarko osvijetljenu metu. Tokom ovog leta, i Zemlja i Mars bi bili previše slabi za navigaciono fiksiranje. Bio je potreban još jedan sjajni izvor pod širokim uglom od Sunca, a Canopus je ispunio ovaj zahtjev. Nakon toga, Canopus je korišten kao referentna tačka u mnogim sljedećim misijama.<ref>W. C. Goss (May 1, 1970). "The Mariner Spacecraft Star Sensors". Applied Optics. 9 (5): 1056–1067. Bibcode:1970ApOpt...9.1056G. doi:10.1364/AO.9.001056. PMID 20076329.</ref> Telekomunikaciona oprema na Marineru 4 sastojala se od dvostrukih S-pojasnih predajnika (sa triodnim pojačalom od sedam vati ili cijevnim pojačalom od deset vati) i jednog radio prijemnika koji su zajedno mogli slati i primati podatke putem antena niskog i visokog pojačanja brzinom od 8⅓ ili 33⅓ bita u sekundi. Podaci su se također mogli pohraniti na magnetni snimač kapaciteta 5,24 miliona bita za kasniji prijenos. Sve elektronske operacije kontrolirao je komandni podsistem koji je mogao obraditi bilo koju od 29 direktnih komandnih riječi ili tri kvantitativne komande za manevre na sredini kursa. Centralni računar i sekvencer upravljali su pohranjenim vremenskim sekvencama koristeći frekvenciju sinhronizacije od 38,4 kHz kao vremensku referencu. Kontrola temperature postignuta je korištenjem podesivih žaluzina postavljenih na šest elektronskih sklopova, plus višeslojnih izolacijskih pokrivača, poliranih aluminijskih štitova i površinskih tretmana. Druga mjerenja koja su se mogla izvršiti uključivala su: * Radio okultaciju * Nebesku mehaniku zasnovana na preciznom praćenju Mariner 4 je također trebao nositi ultraljubičasti fotometar na lijevoj strani krmene platforme za skeniranje TV kamere. Kasnije tokom testiranja otkriveno je da uključivanje UV fotometra stvara električne probleme koji bi ugrozili TV kameru. Kao rezultat toga, uklonjen je i zamijenjen simulatorom termalne/inercijske mase koji je dizajniran da emulira geometriju, masu i druge karakteristike UV fotometra kako bi se eliminisali svi nenamjerni problemi uzrokovani uklanjanjem UV fotometra. Ovaj rezervni UV fotometar je na kraju korišten na Marineru 5 1967. godine. == Misija == === Lansiranje === Nakon što je Mariner 3 potpuno uništen, inženjeri JPL-a sugerirali su da je došlo do kvara tokom odvajanja metalne vanjske od unutrašnje obloge od fiberglasa zbog razlike u pritisku između unutrašnjeg i vanjskog dijela obloge, te da je to moglo uzrokovati zapetljavanje opružnog mehanizma za odvajanje i njegovo nepravilno odvajanje. Testiranje u JPL-u potvrdilo je ovaj način kvara i uložen je napor da se razvije nova, potpuno metalna obloga. Nedostatak ovoga bio je taj što bi nova obloga bila znatno teža i smanjila bi nosivost Atlas-Agene. Convair i Lockheed-Martin morali su napraviti nekoliko poboljšanja performansi potisnika kako bi iz njega izvukli više snage. Uprkos strahovima da se radovi ne mogu završiti prije zatvaranja [[Lansirni prozor|lansirnog prozora]] 1964. godine, nova obloga je bila spremna do novembra.<ref>John Uri (November 26, 2019). [https://www.nasa.gov/history/55-years-ago-mariner-4-first-to-mars/ "55 Years Ago: Mariner 4 First to Mars"]. nasa.gov. NASA.</ref> Nakon lansiranja sa lansirnog kompleksa 12 Zračne baze Cape Canaveral, zaštitni pokrov koji je pokrivao Mariner 4 je odbačen, a kombinacija Agena-D/Mariner 4 se odvojila od rakete Atlas-D. Početno paljenje je postavilo letjelicu u Zemljinu parkirnu orbitu, a drugo paljenje je ubacilo letjelicu u transfernu orbitu Marsa. Potom se Mariner odvojio od Agene i započeo operacije u krstarećem režimu. Solarni paneli su aktivirani, a platforma za skeniranje je otključana. === Lociranje Canopusa === Pretraživač zvijezda na letjelici bio je postavljen tako da reaguje na bilo koji objekt koji je više od jedne osmine sjajniji, a manje od osam puta sjajniji od Canopusa. Pored samog Canopusa, senzor je mogao detektovati sedam takvih objekata. Trebalo je više od jednog dana "lutanja od zvijezde" da se pronađe Canopus, jer je senzor u početku locirao druge zvijezde: uzorak slučajne svjetlosti sa Zemlje, [[Alpha Cephei|Alderamin]], Regulus, [[Suhail Hadar|Naos]] i [[Gamma Velorum]], locirani su prije Canopusa. Stalni problem tokom ranog dijela misije bio je taj što su se često javljali prolazni signali greške rotacije koji su povremeno uzrokovali gubitak fiksiranja Canopusa. Prvi pokušaj manevra na sredini kursa prekinut je gubitkom fokusa na zvijezdu ubrzo nakon što su se žiroskopi počeli okretati. Fokus na Canopus je izgubljen šest puta u periodu manjem od tri sedmice nakon lansiranja i svaki put bi bio potreban niz radio komandi za ponovno lociranje zvijezde. Nakon proučavanja problema, istraživači su zaključili da je ponašanje uzrokovano malim česticama prašine koje su se na neki način oslobađale iz svemirske letjelice i prolazile kroz vidno polje senzora zvijezde. Sunčeva svjetlost raspršena s čestica tada se pojavljivala kao osvjetljenje ekvivalentno onom od sjajne zvijezde. To bi uzrokovalo prolaznu grešku rotacije dok bi objekt prolazio kroz vidno polje dok je senzor bio usmjeren na Canopus. Kada bi objekt bio dovoljno svijetao da premaši gornja ograničenja koje je bilo postavljeno na osam puta veći intenzitet od Canopusa, svemirska letjelica bi automatski isključila Canopus i pokrenula potragu za novom zvijezdom. Konačno, 17. decembra 1964. upućena je radio komanda kojom je uklonjeno ovo gornje ograničenje. Nije bilo daljeg gubitka fokusa na Canopus, iako su se prolazne greške [[Rotacija|rotacije]] dogodile još 38 puta prije susreta s Marsom.<ref>W. C. Goss (May 1, 1970). "The Mariner Spacecraft Star Sensors". Applied Optics. 9 (5): 1056–1067. Bibcode:1970ApOpt...9.1056G. doi:10.1364/AO.9.001056. PMID 20076329.</ref> == Rezultati == [[Datoteka:Pickering-Johnson.jpg|thumb|300px|upright=1.5|desno|Jack N. James (u sredini), menadžer projekta Mariner 4 u JPL-u, u Bijeloj kući s grupom koja je američkom predsjedniku Lyndonu B. Johnsonu (u sredini desno) u julu 1965. godine predstavila poznatu sliku Marsa broj 11 sa svemirske letjelice.]] Ukupni podaci koje je misija vratila iznosili su 5,2 miliona bitova (oko 634 kB). Svi instrumenti su uspješno radili, s izuzetkom dijela ionizacijske komore, odnosno Geiger-Müllerove cijevi, koja je otkazala u februaru 1965. godine. Osim toga, performanse plazma sonde su se smanjile zbog kvara otpornika 8. decembra 1964. godine, ali su eksperimentatori uspjeli ponovo kalibrirati instrument i ipak interpretirati podatke.<ref>[https://web.archive.org/web/20081019174807/http://jpl.nasa.gov/news/releases/60s/release_1965_0319.html "NASA Press Release 1965-0319"] (Press release). NASA / JPL. March 3, 1965.</ref> Vraćene slike su pokazale teren sličan Mjesecu s [[Udarni krater|kraterima]],<ref>Robert B. Leighton; Bruce C. Murray; et al. (August 6, 1965). "Mariner IV Photography of Mars: Initial Results". Science. New Series. 149 (3689): 627–630. Bibcode:1965Sci...149..627L. doi:10.1126/science.149.3684.627. PMID 17747569. S2CID 43407530.</ref> što naučnici nisu očekivali, iako je amaterski astronom Donald Cyr predvidio kratere. Kasnije misije su pokazale da krateri nisu tipični za Mars, već samo za drevniju regiju koju je snimio Mariner 4. Procijenjeni su površinski atmosferski pritisak od 4,1 do 7,0 milibara (410 do 700 Pa) i dnevne temperature od -100 °C (-148 °F). Nije detektovano magnetno polje <ref>J. J. O'Gallagher; J. A. Simpson (September 10, 1965). "Search for Trapped Electrons and a Magnetic Moment at Mars by Mariner IV". Science. New Series. 149 (3689): 1233–1239. Bibcode:1965Sci...149.1233O. doi:10.1126/science.149.3689.1233. PMID 17747452. S2CID 21249845.</ref> <ref>Edward J. Smith; Leverett Davis, Jr.; et al. (September 10, 1965). "Magnetic Field Measurements Near Mars". Science. New Series. 149 (3689): 1241–1242. Bibcode:1965Sci...149.1241S. doi:10.1126/science.149.3689.1241. PMID 17747454. S2CID 43466009.</ref> niti Marsovi radijacijski pojasevi <ref>J. A. Van Allen; L. A. Frank; et al. (September 10, 1965). "Absence of Martian Radiation Belts and Implications Thereof". Science. New Series. 149 (3689): 1228–1233. Bibcode:1965Sci...149.1228V. doi:10.1126/science.149.3689.1228. hdl:2060/19650024318. PMID 17747451. S2CID 29117648.</ref>, niti, opet iznenađujuće, površinska voda. Bruce C. Murray je koristio fotografije sa Marinera 4 kako bi razjasnio geološku historiju Marsa. Slike kratera i mjerenja tanke atmosfere <ref>Arvydas Kliore; Dan L. Cain; Gerald S. Levy; et al. (September 10, 1965). "Occultation Experiment: Results of the First Direct Measurement of Mars's Atmosphere and Ionosphere". Science. New Series. 149 (3689): 1243–1248. Bibcode:1965Sci...149.1243K. doi:10.1126/science.149.3689.1243. PMID 17747455. S2CID 34369864.</ref> - mnogo tanje nego što se očekivalo - što ukazuje na relativno neaktivnu planetu izloženu surovosti svemira, uglavnom su raspršili nade u pronalaženje inteligentnog života na Marsu. Život na Marsu je vijekovima bio predmet nagađanja i naučne fantastike.<ref> Frank B. Salisbury (April 6, 1962). "Martian Biology". Science. New Series. 136 (3510): 17–26. Bibcode:1962Sci...136...17S. doi:10.1126/science.136.3510.17. PMID 17779780. S2CID 39512870.</ref> Čak i u slučaju postojanja života, snimci su ukazivali da bi on vjerovatno bio u manjim, jednostavnijim oblicima. S druge strane, bilo je i stajališta da se na osnovu 22 fotografije ne može zaključiti da na Marsu nema inteligentnog života.<ref>Steven D. Kilston; Robert R. Drummond; Carl Sagan (1966). "A Search for Life on Earth at Kilometer Resolution". Icarus. 5 (1–6): 79–98. Bibcode:1966Icar....5...79K. doi:10.1016/0019-1035(66)90010-8.</ref> U sklopu misije izmjeren je i sunčev vjetar te upoređen sa istovremenim zapisima sa letjelice [[Mariner 5]] koja je upućena na [[Venera (planeta)|Veneru]]. Ukupni troškovi misije procjenjuju se na 83,2 miliona dolara (što je ekvivalentno 830 miliona dolara u 2024. godini). Ukupni troškovi istraživanja, razvoja, lansiranja i podrške za seriju svemirskih letjelica Mariner (od 1 do 10) iznosili su približno 554 miliona dolara (što je ekvivalentno 5,53 milijarde dolara u 2024. godini). == Također pogledajte == * [[Istraživanje Marsa]] == Reference == {{reference}} {{Istraživanje Marsa}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Istraživanje Marsa]] [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Svemirske letjelice NASA-e]] 63b7rjm0bkgao0xuf4wr5vy2ypg8m0h Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine 0 176992 3713992 3707800 2025-06-13T00:35:03Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku P041499-792839_(cropped).jpg datotekom [[:File:Šefik_Džaferović_-_2019_-_P041499-792839_(cropped).jpg|Šefik_Džaferović_-_2019_-_P041499-792839_(cropped).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR 3713992 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Predsjedništva | tijelo = Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 70 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg | slikavel = 200 | tekst = | trenutno = [[Željka Cvijanović]] | trenutnood = 16. novembra 2024. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = [[Sarajevo]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Osam mjeseci<br>{{small|rotirano među članovima <br> predsjedništva tokom četvorogodišnjeg mandata}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 5. oktobar 1996. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Željko Komšić]]<br>[[Denis Bećirović]] | plata = 6.027 [[KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|predsjednistvobih.ba}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]''', na osnovu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]], definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]]. Ustavne nadležnosti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] definisane su članom V. Ustava, koji predstavlja poseban aneks [[Dejtonski sporazum|Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] koji je parafiran u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.<ref name="Historija" /> '''Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva, koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Historija Predsjedništva na službenoj stranici |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> Trenutna predsjedavajuća je [[Željka Cvijanović]], iz reda srpskog naroda, obnašavši dužnost predsjedavajuće od 16. novembra 2024.<ref>{{cite web |author1=V.K. |title=Željka Cvijanović preuzima funkciju predsjedavajuće Predsjedništa Bosne i Hercegovine |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljka-cvijanovic-preuzima-funkciju-predsjedavajuce-predsjednista-bosne-i-hercegovine/241115149 |website=Klix.ba |access-date=15. 11. 2024 }}</ref> ==Spisak predsjedavajućih== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;font-size:90%; border:1px #AAAAFF solid" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjedavajući ! rowspan="2" |Etnička grupa ! colspan="3" |Vrijeme na dužnosti ! rowspan="2" |Politička stranka |- !Od !Do !Trajanje |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |5. oktobar 1996. |13. oktobar 1998. |{{ayd|1996|10|05|1998|10|13}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi]] |13. oktobar 1998. |15. juni 1999. |{{ayd|1998|10|13|1999|06|15}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|80px]] |'''[[Ante Jelavić]]''' {{small|(rođ. 1963)}} |[[Hrvati]] |15. juni 1999. |14. februar 2000. |{{ayd|1999|06|15|2000|02|14}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|80px]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2000. |14. oktobar 2000. |{{ayd|2000|02|14|2000|10|14}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | (2.) |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi]] |14. oktobar 2000. |14. juni 2001. |{{ayd|2000|10|14|2001|06|14}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|80px]] |'''[[Jozo Križanović]]''' {{small|(1944–2009)}} |[[Hrvati]] |14. juni 2001. |14. februar 2002. |{{ayd|2001|06|14|2002|02|14}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|80px]] |'''[[Beriz Belkić]]''' {{small|(1946–2023)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2002. |28. oktobar 2002. |{{ayd|2002|02|14|2002|10|28}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 6. |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Mirko Šarović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Srbi]] |28. oktobar 2002. |2. april 2003. |{{ayd|2002|10|28|2003|04|02}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|80px]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}}<br>{{small|''vršilac dužnosti''}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvati]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |2. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |10. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |{{ayd|2003|04|02|2003|04|10}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 8. |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|80px]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi]] |10. april 2003. |27. juni 2003. |{{ayd|2003|04|10|2003|06|27}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |27. juni 2003. |28. februar 2004. |{{ayd|2003|06|27|2004|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 9. |[[Datoteka:Sulejman_Tihić_(2006-03-07).jpg|80px]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2004. |28. oktobar 2004. |{{ayd|2004|02|28|2004|10|28}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | (8.) |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|80px]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi]] |28. oktobar 2004. |28. juni 2005. |{{ayd|2004|10|28|2005|06|28}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 10. |[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Ivo Miro Jović]]''' {{small|(rođ. 1950)}} |[[Hrvati]] |28. juni 2005. |28. februar 2006. |{{ayd|2005|06|28|2006|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (9.) |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|80px]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2006. |6. novembar 2006. |{{ayd|2006|02|28|2006|11|06}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 11. |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|80px]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |6. novembar 2006. |6. juli 2007. |{{ayd|2006|11|06|2007|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 12. |[[Datoteka:McElhaney_Radmanovic_Komsic_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |6. juli 2007. |6. mart 2008. |{{ayd|2007|07|06|2008|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 13. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|80px]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2008. |6. novembar 2008. |{{ayd|2008|03|06|2008|11|06}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|80px]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |6. novembar 2008. |6. juli 2009. |{{ayd|2008|11|06|2009|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić.jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |6. juli 2009. |6. mart 2010. |{{ayd|2009|07|06|2010|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | (13.) |[[Datoteka:Visit_to_the_Western_Balkans_region_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2010. |10. novembar 2010. |{{ayd|2010|03|06|2010|11|10}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|80px]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |10. novembar 2010. |10. juli 2011. |{{ayd|2010|11|10|2011|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |10. juli 2011. |10. mart 2012. |{{ayd|2011|07|10|2012|03|10}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 14. |[[Datoteka:Bakir_Izetbegović_2011.jpg|80px]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2012. |10. novembar 2012. |{{ayd|2012|03|10|2012|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|80px]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |10. novembar 2012. |10. juli 2013. |{{ayd|2012|11|10|2013|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |10. juli 2013. |10. mart 2014. |{{ayd|2013|07|10|2014|03|10}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|80px]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2014. |17. novembar 2014. |{{ayd|2014|03|10|2014|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | 15. |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi]] |17. novembar 2014. |17. juli 2015. |{{ayd|2014|11|17|2015|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan Čović EP 2017 (cropped).jpg|80px]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |17. juli 2015. |17. mart 2016. |{{ayd|2015|07|17|2016|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|80px]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2016. |17. novembar 2016. |{{ayd|2016|03|17|2016|11|17}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | (15.) |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi]] |17. novembar 2016. |17. juli 2017. |{{ayd|2016|11|17|2017|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2020.jpg|80px]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |17. juli 2017. |17. mart 2018. |{{ayd|2017|07|17|2018|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:A23A9154_(41248738975)_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2018. |20. novembar 2018. |{{ayd|2018|03|17|2018|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 16. |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(2019-03-04)_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi]] |20. novembar 2018. |20. juli 2019. |{{ayd|2018|11|20|2019|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko Komšić (2020-02-16) (cropped).jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |20. juli 2019. |20. mart 2020. |{{ayd|2019|07|20|2020|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 17. |[[Datoteka:Šefik Džaferović - 2019 - P041499-792839 (cropped).jpg|80px]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2020. |20. novembar 2020. |{{ayd|2020|03|20|2020|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (16.) |[[Datoteka:Visit_of_Milorad_Dodik_to_the_EC_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi]] |20. novembar 2020. |20. juli 2021. |{{ayd|2020|11|20|2021|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2021.jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |20. juli 2021. |20. mart 2022. |{{ayd|2021|07|20|2022|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (17.) |[[Datoteka:EU-Western Balkans meeting (2022) (cropped).jpg|80px]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2022. |16. novembar 2022. |{{ayd|2022|03|20|2022|11|16}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 18. |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|80px]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi]] |16. novembar 2022. |16. juli 2023. |{{ayd|2022|11|16|2023|07|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|80px]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |16. juli 2023. |16. mart 2024. |{{ayd|2023|07|16|2024|03|16}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 19. |[[Datoteka:Denis_Bećirović_at_Palazzo_del_Quirinale,_2024.jpg|80px]] |'''[[Denis Bećirović]]''' {{small|(rođ. 1975)}} |[[Bošnjaci]] |16. mart 2024. |16. novembar 2024. |{{ayd|2024|03|16|2024|11|16}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (18.) |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|80px]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi]] |16. novembar 2024 |''trenutno'' |{{ayd|2024|11|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{službeni sajt|http://www.predsjednistvobih.ba}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Bosna i Hercegovina]] 6x78dvdckrshw97vnrdogck15y6oe9y Kerala 0 202212 3713860 3643129 2025-06-12T15:00:07Z 14.139.185.126 പ്രൊഫസർ പ്രേം രാജ്‌ പുഷ്പാകരന്‍, എൻ.ഐ.റ്റി. കാലിക്കറ്റ് ♡ Professor P̂rém ráj P̂üshp̂ákárán, NIT Calicut 🌷🍀🌼🌻🌺🌹🌸🏵️💮 3713860 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" |----- | colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="2" | |----- ! colspan="2" bgcolor="#DEFFAD" | Kerala |----- ! colspan="2" bgcolor="#DEFFAD" | Kerala - കേരളം |----- | [[Država]]: || [[Indija]] |----- | [[Glavni grad]]: | [[Tiruvanantapuram]] <small>''(794.000 stan.)''</small> |----- | [[Površina]]: | 38.863&nbsp;km<sup>2</sup> |----- | [[Stanovništvo]]: | 32.803.000 <small>''([[2006]])'' |----- | [[Gustina stanovništva]]: || 844 stan./km<sup>2</sup> |----- | [[Jezik]]: | [[Malajalam jezik|malajalam]] (zvanični); [[Tamilski jezik|tamilski]],<br /> [[Tulu jezik|tulu]], [[Konkani jezik|konkani]], [[Engleski jezik|engleski]] |----- | [[Religija]]: | [[hinduizam]] <small>''(56,2 %)''</small>, [[islam]] <small>''(24,7 %)''</small>,<br /> [[hrišćanstvo]] <small>''(19,0 %)''</small>, i druge |----- | [[Veb-sajt]]: | [http://www.kerala.gov.in/ www.kerala.gov.in] |----- ! colspan="2" bgcolor="#DEFFAD" | Mapa |----- | colspan="2" align="center" bgcolor="#E8E8E8" | <center>[[Datoteka:Kerala in India (disputed hatched).svg|200px|Položaj Kerale u Indiji]]</center> |} '''Kerala''' ([[Malajalam jezik|malajalam]]: കേരളം, ''Kēraḷam'', [[Engleski jezik|eng.]] ''Kerala'') je savezna država [[Indija|Indije]] sa površinom od 38.863&nbsp;km<sup>2</sup> i 32.802.812 stanovnika (stanje: 1. jan. 2006). Gustina stanovništva je 844 stan./km<sup>2</sup>, što čini Keralu jednim od najgušće naseljenih krajeva Indije. Glavni grad je [[Tiruvanantapuram]] (nekada se zvao Trivandrum). Savezna država ''Kerala'' nastala je 1956. ujedinjenjem triju nekadašnjih [[kneževina]]: Kočina, [[Malabar]]a i [[Travankore]]a. Ime ''Kerala'' znači „Zemlja [[Kokosova palma|kokosovih palmi]]“. Na jeziku malajalam ''kera'' znači kokosova palma, koja je veoma česta u ovom regionu, dok ''alam'' znači zemlja. == Vanjski linkovi == * [http://www.kerala.gov.in/ Zvanični veb-sajt vlade Kerale] * [http://www.keralatourism.org/ Turizam u Kerali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120808073413/http://www.keralatourism.org/ |date=8. 8. 2012 }} (eng, nem, fra) * [https://web.archive.org/web/20060718060345/http://www.funonthenet.in/content/view/128/31/ Fotografije Kerale] * [http://www.reise-photografie.de/kerala.htm Fotografije Kerale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119004937/http://www.reise-photografie.de/kerala.htm |date=19. 11. 2011 }} {{Commonscat}} {{Politička podjela Indije}} [[Kategorija:Savezne države i teritorije Indije]] re28xcwsth3dttx9jx740dd6gx765fa 3713870 3713860 2025-06-12T15:25:19Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/14.139.185.126|14.139.185.126]] ([[User talk:14.139.185.126|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3643129 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" |----- | colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="2" | |----- ! colspan="2" bgcolor="#DEFFAD" | Kerala |----- ! colspan="2" bgcolor="#DEFFAD" | Kerala - കേരളം |----- | [[Država]]: || [[Indija]] |----- | [[Glavni grad]]: | [[Tiruvanantapuram]] <small>''(794.000 stan.)''</small> |----- | [[Površina]]: | 38.863&nbsp;km<sup>2</sup> |----- | [[Stanovništvo]]: | 32.803.000 <small>''([[2006]])'' |----- | [[Gustina stanovništva]]: || 844 stan./km<sup>2</sup> |----- | [[Jezik]]: | [[Malajalam jezik|malajalam]] (zvanični); [[Tamilski jezik|tamilski]],<br /> [[Tulu jezik|tulu]], [[Konkani jezik|konkani]], [[Engleski jezik|engleski]] |----- | [[Religija]]: | [[hinduizam]] <small>''(56,2 %)''</small>, [[islam]] <small>''(24,7 %)''</small>,<br /> [[hrišćanstvo]] <small>''(19,0 %)''</small>, i druge |----- | [[Veb-sajt]]: | [http://www.kerala.gov.in/ www.kerala.gov.in] |----- ! colspan="2" bgcolor="#DEFFAD" | Mapa |----- | colspan="2" align="center" bgcolor="#E8E8E8" | <center>[[Datoteka:Kerala in India (disputed hatched).svg|200px|Položaj Kerale u Indiji]]</center> |} '''Kerala''' ([[Malajalam jezik|malajalam]]: കേരളം, ''Kēraḷam'', [[Engleski jezik|eng.]] ''Kerala'') je savezna država [[Indija|Indije]] sa površinom od 38.863&nbsp;km<sup>2</sup> i 32.802.812 stanovnika (stanje: 1. jan. 2006). Gustina stanovništva je 844 stan./km<sup>2</sup>, što čini Keralu jednim od najgušće naseljenih krajeva Indije. Glavni grad je [[Tiruvanantapuram]] (nekada se zvao Trivandrum). Savezna država ''Kerala'' nastala je 1956. ujedinjenjem triju nekadašnjih [[kneževina]]: [[Kočin]]a, [[Malabar]]a i [[Travankore]]a. Ime ''Kerala'' znači „Zemlja [[Kokosova palma|kokosovih palmi]]“. Na jeziku malajalam ''kera'' znači kokosova palma, koja je veoma česta u ovom regionu, dok ''alam'' znači zemlja. == Vanjski linkovi == * [http://www.kerala.gov.in/ Zvanični veb-sajt vlade Kerale] * [http://www.keralatourism.org/ Turizam u Kerali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120808073413/http://www.keralatourism.org/ |date=8. 8. 2012 }} (eng, nem, fra) * [https://web.archive.org/web/20060718060345/http://www.funonthenet.in/content/view/128/31/ Fotografije Kerale] * [http://www.reise-photografie.de/kerala.htm Fotografije Kerale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119004937/http://www.reise-photografie.de/kerala.htm |date=19. 11. 2011 }} {{Commonscat}} {{Politička podjela Indije}} [[Kategorija:Savezne države i teritorije Indije]] dk5ji8pe1g8phdeauxb8658fu165xr5 Ervin Zukanović 0 265300 3713937 3712481 2025-06-12T22:08:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713937 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ervin Zukanović | nadimak =Zuka | slika = 20150331 2025 AUT BIH 2143.jpg | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|2|11}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 189 cm | težina = | pozicija = Štoper<ref>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.com/en/ervin-zukanovic/profil/spieler_44059.html |title=Ervin Zukanović |work=transfermarkt.de |access-date= 2. 3. 2016}}</ref> | omladinskegodine = | omladinskipogoni = Bubamara Sarajevo | trenutniklub = [[Genoa CFC|Genoa]] | brojnadresu = 87 | godine1 = 2005–2006. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 7 (0) | godine2 = 2006–2007. | klubovi2 = [[Austria Lustenau|Lustenau]] | nastupi(golovi)2 = 20 (0) | godine3 = 2007–2008. | klubovi3 = [[FK Velež|Velež]] | nastupi(golovi)3 = 0 (0) | godine4 = 2008. | klubovi4 = Sulzberg | nastupi(golovi)4 = 5 (0) | godine5 = 2008. | klubovi5 = [[KFC Uerdingen 05|Uerdingen]] | nastupi(golovi)5 = 9 (0) | godine6 = 2009–2010. | klubovi6 = [[FCV Dender EH|Dender]] | nastupi(golovi)6 = 53 (2) | godine7 = 2010–2011. | klubovi7 = [[KAS Eupen|Eupen]] | nastupi(golovi)7 = 36 (3) | godine8 = 2011–2012. | klubovi8 = [[KV Kortrijk|Kortrijk]] | nastupi(golovi)8 = 56 (8) | godine9 = 2013–2014. | klubovi9 = [[KAA Gent|Gent]] | nastupi(golovi)9 = 34 (2) | godine10 = 2014–2015. | klubovi10 = → [[AC ChievoVerona|Chievo]] | nastupi(golovi)10 = 29 (2) | godine11 = 2015. | klubovi11 = [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | nastupi(golovi)11 = 16 (3) | godine12 = 2016. | klubovi12 = [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)12 = 9 (0) |godine13 = 2016-2017. |klubovi13 = → [[Atalanta BC|Atalanta]] |nastupi(golovi)13 = 19 (0) |godine14 = 2017-2018. |klubovi14 = → [[Genoa CFC|Genoa]] |nastupi(golovi)14 = 31 (0) |godine15 = 2018- |klubovi15 = [[Genoa CFC|Genoa]] |nastupi(golovi)15 = 2 (0) | nacionalnegodine1 = 2012– | nacionalneekipe1 = {{NOG|BiH|ime=BiH}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0) | zadnjiuređaj = 9. 9. 2018. }} '''Ervin Zukanović''' (rođen 11. februara 1987. godine) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|član reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/tim |title=Reprezentacija BiH 2015 |work=reprezentacija.ba |access-date=2. 3. 2016}}</ref> Trenutno nastupa za [[italija]]nski klub [[Atalanta BC|Atalantu BC]] na posudbi iz [[AS Roma|AS Rome]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}</ref> Igra na poziciji centralnog beka i lijevog beka. == Klupska karijera == === Početak karijere === Zukanović svoju profesionalnu fudbalsku karijeru započinje u [[Škola fudbala Bubamara|školi fudbala Bubamara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a već kao [[pionir]] prelazi u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Seniorski debi imao je na utakmici Željezničara protiv ekipe [[FK Leotar]]a, 29. aprila 2006. godine.<ref>{{Cite web |url=http://fkzeljeznicar.ba/zukanovic-zeljo-ce-uvijek-biti-moj-klub/2437/ |title=Zukanović: Željo će uvijek biti moj klub |work=fkzeljeznicar.ba |access-date =2. 3. 2016}}</ref> Već na jesen 2006. godine Zukanović odlazi u [[Austrija|Austriju]], gdje se takmiči u nekoliko drugoligaških klubova. Godine 2007., Zukanović se ponovo vraća u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]], i to u [[mostar]]ski klub [[FK Velež|Velež]]. Prije odlaska u [[Belgija|Belgiju]] promijenio je nekoliko [[Austrija|austrijskih]] i [[Njemačka|njemačkih]] niželigaških klubova, poput [[Sulzberga]] i [[Uerdingena]]. Godine 2009. kreće uspon u njegovoj profesionalnoj karijeri.<ref name=":0" /> U [[Jupiler Pro Liga|Belgijskoj ligi]] Zukanović je nastupao za klubove [[FCV Dender EH]], [[AS Eupen]] i [[KV Kortrijk]] u kojem skreće pažnju na sebe nakon čega dolazi do transfera u belgijski [[KAA Gent]].<ref name=":0" /> === Chievo === Nakon odlične sezone u Gentu, biva posuđen [[italija]]nskom klubu [[AC Chievo Verona|Chievu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|title=Ufficiale: Zukanovic al ChievoVerona a titolo definitivo {{!}} AC ChievoVerona|access-date=19. 8. 2016|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613023954/http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|url-status=dead}}</ref> Njegove dobre igre u prvoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]], navele su čelnike Chieva da otkupe njegov ugovor od Genta po ranije dogovorenoj cijeni od oko milion [[Euro|eura]]. U jednoj sezoni za Chievo, Zukanović postaje standardni prvotimac i bilježi 29 nastupa te postiže 2 gola.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/leistungsdaten/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}</ref> Nakon dobrih partija u dresu Chieva, mnogi klubovi u Seriji A pokazuju interes za dovođenjem Zukanovića. === UC Sampdoria === U julu 2015. godine, Zukanović za oko 3,5 miliona eura prelazi u [[UC Sampdoria|UC Sampdoriu]].<ref name=":0" /><ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.football-italia.net/69251/zukanovic-joins-sampdoria|title=Zukanovic joins Sampdoria {{!}} Football Italia|website=www.football-italia.net|access-date=19. 8. 2016}}</ref> Po dolasku u Sampdoriu, Zukanović za mediji izjavljuje da je imao i ponudu za prelazak u [[FC Inter Milano|Inter]] iz [[Milano|Milana]], ali da smatra da više može napredovati u ekipi Sampdorie.<ref name=":2" /> U Sampdoriji Zukanović nastavlja pružati dobre partije te nakon pola sezone potpisuje za [[AS Roma|AS Romu]]. === AS Roma === U januaru 2016. godine, Zukanović biva posuđen ekipi [[AS Roma|AS Rome]] za 1,8 miliona [[Euro|eura]], sa mogućnošću otkupa njegovog ugovora na kraju sezone za dodatnih 2,8 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|title=AS Roma complete Ervin Zukanovic signing|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=31. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131234011/http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|url-status=dead}}</ref> Svega mjesec dana kasnije, Roma se odlučuje da otkupi Zukanovićev ugovor za pomenutu cifru.<ref>{{Cite web|url=http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|title=L’AS Roma riscatta Perotti e Zukanovic a titolo definitivo|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305132210/http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|url-status=dead}}</ref> Međutim, u Romi, Zukanović ne uspijeva izboriti mjesto u prvom sastavu, te polusezonu završava sa samo 10 odigranih utakmica.<ref name=":1" /> === Atalanta BC === U julu 2016. godine, Zukanović biva posuđen ekipi [[Atalanta BC|Atalante]] do juna 2017. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|title=Ervin Zukanovic joins Atalanta on loan|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fokus.ba/sport/fudbal/ervin-zukanovic-prelazi-u-atalantu/404949/|title=Ervin Zukanović prelazi u Atalantu|last=Fokus.ba|date=20. 7. 2016|language=bs-BA|access-date=19. 8. 2016}}</ref> == Reprezentacija Bosne i Hercegovine == Za reprezentaciju je debitovao 16. oktobra 2012. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Iako je pružao odlične partije i svojom igrom vratio stabilnost lijevoj strani odbrane, koja je nedostajala još od odlaska [[Saša Papac|Saše Papca]], tadašnji selektor BIH, [[Safet Sušić]], ga neočekivano izostavlja sa spiska igrača koji će nastupati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014]]. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|title=Selektor Sušić ne računa na Zukanovića|access-date=19. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305225054/http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> Zukanović je i nakon Svjetskog prvenstva, uprkos dobrim partijama u svojim klubovima, bio ignorisan od strane selektora Sušića. Nakon katastrofalnog starta kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u Francuskoj]], 2015. godine , Safet Sušić dobiva otkaz, a njegov nasljednik [[Mehmed Baždarević]] u tim vraća Zukanovića koji postaje standardni reprezentativac.<ref>{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/21886-ervin-zukanovic-osjecam-se-dobro-sto-sam-ponovo-u-reprezentaciji|title=Ervin Zukanović: Osjećam se dobro što sam ponovo u reprezentaciji|access-date=19. 8. 2016}}</ref> == Statistika == === Klubovi === ''Ažurirano: 19. august 2016.''<ref name=":1" /> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |2005/06. |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]] |7||0||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||7||0 |- |[[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau II]] |2006/07. |Regionalliga |20||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||20||0 |- | rowspan="3" |[[F.C. Verbroedering Dender Eendracht Hekelgem|Dender]] |2008/09. |[[Jupiler Pro Liga]] |20||1||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||20||1 |- |2009/10. |Belgijska druga liga |33||1||2||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||35||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !80!!2!!2!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!82!!2 |- |[[K.A.S. Eupen|Eupen]] |2010/11. |Jupiler Pro Liga |36||3||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||37||3 |- | rowspan="3" |[[K.V. Kortrijk|Kortrijk]] |2011/12. |Jupiler Pro Liga |35||3||7||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||42||4 |- |2012/13. |Jupiler Pro Liga |21||5||2||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||23||5 |- ! colspan="2" |Ukupno !92!!11!!10!!1!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!102!!12 |- | rowspan="3" |[[K.A.A. Gent|Gent]] |2012/13. |Jupiler Pro Liga |15||0||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||16||0 |- |2013/14. |Belgijska Pro liga |19||2||3||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||22||2 |- ! colspan="2" |Ukupno !34!!2!!4!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!38!!2 |- |[[A.C. Chievo Verona|Chievo]] |2014/15. |[[Serie A]] |29||2||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||29||2 |- |[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] |2015/16. |Serie A |16||3||1||0|| colspan="2" |–||2||0||19||3 |- |[[A.S. Roma|Roma]] |2015/16. |Serie A |9||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||0||10||0 |- |Atalanta |2016/17. |Serie A | - | - | - | - | colspan="2" |– | - | - | - | - |- | ! colspan="2" |Ukupno !54 !5 !1 !0 ! ! !3 !0 !58 !5 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !260!!20!!17!!1!! colspan="2" |–!!3!!0!!280!!21 |} === Reprezentacija === ''Ažurirano: 19. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/nationalmannschaft/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}</ref> '''Nastupi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Reprezentacija !Godina !Nastupi !Golovi |- | rowspan="5" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |2012. |2 |0 |- |2013. |4 |0 |- |2014. |0 |0 |- |2015. |6 |0 |- |2016. |3 |0 |- ! colspan="2" |Ukupno !15 !0 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ervin Zukanović}} * [http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059 Ervin Zukanović] na transfermarkt.co.uk * {{FIFA igrač|362806|Ervin Zukanović}} * {{UEFA igrač|250024182|Ervin Zukanović}} * {{NFT player|pid=49079}} * [http://www.sampdoria.it/en/player/201516-ervin-zukanovic-2/ Ervin Zukanović] na sampdoria.it * [http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika Ervin Zukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712021227/http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika |date=12. 7. 2015 }} na goal.com {{DEFAULTSORT:Zukanović, Ervin}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Lustenau]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši KSC Uerdingena 05]] [[Kategorija:Nogometaši FCV Dendera]] [[Kategorija:Nogometaši KAS Eupena]] [[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]] [[Kategorija:Nogometaši KAA Genta]] [[Kategorija:Nogometaši ChievoVerone]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Atalante]] [[Kategorija:Nogometaši Genoe]] s5j2vtx44x7sl6w1pcs8be62jtiepsa Šablon:Lokacijska karta Venecuela 10 267368 3713890 2503601 2025-06-12T17:24:13Z Milenioscuro 52916 3713890 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}} | name = Venecuela | top = 12.8 | bottom = 0.4 | left = -73.6 | right = -59.6 | image = Venezuela adm location map.svg | image1 = Venezuela relief location map.svg }}<noinclude>{{Lokacijska karta/Info|ime=Venecuela}} [[Kategorija:Lokacijske karte|Venecuela]] </noinclude> evvlbazjp92ka46j2byv7m1v41qs76x Svjetska poštanska unija 0 270086 3714009 3503641 2025-06-13T07:31:22Z Panasko 146730 3714009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetska poštanska unija | izvorno_ime = Union postale universelle | slika = Universal Postal Union logo.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = UPU | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1874|10|9}} | datum_gašenja = | vrsta = Specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Bern]], [[Švicarska]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = [[Francuski jezik|francuski]] | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Generalni direktor | lider_ime1 = [[Masahiko Meteko]]<ref>{{cite web |title=Director General |url=https://www.upu.int/en/Universal-Postal-Union/About-UPU/Director-General |publisher=UPU |access-date=14 January 2022 |archive-date=26 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230526211326/https://www.upu.int/en/Universal-Postal-Union/About-UPU/Director-General |url-status=live }}</ref> | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|upu.int}} }} '''Svjetska poštanska unija''' ([[Francuski jezik|fr]]. Union postale universelle - UPU) je međunarodna organizacija i specijalizirana agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] koja koordinira poštanske politike i pravila između država članica i olakšava jedinstveni svjetski poštanski sistem. Svaka članica prihvata iste uslove za provođenje međunarodnih poštanskih dužnosti. Sjedište UPU-a se nalazi u [[Bern]]u, u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref>{{cite web |title=The UPU |first= |last= |url=http://www.upu.int/en/the-upu/the-upu.html |publisher=Universal Postal Union website |date= |access-date=12. 12. 2010 |archive-date=22. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190322060328/http://www.upu.int/en/the-upu/the-upu.html |url-status=dead }}</ref> Službeni jezik ove organizacije je [[Francuski jezik|francuski]] dok je [[Engleski jezik|engleski]] uveden kao radni jezik 1994. Većina dokumenata i publikacija, uključujući i vodeći magazin, Union Postale, su dostupni na službenim jezicima Ujedinjenih naroda..<ref>{{cite web |title=Languages |url=http://www.upu.int/en/the-upu/languages.html |publisher=Universal Postal Union |access-date=9. 10. 2011 |archive-date=14. 2. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/65RAoArUv?url=http://www.upu.int/en/the-upu/languages.html |url-status=dead }}</ref> Nastoji je standardizirati međunarodnu dostavu pošte uspostavljanjem jedinstvene poštanske tarife i jednakim tretmanom domaće i strane pošte. Organizacija je usvojila svoje sadašnje ime 1878. Djelovala je samostalno prije nego što je uključena u UN 1948.<ref>{{cite web |date=24 October 2020 |title=Universal Postal Union |url=https://www.unsceb.org/content/upu |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102171508/https://www.unsceb.org/content/upu |archive-date=2 November 2020 |access-date=2 November 2020 |website=UN Chief Executives Board Secretariat }}</ref> UPU se sastoji od četiri tijela: Kongresa, Upravnog vijeća (CA), Vijeća za poštanske operacije (POC) i Međunarodnog biroa (IB). Također nadgleda zadruge za telematiku i ekspresnu poštu (EMS), koje pružaju međunarodnu ekspresnu dostavu pošte. U skladu s misijom UPU-a, svaka država članica pristaje na iste uslove za obavljanje međunarodnih poštanskih dužnosti. ==Članice== Svim državama članicama Ujedinjenih naroda je dopušteno da postanu članovi UPU-a. Države nečlanice Ujedinjenih naroda mogu postati članice ove unije pod uslovom da dvije trećine zemalja članica UPU-a odobri zahtjev za članstvo. Trenutno ova organizacija ima 192 članica (190 država i dva zajednička članstva grupe zavisnih teritorija). Članice su svih 193 članica UN-a izuzev osim [[Andora|Andore]], [[Maršalska Ostrva|Maršalskih Ostrva]], [[Mikronezija|Mikronezije]] i [[Palau]]-a. Najmlađa članica je [[Južni Sudan]] koji se pridružio ovoj uniji 4. oktobra 2011. [[Nizozemska|Nizozemske]] prekomorske teritorije ([[Aruba]], [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]]) su predstavljene kao jedan član UPU-a kao i sve britanske prekomorske teritorije. Ove članice su prvobitno bile navedene odvojeno kao "kolonija ili protektorat" u sklopu međunarodne poštanske konvencije. Bosna i Hercegovina je postala članica ove organizacije 26. januara 1993.<ref>{{Cite web |url=http://www.upu.int/en/the-upu/member-countries/eastern-europe-and-northern-asia/bosnia-and-herzegovina.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 1. 2014 |archive-date=15. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170715204837/http://www.upu.int/en/the-upu/member-countries/eastern-europe-and-northern-asia/bosnia-and-herzegovina.html |url-status=dead }}</ref> Države članice UPU-a su [[Vatikan]] i svaka članica UN-a osim [[Andora|Andore]], [[Maršalska Ostrva]], [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]] i [[Palau|Palaua]]. Ove četiri države primaju poštu preko druge članice UPU-a ([[Francuska]] i [[Španija]] za Andoru, a [[Sjedinjene Američke Države]] za države Sporazuma o slobodnom udruženju).<ref>{{cite web |title=The Evolution of the Postal Service in the Era of the UPU |first=JP |last=Gough |url=http://www.webmavin.com/UPU-Evolution.html |publisher=Web Mavin |date=6 October 2005 |access-date=12 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101218171733/http://www.webmavin.com/UPU-Evolution.html |archive-date=18 December 2010 |url-status=dead }}</ref> Prekookeanske zemlje članice Kraljevine Nizozemske (Aruba, Curaçao i Sint Maarten) predstavljene su kao jedna članica UPU-a, kao i cijele britanske prekomorske teritorije. Ove članice su prvobitno bile navedene odvojeno kao "Kolonije, Protektorati itd." u Univerzalnoj poštanskoj konvenciji<ref>{{cite web |url=http://www.austlii.edu.au/cgi-bin/sinodisp/au/other/dfat/treaties/ATS/1954/14.html?stem=0&synonyms=0&query=%22Universal%20postal%20union%22 |title=Universal Postal Convention |date=11 July 1952 |access-date=11 August 2012 |publisher=Universal Postal Union |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206051640/http://www.austlii.edu.au/cgi-bin/sinodisp/au/other/dfat/treaties/ATS/1954/14.html?stem=0&synonyms=0&query=%22Universal%20postal%20union%22 |url-status=live }}</ref> i one su zadržane kada je članstvo bilo ograničeno na suverene države.<ref>{{cite web |url=http://www.austlii.edu.au/cgi-bin/sinodisp/au/other/dfat/treaties/ATS/1966/2.html?stem=0&synonyms=0&query=%22Universal%20postal%20union%22 |title=Constitution of the Universal Postal Union |date=10 July 1964 |access-date=11 August 2012 |publisher=Universal Postal Union |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206071419/http://www.austlii.edu.au/cgi-bin/sinodisp/au/other/dfat/treaties/ATS/1966/2.html?stem=0&synonyms=0&query=%22Universal%20postal%20union%22 |url-status=live }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.upu.int Službena stranica] {{Commonscat|Universal Postal Union}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetska poštanska unija]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1874.|Svjetska poštanska unija]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetska poštanska unija]] q6b0v56klfo3hulhab3x935ef2egmng Svjetska meteorološka organizacija 0 270112 3714028 3555739 2025-06-13T10:29:18Z Panasko 146730 3714028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetska meteorološka organizacija | izvorno_ime = المنظمة العالمية للأرصاد الجوية<br>World Meteorological Organization<br>Organisation météorologique mondiale<br>Organización Meteorológica Mundial<br>Всемирная Метеорологическая Организация<br>世界气象组织 | slika = World Meteorological Organization Logo.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = WMO | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1950|3|23}} | datum_gašenja = | vrsta = Specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija. | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Abdulla Al Mandous]] (od 2023)<ref>{{cite web | url=https://wmo.int/media/news/executive-council-opens-new-office-holders#:~:text=New%20WMO%20President%20Dr.,chaired%20the%20Executive%20Council%20meeting | title=Executive Council opens with new office holders |work=public.wmo.int | date=5 June 2023 |access-date=28 August 2023}}</ref> | lider_vrsta2 = Generalni sekretar | lider_ime2 = [[Celeste Saulo]] (od 2024) | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|wmo.int}} }} '''Svjetska meteorološka organizacija''' ([[Engleski jezik|eng]]. World Meteorological Organization - WMO) je međunarodna organizacija i [[Spisak specijaliziranih agencija Ujedinjenih nacija|specijalizirana agencija]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] odgovorna za promociju međunarodne saradnje u oblasti atmosferske nauke, klimatologije, hidrologije i geofizike.<ref name="UIA">{{Cite web |url=https://uia.org/s/or/en/1100031338 |url-access= |title=World Meteorological Organization (WMO) |author1=Staff writer |year=2024 |department=UIA Global Civil Society Database |website=uia.org |publisher=[[Union of International Associations]] |agency=Yearbook of International Organizations Online |location=Brussels, Belgium |access-date=24 December 2024 |url-status= |trans-quote= }}</ref><ref name="WMO history">{{cite web|date=2 February 2016|title=History of WMO|url=https://public-old.wmo.int/en/about-us/who-we-are/history-of-wmo|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207215446/https://public-old.wmo.int/en/about-us/who-we-are/history-of-wmo|url-status=dead|archive-date=7 December 2023|access-date=14 October 2018|website=World Meteorological Organization}}</ref> Nastala je iz Međunarodne meteorološke organizacije (IMO), nevladine organizacije osnovane 1873. kao forum za razmjenu meteoroloških podataka i istraživanja.<ref name="who WMO">{{cite web|date=2 December 2015|title=Who we are|url=https://public.wmo.int/en/about-us/who-we-are|archive-url=https://web.archive.org/web/20160328025623/http://public.wmo.int/en/about-us/who-we-are|url-status=dead|archive-date=28 March 2016|access-date=14 October 2018|website=World Meteorological Organization}}</ref> Prijedlozi za reformu statusa i strukture IMO-a kulminirali su [[Svjetska meteorološka konvencija iz 1947.|Svjetskom meteorološkom konvencijom]] iz 1947, kojom je formalno osnovana Svjetska meteorološka organizacija.<ref>{{cite web|url=https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10076 |access-date=2023-09-23|title=Basic Documents|website=library.wmo.int }}</ref> Konvencija je stupila na snagu 23. marta 1950, a sljedeće godine WMO je počeo s radom kao međuvladina organizacija unutar sistema UN-a. WMO se sastoji od 193 zemlje i teritorije i olakšava "slobodnu i neograničenu" razmjenu podataka, informacija i istraživanja između odgovarajućih meteoroloških i hidroloških institucija svojih članica.<ref>{{Cite web|date=2015-12-02|title=Who we are|url=https://public.wmo.int/en/about-us/who-we-are|archive-url=https://web.archive.org/web/20160328025623/http://public.wmo.int/en/about-us/who-we-are|url-status=dead|archive-date=28 March 2016|access-date=2020-08-27|website=World Meteorological Organization|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://public-old.wmo.int/en/resources/wmo-building-conference-centre |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215221739/https://public-old.wmo.int/en/resources/wmo-building-conference-centre |url-status=dead |archive-date=15 December 2023 |title=The WMO Building / Conference Centre|date=12 January 2016 |access-date=28 August 2023 |work=public.wmo.int}}</ref> Također sarađuje s nevladinim partnerima i drugim međunarodnim organizacijama po pitanjima vezanim za zaštitu okoliša, klimatske promjene, upravljanje resursima i socioekonomski razvoj.<ref>{{Cite web |date=2016-01-20 |title=What we do |url=https://public-old.wmo.int/en/our-mandate/what-we-do |archive-url=https://web.archive.org/web/20231127161055/https://public-old.wmo.int/en/our-mandate/what-we-do |url-status=dead |archive-date=27 November 2023 |access-date=2020-08-27 |website=World Meteorological Organization |language=en}}</ref> Sjedište organizacije se nalazi u [[Ženeva|Ženevi]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] a njome upravlja Svjetski meteorološki kongres, koji se sastoji od država članica i sastaje se svake četiri godine kako bi utvrdio politike i prioritete. Kongresom upravlja Izvršno vijeće na čelu s predsjednikom, trenutno [[Abdulla Al Mandous]] iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]],<ref>{{cite web |url=https://wmo.int/media/news/executive-council-opens-new-office-holders#:~:text=New%20WMO%20President%20Dr.,chaired%20the%20Executive%20Council%20meeting. |title=President |last=Al Mandous |first=Abdulla |date=2023 |website=WMO |publisher=World Meteorological Organization |access-date=3 July 2023}}</ref> generalni sekretar je [[Celeste Saulo]]. ==Svjetski meteorološki dan== Svjetski meteorološki dan se obilježava svake godine 23. marta.<ref>{{cite web |url=http://www.wmo.int/worldmetday/ |title=World Meteorological Day |publisher=World Meteorological Organization |access-date=15. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130818191443/http://www.wmo.int/worldmetday/ |archive-date=18. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> ==Članice== Trenutno ova organizacija ima 187 država članica i 6 teritorija članica.<ref name="Members">{{cite web|url=https://public-old.wmo.int/en/about-us/members|title=WMO – Members|date=30 September 2015|publisher=World Meteorological Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20231215221739/https://public-old.wmo.int/en/about-us/members|archive-date=15 December 2023|url-status=dead|access-date=6 March 2019}}</ref> Osam država članica Ujedinjenih nacija nisu članice WMO-a: [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalna Gvineja]], [[Grenada]], [[Lihtenštajn]], [[Maršalska Ostrva]], [[Palau]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveti Vincent i Grenadini]] i [[San Marino]]. [[Cookova Ostrva|Kukova]] [[Cookova Ostrva|Ostrva]] i [[Niue]] su članice WMO-a, ali nisu članice Ujedinjenih nacija. [[Vatikan]] i [[Palestina (država)|Država Palestina]] i države s ograničenim priznanjem nisu članice nijedne organizacije. Šest teritorija članica WMO-a su Britanske karipske teritorije (zajednička meteorološka organizacija i članstvo),<ref name=Members /> [[Francuska Polinezija]], [[Hong Kong]], [[Makao]], [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] (zajednička meteorološka služba i članstvo)<ref name=Members /> i [[Nova Kaledonija]].<ref>{{cite web |title=WMO Members |url=https://wmo.int/about-wmo/wmo-members |website=World Meteorological Organization |access-date=6 March 2025 |language=en |date=20 January 2023}}</ref> ===Članstvo po regionalnim asocijacijama=== [[File:WMO Regions.PNG|500 px|thumbnail|center|Države članice Svjetske meteorološke organizacije podijeljene su u šest regionalnih udruženja, prikazanih na karti svijeta]] Članstvo u WMO-u je podijeljeno na regionalnoj osnovi tako da postoji 6 regionalnih asocijacija: * Regija I - [[Afrika]] * Regija II - [[Azija]] * Regija III - [[Južna Amerika]] * Regija IV - [[Sjeverna Amerika]], [[Srednja Amerika]] i [[Karibi]] * Regija V - Jugozapadni [[Pacifik]] * Regija VI - [[Evropa]] == Spisak Generalnih sekretara == * 1952–1955 [[Gustav Swoboda]] ({{ZID|Švicarska}})<ref>{{Cite web|url=https://public-old.wmo.int/en/about-us/secretariat/previous-secretary-generals-of-wmo|title=Former Secretaries-General of WMO|date=2015-12-08|website=public.wmo.int|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20231218180116/https://public-old.wmo.int/en/about-us/secretariat/previous-secretary-generals-of-wmo|archive-date=18 December 2023|url-status=dead|access-date=2023-04-06}}</ref> * 1956–1979 [[David Arthur Davies]] ({{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}) * 1980–1983 [[Aksel C. Wiin-Nielsen]] ({{ZID|Danska}}) * 1984–2003 [[Godwin Obasi]] ({{ZID|Nigerija}}) * 2004–2015 {{Interlanguage link|Michel Jarraud|fr|Michel Jarraud|lt=Michel Jarraud}} ({{ZID|Franuska}}) * 2016–2023 [[Petteri Taalas]]<ref>{{Cite web|url=https://public-old.wmo.int/en/about-us/secretariat|title=The Secretariat|date=2015-12-08|website=public.wmo.int|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20231215221740/https://public-old.wmo.int/en/about-us/secretariat|archive-date=15 December 2023|url-status=dead|access-date=2023-05-03}}</ref> ({{ZID|Finska}}) * 2024–danas[[Celeste Saulo]]<ref>{{cite web|url=https://wmo.int/about-wmo/secretariat|title=The Secretariat|date=4 January 2023|website=World Meteorological Organization|language=en|access-date=6 January 2024}}</ref> ({{ZID|Argentina}}) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.wmo.int Službena stranica] {{Commonscat|World Meteorological Organization}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetska meteorološka organizacija]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1950.|Svjetska meteorološka organizacija]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetska meteorološka organizacija]] b8639i3rztlaxjrbpr1w8y0dllcjgl2 FAP 0 319797 3713986 3557359 2025-06-12T23:52:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = FAP Korporacija a.d. | slika = | vrsta = Javno dioničko društvo | sjedište = [[Priboj]], [[Srbija]] | predsjednik = | ključneosobe = Zoran Zaković (direktor) | industrija = | proizvodi = | usluge = Proizvodnja vozila | zaposleni = 1128 | osnivanje = 1953. | osnivači = | prestala_postojati = | prihod = {{gubitak}} 14.860.000 [[Euro|€]] | operativni_prihod = | neto_dobit = | holding = | vlasnik = | divizije = | podruž = | pod_posluženo = | slogan = | web = {{URL|fap.co.rs}} | dodatak = }} '''Fabrika automobila Priboj''' jest [[srbija]]nska autoindustrija iz [[Priboj]]a koja se bavi proizvodnjom [[kamion]]a, [[autobus]]a, prikolica, agregata. == Historija == Osnivanjem 1953. firma počinje s montiranjem prvih 17 vozila tipa 4G i 6G, nosivosti 4 i 6 tona počela je proizvodnja teških vozila po licenci [[Austrija|austrijske]] firme [[Saurer Werke]]. Kada se donosila odluka o licenci, u FAP-u su se opredjelili za industriju vozila Saurer. Prvo montirano vozilo, iz nazvano "Labud", u toku slijedećih 15 godina prešlo je preko milion kilometara. Godina koja je odlučila o postojanju FAP-a je 1959. kada velika hala pogona mašinske obrade sa linijom montaže vozila. Zaokružuju se kapaciteti na 3600 vozila, a proizvedeno je preko 1000 vozila raznih tipova. 1965. počinje konstrukcija prvih domaćih vozila porodice FAP 15B, prva domaća trambus kabina ručne izrade, povećana nosivost, kvalitet i udobnost vozila, te izrada autobusa sa motorom pozadi. Budući da je na svjetskom tržištu trebalo konkurisati moćnim proizvođacima, nametnula se potreba za saradnjom sa nekom jačom firmom. Poslije niza analiza i sagledavanja, 1970. sklopljen je ugovor o proizvodno-tehničkoj i finansijskoj saradnji između [[Daimler-Benz]]a (DB) i Združenog preduzeća FFB [[Beograd]], čiji je jedan od osnivača bio i FAP. Počela je transformacija dotadašnjeg proizvodnog programa sa novim DB vozilom LP1113, zatim vozilima MB 1213 i agregatima autobusa O 302 kroz CKD montažu i osvajanje pozicija, sklopova i agregata. Pored razvoja proizvoda, nastavljeno je sa razvojem kapaciteta. Tako je Pogon montaže i pratećih objekata sa 50.000 m<sup>2</sup> pokrivene površine i sa 150 novih uređaja i druge opreme pušten u rad 1975. godine. Projektovani kapacitet Pogona montaže je 10.000 vozila godišnje.<ref>http://www.motorna-vozila.com/motorna-vozila-u-srbiji-6-deo/</ref> Godine [1978. usvaja se proizvodnja namjenskih vozila izrađivanih za potrebe [[JNA]], [[FAP-2026]] BDS/ 6x6, a od 1983. i vozila 2632/8x8. Sva proizvedena ili montirana vozila po licenci Daimler-Benza bila bi rasprodata i prije nego što napuste fabrički krug. Pokretanjem tog programa mnogo je učinjeno i u pravcu standardizacije, tipizacije i unifikacije [[SFRJ|jugoslovenskog]] voznog parka. Godine 1979. FAP proizvodni preko 7000 vozila i autobusa, najviše do tada. Vozila potpuno zadovoljavaju zahtjeve domaćeg i inostranog kupca. FAP je 1991. izgradio i pustio u rad Skladište rezervnih djelova sa stolarskom radionicom ukupne površine 8600 m<sup>2</sup>korisnog prostora.<ref>{{Cite web |url=http://www.fap.co.rs/index.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2014 |archive-date=15. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115072338/http://www.fap.co.rs/index.htm |url-status=dead }}</ref> === Danas === FAP nudi mnoge varijante vozila, s različitim motorima Mercedes-Benz, [[Cummins]], [[MAN]] i [[Famos]], proizvodi vozila za domaće i inostrano tržište. == Proizvodni program == [[Datoteka:Fap13.jpg|mini|FAP 13]] [[Datoteka:FAP1118 1.jpg|mini|FAP 1118]] [[Datoteka:FAP_3240_1.jpg|mini|FAP 3240]] * '''[[Kamion]]i''' ** sandučari - FAP 1318, FAP 1823, FAP 1824, FAP 1828 i FAP 2235. ** tegljači - FAP 1835, FAP 1840, FAP 2635 i FAP 2640. ** kiperi - FAP 1318, FAP 1418, FAP 2021, FAP 2023, FAP 2024, FAP 2628, FAP 2629, FAP 2630, FAP 2635, FAP 3035, FAP 3240 i FAP 4140. ** namjenska teretna vozila - FAP 1118 i FAP 2228. * '''[[Autobus]]i''' ** A537.4 CNG, [[A-537]], A-547.3, A-637, A-777, A-402 i A-918 * '''[[Prikolica|Prikolice]]''' ** P10/1, P12, P20, P24/3K, PP36 I PP40. * '''Nadogranje''' ** tvrtka nudi nadogradnju postojećih kamiona kako bi mogla prevoziti kontejere, biti smetlarska vozila, kamionske mješalice, cisterne, ALU furgoni te vozila za prijevoz rinfuze, stoke ili drva. * '''Agregati''' ** proizvodnja vlastitih ili licencnih [[Mercedes-Benz]]ovih kamionskih i autobusnih agregata i sklopova. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Fabrika automobila Priboj trucks}} [[Kategorija:Jugoslavenske tvornice kamiona]] [[Kategorija:FAP]] [[Kategorija:Srbijanske tvornice kamiona]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1953.]] [[Kategorija:Priboj]] qzvyh9nor71g0iqss4opl9uln0awszf Krvavica (Baška Voda) 0 350799 3714011 3459800 2025-06-13T07:49:33Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Krvavica_01.jpg datotekom [[:File:Krvavica_2009_side_view_from_main_road_(Jadranska_magistrala).jpg|Krvavica_2009_side_view_from_main_road_(Jadranska_magistrala).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[ 3714011 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Krvavica |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Krvavica 2009 side view from main road (Jadranska magistrala).jpg |opis_slike = pogled na Krvavicu |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Baška Voda]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 19| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 56 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 312 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21320 Baška Voda |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Krvavica marina.jpg|mini|280px|Krvavica, marina]] '''Krvavica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Baška Voda]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Makarska]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Baška Voda)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Krvavica je imala 312 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 0 || 0 || 131 || 177 || 199 || 214 || 0 || 223 || 244 || 231 || 204 || 182 || 178 || 175 || 287 || 314 || 312 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela u samostalno naselje [[Promajna]]. U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Baška Voda]]. Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja.''</small> ===Popis [[1991.]]=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Makarska)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Krvavica je imalo 175 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Krvavica |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 175 | label1 = [[Hrvati]] 162 | value1 = 92.57 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Italijani]] 1 | value2 = 0.57 | color2 = #007FFF | label3 = [[Rusi]] 1 | value3 = 0.57 | color3 = #F400A1 | label4 = neopredijeljeni 5 | value4 = 2.85 | color4 = #C154C1 | label5 = nepoznato 6 | value5 = 3.42 | color5 = #A2A2D0 }} |- |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Baška Voda}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 9tpyal4z3evwsvu8o0nkhwts0qqbxd0 Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 0 358931 3713879 3669966 2025-06-12T15:53:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713879 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} '''[[Demografija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]''' utvrđivala se putem [[Popis stanovništva|popisa stanovništva]] koji se provodio jednom svake decenije, i to u razdoblju od 1948. do 1991, putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoći naseljenosti, dok se popis po religiji proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991, je imala 23.528.230 stanovnika.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}} Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km<sup>2</sup>. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle nezavisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Naprimjer, [[Hrvatska]] je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika{{Sfn|FAO|1996|loc=str. 4}} od kojih su [[Hrvati]] činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva.{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 382}} Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjalo: od 1921, kada je imala 12 miliona, do 1991, kada je imala 23 miliona stanovnika, broj stanovnika Jugoslavije se udvostručio. 1950, bila je 29. najmnogoljudnija država svijeta. Ipak, naprimjer, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. U istom razdoblju, broj nepismenih pao je sa četvrtine stanovništva na manje od 6%. Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] su bilježili stagnaciju po stopi plodnosti, dok su [[Bošnjaci|muslimani]] i [[Albanci]] bilježili velik rast, najviše u 1960-ima i 1970-ima. Do 1990-ih, Albanci su po udjelu stanovništva prestigli Slovence i [[Makedonci|Makedonce]]. Zabilježen je i porast [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] koji su 1981. dosegli brojku od preko 1,2 miliona, da bi se potom njihov broj smanjivao te se oni opredjeljivali za druge narodnosti. Zadnji popis iz 1991. zabilježio je vrhunac broja stanovnika te države. Nakon raspada SFRJ, sve republike su zabilježile trend pada nataliteta a tri trend negativnog prirodnog prirasta, izuzev Slovenije, Crne Gore i Makedonije, makar je i kod njih povećanje stanovništva vrlo nisko. == Popis stanovništva 1948. == [[Datoteka:Yugoslavia census 1948.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1948.]] {{glavni|Popis stanovništva 1948. u FNRJ}} Prema popisu stanovništva obavljenom 15. marta 1948, Jugoslavija je imala 15.772.098 stanovnika te je bio vidljiv [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografski gubitak]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prema rezultatima istraživanja iz 1964, Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osoba, ili oko 4% stanovništva. Po republikama, najviše žrtava je imala Hrvatska: 194.749 poginulih ili nestalih civila i partizana ili 32,6% ukupno stradalih. Bosna i Hercegovina je imala 177.045 žrtava (29,6%), uža Srbija 97.728 (16,4%), Vojvodina 41.370 (6,9%), Slovenija 40.791 (6,8%), Makedonija 19.706 (3,3%), Crna Gora 16.903 (2,8%) a Kosovo 7.927 (1,3%), dok se za 1.744 nije znalo porijeklo republike.<ref>{{cite web|access-date=23. 8. 2013|title=Yugoslavia: Manipulations with the Numbers of Second World War Victims|author=Vladimir Žerjavić|publisher=Hrvatski informativni centar|url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm|archive-date=16. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120716183148/http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm|url-status=dead}}</ref> Po udjelu postotka poginulih, najviše je imala Bosna i Hercegovina, oko 7% ukupnog stanovništva, a najmanje Kosovo, oko 1%. Savezni statistički ured navodi da bi bez rata Jugoslavija imala oko 18,3 miliona stanovnika, ali da je broj stanovnika od zadnjeg popisa iz 1931. ipak povećan za 1,3 miliona stanovnika ili 9,1%.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Popis iz 1948. je po prvi put uključio i područja [[Istra|Istre]] i slovenskog primorja oko [[Trst]]a, koje je prije pripadalo [[Italija|Italiji]].{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Zadnji popis prije toga obavljen je 1931. u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], prema kojem je tada imala 14.534.000 stanovnika, bez gore spomenutih teritorija.{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 3}} Obrazac je sadržavao 13 pitanja i uputstvo za popunjavanje. Bilo je predviđeno da [[muslimani]] jugoslavenskog etničkog porekla daju neki od neki od odgovora: Srbin-musliman, Hrvat-musliman ili neopredijeljen-musliman, s tim što su Srbi-muslimani uključeni u Srbe, Hrvati-muslimani u Hrvate i Makedonci-muslimani u Makedonce, dok su neopredijeljeni-muslimani iskazani posebno, što je izazvalo poneke konfuzije. Kasnijim popisima muslimanima je priznat status naroda. Izuzev Hrvatske (14.545 manje osoba), sve ostale republike su zabilježile rast stanovništva.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Od ukupno 15,77 miliona žitelja, najviše je otpalo na Srbiju: 6.527.966 ili 41,4%. [[Kosovo]] je imalo 727.820 žitelja (498.242 [[Albanci]] ili 68,4%, 171.911 [[Srbi]] ili 23,6%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), Vojvodina 1.663.212 žitelja (Srbi 841.246 ili 50,6%, [[Mađari]] 428.932 ili 25,8%, [[Hrvati]] 134.232 ili 8,1%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a uža Srbija 4.134.934 žitelja (Srbi 3.810.573 ili 92,2%, Albanci 33.289 ili 0,8% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}). Na Hrvatsku je otpalo 3.779.858 ili 24% stanovništva Jugoslavije. Hrvata je bilo 2.975.339 ili 78,7%, Srba 543.795 ili 14,4%.{{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}} Bosna i Hercegovina je imala 2.565.277 žitelja, od toga 1.136.116 Srba (44,3%), 788.403 muslimana (30,7%), 614.123 Hrvata (23,9%) i drugih.{{Sfn|Kasapović|2005|loc=str. 81}} Makedonija je brojala 1.152.986 stanovnika (789.648 Makedonci ili 68,4%, 197.389 Albanci 17,1%),{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} Slovenija 1.391.873 (1.350.459 Slovenci ili 97%, 16.069 Hrvati ili 1,2%) a Crna Gora 377.189 (342.008 Crnogorci ili 90,7%, 19.425 Albanci ili 5,1% i drugi). Radno aktivnog stanovništva bilo je 46,3%.<ref name="Feldbauer117"/> Jugoslavija je zabilježila pet gradova većih od 100.000 stanovnika, šest od preko 50.000 i 17 s preko 20.000. Ukupan broj gradskog stanovništva bio je 1,94 miliona ili 12,3%,{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 155}} a seoskog 13,83 miliona ili 87,7%. Najveći gradovi bili su [[Beograd]] (367.816 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Zagreb]] (279.623 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Ljubljana]] (115.095 stanovnika) i [[Sarajevo]] (113.769 stanovnika). == Popis stanovništva 1953. == [[Datoteka:Yugoslavia census 1953.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1953.]] {{glavni|Popis stanovništva 1953. u FNRJ}} Prema popisu stanovništva iz 1953, Jugoslavija je imala 16.936.573 stanovnika, što ju je tada svrstavalo na visoko 29. mjesto na [[Spisak država po stanovništvu|listi najmnogoljudnijih država svijeta]].{{Sfn|Bierbaum|loc=str. 278}} Najviše je opet imala Srbija: 6.979.154 stanovnika ili 41,2%. Kosovo je imalo 808.141 stanovnika (524.559 Albanci ili 64.9%, 189.969 Srbi ili 23.5%, 34.583 Turci ili 4.3% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), [[Vojvodina]] 1.699.545 žitelja (Srbi 865.538 ili 50,9%, Mađari 435.179 ili 25,6%, Hrvati 127.027 ili 7,5% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a [[uža Srbija]] 4.471.468 žitelja (Srbi 4.088.724 ili 91,4%, muslimani 64.303 ili 1,4%, Albanci 39.989 ili 0,9% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}). Hrvatska je brojala 3.936.022 stanovnika (Hrvati 3.128.661 ili 79,5%, Srbi 588.756 ili 15%){{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}}. Bosna i Hercegovina brojala je 2.847.459 stanovnika (Srbi 1.264.372 ili 44,4%, muslimani 891.800 ili 31,3%, Hrvati 654.229 ili 23%),{{Sfn|Bieber|1999|loc=str. 75}} Slovenija 1,5 miliona (96,5% Slovenci), Makedonija 1,3 miliona (Makedonci 66%, Turci 15,6%, Albanci 12,5%, Srbi 2,7%){{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} a Crna Gora 419.873. Prosječna starost u Jugslaviji bila je 23,8 godina.{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}} Jugoslavija je te godine imala 7.848.857 radno aktivnog stanovništva, ili 46% ukupne populacije. Od toga broja, 5.182.521 (66%) je radilo u [[Poljoprivredno gospodarstvo|poljoprivredi]], 812.702 (10%) u industriji, 478.222 (6%) u [[Upravna jedinica|upravi]], 365.770 (5%) u [[Zanatstvo|zanatu]], 240.431 (3%) u prometu i drugim. Uža Srbija je imala 52%, Hrvatska i Slovenija imale su po 48%, Vojvodina 45%, BiH 42%, Makedonija 41%, Crna Gora 36% a Kosovo samo 33% radno aktivnog stanovništva.<ref>{{cite web|title=FNRJ - Aktivno stanovništvo po vrstama djelatnosti|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1953/1953_2_01.pdf|access-date=4. 10. 2013|publisher=stat.si}}{{Mrtav link}}</ref> Među radnim stanovništvom bilo je samo 2.680.265 žena ili 34%.{{Sfn|David|1962|loc=str. 42}} 8.545.935 ljudi je bilo uzdržavano (djeca, mladež, umirovljenici, nemoćni, nezaposleni). Vjeroispovijest je istražena samo tokom popisa iz 1953, kada se 41,2% stanovništva izjasnilo kao [[pravoslavci]]ma, 31,7% [[katolici]]ma, 12,3% [[muslimani]]ma, 12,6% [[Nereligioznost|nije bilo religiozno]] a 0,9% bili su [[protestanti]].<ref name="str. 40"/> Udio nepismenih bio je 25,4%, ili gotovo četvrtina stanovništva.<ref name="Feldbauer118"/> == Popis stanovništva 1961. == {{glavni|Popis stanovništva 1961. u FNRJ}} Prema popisu stanovništva iz 1961, Jugoslavija je imala 18,55 miliona stanovnika, što ju je tada svrstavalo na osmo mjesto najmnogoljudnijih država [[Evropa|Evrope]], iza [[SSSR]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]], [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]], [[Španija|Španije]] i [[Poljska|Poljske]].{{Sfn|Rakičević|1968|loc=str. 33}} Popis se obavljao između 1. i 8. aprila 1961. [[Srbija]] je prema tim rezultatima imala 7.642.227 stanovnika ili 41,2% ukupnog stanovništva Jugoslavije. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 87 stanovnika/km<sup>2</sup>, što je bilo iznad jugoslavenskog prosjeka od 73 stanovnika/km<sup>2</sup>. Prirodni priraštaj stanovništva Srbije bio je 11,3‰ (uža Srbija 9,5‰, Vojvodina 11‰ a Kosovo 21,2‰). Etnički sastav Srbije bio je sljedeći: Srbi 5.704.740 (74,6%), Albanci 699.799 (9,2%), Mađari 449.586 (5,9%), Hrvati 196.411 (2,6%), Slovaci 77.873 (1%) i drugi.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}} Na Kosovu je bilo 646.605 Albanaca (67,1%), 227.016 Srba (23,6%) i drugih,{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}} a u Vojvodini je narodni sastav bio sljedeći: Srbi 1.017.717 (54,9%), Mađari 442.561 (23,9%), Hrvati 145.341 (7,8%) i drugi.{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}} U naseljima od preko 5.000 stanovnika živjelo je 33% stanovništva, a u naseljima preko 50.000 12% stanovništva. [[Radno aktivno stanovništvo|Radno-aktivnog stanovništva]] bilo je 50,5%.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}} Druga najmnogoljudnija republika bila je Hrvatska sa 4.159.696 stanovnika ili 74 stanovnika/km<sup>2</sup>, u rangu prosjeka Jugoslavije. Narodni sastav bio je sljedeći: Hrvati 3.339.890 (80,3%), Srbi 624.990 (15%), Mađari 42.347 (1%), [[Slovenci]] 39.103 (0,9%) i drugi.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} Na radno aktivno stanovništvo otpadalo je 1.954.269 stanovnika ili 47%, od toga na [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] 353.000, [[Trgovina|trgovinu]] i [[ugostiteljstvo]] 99.500, [[građevinarstvo]] 83.900, promet 79.600, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] 72.200 i druge.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} [[Bruto domaći proizvod|Narodni dohodak]] ostvaren u Hrvatskoj 1964. bio je 1.470.501 miliona jugoslovenskih dinara ili preko četvrtine ukupnog dohotka Jugoslavije.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} Treća najmnogoljudnija republika bila je Bosna i Hercegovina sa 3.277.948 žitelja ili 64 stanovnika/km<sup>2</sup>, ispod prosjeka Jugoslavije. Od 1853. do 1961, njeno stanovništvo je utrostručeno. Narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 1.406.057 (42,9%), muslimani 842.248 (25,7%), Hrvati 711.665 (21,7%) i drugi. Više od 76% stanovništvo bilo je zaposljeno u poljoprivredi, a samo 11% u industriji.{{Sfn|Krleža (I)|1969|loc=str. 125}} Makedonija je imala 1.406.003 stanovnika (1.000.866 Makedonaca ili 71,2%, 183.103 Albanaca ili 13%, 131.481 Turaka ili 9,4% i drugih{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 196}}), Slovenija 1.591.523 (Slovenci 1.522.248 ili 95,6%, Hrvati 31.429 ili 2%, Srbi 13.609 ili 0,9%<ref>{{cite web|url=http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati_html/slo-t-07eng.htm|title=7. Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002|publisher=stat.si|access-date=22. 8. 2013|year=2002|author=Statistički ured Slovenije}}{{Mrtav link}}</ref>). Kretanje godišnjeg narodnog dohotka po stanovniku se gotovo utrostručio: 1939. bio je tek 210$ po stanovniku, 1953. bio je 250$, 1962. već 480$ da bi 1965. dosegnuo razinu od 570$, što je tada Jugoslaviju svrstavalo među srednje razvijene zemlje.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 335}} Broj stranih [[turista]] povećan je sa pola miliona 1957. na 3,6 miliona 1967, čime je prihod od stranih valuta povećan sa 4,5 miliona $ na 133 miliona.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 82}} == Popis stanovništva 1971. == [[Datoteka:Population growth Yugoslavia 1953-1986.png|right|mini|320px|Grafikon koji pokazuje broj živorođenih i umrlih u Jugoslaviji, kao i ukupni prirodni prirast stanovništva od 1953. do 1986. Uočljiva je stagnacija broja rođenih i stoga prirodnog prirasta]] {{glavni|Popis stanovništva 1971. u SFRJ}} Prema popisu stanovništva iz 1971, Jugoslavija je imala 20,52 miliona stanovnika. Srbi su činili 71,2% stanovništva Srbije, Hrvati 79,4% stanovništva Hrvatske, Slovenci 94,0% stanovništva Slovenije, Makedonci 69,3% stanovništva Makedonije, Crnogorci 67,2% stanovništva Crne Gore dok su Muslimani činili 39,6%, Srbi 37,2% a Hrvati 20,6% stanovništva Bosne i Hercegovine. Na Kosovu, 73,7% stanovništva bili su Albanci, 18,4% Srbi, 2,5% Crnogorci. U Vojvodini, 55,8% stanovništva bili su Srbi, 21,7% Mađari, 3,7% Slovaci i drugi.<ref name="str. 40">[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 40</ref> Srbija je imala preko osam miliona stanovnika, Hrvatska preko četiri miliona, Bosna 3,75 miliona stanovnika, Slovenija i Makedonija su imali 1,7 miliona stanovnika, a Crna Gora ponovno jedina imala manje od milion, odnosno 529.604. U usporedbi sa 1961, broj domaćinstava koji 1971. nije imao izvore od poljoprivrede je porastao sa 43,4% na 60,3%.<ref>[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 42</ref> Udio nepismenih bio je 15,1%.<ref name="Feldbauer118"/> SFRJ je 1971. imala 27.568 naselja, od čega su 127 bili gradovi veći od 10.000 stanovnika. Od toga, samo je 21 grad imao više od 50.000, devet više od 100.000 a dva grada (Zagreb i Beograd) više od 500.000 stanovnika. U šest glavnih gradova republika i dva glavna grada pokrajina bilo je sveukupno 2.382.000 stanovnika ili 11% ukupnog stanovništva države.<ref>[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 52</ref> U razdoblju od 1921.-1971, glavni gradovi su porasli za 438,5 % dok se ukupno stanovništvo SFRJ povećalo za samo 62,5%.<ref>[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 53</ref> SFRJ je tada imala i 5.042.514 stanova, od čega je 901.011 sagrađeno do 1918, 1.026.390 između dva svjetska rata, 1.241.874 između 1946-1960, a čak 1.741.793 stanova (35%) je sagrađeno iza 1960.<ref>{{cite web|title=1-3. Stanovi prema godini izgradnje i kvalitetu|access-date=9. 9. 2013|publisher=stat.si|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1971/1971_1-26.pdf}}{{Mrtav link}}</ref> 1971. SFRJ je od ukupnog broja stanovnika imala 62,6% radno sposobnog stanovništva (Srbija je imala 64,1 % radno sposobnih, Hrvatska 64,2% a BiH 58,9%).<ref>[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 56</ref> U primarnom sektoru ([[poljoprivreda]] i [[šumarstvo]]) je radilo 48,7% radno sposobnih osoba, u sekundarnom sektoru ([[Industrijska proizvodnja|proizvodnja]], [[trgovina]], [[obrt]]) 28,7% a u tercijarnom sektoru ([[prijevoz]], [[komunikacije]], usluge) 21,7% stanovnika.<ref>[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 63</ref> Deset najvećih gradova SFRJ bili su:{{Sfn|Danmarks statistik|1984|loc=str. 570}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" !width="100px"|grad!!width="100px"| stanovništvo!!width="100px" |grb!!width="100px" |zastava!!width="1o0px" |slika |- | [[Beograd]] || 746.105 ||[[Datoteka:Small Coat of Arms Belgrade.svg|70px|center]] ||[[Datoteka:Flag of Belgrade.svg|100px|center]] ||[[Datoteka:Belgrade iz balona.jpg|100px|center]] |- | [[Zagreb]] | 566.224 | [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|50px|border|center]] | [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|100px|center]] |- | [[Skopje]] | 312.980 | [[Datoteka:Coat of arms of Skopje.svg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of Skopje, North Macedonia.svg|50px|center]] | [[Datoteka:Aleksandar Makedonski vo Skopje 03.JPG|100px|center]] |- | [[Sarajevo]] | 243.980 | [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of Sarajevo.svg|100px|center]] | [[Datoteka:Sarajevo twilight.jpg|100px|center]] |- | [[Ljubljana]] | 173.853 | [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of Ljubljana.svg|100px|center]] | [[Datoteka:Ljubljana-sever.JPG|100px|center]] |- | [[Split]] | 152.905 | [[Datoteka:Coat of arms of Split.svg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of the City of Split.svg|100px|center]] | [[Datoteka:Split iz zraka.jpg|100px|center]] |- | [[Novi Sad]] | 141.375 | [[Datoteka:Novi Sad.svg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of Novi Sad, Serbia.svg|border|100px|center]] | [[Datoteka:Citadel Petrovaradin.jpg|100px|center]] |- | [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | 132.222 | | | [[Datoteka:Rijeka-view-2.jpg|100px|center]] |- | [[Niš]] | 127.654 | [[Datoteka:Nis Coat of Arms.png|60px|center]] | [[Datoteka:Flag of Niš.gif|100px|center]] | [[Datoteka:Nisgradnocu.jpg|100px|center]] |- | [[Kragujevac]] | 97.167 | [[Datoteka:Kragujevac city Coat of Arms.jpg|60px|center]] | [[Datoteka:Flag.svg|100px|center]] | [[Datoteka:The-Old-church-1.jpg|100px|center]] |} == Popis stanovništva 1981. == {{glavni|Popis stanovništva 1981. u SFRJ}} [[Datoteka:Yugoslavia ethnic composition changes 1948-1991.png|desno|mini|320px|Tablica promjena udjela glavnih naroda SFRJ prema popisima od 1948. do 1991. izražene u postocima]] Prema popisu stanovništva iz 1981, Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika ili 88 stanovnika/km<sup>2</sup>. Nakon 1970, prirodni prirast lagano se povećao sa 8,9‰ and 9,7‰ 1976, ali je do 1986. opet spao na 6,4‰. U razdoblju 1948.-1981, broj domaćinstava je povećan za 71,6%.<ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 113</ref> Najveći [[Stopa plodnosti|prirodni prirast]] 1986. imalo je Kosovo sa 24,5‰, a najmanji Vojvodina sa 0,3‰.<ref name="ReferenceA">[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 114</ref> 1981. bilo je registrirano 173.036 sklopljenih brakova (od toga 42.021 u užoj Srbiji (24,3%), 36.631 u BiH (21,2%), 33.855 u Hrvatskoj (19,6%), 16.303 u Makedoniji (9,4%), 15.542 u Vojvodini (9%) i dr.). Pozitivnu migraciju u razdoblju 1971.-1981. imali su uža Srbija (115.529 stanovnika ili 2,07%), Slovenija (48.469 stanovnika ili 2,63%), Vojvodina i Makedonija, a negativnu [[Migracija|migracijsku]] bilancu imale se sve ostale republike, od toga najviše iz BiH (odlazak 135.163 stanovnika ili -3,2%), Kosova (odlazak 58.972 stanovnika ili -3,6%) i Hrvatske (odlazak 31.262 stanovnika ili -0,7%).<ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 115</ref> Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Jugoslavija je imala 8.779.735 radno aktivnog stanovništva ili 39,2% ukupnog stanovništva. Najviše je od toga broja bilo zaposleno u poljoprivredi i ribarstvu (2,6 miliona ili 29,6%), industriji i rudarstvu (2,21 miliona ili 25,1%), građevinarstvu (0,69 miliona ili 7,9%), trgovini (0,59 miliona ili 6,7%), prometu (0,445 miliona ili 5,1%) i drugim djelatnostima.<ref name="Feldbauer117">[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 117</ref> Najviše su zaposlenih imali Uža Srbija - 2.664.648 ili 46,8% ukupnog stanovništva - i Slovenija - 888.018 ili 47% ukupnog stanovništva - a najmanje Kosovo - 305.151 ili 19,3% ukupnog stanovništva. Hrvatska je tada imala 1.891.741 zaposlenih ili 41,1% ukupnih žitelja.<ref name="Feldbauer117"/> Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Broj nepismenih bio je 9,5%<ref name="Feldbauer118">[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 118</ref> Po dobnoj strukturi, naviše je bilo osoba u starosti između 25-29 godina (1.894.128 ili 8,4% stanovništva) i između 0-4 godine (1.862.656 ili 8,3% stanovništva). Međutim, to se dosta razlikovalo od republike do republike. Na primjer, u BiH je najviše bilo osoba u starosti između 15-19 godina (433.304 ili 10,5% stanovništva) a na Kosovu naviše između 0-4 godine (235.912 ili 14,9% stanovništva).<ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 120</ref> [[Datoteka:Population growth of the four nations of Yugoslavia 1953-1991.png|lijevo|mini|320px|Prirodni priraštaj četiri najveća naroda u SFRJ po desetljeću, od 1953. do 1991.]] Od ukupnog broja stanovnika, najviše je bilo Srba: 8.140.452 ili 36,3%, ali ih je bilo za 2.794 pripadnika manje u odnosu na popis iz 1971, vjerovatno zbog izjašnjavanja dijela kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Srba je u užoj Srbiji bilo 4.865.283 ili 85,4% stanovništva; u Vojvodini 1.107.375 ili 54,4% stanovništva; na Kosovu 209.497 ili 13,2% stanovništva; u BiH 1.320.738 ili 32% stanovništva; u Hrvatskoj 531.502 ili 11,6% stanovništva; u Makedoniji 44.468 ili 2,3% stanovništva; u Sloveniji 42.182 ili 2,2% stanovništva; te u Crnoj Gori 19.407 ili 3,3% stanovništva.<ref name="Feldbauer123">[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 123</ref> Hrvata je bilo 4.428.005 ili 19,7% stanovništva, ali ih je bilo za 98.777 pripadnika manje u odnosu na zadnji popis, vjerovatno jer su se i oni dijelom izjašnjavali kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Hrvata je u Hrvatskoj bilo 3.454.661 ili 75% stanovništva; u BiH 758.140 ili 18,4% stanovništva; u Vojvodini 109.203 ili 5,4% stanovništva; u Sloveniji 55.623 ili 2,9% stanovništva; u užoj Srbiji 31.447 ili 0,6% stanovništva; na Kosovu 8.718 ili 0,6% stanovništva; u Crnoj Gori 6,904 ili 1,2% stanovništva te u Makedoniji 3.307 ili 0,2% stanovništva.<ref name="Feldbauer123"/> Muslimana je bilo 1.999.957 ili 8,9% stanovništva, što je povećanje za 270.025 pripadnika u odnosu na zadnji popis. Od ukupnog broja, Muslimana je bilo u BiH 1.630.033 ili 39,5% stanovništva; u Srbiji 215.166 ili 2,3% stanovništva; u Crnoj Gori 78.080 ili 13,4% stanovništva; u Makedoniji 39.513 ili 2,1% stanovništva; u Hrvatskoj 23.740 ili 0,5% stanovništva te u Sloveniji 13.425 ili 0,7% stanovništva.<ref name="Feldbauer123"/> Bilo je još i 1.753.554 Slovenaca ili 7,8% stanovništva (najviše u Sloveniji, 1.712.445 ili 90,5% stanovništva); 1.730.364 Albanaca ili 7,7% stanovništva (najviše na Kosovu, 1.226.736 ili 77,4% stanovništva); 1.339.729 Makedonaca ili 6% stanovništva (najviše u Makedoniji, 1.279.323 ili 67% stanovništva); 579.023 Crnogoraca ili 2,6% stanovništva (najviše u Crnoj Gori, 400.488 ili 68,5% stanovništva); 426.866 Mađara ili 1,9% stanovništva (najviše u Vojvodini, 385.356 ili 18,9% stanovništva); 1.219.045 Jugoslavena ili 5,4 % stanovništva (najviše u Srbiji, 441.941 ili 4,7% stanovništva) i drugih.<ref name="Feldbauer123"/> == Popis stanovništva 1991. == [[Datoteka:Yugoslavia census 1991.png|right|thumb|320px|Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.]] {{glavni|Popis stanovništva 1991. u SFRJ}} ''Stanovništvo''{{Sfn|Lozny|2011|loc=str. 378}} * [[SR Slovenija]] - 1.962.606 * [[SR Hrvatska]] - 4.760.344 * [[SR Bosna i Hercegovina]] - 4.364.574 * [[SR Crna Gora]] - 615.267 * [[SR Makedonija]] - 2.033.964 * [[SR Srbija]] - 9.791.475 ([[SAP Kosovo]] 1.954.747, Uža Srbija 5.824.211, [[SAP Vojvodina]] 2.012.517) * '''Jugoslavija''' - 23.528.230 Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36.2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19.7 %), [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 2.353.002 (10.0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9.3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7.5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5.8 %), [[Crnogorci]] 539.262 (2.3 %), [[Mađari]] 378.997 (1.6 %), Jugoslaveni 710.394 (3.0%) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 12}} Ipak, zbog prilika usred raspada SFRJ, i sam popis bio je kaotičan tako da su pojedine republike objavile tek preliminarne rezultate bez detaljnijih analiza, dok su Albanci na Kosovu bojkotirali popis.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}} === Nadopunjen popis 1991. === ''Stanovništvo'' * SR Slovenija - 1.965.986 * SR Hrvatska - 4.784.265 * SR Bosna i Hercegovina - 4.377.033 * SR Crna Gora - 615.035 * SR Makedonija - 2.033.964 ([[1994]]. ponovljen popis, 1.936.877 stanovnika) * SR Srbija - 9.778.991 (Uža Srbija 5.808.906, SAP Vojvodina 2.031.992) * '''Jugoslavija''' - 23.542.815 == Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1991. == {| {{prettytable}} | Prosječan broj članova | [[1948]]. | [[1953]]. | [[1961]]. | [[1971]]. | [[1981]]. |- | [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | 5.15 | 5.04 | 4.64 | 4.41 | 4.00 |- | [[Crna Gora]] | 4.51 | 4.56 | 4.43 | 4.34 | 4.09 |- | [[Hrvatska]] | 4.94 | 3.81 | 3.56 | 3.43 | 3.23 |- | [[Makedonija]] | 5.27 | 5.30 | 5.02 | 4.68 | 4.39 |- | [[Slovenija]] | 3.78 | 3.66 | 3.47 | 3.35 | 3.18 |- | [[Srbija]] | 4.39 | 4.32 | 3.96 | 3.76 | 3.63 |- | [[Jugoslavija]] | 4.37 | 4.29 | 3.99 | 3.82 | 3.62 |} <ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 119</ref> == Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981. == {| {{prettytable}} | Republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |- | [[SR Bosna i Hercegovina]] | 2.563.767(16.2%) | 2.847.459(16.8%) | 3.277.948(17.6%) | 3.746.111(18.3%) | 4.124.256(18.4%) |- | [[SR Crna Gora]] | 377.189(2.4%) | 419.873(2.5%) | 471.894(2.5%) | 529.604(2.6%) | 584.310(2.6%) |- | [[SR Hrvatska]] | 3.779.858(24%) | 3.936.022(23.2%) | 4.159.696(22.4%) | 4.426.221(21.6%) | 4.601.469(20.5%) |- | [[SR Makedonija]] | 1.152.986(7.3%) | 1.304.514(7.7%) | 1.406.003(7.6%) | 1.647.308(8%) | 1.909.136(8.5%) |- | [[SR Slovenija]] | 1.439.800(9.1%) | 1.504.427(8.8%) | 1.591.523(8.6%) | 1.727.137(8.4%) | 1.891.864(8.4%) |- | [[SR Srbija]] | 6.527.966(41.4%) | 6.979.154(41.2%) | 7.642.227(41.2%) | 8.446.591(41.2%) | 9.313.676(41.5%) |- | [[SFRJ]] | 15.841.566 (100%) | 16.991.449 (100%) | 18.549.291 (100%) | 20.522.972 (100%) | 22.424.711 (100%) |} == Narodni sastav od 1948. do 1981. == {| {{prettytable}} | Narodnosti | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |- | [[Srbi]] | 6.547.117(41.5%) | 7.065.923(41.7%) | 7.806.152(42.1%) | 8.143.246(39.7%) | 8.140.452(36.3%) |- | [[Hrvati]] | 3.784.353(24%) | 3.975.550(23.5%) | 4.293.809(23.1%) | 4.526.782(22.1%) | 4.428.005(19.7%) |- | [[Bošnjaci]] | 808.921(5.1%) | 998.698(5.9%) | 972.940(5.2%) | 1.729.932(8.4%) | 1.999.957(8.9%) |- | [[Slovenci]] | 1.415.432(9%) | 1.487.100(8.8%) | 1.589.211(8.6%) | 1.678.032(8.2%) | 1.753.554(7.8%) |- | [[Albanci]] | 750.431(4.8%) | 754.245(4.5%) | 914.733(4.9%) | 1.309.523(6.4%) | 1.730.364(7.7%) |- | [[Makedonci]] | 810.126(5.1%) | 893.247(5.3%) | 1.045.513(5.6%) | 1.194.784(5.8%) | 1.339.729(6%) |- | [[Jugoslavija]]<ref name="ReferenceB">[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124</ref> | 15.772.098 (100%) | 16.936.573 (100%) | 18.549.291 (100%) | 20.522.972 (100%) | 22.424.711 (100%) |} == Promjene == [[Datoteka:Yugoslavia demography.png|thumb|desno|320px|Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.]] Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene narodne strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961, kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio [[Albanci|Albanaca]], čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih [[1991]]. bilo više od 2,17 miliona. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353.<ref>{{cite web|url=http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/completed/diversity/DGIV_CULT_POL_trans(2003)9_Serbia_EN.PDF|title=National Report - Serbia|author=Branimir Stojković|publisher=[[Vijeće Evrope]]|date=1. 9. 2003|access-date=27. 12. 2010}}</ref> Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, [[Kosovo]], je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila, ali je i ono doživjelo velik pad stope plodnosti u 21. stoljeću. Jugoslavensko stanovništvo polagano je starjelo: prosječna starost stanovnika je bila je samo 24 godine 1950-ih{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}} da bi 1980-ih bila deset godina više. Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a u Kosovu za čak 166 %. Od 1921, kada je imala 12 miliona, do 1991, kada je imala 23 miliona stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. [[1981]]. najveći gradovi su bili [[Beograd]] (1.087.915 stanovnika), [[Zagreb]] (648.586 stanovnika), [[Skoplje|Skopje]] (408.143 stanovnika), [[Sarajevo]] (319.017 stanovnika) i [[Ljubljana]] (224.817 stanovnika).<ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124, 125, 126</ref> Broj stambenih jedinica i/ili kuća povećao se sa 2,4 miliona 1921. na 6,1 miliona 1981. godine.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 355}} Od 22,4 miliona stanovnika, [[Srpskohrvatski jezik]] je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1.761.393 stanovnika ili 7.9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7.8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6.1 % a ostalih 5.3 % je govorilo drugm jezicima.<ref name="ReferenceB"/> Nepismenih je [[1953]]. bilo 25.4 %, [[1971]]. 15.1 % da bi [[1981]]. taj udio smanjen na 9.5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su [[Kosovo]] sa 17.6 % i Bosna sa 14.5 % stanovništva.<ref name="Feldbauer118"/> === Nakon raspada SFRJ === Iako su neki demografski analitičari početkom [[1980-ih]] procjenjivali da će stanovništvo Jugoslavije do [[2000]]. narasti do 25,65 miliona stanovnika,<ref name="ReferenceA"/> počevši od 1990-ih i prelaska država u neovisnost i kapitalistički sistem, primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, na primjer, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a [[2002]]. samo još 4.891.031). Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova]], broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Borislav Radović procjenjuje da su ratovi prouzročili 3.725.300 izbjeglica ili raseljenih, od kojih je jedan dio trajno napustio područje bivše Jugoslavije i otišao živjeti u inozemstvo.<ref>{{cite web|url=http://www.pabst-publishers.de/aktuelles/20101114.htm|title=Concomitants of Repatriation - The Case of Former Yugoslavia|author=Borislav Radović|publisher=Pabst|year=2010|access-date=24. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306054928/http://pabst-publishers.de/aktuelles/20101114.htm|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 miliona stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 miliona prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnik,<ref>{{cite web |url=http://www.kulturkontakt.or.at/page.aspx_param_target_is_234059_and_l_is_2.v.aspx |title=Partner countries, regions: Serbia |publisher=Kultur Kontakt Austria }}{{Mrtav link}}</ref> Hrvatska 4.437.460,<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=25. 5. 2014 |archive-date=1. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090201120521/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |url-status=dead }}</ref> Slovenija 1.964.036,{{Sfn|Magone|2010|loc=str. 134}} Makedonija 2.022.547,<ref>{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/OblastOpsto_en.aspx?id=2|title=Population|publisher=Statistički ured Republike Makedonije|access-date=22. 8. 2013}}</ref> Crna Gora 620.145{{Sfn|Ujedinjeni narodi|2010|loc=str. 10}} dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen. Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema siteu GeoHive, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt [[Brčko]] 43.516 a [[Republika Srpska]] 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 stanovnika<ref>[http://www.geohive.com/cntry/bosherz.aspx?sub=y&diacrit=1 Bosnia and Herzegovina statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203020500/http://www.geohive.com/cntry/bosherz.aspx?sub=y&diacrit=1 |date=3. 12. 2013 }} GeoHive</ref>. '''Nationsencyclopedia''' procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u julu 2001. imala 3.922.205 stanovnika<ref>{{cite web|url=http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Europe/Bosnia-and-Herzegovina.html|title=BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overview|publisher=Nationsencyclopedia|access-date=1. 6. 2011|author=Valentin Hadjiyski}}</ref> '''CIA World Fact Book ''' je također procijenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.{{Sfn|Powell|2009|loc=str. 32}} S druge strane, [[Svjetska banka]] i Međunarodna Energetska Agencija procijenile da je BiH 2001. imala oko 4,06 miliona stanovnika, zasnovano na analizi podataka o potrošnji energije te države.<ref>{{cite web|url=http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|title=Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB): Bosnia and Herzegovina|publisher=Međunarodna atomska energetska agencija|year=2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20100116033053/http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|archive-date=16. 1. 2010|access-date=25. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> [[BBC]] procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2 miliona stanovnika.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4385768.stm|title=Muslims in Europe: Country guide|date=23. 12. 2005|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|access-date=1. 6. 2011}}</ref> S druge strane, [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] daje procjenu da je tada Kosovo imalo do 2,4 miliona stanovnika.<ref>{{cite web|url=http://enrin.grida.no/htmls/kosovo/SoE/popullat.htm|publisher=Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|title=Kosovo - Population|access-date=1. 6. 2011|archive-date=7. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107202636/http://enrin.grida.no/htmls/kosovo/SoE/popullat.htm|url-status=dead}}</ref> Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 miliona i 2 miliona stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 miliona i 2,4 miliona - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000. Ekonomsko stanje država uglavnom se pogoršalo. Hrvatska je u socijalizmu SFRJ bila zemlja visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti, dok je – otkako je prešla na liberalni kapitalizam – postala zemljom niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti. 1952. zaposlenih je bilo oko 500.000 osoba, a nezaposlenih samo 14.000. 1971. godine nezaposlenih je u Hrvatskoj bilo 40.000, (iako su mnogi posao nalazili i na "privremenom radu" u inozemstvu), a 1990, samo 160.000 osoba. 2011, samostalna Hrvatska imala je oko 300.000 nezaposlenih.<ref>{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|publisher=Novi list|title=Hrvatska u Jugoslaviji ostvarivala bolje gospodarske rezultate nego danas|author=Ivo Jakovljević|date=17. 9. 2011|access-date=24. 8. 2013|archive-date=1. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130601221711/http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|url-status=dead}}</ref> Zbog loše ekonomske situacije, na prostorima bivše Jugoslavije zabilježen je sve veći broj odlaska stanovništva na rad u inozemstvo, što je dodatno pogoršalo demografsku sliku republika. === 2011. godine === Trend smanjivanja stanovništva nastavljen je i 2011. Slovenija je te godine imala 2.050.189 stanovnika,<ref>{{cite web| url=http://www.stat.si/eng/novica_prikazi.aspx?id=3876| title=Population, Slovenia, 1 January 2011 - final data| date=29. 4. 2011| access-date=5. 1. 2013| publisher=Statistički ured Republike Slovenije| archive-date=27. 5. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20120527174043/http://www.stat.si/eng/novica_prikazi.aspx?id=3876| url-status=dead}}</ref> Hrvatska 4.284.889,<ref>{{cite web| url=http://www.dnevnik.ba/novosti/svijet/lijepa-na%C5%A1-ima-4284889-zagreb-790017-stanovnika-hrvata-9042-posto| publisher=Dnevnik.ba| title=Lijepa naša ima 4.284.889, a Zagreb 790.017 stanovnika, Hrvata 90,42 posto| date=17. 12. 2012| access-date=5. 1. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20121219025544/http://dnevnik.ba/novosti/svijet/lijepa-na%C5%A1-ima-4284889-zagreb-790017-stanovnika-hrvata-9042-posto| archive-date=19. 12. 2012| url-status=dead}}</ref> Srbija (bez Kosova) 7.182.862 stanovnika,<ref>{{cite web| url=http://www.e-novine.com/drustvo/75282-Stanovnika-Srbiji-manje-415-odsto.html| publisher=E-Novine| title=Stanovnika u Srbiji manje za 4,15 odsto| date=29. 11. 2012| access-date=5. 1. 2013| archive-date=11. 1. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20130111082519/http://www.e-novine.com/drustvo/75282-Stanovnika-Srbiji-manje-415-odsto.html| url-status=dead}}</ref> Kosovo 1.739.825<ref>{{cite web| url=http://www.e-novine.com/region/region-kosovo/71772-Rezultati-prvog-kosovskog-popisa.html| publisher=E-Novine| title=Rezultati prvog kosovskog popisa| date=21. 9. 2012| access-date=30. 11. 2012| archive-date=23. 11. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20121123200547/http://www.e-novine.com/region/region-kosovo/71772-Rezultati-prvog-kosovskog-popisa.html| url-status=dead}}</ref> a Crna Gora 625.266 stanovnika.<ref>{{cite web| url=http://slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/137993/Default.aspx| title=POPIS STANOVNIŠTVA U Crnoj Gori živi 625 tisuća ljudi| date=16. 5. 2011| publisher=Slobodna Dalmacija| access-date=5. 1. 2013}}</ref> Jedine dvije države za čiji se broj stanovnika još uvijek ne zna točan broj su Makedonija i Bosna i Hercegovina. U Makedoniji je prekinut popis stanovništva 2011. zbog optužbi za falsificiranje broja stanovnika albanske zajednice, dok se u BiH popis stanovništva nije proveo od 1991. CIA World Factbook procjenjuje da je BiH imala 3.879.296 stanovnika 2011, a Makedonija 2.082.370.<ref>{{cite web| url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mk.html| publisher=CIA World Factbook| date=5. 1. 2013| access-date=5. 1. 2013| title=Factbook profile: Europa: Macedonia| archive-date=28. 1. 2018| archive-url=https://web.archive.org/web/20180128152123/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mk.html| url-status=dead}}</ref> Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2011.-2012. živjelo oko 21.845.000 stanovnika, ili oko dva do tri posto manje nego prije 10 godina. == Bilješke == {{reflist|3}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book|title=Explaining Yugoslavia|first=John B.|last=Allcock|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|year=2000|isbn=9781850652779|ref=harv}} * {{cite book|last=Baltic|first=Nina|url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf|year=2007|title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System|publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts|ref=harv|access-date=25. 5. 2014|archive-date=11. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf|url-status=dead}} * {{cite book|title=Bosnien-Herzegowina und der Libanon im Vergleich: historische Entwicklung und politisches System vor dem Bürgerkrieg|first=Florian |last=Bieber|publisher=Pro Universitate Verlag|year=1999|isbn=9783932490507|ref=harv}} * {{cite book|title=Changing by degrees : steps to reduce greenhouse gases|publisher=United States, Office of Technology Assessment, Diane Publishing|first=Rosina M. |last=Bierbaum|isbn=9781428921467|ref=harv}} * {{cite book|title=Statistisk Arbog 1984: statistical yearbook|last=Danmarks statistik|publisher=Danmarks Statistik|year=1984|isbn=9788750106272|ref=harv}} * {{Cite book|location=Beograd|ref=DRC|publisher=Centar za demografsko istraživanje|year=1974|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf|title=The Population of Yugoslavia|access-date=25. 5. 2014|archive-date=4. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004175412/http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf|url-status=dead}} * {{cite book|title=Adult education in Yugoslavia - Opseg 1 |first=Marcel|last=David|publisher=UNESCO|year=1962|ref=harv}} * {{cite book|title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-century Central-Eastern Europe: History, Data, and Analysis|url=https://archive.org/details/ethnicgroupspopu0000eber|first=Piotr|last=Eberhardt|publisher=M.E. Sharpe|year=2003|isbn=9780765618337|ref=harv}} * {{cite web|last=FAO|year=1996|title=Country Report to the FAO International Technical Conference on Plant Genetic Resources|location=Zagreb|publisher=Hrvatska banka biljnih gena|url=http://www.fao.org/fileadmin/templates/agphome/documents/PGR/SoW1/Europe/CROATIA.pdf|ref=harv}} * {{Cite book|location=Zagreb|ref=Feldbauer| last=Feldbauer| first=Božidar| year=1988| title=Atlas svijeta| publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]| isbn=8670530041}} * {{cite book|title=Contemporary Poland: society, politics, economy - Opseg 22|first=Alicja|last=Iwańska|publisher=University of Chicago for the Human Relations Area Files|year=1955|ref=harv}} * {{cite book|last=Jordan|first=Peter|year=1989|title=Atlas Ost- und Südosteuropa: Bevölkerung aktuelle Karten zu Ökologie, Bevölkerung und Wirtschaft. Population : up-to-date ecological, demographic and economic maps, Opseg 2|publisher=Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut|isbn=9783443285265|ref=harv}} * {{cite book|last=Kasapović|first=Mirjana|title=Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država|publisher=Politička Kultura|year=2005|isbn=9789536213948|ref=harv}} * {{cite book|last=Krleža (I)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (I. svezak - A-Ćus)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}} * {{cite book|last=Krleža (III)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Heliodor-Lagerlof)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}} * {{cite book|last=Krleža (IV)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}} * {{cite book|last=Krleža (VI)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (VI. svezak - Skadar-Žvale)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}} * {{cite book|title=Contemporary European Politics: A Comparative Introduction|first=José|last=Magone|publisher=Routledge|year=2010|isbn=9780203846391|ref=harv}} * {{cite book|title=Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past|first=Ludomir R.|last=Lozny|publisher=Springer|year=2011|isbn= 9781441982254|ref=harv}} * {{cite book|title=Nacionalnost stanovništva Jugoslavije: nazadovanje Hrvata i manjina, napredovanje Muslimana i Albanaca: Opseg 5 iz Knjižnica Sloboda|first=Jure |last=Petričević|publisher=Verlag Adria|year=1983|isbn=|ref=harv}} * {{cite book|title=Encyclopedia of North American Immigration: Facts on File library of American history|first=John|last=Powell|publisher=Infobase Publishing|year=2009|isbn=9781438110127|ref=harv}} * {{cite book|title=Yugoslavia: Land and People|first=Tomislav L.|last=Rakičević|year=1968|isbn=|ref=harv}} * {{cite book|title=Kvaliteta života i nova stambena naselja: Knj.6 iz Biblioteka Revije za sociologiju|first=Dušica |last=Seferagić|publisher=Sociološko društvo Hrvatske|year=1988|isbn=9788681175040|ref=harv}} * {{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=85624|last=Šimek-Škoda|first=K|year=1948|title=Popis stanovništva Jugoslavije godine 1948.|publisher=Hrvatski geografski glasnik, Vol.11.-12. No.1. juni 1950.|ref=harv}} * {{cite book|title=Population and Vital Statistics Report|year=2010|last=Ujedinjeni narodi|publisher=Hidden Spring|isbn=9789211615401|ref=harv}} * {{cite book|title=Yugoslav Survey: Opseg 33|last=Yugoslav Survey|publisher=Publicističko-izdavački zavod "Jugoslavija"|location=Beograd|year=1992|ref=harv}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120117195621/http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/0214400x/articulos/CHCO9393110171A.PDF Stanovništvo Jugoslavije 1991.] {{Simboli jezika|es|španski}} * [https://web.archive.org/web/20070926223450/http://www.zrc-sazu.si/Zgds/pdf/gv72-2-krajnc.pdf Stanovništvo Slovenije] * [https://web.archive.org/web/20081009052523/http://www.rastko.org.yu/antropologija/glasnici-ei/44/sradovanovic.pdf Stanovništvo Srbije 1991.] * [http://www.makedonija.info/republic.html Stanovništvo Makedonije 1991.] * [https://web.archive.org/web/20090205073050/http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf Stanovništvo Hrvatske] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj] * [http://www.njegos.org/census/index.htm Promjena populacije u Crnoj Gori od 1909. do 2003.] * [https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html Promjena populacije u BiH od 1948. do 1991.] {{Popisi stanovništva Jugoslavije}} [[Kategorija:Demografija Jugoslavije]] 5kgji6ab0yqmck8ah5qm4kdpxrf52v5 Džamija Žagrići 0 361847 3713902 3601250 2025-06-12T19:19:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713902 wikitext text/x-wiki '''Džamija Žagrići''' izgrađena je 1544. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/hadzinica-taiba-jamakovic-bez-tarhane-i-tope-se-nije-mogao-zamisliti-nijedan-iftar-na-sirokaci/160608079|title=Hadžinica Taiba Jamaković: Bez tarhane i tope se nije mogao zamisliti nijedan iftar na Širokači|date=11. 6. 2016|website=www.klix.ba|language=|access-date=25. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.starigrad.ba/v2022/txt.php?id=261|title=Općina Stari Grad|website=www.starigrad.ba|access-date=25. 4. 2024|archive-date=25. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425075108/https://www.starigrad.ba/v2022/txt.php?id=261|url-status=dead}}</ref> Nalazi se u istoimenoj ulici Žagrići, u starom dijelu grada [[Sarajevo|Sarajeva]], u naselju [[Širokača]]. Jedna je od najstarijih sačuvanih džamija u Sarajevu. Džamija je četvrtastog oblika, jednospratna, sa unutrašnjom musandarom. Džamija ima i drvenu munaru. Uz džamiju nalazi se i mezarluk. Ograđena je urednim kamenim podzidom, sa kojeg se uzdize metalna ograda. Ulaz u mezarluk, a samim tim i avliju džamije krase drvena kapijska vrata sa nadstrešnicom. Ispred džamije, na samoj ulici, nalazi se i hair česma sa pitkom vodom. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20161012112422/http://www.panoramio.com/photo/11901156 {{Džamije Sarajevo}} [[Kategorija:Džamije u Sarajevu|Ž]] 57gnw6k3eugs6cd4gccahi9ndt1tovf Šablon:Lokacijska karta Zambija 10 362802 3714005 2453337 2025-06-13T05:33:39Z Milenioscuro 52916 3714005 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}} | name = Zambija | top = -7.8 | bottom = -18.3 | left = 21.5 | right = 34.0 | image = Zambia adm location map.svg | image1 = Zambia relief location map.svg }}<noinclude> {{Location map/Info}} {{Documentation}} [[Kategorija:Lokacijske karte|Zambija]] </noinclude> bq8h0hgq976du910a7ar1x9cxkhse99 Razgovor s korisnikom:CarRadovan 3 368085 3713948 2476756 2025-06-12T22:27:01Z Dolmeetscher 170364 3713948 wikitext text/x-wiki 3713975 3713948 2025-06-12T23:14:13Z 1234qwer1234qwer4 68451 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Dolmeetscher|Dolmeetscher]] ([[User talk:Dolmeetscher|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 2476756 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Spolno kontrolirano nasljeđivanje 0 368838 3713850 3420709 2025-06-12T13:36:47Z Astrameri 151645 Dodani linkovi 3713850 wikitext text/x-wiki '''Spolno kontrolirano nasljeđivanje''' fenotipskih svojstava obuhvata relativno heterogene primjere "kontrole" [[fenotip]]skog ispoljavanja [[autosom]]nih i [[heterosom]]nih [[gen]]a – pod utjecajem specifičnih proizvoda [[spol]]nih [[hromosom]]a. U okviru varijacije s nedvojbeno dokazanom [[genetika|genetičkom]] determinacijom ovog tipa najbolje su proučene: *spolno uvjetovane i *spolno ograničene [[osobina|osobine]]. Pod spolno kontroliranim ili spolno modificiranim nasljeđivanjem podrazumijevaju se i slučajevi kada se posmatrano svojstvo javlja u oba spola, ali u diferenciranim formama. Zanimljivo je da su problemi ovakvih formi nasljeđivanja otvoreni u pokušajima objašnjenja spolne diferencijacije pjevačkih glasova (''bas'', ''bariton'', ''[[tenor]]'', ''[[sopran]]'', ''[[mezzosopran]]'', ''alt'').<ref>Stern C. (1960): Principles of Human Genetics. W. H. Freeman and Co., San Francisco – London.</ref><ref>McKusick V. A. (1999): Mendelian Inheritance in Man. Johns Hopkins University Press, Baltimore.</ref><ref>Martin R., Saler K. (1957/62): Lehrbuch der Anthropologie: I–IV. In systematischer Darstellung mit besonderer Berückichtigung der Anthropologischen Methodes. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.</ref><ref>Dobzhansky Th. (1962): Mankind Evolving – The Evolution of the Human Species. Yale University Press, New Haven and London.</ref><ref>Švob T. (1995): Milenijski mitovi mržnje – Biološka kritika rasizma. Durieux, Zagreb.</ref> U vezi s ovom kategorizacijom uputno je pripomenuti da čak i savremena udžbenička literatura pojedine (iste) osobine svrstava u različite forme nasljeđivanja u vezi sa [[spol]]om. Spomenutu konfuziju, između ostalog, izaziva nepodudarnost subjektivnih kriterija u dijagnosticiranju "tipičnih fenotipova". Tako se, naprimjer, ''prijezrelosna ćelavost'' (vjerovatno najčešće citirani primjer ovakvog nasljeđivanja) u nekim izvorima spominje kao ''spolno uvjetovano'', u drugim kao ''spolno ograničeno'', a u trećima kao ''spolno modificirano'' ili ''spolno kontrolirano'' fenotipsko svojstvo.<ref name="Hadžiselimović R. 2005">Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}</ref> == Spolno uvjetovano nasljeđivanje == [[File:Hand zur Abmessung 2D4D.jpg|thumb|Šaka u kojoj je kažiprst kraći od prstenjaka (fenotip „kratki kažiprst")<br>2D - Dužina kažiprsta<br>4D - Dužina prstenjaka]] [[File:Digit ratio visualization according to data from Bailey and Hurd, 2005.png|thumbnail|right|Vizuelizacija distribucije digitalnog indeksa: muškarci – plavo<br>žene – zeleno<br>ukupna populacija – crveno]] '''Spolno uvjetovano nasljeđivanje''' je posebno zanimljiv oblik "kontrolnog" djelovanja [[spol]]a u procesu realizacije [[genetika|genetičke]] [[šifra|šifre]] određenih [[gen]]skih lokusa. Obuhvata relativno heterogene pojave usmjeravanja funkcionalne interakcije njihovih alelnih varijanti. Alternativni fenotipovi odgovarajućeg sistema varijacije javljaju se u oba spola. Iz ove oblasti nasljeđivanja dosad je najbolje proučen fenomen ''reverzije dominantnosti'', koji se odnosi na slučajeve kada pod utjecajem spolno specifičnih regulatora dolazi do promjene smjera [[dominantnost]]i među alelima datog genskog [[lokus]]a. Na primjer, vjeruje se da je konstatovana (nejednaka) učestalost alternativnih fenotipova ''[[digitalni indeks|digitalnog indeksa]]'' po spolno određenim kategorijama, posljedica [[dominantnost]]i alela za ''dugi kažiprst'' kod [[žena]], odnosno njegove [[recesivnost]]i kod [[muškarac]]a, tj. alel za ''kratki kažiprst'' je dominantan u muškom, a recesivan u ženskom spolu. == Spolno ograničeno nasljeđivanje == [[Datoteka:Alopecia.jpg|thumb|desno|Muška prijezrelosna ćelavost (''alopecia praematura simplex'')]] '''Spolno ograničeno nasljeđivanje''' je općeprihvaćeni termin za takvu [[spol]]no–specifičnu kontrolu [[fenotip]]skog ispoljavanja u kojoj je ekspresija odgovarajućih [[alel]]a ograničena samo na jedan spol. Ova pojava može se, dakle, smatrati ekstremnom kategorijom spolno uvjetovanog nasljeđivanja. Teorijski gledano, među alelnim varijantama ovakvih [[gen]]a, pritom, mogu biti prisutni svi poznati oblici interakcije. Tako se smatra da je tipična ''prijevremena ćelavost'' (''prijezrelosna'' – ''androgenetska'' – ćelavost ([[alopecija]]): ''alopecia praematura simplex''), koja se javlja isključivo kod [[muškarac]]a, [[genetika|genetički]] određena jednim [[autosom]]nim [[alel]]nim parom, pri čemu su osobe sa kosmatim skalpom – [[recesivnost|recesivni]] [[homozigot]]i.<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref> [[File:Skin.png|thumb|left|[[Dlaka|Dlakin]] folikul i mezenhimska [[koža|kožna]] papila]] [[File:Hair follicle-en.svg|thumb|right|upright|Individualna jedinica dlake]] [[File:Diathesisstressdualriskmodel.JPG|thumb|left|Diatezni-stres model - najvjerovatniji mehanizam androgene ćelavosti]] Iako je proćelavost, po svemu sudeći, multifaktorijalna, nekoliko linija dokaza ukazuje na to da je najvjerojatnije u korelaciji sa [[dijateza-stres model]]om. Budući da [[androgen]]i receptor (''AR'') pokretač androgene alopecije, njihove genetičke korelacije su predmet mnogih istraživanja. Neki uključeni geni nisu X-vezani. Muškarci čiji su očevi imali ovo [[osobina|svojstvo]], imaju 2,5 puta veće šanse da ga sami dožive, bez obzira izvještajima o majčinskoj liniji kose.<ref>{{cite pmid | 15237265}}</ref> Materinska linija je, međutim, od ključnog značaja, budući da sadrži gen za androgeni receptor, koji osigurava potrebnu dijatezu za androgene alopecije.<ref name="Hillmer2005">{{cite pmid|15902657}}</ref> Specifična varijanta varijanta ''AR'' za ćelavost je recesivni [[alel]], tako da bi žena trebala imati dva [[hromosom|hromosoma X]] s defektom da bi imala muški oblik gubitka [[kosa|kose]]. Međutim, i u takvim slučajevima kod žena se javlja samo veoma rijetka – paperjasta kosa ili je samo mjestimično nema.<ref name="LevyNissenbaum2005">{{cite pmid|16172040}}</ref> ''EDA2R'' gen na X [[hromosom]]u [''Xq11-q12''], u blizini područja za gen za receptor androgena, prema nekim istraživačima, specifičan je za androgene alopecije.<ref>{{cite pmid|18385763}}</ref> Izgleda da tu ičestvuje i jedan alel [[hromosom|hromosoma 3]] (''3q26'').<ref name="Hillmer2008">{{cite pmid|18304493}}</ref> == Također pogledajte == *[[Monogensko nasljeđivanje]] *[[Oligogensko nasljeđivanje]] *[[Poligensko nasljeđivanje]] *[[Interakcija gena]] == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Klasična genetika]] 0wiycaglap48yl1rtii0rk4nmrr8zni Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo 0 373931 3714025 3557470 2025-06-13T10:00:05Z Panasko 146730 3714025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo | izvorno_ime = World Intellectual Property Organization | slika = World Intellectual Property Organization Logo.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = World Intellectual Property Organization HQ 2004.jpg | veličina_karte = | opis_karte = Sjedište WIPO-a u Ženevi | skraćenica = WIPO | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1967|7|14}} | datum_gašenja = | vrsta = Specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija. | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Generalni direktor | lider_ime1 = [[ Daren Tang]] | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|wipo.int}} }} '''Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo''' ('''WIPO''' od {{Jez-en|'''''W'''orld '''I'''ntellectual '''P'''roperty '''O'''rganization}}, {{Jez-fr|Organisation mondiale de la propriété intellectuelle}}) je jedna od 15 specijaliziranih agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].<ref>{{Cite web|url=http://legal.un.org/repertory/art17/english/rep_supp10_vol2_art17_3_e_advance.pdf|title=Repertory of Practice of United Nations Organs Supplement No. 10 (2000–2009) – Article 17(3)|publisher=[[United Nations]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019223038/http://legal.un.org/repertory/art17/english/rep_supp10_vol2_art17_3_e_advance.pdf|archive-date=19 October 2013|url-status=dead|access-date=18 September 2013|quote=The number of specialized agencies thus rose to fifteen.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ask.un.org/faq/140935|title=What are UN specialized agencies, and how many are there?|publisher=Dag Hammarskjöld Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311201628/http://ask.un.org/faq/140935|archive-date=11 March 2018|url-status=live|access-date=11 March 2018|quote=There are currently 15 specialized agencies: ...}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://research.un.org/en/docs/unsystem/sa|title=UN Specialized Agencies|publisher=Dag Hammarskjöld Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311201704/http://research.un.org/en/docs/unsystem/sa|archive-date=11 March 2018|url-status=live|access-date=11 March 2018|quote=There are 17 Specialized Agencies: ...}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://research.un.org/c.php?g=756034&p=5435564#s-lg-box-wrapper-20157664|title=World Bank Group|publisher=Dag Hammarskjöld Library / UN System Documentation|archive-url=https://web.archive.org/web/20180312083104/http://research.un.org/c.php?g=756034&p=5435564#s-lg-box-wrapper-20157664|archive-date=12 March 2018|url-status=live|access-date=11 March 2018|quote=... IBRD, IFC and IDA are Specialized Agencies of the UN ...}}</ref> Osnovana je 1967. s ciljem ''da se ohrabre kreativne aktivnosti, i promoviše zaštita intelektualne svojine u cijelom svijetu.'' U skladu s [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo|Konvencijom o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] iz 1967, WIPO je osnovan radi promocije i zaštite intelektualnog vlasništva (IP) širom svijeta saradnjom sa zemljama, kao i međunarodnim organizacijama.<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/treaties/en/convention/trtdocs_wo029.html|title=Convention Establishing the World Intellectual Property Organization signed at Stockholm on 14 July 1967, Preamble, second paragraph|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20120511143316/http://www.wipo.int/treaties/en/convention/trtdocs_wo029.html|archive-date=11 May 2012|url-status=dead|access-date=19 October 2008}}</ref> Počeo je s radom 26. aprila 1970. kada je konvencija stupila na snagu. Trenutni generalni direktor je [[Singapur|Singapurac]] [[Daren Tang]], bivši šef Ureda za intelektualno vlasništvo Singapura, koji je svoj mandat započeo 1. oktobra 2020.<ref>{{Cite news|title=Director General Daren Tang on WIPO Website|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/dg_tang/|url-status=live|access-date=3 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201014235451/https://www.wipo.int/about-wipo/en/dg_tang/|archive-date=14 October 2020}}</ref> Aktivnosti WIPO-a uključuju: održavanje foruma za raspravu i oblikovanje međunarodnih pravila i politika o [[Intelektualno vlasništvo|intelektualnom vlasništvu]], pružanje globalnih usluga koje registruju i štite IP u različitim zemljama, rješavanje prekograničnih sporova oko IP-a, pomoć u povezivanju sistema IP-a putem jedinstvenih standarda i infrastrukture i služenje kao opća referentna baza podataka o svim pitanjima intelektualnog vlasništva; to uključuje pružanje izvještaja i statistike o stanju zaštite ili inovacija IP-a, kako globalno, tako i u određenim zemljama.<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/index.html|title=Inside WIPO|website=wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526152153/https://www.wipo.int/about-wipo/en/index.html|archive-date=26 May 2020|url-status=live|access-date=2020-04-26}}</ref> WIPO također surađuje s [[Vlada|vladama]], [[Nevladina organizacija|nevladinim organizacijama]] (NVO) i pojedincima na korištenju intelektualnog vlasništva za socioekonomski razvoj. WIPO administrira 26 međunarodnih sporazuma koji se odnose na širok spektar pitanja intelektualnog vlasništva, od zaštite audiovizuelnih djela do uspostavljanja međunarodne klasifikacije [[Patent|patenata]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/treaties/en/|title=Treaties administered by WIPO – Consulted 26 June 2013|last=WIPO|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20160927165620/http://www.wipo.int/treaties/en|archive-date=27 September 2016|url-status=live|access-date=18 October 2013}}</ref> Njime upravljaju Generalna skupština i Koordinacijski odbor, koji zajedno utvrđuju politiku i služe kao glavna tijela za donošenje odluka. [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]] također bira glavnog administratora WIPO-a, generalnog direktora, trenutno [[Daren Tang|Darena Tanga]] iz Singapura, koji je preuzeo dužnost 1. oktobra 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/pressroom/en/articles/2020/article_0024.html|title=Daren Tang Assumes Functions as WIPO Director General|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008063114/https://www.wipo.int/pressroom/en/articles/2020/article_0024.html|archive-date=8 October 2020|url-status=live|access-date=28 April 2021}}</ref> WIPO-om administrira Sekretarijat koji pomaže u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Sa sjedištem u Ženevi, [[Švicarska]], WIPO ima "vanjske urede" širom svijeta, uključujući [[Alžir (grad)|Alžir]] ([[Alžir]]); [[Rio de Janeiro]] ([[Brazil]]); [[Peking]] ([[Kina]]), [[Tokio]] ([[Japan]]); [[Abuja|Abuju]] ([[Nigerija]]); [[Moskva|Moskvu]] ([[Rusija]]); i [[Singapur]].<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/offices/index.html|title=WIPO External Offices|access-date=29 April 2021}}</ref> Za razliku od većine organizacija UN-a, WIPO se ne oslanja u velikoj mjeri na procijenjene ili dobrovoljne doprinose država članica; 95 posto njegovog budžeta dolazi od naknada povezanih s njegovim globalnim uslugama.<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/budget/|title=Results, Budget and Performance|access-date=2021-04-29}}</ref> WIPO trenutno ima 193 države članice,<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/members/en/|title=List of members states of WIPO|last=WIPO|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20080615024441/http://www.wipo.int/members/en/|archive-date=15 June 2008|url-status=live|access-date=4 March 2020}}</ref> uključujući 190 država članica UN-a i [[Cookova Ostrva|Cookova ostrva]], [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] i [[Niue]]; [[Palestina (država)|Palestina]] ima status stalnog posmatrača.<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/members/en/organizations.jsp|title=Palestine WIPO status|last=WIPO|date=25 November 2011|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20120611064658/http://www.wipo.int/members/en/organizations.jsp|archive-date=11 June 2012|url-status=live|access-date=18 October 2013}}</ref> Jedine nečlanice, među zemljama koje priznaje UN, su [[Savezne Države Mikronezije]], [[Palau]] i [[Južni Sudan]]. [[Datoteka:United_Nations_Flags_-_cropped.jpg|mini|[[Ured Ujedinjenih naroda u Ženevi]] (Švicarska) je drugi najveći centar UN-a, nakon [[Sjedište Ujedinjenih nacija|sjedišta Ujedinjenih nacija]] ([[New York City]]).]] == Reference == {{Refspisak}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1967.|Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo]] ikxmtb2kqugi884ihj21msv4c7zth7a 3714026 3714025 2025-06-13T10:02:14Z Panasko 146730 3714026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo | izvorno_ime = World Intellectual Property Organization | slika = World Intellectual Property Organization Logo.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = World Intellectual Property Organization HQ 2004.jpg | veličina_karte = | opis_karte = Sjedište WIPO-a u Ženevi | skraćenica = WIPO | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1967|7|14}} | datum_gašenja = | vrsta = Specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija. | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Generalni direktor | lider_ime1 = [[Daren Tang]] | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|wipo.int}} }} '''Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo''' ('''WIPO''' od {{Jez-en|'''''W'''orld '''I'''ntellectual '''P'''roperty '''O'''rganization}}, {{Jez-fr|Organisation mondiale de la propriété intellectuelle}}) je jedna od 15 specijaliziranih agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].<ref>{{Cite web|url=http://legal.un.org/repertory/art17/english/rep_supp10_vol2_art17_3_e_advance.pdf|title=Repertory of Practice of United Nations Organs Supplement No. 10 (2000–2009) – Article 17(3)|publisher=[[United Nations]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019223038/http://legal.un.org/repertory/art17/english/rep_supp10_vol2_art17_3_e_advance.pdf|archive-date=19 October 2013|url-status=dead|access-date=18 September 2013|quote=The number of specialized agencies thus rose to fifteen.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ask.un.org/faq/140935|title=What are UN specialized agencies, and how many are there?|publisher=Dag Hammarskjöld Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311201628/http://ask.un.org/faq/140935|archive-date=11 March 2018|url-status=live|access-date=11 March 2018|quote=There are currently 15 specialized agencies: ...}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://research.un.org/en/docs/unsystem/sa|title=UN Specialized Agencies|publisher=Dag Hammarskjöld Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311201704/http://research.un.org/en/docs/unsystem/sa|archive-date=11 March 2018|url-status=live|access-date=11 March 2018|quote=There are 17 Specialized Agencies: ...}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://research.un.org/c.php?g=756034&p=5435564#s-lg-box-wrapper-20157664|title=World Bank Group|publisher=Dag Hammarskjöld Library / UN System Documentation|archive-url=https://web.archive.org/web/20180312083104/http://research.un.org/c.php?g=756034&p=5435564#s-lg-box-wrapper-20157664|archive-date=12 March 2018|url-status=live|access-date=11 March 2018|quote=... IBRD, IFC and IDA are Specialized Agencies of the UN ...}}</ref> Osnovana je 1967. s ciljem ''da se ohrabre kreativne aktivnosti, i promoviše zaštita intelektualne svojine u cijelom svijetu.'' U skladu s [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo|Konvencijom o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] iz 1967, WIPO je osnovan radi promocije i zaštite intelektualnog vlasništva (IP) širom svijeta saradnjom sa zemljama, kao i međunarodnim organizacijama.<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/treaties/en/convention/trtdocs_wo029.html|title=Convention Establishing the World Intellectual Property Organization signed at Stockholm on 14 July 1967, Preamble, second paragraph|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20120511143316/http://www.wipo.int/treaties/en/convention/trtdocs_wo029.html|archive-date=11 May 2012|url-status=dead|access-date=19 October 2008}}</ref> Počeo je s radom 26. aprila 1970. kada je konvencija stupila na snagu. Trenutni generalni direktor je [[Singapur|Singapurac]] [[Daren Tang]], bivši šef Ureda za intelektualno vlasništvo Singapura, koji je svoj mandat započeo 1. oktobra 2020.<ref>{{Cite news|title=Director General Daren Tang on WIPO Website|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/dg_tang/|url-status=live|access-date=3 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201014235451/https://www.wipo.int/about-wipo/en/dg_tang/|archive-date=14 October 2020}}</ref> Aktivnosti WIPO-a uključuju: održavanje foruma za raspravu i oblikovanje međunarodnih pravila i politika o [[Intelektualno vlasništvo|intelektualnom vlasništvu]], pružanje globalnih usluga koje registruju i štite IP u različitim zemljama, rješavanje prekograničnih sporova oko IP-a, pomoć u povezivanju sistema IP-a putem jedinstvenih standarda i infrastrukture i služenje kao opća referentna baza podataka o svim pitanjima intelektualnog vlasništva; to uključuje pružanje izvještaja i statistike o stanju zaštite ili inovacija IP-a, kako globalno, tako i u određenim zemljama.<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/index.html|title=Inside WIPO|website=wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526152153/https://www.wipo.int/about-wipo/en/index.html|archive-date=26 May 2020|url-status=live|access-date=2020-04-26}}</ref> WIPO također surađuje s [[Vlada|vladama]], [[Nevladina organizacija|nevladinim organizacijama]] (NVO) i pojedincima na korištenju intelektualnog vlasništva za socioekonomski razvoj. WIPO administrira 26 međunarodnih sporazuma koji se odnose na širok spektar pitanja intelektualnog vlasništva, od zaštite audiovizuelnih djela do uspostavljanja međunarodne klasifikacije [[Patent|patenata]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/treaties/en/|title=Treaties administered by WIPO – Consulted 26 June 2013|last=WIPO|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20160927165620/http://www.wipo.int/treaties/en|archive-date=27 September 2016|url-status=live|access-date=18 October 2013}}</ref> Njime upravljaju Generalna skupština i Koordinacijski odbor, koji zajedno utvrđuju politiku i služe kao glavna tijela za donošenje odluka. [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]] također bira glavnog administratora WIPO-a, generalnog direktora, trenutno [[Daren Tang|Darena Tanga]] iz Singapura, koji je preuzeo dužnost 1. oktobra 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/pressroom/en/articles/2020/article_0024.html|title=Daren Tang Assumes Functions as WIPO Director General|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008063114/https://www.wipo.int/pressroom/en/articles/2020/article_0024.html|archive-date=8 October 2020|url-status=live|access-date=28 April 2021}}</ref> WIPO-om administrira Sekretarijat koji pomaže u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Sa sjedištem u Ženevi, [[Švicarska]], WIPO ima "vanjske urede" širom svijeta, uključujući [[Alžir (grad)|Alžir]] ([[Alžir]]); [[Rio de Janeiro]] ([[Brazil]]); [[Peking]] ([[Kina]]), [[Tokio]] ([[Japan]]); [[Abuja|Abuju]] ([[Nigerija]]); [[Moskva|Moskvu]] ([[Rusija]]); i [[Singapur]].<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/offices/index.html|title=WIPO External Offices|access-date=29 April 2021}}</ref> Za razliku od većine organizacija UN-a, WIPO se ne oslanja u velikoj mjeri na procijenjene ili dobrovoljne doprinose država članica; 95 posto njegovog budžeta dolazi od naknada povezanih s njegovim globalnim uslugama.<ref>{{Cite web|url=https://www.wipo.int/about-wipo/en/budget/|title=Results, Budget and Performance|access-date=2021-04-29}}</ref> WIPO trenutno ima 193 države članice,<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/members/en/|title=List of members states of WIPO|last=WIPO|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20080615024441/http://www.wipo.int/members/en/|archive-date=15 June 2008|url-status=live|access-date=4 March 2020}}</ref> uključujući 190 država članica UN-a i [[Cookova Ostrva|Cookova ostrva]], [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] i [[Niue]]; [[Palestina (država)|Palestina]] ima status stalnog posmatrača.<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/members/en/organizations.jsp|title=Palestine WIPO status|last=WIPO|date=25 November 2011|publisher=Wipo.int|archive-url=https://web.archive.org/web/20120611064658/http://www.wipo.int/members/en/organizations.jsp|archive-date=11 June 2012|url-status=live|access-date=18 October 2013}}</ref> Jedine nečlanice, među zemljama koje priznaje UN, su [[Savezne Države Mikronezije]], [[Palau]] i [[Južni Sudan]]. [[Datoteka:United_Nations_Flags_-_cropped.jpg|mini|[[Ured Ujedinjenih naroda u Ženevi]] (Švicarska) je drugi najveći centar UN-a, nakon [[Sjedište Ujedinjenih nacija|sjedišta Ujedinjenih nacija]] ([[New York City]]).]] == Reference == {{Refspisak}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1967.|Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo]] 89p7yuj9pgayfp3zcsxqnq6yrhcn7yu Afrički kup nacija 2006. 0 374464 3713933 3199461 2025-06-12T21:20:41Z Wurzel91 29736 /* Lokacija stadiona */ slike 3713933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Afrički kup nacija | godina = 2006. | ostali_nazivi = 2006 كأس أمم أفريقيا | slika = Logo Afričkog kupa nacija 2006.png | veličina = 150px | tekst = | država = Egipat | država2 = | datumi = 20. januar - 10. februar | br_ekipa = 16 | konfederacije = 1 | stadioni = 6 | gradovi = 4 | šampion_drugo = {{NOG|EGI}} | broj = 5 | drugi_drugo = {{NOG|OBS}} | treći_drugo = {{NOG|NIG}} | četvrti_drugo = {{NOG|SEN}} | utakmice = 32 | golovi = 73 | posjećenost = 553500 | najbolji_strijelac = {{ZD|KAM}} [[Samuel Eto'o]] <br />(5 golova) | najbolji_igrač = {{ZD|EGI}} [[Ahmed Hassan]] | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Afrički kup nacija 2004.|2004]] | sljedećasezona = [[Afrički kup nacija 2008.|2008]] | ažurirano = 29. decembar 2014. }} [[Datoteka:African Cup of Nations 2006.png|mini|desno|260px|<center><small>Ekipe učesnice i njihove pozicije na Afričkom kupu nacija 2006.</small>]] '''Afrički kup nacija 2006.''' je bilo 25. kontinentalno [[nogomet]]no takmičenje [[Afrika|Afrike]]. Prvenstvo se odigralo u [[Egipat|Egiptu]] od 20. januara do 10. februara 2006. godine. Na turniru je učestvovalo 16 ekipa. Na kraju prvenstva [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]] je peti put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] a treće [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]. [[Samuel Eto'o]], reprezentativac [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kameruna]] je bio najbolji strijelac prvenstva sa pet postignutih golova.<ref name="African Nations Cup 2006, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/tables/06a.html ''African Nations Cup 2006, rsssf.com'']; pristupljeno: 29. 12. 2014.</ref> == Ekipe učesnice == Afričke [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] su ujedno bile i kvalifikacije za Afrički kup nacija 2006. Nakon preliminarnog takmičenja ekipe su bile raspoređene u grupe. Svaka grupa je sačinjavala šest reprezentacija. Prvoplasirane ekipe kvalifikacijskih grupa su obezbjedile učešće na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu]] i Afričkom kupu nacija 2006. dok su drugoplasirane i trećeplasirane obezbjedile učešće samo na Afričkom kupu nacija. Libija, kao najbolja četvrtoplasirana ekipa je također obezbjedila učešće na prvenstvu. {{Glavni|Kvalifikacije za Afrički kup nacija 2006.}} Na Kupu nacija je učestvovalo 16 ekipa članica [[CAF]]-a<ref name="African Nations Cup 2006, rsssf.com" />: {| width=50% |width=50%| * {{NOG|ALŽ}} * {{NOG|KAM}} * {{NOG|DR KONGO|1997}} * {{NOG|OBS}} * {{NOG|EGI}} <small>(domaćin)</small> * {{NOG|GAN}} * {{NOG|GVI}} * {{NOG|LIB|1977}} |width=50%| * {{NOG|MAR}} * {{NOG|NIG}} * {{NOG|SEN}} * {{NOG|JAR}} * {{NOG|TOG}} * {{NOG|TUN}} <small>(aktuelni prvak)</small> * {{NOG|ZAM}} * {{NOG|ZIM}} |} == Igrači == {{Glavni|Igrači Afričkog kupa nacija 2006.}} == Lokacija stadiona == <center> {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:85%;" |- ! colspan=2 rowspan=5 | {{Lokacijska karta+|Egipat|float=center|width=350|caption=<center><small>Lokacija stadiona</small>|places= {{Lokacijska karta~ |Egipat|label=[[Kairo]]|position=left|lat=30.05 |long=31.233333}} {{Lokacijska karta~ |Egipat|label=[[Aleksandrija]]|position=left|lat=31.198 |long=29.9192}} {{Lokacijska karta~ |Egipat|label=[[Port Said]]|position=right|lat=31.26 |long=32.29}} {{Lokacijska karta~ |Egipat|label=[[Ismailia]]|position=right|lat=30.583333 |long=32.266667}} }} ! [[Kairo]] ! [[Kairo]] |- | Stadion [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] || [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] |- | Kapacitet: 74.100 | Kapacitet: 25.500 |- | {{coord|30.069114|31.312333}} || {{coord|30.111095|31.367565}} |- | [[Datoteka:Cairo International Stadium.jpg|180px]] | [[Datoteka:Cairo Military Academy Stadium.jpg|180px]] |- ! [[Aleksandrija]] ! [[Port Said]] ! [[Aleksandrija]] ! [[Ismailia]] |- | Stadion [[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | Stadion [[Stadion Port Said|Port Said]] | Stadion [[Stadion Aleksandrija|Aleksandrija]] | Stadion [[Stadion Ismailia|Ismailia]] |- | Kapacitet: 21.650 | Kapacitet: 24.060 | Kapacitet: 19.676 | Kapacitet: 16.606 |- | {{coord|31.150936|29.848453}} | {{coord|31.271111|32.291389}} | {{coord|31.197096|29.913239}} | {{coord|30.601111|32.273611}} |- | [[Datoteka:Harras El-Hedoud Stadium.jpg|150px]] | [[Datoteka:ستاد النادي المصري.jpg|150px]] | [[Datoteka:GD-EG-Alex-Stade002.JPG|180px]] | [[Datoteka:Ismailia Stadium.jpg|150px]] |- |}</center>{{raščistiti}} == Grupna faza == {{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u četvrtfinale|border=#000000}} ''Utakmice su igrane po [[Koordinirano svjetsko vrijeme|EET (UTC +2)]] vremenu.'' === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Afrički kup nacija 2006 - grupa A''' |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}} ! style="width:225px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}} |- |- align=center bgcolor=00FF7F |1. | align=left | {{NOG|EGI}} |3||2||1||0||6||1||+5||'''7''' |- |- align=center bgcolor=00FF7F |2. | align=left | {{NOG|OBS}} |3||2||0||1||4||4||0||'''6''' |- |3. | align=left | {{NOG|MAR}} |3||0||2||1||0||1||&minus;1||'''2''' |- |4. | align=left | {{NOG|LIB|1977}} |3||0||1||2||1||5||&minus;4||'''1''' |} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Egipat - Libija|Egipat - Libija]] | nobars = 1 | datum = 20. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|EGI}} | rezultat = 3–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|LIB|1977}} | golovi1 = [[Ahmed Hossam Hussein Abdelhamid|Mido]] {{gol|18}} <br /> [[Mohamed Aboutreika|Aboutreika]] {{gol|22}} <br /> [[Ahmed Hassan|A. Hassan]] {{gol|78}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|BUF}} [[Lassina Paré]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Maroko - Obala Slonovače|Maroko - Obala Slonovače]] | nobars = 1 | datum = 21. januar 2006. | vrijeme = 14:00 | tim1 = {{NOG-D|MAR}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|OBS}} | golovi2 = [[Didier Drogba|Drogba]] {{gol|39}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|JAR}} [[Jerome Damon|Jérôme Damon]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Libija - Obala Slonovače|Libija - Obala Slonovače]] | nobars = 1 | datum = 24. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|LIB|1977}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|OBS}} | golovi1 = [[Abdesalam Kames|Kames]] {{gol|42}} | golovi2 = [[Didier Drogba|Drogba]] {{gol|10}} <br /> [[Yaya Touré]] {{gol|74}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|SIN}} [[Shamsul Maidin]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Egipat - Maroko|Egipat - Maroko]] | nobars = 1 | datum = 24. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|EGI}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|MAR}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|BEN}} [[Coffi Codjia]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Egipat - Obala Slonovače|Egipat - Obala Slonovače]] | nobars = 1 | datum = 28. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|EGI}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|OBS}} | golovi1 = [[Emad Motaeb|Motaeb]] {{gol|8||69}} <br /> [[Mohamed Aboutreika|Aboutreika]] {{gol|61}} | golovi2 = [[Arouna Koné|A. Koné]] {{gol|43}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|SEJ}} [[Eddy Maillet]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Libija - Maroko|Libija - Maroko]] | nobars = 1 | datum = 28. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|LIB|1977}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|MAR}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|TUN}} [[Mourad Daami]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Afrički kup nacija 2006 - grupa B''' |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}} ! style="width:225px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}} |- |- align=center bgcolor=00FF7F |1. | align=left | {{NOG|KAM}} |3||3||0||0||7||1||+6||'''9''' |- |- align=center bgcolor=00FF7F |2. | align=left | {{NOG|DR KONGO|1997}} |3||1||1||1||2||2||0||'''4''' |- |3. | align=left | {{NOG|ANG}} |3||1||1||1||4||5||−1||'''4''' |- |4. | align=left | {{NOG|TOG}} |3||0||0||3||2||7||−5||'''0''' |} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Kamerun - Angola|Kamerun - Angola]] | nobars = 1 | datum = 21. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|KAM}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|ANG}} | golovi1 = [[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{gol|20||39||78}} | golovi2 = [[Flávio Amado|Flávio]] {{gol|31|pen.}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|MAR}} [[Mohamed Guezzaz]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Togo - Demokratska Republika Kongo|Togo - DR Kongo]] | nobars = 1 | datum = 21. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|TOG}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|DR KONGO|1997}} | golovi2 = [[Tresor Mputu|Mputu]] {{gol|45}} <br /> [[Lomana LuaLua|LuaLua]] {{gol|64}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|TUN}} [[Mourad Daami]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Angola - Demokratska Republika Kongo|Angola - DR Kongo]] | nobars = 1 | datum = 25. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|ANG}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|DR KONGO|1997}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|SEN}} [[Badara Diatta]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Kamerun - Togo|Kamerun - Togo]] | nobars = 1 | datum = 25. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|KAM}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|TOG}} | golovi1 = [[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{gol|68}} <br /> [[Albert Meyong Ze|Meyong Ze]] {{gol|85}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|GAM}} [[Modou Sowe]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Angola - Togo|Angola - Togo]] | nobars = 1 | datum = 29. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|ANG}} | rezultat = 3–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|TOG}} | golovi1 = [[Flávio Amado|Flávio]] {{gol|9||38}} <br /> [[Norberto Maurito|Maurito]] {{gol|86}} | golovi2 = [[Mohamed Kader|Kader]] {{gol|24}} <br /> [[Mamam Cherif Touré|Cherif Touré]] {{gol|67}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|MAR}} [[Abderrahim Al-Arjoune]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Kamerun - Demokratska Republika Kongo|Kamerun - DR Kongo]] | nobars = 1 | datum = 29. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|KAM}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|DR KONGO|1997}} | golovi1 = [[Geremi Njitap|Geremi]] {{gol|31}} <br /> [[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{gol|33}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] |sudac = {{ZD|MALI}} [[Koman Coulibaly]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Afrički kup nacija 2006 - grupa C''' |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}} ! style="width:225px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}} |- |- align=center bgcolor=00FF7F |1. | align=left | {{NOG|GVI}} |3||3||0||0||7||1||+6||'''9''' |- |- align=center bgcolor=00FF7F |2. | align=left | {{NOG|TUN}} |3||2||0||1||6||4||+2||'''6''' |- |3. | align=left | {{NOG|ZAM}} |3||1||0||2||3||6||−3||'''3''' |- |4. | align=left | {{NOG|JAR}} |3||0||0||3||0||5||−5||'''0''' |} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Tunis - Zambija|Tunis - Zambija]] | nobars = 1 | datum = 22. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|TUN}} | rezultat = 4−1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|ZAM}} | golovi1 = [[Francileudo dos Santos|dos Santos]] {{gol|35||82||90+3}} <br /> [[Riadh Bouazizi|Bouazizi]] {{gol|53}} | golovi2 = [[James Chamanga|Chamanga]] {{gol|9}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] |sudac = {{ZD|SEJ}} [[Eddy Maillet]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Južnoafrička Republika - Gvineja|Južnoafrička Republika - Gvineja]] | nobars = 1 | datum = 22. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|JAR}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|GVI}} | golovi2 = [[Sambégou Bangoura|S. Bangoura]] {{gol|78}} <br /> [[Ousmane Bangoura|O. Bangoura]] {{gol|88}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] |sudac = {{ZD|ALŽ}} [[Mohamed Benouza]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Zambija - Gvineja|Zambija - Gvineja]] | nobars = 1 | datum = 26. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|ZAM}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|GVI}} | golovi1 = [[Elijah Tana|Tana]] {{gol|33}} | golovi2 = [[Pascal Feindouno|Feindouno]] {{gol|73|pen.|90+1}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] |sudac = {{ZD|NIG}} [[Emmanuel Imiere]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Tunis - Južnoafrička Republika|Tunis - Južnoafrička Republika]] | nobars = 1 | datum = 26. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|TUN}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|JAR}} | golovi1 = [[Francileudo dos Santos|dos Santos]] {{gol|32}} <br /> [[Selim Ben Achour|Ben Achour]] {{gol|58}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] |sudac = {{ZD|KAM}} [[Evehe Divine]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Tunis - Gvineja|Tunis - Gvineja]] | nobars = 1 | datum = 30. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|TUN}} | rezultat = 0–3 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|GVI}} | golovi2 = [[Ousmane Bangoura|O. Bangoura]] {{gol|16}} <br /> [[Pascal Feindouno|Feindouno]] {{gol|70}} <br /> [[Kaba Diawara|Diawara]] {{gol|90+1}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] |sudac = {{ZD|SIN}} [[Shamsul Maidin]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Zambija - Južnoafrička Republika|Zambija - Južnoafrička Republika]] | nobars = 1 | datum = 30. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|ZAM}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|JAR}} | golovi1 = [[Christopher Katongo|C. Katongo]] {{gol|75}} | stadion = [[Stadion Aleksandrija|Aleksandrija]] | lokacija = [[Aleksandrija]] |sudac = {{ZD|EGI}} [[Essam Abd El Fatah]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Afrički kup nacija 2006 - grupa D''' |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}} ! style="width:225px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}} |- |- align=center bgcolor=00FF7F |1. | align=left | {{NOG|NIG}} |3||3||0||0||5||1||+4||'''9''' |- |- align=center bgcolor=00FF7F |2. | align=left | {{NOG|SEN}} |3||1||0||2||3||3||0||'''3''' |- |3. | align=left | {{NOG|GAN}} |3||1||0||2||2||3||&minus;1||'''3''' |- |4. | align=left | {{NOG|ZIM}} |3||1||0||2||2||5||&minus;3||'''3''' |} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Nigerija - Gana|Nigerija - Gana]] | nobars = 1 | datum = 23. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|NIG}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|GAN}} | golovi1 = [[Taye Ismaila Taiwo|Taiwo]] {{gol|85}} | stadion = [[Stadion Port Said|Port Said]] | lokacija = [[Port Said]] |sudac = {{ZD|EGI}} [[Essam Abd El Fatah]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Zimbabve - Senegal|Zimbabve - Senegal]] | nobars = 1 | datum = 23. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|ZIM}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|SEN}} | golovi2 = [[Henri Camara|H. Camara]] {{gol|59}} <br /> [[Issa Ba|Ba]] {{gol|80}} | stadion = [[Stadion Port Said|Port Said]] | lokacija = [[Port Said]] |sudac = {{ZD|SUD}} [[Khalid Abdel Rahman]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Gana - Senegal|Gana - Senegal]] | nobars = 1 | datum = 27. januar 2006. | vrijeme = 17:15 | tim1 = {{NOG-D|GAN}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|SEN}} | golovi1 = [[Matthew Amoah|Amoah]] {{gol|13}} | stadion = [[Stadion Port Said|Port Said]] | lokacija = [[Port Said]] |sudac = {{ZD|MAR}} [[Abderrahim Al-Arjoune]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Nigerija - Zimbabve|Nigerija - Zimbabve]] | nobars = 1 | datum = 27. januar 2006. | vrijeme = 20:00 | tim1 = {{NOG-D|NIG}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|ZIM}} | golovi1 = [[Christian Obodo|Obodo]] {{gol|57}} <br /> [[John Obi Mikel|Mikel]] {{gol|60}} | stadion = [[Stadion Port Said|Port Said]] | lokacija = [[Port Said]] |sudac = {{ZD|MALI}} [[Koman Coulibaly]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Nigerija - Senegal|Nigerija - Senegal]] | nobars = 1 | datum = 31. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|NIG}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|SEN}} | golovi1 = [[Obafemi Martins|Martins]] {{gol|79||88}} | golovi2 = [[Souleymane Camara|S. Camara]] {{gol|58}} | stadion = [[Stadion Port Said|Port Said]] | lokacija = [[Port Said]] |sudac = {{ZD|JAR}} [[Jérôme Damon]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Gana - Zimbabve|Gana - Zimbabve]] | nobars = 1 | datum = 31. januar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|GAN}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|ZIM}} | golovi1 = [[Baba Adamu|Adamu]] {{gol|90+2}} | golovi2 = [[Issah Ahmed|Ahmed]] {{gol|60|a.g.}} <br /> [[Benjani Mwaruwari|Benjani]] {{gol|68}} | stadion = [[Stadion Ismailia|Ismailia]] | lokacija = [[Ismailia]] |sudac = {{ZD|KON}} [[René Louzaya]] }} == Nokaut faza == {{Četvrtfinale sa trećim mjestom | 3. februar – [[Kairo]] | '''{{NOG|EGI}}''' | '''4''' | {{NOG|DR KONGO|1997}} | 1 | 3. februar – [[Aleksandrija]] | {{NOG|GVI}} | 2 | '''{{NOG|SEN}}''' | '''3''' | 4. februar – [[Kairo]] | {{NOG|KAM}} | 1 (11) | '''{{NOG|OBS}} (pen.)''' | '''1 (12)''' | 4. februar – [[Port Said]] | '''{{NOG|NIG}} (pen.)''' | '''1 (6)''' | {{NOG|TUN}} | 1 (5) | 7. februar – [[Kairo]] | '''{{NOG|EGI}}''' | '''2''' | {{NOG|SEN}} | 1 | 7. februar – [[Aleksandrija]] | '''{{NOG|OBS}}''' | '''1''' | {{NOG|NIG}} | 0 | 10. februar – [[Kairo]] | '''{{NOG|EGI}} (pen.)''' | '''0 (4)''' | {{NOG|OBS}} | 0 (2) | 9. februar – [[Kairo]] | {{NOG|SEN}} | 0 | '''{{NOG|NIG}}''' | '''1''' }} === Četvrtfinale === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Gvineja - Senegal|Gvineja - Senegal]] | nobars = 1 | datum = 3. februar 2006. | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|GVI}} | rezultat = 2–3 | tim2 = {{NOG|SEN}} | golovi1 = [[Kaba Diawara|Diawara]] {{gol|24}} <br /> [[Pascal Feindouno|Feindouno]] {{gol|90+5}} | golovi2 = [[Papa Bouba Diop|Diop]] {{gol|61}} <br /> [[Mamadou Niang|Niang]] {{gol|83}} <br /> [[Henri Camara|H. Camara]] {{gol|90+3}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] | gledalaca = 17.000 |sudac = {{ZD|BEN}} [[Coffi Codjia]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Egipat - Demokratska Republika Kongo|Egipat - DR Kongo]] | nobars = 1 | datum = 3. februar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|EGI}} | rezultat = 4–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|DR KONGO|1997}} | golovi1 = [[Ahmed Hassan|A. Hassan]] {{gol|33||89|pen.}} <br /> [[Hossam Hassan|H. Hassan]] {{gol|39}} <br /> [[Emad Moteab|Moteab]] {{gol|57}} | golovi2 = [[Abdel-Zaher El-Saqqa|El-Saqqa]] {{gol|45+2|o.g.}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] | gledalaca = 74.000 |sudac = {{ZD|GAM}} [[Modou Sowe]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Nigerija - Tunis|Nigerija - Tunis]] | nobars = 1 | datum = 4. februar 2006. | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|NIG}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|TUN}} | golovi1 = [[Victor Nsofor Obinna|Obinna]] {{gol|6}} | golovi2 = [[Karim Haggui|Haggui]] {{gol|49}} | stadion = [[Stadion Port Said|Port Said]] | lokacija = [[Port Said]] | gledalaca = 10.000 |sudac = {{ZD|SEJ}} [[Eddy Maillet]] | jedanaesterci1 = [[Joseph Yobo|Yobo]] {{penpromašaj}} <br /> [[Taye Taiwo|Taiwo]] {{pengol}} <br /> [[Ayila Yussuf|Ayila]] {{penpromašaj}} <br /> [[Victor Nsofor Obinna|Obinna]] {{pengol}} <br /> [[Obafemi Martins|Martins]] {{pengol}} <br /> [[John Obi Mikel|Mikel]] {{pengol}} <br /> [[Vincent Enyeama|Enyeama]] {{pengol}} <br /> [[Nwankwo Kanu|Kanu]] {{pengol}} | jedanaesterci = 6–5 | jedanaesterci2 = {{pengol}} [[Hamed Namouchi|Namouchi]] <br /> {{pengol}} [[Haykel Guemamdia|Guemamdia]] <br /> {{penpromašaj}} [[Adel Chedli|Chedli]] <br /> {{penpromašaj}} [[Selim Ben Achour|Ben Achour]] <br /> {{pengol}} [[José Clayton|Clayton]] <br /> {{pengol}} [[Ali Boumnijel|Boumnijel]] <br /> {{pengol}} [[Amir Hadj Massaoued|Hadj Massaoud]] <br /> {{penpromašaj}} [[Riadh Bouazizi|Bouazizi]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Kamerun - Obala Slonovače|Kamerun - Obala Slonovače]] | nobars = 1 | datum = 4. februar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|KAM}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|OBS}} | golovi1 = [[Albert Meyong Ze|Meyong Ze]] {{gol|95}} | golovi2 = [[Bakari Koné|B. Koné]] {{gol|92}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] | gledalaca = 4.000 |sudac = {{ZD|MAR}} [[Mohamed Guezzaz]] | jedanaesterci1 = [[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{pengol}} <br /> [[Geremi Njitap|Geremi]] {{pengol}} <br /> [[Timothée Atouba|Atouba]] {{pengol}} <br /> [[Daniel Ngom Kome|Kome]] {{pengol}} <br /> [[Albert Meyong Ze|Meyong Ze]] {{pengol}} <br /> [[Jean Makoun|Makoun]] {{pengol}} <br /> [[Rigobert Song|Song]] {{pengol}} <br /> [[Alioum Saidou|Saidou]] {{pengol}} <br /> [[Roudolphe Douala|Douala]] {{pengol}} <br /> [[André Bikey|Bikey]] {{pengol}} <br /> [[Souleymanou Hamidou|Hamidou]] {{pengol}} <br /> [[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci = 11–12 | jedanaesterci2 = {{pengol}} [[Didier Drogba|Drogba]] <br /> {{pengol}} [[Kolo Touré|K. Touré]] <br /> {{pengol}} [[Bakari Koné|B. Koné]] <br /> {{pengol}} [[Emerse Faé|Faé]] <br /> {{pengol}} [[Arouna Koné|A. Koné]] <br /> {{pengol}} [[Blaise Kouassi|Kouassi]] <br /> {{pengol}} [[Romaric (footballer)|Romaric]] <br /> {{pengol}} [[Arthur Boka|Boka]] <br /> {{pengol}} [[Didier Zokora|Zokora]] <br /> {{pengol}} [[Marco Zoro|Zoro]] <br /> {{pengol}} [[Jean-Jacques Tizié|Tizié]] <br /> {{pengol}} [[Didier Drogba|Drogba]] }} === Polufinale === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Egipat - Senegal|Egipat - Senegal]] | nobars = 1 | datum = 7. februar 2006. | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|EGI}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|SEN}} | golovi1 = [[Ahmed Hassan|A. Hassan]] {{gol|37|pen.}} <br /> [[Amr Zaki|Zaki]] {{gol|81}} | golovi2 = [[Mamadou Niang|Niang]] {{gol|52}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] | gledalaca = 76.000 |sudac = {{ZD|KAM}} [[Evehe Divine]] }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Nigerija - Obala Slonovače|Nigerija - Obala Slonovače]] | nobars = 1 | datum = 7. februar 2006. | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|NIG}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|OBS}} | golovi2 = [[Didier Drogba|Drogba]] {{gol|47}} | stadion =[[Stadion Harras El-Hedoud|Harras El-Hedoud]] | lokacija = [[Aleksandrija]] | gledalaca = 21.000 |sudac = {{ZD|JAR}} [[Jérôme Damon]] }} === Utakmica za treće mjesto === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Senegal - Nigerija|Senegal - Nigerija]] | nobars = 1 | datum = 9. februar 2006. | vrijeme = 18:00 | tim1 = {{NOG-D|SEN}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|NIG}} | golovi2 = [[Garba Lawal|Lawal]] {{gol|79}} | stadion = [[Stadion Vojne akademije u Kairu]] | lokacija = [[Kairo]] | gledalaca = 11.354 |sudac = {{ZD|MALI}} [[Koman Coulibaly]] }} === Finale === {{Glavni|Finale Afričkog kupa nacija 2006.}} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Egipat - Obala Slonovače|Egipat - Obala Slonovače]] | nobars = 1 | datum = 10. februar 2006. | vrijeme = 18:00 | tim1 = {{NOG-D|EGI}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = | tim2 = {{NOG|OBS}} | stadion = [[Stadion El Qahira El Dawly|El Qahira El Dawly]] | lokacija = [[Kairo]] | gledalaca = 80.000 |sudac = {{ZD|TUN}} [[Mourad Daami]] | jedanaesterci1 = [[Ahmed Hassan|A. Hassan]] {{pengol}} <br /> [[Mohammed Abdelwahab|Abdelwahab]] {{pengol}} <br /> [[Abdel Haleem Ali|Abdel Halim Ali]] {{penpromašaj}} <br /> [[Amr Zaky|Zaky]] {{pengol}} <br /> [[Mohamed Aboutrika|Aboutrika]] {{pengol}} | jedanaesterci = 4–2 | jedanaesterci2 = {{penpromašaj}} [[Didier Drogba|Drogba]] <br /> {{pengol}} [[Kolo Touré|K. Touré]] <br /> {{penpromašaj}} [[Bakari Koné|B. Koné]] <br /> {{pengol}} [[Emmanuel Eboué|Eboué]] }} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Afričkog kupa nacija 2006.|EGI|5.}} == Tabela == {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=11 | '''Afrički kup nacija 2006.'''<ref name="African Nations Cup 2006, rsssf.com" /> |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na prvenstvu}} ! style="width:250px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova na prvenstvu}} !width="25"|{{Tooltip| % |Postotak uspješnosti ekipe}} |- |- bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal icon.svg|20px]]|| align=left | '''{{NOG|EGI}}''' |6||4||2||0||12||3||+9||'''14'''||77.78% |- bgcolor=silver |[[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]]|| align=left | {{NOG|OBS}} |6||3||2||1||6||5||+1||'''11'''||61.12% |- bgcolor=cc9966 |[[Datoteka:Bronze medal icon.svg|20px]]|| align=left | {{NOG|NIG}} |6||4||1||1||7||3||+4||'''13'''||72.23% |-style="border-bottom:2px solid green;" |4.|| align=left | {{NOG|SEN}} |6||2||0||4||7||8||-1||'''6'''||33.34% |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | colspan=11|Ekipe eliminisane u četvrtfinalu |- |5. | align=left | {{NOG|KAM}} |4||3||1||0||8||2||+6||'''10'''||83.34% |- |6. | align=left | {{NOG|GVI}} |4||3||0||1||9||4||+5||'''9'''||75% |- |7. | align=left | {{NOG|TUN}} |4||2||1||1||7||5||+2||'''7'''||58.34% |-style="border-bottom:2px solid green;" |8. | align=left | {{NOG|DR KONGO}} |4||1||1||2||3||6||-3||'''4'''||33.34% |-style="border-bottom:2px solid green;" | colspan=11|Ekipe eliminisane u grupnoj fazi |- |9. | align=left | {{NOG|ANG}} |3||1||1||1||4||5||-1||'''4'''||44.45% |- |10. | align=left | {{NOG|GAN}} |3||1||0||2||2||3||−1||'''3'''||33.34% |- |11. | align=left | {{NOG|ZAM}} |3||1||0||2||3||6||−3||'''3'''||33.34% |- |12. | align=left | {{NOG|ZIM}} |3||1||0||2||2||5||−3||'''3'''||33.34% |- |13. | align=left | {{NOG|MAR}} |3||0||2||1||0||1||−1||'''2'''||22.23% |- |14. | align=left | {{NOG|LIB|1977}} |3||0||1||2||1||5||-4||'''1'''||11.12% |- |15. | align=left | {{NOG|TOG}} |3||0||0||3||2||7||-5||'''0'''||0% |- |16. | align=left | {{NOG|JAR}} |3||0||0||3||0||5||-5||'''0'''||0% |} == Lista strijelaca == [[Samuel Eto'o]] je bio najbolji strijelac prvenstva sa pet postignutih golova. Na nogometnom šampionatu je odigrano 32 utakmice te postignuto 73 gola što je iznosilo 2.28 postignutih golova po utakmici. Ukupno se 47 nogometaša upisalo u listu strijelaca. ;5 golova * {{ZD|KAM}} [[Samuel Eto'o]] ;4 gola {{col-begin}} {{col-3}} * {{ZD|EGI}} [[Ahmed Hassan]] {{col-3}} * {{ZD|GVI}} [[Pascal Feindouno]] {{col-3}} * {{ZD|TUN}} [[Francileudo dos Santos]] {{col-end}} ;3 gola {{col-begin}} {{col-3}} * {{ZD|EGI}} [[Emad Moteab]] {{col-3}} * {{ZD|ANG}} [[Flávio Amado|Flávio]] {{col-3}} * {{ZD|OBS}} [[Didier Drogba]] {{col-end}} ;2 gola {{col-begin}} {{col-3}} * {{ZD|EGI}} [[Mohamed Aboutreika]] * {{ZD|KAM}} [[Albert Meyong Ze]] * {{ZD|GVI}} [[Ousmane Bangoura]] {{col-3}} * {{ZD|GVI}} [[Kaba Diawara]] * {{ZD|NIG}} [[Obafemi Martins]] {{col-3}} * {{ZD|SEN}} [[Henri Camara]] * {{ZD|SEN}} [[Mamadou Niang]] {{col-end}} ;1 gol {{col-begin}} {{col-3}} * {{ZD|ANG}} [[Norberto Maurito]] * {{ZD|KAM}} [[Geremi Njitap|Geremi]] * {{ZD|DR KONGO|1997}} [[Lomana LuaLua]] * {{ZD|DR KONGO|1997}} [[Tresor Mputu]] * {{ZD|OBS}} [[Arouna Koné]] * {{ZD|OBS}} [[Bakari Koné]] * {{ZD|OBS}} [[Yaya Touré]] * {{ZD|EGI}} [[Hossam Hassan]] * {{ZD|EGI}} [[Ahmed Hossam Hussein Abdelhamid|Mido]] * {{ZD|EGI}} [[Amr Zaki]] * {{ZD|GAN}} [[Baba Adamu]] {{col-3}} * {{ZD|GAN}} [[Matthew Amoah]] * {{ZD|GVI}} [[Sambégou Bangoura]] * {{ZD|LIB|1977}} [[Abdusalam Khames]] * {{ZD|NIG}} [[Garba Lawal]] * {{ZD|NIG}} [[John Obi Mikel]] * {{ZD|NIG}} [[Victor Nsofor Obinna]] * {{ZD|NIG}} [[Christian Obodo]] * {{ZD|NIG}} [[Taye Ismaila Taiwo]] * {{ZD|SEN}} [[Issa Ba]] * {{ZD|SEN}} [[Souleymane Camara]] {{col-3}} * {{ZD|SEN}} [[Papa Bouba Diop]] * {{ZD|TOG}} [[Mohamed Kader]] * {{ZD|TOG}} [[Mamam Cherif Touré]] * {{ZD|TUN}} [[Selim Ben Achour]] * {{ZD|TUN}} [[Riadh Bouazizi]] * {{ZD|TUN}} [[Karim Haggui]] * {{ZD|ZAM}} [[James Chamanga]] * {{ZD|ZAM}} [[Christopher Katongo]] * {{ZD|ZAM}} [[Elijah Tana]] * {{ZD|ZIM}} [[Benjani Mwaruwari]] {{col-end}} ;Autogolovi {{col-begin}} {{col-3}} * {{ZD|EGI}} [[Abdel-Zaher El-Saqua]] (igrajući protiv DR Konga) {{col-3}} * {{ZD|GAN}} [[Issah Ahmed]] (igrajući protiv Zimbabvea) {{col-3}} {{col-end}} == Najbolji tim prvenstva == {| cellpadding=0 cellspacing=1 border=1 width=80% |- align=center bgcolor=#f2f2f2 | width=20% | '''Golman''' | width=20% | '''Odbrana''' | width=20% | '''Vezni red''' | width=20% | '''Napadači''' |- | {{ZD|EGI}} [[Essam El-Hadary]] | {{ZD|OBS}} [[Emmanuel Eboué]] | {{ZD|GAN}} [[Stephen Appiah]] | {{ZD|OBS}} [[Didier Drogba]] |- | | {{ZD|KAM}} [[Rigobert Song]] | {{ZD|EGI}} [[Mohamed Aboutreika]] | {{ZD|KAM}} [[Samuel Eto'o]] |- | | {{ZD|EGI}} [[Wael Gomaa]] | {{ZD|EGI}} [[Ahmed Hassan]] | |- | | {{ZD|NIG}} [[Taye Ismaila Taiwo|Taye Taiwo]] | {{ZD|GVI}} [[Pascal Feindouno]] | |- |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|African Cup of Nations}} * [http://www.rsssf.com/tables/06a.html ''Afrički kup nacija 2006, rsssf.com''] * [http://www.angelfire.com/ak/EgyptianSports/africanhistory.html ''Afrički kup nacija, angelfire.com''] * [http://footballmundial.tripod.com/caf/caf_2006.htm ''Afrički kup nacija 2006, footballmundial.com''] {{Afrička prvenstva u nogometu}} [[Kategorija:Afrički kup nacija 2006.|*]] [[Kategorija:2006. u nogometu]] [[Kategorija:2006. u Egiptu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Egiptu]] i8pha7lrr2m0xw6e8ln6u9nd8r48jm1 Evolucija čovjeka 0 375779 3713971 3705189 2025-06-12T22:49:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713971 wikitext text/x-wiki {{Evolucija|expanded=Prirodna historija}} [[Datoteka:Human evolution chart-en.svg|Jedan od više savremenih pogleda na geografsku i vremensku rasprostranjenost hominidnih populacija.|right|mini|400px]] [[Datoteka:ape skeletons-hr.png|mini|400px|Razlike u kosturu [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikh majmuna]].]] [[Datoteka:Hominidae.PNG|400px|mini|[[Filogeneza|Filogenetsko]] stablo najnovijih vrsta čovjekolikih majmuna: čovjek (rod ''[[Homo]]''), [[čimpanze]] i [[bonobo]]i (rod ''[[Pan]]''), [[gorile]] (rod ''[[Gorilla]]''), orangutani (rod ''[[Pongo]]''), i [[giboni]] (četiri vrste porodice ''Hylobatidae'': ''Hylobates'', ''Hoolock'', ''Nomascus'', i ''Symphalangus''). Svi osim gibona pripadaju '''hominidima'''.]] [[Datoteka:Skull evolution.png|thumb|250px|Lobanje uzastopnih (ili skoro uzastopnih, ovisno o izvoru) ljudskih evolucijskih predaka, sve do 'modernog' Homo sapiensa]] [[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|thumb|200 px|right|Kameno "sječivo" jezgraške kulture ''Oldowan'', najčešći osnovni kameni alat koji je bio napravljen od strane ''Homo habilisa''.<br>Naziv kulturi je bio dat po jednom od najuvjerljivijih nalazišta (''Oldoway'').]] [[Datoteka:Small bonfire.JPG|thumb|200px|desno|Ovladavanje vatrom je ključna prekretnica i pokretač drugog velikog širenja u ljudskoj historiji.]] [[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|200 px|Kameni alat prve kulture (''Oldovan''), po kojem je ''[[Homo habilis]]'' označen prvim pripadnikom roda ''[[Homo]]''.]] [[Datoteka:Acheuleanhandaxes.jpg|right|mini|200px|Ručna sjekira kulture ašelen (ašel) iz [[Kent]]a: [[kremen]]o oruđe ''[[Homo erectus]]a''.]] [[Datoteka:Slozeni alat.jpg|right|mini|550px|'''Usložnjavanje postupka izrade kamenog oruđa''':<br>Broj, boja i klasteri kružića označavaju korake, kvalitet i kvantitet obrade.<br>Za najprimitivnije oruđe bilo je dovoljno samo 25 istovrsnih udaraca, a za najprefinjenije alate kamenog doba – 251 složeni udarac u devet složenih koraka.<br> Prvo i drugo oruđe pripada kulturi ašelenske/ašelske (acheulian) tehnike koja je karakteristična za vrstu ''[[Homo erectus]]'', obilježenu jednostavnim odbijanjem ivera od [[kremen]]og jezgra.<br>Treće oruđe je pravljeno mustijerskom/musterienskom tehnikom koju odlikuje odbijanje i obrada iverja.<br>Na dnu je nožolika alatka kulture orinjak/orinjasjen, tehnike koju je poznavao [[kromanjonac]].]] '''Evolucija čovjeka''' je proces promjene i razvoja, odnosno [[evolucija|evolucije]], putem kojeg se [[čovjek|ljudska bića]] pojavljuju kao posebna [[vrsta (biologija)|biološka vrsta]]. Proučavanje ljudske evolucije uključuje mnoge naučne discipline, naročito [[fizička antropologija|fizičku antropologiju]], tj, [[bioantropologija|bioantropologiju]] i [[genetika|genetiku]]. Izraz ''čovjek'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''homo''), odnosi se na biološki rod [[Homo (rod)|Homo]]. Proučavanje ljudske evolucije obično uključuje i druge [[hominidi|hominide]], poput australopitēkâ (''[[Australopitek|Australopithecus]]''), njihovih srodnika i predaka.<ref name="Wood B (2005)">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R (1986)">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> [[Evolucija]] primatâ počinje u [[Geologija|geološkom]] razdoblju kasne [[Kreda (period)|krede]]. Prema izvršenim genetičkim proučavanjima, [[primati]] su se počeli odvajati od ostalih [[Sisari|sisara]] prije 85 miliona godina, a prvi sigurni fosili primatâ pojavljuju se u [[paleocen]]u prije 55 miliona godina.<ref>"Nova – Meet Your Ancestors". PBS.</ref> Rod hominida ili velikih čovjekolikih majmuna odvaja se od roda ''[[Giboni|Hylobatidae]]'' u razdoblju od 15-20 miliona godina, a prije 14 miliona godina ''[[Ponginae]]'' ili [[orangutani]] odvajaju se od roda ''[[Homo]]''. [[Dvonožnost|Dvonožno]] hodanje ili bipedalizam je bilo najvažnije prilagođavanje [[tribus]]a [[Hominini|hominina]]. Smatra se da su prvi dvonožni [[hominini]] bili ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ili ''[[Orrorin]]'', dok se potpuno dvonožni ''[[Ardipithecus]]'' pojavio nešto kasnije. Preci [[gorile|gorila]] i [[čimpanze|čimpanzi]] odvajaju se otprilike u istom razdoblju, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerovatno naši posljednji zajednički biološki preci. Prvi dvonožni majmuni najzad evoluiraju u rod ''Australopithecus'' (potporodica ''Australopithecinae'') i poslije u rod ''[[Homo]]''. Prva dokumentirana vrsta roda ''[[Homo]]'' bio je ''[[Homo habilis]]'' koji se pojavio prije otprilike 2,3 miliona godina. ''Homo habilis'' prva je vrsta kod koje je sa sigurnošću dokazano korištenje kamenog oruđa. Volumen mozga prvih hominina bio je otprilike jednak onom savremenih [[čimpanze|čimpanzi]]. Tokom kasnijih razdoblja došlo je do razvoja [[mozak|mozga]] i povećanja njegove zapremine, tzv. procesa [[encefalizacija|encefalizacije]]. Fosilni ostaci dokazuju da se s pojavom vrste ''[[Homo erectus]]'' volumen [[neurokranij]]a udvostručio u odnosu na prve hominine i dosegao do oko 850&nbsp;cm<sup>3</sup>.<ref>Java Man, Curtis, Swisher and Lewin, {{ISBN|0-349-11473-0}}</ref> ''[[Homo erectus]]'' i ''[[Homo ergaster]]'' bili su prvi [[hominini]] koji su napustili [[Afrika|Afriku]] i raširili se po [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]] prije oko 1,8-1,3 miliona godina. Pretpostavlja se da su to bile prve vrste koje su koristile vatru i složeno oruđe. Po posljednjoj paleoantropološkoj ''Teoriji novijeg afričkog porijekla (engl. ''Recent African Ancestry theory'') poznatoj i kao teorija ''napuštanja Afrike'' (engl. ''Out of Africa theory''), anatomski savremeni ljudi su se razvili u Africi vjerovatno iz oblika na razini ''[[Homo heidelbergensis]]'' i napustili Afriku prije 100.000 do 50.000 godina, potisnuvši tako lokalne starosjedilačke vrste ''Homo erectus'' i ''[[Homo neanderthalensis]]'' (neandertalac). Prvi predstavnik anatomski savremenog čovjeka bio je tzv. arhajski ''[[Homo sapiens]]'' koji se pojavio u razdoblju prije 400.000 do 250.000 godina, kad je populacija [[neandertalac]]a postupno iščezavala. Savremeni genetički dokazi ukazuju da više [[haplotip]]a, u genetičkom kodu sadašnjih ljudi koji nisu iz Afrike, potiče od [[DNK]] neandertalaca i drugih hominina, kao npr. "[[denisovski čovjek|denisovskog čovjeka]]". Otprilike 6 % sadašnjeg genskog koda neafričkih naroda može se pripisati drugim vrstama hominina, naročito neandertalcima, dokazujući tako da je dolazilo do [[Asimilacija|asimilacije]] arhaičnih i modernih ljudi, odnosno stapanja različitih vrsta rodova ''[[Homo]]''.<ref>Abi-Rached L. et al. (2011):The Shaping of modern human immune systems by multiregional admixture with archaic humans. Science, 334 (6052).</ref> Anatomski savremeni ljudi evoluirali su iz arhajske vrste ''[[Homo sapiens]]'' koja se ponegdje označava i kao pdvrsta ''Homo sapiens presapiens'' da bi se naglasio nastavak zamjene sa ''Homo sapiens sapiensom''. Arhajski pračovjek se pojavio u u srednjem [[paleolit]]u, otprilike prije oko 200.000 godina. Njegovu epohu obilježava evolucijska novost u živom svijetu: '''pojava simboličkog komuniciranja, jezika i [[umjetnost]]i''', te specijaliziranog kamenog oruđa. To se dogodio prije otprilike 50.000 godina, iako postoje pretpostavke da su se ovi oblici ponašanja možda pojavili s pojavom anatomski savremenih ljudi.<ref>Mellars P. (2006): Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago?". Proc. Nat. Acad. Scie., 103 (25): 9381.–9386.</ref> ==Historija ideja o zajedničkom porijeklu velikih majmuna == ===Klasični dokazi=== Moderna oblast [[paleoantropologija|paleoantropologije]] razvila se u [[19. vijek]]u, nakon otkrića ''neandertalskog čovjeka'', kao i na osnovu podataka o drugim ''pećinskim ljudima''. Ideja da su ljudi slični izvjesnim [[hominidi|čovjekolikim majmunima]] bila je već prisutna u nekim naučnim krugovima, ali ideja o opštoj biološkoj evoluciji [[vrsta]] nije bila prihvaćena sve do pojavljivanja knjige [[O porijeklu vrsta]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], koja je objavljena [[1859]]. Iako Darwinova prva knjiga o evoluciji nije imala šireg odjeka, otvorila je konkretno pitanje [[evolucija|evolucije]] čovjeka − "svjetlo će biti bačeno na porijeklo čovjeka i njegovu historiju," bilo je sve što je Darwin napisao o tom problemu. Posljedice teorije evolucije bile su jasne savremenim čitaocima. Rasprave između [[Thomas Huxley]]a i [[Richard Owen]]a bile su usredsređene na ideju ljudske evolucije. Nakon što je Darwin objavio svoju knjigu na temu [[Porijeklo čovjeka i odabir u odnosu na spol (Darwin)|Porijeklo čovjeka i odabir u odnosu na spol]], njegovo tumačenje evolucije je bilo već dobro poznato, kao i njene interpretacije, koje su ovu teoriju učinile vrlo kontroverznom. Čak i mnogi od njegovih izvornih pristalica (kao što su [[Alfred Russel Wallace]] i [[Charles Lyell]]) ustuknuli su pred idejom da su svoje bezgranične mentalne sposobnosti i moralnu senzibilnost ljudska bića mogla razviti putem [[selekcija|prirodne selekcije]]. Od vremena [[Carolus Linnaeus]]a, [[veliki majmuni]] su smatrani najbližim srodnicima ljudskih bića, na osnovu morfološke sličnosti. U 19. stoljeću, pretpostavljalo se da su naši najbliži srodnici [[čimpanze]] i [[gorile]]. Na osnovu prirodnih osobenosti ovih stvorenja, pretpostavljalo da ljudi dijele zajedničkog pretka sa [[Afrika|afričkim]] [[majmun]]ima i da će se fosili ovih predaka na kraju i naći u Africi.<ref>Enard W. et al. (2002): Molecular evolution of FOXP2, a gene involved in speech and language. Nature, 418: 870.</ref><ref>Crow T. J., Ed. (2002): The Speciation of Modern Homo sapiens. Oxford University Press, Oxford.</ref> Osim ranijeg otkrića neanderthalca ([[1920]].), novih nalaza nije bilo do [[1924]]., kada je [[Raymond Dart]] opisao ''Australopithecus africanus''. Holotip - primjerak je "Dijete iz Taunga", [[fosil]] novorođenčeta iz podfamilije ''Australopithecinae''. otkriven u [[Taung]]u, [[Južna Afrika]]. Ostaci su bili izuzetno dobro očuvane sitne kosti [[lobanja|lobanje]] i endokranijskog prostora [[mozak|mozga]]. Mozak je bio (dječije) mali (410&nbsp;cm<sup>3</sup>), ali njegov oblik je bio zaobljen, za razliku od čimpanze i gorile, a više oblikovan kao mozak današnjih ljudi. Također, uzorak je imao i kratke [[očnjak]]e, a položaj ''foramen magnum'' je dokaz dvonožnog kretanja. Sve ove osobine uvjerile su da je Dartova Taung beba pripadala dvonožnom ljudskom pretku, prijelaznom obliku između majmuna i ljudi. Prošlo je još 20 godina prije nego što su Dartove tvrdnje prihvaćene ozbiljno, nakon otkrića više fosila koji su ličili na njegov nalaz. Preovladavajući pogled tog vremena je bio da je veliki mozak evoluirao prije dvonoštva. Smatralo se da je preduslov za dvonoštvo inteligencija u rangu sa modernim ljudima.<ref name="Wood B (2005)"/> Za ''Australopithecinae'' se sada vjeruje da su neposredni preci roda ''Homo'', grupē kojoj pripadaju imoderni ljudi. I ''Australopithecinae'' i '' Homo sapiens '' su dio plemena (tribusa) [[Hominini]], ali nedavni podaci su doveli u sumnju položaj ''Australopithecusa africanusa'' kao direktnog pretka modernog čovjeka; možda je i bio posljednji rođak. Australopitecine su prvobitno klasificirani kao ''gracilni'' i ''robusni''. Robusna varijanta australopiteka je zatim iznova klasificirana pod nazivom ''Paranthropus''. Godine [[1930]]., kada je prvi put opisan prvi robusni primjerak, uzeto je ime roda ''Paranthropus''. [[1960.]] robusni oblik se "preselio" u rod ''Australopithecus''. Nedavni trend je pokušaj vraćanja u originalnu klasifikaciju, tj. uvažavanja posebnog roda. === Revolucija genetičkih dokaza === Genetička "revolucija" u proučavanju evolucije čovjeka započela je kad su [[biologija|biolozi]] [[Vincent Sarich]] i [[Allan Wilson]] procijenili intenzitet imunih reakcija na [[albumin]] u [[krv]]nom [[serum (krv)|serumu]] između različitih [[vrsta]] [[životinja]], uključujući ljude i čovjekolike majmune ([[čimpanze]] i [[gorile]]). Snaga imunog odgovora može se odrediti kao "imunološka udaljenost" (eng.: ''"Immunological Distance"''), koja je srazmjerna razlikama u [[protein]]skim nizovima [[aminokiselina]] u izmehomolognim [[Bjelančevine|bjelančevinama]] različitih vrsta. Nakon određivanja kalibracijske krivulje parova upoređivanih vrsta i poznatog vremena [[Genetska divergencija|genetske divergencije]] [[fosil]]nih nalaza, dobijeni podaci su se mogli koristiti kao [[molekularni sat]] za procjenu vremena razdvajanja parova siromašnijih ili nepoznatih fosilnih nalaza. U članku koji je objavljen [[1967.]] u časopisu "''Science''", naučnici Sarlich i Wilson su vrijeme razdvajanja ljudi i majmuna procijenili na prije 4-5 miliona godina. U to se vrijeme pretpostavljalo da se to dogodilo 10-30 miliona godina prije naše ere. Kasniji fosilni nalazi, pogotovo otkriće [[australopitek]]a "Lucy" i pomnijeg datiranja starijeg fosilnog materijala, kao što je ''Ramapithecus'', dokazali su da se vrijeme divergencije zbilo kasnije. Time su potvrdili istovremeno i valjanost imunološke metode. Primjena [[imunologija|imunoloških]] istraživanja revolucionarno je usmjerila istraživanja ka [[Molekularna evolucija|molekularnoj evoluciji]]. === Potraga za najstarijom grupom hominida === Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća više grupa [[paleoantropologija|paleoantropologa]] su organizirale istraživanja duž cijele Afrike u potrazi za najstarijim fosilnim dokazima razdvajanja hominina i ostalih čovjekolikih majmuna. Meave Leakey je [[1994]]. otkrila prve fosile ''Australopithecus anamensis'', Međutim, grupa Tima Whitea otkrićem oblika ''[[Ardipithecus ramidus]]'' pomjera datiranje procesa povećavanja genetskih promjena ([[mutacija]]) kod ljudi i majmuna na 4,2 milijuna godina. [[Martin Pickford]] i [[Brigitte Senut]], [[2000.]] otkrivaju fosil dvonožnog hominina u brdima [[Tugen]] u [[Kenija|Keniji]] koji je star blizu 6 miliona godina, kojeg su nazvali ''[[Orrorin tugenensis]]''. Grupa paleoantropologa predvođena [[Michel Brunet|Michelom Brunetom]], [[2001.]] otkriva fosilnu lobanju ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]'', čiju starost procjenjuju na oko 7,2 miliona godina prije današnjice. Brunet pretpostavlja da je ''Sahelanthropus'' bio dvonožan, pa ga svrstava u tribus hominini. == Prije roda ''Homo'' == === Znaci raspoznavanja primata=== Primati žive u raznolikim u [[biotop|staništima]], kao što su ona na drveću i u grmlju. Tu opstaju zahvaljujući mnogim prilagođavanjima u prirodnom okruženju. Neka od tih prilagođavanja su: * Rameni zglobovi koji omogućuju visoki stepen kretanja u svim pravcima. * Petoprsti prednji i zadnji udovi sa pokretnim palcem i relativno velikim nogama; prednji udovi (ruke), sa obično dugim prstima mogu (pri)hvatiti; palac može oponirati srednjaku i/ili kombinacijama ostalih prstiju, što olakšava pribavljanje i pripremu hrane; * Nokti (umjesto kandži) na prstima na „rukama“ i nogama (u većine vrsta); * Senzitivni taktilni jastučići na krajevima (vrhovima) prstiju. * Očna duplja okružena koštanim prstenom; * Smanjivanje [[njuška|njuške]] i spljoštenom [[lice (anatomija)|licu]], što se može pripisati oslanjanju na [[čulo]] [[vid]]a, na uštrb [[nos|čula mirisa]]. * Kompleksan vizuelni sistem sa binokularnim (stereoskopskim) vidom, visoka [[oštrina vida]] i [[viđenje boja]]; * [[Mozak]] s dobro razvijenim [[mali mozak|malim mozgom]] za dobro održavanje ravnoteže. * Veliki [[mozak]] u odnosu na veličinu tijela, posebno u grupi [[majmuni Starog svijeta|majmuna starog svijeta]]; * Uvećan [[mozak|cerebralni korteks]] ([[mozak|mozga]]): učenje i rješavanje problema; * Smanjen broj zuba u odnosu na primitivne sisare; * Dobro razvijeno [[debelo crijevo|slijepo crijevo]] (dio [[debelo crijevo|debekog crijeva]], ''coecum''): [[biljožderi|biljojedni]] [[probavni sistem]]; * Dvije grudne [[žlijezda|mliječne žlijezde]]; * Tipski jedna beba po trudnoći. * Viseći [[penis]], [[skrotum]] i [[testis]]i. *Duga [[trudnoća]] i period razvoja; * Trend ka uspravnom držanju torza, što vodi ka [[dvonožnost|dvonoštvu]]; Nemaju svi [[primati]] sve ove [[anatomija|anatomske]] [[osobina|oznake]], niti je svaka osobina jedinstvena za primate. Što se tiče ponašanja, primati su često vrlo [[društvo|društveni]]; žive u grupama s 'fleksibilnom hijerarhijom dominacija', što je fraza koja znači nešto poput: ''vođa se može promijeniti prema aktivnosti grupe''.<ref>Macdonald D. (2006): Primates, The Encyclopedia of mammals: 290–307. The Brown Reference Group plc, {{ISBN|0-681-45659-0}}.</ref><ref>Pough F. W., Janis C. M., Heiser J. B. (2005): Vertebrate life: Characteristics of primates, 7th edition. Pearson, {{ISBN|0-13-127836-3}}.</ref><ref>http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/480Archonta/480.400.html#Primates {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512022901/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/480Archonta/480.400.html#Primates |date=12 Maj 2008 }}, Archonta: Primates. Palaeos.</ref> ===Osnovna obilježja područja ljudskog prilagođavanja=== Osnovno obilježje [[čovjek|ljudskog]] područja prilagođavanja je opstanak pomoću rada, odnosno proizvodnja sredstava kojima se obezbjeđuju potrebni uslovi za [[život]]. Prirodni okviri ljudskog života su tokom procesa antropogeneze doživljavali krupne promjene, ali su rad, razvoj složenog sistema radnih odnosa i društvena podjela rada stalno bili jedini suštinski uslov i način njegovog opstanka na našoj planeti. Prva obrada predmeta rada pomoću svojeručno stvorenih sredstava za rad, bila je samo ključ za uski ulaz u neslućenu širinu budućeg područja prilagođavanja ljudskog roda. U njoj je i sam čovjek postepeno širio sopstvene mogućnosti za osvajanje njenih potencijala, zahvaljujući razvoju proizvodnih snaga društva, sopstvenim dostignućima i spoznajama. Između ostalog, i po takvom po1ožaju i odnosu prema svom području prilagođavanja, čovjek je jedinstven primjar u prirodi. ===Osobenosti ljudskog prilagođavanja=== Tragovi preduslova u prilagođavanju za rad javljaju se u neočekivano širokom krugu novijih životinjskih vrsta, na osnovu čega su još utemeljivači suvremene teorije evolucije upozoravali da čovjek u tom pogledu i nije baš jedinstven u prirodi. Tako na primjer, izvjesne elemente rada susrećemo kod nekih vrsta: sisara, [[ptica]], [[insekt|insekata]] itd. Među [[primat]]ima se to posebno odnosi na [[čimpanze]] i [[pavijan]]a, kod kojih je je i eksperimentalno dokazana sposobnost svrsishodne i složenije upotrebe pojedinih predmeta (motke, na primjer) u pribavljanju hrane. Izgleda da je van sumnje mogućnost da su, kao i kod čovjekovog antropoidnog pretka, i medu dalekim precima ovih [[životinja]] postojali slični oblici radnih udruživanja. U vezi s tim, nameće se [[logika|logično]] pitanje: koje su to presudne uporedne prednosti prilagodljive vrste čovjekovih predaka koje su ih činile uspješnim u osvajanju ljudskog područja prilagođavanja, dok su pomenute životinje ostale na nivou upotrebe neobrađenih predmeta i iskorištavanja sirovih prirodnih proizvoda, kao izvora životnog postojanja. U postojećim podjelama, posebnosti hominidnog [[adaptivni tip|adaptivnog tipa]] se vežu u različita područja njegovog razvoja, te se nezaobilazno podvlači raznovrsni evolucijski značaj, suštinskih činilaca očovječavanja, kao što su složene cjeline: *'''dvonožni hod sa uporednim [[anatomija|anatomskim]] promjenema''', *'''interaktivna veza [[mozak]] ↔ [[ruka|ruke]] ↔ [[rad]] ↔ [[svijest]] ↔ [[govor]]''', *'''porodična i društvena organizacija i podjela rada''', *'''dugoročno prikupljanje iskustava i dostignuća''', itd. Raznovrsnost tih osobenosti je zamršeno isprepleten sistemo brojnih uzročno-posljedičnih veza, pa ga je čak i u metodološke svrhe veoma teško raščlanjivati. Mozak ↔ ruke ↔ rad ↔ svijest ↔ govor jedinstvena su i otvorena [[dijalektika|dijalektička]] cjelina, za koju su posebno delikatne i neizvjesne procjene, kako pojedinačnog doprinosa polaznoj upućenosti (pra)hominidnog adaptivnog tipa pri osvajanju ljudskog područja prilagođavanja, tako i njihovog djelimičnog doprinosa u dosadašnjoj evoluciji ove vještine opstanka u prirodnoj okolini. Pojedini dijelovi su se pri međusobnom djelovanju razvijali u odnosu na ostale dijelove cjeline i u složenoj uzajamnoj uslovljenosti. Čini se ipak, da su određeni razvoji kvalitativnih osobina mozga i oslobađanje prednjih udova od pokretnih radnji (dvonožni hod), tj. pojava ruku kao jedinsvenog organa u prirodi, bili polazni preduslovi za pojavu rada. To je bilo ključno prilagođavanje hominida na posebno mjesto u općoj ekonomiji prirode koje su počeli osvajati. Savremena [[antropologija]] je stoga već odavno usvojila mišljenje klasika po kojem je uspravljanje bilo odlučujući iskorak hominidne grupe sa općeg puta evolucije antropoidnih primata. Još postoji dilema da li su zajednički preci [[pongini|pongina]], [[gorilini|gorilina]] i [[hominini|hominina]] bili brahijatori ili se brahijacija kod pongina razvijala paralelno sa [[antropogeneza|antropogenezom]]. Općenito je prihvaćen stav da su od povremenih dvonožaca, odnosno nespecijaliziranih brahijatora, koji su živje1i u krošnjama drveća, preci hominida postepeno postajali stalni dvonošci (pouzdano od australopitecina), sa prebivalištima na rubovima šume, proplancima ili otvorenim ([[Savana|savanskim]]) prostorima. Postojalo je i uvjerenje da stepa nije bila prapostojbina prvih euhominina, što se posebno pothranjuje činjenicom o osobenostima ljudske termoregulacije kao i činjenicom da je većina praljudskih fosilnih ostataka nađena u područjima koja su mogla imati sigurne izvore vode (rijeke, jezera, itd.). U svakom slučaju, u oba ova tìpa otvorenih terena slabi selekcioni pritisak na (ne)osjetljivost [[čulo|čula mirisa]], a jača i usavršava se (binokularni, stereoskopski) [[vid]]. Ruke postaju organi za rad, najkarakterističnije i izrazito ljudsko obilježje, koje postepeno poprima ulogu vodećeg činioca čovjekove evolucije, svake individualne i grupne sudbine. Imajući u vidu opisane osobenosti ljudskog područja prilagođavanja, može se zaključiti da nema suštinskog pretjerìvanja u sintagmi: "rad je stvorio čovjeka". Budući da su bile [[selekcija|odabirne]] prednosti, pomenute i ostale (uporedne) [[fiziologija|funkcionalno]]-[[anatomija|anatomske]] promjene progresivno utiču na mijenjanje odgovarajućih osobina mozga. Te promjene se u početku tiču kvantiteta, koji postepeno prelazi u najbitnije kvalitativne [[evolucija|evolucijske]] novine [[hominide|hominidne]] razvojne linije. U novoj sredini, [[mozak]] se oslobađa voljne funkcije održavanja ravnoteže (koja je na drveću bila neophodna) i ona postaje automatska. Promjene u značaju čula (posebno mirisa i vida) se odražavaju i u odgovarajućim izmjenama senzornih oblasti mozga, a porast manipulativnih (radnih) sposobnosti selektivno utiče na adekvatne promjene i u motornim centrima. Premještanjem zgloba [[glava]] - [[kičma]] prema sredini [[lobanja|lobanjskog]] dna, postepeno se ostvaruju uslovi za ubrzanu i progresivnu evoluciju visine lobanje, odnosno zapremine mozga. Tome također doprinosi i izmjena položaja i funkcije vratnih mišića, načina ishrane itd. Tako [[muskulatura]], koja četvoronožnim primatima služi za održavanja prepoznatljivog položaja glave, kod hominida mijenja položaj i gubi taj značaj, pa se smanjuju i koštani grebeni i hvatište glavnih mišića. Izmijenjen način ishrane usmjerava odabir ka smanjenju [[nos|njuške]], [[vilica|vilice]], [[zub]]ala, tj. povećanju visine i smanjenju ukošenosti [[lice (anatomija)|lica]] itd. Proizvodnja [[alat|oruđa]] za rad (prvi put kod [[habiline|habilina]]), omogućava uspješniji [[lov]], čime se ostvaruju uslovi za prelazak sa [[Biljojedi|biljojedne]] na [[svežderi|omnivornu]] ishranu. [[Protein|Bjelančevinska]] (mesna) [[hrana]] je energetski bogatija, pa je umjesto stalnog traganja za hranom, ljudskim precima ostajalo vremena i za druge aktivnosti. Mnogi evolucionisti su odavno uvjereni da evolucija primata bez toga vjerovatno uopće ne bi ni pošla putem [[hominizacija|očovječavanja]]. ==Anatomska prilagođavanja== Evolucija čovjeka je obilježena nizom promjena u [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskoj]] konstituciji, [[fiziologija|fiziologiji]] i [[etologija|ponašanju]], koji su se postepeno ustalili nakon razdvajanja predaka čovjeka od predaka ostalih [[majmun]]a. Najvažnije [[evolucija|evolucijske]] promjene su dvonožni hod ili [[bipedalizam]], povećanje moždanog volumena ili [[encefalizacija]], produženje [[Trudnoća|trudnoće]] i perioda razvoja, uz smanjenje anatomskih razlika među [[spol]]ovima. Međusobno dejstvo između navedenih promjena još su uvijek predmet rasprava, posebno o sprezi: '''[[bipedalizam]] ↔ [[ruka|ruke]] ↔ [[mozak]] ↔ [[rad]] ↔ [[govor]]''', gdje se ne može precijeniti značaj niti jedne karike u toj povratnoj sprezi na proces sticanja isključivo ljudskih osobenosti.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/> U okviru toga, tokom evolucije čovjeka rasla je čvrstoća i preciznost stiska [[Šaka|šake]], koja se prvi put razvila kod ''[[Homo erectus]]a'', kao posebno obilježje '''organa za rad'''. Šaka je tokom dugog procesa [[antropogeneza|antropogeneze]] postala najmanipulativniji ljudski organ, osposobljen za široki raspon usaglašenih i preciznih pokreta, od stvaranja umjetnosti na [[Muzički instrumenti|muzičkim instrumentima]] ili [[Slikarstvo|slikarskom]] platnu - do najgrubljih fizičkih aktivnosti. ===Dvonožni hod=== Dvonožno hodanje ili [[bipedalizam]] jedna je od temeljnih prilagodbi [[tribus]]a [[Hominini|hominina]] i smatra se osnovnim pokretačem niza promjena u anatomskom izgledu [[kostur]]a čovjeka i kompletne [[Tjelesna konstitucija|tjelesne konstitucije]], uključujući i stvaranje uslova za povećanje zapremine mozga. Smatra se da su prvi pretežno dvonožni [[hominini]] pripadali oblicima koji su opisani kao ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''.<ref>Coppens Y. et al. (2002): A new hominid from the upper miocene of Chad, Central Africa. Nature, 418 (6894): 145–151.</ref><ref>http://www.nature.com/nature/journal/v418/n6894/full/nature00879.html.</ref> i ''[[Orrorin]]'', a u rodu ''[[Ardipithecus]]'' su se pojavili prvi nespretno dvonožni hominini. [[Gorile]] i [[čimpanze]], kao majmuni koji se i danas pri dvonožnom kretanju oslanjaju na šake, odvojili su se kao zasebna grupa otprilike u isto doba, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerovatno naši posljednji zajednički preci. Prvi dvonožni hominini su najzad evoluirali u rodu ''Australopithecus'' (potporodica ''Australopithecinae''), a kasnije u rodu ''[[Homo]]''. U vezi sa prednostima bipedalizma, postoje brojne hipoteze, od značaja oslobađanja gornjih udova za dosezanja i nošenja hrane, čuvanja energije tokom hodanja, olakšanog trčanja na duge staze, do smanjenja zagrijavanja tijela smanjenjem površine tijela koja je izložena [[Sunce|Suncu]]. Razvoj dvonožnog hodanja je korelativno promijenio osnovu [[anatomija|anatomskog]] sklopa čitavog [[kostur]]a, ne samo [[Noga|noge]] i [[Karlica|karlice]], već i [[Kičma|kičme]] i njenog zgloba s glavom, ([[lobanja]]). Uspravnim položajem trupa, veliki lobanjski otvor [[''foramen magnum'']] se pomakao na donju stranu lobanje. Najvažnije promjene desile su se u području karlice, gdje se kost ''[[ilium]]'' bitno skratila i proširila kako bi [[težište]] tijela, pri hodanju različite brzine, bilo stabilno. Ovo skraćenje se razvilo kao prilagodba dvonožnom hodu, a proširenje karličnog otvora je olakšavalo [[porod]], tj. podržavalo rađanje potomaka sa većom glavom (i zapreminom mozga). Porod je kod anatomski današnjih ljudi postao teži u odnosu na ostale primate. [[Bedrena kost]] se razvila tako da se premjestila pod povoljniji (okomitiji) ugao u odnosu na zdjelicu, kako bi se težište tijela približilo [[Geometrija|geometrijskom]] središtu tijela. [[Koljeno|Koljena]] i [[kuk]]ovi su ojačali kako bi mogli podnijeti rastuću težinu [[trup]]a, a [[kičma]] je poprimila oblik iz lučnog (C) u sigmoidni (dvostruko S), ostvarujući efikasniju [[amortizacija|amortizaciju]] pri hodanju, trčanju i skakanju. Sistemu amortizacije se priključuje i oblik stopala, koji u uspravnom mirovanju omogućuje raspored opteraćenja na tri njegove glavne tačke (jedna na peti i po jedna u korijenu palca i malog prsta); četvrta se uključuje kao oslonac pri kretanju. Slabinski su [[pršljen]]ovi postali kraći i širi. Došlo je i do promjena u gležnjevima i [[Stopalo|stopalu]]; nožni se [[palac]] izravnao s ostalim [[prst]]ima tako da ne smeta pri hodanju. Gornji su se udovi skratili u odnosu na donje olakšavši na taj način trčanje. Dok je kod ostalih [[veliki majmuni|velikih majmuna]] najduža [[kost]] ''[[humerus]]'' ([[nadlaktica]]), kod čovjeka je to ''[[femur]]'' (natkoljenica). O tome kako i zašto je dvonoštvo evoluiralo kod ljudskih predaka, postoji najmanje dvanaest različitih hipoteza. Poznato je da se ono pojavilo prije povećanja zapremine ljudskog mozga ili izrade kamenih alata.<ref>Lovejoy C. O. (1988): Evolution of Human walking. Scientific American, 259 (5): 82–89.</ref</ref> Bipedalne specijalizacije su uočene kod [[fosil]]nih predstavnika roda ''[[Australopithecus]]'', prije 4,2-3,9 miliona godina.<ref>McHenry H. M. (2009): Evolution: The first four billion years, chapter: Human Evolution, in: Ruse M, Travis J. The Belknap Press of Harvard University, Cambridge, Massachusetts, {{ISBN|978-0-674-03175-3}}.</ref> Evolucija bipedalizma je praćena značajnim korelativnim promjenama u kičmenom stubu, uključujući i uspravno kretanje naprijed, položaj velikog moždano-moždinskog spoja (''foramen magnum''), odnosno zgloba [[glava]] – [[kičma]], gdje se [[lobanja]] oslanja na stub koji omogućava dvonožno kretanje. Nedavni dokazi u vezi spolnog dimorfizma savremenog čovjeka u lumbalnom području [[kičma|kičme]] viđeni su kod predmodernih [[primat]]a kao što su bili pripadnici vrste '' [[Australopithecus africanus]]''. Ovaj dimorfizam je shvaćen kao evolucijsko prilagođavanje žena da, u [[trudnoća|trudnoći]], bolje podnose lumbalna opterećenja, što je prilagođavanje koje nije potrebno ne-dvonožnim primatima. Prilagođavanje na dvonoštvo dovodi do manje stabilnosti ramena, što je omogućilo ramenima i udovima da ostvare veću međusobnu nezavisnost i raznovrsna opterećenja. Osim promjene u stabilnosti ramena, promjena kretanja povećava potrebu za njihovom većom upotrebom, što podržava napredovanje evolucije dvonoštva. Različite hipoteze nisu nužno međusobno isključive, jer je niz selektivnih snaga zasigurno djelovalo zajedno da bi dovelo do ljudskog dvonoštva. Važno je uočiti razliku između prilagođavanja samo na dvonoštvo i prilagođavanje pri trčanju, koje se kasnije postepeno razvijalo. Mogući razlozi za evoluciju ljudskog dvonoštva su: oslobađanje ruku za korištenje alata i plodonošenje, [[seksualni dimorfizam]] u prikupljanju hrane, promjene u [[Klima|klimi]] i staništu (iz [[džungla|džungle]] u [[savana|savanu]]), što je podrazumijevalo podizanje vidnog polja i položaja [[oko|očiju]], te potrebu da se smanji količina [[Koža|kože]] koja je izložena tropskom suncu. ====Teorija prelaska u savanu==== Prema '''teoriji prelaska u savanu''', [[hominini]] su sišli s drveća i prilagodili se na život u savanama, što je snažno putem [[selekcija|prirodnog odabira]] davalo prednost uspravnom hodu na dvije noge (zbog bolje preglednosti terena). Teorija ukazuje na to, da su rani hominidi bili evolucijski „primorani“ da se prilagode dvonožnom kretanju po otvorenim savanama nakon što su napustili drveće. Ova teorija je usko vezana za [[Hipoteza|hipotezu]] o hodanju na koljenima, po kojoj su ljudski preci koristili četveronožno kretanje u savanama, o čemu svjedoči i morfološke karakteristike prednjih udova ''[[Australopithecus anamensis]]'' i ''[[Australopithecus afarensis]]'', te da je manje neizvjesno pretpostaviti da se koljenski hod razvio dva puta u rodovima ''Pan'' i ''Gorilla''. Za razliku od njih, kod [[čimpanze|čimpanzi]] i gorila došlo je do razvoja [[Sinapomorfija|sinapomorfije]], prije nego što je nestala kod australopiteka, u rodu ''Australopithecus''. Evolucija uspravnog držanje bila je vrlo korisna za život u savani, jer omogućava pogled preko visoke trave, kako bi se uočili [[predacija|grabežljivci]] ili omogućio uspješniji [[lov]] prikradanjem i puzanjem prema plijenu po [[tlo|tlu]]. U stvari, hipoteza o "pulsiranju" prometa materija ([[metabolizam|metabolizma]]) podržava osnove teorije savane. Time se objašnjava suženje pošumljene površine zbog [[Globalno zatopljenje|globalnog zagrijavanja]] i [[Globalno zahlađenje|hlađenja]], koji prisiljavaju životinje na izlazak na otvorene travnjake. To iziskuje potrebu hominida da steknu vještinu dvonoštva (Elizabeth Vrba).<ref>[http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc "Sunset on the savanna"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928010036/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc |date=28 Septembar 2017 }}, ''Discover'', 1996</ref> Umjesto toga, postojeće homininske [[Preadaptacija|preadaptacije]] na dvonožnost su se mogle potpunije usavršiti u savanama. Fosilni zapis pokazuje da su početkom upotrebe dvonožnosti hominini još uvijek bili prilagođeni i za penjanje po stablima, čak i u vrijeme kada su imali uspravan hod. Moguće je da je dvonoštvo evoluirao još na drveću, a kasnije se primijenilo u savanama, kao ranije degenerirana (''vestigijalna'') [[osobina]]. Ljudi i orangutani su i jedinstveni po dvonožnim reaktivnim adaptacijama, kad se penju na tanke grane, u kojima su povećanje kuka i koljena, proširenje u odnosu na promjer grane, što može povećati raspon izvora [[hrana|hrane]] i drveća, a može se pripisati uporednoj evoluciji dvonoštva razvijanog u istom (šumskom) okruženju. Činjenica da su homininski fosili obično nađeni u stepskim sredinama, dovela je do toga da antropolozi vjeruju da su hominini živjeli, spavali i hodali uspravno, te umirali samo u tim sredinama, jer njihovi fosili nisu pronađeni u šumovitim područjima. Međutim, fosilizacija je rijetka pojava, pa ovo može biti umjesno samo ako bi organizam koji umire ostao fosiliziran da ga neko nađe kasnije, što je također rijetka pojava. Činjenica da ti fosili nisu pronađeni u šumama, ne može biti argument za zaključak da nijedan hominin nije nikada umro i u takvim područjima. Ovakvi pogledi su odložili prihvaćanje teorije savane više od stotinu godina.<ref>Shreeve J. (1006): [http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc "Sunset on the savanna"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928010036/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc |date=28 Septembar 2017 }}, Discover.</ref> Neki od nađenih fosila su zapravo pokazali i dalje prisustvo prilagođavanja za sličan način života na drvetu. Na primjer, [[Lucy (Australopithecus)|Lucy]], poznati '' [[Australopithecus afarensis]] '', nađen u Hadaru ([[Etiopija]]), koji su eventualno bili vezani za šumu u vrijeme Lucyne smrti, imali su zakrivljene prste koji bi joj dali sposobnost hvatanja za grane drveća, ali je hodala dvonožno. Skoro potpuno sačuvani kostur [[Australopithecus africanus]]a poznatijeg pod nadimkom "[[Little Foot]], ukazuje da se ovaj hominid bavio prikupljanjem biljaka. Kosti stopala, te posjedovanje divergentnog palca, kao i snažnog gležnja omogućavalo mu je da hoda uspravno. Proučavanjem [[kost]]iju stopala kod "Little Foot", (Australopithecus africanus), može se doći do zaključka da je imao kretanje poput majmuna, de se možda kretao po granama na drveću, a bio je dvonožac. Ostaci [[polen]]a koji su nađenu u tlu na lokacijama u kojima su pronađeni ovi fosili, ukazuju da je ovo područje bilo pokriveno gustom [[vegetacija|vegetacijom]] i tek nedavno postalo sušna [[pustinja]], kao što je sada. ====Hipoteza efikasnosti putovanja==== Jedno od alternativnih objašnjenja je i to da je mješavina savana i razbacanih šuma povećala potrebu za najprije kraćim, a zatim i sve dužim premještanjima (putovanjima) po tlu proto-ljudi, između grupa drveća. Dvonoštvo je ponudilo veću efikasnost pri zajedničkom putovanju i na duge udaljenosti, nego što im to može ponuditi četveronoštvo. U jednom eksperimentu pri praćenju metabolizma kod čimpanzi preko potrošnje [[kisik]]a, utvrđeno je da bi potrošnja energije pri četveronožnom i dvonožnom hodanju bila vrlo slična. To znači da ovaj prijelaz kod ranih majmunolikih predaka ne bi bio toliko težak niti energijski zahtjevan. ====Hipoteza o položaju pri hranjenju==== Ova hipoteza je nedavno podržana na univerzitetu u američkoj saveznoj državi [[Indiana|Indijani]] (Indiana University), gdje se tvrdi da su [[čimpanze]] dvonožne samo kada jedu. Dok su (četveronožno) bili na zemlji, oni nisu mogli doći do voća koje visi na niskom drveću i dok je je ono tamo, dok je dvonoštvo korišteno za dohvatanje nadzemnih grana. Ovi dvonožni pokreti možda su se razvili u redovne navike, jer su bili toliko pogodni u pribavljanju hrane. Ova hipoteza je upoređena i sa pokretima uspravnog vješanja [[čimpanze|čimpanzi]], što je efikasno prilikom prikupljanja hrane. Kada se prouči [[anatomija]] fosilnih ostataka ''[[Australopithecus afarensis]]'', uočavaju se vrlo slične karakteristike ruke i ramena kod čimpanzi. To ukazuje na prednje udove koji su se koristili za vješanje na grane drveća. Također, kukovi i zadnji udovi kod ''[[Australopithecus]]'' vrlo jasno ukazuju na dvonoštvo, ali ovi fosili ukazuju i na vrlo neefikasne lokomotorne pokrete, u poređenju sa ljudskim. Zato se tvrdi da se dvonoštvo razvijalo više kao prizemni položaj za hranjenje nego kao stav za hodanje. Također je zabilježeno da je u više od 75% slučajeva kod [[orangutani|orangutana]], pri kretanju za stabilizaciju su bili korišteni prednji udovi za njihanje po tanjim granama. Pretpostavlja se da je povećana razrijeđenost šuma (gdje su živjeli ''Australopithecus afarensis'', kao i drugi preci savremenih ljudi i drugi majmuni) mogla doprinijeti ovom razvoju dvonoštva kao evolucijskog odgovora na smanjenje gustine šumskog pokrova. Ovi nalazi mogli bi također rasvijetliti nekoliko neslaganja u anatomiji Australopithecus afarensis vezano za skočni zglob, što im je omogućavalo visoku fleksibilnost prednjih udova pri "ljuljanju" kao i neki drugi detalji. Ideja da je dvonoštvo počelo od kretanja na drveću objašnjava kako je povećana fleksibilnost zgloba, kao i dugih udova koji su se koristili prilikom pridržavanja za grane. ====Model rezerviranja==== Teorija o porijeklu dvonožnog ponašanja poznata kao "muško rezerviranje" bila je predstavljena od strane [[Antropologija|antropologa]] Owena Lovejoya.<ref>Douglas T. P., Feinman G. M. (2003): Images of the past, 5th edition. McGraw Hill, Boston, {{ISBN|978-0-07-340520-9}}.</ref> U njoj on je iznio da je [[evolucija]] dvonoštva bila vezana za [[poligamija|monogamiju]]. Suočeni sa dugim intervalima rađanja i niskom stopom [[reprodukcija|reprodukcije]], koja je tipična za [[veliki majmuni|velike majmune]], početkom [[hominid]]ne faze monogamija se češće javlja kod dugoročnije vezanih reprodukcijskih partnera. To je omogućilo povećanje roditeljske brige usmjerene ka podizanju potomstva. Tada počinje porodična podjela rada u kojoj mužjaci pribavljaju hranu sa širih područja, a ženke samo oko obitavališta, čuvajući mlade, što povećava stopu preživljavanja potomstva. Tako je smanjena i potreba da ženke napuštaju mlade zbog parenja, jer u obitavalište obično nosi mlade ikad je u potrazi za hranom. Ovaj model je naročito podržan kod smanjenja ("feminizacije") malih očnjaka i kod ranih hominida, kao što su ''Sahelanthropus'' .<ref>http://www.nature.com/nature: 6894.</ref> i ''Ardipithecus ramidus'', koji zajedno sa malom veličinom tijela, uz dimorfizam u '' Ardipithecus '' i '' Australopithecus '', dovodi do smanjenja međumužjačkog antagonističkog ponašanja kod ranih hominida. Osim toga, ovaj teorijski model podržava i prisustvo niza današnjih ljudskih osobina povezanih sa skrivenom [[Ovulacija|ovulacijom]] (trajno uvećane grudi, nedostatak seksualnog bubrenja) i niske konkurencije sperme (testisi umjerene veličine, mali volumen [[spermatozoid]]a, ) koji ne podržava nedavna prilagođavanja na [[poliginija|poliginijski]] reproduktivni sistem. Međutim, ovaj model je izazvao i određene protivrječnosti. Među najčešće monogamnim [[primat]]ima, mužjaci i ženke su otprilike iste veličine. [[Seksualni dimorfizam]] je minimalan, a druga istraživanja su sugerirala da su mužjaci [[Australopithecus afarensis]] bili gotovo dvostruko teži od ženki. Međutim, teorijski model Owena Lovejoya pretpostavlja da veći mužjaci moraju braniti [[harem]] i teritoriju rezervnih ženki (da se izbjegne konkurencija sa ženkama za prirodne resurse koje je mogla doseći sama). To daje prednost povećanju veličine muškog tijela da se ograniči rizik od grabežljivaca. Osim toga, razvojem dvonožnosti, specijalizirane noge bi spriječile majku za pogodno držanje bebe, ometajući slobodu majke, a učinile bi potomstvo zavisnijim o prikupljenoj hrani ostalih članova grupe. Današnji [[monogamija|monogamni]] [[primat]]i kao što su [[giboni]] imaju tendenciju ka ispoljavanju [[teritorijalnost]]i, a [[fosil]]ni dokazi ukazuju na to da su ''[[Australopithecus afarensis]]'' živjeli u velikim grupama. Međutim, dok giboni i [[hominidi]] imaju smanjene očnjake i [[seksualni dimorfizam]], a ženke gibona povećanu (mišićavost) očnjaka, to im je omogućavalo aktivno učestvovanje u odbrani doma i teritorije. Umjesto toga, smanjenje muških očnjaka hominida je u skladu sa smanjenjemm međumuške agresivnosti u grupi današnjih [[primat]]a. ====Model ranog dvonoštva hominina ==== Nedavna proučavanja 4,4 miliona godina starih skeleta načaza '' [[Ardipithecus ramidus]] '' ukazuju na dvonoštvo. Moguće je da je dvonoštvo kod hominina evoluiralo vrlo rano, a smanjenje veličine kod čimpanzi i gorila desilo se kada su postali više specijalizirani na njihov način života. Prema [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], u knjizi "[[Priča predaka]]" (The Ancestor's Tale), čimpanze i bonoboi potiču od gracilnih australopiteka ( '' [[Australopithecus]] ''), dok su [[gorile]] potomci roda ''[[Paranthropus]]''. Ovi majmuni su možda nekada bili i dvonožni, ali kasnije su izgubili tu sposobnost kada su bili prisiljeni vratiti se u šumska staništa, po svoj prilici od strane onih koji su na kraju postali australopitecine. Rani [[hominini]], kao što su '' [[Ardipithecus ramidus]] '', možda su bili dvonošci na drveću, koji su se kasnije samostalno razvili prema koljenskom hodanju [[čimpanze|čimpanzi]] i [[gorile|gorila]]. Također se sugerira da je jedan od uzroka izumiranja [[Neandertalac|Neandertalca]] bio manje efikasno trčanje. ====Model upozorenja (aposemije)==== Profesor [[Joseph Jordan]] sa Univerziteta u [[Melbourn]]u, je 2011. godine pretpostavio da je dvonoštvo bio jedan od glavnih elemenata opće strategije odbrane ranih hominida. Ovu pretpostavku je zasnovao na [[aposemija|aposemiji]], tj. pokazivanju pupozorenja i zastrašivanja potencijalnih grabežljivaca i konkurenata s pretjeranim vizualnim i audio signalima. Prema ovom modelu, hominidi su pokušavali da ostaneu vidljivi i glasni sve moguće vrijeme. Razvoj nekoliko [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] obilježja i ponašanja je usmjeren ka postizanju tog cilja: uspravno dvonožno držanje, duže noge, duga čvrsto uvijena kosa na vrhu glave, obojeno tijelo, prijeteći usklađeni pokreti tijela, glasno i preglasno ritmičko oglašavanje, bubnjanje po vanjskim subjektima. Sporo kretanje i jaki mirisi (karakteristični za hominide, uključujući i ljude) su drugi oblici ispoljavanja aposemije kod vrste koje reklamiraju svoju „neisplativost“, odnosno i rizik za potencijalne grabežljivce. ====Ostali modeli ponašanja==== Postoji niz ideja koje poboljšavaju određenu promjenu u [[ponašanje|ponašanju]] kao ključnog pokretača evolucije hominidnog dvonoštva. Na primjer, prvo Wescott 1967., a kasnije Jablonski i Chaplin 1993. ukazuju na to da bi ispoljavanje dvonožne prijetnje okolini moglo biti prijelazno ponašanje, koje je dovelo do toga da neke grupe [[majmun]]a počinju češće usvajati dvonožni položaj. Ostali (npr., Dart 1925.) su ponudili ideju da je glavni pokretač dvonoštva potreba za većom budnšću protiv grabežljivaca, što bi pružilo početnu [[motiv]]aciju. Dawkins je 2004. godine tvrdio da je to moglo početi kao neka vrsta mode koja je bila oponašana, a zatim je učestalo putem seksualnogodabira. Tanner je sugerirao da je vidljivost muškog falusa mogao biti početni poticaj, kao i povećanje seksualne signalizacije u uspravnom položaju ženki. ====Model termoregulacije==== Model po kojem termoregulacija objašnjava porijeklo dvonoštva je jedna od najjednostavnijih teorija do sada koja je unaprijeđena i koja ima održiva objašnjenja. Peter Wheeler, profesor [[evolucija|evolucijske biologije]], predlažio je da dvonoštvo povećava izloženost tjelesne površine, ako je više iznad tla, što dovodi do smanjenja primanja topline i pomaže njenom otpuštanju. Kada je [[hominidi|hominid]] više iznad tla, [[organizam]] ima povoljniji pristup brzini vjetra i temperaturi. U doba povećane vrućine, bolje izlaganje strujanju vjetra [[Konvekcija|konvekcijom]], daje efikasnije rezultate u gubljenju viška toplote, što je udobnije za [[organizam]]. Također, on objašnjava i da vertikalni položaj minimizira direktno izlaganje [[Sunce|suncu]], dok četveronoštvo razotkriva više tijela za direktnu izloženost. Proučavanje i predstavljanje ove teorijekod vrste ''Ardipithecus'' otkrivaju da ovu hipotezu treba mijenjati. Tu se treba uzeti u obzir da okolno drveće i šumovita područja uslovljavaju [[adaptacija|preadaptacije]] za dvonožni hod već u ranoj fazi [[hominidi|hominida]], što je dalje usavršavano pod pritiskom [[selekcija|prirodne selekcije]]. To dozvoljava efikasnije iskorištavanje toplijih uslova [[ekološka niša|ekološke niše]], nego toplijih uslova kod hipotetičkih podsticaja inicijalnog dvonoštva. ==== Modeli nošenja==== [[Charles Darwin]] je 1871. godine napisao da "čovjek nije mogao postići svoj prisutni dominantan položaj u svijetu bez upotrebe ruku, koje su tako izvrsno prilagođene činu poslušnosti njegove volje." Nakon toga, mnogi modeli porijekla dvonožnog kretanje zasnivaju se na ovoj liniji razmišljanja. Gordon Hewes je 1961. godine predložio da se ovom modelu doda i nabavka mesa "sa značajne udaljenosti", što je bio ključni činilac. Isaac 1978. godine i Sinclair 1986. godine su ponudili izmjene ove ideje, što je učinio Lovejoy 1981. godine sa svojim već opisanim ''modelom rezerviranja''. Drugi su poput Nancy Tannera 1981. godine predložili da je nošenje beba bilo ključno, dok su drugi predložili da je ka promjenama vodila upotreba kamenog oruđa i oružja. Ova teorija o upotrebi kamena je teško održiva, jer iako su drevni ljudi poznavali lov, otkriće [[alat]]a nije datirano u hiljadama godina nakon porijekla dvonoštva. To ga vremenski čini manje vjerovatnim, ali je bio pokretačka snaga evolucije.<ref>Tanner N. [http://catalogue.nla.gov.au/Record/1425592 On Becoming Human] Cambridge: Cambridge University Press, 1981</ref> ====Modeli gaza==== Zapažanje da veliki primati, uključujući posebno [[veliki majmuni|velike majmune]], koji se na kopnu uglavnom kreću četveronoške, imaju tendencju da pređu na dvonožno kretanje u dubokoj vodi (do pojasa), dovelo je do ideje da je porijeklo ljudskog dvonoštva možda pod utjecajem obalnog okruženja. Ovoj ideji sa oznakom ''hipoteza gaženja'' data je pažnja nekoliko decenija nakon što je spisateljka [[Elaine Morgan]], kao dio hipoteze vodenog majmuna, koja također podrazumijeva plivanje, ronjenje i vodene izvore hrane, izvršila snažan utjecaj na mnoge da razmotre izvjesne aspekte ljudske evolucije, uključujući i dvonoštvo. Ova hipoteza nije prihvaćena od kompetentnih autora ili se ne smatra ozbiljnom unutar antropološke naučne zajednice. Drugi, međutim, navode dvonoštvo u vezu sa mnoštvom drugih povezanih [[adaptacija]] koje su jedinstvene među [[primat]]ima, uključujući voljnu kontrolu disanja, ćelavost, potkožno masno tkivo i nekoliko drugih osobina koje je teško objasniti iz ugla više ustaljenih teorija.<ref>[http://books.google.com/books?doi=r_Wit4KYSmMC&pg=PA57 57–59]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=0Zim5e65ij4C&pg=PA64 64.]</ref><ref>Bridgeman B. (2003): Psychology & evolution: the origins of mind. SAGE Publications, {{ISBN|0-7619-2479-5}}.</ref> Preostale teorije ove vrste ukazuju na iskorištavanje vodenih izvora hrane (pružanje osnovnih hranljivih tvari za evoluciju ljudskog mozga ili da su možda vršeni [[selekcijski pritisak|evolucijski pritisci]] na ljudske pretke u cilju prilagođavanja koja su kasnije pomogla razvoju ka punoj upotrebi dvonoštva. Također se mislilo da se, u skladu sa potrebama pribavljanja izvora hrane iz vodenih resursa, kod ranih hominida razvila zavisnost od dvonoštva i omogućilo širenje duž [[More|mora]] i rijeka.<ref>[http://books.google.com/books?id=kKNpHN3dDaUC&pg=PA259 259]</ref> ==Evolucijske tendencije u razvoju mozga == {{glavni|mozak}} *''Australopithecus'' je imao kapacitet [[lobanja|lobanje]] od oko 500&nbsp;cm³, koji je u procesu [[Antropogeneza|antropogeneze]] postepeno udvostručen (1000&nbsp;cm³ ''Homo antecessor'', pa utrostručen ma 1500&nbsp;cm³ (''Homo neanderthalensis'' ) da bi kod savremenog čovjeka dosegao raspon varijacije od 1200 do 1850&nbsp;cm³, izuzetno i do 2000&nbsp;cm³. Nastavak u [[evolucija|evoluciji]] veličine ljudskog [[mozak|mozga]] praktično je zastao na nivou neandertalca (prije oko 100 hiljada godina). O pravim uzrocima te pojave još uvijek nema općeprihvaćenog stava, pa se ona objašnjava različitom argumentacijom i iz veoma raznorodnih uglova gledanja. Tokom evolucije, promjer karličnog otvora se javio kao jedan od najbitnijih ograničavajućih faktora za rađanje potomaka sa većim kranijskim kapacitetom. Nesumnjivo je, međutim, da se suština ovog fenomena nalazi u prestanku [[selekcija|selekcijskog]] favoriziranja povećane zapremine mozga. Smatra se da su evolucijska rješenja ovog problema mogla ići u tri osnovna pravca: *(1) povećanju karličnog otvora, *(2) skraćenju perioda trudnoće i *(3) produženju rasta mozga u postnatalnom periodu. Takve evolucijske tendencije do sada nisu registrirane. Ukratko, [[selekcija|prirodnim odabiranjem]] nije ostvareno relativno povećanje reproduktivnosti [[genotip]]ova koji su bili nositelji takvih promjena. Ako se čak i zanemari činjenica da u današnjoj [[čovjek|ljudskoj]] [[populacija|populaciji]] (unutar normalne varijacije (1000–2000&nbsp;cm<sup>3</sup>) nije zapažena značajnija pozitivna povezanost između zapremine i funkcionalnih potencijala mozga, problem evolucije veličine mozga i dalje ostaje veoma složen i još uvijek nedovoljno jasan. Dosta uvjerljivim činjenicama u toj oblasti raspolažu pristalice pretpostavki o ugroženoj mogućnosti fizičke zaštite mozga. Nepobitno je, naime, da je kranijski kapacitet tokom evolucije između ostalog, rastao i zahvaljujući smanjenju [[lobanja|lobanjskog]] grebena, [[mišić]]nih hvatišta i debljine [[kost]]iju lobanjskog krova. Kada je riječ o debljini lobanjskog krova i njegovoj zaštitnoj funkciji, taj proces je u određenom stanju neminovno, relativno oštrom [[selekcija|selekcijom]], morao biti zaustavljen. One teorije koje uvjeravaju da je i ovaj problem imao racionalna evolucijska rješenja, među mogućim neposrednim uzrocima zastoja u razvoju veličine mozga najčešće pominju: *(1) postepeno povećanje osnovne evolucijske jedinice ([[populacija|populacije]]) i *(2) raspodjelu efekta sposobnosti nadmoćnih jedinki na većinu pripadnika matične grupe. Drugim riječima, notorna je činjenica da u većoj grupi [[adaptacija|adaptivno]] vrijednije [[jedinka|jedinke]] (i [[mutacija|mutacije]]) ostvaruju relativno manje učešće u [[gen]]skom fondu narednih pokoljenja nego što je to slučaj u malim populacijama. U takvim uslovima su u velikim populacijama, u neku ruku, selektivno zaštićeniji prosječno prilagođeni [[genotip]]ovi. Istovrerneno, zahvaljujući fenomenu općeg nasljeđivanja kulturnih dostignuća u dosadašnjim pravcimaa razvoja [[sociologija|socijalne]] strukture, u ljudskim populacijama svi pripadnici jedne zajednice potencijalno imaju koristi od nadmoćnijih jedinki. Van sumnje je činjenica da, pri jednakoj reprodukciji pojedinih [[genotip]]ova, u populaciji se ne može evolucijski programirati ni jedna adaptivna prednost, bez obzira na stepen [[heritabilnost]]i i nivoa lične nadmoćnosti. U novije vrijeme, posebnu pažnju naučnih krugova privlači ubrzavanje individualnog rasta i razvoja, koja je zabilježena u mnogim dijelovma svijeta. U vezi s tim, ozbiljno se postavlja pitanje da li će vrijeme dostizanja [[spol]]ne zrelosti dječaka i djevojčica i dalje skraćivati [[fiziologija|fiziološko]] djetinjstvo i da li će [[čovjek]] budućnosti biti orijaške visine. U tom kontekstu je teško predviđati evolucijske tendencije u promjenama količine [[mozak|moždane]] mase. Među najbitnijim faktorima evolucijskog rasta ljudskog mozga bile su međupovezane promjene koje je donio uspravni dvonožni način kretanja. Budući da su imale prednost kroz prirodni odabir, uporedne [[fiziologija|funkcionalno]]-[[anatomija|anatomske]] promjene progresivno utiču i na mijenjanje odgovarajuáih osobina mozga. Te promjene se u početku tiču kvantiteta, koji postepeno prelazi u najbitnije kvalitativne evolucijske novosti hominidne razvojne linije. U novoj sredini, [[mozak]] se oslobađa voljne funkcije održavanja ravnoteže (koja je na drveću bila neophodna) i ono postaje automatsko. Promjene u značaju [[čulo|čula]] (posebno [[miris]]a i [[vid]]a) se odražavaju i u odgovarajućim izmjenama senzornih oblasti mozga, a porast manipulativnih (radnih) sposobnosti [[selekcija|selektivno]] utiče na adekvatne promjene i u motornim centrima. Premještanjem [[zglob]]a [[glava]] - [[kičma]] prema sredini [[lobanja|lobanjskog]] dna, postepeno se ostvaruju uslovi za ubrzani razvoj visine lobanje, odnosno zapremine mozga. Tome također doprinosi i izmjena po1ožaja i funkcije vratnih [[mišić]]a, načina ishrane itd. Tako muskulatura, koja četvoronožnim primatima s1uži za održavanje karakterističnog po1ožaja glave, kod hominida mijenja po1ožaj i gubi taj značaj, pa se smanjuju i koštani grebeni i hvatišta mišića glave. Izmijenjen način ishrane usmjerava selekciju ka smanjenju njuške, [[donja vilica|vilice]], [[zub]]ala, tj. povećanju visine [[lice (anatomija)|lica]] itd. Proizvodnja oruđa za rad (prvi put kod habilina), omogućuje uspješniji lov, čime se ostvaruju uslovi za prelazak sa biljne na mesnu ishranu. [[Protein|Bjelančevinska]] (mesna) [[hrana]] je energetski bogatija pa, umjesto stalnog traganja za hranom, ljudskim precima ostaje vremena i za druge aktivnosti. To omogućava intenzivnije funkcioniranje mozga kao relativno najvećeg potrošača [[energija|energije]] u ljudskom [[organizam|organizmu]]. Govoreći o značaju te pojave mnogi se slažu da [[evolucija]] [[primat]]a, bez toga, vjerovatno uopće ne bi ni pošia putem očovječavanja. U najgrubljim crtama, opće tendencije u evoluciji [[morfologija|morfoloških]] (i [[fiziologija|funkcionalnih]]) posebnosti mozga [[primat]]a (u odnosu na ostale [[sisar]]e) mogu se svesti u nekoliko osnovnih pravaca. *(1) Progresija povećanja dimenzija prednjeg mozga, posebno neopalijuma (plašta ili moždane kore) postepeno raste, tako da kod čovjeka kora natkriljuje, ne samo osnovu prednjeg mozga, nego i sve ostale moždane dijelove. Cerebralni korteks postaje sve složeniji asocijacijski i koordinacijski aparat i središte viših nervnih funkcija. *(2) Postepeno raste stepen izbrazdanosti moždane kore, pa su kod (savremenog) čovjeka oko dvije trećine njene površine uvučene u sistem tih nabora. Nekoliko glavnih brazda - [[Silvijeva brazda|Silvijeva]], [[Ronaldova brazda]], marginalna, parijeto-okcipitalna (uspravna spoljašnja) i mamuzasta brazda - dijele obje hemisfere na po četiri velika režnja: čeoni (frontalni), tjemeni (parijetalni), potiljačni (okcipitalni) i sljepoočni (temporalni), te po dva režnja: ostrvca (''insula'') i žuljevito (kalozno) tijelo. Lijeva i desna hemisfera su povezane međusfernim formacijama: žu1jevito tijelo, forniksni trougao i prednje komisure. *(3) Širenje [[potiljačni režanj|potiljačnog lobusa]] također napreduje, pa se on sve više pomjera unazad, a od ostale moždane mase dijeli ga postkalkarina brazda. On poprima funkciju vizuelne interpretacije asocijacija. *(4) [[Morfologija|Morfološka]] (i funkcionalna) elaboracija predcentralnog korteksa progresivno napreduje; frontalni lobus kontrolira muskulaturu i vokalne motorne funkcije, odnosno postaje sve značajniji asocijacijski centar. *(5) Elaboracija sljepoočnog lobusa (posebno kod viših [[primat]]a) je usmjerena ka funkcionalnom usavršavanju diferencijacije zvuka, u funkciji vokalne komunikacije. *(6) U procesu evolucijskog us1ožnjavanja funkcionalnih mogućosti mozga, kod primata je posebno znaćajna elaboracija [[mali mozak|maloga mozga]] (''cerebellum'') i njegovih funkcionalnih veza sa motornim područjem moždane kore. *(7) U vezi sa općim pravcima evolucije adaptivnog tipa, tokom evolucije [[primat]]a (posebno hominida) dolazi do ograničenja olfaktornog nervnog kompleksa (što vodi ka slabljenju funkcionalnih mogućnosti i uloge čula mirisa). Progresivni rast zapremine mozga je jedno od najvećih i najznačajnijih obilježja procesa antropogeneze. Kod savremenih čovjekolikih majmuna ona iznosi oko 450&nbsp;cm<sup>3</sup>; kod australopiteka je bila oko 500&nbsp;cm<sup>3</sup>, kod ''Homo habilis'' oko 600&nbsp;cm<sup>3</sup>, u skupini ''Homo erectus'' - oko 1.000&nbsp;cm<sup>3</sup>, kod neandertalca, kromanjonca i današnjeg čovjeka je obično od 1.400 do 1.600. Na osnovu toga, moguće je zakčjučiti da se u proteklih milion godina zapremina mozga [[hominidi|hominida]] povećala za oko 1.000&nbsp;cm<sup>3</sup>. Smatra se da je povećanje te zapremine praktično stalo na razini neandertalca. Kod svih vrsta roda ''Homo'', osobito vrste ''Homo sapiens'' razvio se [[mozak]] puno veće zapremine nego kod ostalih primata. Prosječna zapremina mozga kod današnjeg čovjeka je oko 1330&nbsp;cm<sup>3</sup>, što je više nego dvostruko više u odnosu na mozak [[čimpanze|čimpanzi]] i [[gorile|gorila]]. Razvoj zapremine mozga ili [[encefalizacija]] započela je pojavom prvih pripadnika roda ''[[Homo]]'' ([[vrsta]] ''[[Homo habilis]]''), koji je sa zapreminom jedva nešto većom od 600&nbsp;cm<sup>3</sup> bio sličan današnjim čimpanzama. Veliku zapreminu mozga, oko 1200–900&nbsp;cm<sup>3</sup>, dosegao je [[neandertalac]], što se uklapa u odgovarajući raspon varijacije kod savremenog čovjeka: 1000–2000&nbsp;cm<sup>3</sup> Postoje bitne razlike u strukturi i načinu razvoja ljudskog mozga u odnosu na ostale majmune, ne samo u dimenzijama. Poseban slijed razvoja ljudskog mozga omogućavaju duga razdoblja učenja tokom djetinjstva i učenja govora i jezika. Povećanje zapremine mozga nije proporcionlno obuhvatilo sve dijelove mozga. [[Sljepoočni režanj]] (''lobus temporalis'') se izuzetno povećao, budući da se u njemu nalaze centri za kontrolu govora, a isto tako se razvio i [[predfrontalni režanj]] koji kontrolira složene procese odlučivanja i društveno ponašanje. Encefalizaciju je omogućila promjena načina ishrane, koja je obilježena konzumiranjem povećane količina mesne hrane, osobito nakon otkrića vatre i pojave kuhanja namirnica. Pretpostavlja se da je razvoj zapremine mozga bio potaknut i usložnjavanjem odnosa unutar porodice i pripadajuće zajednice, pa je razvoj inteligencije postao važan instrument rješavanja iskrslih problema i snalaženja u novonastalim okolnostima. ==Međuspolne razlike== Kod čovjeka, [[anatomija|anatomske]] razlike među [[spol]]ovima su manje u odnosu na ostale [[primat]]e. To je uočljivo po smanjenoj veličini [[očnjak]]a kod muškarca u odnosu na mužjake drugih primata, kao i u smanjenom [[kost|čeonom grebenu]] kod čovjeka i općem smanjenju [[tjelesna konstitucija|fizičke konstitucije]]. Osobito je upadljiva (i za hominizaciju značajna) i razlika u [[Fiziologija|fiziologiji]] ljudske spolnosti u odnosu na ostale primate, što se ogleda u pojavi tzv. skrivene [[Ovulacija|ovulacije]]. Čovjek je jedini predstavnik primata kod kojeg su žene plodne tokom cijele godine, a kod kojih se ne opažaju osobeni znaci na tijelu tokom plodnih dana kao što su nabreknuća ili drugog transparentnog ispoljavanja genitalija. Pored toga, kod čovjeka su prisutne i razlike u sekundarnim spolnim [[osobina|oznakama]], poput različitog rasporeda [[dlaka]]vosti i potkožne [[mast]]i i [[tjelesna konstitucija|fizičke konstitucije]] koja je oko 25% masivnija kod muškaraca u odnosu na žene. Progresivno smanjenje razlika među spolovima objašnjava se kao rastuća prilagodba tokom [[antropogeneza|antropogeneze]] potrebi jačeg vezanja parova i saradnji pri podizanju potomstva s dugim djetinjstvom. Tako prilagoeni parovi su imali veću [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]], tj. ugrađivali su relativno više genetičkog materijala u [[genski fond]] budućih generacija. ==Najraniji [[hominidi]]== ** ''[[Aegyptopithecus]]'' ** ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ** ''[[Orrorin tugenensis]]'' ** ''[[Ardipithecus kadabba]]'' ** ''[[Ardipithecus ramidus]]'' * Rod ''[[Australopitek|Australopithecus]]'' ** ''[[A. anamensis]]'' ** ''[[A. bahrelghazali]]'' ** ''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]'' ** ''[[Ausralopithecus africanus|A. africanus]]'' ** ''[[Australopithecus garhi|A. garhi]]'' * Rod ''[[Paranthropus]]'' ** ''P. aethiopicus'' ** ''P. boisei'' ** ''P. robustus'' == Rod ''Homo'' == {{Glavni|Homo (rod)}} Prema modernoj [[taksonomija|taksonomiji]], ''[[čovjek|Homo sapiens]]'' je jedina preživjela [[vrsta (biologija)|vrsta]] roda ''[[Homo (rod)|Homo]]''. Prema tome, trenutna proučavanja o porijeklu vrste ''Homo sapiens'' često ukazuju na nekadašnje postojanje drugih [[vrsta]] roda ''Homo'', koje su izumrle. Dok su neke od njih možda bile preci sapijensa, mnoge su vjerovatno bile bliski ljudski srodnici, koji su se vremenom odvojili od ljudske razvojne linije. Još uvijek nije postignuta saglasnost o tome koje od ovih grupa bi trebalo računati posebnim vrstama, a koje podvrstama drugih vrsta. Inače, [[latinski jezik|latinska]] riječ ''Homo'' označava "osobu" koja se prevodi kao "čovjek", riječ koja je historijski i kulturno uvriježena u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i [[spol]]ove: muškarce, žene, djecu, [[transseksualnost|transseksualne osobe]], itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi ''[[homo]]'' (slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom]], gdje se riječ ''man'' - doslovno "muškarac" često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljuskog bića, pa prema tome uključuje i spolove koji nisu muški (kao, naprimjer, žene). Rod ''Homo'' obuhvata slijedeće vrste. === ''Homo habilis'' === {{Glavni|Homo habilis}} ''Homo habilis'' (čovjek sposobni, vješti) je živio od prije oko 2,4-1.500.000 godina. '' H. habilis '', prva vrsta roda '' Homo'', evoluirao je u istočnoj i južnoj [[Afrika|Africi]] u kasnom [[pliocen]]u ili početkom [[pleistocen]]a, prije 2,5-2 milona godina, kada se udaljio od potporodice ''Australopithecinae''. Pripadnici vrste ''H. habilis'' (popularno nazvani habiline) imali su manje [[kutnjaka]] i veći [[mozak]] nego australopitecine. Obilježavajuća evolucijska novost mu je sposobnost izrade [[alat]]a od [[Kamen(geologija)|kamena]], a možda i životinjskih [[kost]]iju. To epohalno otkriće ga je i uvrstilo u pripadajući rod ''Homo'', odnosno porodicu ''Hominidae''.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/><ref>http://www.nature.com/nature/journal/v129/n3263/abs/129715a0.html</ref> Odavno je poznato da i neki drugi [[primat]]i, kao oruđe upotrebljavaju različita prirodna pomagala, ali čovjek i njegovi preci iz roda ''Homo'' su jedini u stanju da prave oruđa za proizvodnju oruđa u složenijim postupcim od instinktivnih i onih po modelu "pokušaj − greška" Pronalazač jednog od prvih poznatih hominida bio je [[Louis Leakey]]. === ''Homo erectus'' === {{Glavni|Homo erectus}} ''Homo erectus'' − čovjek uspravni − (uključujući i ''Homo ergaster'') živio od prije oko 1,8 miliona godina(ili od oko 1,25 miliona isključujući '' ergaster '') do oko 0.07 miliona godina. Nazvan je tako zato što prije njegovog otkrića nisu bili poznati pravi prvi dvonošci na [[hominidi|hominidnoj]] razvojnoj liniji (''Australopithecinae''). U ranom pleistocenu, (1,5-1 milion godina), u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]], po svoj prilici, ''Homo habilis'' je evoluirao u pravcu povećanje mozga i proizvodnje složenijeg kamenog alata; te razlike i drugi su već dovoljni za antropologe da se klasificira nova [[vrsta]] ''Homo erectus''. Međutim, najznačajnija evolucijska novost "uspravnog čovjeka" je "pripitomljavanje" vatre i otkriće prednosti koje ona donosi i otvara.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/> Poznati nalaz vrste ''Homo erectus'' je [[Pekinški čovjek]] (eng. ''Peking Man''), prvobitno označen kao ''Sinanthropus'' (kineski čovjek). Uz nagorjele kosti krupnijih i sitnih životinja u jednoj pećini na Zmajevom brdu u blizini [[Beijing]]a pronađeno je i mnoštvo savršenijih alatki, ostaci ugljena i pepela. Među nagorjelim kostima su bile i ljudske, po čemu mnogi zaključuju da je pekinški čovjek jeo pripadnike sopstvene vrste (''antropofagija''). Otkriće vatre je omogućilo širenje roda ''Homo'' na široka prostranstva hladnijih [[klima]]ta. Ostali nalazi fosila ''Homo erectus'' potiču iz ostatka [[Azija|Azije]] (posebno [[Indonezija|Indonezije]]), Afrike i [[Evropa|Evrope]]. Mnogi paleoantropolozi sada za sve neazijske oblike ove grupe koriste pojam ''Homo ergaster'', a ''Homo erectus'' se koristi samo za one fosile iz azijskog regiona, uz podudaranje određenih skeletnih i stomatoloških [[osobina|svojstava]], koja se neznatno razlikuju od onih kod ''Homo ergaster''. Glavna razlika se tiče upotrebe vatre i u vezi s tim, kuhanja mesa. === ''Homo ergaster'' === {{Glavni|Homo ergaster}} ''Homo ergaster'' je živio prije od oko 1,8 do oko 1.25 miliona godina. Za njega je također predložen naziv podvrste ''Homo erectus ergaster''. Takvi prijedlozi su i razumni sve dok se uz moguće nalaze afričkih predstavnika vrste ''Homo erectus'' ne otkriju i ostaci vatre ili naznake da im je bila poznata njena praktična upotreba. === ''Homo heidelbergensis'' === {{Glavni|Homo heilderbergensis}} Homo heilderbergensis (Heidelbergški čovjek) je živio od prije oko 800 hiljada do oko 300 hiljada godina. Za ovaj nalaz je također predloženo i naučno ime podvrste ''Homo sapiens heilderbergensis'' '' i ''Homo sapiens paleohungaricus''. === ''Homo sapiens idaltu'' === {{Glavni|Homo sapiens idaltu}} Homo sapiens idaltu je živio prije oko 160 hiljada godina (predložena podvrsta). Najstariji je poznati nalaz anatomski modernih ljudi. === ''Homo floresiensis'' === {{Glavni|Homo floresiensis}} ''Homo floresiensis'', koji je živeo od oko 12 hiljada (obznanjeno [[2004]]. u ''Science'' i ''Nature''), a čiji je nadimak ''[[Hobiti (Gospodar prstenova)|Hobit]]'' (po glavnom liku iz popularnog filma). Otkriven je na otoku Flores u [[Indokina|indokineskom]] dijelu [[Pacifik]]a. Mala veličine je vjerovatno rezultat pojave fenomena "otočne patuljavosti" (''Island dwarfing''). Zanimljivo je da su na njegovom matičnom otoku otkriveni i patuljasti fosili nekih danas krupnih životinja ([[slon]]ova i [[krokodili|krokodila]], npr.) ''Homo floresiensis'' je intrigantan po svojoj veličini i starosti, što jer je daleko najnovija [[vrsta]] roda ''[[Homo]]'', koja nije na direktnoj liniji evolucije modernog čovjeka. === ''Homo neanderthalensis'' i ''Denisovski čovjek''=== {{Glavni|Neandertalac}} {{Glavni|Denisovski čovjek}} ''Homo neanderthalensis'' je živio prije oko 250-30 hiljada godina. Također mu je predložen (podvrsni) naziv ''Homo sapiens neanderthalensis''. U toku je rasprava o tome da li je neandertalac posebna vrsta, ''Homo neanderthalensis'' ili je podvrsta '' Homo sapiens neanderthalensis''. Iako rasprava i dalje traje, preovladava pogled koji se zasniva na prikupljenim dokazima koji su dobijeni ispitivanjem [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] i Y [[hromosom]]a, koji ukazuju na to da je protok gena između '' Homo neanderthalensis '' i '' Homo sapiens '' bio neznatan ili ga uopće nije bilo, Po tome bi ovo bile dvije zasebne vrste. Godine [[1997]]., Mark Stoneking je izjavio: {{Citat|Ovi rezultati, zasnovani na mitohondrijskoj DNK neandertalca, izvađenoj iz kosti, ukazuju na to da neandertalci nisu doprinijeli mitohondrijskoj [[DNK]] modernih ljudi ... Neandertalci nisu naši preci…"}} Naknadna istraživanja neandertalske DNK potvrdila su ove nalaze.<ref>http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025130731/http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html |date=25. 10. 2005 }}.</ref>. DNK pokazuje da neandertalac nije naš predak. Međutim, pristalice ''multiregionske hipoteze'' ukazuju na nedavne studije neafričkih [[DNK]] [[Jedro (biologija)|jedra]] procjenjujući njihovu starost na milion godina, kao i hibridni fosili nađeni u [[Portugal]]u kao i na drugim mjestima, radi otklanjanja preovladavajuće zbrke u akademskim krugovima.<ref name="Wood B (2005)"/> Godine [[2008.]], grupa [[arheolog]]a istraživača pećine ''Denisova'' na [[Altaj]]u, u [[Sibir]]u, otkrili su mali komad [[kost]]i prsta mlade [[jedinka|individue]] [[hominini|hominina]] koji do danas čeka svoje naučno ime. Obično se označava radnim nazivima "Denisovski čovjek", "čovjek (iz) špilje Denisova" i sl., a danas poznatog kao Denisovski čovjek.<ref>Brown T. A. (2010): Human evolution: Stranger from Siberia. Nature, 464 (7290): 838–839.</ref> Popratni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima, čija starost je [[Korisnik:Yahadzija/Datiranje ugljikom-14|metodom radiougljika]] (sup>14</sup>'''C''') procijenjena na oko 40.000 godina. Zbog veoma hladnih klimatskih uslova u kojima je [[DNK]] ovog uzorka bio dobro očuvan, bilo je moguće izolirati i sekvencirati cijeli [[genom]]. Analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilaženja [[evolucija|evolucijskih]] linija denisovskog i današnjeg čovjeka neočekivano pomjerena u dublju prošlost.<ref>http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527103550/http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1 |date=27. 5. 2010 }}, New hominin found via mtDNA, The Scientist (2010)</ref> Sekvenciranje je ukazalo i na to da ovi ljudi pripadaju istoj liniji [[antropogeneza|antropogeneze]] kao i [[Neandertalac|neandertalci]] i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo poslije njihovog odvajanja od evolucijske linije današnjih ljudi. Poznato je da su pripadnici vrste ''[[Homo sapiens]]'' postojali u isto vrijeme s neandertalcima u periodu dugom više od 10.000 godina. Otkriće Denisovskog čovjeka otvara mogućnost za pretpostavku da su neandertalci, denisovski i današnji ljudi uporedo živjeli uklopivši se u jedinstvenu [[hominid]]nu liniju današnjih ljudi. Mogući suživot tako različitih vrsta [[hominina]], navodi nas na mnogo složeniju sliku čovječanstva u kasnom [[pleistocen]]u nego što se prije mislilo.<ref>Pääbo et al. (2012): Unexpectedly many extinct hominins. Evolution, 66 (9): 2969 –2974.</ref> Tom prilikom je dokazano da oko 6% genoma današnjeg stanovništva [[Melanezija|Melanezije]] ima korijene iz skupine čovjeka iz pećine ''Denisova'', što ukazuje na ograničenu [[hibrid (biologija)|hibridizaciju]] dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 | doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005.</ref> Aleli za koje se pretpostavlja da pripadaju i neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su i na nekoliko [[gen]]skih lokusa današnjih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i ''Denisova'' predstavljaju polovicu HLA alela današnjih Evropljana i Azijata,<ref>http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources, (2011).</ref><ref>http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202.</ref> ukazujući na jaku pozitivnu selekciju za ove alele koji proističu iz međusobnog ukrštanja pomenutih vrsta. === ''Homo sapiens'' === {{Glavni|Homo sapiens}} ''Homo sapiens'' (čovjek razumni, mudri)se pojavio prije oko 200 hiljada godina i traje do danas. Od 400.000 godina prije naše epohe (i drugog međuglacijalnog perioda u srednjem [[pleistocen]]u) do prije oko 250.000 godina, trend kranijalniog povećanja i usavršavanje tehnologije obrade kamenog oruđa, pružaju dokaze za prelazak iz evolucije čovjeka iz stupnja ''Homo erectus'' u ''Homo sapiens''. Neposredni dokazi ukazuju na to da je došlo do velikih [[migracija]] erektusa iz Afrike, a zatim na daljnju specijaciju u sapiensa od ergastera u Africi (malo je dokaza da se ova [[specijacija]] dogodila drugdje). Tada su kasnije migracije unutar i van Afrike na kraju zamijenile ranije raseljene populacije vrste ''Homo erectus''. Međutim, raspoloživi dokazi uopće ne pretpostavljaju multiregijsku specijaciju. ==Upotreba alata: oruđa za proizvodnju oruđa== Izrada [[alat]]a je obilježila početak evolucije roda ''[[Homo]]'', koji je bio prvi proizvođač alata za proizvodnju oruđa. Pošto je logično da je taj postupak znak određene [[inteligencija|inteligencije]], pretpostavlja se da je takva višestepena proizvodnja alata mogla podstaći određene pravce ljudske evolucije, a pogotovo stalnog povećanja [[mozak|mozga]]. [[Paleontologija|Paleontolozi]] još uvijek proučavaju sve međuzavisne tendencije povećanja ljudskog mozga, unatoč činjenici da mozak posjeduje vrlo veliku energiju. Mozak današnjeg čovjeka troši oko 13 [[watt]]i dnevno (oko 260 [[kalorija|kilokalorija]] dnevno), što je 20% od ukupnog dnevnog utroška energije.<ref>Jabr F. (2013): Does thinking really hard burn more calories? http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=thinking-hard-calories|date=18{{Mrtav link}}., Scientific American.</ref> Usavršavanje alata omogućuje uspješniji [[lov]] na energetski bogate izvore [[meso|mesa]] i obradu energetski bogatih [[biljka|biljnih]] izvora. Pretpostavlja se da su rani [[hominidi]] zato bili pod jakim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]] u pravcu povećavanja sposobnosti upotrebe alata. Datiranje početka upotrebe alata nailazi na poteškoće, jer je veoma teško odrediti da li je vrlo primitivno oruđe (npr. kamenje oštrih rubova) prirodno oblikovano ili je ljudski "ručni rad". Postoje određeni dokazi da su [[australopitek|australopiteci]] prije 4 miliona godina koristili krhotine [[kost]]iju kao alat, ali to je još uvijek predmet diskusija. Međutim, očito je malo poznato da su, prilikom ponovne podjele [[australopitek]]a i novootkrivenog ''[[Homo habilis]]a'', svi ranije opisani australopiteci, uz čije fosile je pronađeno oruđe nesumnjive ljudske izrade, svrstani u ovu novu vrstu. Iako pripadnici mnogih životinjskih vrsta pripremaju i koriste alat, samo su vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] uspjele ovladati životnom okolinom, prilagođavajući je zahvaljujući izradi i upotrebi oruđa viših stepena obrade od pripreme sirovih pomagala. Najstariji poznati alati su djela pripadnika vrste ''[[Homo habilis]]'', opisani kao [[oldovansko oruđe|"oldovansko kameno oruđe"]], nazvani po lokalitetu [[Olduvajski klanac]] u ([[Etiopija|Etiopiji]]), čija je starost procijenjena na oko 2,5-2,6 miliona godina. Iako se, ponekad i pristrasno, traže dokazi postojanja oruđa i u dubljoj prošlosti, još uvijek nema argumentiranih dokaza postojanja bilo kakvog [[primat]]skog starijeg alata. [[Fosil]]i pripadnika roda ''Homo'' pronađeni su u blizini oruđa [[Oldovanska kulture|Oldovanske kulture]], a starost mu je procijenjena na oko 2,3 miliona godina, što ukazuje da su ovi [[hominini]] uistinu izrađivali i koristili kameno oruđe. Dokazano je da su tvorci ovog oruđa pogodni kamen donosili sa lokaliteta više kilometara udaljenih od svojih obitavališta. Međutim, i u njima je bilo (slabijeg) materijala za obradu. Ova je hipoteza dokazana, ali se još uvijek traga za čvrstim dokazima o upotrebi oruđa i prije pojave vrste ''[[Homo habilis]]''.<ref>Freeman S., Herron J. C. (2007): Evolutionary analysis (4. edition). Pearson Education, Inc., {{ISBN|978-0-13-227584-2}}.</ref> Razvoj stiloidnog procesa (izbočine treća metakarpalne [[kost]]i omogućio je da se [[šaka]] zatvara unutar njenog zgloba, što joj daje jači stisak. To je poboljšalo snagu i spretnost šake u izradi i upotrebi složenijeg oruđa. Ova jedinstvena anatomska osobina razlikuje ljude od današnjih [[majmun]]a i neljudskih [[primat]]a, a nema je nigdje u ljudskim ostacima starijim od 1,8 miliona godina. Bernard Wood je ustvrdio da su vrste roda ''[[Paranthropus]]'' zajedno postojale s ranim [[vrsta]]ma roda ''[[Homo]]'' i to na istom području gdje je pronađeno kameno oruđe Oldovanske kulture. Iako ne postoje idirektni dokazi da su tu bili izrađivani ovi oblici kamenog oruđa, njihova anatomija neizravno ukazuje na takvu mogućnost. Većina [[paleoantropologija|paleoantropologa]] se slaže da su rane vrste ljudi bili pravi tvorci većine oldovanskog kamenog oruđa. To podržava činjenica da je ovo oruđe uvijek bilo prisutno u bilizini fosilnih ostataka vrsta roda ''[[Homo]]'', ali ne i u blizini vrsta roda ''Paranthropus''. Godine [[1994]]., [[Randall Susman]] je pretpostavio prisustvo odvojenog [[palac|palca]] kao argument da su vrste ova dva roda hominida izrađivale oruđe. Poredio je [[mišić]]e palca [[čovjek]]a i [[čimpanze]] i ustanovio da ljudi imaju razvijena čak tri mišića koji nedostaju [[čimpanza]]ma. Ljudi imaju i deblje kosti zglavka sa širim glavama, što omogućujuje prciznije hvatanje predmeta nego što to čine čimpanze. Pretpostavlja se da je današnja [[anatomija]] ljudskog palca evolucijski odgovor na povećane potrebe za složenije manipuliranje predmetima, u vezi sa izradom i korištenjem kamenog oruđa (za proizvodnju oruđa). === Kameno oruđe === Kao što je poznato, najstarije dokazano kameno oruđe staro je oko 2,6 miliona godina, a pravio ga je ''[[Homo habilis]]'' u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] tokom trajanja najstarije [[paleolit]]ske Oldovanske kulture. Odbijao je iverje oštrih rubova od glatkih oblutaka jednostavnim udarcima kamena o kamen. Zaoštreno jezgro je moglo služiti kao prva [[sjekira]], a oštre krhotine kao rezači tipa [[nož]]a. Na osnovu tehnike izrade kasnijeg oruđa se po tome, dijeli na jezgraško i iveraško.<ref>Plummer T. (2004): Flaked stones and old bones: Biological and cultural evolution at the dawn of technology. Am. J. Phys. Anthropol., 39: 118.–164.</ref> Ovo oruđe obilježava razdoblje početka [[paleolit]]a ili starijeg kamenog doba, koje završava s krajem posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], prije oko 10.000 godina. Paleolit se dijeli na donji (rani), prije 350.000–300.000 godina, srednji – do prije 50.000-30.000 godina, i gornji. Razdoblje od prije 700.000 do 300.000 godina poznato je kao [[ašelenska kultura]] ili ašelska (''acheulian''), u kojem je ''[[Homo ergaster]]'', odnosno rani ''[[Homo erectus]]'', izrađivao široke ručne sjekire od [[kremen]]a i [[kvarc]]ita, u početku grube izrade (rana ašelska kultura), a kasnije dodatno obrađene klesanjem sitnih krhotima finim udarcima po rubovima obrađivanog kamena. Oko 350.000 godina prije današnjice, javljaju se prefinjeniji postupci obrade poznati kao levaloaška tehnika ili kultura [[levalosian]], koja se zasniva na prethodnoj pripremi jezgra za namjensko odbijanje poželjnog oblika i veličine. Ovakav odbitak se kasnije dorađivao (sekundarna obrada), do konačnog oblika, obično rezača, šiljaka, šila i strugača. Konačno, prije oko 50 000 godina, pojavilo se još prefinjenije i specijalizirano [[kremen]]o oruđe kod grupa [[neandertalac]]a i doseljenih [[kromanjonac]]a (kameni noževi, oštrice, strugači, turpije i druga oštra pomagala). U tom razdoblju počinje i prva obrada oruđa od kostiju. == Poređenje osobina kod vrsta roda ''Homo'' == :''Boldirana imena ukazuju na postojanje brojnih fosilnih nalaza'' {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Vrsta ! Hronologíja (milioni godina) ! Distribucija ! Visina (m) ! Masa (kg) ! Zapremina lobanje (cm³) ! Registar fosila ! Otkriće/<br/>Publiciranje |- | '''''[[Homo habilis]]''''' | 2,5–1,4 | [[Afrika|Istočna Afrika]] | 1,0–1,5 | 30–55 | 600 | Nekoliko | [[1960]]./[[1964]]. |- |''[[Homo rudolfensis]]'' | 1,9 | [[Kenija]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | 1 lobanja | [[1972]]./[[1986]]. |- | ''[[Homo georgicus]]'' | 1,8–1,6 | [[Gruzija]] | &nbsp; | &nbsp; | 600 |Oskudni | [[1999]]./[[2002]]. |- | '''''[[Homo ergaster]]''''' | 1,9–1,25 | [[Afrika|Istočna i južna Afrika]] | 1,9 | &nbsp; | 700–850 | Nekoliko | [[1975]]. |- | '''''[[Homo erectus]]''''' | 2–0,3 |[[Afrika]], [[Evroazija]] ([[Java]], [[Kina]], [[Vijetnam]], [[Kavkaz]]) | 1,8 | 60 | 900–1.100 | Nekoliko | [[1891]]./[[1892]]. |- | ''[[Homo cepranensis]]'' | 0,8 |[[Italija]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | 1 krov lobanje | [[1994]]./[[2003]]. |- | ''[[Homo antecessor]]'' | 0,8–0,35 | [[Španija]], [[Engleska]] | 1,75 | 90 | 1.000 | Tri lokacije | [[1994]]./[[1997]]. |- | '''''[[Homo heidelbergensis]]''''' | 0,6–0,25 |[[Evropa]], [[Afrika]] | 1,8 | 60 | 1.100–1.400 | Nekoliko | [[1907]]./[[1908]]. |- | ''[[Homo rhodesiensis]]'' | 0,3–0,12 |[[Zambija]] | &nbsp; | &nbsp; | 1.300 | Vrlo malo | [[1921]]. |- | '''''[[Homo neanderthalensis]]''''' | 0,23–0,024 | [[Evropa]], [[Azija|Zapadna Azija]] | 1,6 | 55–70 (Snažna građa) | 1.200–1.700 | Nekoliko | [[1829]]./[[1864]]. |- | '''''[[Homo sapiens]]''''' | 0,25 – Sadašnjost | Kosmopolit | 1,4–1,9 | 55–100 | 1.000–1.850 | Recentni | —/[[1758]]. |- | ''[[Homo sapiens idaltu]]'' | 0,16 | [[Etiopija]] | &nbsp; | &nbsp; | 1.450 | 3 lobanje | [[1997]]./[[2003]]. |- | ''[[Homo floresiensis]]'' | 0.10–0.012 | [[Indonezija]] | 1,0 | 25 | 400 | 7 individua | [[2003]]./[[2004]]. |} {| border=0 cellspacing=2 cellpadding=0 width=800 style="font-size:smaller; clear:both;" |+ style="font-size:larger;"| '''Jedna od interpretacija hronologije pojave i trajanja [[Hominini|homininskih]] vrsta''' <span style="float:right;"><small class="editlink noprint plainlinksneverexpand">[{{fullurl:evolucija čovjeka/tablica vrsta|action=edit}} uredi]</small></span> |- | <timeline> ImageSize = width:900 height:600 PlotArea = left:20 right:70 bottom:20 top:0 AlignBars = justify Colors = id:period1 value:rgb(1,1,0.7) # light pink id:period2 value:rgb(0.7,0.7,1) # light blue id:period3 value:rgb(0.7,1,0.7) # light green id:events value:rgb(1,0.3,1) # light purple id:Miocene value:rgb(1,0.8706,0) # 255/222/0 id:Pliocene value:rgb(0.9961,0.9216,0.6745) # 254/235/172 id:Pleistocene value:rgb(1,0.9216,0.3843) # 255/235/98 id:Holocene value:rgb(1,1,0.7020) # 255/255/179 Period = from:-7 till:0 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:1 start:-7 # ScaleMinor = unit:year increment:0.250000 start:-7 BarData = bar:Timelines bar:buffer bar:Events bar:bar0 bar:bar1 bar:bar2 bar:bar3 bar:bar4 bar:bar5 bar:bar6 bar:bar7 bar:bar8 bar:bar9 bar:bar10 bar:bar11 bar:bar12 bar:bar13 bar:bar14 bar:bar15 bar:bar16 bar:bar17 bar:bar18 bar:bar19 bar:bar20 bar:bar21 bar:bar22 bar:bar23 bar:bar24 bar:bar25 bar:bar26 bar:bar27 bar:bar28 bar:bar29 bar:bar30 bar:bar31 bar:bar32 bar:bar33 bar:bar35 PlotData= width:25 mark:(line,red) textcolor:black bar:Timelines align:right shift:(-75,0) bar:Timelines align:center shift:none from:-7 till:-5.332000 color:Miocene text:[[Miocen]] from:-5.332000 till:-1.806000 color:Pliocene text:[[Pliocen]] from:-1.806000 till:-0.011500 color:Pleistocene text:[[Pleistocen]] # from:-0.011500 till:0 color:Holocene align:left text:[[Holocen]] # bar:Events color:events align:left shift:(5,-10) # at:-5.000000 text:"Split between humans and chimpanzees using molecular clock, about 5 Ma" #<!-- molecular clock dates vary in range 4-11 Ma. A sharp line at 5 is misleading --> width:7 mark:none color:events align:right shift:(5,-4) bar:bar2 align:left from:-7.000000 till:-6.000000 at:-6.000000 text:[[Sahelanthropus|Sahelanthropus tchadensis]] bar:bar4 from:-6.100000 till:-5.700000 at:-5.700000 text:[[Orrorin tugenensis]] align:left shift:(5,-4) bar:bar9 from:-5.700000 till:-5.500000 at:-5.500000 text:Ardipithecus kadabba bar:bar11 from:-4.500000 till:-4.300000 at:-4.300000 text:Ardipithecus ramidus bar:bar13 from:-4.200000 till:-3.900000 at:-3.900000 text:[[Australopithecus anamensis]] bar:bar15 from:-3.900000 till:-2.900000 at:-2.900000 text:[[Australopithecus afarensis]] bar:bar17 from:-3.650000 till:-3.550000 at:-3.550000 text:[[Australopithecus bahrelghazali]] bar:bar19 from:-3.000000 till:-2.000000 at:-2.000000 text:[[Australopithecus africanus]] bar:bar21 from:-2.600000 till:-2.500000 at:-2.500000 text:[[Australopithecus garhi]] bar:bar23 from:-2.000000 till:-1.900000 at:-1.900000 text:[[Australopithecus sediba]] bar:bar25 from:-2.500000 till:-1.440000 at:-1.440000 text:[[Homo habilis]] bar:bar27 from:-1.900000 till:-1.400000 at:-1.400000 text:[[Homo ergaster]] bar:bar10 from:-2.700000 till:-2.500000 at:-2.500000 text:[[Paranthropus aethiopicus]] bar:bar8 from:-2.600000 till:-1.200000 at:-1.200000 text:[[Paranthropus boisei]] bar:bar6 from:-2.000000 till:-1.200000 at:-1.200000 text:[[Paranthropus robustus]] align:right shift:(-5,-4) bar:bar29 from:-1.700000 till:-0.030000 at:-1.700000 text:[[Homo erectus]] bar:bar31 from:-0.600000 till:-0.250000 at:-0.600000 text:[[Homo heidelbergensis]] bar:bar33 from:-0.230000 till:-0.029000 at:-0.230000 text:[[Homo neandertalensis]] bar:bar35 from:-0.200000 till:0 at:-0.200000 text:[[Homo sapiens]] mark:none bar:bar4 at:-2.700000 align:left text:[[Paranthropus|rod Paranthropus]] bar:bar8 from:-2.800000 till:-1.100000 width:67 color:period1 bar:bar8 from:-2.730000 till:-1.170000 width:57 color:white bar:bar7 at:-4.200000 text:[[Ardipithecus|rod Ardipithecus]] bar:bar10 from:-5.880000 till:-4.120000 width:44 color:Pleistocene bar:bar10 from:-5.830000 till:-4.170000 width:34 color:white bar:bar23 at:-4.500000 text:[[Australopithecus|rod Australopithecus]] bar:bar18 from:-4.480000 till:-1.700000 width:143 color:period2 bar:bar18 from:-4.430000 till:-1.750000 width:133 color:white bar:bar35 at:-2.650000 text:[[Homo|rod Homo]] bar:bar30 from:-2.580000 till:0 width:138 color:period3 bar:bar30 from:-2.530000 till:-0.050000 width:128 color:white TextData = pos:(29,14) text:"Miliona godina" </timeline> |} == Migracije == [[slika:Science.abi8264-fa.jpg|thumb|350px|Vizualiziranje pretpostavljenih ljudskih predaka kroz vrijeme i prostor. Svaka linija predstavlja odnos potomaka predaka u pretpostavljenoj genealogiji modernih i drevnih [[genom]]a. Širina linije odgovara koliko puta se odnos posmatra, a linije su obojene srazmjerno procijenjenoj starosti predaka (Wilder Wohns et al (2022).<ref>Anthony Wilder Wohns, Yan Wong†, Ben Jeffery, Ali Akbari, Swapan Mallick, Ron Pinhasi, Nick Patterson, David Reich, Jerome Kelleher†, (2022): A unified genealogy of modern and ancient genomes Gil McVean, Science 25 FEBRUARY 2022 • VOL 375 ISSUE 6583; page: 836.</ref>]] [[Datoteka:Spreading homo sapiens la.svg|thumb|400 px|'''Širenje današnjeg čovjeka (crveno) iz Afrike''', na osnovu genetičkih istraživanja.<br> U Evropi, prvi moderni ljudi su dugo bili savremenici [[neandertalac]]a.]] Od nalaza prvih nesumnjivih [[antropoidi|antropoida]], istraživači I obični radoznalci su bili duboko podijeljeni oko mogućih centara radijacije I pravaca migrirana, odnosno ekspanzije pripadnika roda''Homo''. Te rasprave traju čak I nakon sekvenciranja [[genom]]a [[čovjek]]a i [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]]. Prema posljednjim dokazima, najprihvatljivija je pretpostavka da su se pripadnici roda ''Homo'', selili najmanje tri puta izvan [[Afrika|Afrike]]. Najprije je to učinio ''Homo erectus'', zatim ''Homo heidelbergensis'' i na posljetku ''[[Homo sapiens]]''. Postoje i naznake nekih relativnih migracija, npr. afro-azijske jezične porodice na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Suglasno konstruiranom evolucijskom modelu nedavnog [[Teorija o afričkom porijeklu modernog čovjeka|afričkog porijekla modernog čovjeka]] [[vrsta]] ‘’Homo sapiens’’ je nastala [[specijacija|specijacijom]] u Africi, prije oko 200 hiljada godina, a njegove kasnije migracije na [[Euroazija|euroazijsko kopno]] su se odvijale naknadnim širenjem ostalih vrsta roda ''Homo'' (Chris Stringer i Peter Andrews).<ref>http://news.nationalgeographic.com/news/2007/07/070718-african-origin.html: Modern Humans Came Out of Africa.</ref><ref>Stringer C. B., Andrews P, (1988): Genetic and fossil evidence for the origin of modern humans. Science, 239 (4845): 1263–1268.</ref> [[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|400px|Model ljudskih migracija, prema genetičkoj podjeli [[mitohondrija|mitohondrijske]] DNK. Bojama je označeno proteklo vrijeme od migracija, u hiljadama godina.]] Alternativna (rivalska) hipoteza o multiregionalnoj evoluciji čovjeka, pretpostavljala je da se cijeli rod ''Homo'' sastojao od jedne velike integrirane populacije (kao što je to danas slučaj), koja je istovremeno i konstantno evoluirala na više mjesta, u rasponu od par miliona godina. Već u ovoj postavci, ona je isključivala mogućnost postojanje različitih vrsta roda ''[[Homo]]''. Model multiregionalne evolucije je prvi predložio [[Milford H. Wolpoff]] [[1988.]] godine. Napredak u razvoju tehnika razdvajanja [[DNK]], posebno [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], a kasnije i u DNK [[hromosom Y|hromosoma Y]] uveliko je unaprijedio spoznaje o porijeklu modernih ljudi.<ref>M'charek A. (2005): The Human Genome Diversity Project: an ethnography of scientific practice. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|978-0-521-83222-9}}.</ref> Nakon razdvajanja uzoraka [[mtDNK]] i [[Y-DNK]] domorodačkog stanovništva iz svih dijelova svijeta, došli su do podataka o [[genetika|genetičkom]] porijeklu muške i ženske linije čovječanstva.<ref>Webster D., Wells S. (2011): Meeting the family: One man's journey through his human ancestry. National Geographic Books, {{ISBN|978-1-4262-0573-6}}.</ref> Rezultati analize razlika u genetičkom stablu obuhvaćenih uzoraka uzeti su kao čvrsti dokaz teorije pojedinačnog porijekla iz perioda od oko 300 hiljada godina (Teorija o afričkom porijeklu modernog čovjeka).<ref>Speicher M. R., Stylianos E. Antonarakis S. E., Arno G. Motulsky A. G. (2000): Vogel and Motulsky's human genetics: Problems and approaches. Springer, Berlin.</ref> Uzorci su pokazali najveću raziličitost upravo unutar afričkog domorodačkog stanovništva, potvrđujući tako ideju da je [[Afrika]] genetička kolijevka prvih žena i muškaraca vrste ''Homo sapiens''. Proučavanja [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] i DNK hromosoma Y dalo je čvrste dokaze u prilog teoriji o postojanju nedavnog zajedničkog afričkog pretka. Analizirajući [[Porodično stablo|porodična stabla]] sastavljena od 133 vrste [[mtDNK]], istraživači su dokazali da ljudski rod genetički potiče od jednog ženskog afričkog pretka, kojeg su nazvali [[mitohondrijska Eva|"mitohondrijskom Evom"]]. Široka studija afričke genetičke raznovrsnosti izvedena pod vođstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani|narod San]] ima najveću genetičku različitost između 113 testiranih različitih [[populacija]], što ga čini jednim od 14 "[[Ljudske genetičke grupacije|drevnih populacijskih grupacija]]". Istraživanjem je bilo moguće odrediti početak migracija modernih ljudi u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnu Afriku]], u blizini obalne granice država [[Namibija|Namibije]] i [[Angola|Angole]]. Rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Popular Science'' ([[Bosanski jezik|bos]]. Popularna nauka). Ranije je [[Richard Leakey]] imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje. Studije [[haplogrupa]] na [[hromosom Y|DNK hromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog porijekla. Kasniji nalazi, koji su dobijeni analizom [[autosom]]ske [[DNK]] također snažno podržavaju ovu teoriju. Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi o miješanju arhajske vrste ''Homo sapiens'' sa skupinama modernih ljudi. Nedavno odvajanje [[genom]]a [[neandertalac|neandertalca]] i nalaza pod oznakom ''Denisova''<ref>Reich D., Green R. E., Kircher M. et al. (2010): Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia. Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161.</ref> ukazuje da se, moglo dogoditi djelimično miješanje predačkih genskih fondova. Današnji ljudi izvan Afrike, u [[genom]]u imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca, a neki narodi [[Melanezija|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka. Ovi novi rezultati nisu u suprotnosti sa modelom projekcije nedavnog afričkog pretka, osim u svojoj najstrožijoj interpretaciji. Nakon oporavka od mogućih efekata [[Genetički drift|genetičkog udaljavanja]] (uskog grla) koji je možda bio izazvan katastrofalnom erupcijom supervulkana [[Toba]]. Pretpostavka je da je relativno mala grupa ljudi napustila Afriku i nakratko se pomiješala s neandertalcima, vjerovatno na području [[Bliski Istok|Bliskog istoka]] ili možda već u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] prije daljnje migracije. To je, naravno imalo i evidentirane posljedice u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi]] zahvaćene populacije. Njihovi potomci, sa još uvijek dominantno afričkim genskim fondom, šire se u druge krajeve i naseljavaju cijelu [[Planeta|Planetu]]. Jedan dio ovih ljudi dolazi u kontakt s denisovskim ljudima, što dovodi do novog miješanja genofonda, vjerovatno na području [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], a kasnije i [[Melanezija|Melanezije]]. [[HLA]] haplotip porijeklom od neandertalca i denisovskog čovjeka pronađen je u modernim populacijama [[Euroazija|Euroazije]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Još uvijek postoje neslaganja u teorijama o broju i obimu migracija. Teorijski model višestrukog širenja uključuje i teoriju južnog širenja, koju zadnjih godina sve više podržavaju genetički, [[lingvistika|lingvistički]] i [[arheologija|arheološki]] dokazi. Po toj teoriji, došlo je do obalne migracije modernih ljudi iz područja [[Rog Afrike|Roga Afrike]] prije oko 70.000 godina. Ova grupa je učestvovala u naseljavanju Jugoistočne Azije i [[Okeanija|Okeanije]], objašnjavajući tako otkriće da su se rane ljudske naseobine u tim područjima pojavila puno prije nego na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Drugi talas migracija modernih ljudi širio se preko [[Sinaj]]a u Aziju, što je omogućilo formiranje većih dijelova populacije u [[Euroazija|Euroaziji]]. Ta druga grupa je razvila prefinjenu tehnologiju izrade kamenog alata. Bila je manje ovisna o prirodnim izvorima hrane, koja su se nalazlai uz morsku obalu, nego prva grupa doseljenika. Velik dio dokaza o seobama prve grupe vjerovatno je uništen podizanjem razine mora na kraju svakog [[glacijacija|glacijalnog]] maksimuma. Model višestrukih migracija je u suprotnosti sa rezultatima studija koje dokazuju da svo stanovništvo Jugoistočne Azije i Okeanije potiče iz iste linije [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]]. To podržava teoriju jednog migracijskog talasa iz Afrike, od kojeg vuku porijeklo sve ostale neafričke populacije. == Dodatno zapažanje == Pitanje o porijeklu ljudskih bića u raznim [[kultura|kulturnim]] i [[religija|vjerskim]] krugovima, je često bilo i još uvijek jeste, predmet mnogih sporova (vidi, naprimjer, članak [[Spor o stvaranju - evoluciji]]). <gallery> Image:Sahelanthropus tchadensis - TM 266-01-060-1.jpg| ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' − [[Fosil]]izirana [[lobanja]] | ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' – Digitalna rekonstrukcija glave Image:SelamAustralopithecus.jpg|mini|desno|''Australopithecus'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] Datoteka:Australopithecus afarensis.png|''Australopithecus'' − Rekonstrukcija glave Datoteka:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|''[[Homo habilis]]'' − Replika [[fosil]]ne [[lobanja|lobanje]] |''[[Homo habilis]]'' − Rekonstrukcija glave Image:Homo_erectus.jpg|''[[Homo erectus]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] | ''[[Homo erectus]]'' − Rekonstrukcija glave Datoteka:Homo ergaster.jpg|''[[Homo ergaster]]'' ([[Afrika|afrički]] ''Homo erectus'')− [[Fosil]]na [[lobanja]] Image:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|''[[Homo habilis]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] Image:Homo heidelbergensis-Cranium -5.jpg|''[[Homo heidelbergensis]]'' − [[Fosil]]na lobanja |''[[Homo heidelbergensis]]'' − Rekonstrukcija glave Image:Homo rodhesiensis model in Kelvingrove.JPG|''[[Homo rhodesiensis]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]] | ''[[Homo rhodesiensis]]'' − Rekonstrukcija glave Image:Laténium-crâne-bichon.jpg| [[Kromanjonac]] − [[Lobanja]] Datoteka:Cro-Magnon_man_rendered.jpg|[[Kromanjonac]] − Digitalna rekonstrukcija glave Image:Homo sapiens sapiens (Modern man), World Museum Liverpool.JPG|[[Lobanja]] [[Čovjek|današnjeg čovjeka.]] Datoteka:Masai Woman.jpg|[[Fotografija]] žene [[Masai]] ratnika. </gallery> == Također pogledajte == *[[Antropologija]] *[[Bioantropologija]] *[[Antropogeneza]] *[[Antropogenija]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Human evolution}} * [http://teorijaevolucije.com/ Teorija Evolucije] * [http://www.imperial.ac.uk/P3487.htm The human immune system may limit future evolution] * [https://web.archive.org/web/20130915213923/http://www.futurehumanevolution.org/ Human evolution and the future] * [https://web.archive.org/web/20050403222352/http://www.andaman.org/book/chapter34/text34.htm Relations of the Homo sapiens] * [http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species] at talkorigins.org * [http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html DNA Shows Neandertals Were Not Our Ancestors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025130731/http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html |date=25. 10. 2005}} * [http://www.pbs.org/wgbh/nova/neanderthals/ Neanderthals on Trial] Nova Online - Provided by ''Public Broadcasting Service''. * [http://www.becominghuman.org/ Becoming Human] - Provided by ''Public Broadcasting Service''. * [http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html Tree of evolution of Man's fossil ancestors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102090342/http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html |date=2. 11. 2005 }} * [http://www.evolutionpages.com/FOXP2_language.htm FOXP2 and the Evolution of Language] * [https://web.archive.org/web/20060326213734/https://www5.nationalgeographic.com/genographic/atlas.html Atlas of the Human Journey] (''National Geographic'') * [http://info.anu.edu.au/mac/Newsletters_and_Journals/ANU_Reporter/_pdf/vol_29_no_01/dogs.html Theory suggets greater role for man's best friend] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117001247/http://info.anu.edu.au/mac/Newsletters_and_Journals/ANU_Reporter/_pdf/vol_29_no_01/dogs.html |date=17. 1. 2012 }} * [http://groups.yahoo.com/group/AAT Waterside adaptations in the genus Homo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516062104/http://groups.yahoo.com/group/AAT/ |date=16. 5. 2008 }} * [http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Theory of Human Sciences (Documents No. 5, 6 and 7 in English)] {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Evolucija]] [[Kategorija:Čovjek]] dezxsb2kff5jga12sfk1lvuwd5txafq Spotify 0 377634 3713900 3682772 2025-06-12T19:13:21Z Too Classy for This World 161610 3713900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Spotify Technology S.A. | slika = 2024 Spotify Logo.svg | veličina_slike = 200px | alt_slike = | tekst = | slika2 = Snimak ekrana Spotifya.png | veličina_slike2 = 300px | alt_slike2 = | tekst2 = Snimak ekrana Spotifya na [[macOS]]u | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Privatna kompanija | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = [[Muzika]] | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 2006. | osnivač = Daniel Ek, Martin Lorentzon | sjedište = [[London]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]) i [[Stockholm]] ([[Švedska]]) | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = Daniel Ek (predsjednik) | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = [[Streaming]] muzike | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = 1200+<ref>{{cite web|url=http://vimeo.com/85490944|title=Spotify Engineering Culture - part 1|work=Vimeo}}</ref> | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|spotify.com}} | dodatak = }} '''Spotify''' je komercijalna usluga koja pruža [[streaming]] [[Muzika|muzike]] i sadržaj (zaštićen [[Digital rights management|DRM-om]]) izdavačkih kuća [[Sony]], [[EMI]], Warner Music Group i Universal.<ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/music/2009/jan/16/downloading-music-spotify|title=Welcome to nirvana|author=Chris Salmon|work=The Guardian|access-date=26. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dn.se/kultur-noje/musik/musiktjansten-spotify-lanseras|title=Musiktjänsten Spotify lanseras|work=DN.SE|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Muzika se može pretraživati po izvođaču, albumu, žanru, spisku za reprodukciju ili po izdavačkoj kući. Pretplata, odnosno usluga "Premium", dozvoljava korisnicima uklanjanje reklama i preuzimanje muzike za slušanje kad su van mreže.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/us/#premium|title=Music for everyone - Spotify|work=spotify.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Uslugu je pokrenula [[švedska]] kompanija Spotify AB u oktobru 2008. Dana 15. septembra 2010. usluga je imala otprilike 10 miliona korisnika,<ref>{{cite web|url=http://www.wired.co.uk/news/archive/2010-09/15/spotify-milestones|title=Spotify hits 10 million users and 10 million tracks|work=Wired UK|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20111030183332/http://www.wired.co.uk/news/archive/2010-09/15/spotify-milestones|archive-date=30. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> uključujući 2,5 miliona korisnika koji su se pretplatili na uslugu.<ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/11/23/spotify-reaches-two-and-a-half-million-paying-subscribers//|title=Spotify reaches 2.5 million paying subscribers|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130310082048/https://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/11/23/spotify-reaches-two-and-a-half-million-paying-subscribers/|archive-date=10. 3. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-12676327|title=Spotify hits milestone with 1 million subscribers|work=BBC News|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Dostigla je 20 miliona korisnika od kojih je 5 miliona plaćalo za uslugu u decembru 2012.<ref>{{cite web|url=http://thenextweb.com/insider/2012/12/06/spotify-announces/|title=Spotify: 5m Paid Subscribers, 1m Paid In US, 20m total users|author=Harrison Weber|date=6. 12. 2012|work=The Next Web|access-date=26. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/spotify-pricing-plans-2011-7|title=How Much Does Spotify Cost? - Business Insider|date=14. 7. 2011|work=Business Insider|access-date=26. 5. 2015}}</ref> i 60 miliona korisnika od kojih je 15 miliona plaćalo za uslugu u januaru 2015.<ref>{{cite web|url=https://news.spotify.com/us/2015/01/12/15-million-subscribers/|title=15 for ’15!|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150527044737/https://news.spotify.com/us/2015/01/12/15-million-subscribers/|archive-date=27. 5. 2015|url-status=dead}}</ref> == Dostupnost == Prema podacima iz januara 2015, Spotify je dostupan na sljedećim platformama: [[Android]], BlackBerry, Boxee, iOS, MeeGo, [[Microsoft Windows|Windows]], Openpandora, [[macOS]], Roku, S60 (Symbian), Samsung Smart TV, Squeezebox, Telia Digitalni TV, TiVo, WD TV, webOS, Windows Mobile i Windows Phone.<ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/int/blog/archives/2011/05/04/spotify-says-hello-to-the-ipod/|title=Spotify says hello to the iPod|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710015730/http://www.spotify.com/int/blog/archives/2011/05/04/spotify-says-hello-to-the-ipod/|archive-date=10. 7. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://crave.cnet.co.uk/digitalmusic/sonos-hardware-to-get-spotify-access-and-a-lovely-ipad-app-50000575/|title=Sonos hardware to get Spotify access and a lovely iPad app|work=CNET|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20100906211056/http://crave.cnet.co.uk/digitalmusic/sonos-hardware-to-get-spotify-access-and-a-lovely-ipad-app-50000575/|archive-date=6. 9. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/01/24/spotify-on-squeezebox-now-available/|title=Spotify on Squeezebox is now available!|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130310083802/https://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/01/24/spotify-on-squeezebox-now-available/|archive-date=10. 3. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/blog/archives/2011/10/06/wd-tv-live/|title=Meet your TV’s new best friend, WD TV Live!|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pcworld.com/article/243379/spotify_app_lands_on_windows_phone_7.html|title=Spotify App Lands on Windows Phone 7|date=8. 11. 2011|work=TechHive|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Usluga nema službenu aplikaciju za [[Windows 8]], ali postoji klijent ''Spotlite'' kojeg su napravili nezavisni programeri i dostupan je u [[Windows]] prodavaonici.<ref>{{cite web|url=http://apps.microsoft.com/windows/en-us/app/spotlite-listen-to-spotify/cbbddd16-5d65-453b-b556-de3e7b3afa15|title=Spotlite|publisher=Microsoft|work=microsoft.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> [[Datoteka:Availability of Spotify in the World.svg|mini|350px|Dostupnost Spotifya u svijetu.]] Spotify je dostupan u 92 zemlje.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/us/select-your-country/|title=Select your country - Spotify|work=spotify.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> U [[Estonija|Estoniji]], [[Grčka|Grčkoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], do jula 2009. jedino je bila dostupna "Premium" usluga bez mogućnosti besplatnog korištenja. Samo korisnici sa kreditnim karticama ili PayPal računima u ovim područjima mogu se pretplatiti na "Premium" uslugu.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/nl/blog/archives/2009/09/30/paypal-now-added-for-spotify-premium/|title=Paypal now added for Spotify Premium|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616074716/https://www.spotify.com/nl/blog/archives/2009/09/30/paypal-now-added-for-spotify-premium/|archive-date=16. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> {|class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="text-align: centre" |- ! colspan=3| Historija dostupnosti |- ! width="150"| Datum ! width="150"| Države / regije ! width="100"| Ref. |- | 7. 10. 2008. | * [[Finska]] * [[Francuska]] * [[Norveška]] * [[Španija]] * [[Švedska]] | <ref>{{cite web |first=Dorian |last=Synskey |title=Is Daniel Ek, Spotify founder, going to save the music industry … or destroy it? |url=https://www.theguardian.com/technology/2013/nov/10/daniel-ek-spotify-streaming-music |website=[[The Guardian]] |publisher=[[Guardian Media Group]] |date=10. 11. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 10. 2. 2009. | * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | <ref>{{cite web |title=Spotify now available to everyone in the UK |url=https://news.spotify.com/uk/2009/02/10/spotify-now-available-to-everyone-in-the-uk/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821221351/http://news.spotify.com/uk/2009/02/10/spotify-now-available-to-everyone-in-the-uk/ |url-status=dead |archive-date=21. 8. 2014 |publisher=Spotify |date=10. 2. 2009 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 18. 5. 2010. | * [[Holandija]] | <ref>{{cite web |title=Spotify Launches In The Netherlands |url=https://press.spotify.com/uk/2010/05/18/spotify-launches-in-the-netherlands/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130625053132/http://press.spotify.com/uk/2010/05/18/spotify-launches-in-the-netherlands/ |url-status=dead |archive-date=25. 6. 2013 |publisher=Spotify |date=18. 5. 2011 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 14. 7. 2011. | * [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | <ref>{{cite web |first=Daniel |last=Ek |title=Hello America. Spotify here. |url=https://news.spotify.com/us/2011/07/14/hello-america-spotify-here/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130901193202/http://news.spotify.com/us/2011/07/14/hello-america-spotify-here/ |url-status=dead |archive-date=1. 9. 2013 |publisher=Spotify |date=14. 7. 2011 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref><ref>{{cite web |first=Mark |last=Milian |title=Spotify music-streaming service launches in U.S. |url=http://edition.cnn.com/2011/TECH/web/07/13/spotify.us/ |website=CNN |date=15. 7. 2011 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=29. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190729100910/http://edition.cnn.com/2011/TECH/web/07/13/spotify.us/ |url-status=dead }}</ref> |- | 12. 10. 2011. | * [[Danska]] | <ref>{{cite web |first=Jennifer |last=Van Grove |title=Spotify Launches in its Ninth Country: Denmark |url=http://mashable.com/2011/10/12/spotify-denmark/ |website=[[Mashable]] |date=12. 10. 2011 |access-date=26. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web |first=Glenn |last=Peoples |title=Spotify Launches In Denmark, Its Ninth Country |url=http://www.billboard.com/biz/articles/news/1163725/spotify-launches-in-denmark-its-ninth-country |website=[[Billboard]] |publisher=[[Eldridge Industries]] |date=12. 10. 2011 |access-date=26. 4. 2017 |archive-date=16. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181216082732/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1163725/spotify-launches-in-denmark-its-ninth-country |url-status=dead }}</ref> |- | 15. 11. 2011. | * [[Austrija]] | <ref>{{cite web|url=https://news.spotify.com/us/2011/11/15/hello-austria-spotify-here/|title=Hello Austria. Spotify here.|work=Spotify|date=15. 11. 2011|access-date=2. 12. 2017|archive-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208004032/https://news.spotify.com/us/2011/11/15/hello-austria-spotify-here/|url-status=dead}}</ref> |- | 16. 11. 2011. | * [[Belgija]] * [[Švicarska]] | <ref>{{cite web |first=Diego |last=Rego |title=A big hello to Belgium and Switzerland. |url=https://news.spotify.com/dk/2011/11/16/a-big-hello-to-belgium-and-switzerland/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20150709161340/https://news.spotify.com/dk/2011/11/16/a-big-hello-to-belgium-and-switzerland/ |url-status=dead |archive-date=9. 7. 2015 |publisher=Spotify |date=16. 11. 2011 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 13. 3. 2012. | * [[Njemačka]] | <ref>{{cite web |first=Scott |last=Roxborough |title=Spotify Launching In Germany Tuesday |url=http://www.billboard.com/biz/articles/news/1098486/spotify-launching-in-germany-tuesday |website=[[Billboard]] |publisher=[[Prometheus Global Media]] |date=12. 3. 2012 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=1. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501224000/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1098486/spotify-launching-in-germany-tuesday |url-status=dead }}</ref> |- | 22. 5. 2012. | * [[Australija]] * [[Novi Zeland]] | <ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/biz/articles/news/1096215/spotify-to-launch-in-australia-and-new-zealand-tuesday|title=Spotify to Launch in Australia and New Zealand Tuesday|first=Glenn|last=Peoples|work=Billboard|date=21. 5. 2012|access-date=3. 12. 2017|archive-date=13. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180213035833/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1096215/spotify-to-launch-in-australia-and-new-zealand-tuesday|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.smh.com.au/entertainment/music/spotify-launches-in-australia-20120522-1z2ye.html|title=Spotify launches in Australia|work=The Sydney Morning Herald|date=22. 5. 2012|access-date=3. 12. 2017}}</ref> |- | 13. 11. 2012. | * [[Andora]] * [[Irska]] * [[Lihtenštajn]] * [[Luksemburg]] * [[Monako]] | <ref>{{cite web |title=Spotify (finally) launches in Ireland |url=http://www.irishtimes.com/blogs/ontherecord/2012/11/13/spotify-finally-launches-in-ireland/ |website=[[The Irish Times]] |date=13. 11. 2012 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190421083419/https://www.irishtimes.com/blogs/ontherecord/2012/11/13/spotify-finally-launches-in-ireland/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |first=Ingrid |last=Lunden |title=Spotify Is Now Live In 17 Countries After Quietly Adding Ireland And Luxembourg Today |url=https://techcrunch.com/2012/11/13/spotify-is-now-live-in-17-countries-after-quietly-adding-ireland-and-luxembourg-today/ |website=[[TechCrunch]] |publisher=AOL |date=13. 11. 2012 |access-date=7. 11. 2016}}</ref><ref>{{cite web |title=@Spotify now available in Andorra, Ireland, Liechtenstein, Luxembourg and Monaco. |url=https://twitter.com/miajung/status/268278364379435008 |website=Twitter |date=13. 11. 2012 |access-date=11. 1. 2018}}</ref> |- | 12. 2. 2013. | * [[Italija]] * [[Poljska]] * [[Portugal]] | <ref>{{cite web |title=Hello Italy, Poland and Portugal. Spotify here. |url=https://news.spotify.com/us/2013/02/12/hello-italy-poland-portugal/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107221454/https://news.spotify.com/us/2013/02/12/hello-italy-poland-portugal/ |url-status=dead |archive-date=7. 11. 2016 |publisher=Spotify |date=12. 2. 2013 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 16. 4. 2013. | * [[Estonija]] * [[Hong Kong]] * [[Island]] * [[Latvija]] * [[Litvanija]] * [[Malezija]] * [[Meksiko]] * [[Singapur]] | <ref>{{cite web |title=Hola. Helo. Tere. Sveiki. 你好. Selamat datang. |url=https://news.spotify.com/cy/2013/04/16/hola-helo-tere-sveiki-selamat-datang-nihao/ |publisher=Spotify |date=16. 4. 2013 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=22. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822053824/https://news.spotify.com/cy/2013/04/16/hola-helo-tere-sveiki-selamat-datang-nihao/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Spotify begins Latin America push with Mexico launch |url=https://www.bbc.com/news/technology-22166416 |website=BBC News |publisher=BBC |date=16. 4. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 24. 9. 2013. | * [[Argentina]] * [[Grčka]] * [[Tajvan]] * [[Turska]] | <ref>{{cite web |title=Hello Argentina, Taiwan, Greece and Turkey – Spotify here! |url=https://news.spotify.com/us/2013/09/24/argentina-taiwan-greece-and-turkey-spotify/ |publisher=Spotify |date=24. 9. 2013 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=22. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822053011/https://news.spotify.com/us/2013/09/24/argentina-taiwan-greece-and-turkey-spotify/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |first=Jon |last=Russell |title=Spotify is now live in 32 countries after launching in Taiwan, Argentina, Greece and Turkey |url=https://thenextweb.com/media/2013/09/24/spotify-quietly-launches-in-taiwan-its-fourth-country-in-asia/ |website=The Next Web |date=24. 9. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 12. 12. 2013. | * [[Bolivija]] * [[Bugarska]] * [[Češka]] * [[Čile]] * [[Dominikanska Republika]] * [[Ekvador]] * [[El Salvador]] * [[Gvatemala]] * [[Honduras]] * [[Kipar]] * [[Kolumbija]] * [[Kostarika]] * [[Mađarska]] * [[Malta]] * [[Nikaragva]] * [[Panama]] * [[Paragvaj]] * [[Peru]] * [[Slovačka]] * [[Urugvaj]] | <ref>{{cite web |first=Channtal |last=Fleischfresser |title=Hello to our new friends in Europe and Latin America! |url=https://news.spotify.com/us/2013/12/12/europe-latinamerica/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212221551/http://news.spotify.com/us/2013/12/12/europe-latinamerica/ |url-status=dead |archive-date=12. 12. 2013 |publisher=Spotify |date=12. 12. 2013 |access-date=6. 11. 2016 }}</ref><ref>{{cite web |first=Jacob |last=Kastrenakes |title=Spotify launches in 20 new markets throughout Latin America and Europe |url=https://www.theverge.com/2013/12/11/5199738/spotify-launches-20-new-markets-south-central-america-europe |website=[[The Verge]] |publisher=[[Vox Media]] |date=11. 12. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 8. 4. 2014. | * [[Filipini]] | <ref>{{cite web |first=Priscilla |last=Tan |title=Mabuhay Philippines! Spotify here. |url=https://news.spotify.com/uk/2014/04/08/mabuhayspotify/ |publisher=Spotify |date=8. 4. 2014 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=22. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822053642/https://news.spotify.com/uk/2014/04/08/mabuhayspotify/ |url-status=dead }}</ref> |- | 28. 5. 2014. | * [[Brazil]] | <ref>{{cite web |first1=Diego |last1=Rego |first2=Channtal |last2=Fleischfresser |title=Olá, Brasil! Spotify here. |url=https://news.spotify.com/us/2014/05/28/brazil/ |publisher=Spotify |date=28. 5. 2014 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=15. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171115162429/https://news.spotify.com/us/2014/05/28/brazil/ |url-status=dead }}</ref> |- | 30. 9. 2014. | * [[Kanada]] | <ref>{{cite web |first=Candice |last=Katz |title=Hello Canada. Spotify here! |url=https://news.spotify.com/uk/2014/09/30/hello-canada-spotify-here/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20150126213721/https://news.spotify.com/uk/2014/09/30/hello-canada-spotify-here/ |url-status=dead |archive-date=26. 1. 2015 |publisher=Spotify |date=30. 9. 2014 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 30. 3. 2016. | * [[Indonezija]] | <ref>{{cite web |title=Halo Indonesia. Waktunya Spotify! |url=https://news.spotify.com/us/2016/03/30/halo-indonesia-waktunya-spotify/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20160415211056/https://news.spotify.com/us/2016/03/30/halo-indonesia-waktunya-spotify/ |url-status=dead |archive-date=15. 4. 2016 |publisher=Spotify |date=30. 3. 2016 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 29. 9. 2016. | * [[Japan]] | <ref>{{cite web |title=Spotify Arrives in Japan |url=https://news.spotify.com/us/2016/09/29/spotify-arrives-in-japan/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20160930175206/https://news.spotify.com/us/2016/09/29/spotify-arrives-in-japan/ |url-status=dead |archive-date=30. 9. 2016 |publisher=Spotify |date=29. 9. 2016 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 22. 8. 2017. | * [[Tajland]] | <ref>{{cite web |title=Spotify to launch in Thailand on 22 August |url=http://www.nationmultimedia.com/detail/breakingnews/30323523 |website=[[The Nation (Thailand)|The Nation]] |publisher=[[Nation Multimedia Group]] |date=11. 8. 2016 |access-date=22. 8. 2017 |archive-date=22. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622055255/http://www.nationmultimedia.com/detail/breakingnews/30323523 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |first=Jon |last=Russell |title=Spotify launches in Thailand to continue its Asia push |url=https://techcrunch.com/2017/08/21/spotify-thailand-launch/ |website=[[TechCrunch]] |publisher=[[Oath Inc.]] |date=21. 8. 2017 |access-date=7. 12. 2017}}</ref> |- | 13. 3. 2018. | * [[Izrael]] * [[Južnoafrička Republika]] * [[Rumunija]] * [[Vijetnam]] | <ref>{{cite web |title=Spotify launches in Israel, Romania, South Africa and Vietnam |url=https://newsroom.spotify.com/2018-03-13/spotify-launches-in-israel-romania-south-africa-and-vietnam/ |publisher=Spotify |access-date=17. 7. 2020 |archive-date=23. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180823105454/https://newsroom.spotify.com/2018-03-13/spotify-launches-in-israel-romania-south-africa-and-vietnam/ |url-status=dead }}</ref> |- | 13. 11. 2018. | * [[Alžir]] * [[Bahrein]] * [[Egipat]] * [[Jordan]] * [[Katar]] * [[Kuvajt]] * [[Liban]] * [[Maroko]] * [[Oman]] * [[Palestina (država)|Palestina]] * [[Saudijska Arabija]] * [[Tunis]] * [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] |<ref>{{cite web |title=Spotify Launches in the Middle East and North Africa |url=https://variety.com/2018/digital/news/spotify-launches-in-the-middle-east-and-north-africa-1203027605/ |publisher=Variety}}</ref><ref>{{cite news |title=Spotify finally takes off in UAE and North Africa after ‘soft’ launch |url=https://musicbiznation.com/business/spotify-takes-off-uae/ |publisher=Music Biz Nation}}</ref> |- | 26. 2. 2019. | * [[Indija]] |<ref>{{cite web |title=Spotify Now Available in India, Apps Show Up on App Store, Google Play |url=https://gadgets.ndtv.com/entertainment/news/spotify-india-launch-download-app-android-apk-ios-1999769| publisher=NDTV India}}</ref> |- | 14. 7. 2020. | * [[Albanija]] * [[Bjelorusija]] * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Crna Gora]] * [[Hrvatska]] * [[Kazahstan]] * [[Kosovo]] * [[Moldavija]] * [[Rusija]] * [[Sjeverna Makedonija]] * [[Slovenija]] * [[Srbija]] * [[Ukrajina]] |<ref>{{Cite web|title=Spotify Is Now Available in Russia, Croatia, Ukraine, and 10 Other European Markets|url=https://newsroom.spotify.com/2020-07-14/spotify-is-now-available-in-russia-croatia-ukraine-and-10-other-european-markets/|access-date=14. 7. 2020|website=newsroom.spotify.com|language=en-US}}</ref> |} == Vrste računa i pretplate == Prema podacima iz januara 2015. postoje dvije vrste računa na Spotifyu: {| class="wikitable" |- ! Naziv ! Cijena ! Bez reklama ! Vrijeme slušanja ! Premium usluge |- ! Spotify Free | Besplatno | style="background:LightCoral"|<center>Ne</center> | style="background:LightGreen"|<center>Neograničeno<ref>{{cite web|url=http://news.spotify.com/int/2014/01/15/no-more-time-limits-on-spotify-freeyourmusic/|title=No more time limits on Spotify – #freeyourmusic - Spotify Blog|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206124258/http://news.spotify.com/int/2014/01/15/no-more-time-limits-on-spotify-freeyourmusic/|archive-date=6. 2. 2017|url-status=dead}}</ref></center> | style="background:LightCoral"|<center>Ne</center> |- ! Spotify Premium | 9,99 [[Američki dolar|USD]], 9,99 [[Kanadski dolar|CAD]], 11,99 [[Australijski dolar|AUD]], 12,99 NZD, 9,99 [[Britanska funta|GBP]], 9,9 SGD, 48 HKD, 149 NTD, 14,9 MYR, 99 MXN, 36 ARS, 14,90 BRL, 9,99 TRY, 99 [[Norveška kruna|NOK]], 99 [[Švedska kruna|SEK]], 99 [[Danska kruna|DKK]], 12,95 [[Švicarski franak|CHF]], 19,99 PLN, 9,99 [[Evro|EUR]] (6,99 EUR u zemljama [[Baltik]]a, [[Kipar|Kipru]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Portugal]]u; 5,99 EUR u [[Slovačka|Slovačkoj]], 4,99 EUR u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]), 129 PHP mjesečno. * U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], studenti mogu dobiti 50% popusta na mjesečnu pretplatu koristeći UNiDays ili sa važećom NUS Extra karticom.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/uk/student/|title=Student discount - Spotify|work=spotify.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> | style="background:LightGreen"|<center>Da</center> | style="background:LightGreen"|<center>Neograničeno</center> | style="background:LightGreen"|<center>Da<sup>†</sup></center> |} <sup>†</sup> Slušanje bez internetske veze, poboljšan kvalitet zvuka i ekskluzivan sadržaj. == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Osnivanja u 2006.]] kee84s0lw1rovlxoqnm1dnhbah4hlpc Deezer 0 377670 3713910 3682755 2025-06-12T20:06:33Z Too Classy for This World 161610 3713910 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Deezer | slika = Deezer logo, 2023.svg | logo_veličina = 150px | vrsta = Privatna kompanija | sjedište = [[Pariz]], [[Francuska]]<ref>{{cite web|url=http://www.deezer.com/legal/legal|title=Deezer - Legal information|work=Deezer|access-date=2. 6. 2015}}</ref> | predsjednik = | ključneosobe = | industrija = [[Muzika]] | proizvodi = | usluge = [[Streaming|Muzički streaming]] | zaposleni = 250 <!-- Historija --> | osnivanje = 22. augusta 2007. | osnivači = Daniel Marhely, <br> Jonathan Benassaya | prestala_postojati = <!-- Ekonomija --> | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = <!-- Struktura --> | holding = | vlasnik = Blogmusik SAS | divizije = | podruž = | pod_posluženo = <!--Ostalo --> | slogan = | web = {{URL|deezer.com}} | dodatak = |}} '''Deezer''' je komercijalni servis koji pruža [[streaming]] muzike izdavačkih kuća [[Sony]], [[EMI]], Warner Music Group i Universal Music Group za korisnike s internetskom vezom i bez nje. Servis trenutno ima preko 43 miliona licenciranih [[Pjesma|pjesama]] svih žanrova i 12 miliona aktivnih korisnika svaki mjesec prema podacima iz februara 2018. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.deezer.com/company|title=About us|work=Deezer|access-date=18. 2. 2018}}</ref> Na samom početku servisa u 2007, upotreba je bila besplatna, dok danas kompanija pruža dvije vrste usluge. Deezer je dostupan u 189 zemalja prema podacima iz februara 2018. godine. Spisak zemalja dostupan je na Deezerovoj stranici za programere.<ref>{{cite web|url=http://developers.deezer.com/guidelines/countries|title=Deezer for developers|work=deezer.com|access-date=18. 2. 2018}}</ref> ==Vrste računa i pretplate== Po podacima iz januara 2015. godine, postoje dvije vrste računa na servisu Deezer<ref>{{cite web|url=http://www.deezer.com/offers/|title=Subscription Plans|work=Deezer|access-date=2. 6. 2015}}</ref>: {| class="wikitable" |- ! Naziv ! Cijena ! Bez reklama ! Vrijeme slušanja ! Dodatne funkcije |- ! Free | Besplatno | style="background:LightCoral"|<center>Ne</center> | style="background:LightGreen"|<center>Neograničeno </center> | |- ! Premium+ | 6,99 [[€]]/mjesečno; prvih 30 dana besplatno | style="background:LightGreen"|<center>Da</center> | style="background:LightGreen"|<center>Neograničeno</center> | Muzika dostupna bez internetske veze, uvoz MP3 datoteka, veća kvaliteta zvuka. |} ==Reference== {{reflist|2}} [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Osnivanja u 2007.]] cp6imbhw0upsmqb9xdvez9teh51hszl Svjetski program za hranu 0 380410 3714010 3603937 2025-06-13T07:48:01Z Panasko 146730 3714010 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetski program za hranu | izvorno_ime = World Food Programme | slika = World Food Programme Logo Simple.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = WFP | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1961|12|19}} | datum_gašenja = | vrsta = Program | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Rim]], [[Italija]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Izvršni direktor | lider_ime1 = [[Cindy McCain]] | lider_vrsta2 = Zamjenik izvršnog direktora | lider_ime2 = [[Carl Skau]] | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = 22.300+ (2023)<ref>{{cite web |title=WFP at a glance |url=https://www.wfp.org/stories/wfp-glance |publisher=World Food Programme |access-date=30 March 2023}}</ref> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|wfp.org}} }} '''Svjetski program za hranu''' ({{jez-en|World Food Programme - WFP}}) jest specijalizirana agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zadužena za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane<ref>{{Cite web |title=WFP: $6.8bn needed in six months to avert famine amid COVID-19|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/10/13/wfp-6-8bn-needed-in-six-months-to-avert-famine-amid-covid-19|access-date=2020-10-15|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=The Church of Jesus Christ Gives US$32 Million to the World Food Programme|url=https://www.newsroom.churchofjesuschrist.org/article/church-of-jesus-christ-32-million-world-food-programme|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=www.churchofjesuschrist.org/|language=en}}</ref> i vodeći dobavljač školskih obroka.<ref>{{Cite web |title=Novo Nordisk Foundation and World Food Programme launch partnership to improve food systems in Rwanda and Uganda|url=https://www.prnewswire.co.uk/news-releases/novo-nordisk-foundation-and-world-food-programme-launch-partnership-to-improve-food-systems-in-rwanda-and-uganda-301643929.html|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=www.prnewswire.co.uk |language=en}}</ref> U prosjeku ova organizacija pruža pomoć u hrani za oko 90 miliona ljudi godišnje, od kojih su oko 58 miliona djeca.<ref>{{Cite web |url=http://www.dailystaregypt.com/article.aspx?ArticleID=5383 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214225349/http://www.dailystaregypt.com/article.aspx?ArticleID=5383 |archive-date=14. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Agencija je osnovana 1960, sa sjedištem u [[Rim|Rimu]] i sa više od 87 ureda širom svijeta,<ref>{{Cite web |title=Where we work {{!}} World Food Programme |url=https://www.wfp.org/countries#:~:text=The%20World%20Food%20Programme%20(WFP,over%20120%20countries%20and%20territories. |access-date=2024-09-30 |website=www.wfp.org |language=en}}</ref> ima cilj da pomogne stanovništvu koje nije u stanju proizvesti ili dobiti dovoljno hrane za sebe i svoje porodice. Članica je Grupe za razvoj Ujedinjenih nacija i dio njenog Izvršnog odbora.<ref>{{Cite web |url=http://undg.org/index.cfm?P=23 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141202014346/http://www.undg.org/index.cfm?P=23 |archive-date=2. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> U 2023. podržao je preko 152 miliona ljudi,<ref name=":1">{{Cite web |title=WFP Annual Performance Report for 2023 |url=https://docs.wfp.org/api/documents/WFP-0000159843/download/?_ga=2.69383573.409371170.1727453130-1819321178.1727453130 |access-date=27 September 2024 |website=WFP}}</ref> i prisutan je u više od 120 zemalja i teritorija.<ref>{{cite web |author = WFP |title = Who we are |url = https://www.wfp.org/who-we-are |access-date= 6 October 2022|website=WFP}}</ref> Pored hitne pomoći u hrani, WFP nudi tehničku i razvojnu pomoć, kao što je izgradnja kapaciteta za spremnost i odgovor na vanredne situacije, upravljanje lancima snabdijevanja i logistikom, promoviranje programa socijalne sigurnosti i jačanje otpornosti na klimatske promjene.<ref>{{Cite news |title=How scientists predict famine before it hits|url=https://www.bbc.com/future/article/20220525-how-scientists-predict-famine-before-it-hits|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=BBC News|language=en}}</ref> Također je glavni pružatelj direktne novčane pomoći i pruža putničke usluge za humanitarne radnike putem upravljanja Službom humanitarnog zračnog prometa Ujedinjenih nacija (UNHAS).<ref name=":2">{{Cite web|title=WFP: $6.8bn needed in six months to avert famine amid COVID-19|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/10/13/wfp-6-8bn-needed-in-six-months-to-avert-famine-amid-covid-19|access-date=2020-10-15|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Afp|date=2020-10-09|title=World Food Programme {{!}} Five things to know about 2020 Nobel Peace Prize winner|language=en-IN|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/world-food-programme-five-things-to-know-about-2020-nobel-peace-prize-winner/article32813515.ece|access-date=2020-10-15|issn=0971-751X}}</ref> WFP je izvršni član Grupe za održivi razvoj Ujedinjenih nacija,<ref> The organization has been awarded the [[Nobel Peace Prize]] 2020 for its efforts to combat hunger, for its contribution to bettering conditions for peace in conflict-affected areas and for acting as a driving force in efforts to prevent the use of food as a weapon of war and conflict [http://www.undg.org/index.cfm?P=23 Executive Committee] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511150052/http://www.undg.org/index.cfm?P=23|date=11 May 2011}}. Undg.org. Retrieved on 15 January 2012 </ref> konzorcija subjekata UN-a koji ima za cilj ispunjenje 17 Ciljeva održivog razvoja (SDG), s prioritetom postizanja SDG 2, "nulte gladi", do 2030.<ref name=":0">{{cite web |title=Zero Hunger|url=https://www.wfp.org/zero-hunger|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009110708/https://www.wfp.org/zero-hunger|archive-date=9 October 2020|access-date=10 October 2020|website=World Food Program}}</ref> Svjetski program za hranu (WFP) dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2020. za svoje napore u pružanju pomoći u hrani u područjima sukoba i sprječavanju upotrebe hrane kao oružja u ratu i sukobima.<ref>{{Cite news|last1=Specia|first1=Megan|last2=Stevis-Gridneff|first2=Matina|date=2020-10-09|title=World Food Program Awarded Nobel Peace Prize for Work During Pandemic|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/10/09/world/2020-nobel-peace-prize.html|access-date=2020-10-10|issn=0362-4331|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011161012/https://www.nytimes.com/2020/10/09/world/2020-nobel-peace-prize.html|url-status=live}}</ref> == Historija == Osnovana je 1961,<ref>{{Cite web |url=http://www.wfp.org/about |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150225150332/http://www.wfp.org/about |archive-date=25. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> nakon što je 1960. održana konferencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i kada je George McGovern, direktor američke agencije ''Hrana za mir'', predložio osnivanje programa multilateralne pomoći u hrani. Formalno je osnovana 1963. od strane FAO-a i Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na eksperimentalni trogodišnji period. 1965. program je proširen na kontinuiranoj osnovi. WFP djeluje na širokom spektru [[Ciljevi održivog razvoja|ciljeva održivog razvoja]],<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.wfp.org/zero-hunger|title=Zero Hunger|website=World Food Program|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009110708/https://www.wfp.org/zero-hunger|archive-date=9. 10. 2020|url-status=live|access-date=10. 10. 2020}}</ref> zbog činjenice da [[Sigurnost hrane|nedostatak hrane]], [[glad]], [[Neuhranjenost|pothranjenost]] i [[Bolest uzrokovana hranom|bolesti koje se prenose hranom]] uzrokuju loše zdravlje, što kasnije utiče na druga područja održivog razvoja, kao što su obrazovanje, zapošljavanje i siromaštvo (Održivi razvojni ciljevi [[Cilj održivog razvoja 4|četiri]], [[Cilj održivog razvoja 8|osam]] i [[Cilj održivog razvoja 1|jedan]]).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.wfp.org/global-hunger-crisis|title=A global food crisis|website=wfp.org|publisher=World Food Programme|access-date=6. 10. 2021}}</ref> [[Datoteka:World_Food_Programme.jpg|mini|Sjedište u [[Rim]]u]] ==== Spisak izvršnih direktora ==== Od 1992. svi izvršni direktori su Amerikanci. Slijedi hronološki popis onih koji su bili izvršni direktor Svjetskog programa za hranu:<ref>{{Cite web|url=https://www.wfp.org/previous-executive-directors|title=Previous WFP Executive Directors|publisher=World Food Programme|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812190439/https://www.wfp.org/previous-executive-directors|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 4. 2012}}</ref> # [[Addeke Hendrik Boerma]] ({{ZID|Nizozemska}}) (maj 1962. – decembar 1967.) # [[Sushil K. Dev]] ({{ZID|Indija}}) (januar 1968 – august 1968) (v.d.) # [[Francisco Aquino]] ({{ZID|El Salvador}}) (juli 1968. – maj 1976.) # [[Thomas C. M. Robinson|Thomas CM Robinson]] ({{ZID|SAD}}) (maj 1976. – juni 1977. gluma; jul 1977. – septembar 1977.) # [[Garson N. Vogel]] ({{ZID|Kanada}}) (oktobar 1977. – april 1981.) # [[Bernardo de Azevedo Brito]] ({{ZID|Brazil}}) (maj 1981. – februar 1982.) (v.d.) # [[Juan Felipe Yriart]] ({{ZID|Urugvaj}}) (februar 1982. – april 1982.) (v.d.) # [[James Ingram]] ({{ZID|Australija}}) (april 1982. – april 1992.) # [[Catherine Bertini]] ({{ZID|SAD}}) (april 1992. – april 2002.) # [[James T. Morris]] ({{ZID|SAD}}) (april 2002. – april 2007.) # [[Josette Sheeran]] ({{ZID|SAD}}) (april 2007. – april 2012.) # Ertharin Cousin ( {{ZID|SAD}}) (april 2012. – april 2017.) # David Beasley ( {{ZID|SAD}}) (april 2017. – april 2023.) # Cindy McCain ( {{ZID|SAD}}) (april 2023. – danas) [[Datoteka:Nutrition_Issa-Al-Raghi.jpg|mini|Dijete ima WFP dopunsku, specijaliziranu hranu za liječenje pothranjenosti među djecom, u klinici za ishranu koju podržava WFP u Jemenu. Fotografija: WFP/Issa-Al-Raghi.]] [[Datoteka:School_meals_WFP.jpg|mini|Dijete jede školski obrok WFP-a u Laou. Fotografija: WFP/Vilakhone Sipaseuth]] [[Datoteka:Cash_Simon_Pierre_Diouf.jpg|mini|Korisnica pokazuje karticu humanitarne pomoći koju je koristila za primanje novca na WFP punktu za prijenos gotovine u Nigeru. Foto: WFP/Simon Pierre Diouf|lijevo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|World Food Programme}} * [http://www.wfp.org/ Službeni sajt] {{Ujedinjene nacije}} {{Nobelova nagrada za mir}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetski program za hranu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1961.|Svjetski program za hranu]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetski program za hranu]] l7ix0jirgtul8yr0ngd5pwi7jau36hw 3714012 3714010 2025-06-13T07:52:06Z Panasko 146730 3714012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetski program za hranu | izvorno_ime = World Food Programme | slika = World Food Programme Logo Simple.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = WFP | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1961|12|19}} | datum_gašenja = | vrsta = Program | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Rim]], [[Italija]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Izvršni direktor | lider_ime1 = [[Cindy McCain]] | lider_vrsta2 = Zamjenik izvršnog direktora | lider_ime2 = [[Carl Skau]] | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = 22.300+ (2023)<ref>{{cite web |title=WFP at a glance |url=https://www.wfp.org/stories/wfp-glance |publisher=World Food Programme |access-date=30 March 2023}}</ref> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|wfp.org}} }} '''Svjetski program za hranu''' ({{jez-en|World Food Programme - WFP}}) jest specijalizirana agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zadužena za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane<ref>{{Cite web |title=WFP: $6.8bn needed in six months to avert famine amid COVID-19|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/10/13/wfp-6-8bn-needed-in-six-months-to-avert-famine-amid-covid-19|access-date=2020-10-15|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=The Church of Jesus Christ Gives US$32 Million to the World Food Programme|url=https://www.newsroom.churchofjesuschrist.org/article/church-of-jesus-christ-32-million-world-food-programme|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=www.churchofjesuschrist.org/|language=en}}</ref> i vodeći dobavljač školskih obroka.<ref>{{Cite web |title=Novo Nordisk Foundation and World Food Programme launch partnership to improve food systems in Rwanda and Uganda|url=https://www.prnewswire.co.uk/news-releases/novo-nordisk-foundation-and-world-food-programme-launch-partnership-to-improve-food-systems-in-rwanda-and-uganda-301643929.html|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=www.prnewswire.co.uk |language=en}}</ref> U prosjeku ova organizacija pruža pomoć u hrani za oko 90 miliona ljudi godišnje, od kojih su oko 58 miliona djeca.<ref>{{Cite web |url=http://www.dailystaregypt.com/article.aspx?ArticleID=5383 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214225349/http://www.dailystaregypt.com/article.aspx?ArticleID=5383 |archive-date=14. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Agencija je osnovana 1960, sa sjedištem u [[Rim|Rimu]] i sa više od 87 ureda širom svijeta,<ref>{{Cite web |title=Where we work {{!}} World Food Programme |url=https://www.wfp.org/countries#:~:text=The%20World%20Food%20Programme%20(WFP,over%20120%20countries%20and%20territories. |access-date=2024-09-30 |website=www.wfp.org |language=en}}</ref> ima cilj da pomogne stanovništvu koje nije u stanju proizvesti ili dobiti dovoljno hrane za sebe i svoje porodice. Članica je Grupe za razvoj Ujedinjenih nacija i dio njenog Izvršnog odbora.<ref>{{Cite web |url=http://undg.org/index.cfm?P=23 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141202014346/http://www.undg.org/index.cfm?P=23 |archive-date=2. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> U 2023. podržao je preko 152 miliona ljudi,<ref name=":1">{{Cite web |title=WFP Annual Performance Report for 2023 |url=https://docs.wfp.org/api/documents/WFP-0000159843/download/?_ga=2.69383573.409371170.1727453130-1819321178.1727453130 |access-date=27 September 2024 |website=WFP}}</ref> i prisutan je u više od 120 zemalja i teritorija.<ref>{{cite web |author = WFP |title = Who we are |url = https://www.wfp.org/who-we-are |access-date= 6 October 2022|website=WFP}}</ref> Pored hitne pomoći u hrani, WFP nudi tehničku i razvojnu pomoć, kao što je izgradnja kapaciteta za spremnost i odgovor na vanredne situacije, upravljanje lancima snabdijevanja i logistikom, promoviranje programa socijalne sigurnosti i jačanje otpornosti na klimatske promjene.<ref>{{Cite news |title=How scientists predict famine before it hits|url=https://www.bbc.com/future/article/20220525-how-scientists-predict-famine-before-it-hits|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=BBC News|language=en}}</ref> Također je glavni pružatelj direktne novčane pomoći i pruža putničke usluge za humanitarne radnike putem upravljanja Službom humanitarnog zračnog prometa Ujedinjenih nacija (UNHAS).<ref name=":2">{{Cite web|title=WFP: $6.8bn needed in six months to avert famine amid COVID-19|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/10/13/wfp-6-8bn-needed-in-six-months-to-avert-famine-amid-covid-19|access-date=2020-10-15|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Afp|date=2020-10-09|title=World Food Programme {{!}} Five things to know about 2020 Nobel Peace Prize winner|language=en-IN|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/world-food-programme-five-things-to-know-about-2020-nobel-peace-prize-winner/article32813515.ece|access-date=2020-10-15|issn=0971-751X}}</ref> WFP je izvršni član Grupe za održivi razvoj Ujedinjenih nacija,<ref> The organization has been awarded the [[Nobel Peace Prize]] 2020 for its efforts to combat hunger, for its contribution to bettering conditions for peace in conflict-affected areas and for acting as a driving force in efforts to prevent the use of food as a weapon of war and conflict [http://www.undg.org/index.cfm?P=23 Executive Committee] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511150052/http://www.undg.org/index.cfm?P=23|date=11 May 2011}}. Undg.org. Retrieved on 15 January 2012 </ref> konzorcija subjekata UN-a koji ima za cilj ispunjenje 17 Ciljeva održivog razvoja (SDG), s prioritetom postizanja SDG 2, "nulte gladi", do 2030.<ref name=":0">{{cite web |title=Zero Hunger|url=https://www.wfp.org/zero-hunger|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009110708/https://www.wfp.org/zero-hunger|archive-date=9 October 2020|access-date=10 October 2020|website=World Food Program}}</ref> Svjetski program za hranu (WFP) dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2020. za svoje napore u pružanju pomoći u hrani u područjima sukoba i sprječavanju upotrebe hrane kao oružja u ratu i sukobima.<ref>{{Cite news|last1=Specia|first1=Megan|last2=Stevis-Gridneff|first2=Matina|date=2020-10-09|title=World Food Program Awarded Nobel Peace Prize for Work During Pandemic|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/10/09/world/2020-nobel-peace-prize.html|access-date=2020-10-10|issn=0362-4331|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011161012/https://www.nytimes.com/2020/10/09/world/2020-nobel-peace-prize.html|url-status=live}}</ref> == Historija == Osnovana je 1961,<ref>{{Cite web |url=http://www.wfp.org/about |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150225150332/http://www.wfp.org/about |archive-date=25. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> nakon što je 1960. održana konferencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i kada je George McGovern, direktor američke agencije ''Hrana za mir'', predložio osnivanje programa multilateralne pomoći u hrani. Formalno je osnovana 1963. od strane FAO-a i Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na eksperimentalni trogodišnji period. 1965. program je proširen na kontinuiranoj osnovi. WFP djeluje na širokom spektru [[Ciljevi održivog razvoja|ciljeva održivog razvoja]],<ref name=":0"/> zbog činjenice da [[Sigurnost hrane|nedostatak hrane]], [[glad]], [[Neuhranjenost|pothranjenost]] i [[Bolest uzrokovana hranom|bolesti koje se prenose hranom]] uzrokuju loše zdravlje, što kasnije utiče na druga područja održivog razvoja, kao što su obrazovanje, zapošljavanje i siromaštvo (Održivi razvojni ciljevi [[Cilj održivog razvoja 4|četiri]], [[Cilj održivog razvoja 8|osam]] i [[Cilj održivog razvoja 1|jedan]]).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.wfp.org/global-hunger-crisis|title=A global food crisis|website=wfp.org|publisher=World Food Programme|access-date=6. 10. 2021}}</ref> [[Datoteka:World_Food_Programme.jpg|mini|Sjedište u [[Rim]]u]] ==== Spisak izvršnih direktora ==== Od 1992. svi izvršni direktori su Amerikanci. Slijedi hronološki popis onih koji su bili izvršni direktor Svjetskog programa za hranu:<ref>{{Cite web|url=https://www.wfp.org/previous-executive-directors|title=Previous WFP Executive Directors|publisher=World Food Programme|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812190439/https://www.wfp.org/previous-executive-directors|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 4. 2012}}</ref> # [[Addeke Hendrik Boerma]] ({{ZID|Nizozemska}}) (maj 1962. – decembar 1967.) # [[Sushil K. Dev]] ({{ZID|Indija}}) (januar 1968 – august 1968) (v.d.) # [[Francisco Aquino]] ({{ZID|El Salvador}}) (juli 1968. – maj 1976.) # [[Thomas C. M. Robinson|Thomas CM Robinson]] ({{ZID|SAD}}) (maj 1976. – juni 1977. gluma; jul 1977. – septembar 1977.) # [[Garson N. Vogel]] ({{ZID|Kanada}}) (oktobar 1977. – april 1981.) # [[Bernardo de Azevedo Brito]] ({{ZID|Brazil}}) (maj 1981. – februar 1982.) (v.d.) # [[Juan Felipe Yriart]] ({{ZID|Urugvaj}}) (februar 1982. – april 1982.) (v.d.) # [[James Ingram]] ({{ZID|Australija}}) (april 1982. – april 1992.) # [[Catherine Bertini]] ({{ZID|SAD}}) (april 1992. – april 2002.) # [[James T. Morris]] ({{ZID|SAD}}) (april 2002. – april 2007.) # [[Josette Sheeran]] ({{ZID|SAD}}) (april 2007. – april 2012.) # Ertharin Cousin ( {{ZID|SAD}}) (april 2012. – april 2017.) # David Beasley ( {{ZID|SAD}}) (april 2017. – april 2023.) # Cindy McCain ( {{ZID|SAD}}) (april 2023. – danas) <gallery caption="Galerija" widths="180px" heights="120px"> [[Datoteka:Nutrition_Issa-Al-Raghi.jpg|mini|Dijete ima WFP dopunsku, specijaliziranu hranu za liječenje pothranjenosti među djecom, u klinici za ishranu koju podržava WFP u Jemenu. Fotografija: WFP/Issa-Al-Raghi.]] [[Datoteka:School_meals_WFP.jpg|mini|Dijete jede školski obrok WFP-a u Laou. Fotografija: WFP/Vilakhone Sipaseuth]] [[Datoteka:Cash_Simon_Pierre_Diouf.jpg|mini|Korisnica pokazuje karticu humanitarne pomoći koju je koristila za primanje novca na WFP punktu za prijenos gotovine u Nigeru. Foto: WFP/Simon Pierre Diouf|lijevo]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|World Food Programme}} * [http://www.wfp.org/ Službeni sajt] {{Ujedinjene nacije}} {{Nobelova nagrada za mir}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetski program za hranu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1961.|Svjetski program za hranu]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetski program za hranu]] bf8ka4e2xsxoz4o061d2ad95di5fhz9 3714014 3714012 2025-06-13T07:54:22Z Panasko 146730 Gallery fix 3714014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetski program za hranu | izvorno_ime = World Food Programme | slika = World Food Programme Logo Simple.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = WFP | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1961|12|19}} | datum_gašenja = | vrsta = Program | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Rim]], [[Italija]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Izvršni direktor | lider_ime1 = [[Cindy McCain]] | lider_vrsta2 = Zamjenik izvršnog direktora | lider_ime2 = [[Carl Skau]] | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = 22.300+ (2023)<ref>{{cite web |title=WFP at a glance |url=https://www.wfp.org/stories/wfp-glance |publisher=World Food Programme |access-date=30 March 2023}}</ref> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|wfp.org}} }} '''Svjetski program za hranu''' ({{jez-en|World Food Programme - WFP}}) jest specijalizirana agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zadužena za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane<ref>{{Cite web |title=WFP: $6.8bn needed in six months to avert famine amid COVID-19|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/10/13/wfp-6-8bn-needed-in-six-months-to-avert-famine-amid-covid-19|access-date=2020-10-15|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=The Church of Jesus Christ Gives US$32 Million to the World Food Programme|url=https://www.newsroom.churchofjesuschrist.org/article/church-of-jesus-christ-32-million-world-food-programme|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=www.churchofjesuschrist.org/|language=en}}</ref> i vodeći dobavljač školskih obroka.<ref>{{Cite web |title=Novo Nordisk Foundation and World Food Programme launch partnership to improve food systems in Rwanda and Uganda|url=https://www.prnewswire.co.uk/news-releases/novo-nordisk-foundation-and-world-food-programme-launch-partnership-to-improve-food-systems-in-rwanda-and-uganda-301643929.html|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=www.prnewswire.co.uk |language=en}}</ref> U prosjeku ova organizacija pruža pomoć u hrani za oko 90 miliona ljudi godišnje, od kojih su oko 58 miliona djeca.<ref>{{Cite web |url=http://www.dailystaregypt.com/article.aspx?ArticleID=5383 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214225349/http://www.dailystaregypt.com/article.aspx?ArticleID=5383 |archive-date=14. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Agencija je osnovana 1960, sa sjedištem u [[Rim|Rimu]] i sa više od 87 ureda širom svijeta,<ref>{{Cite web |title=Where we work {{!}} World Food Programme |url=https://www.wfp.org/countries#:~:text=The%20World%20Food%20Programme%20(WFP,over%20120%20countries%20and%20territories. |access-date=2024-09-30 |website=www.wfp.org |language=en}}</ref> ima cilj da pomogne stanovništvu koje nije u stanju proizvesti ili dobiti dovoljno hrane za sebe i svoje porodice. Članica je Grupe za razvoj Ujedinjenih nacija i dio njenog Izvršnog odbora.<ref>{{Cite web |url=http://undg.org/index.cfm?P=23 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141202014346/http://www.undg.org/index.cfm?P=23 |archive-date=2. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> U 2023. podržao je preko 152 miliona ljudi,<ref name=":1">{{Cite web |title=WFP Annual Performance Report for 2023 |url=https://docs.wfp.org/api/documents/WFP-0000159843/download/?_ga=2.69383573.409371170.1727453130-1819321178.1727453130 |access-date=27 September 2024 |website=WFP}}</ref> i prisutan je u više od 120 zemalja i teritorija.<ref>{{cite web |author = WFP |title = Who we are |url = https://www.wfp.org/who-we-are |access-date= 6 October 2022|website=WFP}}</ref> Pored hitne pomoći u hrani, WFP nudi tehničku i razvojnu pomoć, kao što je izgradnja kapaciteta za spremnost i odgovor na vanredne situacije, upravljanje lancima snabdijevanja i logistikom, promoviranje programa socijalne sigurnosti i jačanje otpornosti na klimatske promjene.<ref>{{Cite news |title=How scientists predict famine before it hits|url=https://www.bbc.com/future/article/20220525-how-scientists-predict-famine-before-it-hits|date=31 May 2022 |access-date=2022-10-10|website=BBC News|language=en}}</ref> Također je glavni pružatelj direktne novčane pomoći i pruža putničke usluge za humanitarne radnike putem upravljanja Službom humanitarnog zračnog prometa Ujedinjenih nacija (UNHAS).<ref name=":2">{{Cite web|title=WFP: $6.8bn needed in six months to avert famine amid COVID-19|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/10/13/wfp-6-8bn-needed-in-six-months-to-avert-famine-amid-covid-19|access-date=2020-10-15|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Afp|date=2020-10-09|title=World Food Programme {{!}} Five things to know about 2020 Nobel Peace Prize winner|language=en-IN|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/world-food-programme-five-things-to-know-about-2020-nobel-peace-prize-winner/article32813515.ece|access-date=2020-10-15|issn=0971-751X}}</ref> WFP je izvršni član Grupe za održivi razvoj Ujedinjenih nacija,<ref> The organization has been awarded the [[Nobel Peace Prize]] 2020 for its efforts to combat hunger, for its contribution to bettering conditions for peace in conflict-affected areas and for acting as a driving force in efforts to prevent the use of food as a weapon of war and conflict [http://www.undg.org/index.cfm?P=23 Executive Committee] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511150052/http://www.undg.org/index.cfm?P=23|date=11 May 2011}}. Undg.org. Retrieved on 15 January 2012 </ref> konzorcija subjekata UN-a koji ima za cilj ispunjenje 17 Ciljeva održivog razvoja (SDG), s prioritetom postizanja SDG 2, "nulte gladi", do 2030.<ref name=":0">{{cite web |title=Zero Hunger|url=https://www.wfp.org/zero-hunger|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009110708/https://www.wfp.org/zero-hunger|archive-date=9 October 2020|access-date=10 October 2020|website=World Food Program}}</ref> Svjetski program za hranu (WFP) dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2020. za svoje napore u pružanju pomoći u hrani u područjima sukoba i sprječavanju upotrebe hrane kao oružja u ratu i sukobima.<ref>{{Cite news|last1=Specia|first1=Megan|last2=Stevis-Gridneff|first2=Matina|date=2020-10-09|title=World Food Program Awarded Nobel Peace Prize for Work During Pandemic|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/10/09/world/2020-nobel-peace-prize.html|access-date=2020-10-10|issn=0362-4331|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011161012/https://www.nytimes.com/2020/10/09/world/2020-nobel-peace-prize.html|url-status=live}}</ref> == Historija == Osnovana je 1961,<ref>{{Cite web |url=http://www.wfp.org/about |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150225150332/http://www.wfp.org/about |archive-date=25. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> nakon što je 1960. održana konferencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i kada je George McGovern, direktor američke agencije ''Hrana za mir'', predložio osnivanje programa multilateralne pomoći u hrani. Formalno je osnovana 1963. od strane FAO-a i Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na eksperimentalni trogodišnji period. 1965. program je proširen na kontinuiranoj osnovi. WFP djeluje na širokom spektru [[Ciljevi održivog razvoja|ciljeva održivog razvoja]],<ref name=":0"/> zbog činjenice da [[Sigurnost hrane|nedostatak hrane]], [[glad]], [[Neuhranjenost|pothranjenost]] i [[Bolest uzrokovana hranom|bolesti koje se prenose hranom]] uzrokuju loše zdravlje, što kasnije utiče na druga područja održivog razvoja, kao što su obrazovanje, zapošljavanje i siromaštvo (Održivi razvojni ciljevi [[Cilj održivog razvoja 4|četiri]], [[Cilj održivog razvoja 8|osam]] i [[Cilj održivog razvoja 1|jedan]]).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.wfp.org/global-hunger-crisis|title=A global food crisis|website=wfp.org|publisher=World Food Programme|access-date=6. 10. 2021}}</ref> [[Datoteka:World_Food_Programme.jpg|mini|Sjedište u [[Rim]]u]] ==== Spisak izvršnih direktora ==== Od 1992. svi izvršni direktori su Amerikanci. Slijedi hronološki popis onih koji su bili izvršni direktor Svjetskog programa za hranu:<ref>{{Cite web|url=https://www.wfp.org/previous-executive-directors|title=Previous WFP Executive Directors|publisher=World Food Programme|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812190439/https://www.wfp.org/previous-executive-directors|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 4. 2012}}</ref> # [[Addeke Hendrik Boerma]] ({{ZID|Nizozemska}}) (maj 1962. – decembar 1967.) # [[Sushil K. Dev]] ({{ZID|Indija}}) (januar 1968 – august 1968) (v.d.) # [[Francisco Aquino]] ({{ZID|El Salvador}}) (juli 1968. – maj 1976.) # [[Thomas C. M. Robinson|Thomas CM Robinson]] ({{ZID|SAD}}) (maj 1976. – juni 1977. gluma; jul 1977. – septembar 1977.) # [[Garson N. Vogel]] ({{ZID|Kanada}}) (oktobar 1977. – april 1981.) # [[Bernardo de Azevedo Brito]] ({{ZID|Brazil}}) (maj 1981. – februar 1982.) (v.d.) # [[Juan Felipe Yriart]] ({{ZID|Urugvaj}}) (februar 1982. – april 1982.) (v.d.) # [[James Ingram]] ({{ZID|Australija}}) (april 1982. – april 1992.) # [[Catherine Bertini]] ({{ZID|SAD}}) (april 1992. – april 2002.) # [[James T. Morris]] ({{ZID|SAD}}) (april 2002. – april 2007.) # [[Josette Sheeran]] ({{ZID|SAD}}) (april 2007. – april 2012.) # Ertharin Cousin ( {{ZID|SAD}}) (april 2012. – april 2017.) # David Beasley ( {{ZID|SAD}}) (april 2017. – april 2023.) # Cindy McCain ( {{ZID|SAD}}) (april 2023. – danas) <gallery caption="Galerija" widths="180px" heights="120px"> Nutrition_Issa-Al-Raghi.jpg|mini|Dijete ima WFP dopunsku, specijaliziranu hranu za liječenje pothranjenosti među djecom, u klinici za ishranu koju podržava WFP u Jemenu. Fotografija: WFP/Issa-Al-Raghi. School_meals_WFP.jpg|mini|Dijete jede školski obrok WFP-a u Laou. Fotografija: WFP/Vilakhone Sipaseuth Cash_Simon_Pierre_Diouf.jpg|mini|Korisnica pokazuje karticu humanitarne pomoći koju je koristila za primanje novca na WFP punktu za prijenos gotovine u Nigeru. Foto: WFP/Simon Pierre Diouf|lijevo </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|World Food Programme}} * [http://www.wfp.org/ Službeni sajt] {{Ujedinjene nacije}} {{Nobelova nagrada za mir}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetski program za hranu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1961.|Svjetski program za hranu]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetski program za hranu]] 7kn1ybz1ew86f1gynnudcqsq6m1n131 Šablon:Bosanski vladari i velikaši 10 392056 3713877 3552549 2025-06-12T15:49:07Z Nerko65 55647 3713877 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Bosanski vladari i velikaši | naslov = Bosanski vladari i velikaši | stil = text-align:center | podaciklasa = hlist | grupa1 = Vladari | podaci1 = * ''[[Stjepan Bosanski]]'' * ''[[Ladislav II, kralj Ugarske|Ladislav II Ugarski]]'' * [[ban Borić]] * [[Kulin ban]] * [[ban Stjepan]] * [[Matej Ninoslav]] * [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda I]] * [[Prijezda II Kotromanić|Prijezda II]] * [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] * [[Mladen I Šubić|Mladen I]] * [[Mladen II Šubić|Mladen II]] * [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]] * [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]] * [[Stjepan Vuk Kotromanić|Stjepan Vuk]] * [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]] * [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepan Ostoja]] * [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Stjepan Ostojić]] * [[Tvrtko II, kralj Bosne|Stjepan Tvrtko II]] * [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] * [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] * ''[[Matija Radivojević]]'' * ''[[Matija Vojsalić]]'' * ''[[Nikola Iločki]]'' | grupa2 = [[Hrvatinići]] | podaci2 = * [[Stjepan (Hrvatinić)|knez Stjepan]] * [[Hrvatin Stjepanić|Hrvatin]] * [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslav]] * [[Vukac Hrvatinić|Vukac]] * [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoje]] * [[Vuk Vukčić|Vuk]] * [[Juraj Vojsalić|Juraj]] * [[Petar Vojsalić|Petar]] * [[Matija Vojsalić|Matija]] | grupa3 = [[Pavlovići]] | podaci3 = * [[Radin Jablanić]] * [[Pavle Radinović|Pavao]] * [[Petar Pavlović|Petar I]] * [[Radoslav Pavlović|Radoslav]] * [[Ivaniš Pavlović|Ivaniš]] * [[Petar i Nikola Pavlović|Petar II]] * [[Petar i Nikola Pavlović|Nikola]] | grupa4 = [[Kosače]] | podaci4 = * [[Vuk Kosača|Vuk]] * [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatko]] * [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj]] * [[Vukac Hranić Kosača|Vukac]] * [[Vuk Hranić|Vuk]] * [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan]] * [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko]] * [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav]] * [[Ivan Vuković]] | grupa5 = [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojevići]] | podaci5 = * [[Bogavac]] * [[Radivoj Bogavčić|Radivoj]] * [[Mrdeša Bogavčić|Mrdeša]] * [[Juraj Radivojević|Juraj]] * [[Vukić Radivojević|Vukić]] * [[Vlatko Jurjevič|Vlatko]] * [[Ivaniš Vlatković|Ivaniš]] | grupa6 = Ostale porodice | podaci6 = * [[Borićevići]] * [[Brankovići]] * [[Sankovići]] * [[Dinjičići]] * [[Masnovići]] * [[Milatovići]] * [[Nikolići (porodica)|Nikolići]] * [[Zlatonosovići]] * [[Komlinovići]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni|{{PAGENAME}}]] </noinclude> 6mxwq4jfs9p2gw9l9zjl5uvs2oj756i Chagasova bolest 0 392850 3713841 3535489 2025-06-12T12:07:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Chagasova bolest | latinski_naziv = | slika = Trypanosoma cruzi crithidia.jpeg | Opis slike = Fotomikrograf ''Trypanosome cruzi'' obojene [[Giemsino bojenje|Giemsinim bojenjem]] | DiseasesDB = 13415 | DiseasesDB_mult = | ICD10 = {{ICD10|B|57||b|50}} | ICD9 = {{ICD9|086}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 001372 | MedlinePlus_mult = | eMedicineSubj = med | eMedicine_mult = | eMedicineTopic = 327 | MeshID = D014355 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = }} '''Chagasova bolest''' ili '''američka tripanozomijaza''' jest [[tropska bolest|tropska]] [[parazitska bolest]] uzrokovana [[protozoa|protozoom]] ''[[Trypanosoma cruzi]]''.<ref name=WHO2013/> Uglavnom je prenose insekti poznati pod imenom [[tropske stjenice]].<ref name=WHO2013/> Simptomi se mijenjaju tokom infekcije; obično u ranoj fazi ili nisu prisutni ili su blagi i mogu uključivati groznicu, otečene [[limfni čvor|limfne čvorove]], glavobolje ili lokalne otekline na mjestu ugriza.<ref name=WHO2013/> Nakon 8-12 sedmica pojedinci ulaze u hroničnu fazu bolesti, a u 60-70% slučajeva nikad se ne pojave dodatni simptomi.<ref name=Rassi2010>{{cite journal |author=Rassi A, Rassi A, Marin-Neto JA |title=Chagas disease |journal=Lancet |volume=375 |issue=9723 |pages=1388–402 |date=april 2010 |pmid=20399979 |doi=10.1016/S0140-6736(10)60061-X}}</ref><ref name=Rassi2012>{{cite journal|last=Rassi A|first=Jr|author2=Rassi, A|author3=Marcondes de Rezende, J|title=American trypanosomiasis (Chagas disease).|url=https://archive.org/details/sim_infectious-disease-clinics-of-north-america_2012-06_26_2/page/275|journal=Infectious disease clinics of North America|date=juni 2012|volume=26|issue=2|pages=275–91|pmid=22632639|doi=10.1016/j.idc.2012.03.002}}</ref> Preostalih 30 do 40% ljudi razvije daljnje simptome 10 do 30 godina nakon početne infekcije.<ref name=Rassi2012/> Simptomi uključuju proširenje [[srčana komora|srčanih komora]] u 20 do 30% slučajeva, što dovodi do [[zatajenje srca|zatajenja srca]].<ref name=WHO2013/> Kod 10% ljudi može se pojaviti i [[proširenje jednjaka]] ili [[proširenje debelog crijeva|debelog crijeva]].<ref name=WHO2013/> == Uzrok i dijagnoza == ''T. cruzi'' obično se prenosi na ljude i druge sisare putem [[hematofagija|sisanja krvi]], koje čine tropske stjenice iz potporodice ''[[Triatominae]]''.<ref name=CDC>{{cite web|publisher=Centar za kontrolu bolesti (CDC) |url= http://www.cdc.gov/dpdx/trypanosomiasisAmerican/ |title=DPDx&nbsp;– Trypanosomiasis, American. Fact Sheet |access-date=12. 5. 2010}}</ref> Ovi insekti poznati su pod više domaćih imena, uključujući ''vinchuca'' u [[Argentina|Argentini]], [[Bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u i [[Paragvaj]]u, ''barbeiro'' (''berberin'') u [[Brazil]]u, ''pito'' u [[Kolumbija|Kolumbiji]], ''chinche'' u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]] te ''chipo'' u [[Venecuela|Venecueli]]. Ova bolest također se može prenijeti i putem [[transfuzija krvi|transfuzije]] [[krv]]i, [[transplantacija|transplantacije]] [[organ]]a, konzumiranja hrane kontaminirane parazitima i [[vertikalna transmisija|s majke na fetus]].<ref name=WHO2013/> Rani stadij bolesti dijagnosticira se pronalaženjem parazita u krvi pomoću [[mikroskop]]a.<ref name=Rassi2012/> Hronična bolest dijagnosticira se pronalaženjem [[antitijela]] na ''T. cruzi'' u krvi.<ref name=Rassi2012/> == Prevencija i liječenje == Prevencija uglavnom podrazumijeva eliminaciju tropskih stjenica i izbjegavanje njihovog ugriza.<ref name=WHO2013/> Ostale preventivne mjere uključuju skrining krvi koja se koristi za transfuziju.<ref name=WHO2013/> Do 2013. godine vakcina još uvijek nije bila napravljena.<ref name=WHO2013/> Rana infekcija može se liječiti [[benznidazol]]om ili [[nifurtimoks]]om.<ref name=WHO2013/> Uzimanje ovih lijekova u ranoj fazi bolesti skoro uvijek rezultira izlječenjem, ali se njihova efikasnost smanjuje s odmicanjem Chagasove bolesti.<ref name=WHO2013/> Kad se koriste kod hroničnog oblika bolesti, mogu odgoditi ili spriječiti razvoj simptoma krajnje faze.<ref name=WHO2013/> Benznidazol i nifurtimoks izazivaju privremene neželjene efekte kod oko 40% ljudi<ref name=WHO2013/>, uključujući poremećaje na koži, toksikaciju [[mozak|mozga]] i iritaciju [[probavni sistem|probavnog sistema]].<ref name="Rassi2010"/><ref name=Bern>{{cite journal |author=Bern C, Montgomery SP, Herwaldt BL, et al.|title=Evaluation and treatment of chagas disease in the United States: a systematic review |journal=JAMA |volume=298 |issue=18 |pages=2171–81 |date=novembar 2007|pmid=18000201 |doi=10.1001/jama.298.18.2171}}</ref><ref name=Rassi2>{{cite journal|author=Rassi A, Dias JC, Marin-Neto JA, Rassi A |title=Challenges and opportunities for primary, secondary, and tertiary prevention of Chagas' disease |journal=Heart |volume=95|issue=7 |pages=524–34 |date=april 2009 |pmid=19131444 |doi=10.1136/hrt.2008.159624|url=http://heart.bmj.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=19131444}}</ref> == Epidemiologija == Procjenjuje se da 7-8 miliona ljudi, uglavnom u [[Meksiko|Meksiku]], Srednjoj i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] ima ovu bolest.<ref name=WHO2013>{{cite web|title=Chagas disease (American trypanosomiasis) Fact sheet N°340|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs340/en/|work=World Health Organization|access-date=23. 2. 2014|date=mart 2013}}</ref> To rezultira s oko 12.500 smrtnih slučajeva godišnje zaključno sa 2006. godinom.<ref name=Rassi2010/> Većina ljudi s ovom bolešću su siromašni<ref name=Rassi2010/> i većina ih ne shvata da su zaraženi.<ref>{{cite book|editor-last=Capinera|editor-first=John L.|title=Encyclopedia of entomology|year=2008|publisher=Springer|location=Dordrecht|isbn=9781402062421|page=824|url=http://books.google.ca/books?id=i9ITMiiohVQC&pg=PA824|edition=2nd ed.}}</ref> Velike seobe stanovništva proširile su područja u kojima se javljaju slučajevi Chagasove bolesti, koja danas uključuju i mnoge [[Evropa|evropske]] zemlje i [[SAD]].<ref name=WHO2013/> U ovim područjima također je došlo do povećanja broja slučajeva zaključno sa 2014. godinom.<ref>{{cite journal|last=Bonney|first=KM|title=Chagas disease in the 21st Century: a public health success or an emerging threat?|journal=Parasite |date=2014|volume=21|pages=11|pmid=24626257|doi=10.1051/parasite/2014012|pmc=3952655}}</ref> Bolest je 1909. prvi opisao [[Carlos Chagas]], po kome je i dobila ime.<ref name=WHO2013/> Ona napada više od 150 životinjskih vrsta.<ref name=Rassi2010/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Chagas disease}} * [https://web.archive.org/web/20160105213439/https://www.dmoz.org/Health/Conditions_and_Diseases/Infectious_Diseases/Parasitic/Chagas_Disease Chagasova bolest] na [[DMOZ]]-u * [http://www.cdc.gov/chagas/ Informacije o Chagasovoj bolesti], [[Centar za kontrolu bolesti]] (SAD) * [https://web.archive.org/web/20090912020106/http://www.dndi.org/diseases/chagas.html Informacije o Chagasovoj bolesti] od inicijative [[Inicijativa "Lijekovi za zanemarene bolesti"|"Lijekovi za zanemarene bolesti"]] *[http://www.ibiology.org/ibioseminars/microbiology/norma-andrews-part-1.html Seminar Norme Andrews: ''Trypanosoma cruzi'' i Chagasova bolest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029204427/http://www.ibiology.org/ibioseminars/microbiology/norma-andrews-part-1.html |date=29. 10. 2013 }} *[https://web.archive.org/web/20111220220856/http://www.unhco.org/chagas-disease/ UNHCO-va stranica o Chagasovoj bolesti] *[https://www.iamat.org/risks/chagas-disease// Informacije o Chagasovoj bolesti za putnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402235634/https://www.iamat.org/risks/chagas-disease |date=2. 4. 2015 }} od IAMAT-a (''International Association for Medical Assistance to Travellers'' – Međunarodna asocijacija za medicinsku pomoć za putnike)] {{Bolesti siromašnih}} [[Kategorija:Zoonoze|Chagasova bolest]] [[Kategorija:Parazitske infestacije, ubodi i ugrizi za kožu|Chagasova bolest]] [[Kategorija:Bolesti koje prenose insekti|Chagasova bolest]] [[Kategorija:Protozoalne bolesti|Chagasova bolest]] [[Kategorija:Tropske bolesti|Chagasova bolest]] o3yr0rizyhuz3xqdd4zxhjwx6hn29en Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini 0 393932 3714031 3712858 2025-06-13T10:43:59Z 21775198.138-dopisnik 131410 3714031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = '''UDRUŽENJE GENETIČARA <br>U BOSNI I HERCEGOVINI''' | izvorno_ime = Udruženje genetičara Bosne i Hercegovine | slika =GenuBiH.png | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo udruženja | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = | datum_gašenja = | vrsta = | status = | cilj = | glavno_sjedište = Sarajevo | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = Bosna i Hercegovina | članstvo = Više stotina | jezik = BHS | generalni_sekretar = [[Anja Haverić]]<br> :'''Predsjednici''': *[[Kasim Bajrović]] | ključne_osobe = | glavni_organ = Skupština Udruženjs | budžet = | broj_zaposlenih = Nema | broj_volontera = Na stotine | veb-sajt = }} '''Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini (GENuBiH)''' je nestranačko, nepolitičko, nevladino udruženje građana okupljenih oko zajedničke ideje promovisanja, razvoja i popularizacije svih oblasti genetike u cilju adekvatne i kompetentne primjene genetičkih metoda i dostignuća. GENuBIH djeluje na državnom nivou okupljajući eminentne genetičare iz cijele BiH uz uspješnu saradnju i kontakte sa bh. stručnjacima u dijaspori. == Ciljevi == Ciljevi GENuBiH – a su razvijanje, unapređivanje i popularizacija svih oblasti genetike i srodnih naučnih disciplina, proučavanje, očuvanje i zaštita genetičkog fonda u BiH, informiranje javnosti, organiziranje skupova, promicanje znanja i primjena međunarodnih iskustava u oblasti genetike, organizovanje naučnih i stručnih edukativnih aktivnosti u cilju informisanja naučne zajednice i šire javnosti o dostignućima u oblasti genetike, sudjelovanje u pripremi i realizaciji naučno-istraživačkih, razvojnih i stručno-vaspitnih programa i planova, okupljanje naučnika, stručnjaka i svih koji su spremni svojim zalaganjem ostvariti svrhu i zadaću GENuBiH-a, promoviranje primjene rezultata proisteklih iz genetičkih istraživanja te saradnja sa ostalim Udruženjima koja imaju iste ciljeve.<ref name="GENuBiH">http://www.genubih.ba</ref> == Osnivanje == Udruženje genetičara u BiH je osnovano 18. februara 2011. na Osnivačkoj Skupštini Udruženja u sklopu I Simpozija genetičara u Bosni i Hercegovini koji je organizovao [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] pod generalnim potkroviteljstvom Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku. Osnivači Udruženja su eminentni genetičari, emeritirani profesori, naučni radnici, redovni univerzitetski profesori te doktori i magistri nauka. Podršku osnivanju Udruženja je dalo preko 100 simpatizera.<ref name="INGEB"/><ref name="Prvi simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini – Izvještaj">http://www.labmedic.org/bs/predstojeci-dogadaji/313-prvi-simpozij-genetiara-u-bosni-i-hercegovini-izvjestaj{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Saradnja == Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini je prepoznato i kao pouzdan partner od strane Evropskog udruženja humanih genetičara (ESHG). S tim u vezi, Udruženje genetičara u BiH ima kontinuiranu saradnju sa ESHG. Svake godine članovi Udruženja genetičara u BiH bivaju nominovani i nagrađeni odgovarajućim stipendijama od ESHG-a te svoje radove prezentiraju na godišnjim ESHG konferencijama, gdje se dodatno i educiraju o savremenim genetičkim trendovima.<ref name="INGEB">http://www.ingeb.unsa.ba</ref> == Aktivnosti == <br>'''2011.''' *U saradnji sa Institutom za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu organiziranje seminara “Uspostava forenzičnih DNK baza u zemljama regiona: iskustva i perspektive“. *Stavljanje u funkciju prve web stranica Udruženja. *Uključenje u članstvo Mreže pravde u Bosni i Hercegovini (neformalne mreže nevladinih organizacije) koja djeljuje u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava u cilju podrške efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde.<ref name="Mreža pravde">{{Cite web |url=http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/organizations.php |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150919131901/http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/organizations.php |archive-date=19. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> <br>'''2012.''' *Publiciranje Zbornika radova (Proceedings - 1st Symposium of Geneticists in Bosnia and Herzegovina, February 17-18, 2011, Sarajevo).<ref name="Zbornik radova – 1. Simpozij genetičara u BiH">Proceedings - 1st Symposium of Geneticists in Bosnia and Herzegovina, February 17-18, 2011, Sarajevo</ref> <br>'''2013.''' *Organiziranje naučnog skupa „Genetika u BiH: retrospektiva i perspektiva“, kojeg je odobrilo i finansijski podržalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, sa ciljem sagledavanja kadrovskih i ljudskih kapaciteta te razvoja i uloge genetike u pojedinim institucijama i visokoškolskim ustanovama u BiH. *Učešće u javnoj raspravi o Nacrtu zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, održanoj 7. 11. 2013. u Sarajevu.<ref name="BiH treba jedinstvenu strategiju razvoja genetike">{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/129096/BiH-treba-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305130434/http://www.radiosarajevo.ba/novost/129096/BiH-treba-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref name="U BiH je nužno donijeti jedinstvenu strategiju razvoja genetike">http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-je-nuzno-donijeti-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike/131021134</ref> <br>'''2014.''' *Realiziran projekt „Uspostavljanje savjetovališta i informativnog sistema za buduće mlade znanstvenike“, kojeg je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. U okviru ovog projekta kao i saradnje sa Evropskim udruženjem humanih genetičara (ESHG), obilježen je Međunarodni dana DNK. Ciljana grupa u ovom projektu (studenti i srednjoškolci) je upoznata sa ključnim genetičkim otkrićem 20 vijeka – strukturom DNK molekule te uticajem koje je isto imalo na buduća istraživanja kao i život savremenog čovjeka.<ref name="Haverić: Genetičari iz BiH izuzetno cijenjeni u inozemstvu">{{Cite web |url=http://bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/haveric-geneticari-iz-bih-izuzetno-cijenjeni-u-inozemstvu/83348 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213074911/https://www.bljesak.info/sci-tech/flash/haveric-geneticari-iz-bih-izuzetno-cijenjeni-u-inozemstvu/83348 |url-status=dead }}</ref> *Učešće u međunarodnoj manifestaciji Noć istraživača u Banjoj Luci i Sarajevu. *U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, organiziranje naučnog skupa „(Cito)genetika i biomedicina“.<ref name="Naučni skup (Cito)genetika i biomedicina">Folia Medica – Journal of Medical Faculty, University of Sarajevo, 2014;49(suppl 1)</ref> <br>'''2015.''' *U okviru saradnje sa Evropskim udruženjem humanih genetičara (ESHG), obilježen Međunarodni dan DNK. *Učešće u međunarodnoj manifestaciji Noć istraživača u Banjoj Luci. *U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci, održan 2. Simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini te publicirana Knjiga apstrakata sa ovog simpozija. == Organizaciona struktura == Prema Statutu, organi Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini su: * Skupština (30 članova, predsjednica [[Lejla Pojskić]]) * Upravni odbor (7 članova, predsjednica [[Anja Haverić]]) * Predsjednik i potpredsjednik Udruženja ([[Stojko Vidović]] i [[Kasim Bajrović]]) * Etički odbor (11 članova, predsjednik [[Rifat Hadžiselimović]])<ref name=" Prvi simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini – Izvještaj"/> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Nevladine organizacije]] q4uuwumfli6k80yjdhrs0jqg0m472q2 Spisak naselja u Hrvatskoj (K) 0 405608 3714013 3496480 2025-06-13T07:53:19Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Krvavica_01.jpg datotekom [[:File:Krvavica_2009_side_view_from_main_road_(Jadranska_magistrala).jpg|Krvavica_2009_side_view_from_main_road_(Jadranska_magistrala).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[ 3714013 wikitext text/x-wiki {{Naselja u Hrvatskoj|K|}} == K == {| class="wikitable sortable" |- ! [[Naseljeno mjesto|Naselje]] || [[Spisak gradova u Hrvatskoj|Grad]]/[[Spisak općina u Hrvatskoj|Općina]] || [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Nadmorska visina|N.V.]] || [[Geografske koordinate|Koordinate]] || [[Poštanski broj|Pošt. br.]] || [[Fotografija]] |- | [[Kabal (Farkaševac)|Kabal]] || [[Farkaševac]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''162''' || '''138''' || {{Coord|45|51|29|N|16|38|22|E|}} || '''10344''' || [[Datoteka:Kabal - Houses - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kablar (Karlovac)|Kablar]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''122''' || '''128''' || {{Coord|45|29|09|N|15|44|47|E|}} || '''47212''' || |- | [[Kačkovec]] || [[Kraljevec na Sutli]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''153''' || '''171''' || {{Coord|46|00|37|N|15|43|13|E|}} || '''49294''' || |- | [[Kadanovci]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''213''' || '''122''' || {{Coord|45|15|29|N|17|49|45|E|}} || '''34310''' || [[Datoteka:Kadanovci.jpg|100px]] |- | [[Kadina Glavica]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''150''' || '''278''' || {{Coord|43|51|27|N|16|13|46|E|}} || '''22321''' || [[Datoteka:Kadina Glavica.JPG|100px]] |- | [[Kadumi]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''216''' || '''95''' || {{Coord|45|12|58|N|13|39|22|E|}} || '''52440''' || |- | [[Kajgana (Garešnica)|Kajgana]] || [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''271''' || '''118''' || {{Coord|45|35|35|N|16|58|28|E|}} || '''43280''' || |- | [[Kajini]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''17''' || '''139''' || {{Coord|45|25|10|N|13|56|33|E|}} || '''52420''' || |- | [[Kakanj (Kistanje)|Kakanj]] || [[Kistanje]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''32''' || '''235''' || {{Coord|43|55|50|N|15|53|16|E|}} || '''22319''' || |- | [[Kakinac]] || [[Rovišće]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''78''' || '''142''' || {{Coord|45|58|08|N|16|46|20|E|}} || '''43212''' || |- | [[Kakma]] || [[Polača (Hrvatska)|Polača]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''213''' || '''27''' || {{Coord|43|59|40|N|15|29|18|E|}} || '''23423''' || |- | [[Kalac (Mošćenička Draga)|Kalac]] || [[Mošćenička Draga]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''32''' || '''577''' || {{Coord|45|13|14|N|14|13|10|E|}} || '''51417''' || |- | [[Kaldanija]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''229''' || '''123''' || {{Coord|45|26|30|N|13|37|53|E|}} || '''52460''' || |- | [[Kaldir]] || [[Motovun]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''231''' || '''250''' || {{Coord|45|18|52|N|13|50|57|E|}} || '''52424''' || [[Datoteka:Kaldir_(Motovun,_Istra).jpg|100px]] |- | [[Kaldrma (Gračac)|Kaldrma]] || [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''31''' || '''679''' || {{Coord|44|18|44|N|16|11|21|E|}} || '''23446''' || [[Datoteka:Station Kaldrma.jpg|100px]] |- | [[Kalebovac]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''35''' || '''675''' || {{Coord|44|44|17|N|15|42|33|E|}} || '''53230''' || |- | [[Kali]] || [[Kali]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''1.638''' || '''23''' || {{Coord|44|03|50|N|15|12|23|E|}} || '''23272''' || [[Datoteka:Ugljan_Kali_11.jpg|100px]] |- | [[Kalić]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''4''' || '''649''' || {{Coord|45|30|34|N|14|44|02|E|}} || '''51302''' || |- | [[Kalinić (Pleternica)|Kalinić]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''59''' || '''183''' || {{Coord|45|18|18|N|17|52|51|E|}} || '''34310''' || |- | [[Kalinovac (Hrvatska)|Kalinovac]] || [[Kalinovac (Hrvatska)|Kalinovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''1.463''' || '''116''' || {{Coord|46|01|29|N|17|06|47|E|}} || '''48361''' || |- | [[Kalinovača]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''94''' || '''601''' || {{Coord|44|37|15|N|15|11|42|E|}} || '''53213''' || |- | [[Kalinovica]] || [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''385''' || '''145''' || {{Coord|45|45|25|N|15|47|41|E|}} || '''10436''' || |- | [[Kalinje]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''236''' || '''183''' || {{Coord|45|58|53|N|16|14|20|E|}} || '''10380''' || |- | [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnik]] || [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnik]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''325''' || '''331''' || {{Coord|46|07|41|N|16|28|06|E|}} || '''48269''' || [[Datoteka:Kalnik_-_View_on_the_village_2_-_panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kaluđerovac (Perušić)|Kaluđerovac]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''24''' || '''600''' || {{Coord|44|39|14|N|15|18|32|E|}} || '''53202''' || |- | [[Kalje]] || [[Žumberak (Hrvatska)|Žumberak]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''17''' || '''545''' || {{Coord|45|45|34|N|15|28|22|E|}} || '''10456''' || |- | [[Kamanje]] || [[Kamanje]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''366''' || '''165''' || {{Coord|45|38|02|N|15|23|39|E|}} || '''47282''' || |- | [[Kamen (Split)|Kamen]] || [[Split]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1.821''' || '''53''' || {{Coord|43|30|40|N|16|31|13|E|}} || '''21000''' || |- | [[Kamena Gorica]] || [[Novi Marof]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''232''' || '''303''' || {{Coord|46|09|39|N|16|16|02|E|}} || '''42220''' || |- | [[Kamenac (Kneževi Vinogradi)|Kamenac]] || [[Kneževi Vinogradi]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''166''' || '''113''' || {{Coord|45|46|07|N|18|42|20|E|}} || '''31309''' || |- | [[Kamenci]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''0''' || '''540''' || {{Coord|45|42|54|N|15|19|21|E|}} || '''47285''' || |- | [[Kamenica (Lepoglava)|Kamenica]] || [[Lepoglava]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''141''' || '''243''' || {{Coord|46|14|38|N|16|02|03|E|}} || '''42250''' || |- | [[Kamenica (Preseka)|Kamenica]] || [[Preseka (Hrvatska)|Preseka]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''64''' || '''183''' || {{Coord|45|57|17|N|16|23|56|E|}} || '''10346''' || |- | [[Kamenica (Sokolovac)|Kamenica]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''17''' || '''239''' || {{Coord|46|06|05|N|16|47|33|E|}} || '''48305''' || |- | [[Kamenica Skradnička]] || [[Tounj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''266''' || '''250''' || {{Coord|45|13|44|N|15|20|51|E|}} || '''47264''' || |- | [[Kamenički Vrhovec]] || [[Lepoglava]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''205''' || '''223''' || {{Coord|46|13|32|N|16|02|37|E|}} || '''42250''' || |- | [[Kameničko Podgorje]] || [[Lepoglava]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''322''' || '''311''' || {{Coord|46|15|28|N|16|00|57|E|}} || '''42250''' || |- | [[Kamenmost]] || [[Podbablje]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''393''' || '''352''' || {{Coord|43|25|30|N|17|11|09|E|}} || '''21262''' || |- | [[Kamenska]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''0''' || '''237''' || {{Coord|45|26|40|N|17|28|47|E|}} || '''34320''' || |- | [[Kamenski Hrib]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''6''' || '''473''' || {{Coord|45|33|11|N|14|40|48|E|}} || '''51303''' || |- | [[Kamenski Šeovci]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''0''' || '''371''' || {{Coord|45|26|39|N|17|29|47|E|}} || '''34320''' || |- | [[Kamenski Vučjak]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''6''' || '''289''' || {{Coord|45|29|15|N|17|31|55|E|}} || '''34320''' || |- | [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] || [[Trilj]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''62''' || '''774''' || {{Coord|43|37|01|N|16|57|10|E|}} || '''21240''' || |- | [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''4''' || '''432''' || {{Coord|45|21|44|N|15|09|57|E|}} || '''51326''' || |- | [[Kamešnica (Kalnik)|Kamešnica]] || [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnik]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''188''' || '''249''' || {{Coord|46|07|36|N|16|30|15|E|}} || '''48269''' || |- | [[Kampelje]] || [[Vrbnik (Hrvatska)|Vrbnik]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''8''' || '''85''' || {{Coord|45|04|01|N|14|37|03|E|}} || '''51516''' || |- | [[Kampor]] || [[Rab (grad)|Rab]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1.173''' || '''18''' || {{Coord|44|46|42|N|14|43|22|E|}} || '''51280''' || [[Datoteka:Rab_SEufemia.jpg|100px]] |- | [[Kanegra]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''0''' || '''30''' || {{Coord|45|28|55|N|13|34|09|E|}} || '''52460''' || |- | [[Kanfanar]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''507''' || '''287''' || {{Coord|45|07|23|N|13|50|20|E|}} || '''52352''' || |- | [[Kanica]] || [[Rogoznica]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''129''' || '''91''' || {{Coord|43|30|51|N|16|00|32|E|}} || '''22203''' || |- | [[Kaniška Iva]] || [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''466''' || '''113''' || {{Coord|45|31|44|N|16|55|24|E|}} || '''43283''' || |- | [[Kaniža (Bebrina)|Kaniža]] || [[Bebrina]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''808''' || '''87''' || {{Coord|45|06|42|N|17|53|13|E|}} || '''35254''' || [[Datoteka:Kaniza (ulaz u selo).JPG|100px]] |- | [[Kaniža (Ivanec)|Kaniža]] || [[Ivanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''287''' || '''232''' || {{Coord|46|13|16|N|16|05|21|E|}} || '''42240''' || |- | [[Kaniža Gospićka]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''401''' || '''560''' || {{Coord|44|32|26|N|15|20|59|E|}} || '''53000''' || |- | [[Kantrovci]] || [[Velika (Hrvatska)|Velika]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''34''' || '''378''' || {{Coord|45|27|20|N|17|35|50|E|}} || '''34330''' || |- | [[Kanjane]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''0''' || '''348''' || {{Coord|43|51|38|N|16|15|00|E|}} || '''22321''' || |- | [[Kaočine]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''201''' || '''251''' || {{Coord|43|51|23|N|16|04|11|E|}} || '''22324''' || |- | [[Kapela (Hrvatska)|Kapela]] || [[Kapela (Hrvatska)|Kapela]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''428''' || '''204''' || {{Coord|45|59|17|N|16|51|06|E|}} || '''43203''' || |- | [[Kapela Dvor]] || [[Lukač (Hrvatska)|Lukač]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''259''' || '''106''' || {{Coord|45|53|26|N|17|25|15|E|}} || '''33406''' || |- | [[Kapela Kalnička]] || [[Ljubešćica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''268''' || '''189''' || {{Coord|46|10|47|N|16|24|02|E|}} || '''42222''' || |- | [[Kapela Korenička]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''13''' || '''749''' || {{Coord|44|48|28|N|15|40|21|E|}} || '''53230''' || |- | [[Kapela Podravska]] || [[Veliki Bukovec (Hrvatska)|Veliki Bukovec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''466''' || '''145''' || {{Coord|46|16|39|N|16|41|35|E|}} || '''42231''' || |- | [[Kapela Ravenska]] || [[Sveti Petar Orehovec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''85''' || '''144''' || {{Coord|46|01|43|N|16|25|45|E|}} || '''48265''' || |- | [[Kapelec]] || [[Maruševec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''106''' || '''195''' || {{Coord|46|17|16|N|16|11|17|E|}} || '''42243''' || |- | [[Kapelica (Garešnica)|Kapelica]] || [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''546''' || '''169''' || {{Coord|45|34|34|N|16|53|34|E|}} || '''43280''' || |- | [[Kapelica (Labin)|Kapelica]] || [[Labin]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''617''' || '''218''' || {{Coord|45|04|51|N|14|05|47|E|}} || '''52220''' || |- | [[Kapelna]] || [[Viljevo]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''294''' || '''92''' || {{Coord|45|42|35|N|18|03|56|E|}} || '''31531''' || [[Datoteka:Kapelna,_glavna_ulica.jpg|100px]] |- | [[Kapelski Vrh (Kraljevec na Sutli)|Kapelski Vrh]] || [[Kraljevec na Sutli]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''103''' || '''195''' || {{Coord|45|59|31|N|15|44|08|E|}} || '''49294''' || |- | [[Kapelščak]] || [[Sveti Martin na Muri]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''144''' || '''274''' || {{Coord|46|30|07|N|16|21|48|E|}} || '''40313''' || [[Datoteka:Kapelscak1.JPG|100px]] |- | [[Kapetanovo Polje]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''35''' || '''143''' || {{Coord|45|30|15|N|17|06|18|E|}} || '''34552''' || |- | [[Kapinci]] || [[Sopje]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''186''' || '''102''' || {{Coord|45|48|31|N|17|41|38|E|}} || '''33525''' || |- | [[Kapljuv]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''31''' || '''333''' || {{Coord|45|07|18|N|15|42|12|E|}} || '''47222''' || |- | [[Kapovići]] || [[Sveti Lovreč (Hrvatska)|Sveti Lovreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''1''' || '''170''' || {{Coord|45|08|55|N|13|45|05|E|}} || '''52448''' || |- | [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] || [[Šibenik]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''186''' || '''6''' || {{Coord|43|41|17|N|15|42|38|E|}} || '''22235''' || [[Datoteka:Kaprije - Dorfplatz - Hafen -.JPG|100px]] |- | [[Kaptol (Hrvatska)|Kaptol]] || [[Kaptol (Hrvatska)|Kaptol]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''1.409''' || '''235''' || {{Coord|45|25|53|N|17|43|33|E|}} || '''34334''' || |- | [[Karadžićevo]] || [[Markušica]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''194''' || '''92''' || {{Coord|45|19|57|N|18|41|07|E|}} || '''32280''' || [[Datoteka:View Of Karadzicevo (Aug 2018).jpg|100px]] |- | [[Karakašica]] || [[Sinj]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''682''' || '''324''' || {{Coord|43|43|44|N|16|38|30|E|}} || '''21230''' || |- | [[Karalić]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''119''' || '''248''' || {{Coord|43|53|23|N|16|02|06|E|}} || '''22324''' || |- | [[Karanac]] || [[Kneževi Vinogradi]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''926''' || '''111''' || {{Coord|45|45|37|N|18|41|09|E|}} || '''31315''' || [[Datoteka:Karanac, hlavní silnice.jpg|100px]] |- | [[Karane]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''229''' || '''139''' || {{Coord|46|00|54|N|16|31|50|E|}} || '''48260''' || |- | [[Karasi]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''50''' || '''108''' || {{Coord|45|31|09|N|15|43|05|E|}} || '''47203''' || |- | [[Karigador]] || [[Brtonigla]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''189''' || '''5''' || {{Coord|45|21|39|N|13|33|05|E|}} || '''52474''' || |- | [[Karivaroš]] || [[Gornja Stubica]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''310''' || '''313''' || {{Coord|45|57|35|N|16|03|21|E|}} || '''49245''' || |- | [[Karlobag]] || [[Karlobag]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''468''' || '''30''' || {{Coord|44|31|42|N|15|04|22|E|}} || '''53288''' || [[Datoteka:Karlobag_(02).JPG|100px]] |- | [[Karlovac]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''46.833''' || '''113''' || {{Coord|45|29|34|N|15|33|19|E|}} || '''47000''' || [[Datoteka:Karlovac - pogled na Zvjezdu.jpg|100px]] |- | [[Karlovac Feričanački]] || [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovica]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''12''' || '''118''' || {{Coord|45|33|04|N|17|57|45|E|}} || '''33515''' || |- | [[Karlovec Ludbreški]] || [[Sveti Đurđ]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''591''' || '''147''' || {{Coord|46|17|17|N|16|37|45|E|}} || '''42233''' || |- | [[Karlovići]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''44''' || '''309''' || {{Coord|45|06|55|N|13|51|50|E|}} || '''52341''' || |- | [[Karojba]] || [[Karojba]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''398''' || '''277''' || {{Coord|45|18|07|N|13|49|23|E|}} || '''52423''' || [[Datoteka:Karojba_(Istra).jpg|100px]] |- | [[Kartalije]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''43''' || '''205''' || {{Coord|45|23|04|N|15|42|34|E|}} || '''47211''' || |- | [[Kastav]] || [[Kastav]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''10.440''' || '''333''' || {{Coord|45|22|18|N|14|21|02|E|}} || '''51215''' || [[Datoteka:Kastav6.JPG|100px]] |- | [[Kasuni]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''58''' || '''200''' || {{Coord|45|26|54|N|15|15|36|E|}} || '''47251''' || |- | [[Kašćerga]] || [[Pazin]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''256''' || '''371''' || {{Coord|45|18|09|N|13|54|07|E|}} || '''52000''' || [[Datoteka:Kašćerga_(Pazin,_Istra).jpg|100px]] |- | [[Kašić]] || [[Pirovac]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''104''' || '''111''' || {{Coord|43|52|19|N|15|40|40|E|}} || '''22213''' || |- | [[Kašina]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''1.402''' || '''183''' || {{Coord|45|54|41|N|16|07|27|E|}} || '''10362''' || [[Datoteka:Kasina.jpeg|100px]] |- | [[Kašinska Sopnica]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''187''' || '''242''' || {{Coord|45|54|46|N|16|06|11|E|}} || '''10362''' || |- | [[Kašljavac]] || [[Šandrovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''153''' || '''169''' || {{Coord|45|52|40|N|17|00|06|E|}} || '''43274''' || |- | [[Kašt]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''45''' || '''435''' || {{Coord|45|41|53|N|15|22|10|E|}} || '''47284''' || [[Datoteka:Blick auf Kast.jpg|100px]] |- | [[Kaštel (Buje)|Kaštel]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''643''' || '''190''' || {{Coord|45|25|58|N|13|40|00|E|}} || '''52460''' || [[Datoteka:Kastel (Buje).jpg|100px]] |- | [[Kaštel Dežanovački]] || [[Dežanovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''45''' || '''149''' || {{Coord|45|33|18|N|17|05|56|E|}} || '''43506''' || |- | [[Kaštel Gomilica]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''4.699''' || '''6''' || {{Coord|43|32|57|N|16|23|47|E|}} || '''21213''' || [[Datoteka:Kastel_Gomilica,_vstupni_most.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Kambelovac]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''5.051''' || '''8''' || {{Coord|43|33|01|N|16|23|06|E|}} || '''21214''' || [[Datoteka:Kastel_Kambelovac,_obranna_vez_z_16._stol.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Lukšić]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''5.221''' || '''13''' || {{Coord|43|33|14|N|16|21|48|E|}} || '''21215''' || [[Datoteka:Kaštel_Lukšić.JPG|100px]] |- | [[Kaštel Novi]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''6.507''' || '''7''' || {{Coord|43|33|07|N|16|20|15|E|}} || '''21216''' || [[Datoteka:Kastel_Novi,_parcik_a_kostelni_vez_z_12._stol.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Stari]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''6.950''' || '''12''' || {{Coord|43|33|14|N|16|20|43|E|}} || '''21216''' || [[Datoteka:Kaštel_Stari.JPG|100px]] |- | [[Kaštel Sućurac]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''6.544''' || '''10''' || {{Coord|43|32|50|N|16|25|36|E|}} || '''21212''' || [[Datoteka:Kaštel_Sućurac_002.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Štafilić]] || [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''2.822''' || '''2''' || {{Coord|43|32|54|N|16|20|01|E|}} || '''21216''' || [[Datoteka:Kaštel_Štafilić.JPG|100px]] |- | [[Kaštel Žegarski]] || [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''135''' || '''76''' || {{Coord|44|09|17|N|15|51|32|E|}} || '''23451''' || [[Datoteka:Православни храм Жегар.JPG|100px]] |- | [[Kaštelanec]] || [[Jalžabet]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''411''' || '''176''' || {{Coord|46|15|15|N|16|25|05|E|}} || '''42204''' || |- | [[Kaštelir]] || [[Kaštelir-Labinci]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''329''' || '''232''' || {{Coord|45|18|14|N|13|41|22|E|}} || '''52464''' || |- | [[Katinac]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''115''' || '''219''' || {{Coord|45|39|11|N|17|24|22|E|}} || '''43532''' || |- | [[Katinka]] || [[Lukač (Hrvatska)|Lukač]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''41''' || '''103''' || {{Coord|45|55|55|N|17|28|18|E|}} || '''33407''' || |- | [[Katinovac]] || [[Topusko]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''90''' || '''156''' || {{Coord|45|14|36|N|15|55|31|E|}} || '''44415''' || |- | [[Katoličke Čaire]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''232''' || '''150''' || {{Coord|45|32|59|N|16|47|33|E|}} || '''44320''' || |- | [[Katoličko Selišće]] || [[Velika Ludina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''156''' || '''123''' || {{Coord|45|37|25|N|16|37|16|E|}} || '''44316''' || |- | [[Katoro]] || [[Umag]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''19''' || '''12''' || {{Coord|45|27|47|N|13|31|01|E|}} || '''52470''' || |- | [[Katun (Poreč)|Katun]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''64''' || '''197''' || {{Coord|45|13|20|N|13|43|46|E|}} || '''52445''' || |- | [[Katuni]] || [[Šestanovac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''455''' || '''440''' || {{Coord|43|28|03|N|16|53|08|E|}} || '''21250''' || |- | [[Kavran]] || [[Marčana]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''99''' || '''148''' || {{Coord|44|54|35|N|13|59|51|E|}} || '''52208''' || |- | [[Kavrani]] || [[Brod Moravice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''0''' || '''217''' || {{Coord|45|29|41|N|15|00|49|E|}} || '''51312''' || |- | [[Kebel]] || [[Bedekovčina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''414''' || '''173''' || {{Coord|46|04|02|N|15|58|26|E|}} || '''49221''' || |- | [[Kegljevac]] || [[Veliko Trojstvo]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''63''' || '''189''' || {{Coord|45|58|51|N|16|56|34|E|}} || '''43226''' || |- | [[Keići]] || [[Generalski Stol]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''40''' || '''177''' || {{Coord|45|20|45|N|15|24|43|E|}} || '''47262''' || |- | [[Kelci]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''0''' || '''239''' || {{Coord|45|16|24|N|13|43|57|E|}} || '''52463''' || |- | [[Kelemen]] || [[Jalžabet]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''584''' || '''179''' || {{Coord|46|15|23|N|16|26|10|E|}} || '''42203''' || |- | [[Keleminovec]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''116''' || '''136''' || {{Coord|45|59|15|N|16|17|36|E|}} || '''10383''' || |- | [[Kelešinka]] || [[Podgorač]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''57''' || '''107''' || {{Coord|45|28|59|N|18|11|09|E|}} || '''31433''' || |- | [[Kenđelovec]] || [[Sveti Ivan Žabno]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''164''' || '''128''' || {{Coord|45|56|42|N|16|40|18|E|}} || '''48213''' || |- | [[Kepčije]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''74''' || '''158''' || {{Coord|45|08|20|N|16|21|55|E|}} || '''44440''' || |- | [[Kerestinec]] || [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.433''' || '''135''' || {{Coord|45|46|16|N|15|48|31|E|}} || '''10431''' || |- | [[Keseri]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''5''' || '''509''' || {{Coord|45|42|36|N|15|20|05|E|}} || '''47285''' || |- | [[Keserov Potok]] || [[Krnjak]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''8''' || '''169''' || {{Coord|45|17|17|N|15|36|54|E|}} || '''47242''' || |- | [[Kestenak]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''4''' || '''259''' || {{Coord|45|19|57|N|15|29|23|E|}} || '''47253''' || |- | [[Kestenovac (Donji Lapac)|Kestenovac]] || [[Donji Lapac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''39''' || '''546''' || {{Coord|44|37|59|N|16|01|08|E|}} || '''53251''' || |- | [[Kestenovac (Vojnić)|Kestenovac]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''10''' || '''179''' || {{Coord|45|13|15|N|15|38|16|E|}} || '''47221''' || |- | [[Kestenje]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''28''' || '''398''' || {{Coord|45|06|58|N|15|43|39|E|}} || '''47222''' || |- | [[Kešinci]] || [[Semeljci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''834''' || '''103''' || {{Coord|45|21|04|N|18|33|27|E|}} || '''31402''' || |- | [[Kihalac]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''50''' || '''105''' || {{Coord|45|22|20|N|16|07|59|E|}} || '''44400''' || |- | [[Kijani]] || [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''56''' || '''628''' || {{Coord|44|20|24|N|15|53|54|E|}} || '''23440''' || |- | [[Kijevo (Hrvatska)|Kijevo]] || [[Kijevo (Hrvatska)|Kijevo]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''272''' || '''473''' || {{Coord|43|58|44|N|16|21|25|E|}} || '''22310''' || [[Datoteka:Crkva_sv._Mihovila,prednji_pogled_,Kijevo1.jpg|100px]] |- | [[Kik]] || [[Lovinac (Hrvatska)|Lovinac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''4''' || '''597''' || {{Coord|44|25|31|N|15|38|31|E|}} || '''53244''' || [[Datoteka:Скретање_за_Кик.JPG|100px]] |- | [[Kindrovo]] || [[Podcrkavlje]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''87''' || '''180''' || {{Coord|45|14|07|N|18|02|47|E|}} || '''35201''' || [[Datoteka:Kindrovo (ulaz u selo).jpg|100px]] |- | [[Kinjačka]] || [[Sunja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''213''' || '''131''' || {{Coord|45|23|24|N|16|27|51|E|}} || '''44211''' || |- | [[Kip (Sirač)|Kip]] || [[Sirač]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''148''' || '''199''' || {{Coord|45|32|26|N|17|11|34|E|}} || '''43500''' || |- | [[Kirin]] || [[Gvozd (Hrvatska)|Gvozd]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''52''' || '''193''' || {{Coord|45|24|44|N|15|53|31|E|}} || '''44410''' || |- | [[Kirmenjak]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''48''' || '''141''' || {{Coord|45|11|43|N|13|42|03|E|}} || '''52440''' || |- | [[Kistanje]] || [[Kistanje]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''1.638''' || '''241''' || {{Coord|43|58|52|N|15|57|45|E|}} || '''22305''' || [[Datoteka:Центар_Кистања.JPG|100px]] |- | [[Kitišanci]] || [[Belišće]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''150''' || '''88''' || {{Coord|45|41|04|N|18|22|24|E|}} || '''31554''' || |- | [[Klada (Senj)|Klada]] || [[Senj]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''39''' || '''309''' || {{Coord|44|48|25|N|14|53|53|E|}} || '''53284''' || |- | [[Kladare]] || [[Pitomača]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''467''' || '''113''' || {{Coord|45|58|09|N|17|12|16|E|}} || '''33405''' || |- | [[Kladari (Sunja)|Kladari]] || [[Sunja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''7''' || '''127''' || {{Coord|45|20|40|N|16|27|31|E|}} || '''44211''' || |- | [[Kladešćica]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''0''' || '''443''' || {{Coord|45|59|25|N|16|11|11|E|}} || '''10380''' || |- | [[Kladje (Samobor)|Kladje]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''829''' || '''164''' || {{Coord|45|46|47|N|15|43|57|E|}} || '''10430''' || |- | [[Kladnik (Kumrovec)|Kladnik]] || [[Kumrovec]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''155''' || '''221''' || {{Coord|46|05|17|N|15|40|57|E|}} || '''49295''' || |- | [[Kladnjice]] || [[Lećevica]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''131''' || '''336''' || {{Coord|43|40|19|N|16|17|56|E|}} || '''21202''' || |- | [[Klakar]] || [[Klakar]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''272''' || '''86''' || {{Coord|45|05|53|N|18|07|59|E|}} || '''35208''' || [[Datoteka:Crkva u Klakaru.jpg|100px]] |- | [[Klake (Samobor)|Klake]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''237''' || '''335''' || {{Coord|45|45|26|N|15|42|55|E|}} || '''10435''' || |- | [[Klana]] || [[Klana]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1.203''' || '''562''' || {{Coord|45|26|47|N|14|22|37|E|}} || '''51217''' || |- | [[Klanac (Gospić)|Klanac]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''100''' || '''566''' || {{Coord|44|38|03|N|15|17|53|E|}} || '''53212''' || |- | [[Klanac (Vrbovsko)|Klanac]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''35''' || '''216''' || {{Coord|45|25|27|N|15|11|34|E|}} || '''51329''' || |- | [[Klanac Perjasički]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''6''' || '''222''' || {{Coord|45|13|39|N|15|30|49|E|}} || '''47253''' || |- | [[Klanice]] || [[Dobrinj]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''50''' || '''155''' || {{Coord|45|07|54|N|14|34|57|E|}} || '''51514''' || |- | [[Klanjec]] || [[Klanjec]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''567''' || '''282''' || {{Coord|46|03|02|N|15|44|40|E|}} || '''49290''' || [[Datoteka:Klanjec_01.JPG|100px]] |- | [[Klanječno]] || [[Desinić]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''42''' || '''214''' || {{Coord|46|08|34|N|15|41|27|E|}} || '''49216''' || |- | [[Klarići (Buzet)|Klarići]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''39''' || '''199''' || {{Coord|45|21|39|N|13|57|31|E|}} || '''52420''' || |- | [[Klašnjica]] || [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''3''' || '''622''' || {{Coord|44|41|10|N|15|47|24|E|}} || '''53230''' || |- | [[Klek (Slivno)|Klek]] || [[Slivno (Hrvatska)|Slivno]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''177''' || '''9''' || {{Coord|42|56|43|N|17|33|49|E|}} || '''20356''' || [[Datoteka:Klek,_Slivno.JPG|100px]] |- | [[Klenice]] || [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''80''' || '''220''' || {{Coord|46|09|51|N|15|46|54|E|}} || '''49218''' || |- | [[Klenovac (Perušić)|Klenovac]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''32''' || '''578''' || {{Coord|44|41|08|N|15|21|15|E|}} || '''53202''' || |- | [[Klenovec Humski]] || [[Hum na Sutli]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''389''' || '''310''' || {{Coord|46|12|28|N|15|43|47|E|}} || '''49231''' || |- | [[Klenovica]] || [[Novi Vinodolski]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''307''' || '''19''' || {{Coord|45|06|06|N|14|50|40|E|}} || '''51252''' || [[Datoteka:ZKKlenovica.jpg|100px]] |- | [[Klenovnik (Hrvatska)|Klenovnik]] || [[Klenovnik (Hrvatska)|Klenovnik]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''982''' || '''222''' || {{Coord|46|16|13|N|16|04|37|E|}} || '''42244''' || [[Datoteka:Dvorac Klenovnik 2.jpg|100px]] |- | [[Klenovšćak]] || [[Lanišće (Hrvatska)|Lanišće]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''6''' || '''665''' || {{Coord|45|26|30|N|14|02|59|E|}} || '''52421''' || |- | [[Klepeće Selo]] || [[Brod Moravice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''4''' || '''554''' || {{Coord|45|29|41|N|14|57|01|E|}} || '''51312''' || |- | [[Kletište]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''116''' || '''198''' || {{Coord|45|31|18|N|16|45|38|E|}} || '''44320''' || |- | [[Klimen]] || [[Konjščina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''139''' || '''220''' || {{Coord|46|05|20|N|16|09|41|E|}} || '''49282''' || |- | [[Klimni]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''60''' || '''386''' || {{Coord|45|07|21|N|13|57|25|E|}} || '''52341''' || |- | [[Klimno]] || [[Dobrinj]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''116''' || '''4''' || {{Coord|45|09|19|N|14|37|16|E|}} || '''51514''' || [[Datoteka:Klimno_Krk_0809_1.jpg|100px]] |- | [[Klinac]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''27''' || '''294''' || {{Coord|45|22|03|N|16|18|01|E|}} || '''44204''' || [[Datoteka:Selo Klinac Hrvatska.jpg|100px]] |- | [[Klinča Sela]] || [[Klinča Sela]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.726''' || '''156''' || {{Coord|45|41|32|N|15|44|37|E|}} || '''10450''' || |- | [[Klipino Brdo]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''14''' || '''199''' || {{Coord|45|25|38|N|15|43|37|E|}} || '''47211''' || |- | [[Klis]] || [[Klis]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''3.496''' || '''290''' || {{Coord|43|33|37|N|16|31|15|E|}} || '''21231''' || [[Datoteka:Klis_seen_from_the_fortress.jpg|100px]] |- | [[Klisa (Lipik)|Klisa]] || [[Lipik]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''73''' || '''188''' || {{Coord|45|26|14|N|17|09|12|E|}} || '''34550''' || |- | [[Klisa (Osijek)|Klisa]] || [[Osijek]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''324''' || '''84''' || {{Coord|45|28|31|N|18|49|57|E|}} || '''31000''' || [[Datoteka:Klisa (Osijek)-Клиса (Осијек) 04.jpg|100px]] |- | [[Klisa (Velika)|Klisa]] || [[Velika (Hrvatska)|Velika]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''0''' || '''376''' || {{Coord|45|26|35|N|17|32|35|E|}} || '''34320''' || |- | [[Kliševo]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''52''' || '''281''' || {{Coord|42|43|39|N|18|00|06|E|}} || '''20234''' || |- | [[Klobučak]] || [[Sisak]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''69''' || '''159''' || {{Coord|45|24|35|N|16|24|07|E|}} || '''44211''' || |- | [[Klokoč (Vojnić)|Klokoč]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''64''' || '''177''' || {{Coord|45|12|42|N|15|41|22|E|}} || '''47221''' || |- | [[Klokočevac (Bjelovar)|Klokočevac]] || [[Bjelovar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''828''' || '''120''' || {{Coord|45|54|38|N|16|46|30|E|}} || '''43211''' || |- | [[Klokočevci]] || [[Đurđenovac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''428''' || '''97''' || {{Coord|45|34|07|N|18|06|10|E|}} || '''31500''' || |- | [[Klokočevec Samoborski]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''364''' || '''136''' || {{Coord|45|50|04|N|15|42|04|E|}} || '''10432''' || |- | [[Klokočevik]] || [[Garčin]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''607''' || '''137''' || {{Coord|45|13|13|N|18|08|41|E|}} || '''35211''' || |- | [[Klokovec]] || [[Krapinske Toplice]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''755''' || '''166''' || {{Coord|46|05|16|N|15|49|40|E|}} || '''49217''' || [[Datoteka:05.04.2015. Krapinske Toplice Klokovec, HR - panoramio (1).jpg|100px]] |- | [[Kloštar]] || [[Vrsar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''40''' || '''116''' || {{Coord|45|08|31|N|13|42|07|E|}} || '''52450''' || |- | [[Kloštar Ivanić]] || [[Kloštar Ivanić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''3.583''' || '''147''' || {{Coord|45|44|17|N|16|24|59|E|}} || '''10312''' || |- | [[Kloštar Podravski]] || [[Kloštar Podravski]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''1.532''' || '''115''' || {{Coord|45|59|01|N|17|09|25|E|}} || '''48362''' || |- | [[Kloštar Vojakovački]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''366''' || '''180''' || {{Coord|46|02|27|N|16|37|13|E|}} || '''48264''' || |- | [[Klupci Začretski]] || [[Sveti Križ Začretje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''107''' || '''239''' || {{Coord|46|04|33|N|15|52|27|E|}} || '''49217''' || |- | [[Klupci–dio (Krapinske Toplice)|Klupci–dio]] || [[Krapinske Toplice]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''119''' || '''170''' || {{Coord|46|04|45|N|15|51|58|E|}} || '''49217''' || |- | [[Klupica]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''11''' || '''236''' || {{Coord|45|15|21|N|15|38|38|E|}} || '''47221''' || |- | [[Kljaić Brdo]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''18''' || '''294''' || {{Coord|45|23|58|N|15|45|32|E|}} || '''47211''' || |- | [[Kljake]] || [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''261''' || '''368''' || {{Coord|43|46|34|N|16|19|09|E|}} || '''22322''' || [[Datoteka:Crkva_u_Kljacima,_pogled_s_Moseca_20080511.jpg|100px]] |- | [[Kljenak]] || [[Vrgorac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''51''' || '''341''' || {{Coord|43|11|45|N|17|16|09|E|}} || '''21276''' || |- | [[Ključ (Drniš)|Ključ]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''107''' || '''228''' || {{Coord|43|50|42|N|16|02|05|E|}} || '''22324''' || |- | [[Ključ (Novi Marof)|Ključ]] || [[Novi Marof]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''928''' || '''222''' || {{Coord|46|10|07|N|16|21|39|E|}} || '''42220''' || |- | [[Ključ Brdovečki]] || [[Brdovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''604''' || '''138''' || {{Coord|45|52|59|N|15|41|32|E|}} || '''10292''' || [[Datoteka:Kapelica Kljuc Brdovecki.jpg|100px]] |- | [[Ključar]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''86''' || '''265''' || {{Coord|45|19|49|N|15|45|42|E|}} || '''47220''' || |- | [[Ključić Brdo]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''214''' || '''161''' || {{Coord|45|37|10|N|16|02|30|E|}} || '''10413''' || |- | [[Kmeti]] || [[Umag]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''323''' || '''63''' || {{Coord|45|26|58|N|13|34|25|E|}} || '''52470''' || |- | [[Knapić]] || [[Ivanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''62''' || '''273''' || {{Coord|46|12|55|N|16|06|09|E|}} || '''42240''' || |- | [[Knapići]] || [[Sveti Lovreč (Hrvatska)|Sveti Lovreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''0''' || '''234''' || {{Coord|45|09|45|N|13|47|21|E|}} || '''52448''' || |- | [[Knez Gorica]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''111''' || '''133''' || {{Coord|45|25|52|N|15|39|30|E|}} || '''47205''' || |- | [[Knezovec]] || [[Šenkovec (Hrvatska)|Šenkovec]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''413''' || '''220''' || {{Coord|46|26|05|N|16|24|48|E|}} || '''40311''' || [[Datoteka:Knezovec.JPG|100px]] |- | [[Knezovljani]] || [[Donji Kukuruzari]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''81''' || '''190''' || {{Coord|45|18|17|N|16|25|08|E|}} || '''44432''' || |- | [[Knežci]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''61''' || '''131''' || {{Coord|45|20|22|N|17|53|52|E|}} || '''34312''' || |- | [[Kneževac (Čaglin)|Kneževac]] || [[Čaglin]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''89''' || '''142''' || {{Coord|45|20|46|N|18|02|24|E|}} || '''34350''' || |- | [[Kneževi Vinogradi]] || [[Kneževi Vinogradi]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''1.657''' || '''85''' || {{Coord|45|45|06|N|18|44|15|E|}} || '''31309''' || [[Datoteka:Knezevi Vinogradi-(20100823)-Naselje hrvatskih branitelja.jpg|100px]] |- | [[Knežević Kosa]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''119''' || '''141''' || {{Coord|45|20|43|N|15|41|00|E|}} || '''47220''' || [[Datoteka:Knežević Kosa.jpg|100px]] |- | [[Kneževo (Popovac)|Kneževo]] || [[Popovac (Hrvatska)|Popovac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''803''' || '''101''' || {{Coord|45|50|43|N|18|38|33|E|}} || '''31302''' || [[Datoteka:Knezevo-Dvorac.jpg|100px]] |- | [[Knežica (Dubrovnik)|Knežica]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''148''' || '''154''' || {{Coord|42|39|34|N|18|08|49|E|}} || '''20236''' || [[Datoteka:Knežica.jpg|100px]] |- | [[Knin]] || [[Knin]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''8.262''' || '''230''' || {{Coord|44|02|27|N|16|11|47|E|}} || '''22300''' || [[Datoteka:Knin_Croatia_01.jpg|100px]] |- | [[Kninsko Polje]] || [[Knin]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''758''' || '''236''' || {{Coord|44|03|35|N|16|12|55|E|}} || '''22300''' || [[Datoteka:Knin 18.jpg|100px]] |- | [[Kobasičari]] || [[Kapela (Hrvatska)|Kapela]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''189''' || '''158''' || {{Coord|45|57|41|N|16|48|46|E|}} || '''43211''' || |- | [[Kobilić]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''533''' || '''104''' || {{Coord|45|43|55|N|16|06|06|E|}} || '''10410''' || |- | [[Kobilić Pokupski]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''43''' || '''109''' || {{Coord|45|28|58|N|15|37|41|E|}} || '''47000''' || |- | [[Kobiljača (Pojezerje)|Kobiljača]] || [[Pojezerje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''198''' || '''31''' || {{Coord|43|07|52|N|17|28|52|E|}} || '''20278''' || |- | [[Kobiljak]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''0''' || '''310''' || {{Coord|45|10|42|N|16|03|37|E|}} || '''44402''' || |- | [[Kocijani]] || [[Brod Moravice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''10''' || '''327''' || {{Coord|45|28|58|N|14|55|10|E|}} || '''51312''' || |- | [[Kočići]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''12''' || '''291''' || {{Coord|45|17|06|N|13|44|07|E|}} || '''52463''' || |- | [[Kočičin]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1''' || '''281''' || {{Coord|45|29|26|N|14|47|48|E|}} || '''51302''' || |- | [[Kodolje]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''48''' || '''125''' || {{Coord|45|26|43|N|13|54|49|E|}} || '''52420''' || |- | [[Kohanjac]] || [[Žakanje]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''96''' || '''152''' || {{Coord|45|35|52|N|15|19|52|E|}} || '''47276''' || |- | [[Kokinac]] || [[Bjelovar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''197''' || '''121''' || {{Coord|45|51|00|N|16|54|26|E|}} || '''43000''' || |- | [[Kokirevo]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''43''' || '''165''' || {{Coord|45|20|40|N|15|42|20|E|}} || '''47220''' || |- | [[Kokočak]] || [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovica]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''14''' || '''220''' || {{Coord|45|32|03|N|17|48|45|E|}} || '''33515''' || |- | [[Kokorići]] || [[Vrgorac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''145''' || '''99''' || {{Coord|43|11|53|N|17|19|28|E|}} || '''21276''' || |- | [[Kolan]] || [[Kolan]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''379''' || '''106''' || {{Coord|44|29|48|N|14|57|33|E|}} || '''23251''' || [[Datoteka:Kolan.jpg|100px]] |- | [[Kolanjski Gajac]] || [[Kolan]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''17''' || '''3''' || {{Coord|44|29|48|N|14|57|33|E|}} || '''23251''' || |- | [[Kolarec]] || [[Gornja Rijeka (Hrvatska)|Gornja Rijeka]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''148''' || '''226''' || {{Coord|46|04|31|N|16|21|58|E|}} || '''48268''' || |- | [[Kolarevo Selo]] || [[Ivanska]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''159''' || '''136''' || {{Coord|45|49|08|N|16|50|15|E|}} || '''43247''' || |- | [[Kolarić]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''195''' || '''178''' || {{Coord|45|19|30|N|15|40|45|E|}} || '''47220''' || |- | [[Kolarina]] || [[Benkovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''39''' || '''178''' || {{Coord|43|58|45|N|15|39|49|E|}} || '''23420''' || [[Datoteka:Kolarina.jpg|100px]] |- | [[Kolarovec]] || [[Cestica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''249''' || '''211''' || {{Coord|46|22|15|N|16|05|59|E|}} || '''42208''' || |- | [[Kolašac]] || [[Kistanje]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''47''' || '''267''' || {{Coord|44|01|49|N|15|53|38|E|}} || '''22305''' || |- | [[Koledinec]] || [[Rasinja]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''170''' || '''138''' || {{Coord|46|14|24|N|16|46|08|E|}} || '''48312''' || |- | [[Kolenica]] || [[Rakovec (Hrvatska)|Rakovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''16''' || '''186''' || {{Coord|45|56|37|N|16|21|22|E|}} || '''10347''' || |- | [[Kolenovac]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''12''' || '''257''' || {{Coord|45|31|58|N|15|24|26|E|}} || '''47271''' || |- | [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''231''' || '''26''' || {{Coord|42|40|43|N|18|00|28|E|}} || '''20221''' || [[Datoteka:Island_of_Kolocep_aka_Kalamota,_Dubrovnik.JPG|100px]] |- | [[Kolumbera]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''29''' || '''168''' || {{Coord|45|16|36|N|13|42|11|E|}} || '''52463''' || |- | [[Koljane]] || [[Vrlika]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''21''' || '''477''' || {{Coord|43|52|38|N|16|30|38|E|}} || '''21236''' || [[Datoteka:SPmanastir_dragovic.jpg|100px]] |- | [[Kom (Gračac)|Kom]] || [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''34''' || '''979''' || {{Coord|44|08|23|N|16|02|58|E|}} || '''23443''' || |- | [[Komaji]] || [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''268''' || '''156''' || {{Coord|42|32|17|N|18|18|33|E|}} || '''20213''' || |- | [[Komarna]] || [[Slivno (Hrvatska)|Slivno]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''412''' || '''18''' || {{Coord|42|56|43|N|17|31|59|E|}} || '''20356''' || [[Datoteka:Komarna,_Croatia.jpg|100px]] |- | [[Komarnica (Staro Petrovo Selo)|Komarnica]] || [[Staro Petrovo Selo]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''251''' || '''93''' || {{Coord|45|11|00|N|17|34|07|E|}} || '''35420''' || |- | [[Komarnica Ludbreška]] || [[Sveti Đurđ]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''180''' || '''148''' || {{Coord|46|17|07|N|16|34|55|E|}} || '''42233''' || |- | [[Komarovci]] || [[Kaptol (Hrvatska)|Kaptol]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''177''' || '''254''' || {{Coord|45|26|06|N|17|43|58|E|}} || '''34334''' || |- | [[Komatnica]] || [[Peteranec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''61''' || '''122''' || {{Coord|46|10|36|N|16|59|19|E|}} || '''48323''' || |- | [[Komazeci]] || [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''42''' || '''177''' || {{Coord|44|08|11|N|15|51|58|E|}} || '''23451''' || |- | [[Komesarac]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''155''' || '''364''' || {{Coord|45|06|21|N|15|44|42|E|}} || '''47222''' || |- | [[Kometnik–Jorgići]] || [[Voćin]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''26''' || '''208''' || {{Coord|45|36|54|N|17|34|02|E|}} || '''33522''' || |- | [[Kometnik–Zubići]] || [[Voćin]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''28''' || '''270''' || {{Coord|45|36|17|N|17|34|31|E|}} || '''33522''' || |- | [[Komić]] || [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''20''' || '''681''' || {{Coord|44|27|19|N|15|43|35|E|}} || '''53234''' || [[Datoteka:Скретање_за_Комић.JPG|100px]] |- | [[Komin (Ploče)|Komin]] || [[Ploče]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''941''' || '''22''' || {{Coord|43|02|30|N|17|32|09|E|}} || '''20344''' || [[Datoteka:Komin-neretva.jpg|100px]] |- | [[Komin (Sveti Ivan Zelina)|Komin]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''250''' || '''149''' || {{Coord|46|00|09|N|16|17|01|E|}} || '''10383''' || |- | [[Komiža]] || [[Komiža]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1.261''' || '''12''' || {{Coord|43|02|40|N|16|05|31|E|}} || '''21485''' || [[Datoteka:Komiza,_Island_of_Vis,_Croatia.JPG|100px]] |- | [[Komlenići]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''11''' || '''526''' || {{Coord|45|23|59|N|15|02|07|E|}} || '''51325''' || |- | [[Komletinci]] || [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''1.649''' || '''88''' || {{Coord|45|08|59|N|18|56|47|E|}} || '''32253''' || [[Datoteka:Župna crkva, Komletinci.JPG|100px]] |- | [[Komogovina]] || [[Donji Kukuruzari]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''126''' || '''213''' || {{Coord|45|18|15|N|16|23|06|E|}} || '''44432''' || |- | [[Komolac]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''355''' || '''8''' || {{Coord|42|40|08|N|18|08|00|E|}} || '''20236''' || [[Datoteka:Pogled_na_Komolac.JPG|100px]] |- | [[Komor Začretski]] || [[Sveti Križ Začretje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''157''' || '''354''' || {{Coord|46|06|34|N|15|56|23|E|}} || '''49223''' || [[Datoteka:Sv. Vid Komor Začretski Z-2098 1.jpg|100px]] |- | [[Komora (Dvor)|Komora]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''15''' || '''193''' || {{Coord|45|08|11|N|16|10|37|E|}} || '''44443''' || |- | [[Komorica]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''188''' || '''121''' || {{Coord|45|14|24|N|17|43|34|E|}} || '''34315''' || |- | [[Kompanj]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''36''' || '''435''' || {{Coord|45|23|33|N|14|04|22|E|}} || '''52425''' || |- | [[Kompator]] || [[Velika Ludina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''80''' || '''130''' || {{Coord|45|38|50|N|16|35|43|E|}} || '''44316''' || |- | [[Kompolje (Otočac)|Kompolje]] || [[Otočac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''346''' || '''425''' || {{Coord|44|55|17|N|15|08|42|E|}} || '''53226''' || [[Datoteka:Kompolje_1.JPG|100px]] |- | [[Kompolje Koreničko]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''130''' || '''650''' || {{Coord|44|45|04|N|15|42|45|E|}} || '''53230''' || |- | [[Komuševac]] || [[Čazma]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''175''' || '''111''' || {{Coord|45|47|23|N|16|37|55|E|}} || '''43245''' || |- | [[Komušina (Požega)|Komušina]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''82''' || '''239''' || {{Coord|45|19|08|N|17|41|37|E|}} || '''34000''' || |- | [[Konak (Vrbovec)|Konak]] || [[Vrbovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''115''' || '''105''' || {{Coord|45|51|52|N|16|27|31|E|}} || '''10340''' || |- | [[Končanica]] || [[Končanica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''874''' || '''169''' || {{Coord|45|38|16|N|17|09|53|E|}} || '''43505''' || |- | [[Končarev Kraj]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''1''' || '''796''' || {{Coord|44|49|45|N|15|33|59|E|}} || '''53231''' || |- | [[Kondrić]] || [[Trnava (Hrvatska)|Trnava]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''230''' || '''140''' || {{Coord|45|17|18|N|18|16|48|E|}} || '''31411''' || |- | [[Konšćani]] || [[Križ (Hrvatska)|Križ]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''166''' || '''99''' || {{Coord|45|39|53|N|16|32|59|E|}} || '''10315''' || |- | [[Konšćica]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''289''' || '''274''' || {{Coord|45|45|54|N|15|43|33|E|}} || '''10435''' || |- | [[Kontešići]] || [[Vrsar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''6''' || '''125''' || {{Coord|45|09|21|N|13|41|54|E|}} || '''52450''' || |- | [[Konjarić Vrh]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''18''' || '''273''' || {{Coord|45|41|04|N|15|27|46|E|}} || '''10455''' || |- | [[Konjevrate]] || [[Šibenik]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''179''' || '''203''' || {{Coord|43|46|57|N|16|01|08|E|}} || '''22221''' || |- | [[Konjkovsko]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''6''' || '''207''' || {{Coord|45|35|21|N|15|33|59|E|}} || '''47286''' || |- | [[Konjsko (Karlobag)|Konjsko]] || [[Karlobag]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''0''' || '''610''' || {{Coord|44|30|47|N|15|08|34|E|}} || '''53288''' || |- | [[Konjsko (Klis)|Konjsko]] || [[Klis]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''281''' || '''380''' || {{Coord|43|35|43|N|16|29|28|E|}} || '''21231''' || [[Datoteka:Konjsko_(Klis).jpg|100px]] |- | [[Konjsko Brdo]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''118''' || '''577''' || {{Coord|44|40|04|N|15|24|13|E|}} || '''53202''' || |- | [[Konjščina]] || [[Konjščina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''1.019''' || '''175''' || {{Coord|46|03|12|N|16|10|42|E|}} || '''49282''' || [[Datoteka:Konjscina.jpg|100px]] |- | [[Kopačevo]] || [[Bilje (Hrvatska)|Bilje]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''559''' || '''81''' || {{Coord|45|36|10|N|18|47|13|E|}} || '''31327''' || [[Datoteka:Kopacs.jpg|100px]] |- | [[Kopčevec]] || [[Dugo Selo]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.093''' || '''102''' || {{Coord|45|48|12|N|16|12|50|E|}} || '''10370''' || |- | [[Koprivna (Brestovac)|Koprivna]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''7''' || '''244''' || {{Coord|45|23|10|N|17|29|05|E|}} || '''34320''' || |- | [[Koprivna (Šodolovci)|Koprivna]] || [[Šodolovci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''113''' || '''86''' || {{Coord|45|24|19|N|18|36|53|E|}} || '''31215''' || |- | [[Koprivnica]] || [[Koprivnica]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''23.955''' || '''137''' || {{Coord|46|09|48|N|16|49|51|E|}} || '''48000''' || [[Datoteka:Koprivnica2012.jpg|100px]] |- | [[Koprivnica Zagorska]] || [[Đurmanec]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''116''' || '''211''' || {{Coord|46|12|31|N|15|51|47|E|}} || '''49225''' || |- | [[Koprivnički Bregi]] || [[Koprivnički Bregi]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''1.341''' || '''129''' || {{Coord|46|07|58|N|16|54|00|E|}} || '''48324''' || |- | [[Koprivnički Ivanec]] || [[Koprivnički Ivanec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''1.193''' || '''140''' || {{Coord|46|11|58|N|16|49|02|E|}} || '''48314''' || |- | [[Koprivno (Dugopolje)|Koprivno]] || [[Dugopolje (Hrvatska)|Dugopolje]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''316''' || '''415''' || {{Coord|43|36|19|N|16|32|54|E|}} || '''21231''' || |- | [[Koprno]] || [[Unešić]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''97''' || '''278''' || {{Coord|43|42|35|N|16|09|48|E|}} || '''22323''' || [[Datoteka:Station_Koprno.JPG|100px]] |- | [[Korana (Plitvička Jezera)|Korana]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''25''' || '''508''' || {{Coord|44|55|09|N|15|36|34|E|}} || '''53231''' || |- | [[Koranska Strana]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''11''' || '''204''' || {{Coord|45|18|40|N|15|29|41|E|}} || '''47253''' || |- | [[Koranski Brijeg]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''94''' || '''194''' || {{Coord|45|22|59|N|15|34|42|E|}} || '''47241''' || |- | [[Koranski Lug]] || [[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''0''' || '''311''' || {{Coord|45|02|28|N|15|44|49|E|}} || '''47245''' || |- | [[Koransko Selo]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''33''' || '''213''' || {{Coord|45|17|02|N|15|31|56|E|}} || '''47253''' || |- | [[Korčula (grad)|Korčula]] || [[Korčula (grad)|Korčula]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''2.659''' || '''1''' || {{Coord|42|57|30|N|17|08|03|E|}} || '''20260''' || [[Datoteka:Korcula_City.jpg|100px]] |- | [[Kordići Žumberački]] || [[Žumberak (Hrvatska)|Žumberak]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''5''' || '''680''' || {{Coord|45|43|37|N|15|23|14|E|}} || '''10457''' || |- | [[Kordunski Ljeskovac]] || [[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''18''' || '''326''' || {{Coord|45|00|15|N|15|46|01|E|}} || '''47245''' || [[Datoteka:Љесковац.jpg|100px]] |- | [[Korduševci]] || [[Bukovlje (Hrvatska)|Bukovlje]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''161''' || '''160''' || {{Coord|45|13|17|N|18|05|29|E|}} || '''35211''' || |- | [[Korelići]] || [[Cerovlje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''53''' || '''151''' || {{Coord|45|20|14|N|13|58|56|E|}} || '''52402''' || |- | [[Korenica]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''1.766''' || '''658''' || {{Coord|44|44|38|N|15|42|24|E|}} || '''53230''' || [[Datoteka:Korenica - središte.jpg|100px]] |- | [[Koreničani]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''246''' || '''191''' || {{Coord|45|39|02|N|17|21|42|E|}} || '''43531''' || |- | [[Korenić Brdo]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''2''' || '''191''' || {{Coord|45|24|34|N|15|20|36|E|}} || '''47251''' || |- | [[Korenići (Kanfanar)|Korenići]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''29''' || '''235''' || {{Coord|45|07|48|N|13|48|04|E|}} || '''52352''' || |- | [[Korenjak (Maruševec)|Korenjak]] || [[Maruševec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''82''' || '''213''' || {{Coord|46|17|09|N|16|09|39|E|}} || '''42243''' || |- | [[Koretinec]] || [[Maruševec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''369''' || '''182''' || {{Coord|46|17|46|N|16|10|42|E|}} || '''42243''' || |- | [[Korija]] || [[Virovitica]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''767''' || '''123''' || {{Coord|45|51|24|N|17|19|08|E|}} || '''33404''' || |- | [[Korita (Lipik)|Korita]] || [[Lipik]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''9''' || '''256''' || {{Coord|45|24|49|N|17|04|40|E|}} || '''34551''' || |- | [[Korita (Mljet)|Korita]] || [[Mljet (Hrvatska)|Mljet]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''52''' || '''146''' || {{Coord|42|42|42|N|17|42|25|E|}} || '''20224''' || [[Datoteka:Korita.JPG|100px]] |- | [[Korita (Otok)|Korita]] || [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''2''' || '''665''' || {{Coord|43|42|09|N|16|48|18|E|}} || '''21238''' || |- | [[Korita (Rakovica)|Korita]] || [[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''51''' || '''496''' || {{Coord|44|58|17|N|15|36|46|E|}} || '''47245''' || |- | [[Koritinja]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''113''' || '''107''' || {{Coord|45|31|16|N|15|44|16|E|}} || '''47204''' || |- | [[Koritna (Dubrava)|Koritna]] || [[Dubrava (Hrvatska)|Dubrava]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''182''' || '''108''' || {{Coord|45|51|56|N|16|29|58|E|}} || '''10342''' || [[Datoteka:Koritna - 2009 - Centralni trg Svetog Floriana - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Koritna (Semeljci)|Koritna]] || [[Semeljci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''910''' || '''88''' || {{Coord|45|23|14|N|18|33|39|E|}} || '''31402''' || |- | [[Korlat]] || [[Benkovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''353''' || '''221''' || {{Coord|44|05|04|N|15|33|11|E|}} || '''23420''' || |- | [[Korlevići]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''15''' || '''265''' || {{Coord|45|17|54|N|13|42|48|E|}} || '''52463''' || |- | [[Kornati (Murter–Kornati)|Kornati]] || [[Murter-Kornati]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''14''' || '''9''' || {{Coord|43|44|58|N|15|23|00|E|}} || '''22243''' || [[Datoteka:Kornat_island.JPG|100px]] |- | [[Kornić]] || [[Krk (grad)|Krk]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''433''' || '''82''' || {{Coord|45|02|49|N|14|36|45|E|}} || '''51517''' || [[Datoteka:Croatia_27.jpg|100px]] |- | [[Korog]] || [[Tordinci]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''485''' || '''84''' || {{Coord|45|24|23|N|18|44|41|E|}} || '''31214''' || [[Datoteka:Korođ-Kórógy-Корођ-2.jpg|100px]] |- | [[Koromačno]] || [[Raša (Hrvatska)|Raša]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''180''' || '''11''' || {{Coord|44|58|06|N|14|07|19|E|}} || '''52222''' || [[Datoteka:Overlooking_the_cement_factory_from_Pripogni.jpg|100px]] |- | [[Koromani]] || [[Barban]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''52''' || '''312''' || {{Coord|45|05|38|N|13|59|45|E|}} || '''52207''' || |- | [[Korušce]] || [[Klis]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''78''' || '''439''' || {{Coord|43|37|15|N|16|23|41|E|}} || '''21202''' || |- | [[Kosa (Slunj)|Kosa]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''15''' || '''286''' || {{Coord|45|03|45|N|15|42|39|E|}} || '''47240''' || |- | [[Kosa Janjačka]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''98''' || '''718''' || {{Coord|44|42|37|N|15|26|06|E|}} || '''53202''' || |- | [[Kosi]] || [[Viškovo]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''808''' || '''344''' || {{Coord|45|23|43|N|14|22|33|E|}} || '''51216''' || |- | [[Kosijer Selo]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''5''' || '''176''' || {{Coord|45|12|10|N|15|35|02|E|}} || '''47243''' || |- | [[Kosijersko Selo]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''39''' || '''162''' || {{Coord|45|22|33|N|15|33|37|E|}} || '''47252''' || |- | [[Kosinožići]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''99''' || '''114''' || {{Coord|45|14|38|N|13|39|34|E|}} || '''52440''' || |- | [[Kosna]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''35''' || '''153''' || {{Coord|45|05|43|N|16|16|20|E|}} || '''44437''' || |- | [[Kosore]] || [[Vrlika]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''134''' || '''408''' || {{Coord|43|55|57|N|16|24|36|E|}} || '''21236''' || |- | [[Kosovac]] || [[Gornji Bogićevci]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''220''' || '''118''' || {{Coord|45|15|14|N|17|13|07|E|}} || '''35430''' || |- | [[Kosovečko]] || [[Konjščina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''101''' || '''195''' || {{Coord|46|04|22|N|16|10|36|E|}} || '''49282''' || |- | [[Kostadinovac (Križevci)|Kostadinovac]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''14''' || '''189''' || {{Coord|46|04|15|N|16|37|20|E|}} || '''48263''' || |- | [[Kostanj (Dubrava)|Kostanj]] || [[Dubrava (Hrvatska)|Dubrava]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''111''' || '''120''' || {{Coord|45|49|41|N|16|35|06|E|}} || '''10342''' || |- | [[Kostanje]] || [[Omiš]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''572''' || '''192''' || {{Coord|43|26|26|N|16|49|57|E|}} || '''21207''' || |- | [[Kostanjevac (Berek)|Kostanjevac]] || [[Berek (Hrvatska)|Berek]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''143''' || '''163''' || {{Coord|45|40|06|N|16|53|14|E|}} || '''43233''' || |- | [[Kostanjevac (Žumberak)|Kostanjevac]] || [[Žumberak (Hrvatska)|Žumberak]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''121''' || '''200''' || {{Coord|45|42|03|N|15|28|15|E|}} || '''10455''' || |- | [[Kostanjevec Podvrški]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''89''' || '''509''' || {{Coord|45|49|41|N|15|35|52|E|}} || '''10432''' || |- | [[Kostanjevec Riječki]] || [[Gornja Rijeka (Hrvatska)|Gornja Rijeka]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''267''' || '''228''' || {{Coord|46|06|02|N|16|22|36|E|}} || '''48268''' || |- | [[Kostanjica (Grožnjan)|Kostanjica]] || [[Grožnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''48''' || '''136''' || {{Coord|45|21|57|N|13|45|29|E|}} || '''52429''' || |- | [[Kostel (Pregrada)|Kostel]] || [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''137''' || '''350''' || {{Coord|46|10|58|N|15|43|34|E|}} || '''49218''' || [[Datoteka:Kostelgrad.JPG|100px]] |- | [[Kostel Pribićki]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''50''' || '''185''' || {{Coord|45|41|08|N|15|31|01|E|}} || '''10454''' || |- | [[Kostelsko]] || [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''244''' || '''346''' || {{Coord|46|11|43|N|15|44|02|E|}} || '''49218''' || |- | [[Kostrčani]] || [[Kršan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''30''' || '''101''' || {{Coord|45|14|07|N|14|08|14|E|}} || '''52233''' || |- | [[Kostrena]] || [[Kostrena]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''4.180''' || '''111''' || {{Coord|45|17|57|N|14|30|36|E|}} || '''51221''' || [[Datoteka:Uvala_Žurkovo.JPG|100px]] |- | [[Kostreši Bjelovački]] || [[Donji Kukuruzari]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''43''' || '''208''' || {{Coord|45|16|43|N|16|29|17|E|}} || '''44432''' || |- | [[Kostreši Šaški]] || [[Sunja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''71''' || '''141''' || {{Coord|45|17|57|N|16|37|47|E|}} || '''44222''' || |- | [[Kostrići]] || [[Majur (Hrvatska)|Majur]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''3''' || '''158''' || {{Coord|45|15|26|N|16|33|28|E|}} || '''44433''' || |- | [[Koška]] || [[Koška]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''1.525''' || '''92''' || {{Coord|45|32|44|N|18|16|59|E|}} || '''31224''' || [[Datoteka:Koška - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Koškovec]] || [[Maruševec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''222''' || '''231''' || {{Coord|46|15|06|N|16|09|53|E|}} || '''42243''' || |- | [[Košljun (Pag)|Košljun]] || [[Pag (grad)|Pag]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''47''' || '''9''' || {{Coord|44|23|57|N|15|04|52|E|}} || '''23250''' || |- | [[Košnica (Desinić)|Košnica]] || [[Desinić]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''98''' || '''278''' || {{Coord|46|08|43|N|15|37|53|E|}} || '''49216''' || |- | [[Košutarica]] || [[Jasenovac]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''264''' || '''92''' || {{Coord|45|15|40|N|16|57|08|E|}} || '''44324''' || |- | [[Košute]] || [[Trilj]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1.667''' || '''334''' || {{Coord|43|37|36|N|16|41|59|E|}} || '''21240''' || |- | [[Košutići (Višnjan)|Košutići]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''9''' || '''209''' || {{Coord|45|14|12|N|13|43|43|E|}} || '''52463''' || |- | [[Kotarani]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''3''' || '''228''' || {{Coord|45|01|51|N|16|15|00|E|}} || '''44440''' || |- | [[Kotari]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''63''' || '''543''' || {{Coord|45|45|00|N|15|40|29|E|}} || '''10430''' || [[Datoteka:Vrh Ostrc.jpg|100px]] |- | [[Kotarice]] || [[Sveti Križ Začretje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''122''' || '''197''' || {{Coord|46|02|54|N|15|56|32|E|}} || '''49223''' || |- | [[Kotezi (Vrgorac)|Kotezi]] || [[Vrgorac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''259''' || '''150''' || {{Coord|43|12|01|N|17|20|44|E|}} || '''21276''' || |- | [[Kotlenice]] || [[Dugopolje (Hrvatska)|Dugopolje]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''124''' || '''482''' || {{Coord|43|33|50|N|16|39|15|E|}} || '''21204''' || |- | [[Kotlina (Kneževi Vinogradi)|Kotlina]] || [[Kneževi Vinogradi]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''288''' || '''113''' || {{Coord|45|47|17|N|18|44|16|E|}} || '''31309''' || |- | [[Kotoriba]] || [[Kotoriba]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''3.224''' || '''135''' || {{Coord|46|21|24|N|16|48|54|E|}} || '''40329''' || |- | [[Koturić]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''11''' || '''502''' || {{Coord|45|28|58|N|17|26|11|E|}} || '''34553''' || |- | [[Kovačevac (Lipik)|Kovačevac]] || [[Lipik]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''29''' || '''199''' || {{Coord|45|22|20|N|17|09|03|E|}} || '''34551''' || |- | [[Kovačevac (Nova Gradiška)|Kovačevac]] || [[Nova Gradiška]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''669''' || '''131''' || {{Coord|45|15|58|N|17|21|07|E|}} || '''35400''' || |- | [[Kovačevac (Rovišće)|Kovačevac]] || [[Rovišće]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''176''' || '''150''' || {{Coord|45|59|01|N|16|43|02|E|}} || '''43212''' || |- | [[Kovači (Kaštelir-Labinci)|Kovači]] || [[Kaštelir-Labinci]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''52''' || '''203''' || {{Coord|45|18|13|N|13|40|43|E|}} || '''52464''' || |- | [[Kovačić (Knin)|Kovačić]] || [[Knin]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''628''' || '''242''' || {{Coord|44|02|33|N|16|13|44|E|}} || '''22300''' || |- | [[Kozalj Vrh]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''91''' || '''209''' || {{Coord|45|25|56|N|15|26|47|E|}} || '''47261''' || |- | [[Kozaperovica]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''46''' || '''187''' || {{Coord|45|14|49|N|16|11|59|E|}} || '''44405''' || |- | [[Kozarac (Čeminac)|Kozarac]] || [[Čeminac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''730''' || '''87''' || {{Coord|45|43|15|N|18|40|42|E|}} || '''31325''' || [[Datoteka:Kozarac-jug.jpg|100px]] |- | [[Kozarac (Gvozd)|Kozarac]] || [[Gvozd (Hrvatska)|Gvozd]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''122''' || '''186''' || {{Coord|45|21|58|N|15|54|20|E|}} || '''44410''' || |- | [[Kozarevac]] || [[Kloštar Podravski]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''560''' || '''144''' || {{Coord|45|56|11|N|17|07|34|E|}} || '''48362''' || [[Datoteka:Ulica ujutro - panoramio (2).jpg|100px]] |- | [[Kozarevac Račanski]] || [[Nova Rača]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''109''' || '''117''' || {{Coord|45|47|19|N|16|55|21|E|}} || '''43272''' || |- | [[Kozarica (Mljet)|Kozarica]] || [[Mljet (Hrvatska)|Mljet]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''30''' || '''18''' || {{Coord|42|46|32|N|17|27|52|E|}} || '''20225''' || |- | [[Kozarice]] || [[Novska]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''433''' || '''160''' || {{Coord|45|23|28|N|16|58|24|E|}} || '''44322''' || |- | [[Kozibrod]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''70''' || '''141''' || {{Coord|45|09|10|N|16|27|43|E|}} || '''44435''' || |- | [[Kozica (Vrgorac)|Kozica]] || [[Vrgorac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''34''' || '''341''' || {{Coord|43|15|51|N|17|12|50|E|}} || '''21275''' || [[Datoteka:View_towards_Kozica.jpg|100px]] |- | [[Kozice (Slatina)|Kozice]] || [[Slatina (Hrvatska)|Slatina]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''511''' || '''125''' || {{Coord|45|41|00|N|17|44|25|E|}} || '''33520''' || |- | [[Kozinščak]] || [[Dugo Selo]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.345''' || '''128''' || {{Coord|45|48|49|N|16|15|29|E|}} || '''10370''' || |- | [[Kozjača]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''342''' || '''206''' || {{Coord|45|36|25|N|16|00|24|E|}} || '''10413''' || |- | [[Kozjak (Bilje)|Kozjak]] || [[Bilje (Hrvatska)|Bilje]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''60''' || '''79''' || {{Coord|45|40|36|N|18|48|43|E|}} || '''31328''' || |- | [[Kozjak Začretski]] || [[Sveti Križ Začretje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''234''' || '''170''' || {{Coord|46|05|32|N|15|55|28|E|}} || '''49223''' || |- | [[Kozjan]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''0''' || '''831''' || {{Coord|44|42|27|N|15|32|35|E|}} || '''53235''' || |- | [[Kozji Vrh (Čabar)|Kozji Vrh]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''60''' || '''908''' || {{Coord|45|37|04|N|14|35|36|E|}} || '''51307''' || |- | [[Kozlikovo]] || [[Klinča Sela]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''127''' || '''179''' || {{Coord|45|42|24|N|15|43|10|E|}} || '''10450''' || |- | [[Kožino]] || [[Zadar]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''815''' || '''56''' || {{Coord|44|10|17|N|15|11|37|E|}} || '''23231''' || [[Datoteka:Eglise_Saint-Michel_de_Kozino_1.JPG|100px]] |- | [[Kožlovac]] || [[Benkovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''20''' || '''243''' || {{Coord|44|00|26|N|15|42|20|E|}} || '''23420''' || [[Datoteka:Православна_црква_у_Кожловцу.JPG|100px]] |- | [[Kožljak]] || [[Kršan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''160''' || '''54''' || {{Coord|45|10|42|N|14|10|43|E|}} || '''52233''' || |- | [[Kožljani]] || [[Barban]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''63''' || '''296''' || {{Coord|45|04|06|N|13|59|17|E|}} || '''52207''' || |- | [[Kračevec]] || [[Visoko (Hrvatska)|Visoko]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''135''' || '''196''' || {{Coord|46|05|11|N|16|18|44|E|}} || '''42224''' || |- | [[Kraguj (Pakrac)|Kraguj]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''77''' || '''312''' || {{Coord|45|26|06|N|17|13|44|E|}} || '''34550''' || |- | [[Kraj (Mošćenička Draga)|Kraj]] || [[Mošćenička Draga]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''98''' || '''72''' || {{Coord|45|15|13|N|14|15|43|E|}} || '''51417''' || [[Datoteka:Kraj Moscenicka Draga 0709.jpg|100px]] |- | [[Kraj (Pašman)|Kraj]] || [[Pašman (Hrvatska)|Pašman]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''281''' || '''8''' || {{Coord|43|56|18|N|15|23|14|E|}} || '''23212''' || |- | [[Kraj Donji]] || [[Marija Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''493''' || '''148''' || {{Coord|45|54|53|N|15|42|14|E|}} || '''10299''' || [[Datoteka:Kraj Donji (Marija Gorica).jpg|100px]] |- | [[Kraj Drage]] || [[Sveta Nedelja (Istarska županija)|Sveta Nedelja]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''49''' || '''270''' || {{Coord|45|08|41|N|14|04|47|E|}} || '''52231''' || |- | [[Kraj Gornji (Marija Gorica)|Kraj Gornji]] || [[Marija Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''146''' || '''174''' || {{Coord|45|55|49|N|15|43|37|E|}} || '''10293''' || [[Datoteka:Kraj Gornji.jpg|100px]] |- | [[Kraj Gornji Dubravički]] || [[Dubravica (Hrvatska)|Dubravica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''170''' || '''174''' || {{Coord|45|55|49|N|15|43|37|E|}} || '''10293''' || [[Datoteka:Kraj Gornji.jpg|100px]] |- | [[Krajačići]] || [[Brodski Stupnik]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''118''' || '''126''' || {{Coord|45|12|26|N|17|50|45|E|}} || '''35252''' || [[Datoteka:Krajačići.jpg|100px]] |- | [[Krajcar Breg]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''50''' || '''309''' || {{Coord|45|09|38|N|13|51|34|E|}} || '''52341''' || |- | [[Krajići]] || [[Oprtalj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''12''' || '''277''' || {{Coord|45|21|51|N|13|48|23|E|}} || '''52428''' || |- | [[Krajiška Kutinica]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''73''' || '''149''' || {{Coord|45|35|11|N|16|47|22|E|}} || '''44320''' || |- | [[Krajna (Čačinci)|Krajna]] || [[Čačinci]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''15''' || '''164''' || {{Coord|45|33|42|N|17|48|15|E|}} || '''33514''' || |- | [[Krajska Ves]] || [[Luka (Hrvatska)|Luka]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''144''' || '''162''' || {{Coord|45|57|27|N|15|48|14|E|}} || '''10296''' || |- | [[Kraljev Vrh (Čabar)|Kraljev Vrh]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''14''' || '''930''' || {{Coord|45|33|41|N|14|38|48|E|}} || '''51305''' || |- | [[Kraljev Vrh (Jakovlje)|Kraljev Vrh]] || [[Jakovlje (Hrvatska)|Jakovlje]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''627''' || '''230''' || {{Coord|45|56|31|N|15|54|30|E|}} || '''10297''' || |- | [[Kraljev Vrh (Preseka)|Kraljev Vrh]] || [[Preseka (Hrvatska)|Preseka]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''99''' || '''148''' || {{Coord|45|59|00|N|16|23|53|E|}} || '''10346''' || [[Datoteka:Kraljev Vrh - Entrance from Preseka - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kraljeva Velika]] || [[Lipovljani]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''471''' || '''96''' || {{Coord|45|23|31|N|16|50|45|E|}} || '''44322''' || |- | [[Kraljevac (Rovišće)|Kraljevac]] || [[Rovišće]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''402''' || '''158''' || {{Coord|45|58|26|N|16|44|19|E|}} || '''43212''' || |- | [[Kraljevčani]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''63''' || '''184''' || {{Coord|45|19|36|N|16|17|10|E|}} || '''44204''' || |- | [[Kraljevec na Sutli]] || [[Kraljevec na Sutli]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''383''' || '''161''' || {{Coord|45|59|32|N|15|43|26|E|}} || '''49294''' || [[Datoteka:Kraljevec na Sutli Vijećnica.jpg|100px]] |- | [[Kraljevec Radobojski]] || [[Radoboj]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''49''' || '''203''' || {{Coord|46|08|33|N|15|55|17|E|}} || '''49224''' || |- | [[Kraljevec Šemnički]] || [[Radoboj]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''117''' || '''222''' || {{Coord|46|08|38|N|15|56|00|E|}} || '''49252''' || |- | [[Kraljevica]] || [[Kraljevica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''2.857''' || '''36''' || {{Coord|45|16|29|N|14|34|18|E|}} || '''51262''' || [[Datoteka:Kraljevica_140510_1.jpg|100px]] |- | [[Kraljevo Selo]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''2''' || '''189''' || {{Coord|45|24|51|N|15|19|59|E|}} || '''47251''' || |- | [[Krančići]] || [[Kaštelir-Labinci]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''73''' || '''238''' || {{Coord|45|18|19|N|13|41|47|E|}} || '''52464''' || |- | [[Kranjci (Čabar)|Kranjci]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''4''' || '''910''' || {{Coord|45|37|48|N|14|34|09|E|}} || '''51307''' || |- | [[Kranjci (Labin)|Kranjci]] || [[Labin]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''95''' || '''286''' || {{Coord|45|03|57|N|14|06|44|E|}} || '''52220''' || |- | [[Kranjčići]] || [[Svetvinčenat]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''80''' || '''239''' || {{Coord|45|04|08|N|13|51|33|E|}} || '''52342''' || |- | [[Krapan]] || [[Raša (Hrvatska)|Raša]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''151''' || '''57''' || {{Coord|45|05|14|N|14|05|45|E|}} || '''52223''' || |- | [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]] || [[Šibenik]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''166''' || '''0''' || {{Coord|43|40|16|N|15|55|04|E|}} || '''22231''' || [[Datoteka:Krapanj porat.jpg|100px]] |- | [[Krapina]] || [[Krapina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''4.471''' || '''178''' || {{Coord|46|09|38|N|15|52|21|E|}} || '''49000''' || [[Datoteka:Ansicht Krapina von Trški Vrh.JPG|100px]] |- | [[Krapina Selo]] || [[Konjščina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''147''' || '''186''' || {{Coord|46|04|50|N|16|11|52|E|}} || '''49282''' || |- | [[Krapinica (Budinščina)|Krapinica]] || [[Budinščina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''260''' || '''196''' || {{Coord|46|08|32|N|16|12|28|E|}} || '''49284''' || |- | [[Krapinske Toplice]] || [[Krapinske Toplice]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''1.295''' || '''167''' || {{Coord|46|05|36|N|15|50|17|E|}} || '''49217''' || [[Datoteka:18.08.2010. Krapinske Toplice - panoramio (6).jpg|100px]] |- | [[Krapje (Jasenovac)|Krapje]] || [[Jasenovac]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''144''' || '''92''' || {{Coord|45|17|50|N|16|49|46|E|}} || '''44325''' || [[Datoteka:Krapje (pogled sa save).jpg|100px]] |- | [[Kras (Dobrinj)|Kras]] || [[Dobrinj]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''227''' || '''253''' || {{Coord|45|06|24|N|14|36|00|E|}} || '''51514''' || |- | [[Krasica (Bakar)|Krasica]] || [[Bakar (Hrvatska)|Bakar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1.353''' || '''198''' || {{Coord|45|18|40|N|14|33|23|E|}} || '''51224''' || [[Datoteka:Krasica_110208_2.jpg|100px]] |- | [[Krasica (Buje)|Krasica]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''173''' || '''235''' || {{Coord|45|23|01|N|13|41|49|E|}} || '''52460''' || [[Datoteka:Crassiza2.jpg|100px]] |- | [[Krasković]] || [[Čačinci]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''0''' || '''192''' || {{Coord|45|35|00|N|17|45|50|E|}} || '''33514''' || |- | [[Krasno (Senj)|Krasno]] || [[Senj]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''476''' || '''778''' || {{Coord|44|49|17|N|15|03|06|E|}} || '''53274''' || [[Datoteka:Krasno 190610 1.jpg|100px]] |- | [[Krašić]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''616''' || '''153''' || {{Coord|45|39|13|N|15|31|04|E|}} || '''10454''' || [[Datoteka:Krasic187.JPG|100px]] |- | [[Kratečko]] || [[Sisak]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''199''' || '''96''' || {{Coord|45|23|41|N|16|38|09|E|}} || '''44213''' || |- | [[Kravarsko]] || [[Kravarsko]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''557''' || '''224''' || {{Coord|45|35|08|N|16|02|53|E|}} || '''10413''' || |- | [[Kravljak (Đulovac)|Kravljak]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''22''' || '''181''' || {{Coord|45|41|30|N|17|27|00|E|}} || '''33533''' || |- | [[Kravljak (Samobor)|Kravljak]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''15''' || '''488''' || {{Coord|45|49|05|N|15|33|11|E|}} || '''10432''' || |- | [[Krbava (Udbina)|Krbava]] || [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''37''' || '''637''' || {{Coord|44|36|48|N|15|40|04|E|}} || '''53236''' || |- | [[Krbavčići]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''58''' || '''300''' || {{Coord|45|26|18|N|13|57|58|E|}} || '''52420''' || |- | [[Krbavica (Plitvička Jezera)|Krbavica]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''44''' || '''682''' || {{Coord|44|42|39|N|15|37|19|E|}} || '''53235''' || |- | [[Krbune]] || [[Pićan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''46''' || '''198''' || {{Coord|45|14|00|N|14|04|16|E|}} || '''52402''' || |- | [[Krculi]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''133''' || '''367''' || {{Coord|45|08|25|N|13|55|14|E|}} || '''52341''' || |- | [[Krč]] || [[Novi Marof]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''418''' || '''244''' || {{Coord|46|10|41|N|16|18|59|E|}} || '''42220''' || |- | [[Krč Bosiljevski]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''27''' || '''212''' || {{Coord|45|24|21|N|15|16|31|E|}} || '''47251''' || |- | [[Krčenik]] || [[Podravska Moslavina]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''334''' || '''95''' || {{Coord|45|44|59|N|17|58|05|E|}} || '''31530''' || |- | [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] || [[Đurđenovac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''115''' || '''104''' || {{Coord|45|33|06|N|18|02|24|E|}} || '''31511''' || |- | [[Krečaves]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''256''' || '''123''' || {{Coord|45|56|32|N|16|16|36|E|}} || '''10380''' || [[Datoteka:Kreča Ves - Kapelica - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kremena]] || [[Slivno (Hrvatska)|Slivno]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''28''' || '''55''' || {{Coord|42|58|12|N|17|30|15|E|}} || '''20357''' || [[Datoteka:Kremena (3).JPG|100px]] |- | [[Kremenići]] || [[Malinska-Dubašnica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''75''' || '''76''' || {{Coord|45|06|59|N|14|32|22|E|}} || '''51511''' || |- | [[Kresini]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''21''' || '''338''' || {{Coord|45|08|01|N|13|52|34|E|}} || '''52341''' || |- | [[Kreševo (Šestanovac)|Kreševo]] || [[Šestanovac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''216''' || '''440''' || {{Coord|43|29|18|N|16|52|36|E|}} || '''21250''' || |- | [[Kreštelovac]] || [[Dežanovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''125''' || '''134''' || {{Coord|45|34|37|N|17|03|03|E|}} || '''43506''' || |- | [[Kričke (Drniš)|Kričke]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''185''' || '''291''' || {{Coord|43|49|35|N|16|12|39|E|}} || '''22320''' || [[Datoteka:Kričke - pogled na Prominu.jpg|100px]] |- | [[Kričke (Novska)|Kričke]] || [[Novska]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''23''' || '''169''' || {{Coord|45|22|05|N|17|05|37|E|}} || '''44330''' || |- | [[Kričke (Pakrac)|Kričke]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''19''' || '''400''' || {{Coord|45|26|46|N|17|20|19|E|}} || '''34553''' || |- | [[Kringa]] || [[Tinjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''315''' || '''290''' || {{Coord|45|10|59|N|13|49|58|E|}} || '''52444''' || |- | [[Krištanovec]] || [[Čakovec]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''626''' || '''196''' || {{Coord|46|26|27|N|16|27|06|E|}} || '''40316''' || |- | [[Krivac]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''23''' || '''238''' || {{Coord|45|27|19|N|14|51|09|E|}} || '''51301''' || |- | [[Krivaj (Lipovljani)|Krivaj]] || [[Lipovljani]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''307''' || '''124''' || {{Coord|45|25|25|N|16|54|15|E|}} || '''44321''' || |- | [[Krivaj (Požega)|Krivaj]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''79''' || '''230''' || {{Coord|45|23|57|N|17|37|00|E|}} || '''34000''' || |- | [[Krivaj Sunjski]] || [[Sunja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''120''' || '''93''' || {{Coord|45|21|57|N|16|35|11|E|}} || '''44210''' || |- | [[Krivaja (Berek)|Krivaja]] || [[Berek (Hrvatska)|Berek]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''59''' || '''155''' || {{Coord|45|42|45|N|16|49|13|E|}} || '''43232''' || |- | [[Krivaja Pustara]] || [[Crnac (Hrvatska)|Crnac]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''3''' || '''99''' || {{Coord|45|40|01|N|17|55|16|E|}} || '''33507''' || |- | [[Krivaja Vojnićka]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''21''' || '''200''' || {{Coord|45|19|27|N|15|42|52|E|}} || '''47220''' || |- | [[Krivi Put]] || [[Senj]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''33''' || '''822''' || {{Coord|45|01|56|N|14|57|41|E|}} || '''53271''' || [[Datoteka:Krivi Put-Zeljko.JPG|100px]] |- | [[Krivodol (Podbablje)|Krivodol]] || [[Podbablje]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''422''' || '''425''' || {{Coord|43|26|11|N|17|07|23|E|}} || '''21263''' || |- | [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]] || [[Trilj]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1''' || '''440''' || {{Coord|43|38|39|N|16|48|55|E|}} || '''21242''' || |- | [[Križ (Hrvatska)|Križ]] || [[Križ (Hrvatska)|Križ]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.821''' || '''141''' || {{Coord|45|39|51|N|16|31|14|E|}} || '''10314''' || [[Datoteka:Opcinakriz.jpg|100px]] |- | [[Križ Gornji]] || [[Zrinski Topolovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''144''' || '''197''' || {{Coord|46|02|37|N|16|46|07|E|}} || '''43202''' || |- | [[Križ Hrastovački]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''141''' || '''144''' || {{Coord|45|25|19|N|16|14|40|E|}} || '''44251''' || |- | [[Križ Kamenica]] || [[Brinje]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''216''' || '''618''' || {{Coord|45|02|44|N|15|07|58|E|}} || '''53261''' || |- | [[Križ Koranski]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''44''' || '''181''' || {{Coord|45|23|38|N|15|30|35|E|}} || '''47252''' || |- | [[Križanci]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''151''' || '''382''' || {{Coord|45|09|35|N|13|53|27|E|}} || '''52341''' || |- | [[Križanče (Bedekovčina)|Križanče]] || [[Bedekovčina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''141''' || '''205''' || {{Coord|46|03|24|N|15|56|17|E|}} || '''49221''' || |- | [[Križanče (Cestica)|Križanče]] || [[Cestica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''126''' || '''297''' || {{Coord|46|20|11|N|16|05|45|E|}} || '''42208''' || |- | [[Križanec]] || [[Sveti Ilija (Hrvatska)|Sveti Ilija]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''324''' || '''204''' || {{Coord|46|14|38|N|16|20|49|E|}} || '''42204''' || |- | [[Križci]] || [[Kloštar Ivanić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''211''' || '''121''' || {{Coord|45|45|59|N|16|26|07|E|}} || '''10312''' || |- | [[Križevci]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''11.231''' || '''140''' || {{Coord|46|01|21|N|16|32|47|E|}} || '''48260''' || [[Datoteka:Catholic Church in Krizevci, Croatia.JPG|100px]] |- | [[Križevčec]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''102''' || '''137''' || {{Coord|45|53|13|N|16|14|55|E|}} || '''10382''' || |- | [[Križic]] || [[Ivanska]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''198''' || '''165''' || {{Coord|45|46|16|N|16|46|55|E|}} || '''43231''' || |- | [[Križine]] || [[Umag]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''194''' || '''18''' || {{Coord|45|23|54|N|13|32|31|E|}} || '''52470''' || |- | [[Križišće]] || [[Kraljevica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''85''' || '''230''' || {{Coord|45|15|39|N|14|36|40|E|}} || '''51241''' || [[Datoteka:Krizisce_110208_2.jpg|100px]] |- | [[Križnica]] || [[Pitomača]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''128''' || '''106''' || {{Coord|45|58|17|N|17|21|24|E|}} || '''33405''' || |- | [[Križovec]] || [[Mursko Središće]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''631''' || '''167''' || {{Coord|46|29|30|N|16|29|36|E|}} || '''40315''' || |- | [[Križovljan]] || [[Martijanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''288''' || '''160''' || {{Coord|46|15|53|N|16|33|16|E|}} || '''42230''' || |- | [[Križovljan Radovečki]] || [[Cestica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''253''' || '''187''' || {{Coord|46|22|00|N|16|07|46|E|}} || '''42208''' || |- | [[Križpolje]] || [[Brinje]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''510''' || '''543''' || {{Coord|45|01|33|N|15|09|49|E|}} || '''53261''' || [[Datoteka:Krizpolje_0907.jpg|100px]] |- | [[Krk (grad)|Krk]] || [[Krk (grad)|Krk]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''3.730''' || '''24''' || {{Coord|45|01|40|N|14|34|31|E|}} || '''51500''' || [[Datoteka:Croatia_Krk_BW_2014-10-12_12-09-54.jpg|100px]] |- | [[Krkač]] || [[Vrbovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''89''' || '''133''' || {{Coord|45|54|53|N|16|21|09|E|}} || '''10340''' || [[Datoteka:Krkač - Main Road - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Krkanec]] || [[Vidovec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''305''' || '''178''' || {{Coord|46|16|54|N|16|15|16|E|}} || '''42205''' || |- | [[Krković]] || [[Skradin]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''151''' || '''165''' || {{Coord|43|54|05|N|15|48|40|E|}} || '''22223''' || |- | [[Krmed]] || [[Bale (Hrvatska)|Bale]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''77''' || '''191''' || {{Coord|45|05|01|N|13|49|26|E|}} || '''52352''' || |- | [[Krmpotske Vodice]] || [[Novi Vinodolski]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''0''' || '''898''' || {{Coord|45|06|46|N|14|58|50|E|}} || '''51252''' || |- | [[Krndija (Punitovci)|Krndija]] || [[Punitovci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''64''' || '''91''' || {{Coord|45|27|09|N|18|22|52|E|}} || '''31424''' || |- | [[Krneza]] || [[Ražanac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''177''' || '''22''' || {{Coord|44|14|35|N|15|18|47|E|}} || '''23248''' || |- | [[Krnežići]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''34''' || '''174''' || {{Coord|45|39|04|N|15|29|35|E|}} || '''10454''' || |- | [[Krnica (Marčana)|Krnica]] || [[Marčana]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''286''' || '''189''' || {{Coord|44|58|22|N|14|01|03|E|}} || '''52208''' || |- | [[Krničari]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''96''' || '''346''' || {{Coord|45|08|25|N|13|52|39|E|}} || '''52341''' || |- | [[Krnjak]] || [[Krnjak]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''371''' || '''146''' || {{Coord|45|20|11|N|15|35|55|E|}} || '''47242''' || |- | [[Krnjeuve]] || [[Kistanje]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''64''' || '''223''' || {{Coord|43|56|15|N|15|51|52|E|}} || '''22319''' || |- | [[Kropinjak]] || [[Lanišće (Hrvatska)|Lanišće]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''4''' || '''699''' || {{Coord|45|26|48|N|14|01|37|E|}} || '''52421''' || |- | [[Krstatice]] || [[Zagvozd]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''67''' || '''448''' || {{Coord|43|21|56|N|17|09|29|E|}} || '''21272''' || |- | [[Krstinja]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''82''' || '''176''' || {{Coord|45|14|43|N|15|43|42|E|}} || '''47221''' || |- | [[Krš (Perušić)|Krš]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''32''' || '''560''' || {{Coord|44|43|45|N|15|19|09|E|}} || '''53203''' || |- | [[Kršan]] || [[Kršan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''238''' || '''130''' || {{Coord|45|10|24|N|14|08|21|E|}} || '''52232''' || [[Datoteka:Krsan_Istria_alley.jpg|100px]] |- | [[Kršanci]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''76''' || '''296''' || {{Coord|45|08|02|N|13|51|34|E|}} || '''52341''' || |- | [[Krščenovec]] || [[Breznički Hum]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''114''' || '''206''' || {{Coord|46|05|52|N|16|15|07|E|}} || '''42225''' || |- | [[Kršete]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''127''' || '''102''' || {{Coord|45|23|57|N|13|36|55|E|}} || '''52474''' || |- | [[Kršikla]] || [[Pazin]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''48''' || '''197''' || {{Coord|45|18|17|N|13|56|36|E|}} || '''52000''' || |- | [[Kršinci]] || [[Podgorač]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''126''' || '''164''' || {{Coord|45|26|55|N|18|10|10|E|}} || '''31433''' || [[Datoteka:Kršinci - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kršuli]] || [[Sveti Lovreč (Hrvatska)|Sveti Lovreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''4''' || '''192''' || {{Coord|45|08|48|N|13|45|21|E|}} || '''52448''' || |- | [[Kručica]] || [[Dubrovačko primorje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''27''' || '''68''' || {{Coord|42|47|22|N|17|51|19|E|}} || '''20232''' || [[Datoteka:Kručica.JPG|100px]] |- | [[Kruge]] || [[Donji Lapac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''54''' || '''669''' || {{Coord|44|38|39|N|15|56|29|E|}} || '''53251''' || |- | [[Krunčići]] || [[Sveti Lovreč (Hrvatska)|Sveti Lovreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''92''' || '''157''' || {{Coord|45|08|38|N|13|44|17|E|}} || '''52448''' || |- | [[Krunoslavje]] || [[Viljevo]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''89''' || '''93''' || {{Coord|45|41|17|N|18|07|07|E|}} || '''31543''' || |- | [[Krupa (Obrovac)|Krupa]] || [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''127''' || '''136''' || {{Coord|44|11|39|N|15|54|29|E|}} || '''23451''' || [[Datoteka:Манастир Крупа.jpg|100px]] |- | [[Krupače]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''54''' || '''151''' || {{Coord|45|39|05|N|15|32|10|E|}} || '''10454''' || |- | [[Kruščica (Gospić)|Kruščica]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''0''' || '''635''' || {{Coord|44|40|53|N|15|15|04|E|}} || '''53203''' || |- | [[Kruševica (Slavonski Šamac)|Kruševica]] || [[Slavonski Šamac]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''1.173''' || '''85''' || {{Coord|45|04|36|N|18|29|02|E|}} || '''35220''' || |- | [[Kruševo (Brestovac)|Kruševo]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''0''' || '''364''' || {{Coord|45|28|29|N|17|32|03|E|}} || '''34320''' || |- | [[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]] || [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''1.112''' || '''219''' || {{Coord|44|10|46|N|15|39|26|E|}} || '''23450''' || |- | [[Kruševo (Primošten)|Kruševo]] || [[Primošten]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''79''' || '''192''' || {{Coord|43|35|07|N|16|02|29|E|}} || '''22204''' || |- | [[Kruškovac (Gospić)|Kruškovac]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''20''' || '''594''' || {{Coord|44|25|51|N|15|34|04|E|}} || '''53205''' || |- | [[Kruškovača (Cetingrad)|Kruškovača]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''46''' || '''381''' || {{Coord|45|05|51|N|15|44|08|E|}} || '''47222''' || |- | [[Krušljevec (Preseka)|Krušljevec]] || [[Preseka (Hrvatska)|Preseka]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''104''' || '''154''' || {{Coord|45|58|39|N|16|22|41|E|}} || '''10346''' || |- | [[Krušljevec (Sveti Ilija)|Krušljevec]] || [[Sveti Ilija (Hrvatska)|Sveti Ilija]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''230''' || '''197''' || {{Coord|46|13|13|N|16|19|09|E|}} || '''42214''' || |- | [[Krušljevo Selo]] || [[Oroslavje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''523''' || '''201''' || {{Coord|45|58|45|N|15|53|40|E|}} || '''49243''' || |- | [[Krušvari]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''72''' || '''299''' || {{Coord|45|21|30|N|14|00|10|E|}} || '''52420''' || |- | [[Krvavac]] || [[Kula Norinska]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''417''' || '''45''' || {{Coord|43|01|37|N|17|35|23|E|}} || '''20341''' || [[Datoteka:Panorama_Krvavca.jpg|100px]] |- | [[Krvavac II]] || [[Kula Norinska]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''260''' || '''1''' || {{Coord|43|01|35|N|17|35|52|E|}} || '''20350''' || |- | [[Krvavica (Baška Voda)|Krvavica]] || [[Baška Voda]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''312''' || '''56''' || {{Coord|43|19|35|N|16|59|06|E|}} || '''21320''' || [[Datoteka:Krvavica 2009 side view from main road (Jadranska magistrala).jpg|100px]] |- | [[Kuberton]] || [[Grožnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''18''' || '''384''' || {{Coord|45|25|32|N|13|45|57|E|}} || '''52462''' || |- | [[Kučari]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''31''' || '''126''' || {{Coord|46|00|37|N|16|26|45|E|}} || '''48265''' || |- | [[Kuče]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.453''' || '''102''' || {{Coord|45|40|34|N|16|08|34|E|}} || '''10419''' || [[Datoteka:Crkva HR.59.jpg|100px]] |- | [[Kučer]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''32''' || '''179''' || {{Coord|45|39|55|N|15|29|31|E|}} || '''10454''' || |- | [[Kučevice]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''119''' || '''233''' || {{Coord|45|29|12|N|15|24|21|E|}} || '''47271''' || |- | [[Kučiće]] || [[Omiš]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''634''' || '''184''' || {{Coord|43|26|08|N|16|48|25|E|}} || '''21208''' || |- | [[Kučilovina]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''212''' || '''247''' || {{Coord|45|54|39|N|16|05|40|E|}} || '''10362''' || |- | [[Kučine (Solin)|Kučine]] || [[Solin]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1.082''' || '''166''' || {{Coord|43|32|00|N|16|31|40|E|}} || '''21209''' || |- | [[Kučište]] || [[Orebić]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''173''' || '''26''' || {{Coord|42|58|47|N|17|07|22|E|}} || '''20267''' || [[Datoteka:Kućište5300231.JPG|100px]] |- | [[Kućan Ludbreški]] || [[Ludbreg]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''186''' || '''155''' || {{Coord|46|14|42|N|16|36|03|E|}} || '''42230''' || |- | [[Kućan Marof]] || [[Varaždin]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''1.388''' || '''166''' || {{Coord|46|17|37|N|16|22|22|E|}} || '''42000''' || |- | [[Kućanci]] || [[Magadenovac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''513''' || '''93''' || {{Coord|45|39|18|N|18|08|08|E|}} || '''31542''' || [[Datoteka:Crkva Sv. Petra i Pavla, Kućanci.JPG|100px]] |- | [[Kućanci Đakovački]] || [[Drenje (Hrvatska)|Drenje]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''148''' || '''118''' || {{Coord|45|22|30|N|18|19|22|E|}} || '''31418''' || |- | [[Kućari]] || [[Vrbovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''92''' || '''115''' || {{Coord|45|55|17|N|16|26|14|E|}} || '''10340''' || [[Datoteka:Kučari - Entrance - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kućeli]] || [[Matulji]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''455''' || '''444''' || {{Coord|45|22|41|N|14|17|39|E|}} || '''51211''' || |- | [[Kućibreg]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''19''' || '''416''' || {{Coord|45|27|28|N|13|47|27|E|}} || '''52462''' || |- | [[Kućišta Cesarička]] || [[Karlobag]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''12''' || '''639''' || {{Coord|44|33|08|N|15|05|40|E|}} || '''53288''' || |- | [[Kujići]] || [[Marčana]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''72''' || '''212''' || {{Coord|45|00|44|N|13|59|14|E|}} || '''52207''' || |- | [[Kujnik (Brestovac)|Kujnik]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''22''' || '''204''' || {{Coord|45|24|03|N|17|30|13|E|}} || '''34320''' || |- | [[Kujnik (Oriovac)|Kujnik]] || [[Oriovac]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''310''' || '''109''' || {{Coord|45|10|13|N|17|44|08|E|}} || '''35250''' || |- | [[Kuk (Cetingrad)|Kuk]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''2''' || '''207''' || {{Coord|45|09|49|N|15|42|38|E|}} || '''47222''' || |- | [[Kukci (Poreč)|Kukci]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''500''' || '''63''' || {{Coord|45|15|40|N|13|37|33|E|}} || '''52446''' || |- | [[Kukljica]] || [[Kukljica]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''714''' || '''0''' || {{Coord|44|01|57|N|15|14|48|E|}} || '''23271''' || [[Datoteka:Zvonik_crkve_u_Kukljici.jpg|100px]] |- | [[Kukljić]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''13''' || '''591''' || {{Coord|44|25|19|N|15|31|26|E|}} || '''53205''' || |- | [[Kukuljani]] || [[Jelenje]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''87''' || '''298''' || {{Coord|45|24|12|N|14|25|01|E|}} || '''51218''' || |- | [[Kukuljanovo]] || [[Bakar (Hrvatska)|Bakar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''905''' || '''310''' || {{Coord|45|19|49|N|14|31|12|E|}} || '''51227''' || |- | [[Kukunjevac]] || [[Lipik]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''233''' || '''146''' || {{Coord|45|26|55|N|17|05|31|E|}} || '''34551''' || |- | [[Kukurini]] || [[Pićan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''192''' || '''249''' || {{Coord|45|11|19|N|14|03|03|E|}} || '''52332''' || |- | [[Kula (Kutjevo)|Kula]] || [[Kutjevo]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''331''' || '''165''' || {{Coord|45|22|56|N|17|53|36|E|}} || '''34343''' || [[Datoteka:Josefsfeld Kula.JPG|100px]] |- | [[Kula Atlagić]] || [[Benkovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''184''' || '''206''' || {{Coord|44|03|35|N|15|35|16|E|}} || '''23420''' || |- | [[Kula Norinska]] || [[Kula Norinska]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''205''' || '''14''' || {{Coord|43|01|52|N|17|36|12|E|}} || '''20341''' || [[Datoteka:KulaNorinska-uz_rijeku.jpg|100px]] |- | [[Kuljaji]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''11''' || '''620''' || {{Coord|45|43|07|N|15|18|23|E|}} || '''47285''' || |- | [[Kuljani (Dvor)|Kuljani]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''98''' || '''112''' || {{Coord|45|09|57|N|16|28|22|E|}} || '''44435''' || |- | [[Kumrovec]] || [[Kumrovec]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''267''' || '''179''' || {{Coord|46|04|35|N|15|40|49|E|}} || '''49295''' || [[Datoteka:Kumrovec - Staro selo 23.JPG|100px]] |- | [[Kuna Konavoska]] || [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''13''' || '''682''' || {{Coord|42|33|33|N|18|21|41|E|}} || '''20217''' || [[Datoteka:Kuna_Konavoska_6528.jpg|100px]] |- | [[Kuna Pelješka]] || [[Orebić]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''211''' || '''368''' || {{Coord|42|58|07|N|17|20|38|E|}} || '''20243''' || [[Datoteka:Panorama,_Kuna_Peliška03122.JPG|100px]] |- | [[Kunčani]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''0''' || '''631''' || {{Coord|45|43|23|N|15|19|18|E|}} || '''47285''' || |- | [[Kunđevac]] || [[Dubrava (Hrvatska)|Dubrava]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''79''' || '''128''' || {{Coord|45|50|35|N|16|34|38|E|}} || '''10342''' || |- | [[Kunđevec]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''11''' || '''144''' || {{Coord|45|59|21|N|16|30|32|E|}} || '''48265''' || |- | [[Kunić (Plaški)|Kunić]] || [[Plaški]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''32''' || '''425''' || {{Coord|45|06|34|N|15|18|51|E|}} || '''47304''' || |- | [[Kunići Ribnički]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''22''' || '''256''' || {{Coord|45|30|48|N|15|20|28|E|}} || '''47271''' || [[Datoteka:Kunići Ribnički.jpg|100px]] |- | [[Kunišinci]] || [[Marijanci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''315''' || '''91''' || {{Coord|45|40|18|N|18|16|51|E|}} || '''31555''' || |- | [[Kunovac Kupirovački]] || [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''37''' || '''476''' || {{Coord|44|19|51|N|16|07|30|E|}} || '''23445''' || |- | [[Kunovci]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''88''' || '''206''' || {{Coord|45|22|43|N|17|37|24|E|}} || '''34000''' || |- | [[Kunovec]] || [[Koprivnički Ivanec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''488''' || '''141''' || {{Coord|46|12|05|N|16|46|50|E|}} || '''48311''' || |- | [[Kunovec Breg]] || [[Koprivnica]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''641''' || '''167''' || {{Coord|46|11|08|N|16|45|56|E|}} || '''48311''' || |- | [[Kunj]] || [[Raša (Hrvatska)|Raša]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''70''' || '''249''' || {{Coord|45|04|53|N|14|02|29|E|}} || '''52220''' || |- | [[Kupa (Delnice)|Kupa]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''8''' || '''226''' || {{Coord|45|28|49|N|14|54|44|E|}} || '''51301''' || |- | [[Kupari]] || [[Župa dubrovačka]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''950''' || '''5''' || {{Coord|42|37|23|N|18|11|13|E|}} || '''20207''' || [[Datoteka:Srebreno-Kupari_-_main_street.jpg|100px]] |- | [[Kupčina Žumberačka]] || [[Žumberak (Hrvatska)|Žumberak]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''39''' || '''250''' || {{Coord|45|43|55|N|15|25|58|E|}} || '''10455''' || |- | [[Kupeč Dol]] || [[Jastrebarsko]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''97''' || '''291''' || {{Coord|45|43|29|N|15|37|09|E|}} || '''10453''' || |- | [[Kupina (Velika Kopanica)|Kupina]] || [[Velika Kopanica]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''269''' || '''83''' || {{Coord|45|08|17|N|18|20|18|E|}} || '''35216''' || [[Datoteka:Kupina,Mlaka - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kupinec]] || [[Klinča Sela]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''881''' || '''142''' || {{Coord|45|39|24|N|15|47|14|E|}} || '''10450''' || |- | [[Kupinečki Kraljevec]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''2.015''' || '''137''' || {{Coord|45|41|16|N|15|51|05|E|}} || '''10257''' || |- | [[Kupinovac (Bjelovar)|Kupinovac]] || [[Bjelovar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''144''' || '''196''' || {{Coord|45|57|04|N|16|53|28|E|}} || '''43000''' || |- | [[Kupirovo]] || [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''46''' || '''510''' || {{Coord|44|19|13|N|16|06|29|E|}} || '''23445''' || |- | [[Kupjak]] || [[Ravna Gora (Hrvatska)|Ravna Gora]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''227''' || '''784''' || {{Coord|45|23|38|N|14|53|08|E|}} || '''51313''' || [[Datoteka:Crkva_svetog_Vida_u_Kupjaku.jpg|100px]] |- | [[Kupljenovo]] || [[Zaprešić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''704''' || '''142''' || {{Coord|45|55|43|N|15|48|18|E|}} || '''10295''' || [[Datoteka:Kupljenovo - igralište.jpg|100px]] |- | [[Kupljensko]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''317''' || '''149''' || {{Coord|45|17|55|N|15|40|19|E|}} || '''47220''' || |- | [[Kurili]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''38''' || '''173''' || {{Coord|45|06|26|N|13|47|08|E|}} || '''52352''' || |- | [[Kurjak]] || [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''28''' || '''735''' || {{Coord|44|29|20|N|15|43|01|E|}} || '''53234''' || |- | [[Kurjavići]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''30''' || '''290''' || {{Coord|45|16|11|N|13|46|10|E|}} || '''52463''' || |- | [[Kurpezova Gorica]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''9''' || '''229''' || {{Coord|45|40|16|N|15|27|51|E|}} || '''10454''' || |- | [[Kuršanec]] || [[Čakovec]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''1.584''' || '''165''' || {{Coord|46|19|49|N|16|24|02|E|}} || '''40000''' || [[Datoteka:Kuršanec - panoramio.jpg|100px]] |- | [[Kusaja]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''45''' || '''189''' || {{Coord|45|13|43|N|15|42|29|E|}} || '''47221''' || |- | [[Kusanovec]] || [[Brckovljani]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''49''' || '''104''' || {{Coord|45|49|15|N|16|20|43|E|}} || '''10370''' || |- | [[Kusijevec]] || [[Sveti Petar Orehovec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''84''' || '''165''' || {{Coord|46|03|11|N|16|23|53|E|}} || '''48268''' || |- | [[Kusonje (Pakrac)|Kusonje]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''308''' || '''197''' || {{Coord|45|27|38|N|17|13|35|E|}} || '''34550''' || [[Datoteka:Kusonje in winter 2009 (1).JPG|100px]] |- | [[Kustići]] || [[Novalja]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''139''' || '''13''' || {{Coord|44|31|50|N|14|57|44|E|}} || '''53296''' || |- | [[Kuševac]] || [[Đakovo]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''1.028''' || '''105''' || {{Coord|45|20|57|N|18|25|22|E|}} || '''31400''' || |- | [[Kuštani]] || [[Sveti Ivan Žabno]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''116''' || '''132''' || {{Coord|45|56|58|N|16|39|48|E|}} || '''48213''' || |- | [[Kutanja (Slunj)|Kutanja]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''2''' || '''256''' || {{Coord|45|10|01|N|15|36|54|E|}} || '''47243''' || |- | [[Kuterevo]] || [[Otočac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''522''' || '''572''' || {{Coord|44|49|34|N|15|08|24|E|}} || '''53225''' || [[Datoteka:Kuterevo6,_Croatia.JPG|100px]] |- | [[Kutina]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''13.735''' || '''106''' || {{Coord|45|28|45|N|16|46|35|E|}} || '''44320''' || |- | [[Kutinica]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''58''' || '''143''' || {{Coord|45|34|41|N|16|46|24|E|}} || '''44320''' || |- | [[Kutinska Slatina]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''578''' || '''180''' || {{Coord|45|31|10|N|16|46|52|E|}} || '''44320''' || |- | [[Kutjevo]] || [[Kutjevo]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''2.440''' || '''226''' || {{Coord|45|25|33|N|17|53|00|E|}} || '''34340''' || [[Datoteka:Kutjevo 01.jpg|100px]] |- | [[Kutnjak (Legrad)|Kutnjak]] || [[Legrad]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''278''' || '''137''' || {{Coord|46|16|22|N|16|46|51|E|}} || '''48317''' || |- | [[Kutovi]] || [[Zdenci]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''176''' || '''100''' || {{Coord|45|37|01|N|17|58|28|E|}} || '''33513''' || |- | [[Kuzma (Voćin)|Kuzma]] || [[Voćin]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''0''' || '''257''' || {{Coord|45|37|46|N|17|29|02|E|}} || '''33522''' || |- | [[Kuzma Perjasička]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''11''' || '''240''' || {{Coord|45|14|16|N|15|32|01|E|}} || '''47253''' || |- | [[Kuzmica]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''454''' || '''138''' || {{Coord|45|19|43|N|17|45|09|E|}} || '''34311''' || |- | [[Kuzminec (Mihovljan)|Kuzminec]] || [[Mihovljan (Hrvatska)|Mihovljan]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''424''' || '''252''' || {{Coord|46|09|30|N|15|57|26|E|}} || '''49252''' || |- | [[Kuzminec (Rasinja)|Kuzminec]] || [[Rasinja]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''299''' || '''141''' || {{Coord|46|14|16|N|16|45|29|E|}} || '''48312''' || |- | [[Kuzminec Miljanski]] || [[Zagorska Sela]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''29''' || '''216''' || {{Coord|46|07|12|N|15|37|52|E|}} || '''49296''' || |- | [[Kuželj (Delnice)|Kuželj]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''52''' || '''236''' || {{Coord|45|28|38|N|14|48|34|E|}} || '''51302''' || |- | [[Kvarte]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''193''' || '''572''' || {{Coord|44|40|43|N|15|22|58|E|}} || '''53202''' || |- |} [[Kategorija:Spiskovi naselja u Hrvatskoj|K]] ku8wlfodmrnkotrajprqu7bafkfhnuv Hedmark 0 411892 3713855 3709144 2025-06-12T14:19:03Z Ziv 117934 → File has been renamed on Commons ([[:c:GR]]) 3713855 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Hedmark | izvorno_ime =''Hedmark fylke'' | drugo_ime = | kategorija = [[Okruzi Norveške|okrug]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Hedmark.svg | simbol = Hedmark våpen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Norveška | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Hamar]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 27 397 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 194 236 | stanovništvo_datum = 2014. | stanovništvo_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider = Sigbjørn Johnsen | partija_lidera = Arbeiderpartiet <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona =[[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_odstupanje = +01 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]| utc_offset_DST = (UTC+02) | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Norway_Counties_Hedmark_Position.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [https://www.hedmark.org/ www.hedmark.org/] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Hedmark''' ([[Norveški jezik|norv.]]: ''Hedmark fylke'') je jedan od [[Okruzi Norveške|19 okruga Norveške]]. Nalazi se na jugu države i graniči s sljedećim okruzima: [[Sør-Trøndelag]] na sjeveru, [[Oppland]] na zapadu i okrugom [[Akershus]] na jugu. Prostire se na površini od 27.397 km<sup>2</sup> a prema podacima iz 2014. godine u okrugu je živjelo 194.236 stanovnika. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Hamar]]. == Općine == [[Datoteka:Hedmarkskommuner.jpg|thumb|right|250px|Općine Okruga Hedmark]] Okrug se sastoji od općina kojih je ukupno u okrugu Hedmark 22. {| class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" |- bgcolor="pink" ! Redni broj ! Naziv ! Broj stanovnika ! Površina <br> u km² |- align="center" | {{nts|1}} | align="left" | [[File:Ringsaker komm.svg|20px|Ringsaker kommune]] [[Ringsaker]] | align="right" | {{nts|32524}} | align="right" | {{nts|1125}} |- align="center" | {{nts|2}} | align="left" | [[File:Hamar komm.svg|20px|Hamar kommune]] [[Hamar]] | align="right" | {{nts|28344}} | align="right" | {{nts|339}} |- align="center" | {{nts|3}} | align="left" | [[File:Elverum komm.svg|20px|Elverum kommune]] [[Elverum]] | align="right" | {{nts|19838}} | align="right" | {{nts|1221}} |- align="center" | {{nts|4}} | align="left" | [[File:Stange komm.svg|20px|Stange kommune]] [[Stange]] | align="right" | {{nts|19104}} | align="right" | {{nts|642}} |- align="center" | {{nts|5}} | align="left" | [[File:Kongsvinger komm.svg|20px|Kongsvinger kommune]] [[Kongsvinger]] | align="right" | {{nts|17377}} | align="right" | {{nts|965}} |- align="center" | {{nts|6}} | align="left" | [[File:Sør-Odal komm.svg|20px|Sør-Odal kommune]] [[Sør-Odal]] | align="right" | {{nts|7791}} | align="right" | {{nts|487}} |- align="center" | {{nts|7}} | align="left" | [[File:Åsnes komm.svg|20px|Åsnes kommune]] [[Åsnes]] | align="right" | {{nts|7607}} | align="right" | {{nts|1015}} |- align="center" | {{nts|8}} | align="left" | [[File:Løten komm.svg|20px|Løten kommune]] [[Løten]] | align="right" | {{nts|7272}} | align="right" | {{nts|363}} |- align="center" | {{nts|9}} | align="left" | [[File:Trysil komm.svg|20px|Trysil kommune]] [[Trysil]] | align="right" | {{nts|6763}} | align="right" | {{nts|2957}} |- align="center" | {{nts|10}} | align="left" | [[File:Eidskog komm.svg|20px|Eidskog kommune]] [[Eidskog]] | align="right" | {{nts|6327}} | align="right" | {{nts|604}} |- align="center" | {{nts|11}} | align="left" | [[File:Tynset komm.svg|20px|Tynset kommune]] [[Tynset]] | align="right" | {{nts|5490}} | align="right" | {{nts|1831}} |- align="center" | {{nts|12}} | align="left" | [[File:Nord-Odal komm.svg|20px|Nord-Odal kommune]] [[Nord-Odal]] | align="right" | {{nts|5118}} | align="right" | {{nts|476}} |- align="center" | {{nts|13}} | align="left" | [[File:Grue komm.svg|20px|Grue kommune]] [[Grue, Norway|Grue]] | align="right" | {{nts|5078}} | align="right" | {{nts|787}} |- align="center" | {{nts|14}} | align="left" | [[File:Åmot komm.svg|20px|Åmot kommune]] [[Åmot]] | align="right" | {{nts|4285}} | align="right" | {{nts|1306}} |- align="center" | {{nts|15}} | align="left" | [[File:Våler Innlandet komm.svg|20px|Våler kommune]] [[Våler, Hedmark|Våler]] | align="right" | {{nts|3870}} | align="right" | {{nts|685}} |- align="center" | {{nts|16}} | align="left" | [[File:Stor-Elvdal komm.svg|20px|Stor-Elvdal kommune]] [[Stor-Elvdal]] | align="right" | {{nts|2679}} | align="right" | {{nts|2144}} |- align="center" | {{nts|17}} | align="left" | [[File:Alvdal komm.svg|20px|Alvdal kommune]] [[Alvdal]] | align="right" | {{nts|2441}} | align="right" | {{nts|927}} |- align="center" | {{nts|18}} | align="left" | [[File:Os Innlandet komm.svg|20px|Os Hedmark kommune]] [[Os, Hedmark|Os]] | align="right" | {{nts|2033}} | align="right" | {{nts|1013}} |- align="center" | {{nts|19}} | align="left" | [[File:Rendalen komm.svg|20px|Rendalen kommune]] [[Rendalen]] | align="right" | {{nts|1998}} | align="right" | {{nts|3073}} |- align="center" | {{nts|20}} | align="left" | [[File:Tolga komm.svg|20px|Tolga kommune]] [[Tolga, Norway|Tolga]] | align="right" | {{nts|1671}} | align="right" | {{nts|1101}} |- align="center" | {{nts|21}} | align="left" | [[File:Folldal komm.svg|20px|Folldal kommune]] [[Folldal]] | align="right" | {{nts|1669}} | align="right" | {{nts|1266}} |- align="center" | {{nts|22}} | align="left" | [[File:Engerdal komm.svg|20px|Engderdal kommune]] [[Engerdal]] | align="right" | {{nts|1434}} | align="right" | {{nts|1921}} |- align="center" |- align="center" |- bgcolor="pink" align="center" class="sortbottom" |bgcolor="pink"| '''Ukupno''' |bgcolor="pink" align="left"| [[File:Hedmark våpen.svg|20px|Hedmark fylke]] Hedmark |bgcolor="pink" align="right"| '''{{nts|190709}}''' |bgcolor="pink" align="right"| '''{{nts|27388}}''' |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[https://www.hedmark.org/ Službena stranica okruga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414053148/http://www.hedmark.org/ |date=14. 4. 2016 }} {{commons category|Hedmark}} {{Okruzi Norveške}} [[Kategorija:Okruzi Norveške|Hedmark]] [[Kategorija:Hedmark]] 9bij9dq7qkrl5k3lo4crihbbc9ss07g Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 0 413956 3714019 3685024 2025-06-13T08:39:05Z 2A02:27B0:4402:8CD0:3051:C8BC:90E5:569D Popravljen tipfeler 3714019 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20130606 Mostar 247.jpg|mini|desno|250px|[[Stari most]] u [[Mostar]]u, jedan od 818 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] '''Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine''' je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra važnim za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Odluku o predloženim dobrima donosi [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]].<ref>{{Cite web|url=http://kons.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=175&pageIndex=1|title=NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE|work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|access-date=23. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160920155409/http://kons.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=175&pageIndex=1|archive-date=20. 9. 2016|url-status=dead}}</ref> Komisiju osnovalo je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], jedan iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=3&lang=1 |title=ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=23. 6. 2016 |archive-date=23. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170823085553/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=3&lang=1 |url-status=dead }}</ref> U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija ([[UNESCO]]), sarađuje sa [[Interpol]]om u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika. Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika. [[Datoteka:Muslimske_nahrobni_kameny_u_Pecigradu,_Krajina.jpg|mini|alt=ttt|Kajtazovića Nišani, Poznatiji Grobljanska Cjelina U Cazinu]] == Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini == Tri spomenika su na UNESCO-ovoj [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|listi mjesta svjetske baštine u Evropi]]:<ref>{{Cite web|url=http://kons.gov.ba/Content/Read/nacionalni-spomenici|title=Nacionalni spomenici - svjetsko naslijeđe u BiH|date=7. 1. 2019|work=kons.gov.ba|archive-url=|archive-date=|url-status=|access-date=15. 12. 2022}}</ref> * '''[[Stari most]] sa starim gradom [[Mostar]]'''<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/946|title=Old Bridge Area of the Old City of Mostar|website=whc.unesco.org|access-date=15. 12. 2022}}</ref> * '''[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u''' [[Višegrad|'''Višegradu''']]<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1260|title=Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad|website=whc.unesco.org|access-date=15. 12. 2022}}</ref> * '''Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (serijsko međudržavno dobro)'''. Od ukupno 28 lokacija, 20 se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, 2 na teritoriju [[Hrvatska|Hrvatske]], a po 3 na području [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srbija|Srbije]].<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|website=whc.unesco.org|access-date=15. 12. 2022}}</ref> '''Tentativna ili privremena lista''' predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na Tentativnoj listi su: * Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturnosti (1997), * Pećina Vjetrenica (2004), * Historijsko gradsko područje Jajca (2006), * Historijsko – gradsko područje Počitelj (2007), * Prirodno – historijsko područje Blagaj (2007), * Prirodno – historijsko područje Blidinje (2007), * Prirodno – historijsko područje Stolac (2007) * Prašuma Perućica (2017) * Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018) '''Lista 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW)  ''' * Na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u Višegradu upisan je na Listu 100 najugroženijih spomenika za 2006. godinu. * Također na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Vijećnica u Sarajevu je upisana na ovu listu za 2008. godinu. * U 1996. i 1998. godini na Listu 100 najugroženijih spomenika upisan je i [[Počitelj]]. Na Listu 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW) se upisuju kulturna dobra s namjerom skretanja pažnje javnosti i potencijalnih donatora na potrebu njihove restauracije, a kako bi se uklonili pritisci kojima je dobro izloženo. == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|National Monuments of Bosnia and Herzegovina}} * [http://kons.gov.ba/home/language Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/unesco-stecci-uvrsteni-na-listu-svjetske-bastine Stećci na Listi UNESCO-a] {{Spisak nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini po općinama}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine|*]] st49faqk4e0xgelp1j5vs02lkxwbrud Svjetska turistička organizacija 0 431309 3714007 3507831 2025-06-13T07:18:25Z Panasko 146730 3714007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetska turistička organizacija | izvorno_ime = UN Tourism<ref name="UIA">{{Cite web |url=https://uia.org/s/or/en/1100067971 |url-access= |title=UN Tourism |author1=Staff writer |year=2024 |department=UIA Global Civil Society Database |website=uia.org |publisher=[[Union of International Associations]] |agency=Yearbook of International Organizations Online |location=Brussels, Belgium |format= |arxiv= |asin= |bibcode= |doi= |doi-broken-date= |isbn= |issn= |jfm= |jstor= |lccn= |mr= |oclc= |ol= |osti= |pmc= |pmid= |rfc= |ssrn= |zbl= |id= |access-date=28 December 2024 |url-status= |archive-url= |archive-date= |via= |quote= |trans-quote= |ref= |postscript=}}</ref> | slika = Logo UN Tourism.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | karta = UNWTO headquarters (Madrid, Spain) 01.jpg | veličina_karte = | opis_karte = Sjedište Svjetske turističke organizacije | skraćenica = UNWTO | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1975||}} | datum_gašenja = | vrsta = Specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Madrid]], [[Španija]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = [[Arapski jezik|Arapski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Španski jezik|španski]] | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Generalni direktor | lider_ime1 = [[Taleb Rifai]] | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = 15.654 (2022)<ref>{{Cite web |title=PERSONNEL BY ORGANIZATION|url=https://unsceb.org/hr-organization}}</ref> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|unwto.org}} }} '''Svjetska turistička organizacija''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''World Tourism Organization'' - UNWTO) je međunarodna organizacija i [[specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija]] odgovorna za promociju odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma. Vodeća je međunarodna organizacija u oblasti turizma, koja promoviše turizam kao pokretač ekonomskog rasta, inkluzivnog razvoja i održivosti životne sredine. Osim toga Svjetska turistička organizacija nudi vodstvo i podršku sektoru turizma koja se ogleda u unapređenju znanja i turističkih politika širom svijeta. Služi kao globalni forum za pitanja turističke politike i praktičan izvor znanja o turizmu. Podstiče sprovođenje Globalnog etičkog kodeksa za turizam kako bi se maksimizirao doprinos turizma društveno-ekonomskom razvoju, uz istovremeno smanjenje eventualnih negativnih uticaja. Organizacija je posvećena promociji turizma kao instrumenta u postizanju [[Ciljevi održivog razvoja|Ciljeva održivog razvoja]] Ujedinjenih nacija,<ref>{{cite web|title=Global Code of Ethics for Tourism|url=http://ethics.unwto.org/en/content/global-code-ethics-tourism|website=unwto.org|publisher=World Tourism Organization|access-date=19. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714015324/http://ethics.unwto.org/en/content/global-code-ethics-tourism|archive-date=14. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> usmjerenih ka iskorjenjivanju siromaštva i podsticanju održivog razvoja i mira širom svijeta. Šest službenih jezika UN-ovog programa turizma su [[Arapski jezik|arapski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Španski jezik|španski]]. UNWTO generira saznanja o turističkom tržištu, promoviše konkurentnu i održivu turističku politiku i instrumente, podstiče obrazovanje i obuku u oblasti turizma i radi na tome da turizam bude efikasan alat za razvoj kroz projekte tehničke pomoći u preko 100 država širom svijeta. Članstvo UNWTO-a obuhvata 156 država, 6 teritorija i preko 500 pridruženih članica koje predstavljaju privatni sektor, obrazovne institucije, turistička udruženja i lokalne turističke vlasti. Sjedište organizacije se nalazi u [[Španija|španskom]] [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Madrid]]u.<ref>{{cite web|url=http://www2.unwto.org/about/whereweare|title=Where we are|publisher=|access-date=19. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315121915/http://www2.unwto.org/about/whereweare|archive-date=15. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bosna i Hercegovina]] je članica ove UN-ove organizacije od 1993.<ref>{{cite web|title=Članice UNWTO-a iz Evrope|url=http://europe.unwto.org/en/members/europe?op=2|website=unwto.org|publisher=World Tourism Organization|access-date=19. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714131824/http://europe.unwto.org/en/members/europe?op=2|archive-date=14. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> Prije izbijanja [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], turizam je bio na rekordnom nivou sa 1,5 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka u 2019, prema ''Svjetskom turističkom barometru organizacije''. U kontekstu povećane neizvjesnosti, ''Program Ujedinjenih nacija za turizam'' (UNTTO) angažovao je ''Globalni komitet za turističku krizu'' da vodi turistički sektor u suočavanju s izazovom COVID-19. Studija panel podataka iz 2021, koja je koristila skupove podataka UNWTO-a, pokazala je da je globalni turistički sektor izgubio približno 604,8 milijardi američkih dolara u najboljem slučaju COVID-19 i preko 1,9 biliona američkih dolara u najgorem slučaju, što naglašava potrebu za koordinacijom međunarodne politike putem organizacija poput UNWTO-a. [5] Nakon ogromnog pada od 72% međunarodnih dolazaka u 2020. zbog pandemije, putovanja su se postepeno oporavila i dostigla nivoe prije pandemije u 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.unwto.org/news/international-tourism-recovers-pre-pandemic-levels-in-2024|title=International tourism recovers pre-pandemic levels in 2024|date=21 January 2025|publisher=UN Tourism|accessdate=20 April 2025}}</ref> Od svog osnivanja 1975. do 2023, Svjetska turistička organizacija UN-a je skraćeno nazivana UNWTO.<ref>{{cite web|url=https://www.unwto.org/news/unwto-becomes-un-tourism-to-mark-a-new-era-for-global-sector|title=UNWTO Becomes "UN Tourism" to Mark A New Era for Global Sector|date=23 January 2024|publisher=UN Tourism|accessdate=17 February 2024}}</ref> == Članice == [[File:UNWTO Tourism Regions.svg|thumb|334px|Regije Svjetske turističke organizacije]] UN-ov program za turizam ima 160 država članica,<ref>{{Cite web|url=http://www2.unwto.org/content/who-we-are-0|title=Who we are &#124; World Tourism Organization UNWTO}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.unwto.org/states/index.php|title=Member States|access-date=20 January 2016}}</ref><ref>{{cite news|title=Spanish Visa Experts|url=https://myspainvisa.com/|access-date=5 October 2023}}</ref> šest pridruženih članica ([[Aruba]], [[Flandrija]], [[Hong Kong]], [[Makao]], [[Madeira]] i [[Portoriko]]),<ref>territories or groups of territories not responsible for their external relations but whose membership is approved by the state assuming responsibility for their external relations.</ref> i dva posmatrača ([[Sveta Stolica]] (1979), [[Palestina (država)|Palestina]] (1999)). Nečlanice su: [[Australija]], [[Belgija]], [[Belize]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Dominika]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Grenada]], [[Gvajana]], [[Island]], [[Irska]], [[Kiribati]], [[Latvija]], [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Maršalska Ostrva]], [[Mikronezija]], [[Nauru]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Rusija]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveta Lucija]], [[Sveti Vincent i Grenadini]], [[Singapur]], [[Solomonska Ostrva]], [[Somalija]], [[Južni Sudan]], [[Surinam]], [[Švedska]], [[Tonga]], [[Tuvalu]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. Sedamnaest država članica se povuklo iz organizacije na različite periode u prošlosti, uključujući [[Australija|Australiju]] (navodeći lošu vrijednost za novac), [[Bahami|Bahame]] (kasnije su se ponovo pridružili), [[Bahrein]] (ponovo se pridružio 2001), [[Belgija|Belgiju]], [[Kanada|Kanadu]] (povukla se iz Svjetske turističke organizacije kada je imenovala [[Robert Mugabe|Roberta Mugabea]] za lidera 2013), [[Kostarika|Kostariku]] (ponovo se pridružila 1995), [[El Salvador]] (ponovo se pridružio 1993), [[Grenada|Grenadu]], [[Honduras]] (ponovo se pridružio 2001), [[Kuvajt]] (ponovo se pridružio 2003), [[Latvija|Latviju]], [[Malezija|Maleziju]] (ponovo se pridružila 1991), [[Mjanmar]] (ponovo se pridružio 2012), [[Panama|Panamu]] (ponovo se pridružila 1996), [[Filipini|Filipine]] (ponovo su se pridružili 1991), [[Katar]] (ponovo se pridružio 2002), [[Tajland]] (ponovo se pridružio 1996), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Portoriko]] (kao pridruženi član). [[Nizozemski Antili]] su bili pridruženi član prije raspuštanja. [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] (UAE) su se ponovo pridružili organizaciji u maju 2013, 26 godina nakon što su napustili organizaciju.<ref>{{cite web|url=http://media.unwto.org/press-release/2013-05-08/united-arab-emirates-joins-world-tourism-organization|title=The United Arab Emirates joins the World Tourism Organization |website= World Tourism Organization UNWTO |date=2013-05-08 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315203348/http://media.unwto.org/press-release/2013-05-08/united-arab-emirates-joins-world-tourism-organization |archive-date= Mar 15, 2018 }}</ref> Osim toga, organizacija ima preko 500 pridruženih članova, uključujući nevladine subjekte sa specijaliziranim interesima u turizmu, te komercijalna i nekomercijalna tijela i udruženja sa aktivnostima vezanim za ciljeve organizacije ili koje spadaju u njegovu nadležnost. Dana 2. aprila 2022, [[Rusija]] je najavila da će napustiti organizaciju, a organizacija je potom istog dana glasala za suspenziju Rusije kao odgovor na [[Invazija Rusije na Ukrajinu|rusku invaziju na Ukrajinu]].<ref>{{Cite web |date=Apr 27, 2022 |title=UN tourism body chief says Russia quitting the organization |url=https://leaderpost.com/pmn/business-pmn/un-tourism-body-chief-says-russia-quitting-the-organization |first1=Corina |last1=Pons |first2=Andrei |last2=Khalip |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20240404020431/https://leaderpost.com/pmn/business-pmn/un-tourism-body-chief-says-russia-quitting-the-organization |archive-date=4 Apr 2024 |website=Regina Leader Post |agency=Reuters}}</ref> == Generalni sekretari == {| class="wikitable" !Ime !Mandat |- |{{ZD|Francuska}} [[Robert Lonati]] |1975–1985. |- |{{ZD|Austrija}} [[Willibald Pahr]] |1986–1989. |- |{{ZD|Meksiko}} [[Antonio Enriquez Savignac]] |1990–1996. |- |{{ZD|Francuska}} [[Francesco Frangialli]] |1997–2009. |- |{{ZD|Jordan}} [[Taleb Rifai]] |2010–2017. |- |{{ZD|Gruzija}} [[Zurab Pololikashvili]]<ref>{{cite web|url=http://media.unwto.org/press-release/2017-05-12/unwto-executive-council-recommends-zurab-pololikashvili-secretary-general-p|title=UNWTO Executive Council recommends Zurab Pololikashvili for Secretary-General for the period 2018-2021|date=2017-05-12|website=World Tourism Organization UNWTO|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808150227/http://media.unwto.org:80/press-release/2017-05-12/unwto-executive-council-recommends-zurab-pololikashvili-secretary-general-p|archive-date=Aug 8, 2019|url-status=dead}}</ref> |2018–danas |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20170718210926/http://www2.unwto.org/ Službena stranica] {{Commonscat|World Tourism Organization}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetska turistička organizacija]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1975.|Svjetska turistička organizacija]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetska turistička organizacija]] 4kljjci4ep6dl90t7vw6366nldzdnhy 3714008 3714007 2025-06-13T07:21:51Z Panasko 146730 3714008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Svjetska turistička organizacija | izvorno_ime = UN Tourism<ref name="UIA">{{Cite web |url=https://uia.org/s/or/en/1100067971 |url-access= |title=UN Tourism |author1=Staff writer |year=2024 |department=UIA Global Civil Society Database |website=uia.org |publisher=[[Union of International Associations]] |agency=Yearbook of International Organizations Online |location=Brussels, Belgium |format= |arxiv= |asin= |bibcode= |doi= |doi-broken-date= |isbn= |issn= |jfm= |jstor= |lccn= |mr= |oclc= |ol= |osti= |pmc= |pmid= |rfc= |ssrn= |zbl= |id= |access-date=28 December 2024 |url-status= |archive-url= |archive-date= |via= |quote= |trans-quote= |ref= |postscript=}}</ref> | slika = Logo UN Tourism.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | karta = UNWTO headquarters (Madrid, Spain) 01.jpg | veličina_karte = | opis_karte = Sjedište Svjetske turističke organizacije | skraćenica = UNWTO | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1975||}} | datum_gašenja = | vrsta = Specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Madrid]], [[Španija]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = [[Arapski jezik|Arapski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Španski jezik|španski]] | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Generalni direktor | lider_ime1 = [[Taleb Rifai]] | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|unwto.org}} }} '''Svjetska turistička organizacija''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''World Tourism Organization'' - UNWTO) je međunarodna organizacija i [[specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija]] odgovorna za promociju odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma. Vodeća je međunarodna organizacija u oblasti turizma, koja promoviše turizam kao pokretač ekonomskog rasta, inkluzivnog razvoja i održivosti životne sredine. Osim toga Svjetska turistička organizacija nudi vodstvo i podršku sektoru turizma koja se ogleda u unapređenju znanja i turističkih politika širom svijeta. Služi kao globalni forum za pitanja turističke politike i praktičan izvor znanja o turizmu. Podstiče sprovođenje Globalnog etičkog kodeksa za turizam kako bi se maksimizirao doprinos turizma društveno-ekonomskom razvoju, uz istovremeno smanjenje eventualnih negativnih uticaja. Organizacija je posvećena promociji turizma kao instrumenta u postizanju [[Ciljevi održivog razvoja|Ciljeva održivog razvoja]] Ujedinjenih nacija,<ref>{{cite web|title=Global Code of Ethics for Tourism|url=http://ethics.unwto.org/en/content/global-code-ethics-tourism|website=unwto.org|publisher=World Tourism Organization|access-date=19. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714015324/http://ethics.unwto.org/en/content/global-code-ethics-tourism|archive-date=14. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> usmjerenih ka iskorjenjivanju siromaštva i podsticanju održivog razvoja i mira širom svijeta. Šest službenih jezika UN-ovog programa turizma su [[Arapski jezik|arapski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Španski jezik|španski]]. UNWTO generira saznanja o turističkom tržištu, promoviše konkurentnu i održivu turističku politiku i instrumente, podstiče obrazovanje i obuku u oblasti turizma i radi na tome da turizam bude efikasan alat za razvoj kroz projekte tehničke pomoći u preko 100 država širom svijeta. Članstvo UNWTO-a obuhvata 156 država, 6 teritorija i preko 500 pridruženih članica koje predstavljaju privatni sektor, obrazovne institucije, turistička udruženja i lokalne turističke vlasti. Sjedište organizacije se nalazi u [[Španija|španskom]] [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Madrid]]u.<ref>{{cite web|url=http://www2.unwto.org/about/whereweare|title=Where we are|publisher=|access-date=19. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315121915/http://www2.unwto.org/about/whereweare|archive-date=15. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bosna i Hercegovina]] je članica ove UN-ove organizacije od 1993.<ref>{{cite web|title=Članice UNWTO-a iz Evrope|url=http://europe.unwto.org/en/members/europe?op=2|website=unwto.org|publisher=World Tourism Organization|access-date=19. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714131824/http://europe.unwto.org/en/members/europe?op=2|archive-date=14. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> Prije izbijanja [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], turizam je bio na rekordnom nivou sa 1,5 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka u 2019, prema ''Svjetskom turističkom barometru organizacije''. U kontekstu povećane neizvjesnosti, ''Program Ujedinjenih nacija za turizam'' (UNTTO) angažovao je ''Globalni komitet za turističku krizu'' da vodi turistički sektor u suočavanju s izazovom COVID-19. Studija panel podataka iz 2021, koja je koristila skupove podataka UNWTO-a, pokazala je da je globalni turistički sektor izgubio približno 604,8 milijardi američkih dolara u najboljem slučaju COVID-19 i preko 1,9 biliona američkih dolara u najgorem slučaju, što naglašava potrebu za koordinacijom međunarodne politike putem organizacija poput UNWTO-a. [5] Nakon ogromnog pada od 72% međunarodnih dolazaka u 2020. zbog pandemije, putovanja su se postepeno oporavila i dostigla nivoe prije pandemije u 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.unwto.org/news/international-tourism-recovers-pre-pandemic-levels-in-2024|title=International tourism recovers pre-pandemic levels in 2024|date=21 January 2025|publisher=UN Tourism|accessdate=20 April 2025}}</ref> Od svog osnivanja 1975. do 2023, Svjetska turistička organizacija UN-a je skraćeno nazivana UNWTO.<ref>{{cite web|url=https://www.unwto.org/news/unwto-becomes-un-tourism-to-mark-a-new-era-for-global-sector|title=UNWTO Becomes "UN Tourism" to Mark A New Era for Global Sector|date=23 January 2024|publisher=UN Tourism|accessdate=17 February 2024}}</ref> == Članice == [[File:UNWTO Tourism Regions.svg|thumb|334px|Regije Svjetske turističke organizacije]] UN-ov program za turizam ima 160 država članica,<ref>{{Cite web|url=http://www2.unwto.org/content/who-we-are-0|title=Who we are &#124; World Tourism Organization UNWTO}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.unwto.org/states/index.php|title=Member States|access-date=20 January 2016}}</ref><ref>{{cite news|title=Spanish Visa Experts|url=https://myspainvisa.com/|access-date=5 October 2023}}</ref> šest pridruženih članica ([[Aruba]], [[Flandrija]], [[Hong Kong]], [[Makao]], [[Madeira]] i [[Portoriko]]),<ref>territories or groups of territories not responsible for their external relations but whose membership is approved by the state assuming responsibility for their external relations.</ref> i dva posmatrača ([[Sveta Stolica]] (1979), [[Palestina (država)|Palestina]] (1999)). Nečlanice su: [[Australija]], [[Belgija]], [[Belize]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Dominika]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Grenada]], [[Gvajana]], [[Island]], [[Irska]], [[Kiribati]], [[Latvija]], [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]], [[Maršalska Ostrva]], [[Mikronezija]], [[Nauru]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Rusija]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveta Lucija]], [[Sveti Vincent i Grenadini]], [[Singapur]], [[Solomonska Ostrva]], [[Somalija]], [[Južni Sudan]], [[Surinam]], [[Švedska]], [[Tonga]], [[Tuvalu]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. Sedamnaest država članica se povuklo iz organizacije na različite periode u prošlosti, uključujući [[Australija|Australiju]] (navodeći lošu vrijednost za novac), [[Bahami|Bahame]] (kasnije su se ponovo pridružili), [[Bahrein]] (ponovo se pridružio 2001), [[Belgija|Belgiju]], [[Kanada|Kanadu]] (povukla se iz Svjetske turističke organizacije kada je imenovala [[Robert Mugabe|Roberta Mugabea]] za lidera 2013), [[Kostarika|Kostariku]] (ponovo se pridružila 1995), [[El Salvador]] (ponovo se pridružio 1993), [[Grenada|Grenadu]], [[Honduras]] (ponovo se pridružio 2001), [[Kuvajt]] (ponovo se pridružio 2003), [[Latvija|Latviju]], [[Malezija|Maleziju]] (ponovo se pridružila 1991), [[Mjanmar]] (ponovo se pridružio 2012), [[Panama|Panamu]] (ponovo se pridružila 1996), [[Filipini|Filipine]] (ponovo su se pridružili 1991), [[Katar]] (ponovo se pridružio 2002), [[Tajland]] (ponovo se pridružio 1996), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Portoriko]] (kao pridruženi član). [[Nizozemski Antili]] su bili pridruženi član prije raspuštanja. [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] (UAE) su se ponovo pridružili organizaciji u maju 2013, 26 godina nakon što su napustili organizaciju.<ref>{{cite web|url=http://media.unwto.org/press-release/2013-05-08/united-arab-emirates-joins-world-tourism-organization|title=The United Arab Emirates joins the World Tourism Organization |website= World Tourism Organization UNWTO |date=2013-05-08 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315203348/http://media.unwto.org/press-release/2013-05-08/united-arab-emirates-joins-world-tourism-organization |archive-date= Mar 15, 2018 }}</ref> Osim toga, organizacija ima preko 500 pridruženih članova, uključujući nevladine subjekte sa specijaliziranim interesima u turizmu, te komercijalna i nekomercijalna tijela i udruženja sa aktivnostima vezanim za ciljeve organizacije ili koje spadaju u njegovu nadležnost. Dana 2. aprila 2022, [[Rusija]] je najavila da će napustiti organizaciju, a organizacija je potom istog dana glasala za suspenziju Rusije kao odgovor na [[Invazija Rusije na Ukrajinu|rusku invaziju na Ukrajinu]].<ref>{{Cite web |date=Apr 27, 2022 |title=UN tourism body chief says Russia quitting the organization |url=https://leaderpost.com/pmn/business-pmn/un-tourism-body-chief-says-russia-quitting-the-organization |first1=Corina |last1=Pons |first2=Andrei |last2=Khalip |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20240404020431/https://leaderpost.com/pmn/business-pmn/un-tourism-body-chief-says-russia-quitting-the-organization |archive-date=4 Apr 2024 |website=Regina Leader Post |agency=Reuters}}</ref> == Generalni sekretari == {| class="wikitable" !Ime !Mandat |- |{{ZD|Francuska}} [[Robert Lonati]] |1975–1985. |- |{{ZD|Austrija}} [[Willibald Pahr]] |1986–1989. |- |{{ZD|Meksiko}} [[Antonio Enriquez Savignac]] |1990–1996. |- |{{ZD|Francuska}} [[Francesco Frangialli]] |1997–2009. |- |{{ZD|Jordan}} [[Taleb Rifai]] |2010–2017. |- |{{ZD|Gruzija}} [[Zurab Pololikashvili]]<ref>{{cite web|url=http://media.unwto.org/press-release/2017-05-12/unwto-executive-council-recommends-zurab-pololikashvili-secretary-general-p|title=UNWTO Executive Council recommends Zurab Pololikashvili for Secretary-General for the period 2018-2021|date=2017-05-12|website=World Tourism Organization UNWTO|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808150227/http://media.unwto.org:80/press-release/2017-05-12/unwto-executive-council-recommends-zurab-pololikashvili-secretary-general-p|archive-date=Aug 8, 2019|url-status=dead}}</ref> |2018–danas |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20170718210926/http://www2.unwto.org/ Službena stranica] {{Commonscat|World Tourism Organization}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije|Svjetska turistička organizacija]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1975.|Svjetska turistička organizacija]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija|Svjetska turistička organizacija]] r6s8o44s3x2yy3kk7106ehvf99fyqi1 Joaquín Cordero 0 433201 3713842 3352806 2025-06-12T12:15:48Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Joaquín_Cordero_circa_2000s.jpg|Joaquín_Cordero_circa_2000s.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:GPSLeo|GPSLeo]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Amador Bendayán, c. 1960s.jpg|]]. 3713842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Joaquín Cordero | slika = | alt_slike = | opis = Cordero, c. 2000 | ime_pri_rođenju = Joaquín Cordero Aurrecoechea | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1922|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Puebla (Puebla)|Puebla]], [[Meksiko]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|02|19|1922|08|16}} | mjesto_smrti = [[Ciudad de México]], Meksiko | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = 1944–2010. | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = Alma Guzmán<ref>[http://www.informador.com.mx/entretenimiento/2012/390864/6/expresan-condolencias-a-joaquin-cordero-por-la-muerte-de-su-esposa.htm Expresan condolencias a Joaquín Cordero por la muerte de su esposa]. "''Alma Guzmán, esposa de Joaquín Cordero, falleció la mañana del miércoles por diversos problemas de salud''.”</ref> | djeca = {{plainlist| * {{nowrap|Gabriel Cordero Guzmán<ref>[http://www.tvnotas.com.mx/2012/07/28/C-36237-hijos-de-joaquin-cordero-lo-animan-tras-muerte-de-su-esposa.php Death of Alma Guzman]</ref>}} * David Cordero Guzmán * Antonio Cordero Guzmán }} | roditelji = {{plainlist| * Rafael Cordero Pita * Rosario Aurrecoechea Jiménez }} | rodbina = [[Víctor Cordero Aurrecoechea]] }} '''Joaquín Cordero''' (čit. [xoakin kordero]; 16. august 1922 – 19. februar 2013) bio je [[Meksiko|meksički]] glumac, koji je rođen u Puebli kao '''Joaquín Cordero Aurrecoechea''' te je najpoznatiji po ulogama u telenovelama. Njegovi roditelji su bili ''Don'' Rafael Cordero Pita i njegova supruga, ''Doña'' Rosario Aurrecoechea Jiménez. Joaquínov brat je bio [[Víctor Cordero Aurrecoechea]].<ref>[http://hispanopolis.com/bin/musica.cgi?q=bio&id=Victor+Cordero Victor Cordero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170917123607/http://hispanopolis.com/bin/musica.cgi?q=bio&id=Victor+Cordero |date=17 Septembar 2017 }}. "''Fueron sus padres Rafael Cordero y Rosario Aurrecoechea de Cordero''."</ref><ref>''Revista de revistas''. Empresa Editora "Revista de Revistas, S.A.". 1998. "''VICTOR CORDERO AURRECOECHEA Fue hijo de don Rafael Cordero Pita y doña Rosario Aurrecoechea Jiménez''."</ref> == Filmografija == * ''El Corsario Negro'' * ''Una Gitana en México'' * ''No Te Cases con mi Mujer'' * ''Mujer'' * ''Se La IIevo el Remington'' – Rodrigo * ''La rebelian de los fantasmas'' – Romeo * ''Yo maté a Juan Charrasasquedo'' * ''Las dos huerfanitas'' – Morete * ''Arrabalera'' – Luis * ''Todos son mis hijos'' – Juan Salgado * ''Venganza en el Circo'' – Fernando * ''Romance de Fieras'' – Javier Ponce * ''Cinco vidas y un destino'' – Marrcos Navarro * ''[[El boxeador]]'' – Natalio Sanchez * ''Dr. Satan''<ref>Robert Michael Cotter (2008). ''The Mexican Masked Wrestler and Monster Filmography''. McFarland. [https://books.google.com/books?id=C7rwCQAAQBAJ&pg=PA190 str. 190].</ref> * ''México de mis recuerdos'' – Pablo Flores * ''[[El Ardiente Secreto]]'' – Eduardo * ''[[Los parientes pobres]]'' – Evaristo Olmos * ''[[Mi destino eres tú]]'' – José Ignacio Rivadeneira Orendain * ''[[Za tvoju ljubav]]'' – Lazaro Robledo * ''[[Abrázame muy fuerte]]'' – Severiano Álvarez * ''[[Između ljubavi i mržnje (telenovela)|Između ljubavi i mržnje]]'' – [[Spisak likova iz telenovele "Između ljubavi i mržnje"|Fernando Villareal]] * ''[[Opijeni ljubavlju]]'' – Amador * ''[[Maćeha (telenovela)|Maćeha]]'' * ''[[Fuego en la sangre]]'' == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Cordero, Joaquín}} [[Kategorija:Meksički glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] cvu2j2u2x9l4xp8wbzt9hzywk8za1gg Spisak epizoda "Smrtonosnog oružja" 0 453578 3713911 3713618 2025-06-12T20:10:15Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Spisak epizoda serije "Smrtonosno oružje"]] na [[Spisak epizoda "Smrtonosnog oružja"]] 3713618 wikitext text/x-wiki [[Smrtonosno oružje (serija)]] je američki prijatelj policajac akcija komedija-drama [[Televizijska serija|televizijske serije]] koja se bazira na filmu seriji istog imena stvorio Shane Black . Serija glumi Damona Wayansa kao Rogera Murtaugha , starijegdetektiva Policijske uprave Los Angelesa koji se vraća u silu, nakon oporavka od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]], i udružuje se sa [[Teksas|Texas]] transferom Martinom Rigsom , kojeg igra Clayne Crawford . Riggs, mornarički pečat - policajac iz El Paso, Texasse seli u [[Los Angeles]] nakon smrti svoje supruge i nerođenog djeteta, prebacujući iz šerifove kancelarije okruga El Paso u Odjel za pljačku i ubojstva LAPD-a. Serija je naručena 10. maja 2016. i premijerno prikazana na Foxu 21. septembra 2016.<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/the-exorcist-lethal-weapon-making-history-pitch-the-mick-apb-fox-series-orders-1201752948/|title='The Exorcist', 'Lethal Weapon', 'Making History', 'Pitch', 'The Mick' & 'APB' Get Fox Series Orders|website=[[Deadline Hollywood]]|access-date=26. 9. 2017|date=10. 5. 2016|first=Nellie|last=Andreeva|publisher=[[Penske Media Corporation]]|location=United States}}</ref> 13. maja 2018. serija je obnovljena za treću sezonu od 15 epizoda, a Seann William Scott zamijenio je Clayne Crawford kao seriju co-lead, svira novi lik Wesley Cole.<ref name="S3Order">{{cite web|url=http://deadline.com/2018/05/lethal-weapon-season-3-renewal-casting-shakeup-shorter-reduced-order-fox-seann-william-scott-1202391155/|title=‘Lethal Weapon’ Season 3 Renewal After Casting Shakeup Comes With Caveat – A Shorter Order|work=Deadline Hollywood|last=Andreeva|first=Nellie|date=14. 5. 2018|access-date=14. 5. 2018}}</ref> Tokom serije, 55 epizoda Lethal Weapon emitovano je tokom tri sezone. == Pregled Serije == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |- ! scope="col" style="padding: 0 8px" colspan="2" rowspan="2"| Sezona ! scope="col" style="padding: 0 8px" rowspan="2"| Epizode ! colspan="2"| Datumi emitiranja |- ! style="width:10.25em;" | Premijera sezone ! style="width:10.25em;" | Finale sezone |- ! scope="row" style="background:#004391;width:10px;" | |1 |18 | 21 Septembra 2016 | 15 Marta 2017 |- ! scope="row" style="background:#961C1B;width:10px;" | |2 |22 | 26 Septembra 2017 | 8 Maja 2018 |- ! scope="row" style="background:#005F6B;width:10px;" | |3 |15 | 25 Septembra 2018 | 26 Februara 2019 |- |} [[Kategorija:Spiskovi epizoda američkih TV-serija]] 2fcuu2532k3fi5kmrc7e8cvbh1wliuv FK Željezničar Sarajevo – sezona 2019/2020. 0 454121 3713990 3667851 2025-06-13T00:21:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba | ime_kluba = Fudbalski klub Željezničar Sarajevo | sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|Sezona 2019/20.]] | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = <!-- ili | vlasnici = --> | titula_predsjednika = | predsjednik = | titula_menadžera = | menadžer = [[Amar Osim]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | liga1 = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|Premijer liga Bosne i Hercegovine]] | liga1_rezultat = 2. mjesto | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]] | kup1_rezultat = 1/2 finale | kup2 = | kup2_rezultat = | kup3 = | kup3_rezultat = | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = {{ZD|BIH}} ''Sulejman Krpić'' (12) | najbolji_strijelac_lige = {{ZD|BIH}} ''Sulejman Krpić'' (12) | najveća_posjećenost = 11.017 – Protiv [[FK Sarajevo|Sarajevo]] 5–2 <small>(31. 8. 2019)</small> | najmanja_posjećenost = | prosječna_posjećenost = | najveća_pobjeda = Protiv: [[FK Zvijezda 09|Zvijezda]] 6–0 <small>(25. 9. 2019)</small> | najveći_poraz = Protiv: [[FK Borac Banja Luka|Borac]] 3–0 <small>(6. 10. 2019)</small> | uzorak_lr1 = _zeljo1920h | uzorak_t1 = _zeljo1920h | uzorak_dr1 = _zeljo1920h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0138af | čarape1 = 0138af | opis1 = Domaći dres | uzorak_lr2 = _zeljo1920a | uzorak_t2 = _zeljo1920a | uzorak_dr2 = _zeljo1920a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = ffffff | desna ruka2 = | šorc2 = ffffff | čarape2 = ffffff | opis2 = Gostujući dres | prethodna_sezona = [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2018/2019.|2018/19.]] | naredna_sezona = [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2020/2021.|2020/21.]] | ažurirano = 8. 6. 2020<!-- U formatu D. M. GGGG; bez tačke iza godine. --> }} '''Sezona 2019/20.''' jest 99. sezona od osnivanja '''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]]''' i 20. uzastopna sezona u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Pored takmičenja u ligi, klub se takmičio još u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|državnom kupu]]. == Informacije o ekipi == === Sastav ekipe === {| | width="25%" valign="top" | {| class="toccolours" ! colspan="4" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff; text-align:center;" |GOLMANI |- | width="30" |'''#''' | width="40" |'''Nac.''' | width="130" |'''Ime''' | width="40" |'''Pozicija''' |- | 1 | {{ZD|SRB}} | [[Filip Erić]] | [[Nogometni golman|GK]] |- | 13 | {{ZD|BIH}} | [[Vedran Kjosevski]] | [[Nogometni golman|GK]] |- | 23 | {{ZD|BIH}} | [[Jasmin Kršić]] | [[Nogometni golman|GK]] |} | width="25%" valign="top" | {| class="toccolours" ! colspan="4" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff; text-align:center;" |ODBRANA |- | width="30" |'''#''' | width="40" |'''Nac.''' | width="130" |'''Ime''' | width="40" |'''Pozicija''' |- | 2 | {{ZD|SRB}} | [[Siniša Stevanović]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Desni bek|RB]] |- | 3 | {{ZD|HRV}} | [[Antonio Pavić]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Lijevi bek|LB]] |- | 5 | {{ZD|BIH}} | [[Aleksandar Kosorić]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] |- | 6 | {{ZD|BIH}} | [[Luka Miletić]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] |- | 11 | {{ZD|BIH}} | [[Srđan Stanić]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Desni bek|RB]] |- | 15 | {{ZD|AUS}} | [[Aleksandar Jovanović]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] |- | 25 | {{ZD|HRV}} | [[Frane Ikić]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] |- | 27 | {{ZD|BIH}} | [[Kemal Osmanković]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] |- | 33 | {{ZD|BIH}} | [[Eldar Šehić]] | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Lijevi bek|LB]] |} | width="25%" valign="top" | {| class="toccolours" ! colspan="4" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff; text-align:center;" |VEZNI RED |- | width="30" |'''#''' | width="40" |'''Nac.''' | width="130" |'''Ime''' | width="40" |'''Pozicija''' |- | 7 | {{ZD|BIH}} | [[Sedad Subašić]] | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] |- | 8 | {{ZD|BIH}} | [[Mustafa Mujezinović]] | [[Vezni igrač#Bočni vezni|LM]] |- | 9 | {{ZD|BIH}} | [[Sinan Ramović]] | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] |- | 14 | {{ZD|BIH}} | [[Semir Štilić]] {{kapiten}} | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] |- | 16 | {{ZD|BIH}} | [[Mehmed Alispahić]] | [[Vezni igrač#Centralni vezni|CM]] |- | 17 | {{ZD|BIH}} | [[Edin Mujić]] | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] |- | 19 | {{ZD|BIH}} | [[Damir Sadiković]] | [[Vezni igrač#Centralni vezni|CM]] |- | 20 | {{ZD|BIH}} | [[Mladen Veselinović]] | [[Vezni igrač#Bočni vezni|LM]] |- | 22 | {{ZD|BIH}} | [[Petar Bojo]] | [[Vezni igrač#Defanzivni vezni|DM]] |- | 23 | {{ZD|BIH}} | [[Nermin Jamak]] | [[Vezni igrač#Centralni vezni|CM]] |- | 26 | {{ZD|BIH}} | [[Semir Dacić]] | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] |} | width="25%" valign="top" | {| class="toccolours" ! colspan="4" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff; text-align:center;" |NAPAD |- | width="30" |'''#''' | width="40" |'''Nac.''' | width="130" |'''Ime''' | width="40" |'''Pozicija''' |- | 10 | {{ZD|BIH}} | [[Ermin Zec]] | [[Napadač#Krilni napada.C4.8D|LW]] |- | 18 | {{ZD|BIH}} | [[Dženan Zajmović]] | [[Napadač#Sredi.C5.A1nji napada.C4.8D|ST]] |- | 24 | {{ZD|HRV}} | [[Ivan Lendrić]] | [[Napadač#Sredi.C5.A1nji napada.C4.8D|ST]] |} |} == Stručni štab == {| class="wikitable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |Uloga ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |Ime |- | Menadžer | {{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] |- | Pomoćni trener | {{ZD|BIH}} Almir Memić |- | Pomoćni trener | {{ZD|BIH}} Adin Mulaosmanović |- | Pomoćni trener | {{ZD|BIH}} Bakir Šerbo |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} Adnan Gušo |- | Kondocioni trener | {{ZD|BIH}} Anel Hidić |- | Kondocioni trener | {{ZD|BIH}} Nedim Čović |- | Analiza / Skauting | {{ZD|BIH}} Elvis Karić |- | Komesar za bezbjednost i ekonom | {{ZD|BIH}} Erdijan Pekić |- | Doktor | {{ZD|BIH}} Edin Kulenović |- | Doktor | {{ZD|BIH}} Zlatko Dervišević |- | Doktor | {{ZD|BIH}} Harun Đozić |- | Fizioterapeut | {{ZD|BIH}} Raif Zeba |- | Fizioterapeut | {{ZD|BIH}} Mirza Halvadžija |- | Fizioterapeut | {{ZD|BIH}} Emin Džaferović |} == Statistika == === Nastupi i minutaža === ''Posljednja izmjena: 8. mart 2020.'' ''Brojevi u zagradama označavaju ulaske s klupe.'' {|class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" rowspan="2" width="40"|Br. dresa ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" rowspan="2" width="220"|Igrač ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="2"|{{Tooltip| BHTPL | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="2"|{{Tooltip| KUP | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="2"|UKUPNO |- !Nastupi !! Minutaža !! Nastupi !! Minutaža !! Nastupi !! Minutaža |- | 1 || align=left|{{ZD|SRB}} Filip Erić ||16 (0)||1440'||1 (0)||90'||'''17 (0)'''||'''1530'''' |- | 2 || align=left|{{ZD|SRB}} Siniša Stevanović ||18 (0)||1615'||3 (0)||256'||'''21 (0)'''||'''1871'''' |- | 3 || align=left|{{ZD|HRV}} Antonio Pavić ||14 (1)||1305'||1 (0)||90'||'''15 (1)'''||'''1395'''' |- | 5 || align="left" |{{ZD|BIH}} Aleksandar Kosorić ||3 (0)||270'||1 (0)||90'||'''3 (0)'''||'''360'''' |- | 6 || align="left" |{{ZD|BIH}} Luka Miletić ||0 (0)||0'||0 (0)||0'||'''0 (0)'''||'''0'''' |- | 8 || align="left" |{{ZD|BIH}} Mustafa Mujezinović ||2 (9)||323'||2 (1)||227'||'''4 (10)'''||'''550'''' |- | 9 || align="left" |{{ZD|BIH}} Sinan Ramović ||9 (6)||886'||2 (0)||153'||'''10 (6)'''||'''1039'''' |- | 10 || align="left" |{{ZD|BIH}} Ermin Zec ||8 (3)||696'||0 (0)||0'||'''8 (3)'''||'''696''' |- | 11 || align="left" |{{ZD|BIH}} Srđan Stanić ||9 (3)||814'||2 (0)||180'||'''11 (3)'''||'''994'''' |- | 13 || align="left" |{{ZD|BIH}} Vedran Kjosevski ||5 (0)||450'||2 (0)||180'||'''7 (0)'''||'''630'''' |- | 14 || align="left" |{{ZD|BIH}} Semir Štilić ||9 (5)||888'||3 (0)||240'||'''12 (5)'''||'''1128'''' |- | 15 || align="left" |{{ZD|AUS}} Aleksandar Jovanović ||1 (0)||90'||1 (0)||87'||'''2 (0)'''||'''177'''' |- | 16 || align="left" |{{ZD|BIH}} Mehmed Alispahić ||18 (1)||1527'||1 (0)||90'||'''19 (1)'''||'''1617'''' |- | 17 || align="left" |{{ZD|BIH}} Edin Mujić ||0 (0)||0'||0 (0)||0'||'''0 (0)'''||'''0'''' |- | 18 || align="left" |{{ZD|BIH}} Dženan Zajmović ||4 (10)||409'||2 (0)||180'||'''6 (10)'''||'''589'''' |- | 19 || align="left" |{{ZD|BIH}} Damir Sadiković ||20 (0)||1644'||2 (0)||165'||'''22 (0)'''||'''1809'''' |- | 20 || align="left" |{{ZD|BIH}} Mladen Veselinović ||14 (4)||1250'||1 (1)||111'||'''14 (5)'''||'''1361'''' |- | 21 || align="left" |{{ZD|BIH}} Sedad Subašić ||0 (3)||63'||0 (1)||7'||'''0 (3)'''||'''70'''' |- | 22 || align="left" |{{ZD|BIH}} Petar Bojo ||14 (5)||1259'||2 (0)||114'||'''16 (5)'''||'''1373'''' |- | 23 || align="left" |{{ZD|BIH}} Nermin Jamak ||1 (1)||66'||0 (0)||0'||'''1 (1)'''||'''66'''' |- | 24 || align="left" |{{ZD|HRV}} Ivan Lendrić ||3 (0)||270'||0 (0)||0'||'''3 (0)'''||'''270'''' |- | 25 || align="left" |{{ZD|HRV}} Frane Ikić ||2 (0)||180'||0 (1)||3'||'''2 (1)'''||'''183'''' |- | 26 || align="left" |{{ZD|BIH}} Semir Dacić ||0 (2)||35'||0 (2)||23'||'''0 (4)'''||'''58'''' |- | 27 || align="left" |{{ZD|BIH}} Kemal Osmanković ||16 (0)||1395'||2 (0)||180'||'''18 (0)'''||'''1575'''' |- | 33 || align="left" |{{ZD|BIH}} Eldar Šehić ||1 (0)||90'||0 (0)||0'||'''1 (0)'''||'''90'''' |- | || align="left" |{{ZD|BIH}} Jasmin Kršić ||0 (0)||0'||0 (0)||0'||'''0 (0)'''||'''0'''' |- | style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="10"| Igrači koji su otišli na posudbu u toku sezone |- | ''4'' || align="left" |{{ZD|BIH}} Amar Mehić ||0 (0)||0'||0 (2)||27'||'''0 (2)'''||'''27'''' |- | ''25'' || align="left" |{{ZD|BIH}} Haris Hajdarević ||1 (5)||117'||2 (0)||181'||'''3 (5)'''||'''298'''' |- | style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="10"| Igrači koji su napustili klub u toku sezone |- | ''6'' || align=left|{{ZD|BIH}} Asim Zec ||6 (2)||452'||1 (1)||117'||'''7 (3)'''||'''569'''' |- | ''7'' || align="left" |{{ZD|BIH}} Sulejman Krpić ||17 (0)||1463'||0 (0)||0'||'''17 (0)'''||'''1463'''' |- | ''15'' || align="left" |{{ZD|BIH}} Jadranko Bogičević ||5 (0)||405'||2 (0)||180'||'''7 (0)'''||'''585'''' |- | ''40'' || align="left" |{{ZD|BIH}} Enes Sipović ||15 (0)||1350'||0 (0)||0'||'''15 (0)'''||'''1350'''' |} === Lista strijelaca === {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|RB ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="220"|Igrač ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|Br. dresa ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|{{Tooltip| BHTPL | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|{{Tooltip| KUP | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|UKUPNO |- | 1 || align=left|{{ZD|BIH}} Sulejman Krpić || – || 12 || 0 ||'''12''' |- | 2 || align=left|{{ZD|BIH}} Semir Štilić || 14 || 8 || 1 ||'''9''' |- | 3 || align=left|{{ZD|BIH}} Asim Zec || – || 2 || 3 ||'''5''' |- | 4 || align=left|{{ZD|BIH}} Dženan Zajmović || 18 || 2 || 2 ||'''4''' |- | 5 || align=left|{{ZD|BIH}} Damir Sadiković || 19 || 2 || 1 ||'''3''' |- | 6 || align=left|{{ZD|BIH}} Petar Bojo || 22 || 2 || 0 ||'''2''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Mehmed Alispahić || 16 || 2 || 0 ||'''2''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Mladen Veselinović || 20 || 1 || 1 ||'''2''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Sinan Ramović || 9 || 1 || 1 ||'''2''' |- | 7 || align=left|{{ZD|BIH}} Ermin Zec || 10 || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|HRV}} Ivan Lendrić || 24 || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Haris Hajdarević || – || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Enes Sipović || – || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Jadranko Bogičević || – || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Kemal Osmanković || 27 || 1 || 0 ||'''1''' |- | # || colspan=2|[[Autogol]]ovi || 2 || 2 ||'''5''' |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="3" |U K U P N O : ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|'''40 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|'''11 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|'''51 |} === Lista asistenata === {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|RB ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="220"|Igrač ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|Br. dresa ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|{{Tooltip| BHTPL | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|{{Tooltip| KUP | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|UKUPNO |- | 1 || align=left|{{ZD|BIH}} Mladen Veselinović || 20 || 5 || 1 ||'''6''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Semir Štilić || 14 || 5 || 1 ||'''6''' |- | 2 || align=left|{{ZD|BIH}} Mustafa Mujezinović || 8 || 1 || 3 ||'''4''' |- | || align=left|{{ZD|HRV}} Antonio Pavić || 3 || 3 || 1 ||'''4''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Damir Sadiković || 19 || 3 || 1 ||'''4''' |- | 3 || align=left|{{ZD|BIH}} Ermin Zec || 10 || 3 || 0 ||'''3''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Sinan Ramović || 9 || 3 || 0 ||'''3''' |- | 4 || align=left|{{ZD|BIH}} Dženan Zajmović || 18 || 2 || 0 ||'''2''' |- | 5 || align=left|{{ZD|BIH}} Petar Bojo || 22 || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Siniša Stevanović || 2 || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Srđan Stanić || 11 || 0 || 1 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Sedad Subašić || 21 || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Haris Hajdarević || – || 1 || 0 ||'''1''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Sulejman Krpić || – || 1 || 0 ||'''1''' |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="3" |U K U P N O : ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|'''30 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="30"|'''8 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|'''38 |} === Kartoni === {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" rowspan="2" width="40"|Br. dresa ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" rowspan="2" width="220"|Igrač ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="3"|{{Tooltip| BHTPL | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="3"|{{Tooltip| KUP | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="3"|UKUPNO |- !{{žuti karton}} !! {{crveni karton|2}} !! {{crveni karton}} !! {{žuti karton}} !! {{crveni karton|2}} !! {{crveni karton}} !! {{žuti karton}} !! {{crveni karton|2}} !! {{crveni karton}} |- | 1 || align=left|{{ZD|SRB}} Filip Erić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 2 || align=left|{{ZD|SRB}} Siniša Stevanović || 8 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 ||'''9'''||'''0'''||'''0''' |- | 3 || align=left|{{ZD|HRV}} Antonio Pavić || 4 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''4'''||'''0'''||'''0''' |- | 5 || align=left|{{ZD|BIH}} Aleksandar Kosorić || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''1'''||'''0'''||'''0''' |- | 6 || align=left|{{ZD|BIH}} Luka Miletić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 8 || align=left|{{ZD|BIH}} Mustafa Mujezinović || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 9 || align=left|{{ZD|BIH}} Sinan Ramović || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''5'''||'''0'''||'''0''' |- | 10 || align=left|{{ZD|BIH}} Ermin Zec || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 11 || align=left|{{ZD|BIH}} Srđan Stanić || 3 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 ||'''4'''||'''0'''||'''0''' |- | 13 || align=left|{{ZD|BIH}} Vedran Kjosevski || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 14 || align=left|{{ZD|BIH}} Semir Štilić || 3 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 ||'''4'''||'''0'''||'''0''' |- | 15 || align=left|{{ZD|AUS}} Aleksandar Jovanović || 0 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 ||'''1'''||'''0'''||'''0''' |- | 16 || align=left|{{ZD|BIH}} Mehmed Alispahić || 6 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 ||'''7'''||'''0'''||'''0''' |- | 17 || align=left|{{ZD|BIH}} Edin Mujić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 18 || align=left|{{ZD|BIH}} Dženan Zajmović || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''1'''||'''0'''||'''0''' |- | 19 || align=left|{{ZD|BIH}} Damir Sadiković || 5 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''5'''||'''0'''||'''0''' |- | 20 || align=left|{{ZD|BIH}} Mladen Veselinović || 3 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''3'''||'''0'''||'''0''' |- | 21 || align=left|{{ZD|BIH}} Sedad Subašić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 22 || align=left|{{ZD|BIH}} Petar Bojo || 3 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''3'''||'''1'''||'''0''' |- | 23 || align=left|{{ZD|BIH}} Nermin Jamak || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 24 || align=left|{{ZD|HRV}} Ivan Lendrić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 25 || align=left|{{ZD|HRV}} Frane Ikić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 26 || align=left|{{ZD|BIH}} Semir Dacić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | 27 || align=left|{{ZD|BIH}} Kemal Osmanković || 6 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 ||'''7'''||'''0'''||'''0''' |- | 33 || align=left|{{ZD|BIH}} Eldar Šehić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | || align=left|{{ZD|BIH}} Jasmin Kršić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | - || align=left|{{ZD|BIH}} Amar Mehić || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | - || align=left|{{ZD|BIH}} Haris Hajdarević || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- | - || align=left|{{ZD|BIH}} Sulejman Krpić || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''1'''||'''0'''||'''0''' |- | - || align=left|{{ZD|BIH}} Enes Sipović || 8 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''8'''||'''0'''||'''0''' |- | - || align=left|{{ZD|BIH}} Jadranko Bogičević || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''1'''||'''0'''||'''0''' |- | - || align=left|{{ZD|BIH}} Asim Zec || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 ||'''0'''||'''0'''||'''0''' |- ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" colspan="2" |U K U P N O : ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|54 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|1 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|0 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|6 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|0 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|0 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|60 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|1 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|0 |} === Statistika po kolima u Premijer ligi Bosne i Hercegovine === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="50"|Kolo ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70"|Rezultat ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70" bgcolor=CCFFCC|Pobjeda ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70" bgcolor=FFFFCC|Neriješeno ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70" bgcolor=FFCCCC|Poraz ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|{{Tooltip| G+| Postignuti golovi}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|{{Tooltip| G−| Primljeni golovi}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40"|{{Tooltip| GR| Gol-razlika}} ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="60"|Bodovi ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70"|Pozicija |- ! colspan="10" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" |Prvi dio prvenstva (dvokružno 22 kola) |- | I || 0–0 || – ||bgcolor=FFFFCC|× || – || 0 || 0 || 0 || 1 || 6 |- | II || 0–2 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 2 || 0 || +2 || 3 || {{povećanje}} 1 |- | III || 1–0 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 1 || 0 || +1 || 3 || {{gubitak}} 2 |- | IV || 0–2 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 2 || 0 || +2 || 3 || {{povećanje}} 1 |- | V || 2–2 || – ||bgcolor=FFFFCC|× || – || 2 || 2 || 0 || 1 || {{stagnira}} 1 |- | VI || 3–3 || – ||bgcolor=FFFFCC|× || – || 3 || 3 || 0 || 1 || {{gubitak}} 2 |- | VII || 5–2 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 5 || 2 || +3 || 3 || {{povećanje}} 1 |- | VIII || 1–1 || – ||bgcolor=FFFFCC|× || – || 1 || 1 || 0 || 1 || {{gubitak}} 3 |- | IX || 1–0 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 1 || 0 || +1 || 3 || {{povećanje}} 2 |- | X || 5–0 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 6 || 0 || +6 || 3 || {{povećanje}} 1 |- | XI || 2–2 || – ||bgcolor=FFFFCC|× || – || 2 || 2 || 0 || 1 || {{stagnira}} 1 |- | XII || 3–0 || – || – || bgcolor=FFCCCC|× || 0 || 3 || −3 || 0 || {{gubitak}} 3 |- | XIII || 2–1 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 2 || 1 || +1 || 3 || {{povećanje}} 2 |- | XIV || 2–1 || – || – || bgcolor=FFCCCC|× || 1 || 2 || −1 || 0 || {{stagnira}} 2 |- | XV || 3–0 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 3 || 0 || +3 || 3 || {{stagnira}} 2 |- | XVI || 0–4 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 4 || 0 || +4 || 3 || {{povećanje}} 1 |- | XVII || 1–2 || – || – || bgcolor=FFCCCC|× || 1 || 2 || −1 || 0 || {{gubitak}} 2 |- | XVIII || 1–3 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 3 || 1 || +2 || 3 || {{povećanje}} 1 |- | XVIX || 0–2 || – || – || bgcolor=FFCCCC|× || 0 || 2 || −2 || 0 || {{gubitak}} 2 |- | XX || 0–0 || – ||bgcolor=FFFFCC|× || – || 0 || 0 || 0 || 1 || {{stagnira}} 2 |- | XXI || 0–3 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 3 || 0 || +3 || 3 || {{stagnira}} 2 |- | XXII || 1–0 || bgcolor=CCFFCC|× || – || – || 1 || 0 || +1 || 3 || {{stagnira}} 2 |- ! colspan="10" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" |Drugi dio prvenstva (11 kola) |- ! colspan="10" style="background-color:#A9A9A9; color:#000000" |Otkazan |- ! colspan="2" style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" |U K U P N O : ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70" bgcolor="CCFFCC" |12 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70" bgcolor="FFFFCC" |6 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="70" bgcolor="FFCCCC" |4 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40" |43 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40" |21 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="40" |22 ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="60" |41 |} === Pozicija na tabeli Premijer lige Bosne i Hercegovine === {{Tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine 2019/20.|showteam=FKŽ}} == Utakmice == === Predsezonske prijateljske utakmice === {{sklopiva nogometna kutija |datum = 22. juni 2019. |vrijeme = 18:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-i-mladost-bez-golova/37527/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost DK]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = Admir Šehović |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 28. juni 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[NK Troglav 1918 Livno|NK Troglav]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-mladi-tim-zelje-savladao-troglav/37621/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = S. Krezo {{gol|81}} |golovi2 = {{gol|3}} {{gol|53}} S. Dacić <br> {{gol|84}} F. Jelović |stadion = [[Zgona]] |lokacija = [[Livno]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 29. juni 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[NK Kamešnica Podhum|NK Kamešnica]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–10 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-visokim-rezultatom-savladao-kamesnicu/37647/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|7}} M. Alispahić <br> {{gol|8}} {{gol|27}} A. Zec <br> {{gol|18|pen.}} {{gol|38}} S. Ramović <br> {{gol|19}} Dž. Zajmović <br> {{gol|51}} P. Bojo <br> {{gol|60}} K. Osmanković <br> {{gol|68}} S. Krpić <br> {{gol|85}} S. Dacić |stadion = [[Bilo Polje]] |lokacija = [[Livno]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 30. juni 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljo-stvarao-prilike-varazdin-minimalno-slavio/37662/ |tim2 = {{ZD|HRV}} [[NK Varaždin]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|17}} M. Brlečić |stadion = [[Zgona]] |lokacija = [[Livno]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 4. juli 2019. |vrijeme = 20:30 |tim1 = [[NK Široki Brijeg]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-i-siroki-brijeg-remizirali-na-pecari/37697/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Z. Vukoja {{gol|83}} |golovi2 = {{gol|66}} S. Ramović |stadion = [[Pecara]] |lokacija = [[Široki Brijeg]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = Antoni Bandić |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 13. juli 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-poraz-plavih-od-veleza/37769/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Velež Mostar|FK Velež]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|52}} V. Berisha |stadion = [[Stadion Famos]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 14. juli 2019. |vrijeme = 15:30 |tim1 = [[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–12 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-postigao-12-golova-hrasnickom-famosu/37780/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|4||12||38}} A. Zec <br> {{gol|17||32}} Dž. Zajmović <br> {{gol|29||33||47}} S. Ramović <br> {{gol|61}} S. Subašić <br> {{gol|67|pen.}} A. Mehić <br> {{gol|71}} N. Aljić <br> {{gol|85}} M. Salanović |stadion = [[Stadion Famos]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 17. juli 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 7–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-plavi-u-trening-utakmici-bolji-od-famosa/37820/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] |golovi1 = A. Mehić {{gol}} <br> M. Veselinović {{gol}} {{gol}} {{gol}} <br> A. Zec {{gol}} {{gol}} <br> Dž. Zajmović {{gol}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} === Prijateljske utakmice u toku sezone === {{sklopiva nogometna kutija |datum = 24. juli 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-krpic-veselinovic-i-sadikovic-za-pobjedu-protiv-slavije/37954/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Slavija]] |golovi1 = S. Krpić {{gol|6}} <br> M. Veselinović {{gol|55}} <br> D. Sadiković {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 31. juli 2019. |vrijeme = 18:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-remi-zeljeznicara-i-tosk-a/38065/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[NK TOŠK Tešanj|NK TOŠK]] |golovi1 = Dž. Zajmović {{gol|43}} |golovi2 = {{gol|9}} Poturalić |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 21. august 2019. |vrijeme = 18:00 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 10–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-u-pobjedi-nad-sutjeskom-postigao-deset-golova/38381/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Sutjeska Foča|FK Sutjeska]] |golovi1 = M. Veselinović {{gol}} <br> J. Bogičević {{gol}} <br> S. Ramović {{gol}} <br> S. Dacić {{gol}} <br> Dž. Zajmović {{gol}} {{gol}} <br> S. Krpić {{gol}} <br> D. Sadiković {{gol}} <br> E. Sipović {{gol}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 8. septembar 2019. |vrijeme = 17:30 |tim1 = [[NK Jedinstvo Bihać|NK Jedinstvo]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–6 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/zeljeznicar-ubjedljiv-u-bihacu/38614/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol}} E. Sipović <br> {{gol}} S. Krpić <br> {{gol}} M. Mujezinović <br> {{gol}} A. Remić <br> {{gol}} S. Ramović <br> {{gol}} A. Zec |stadion = [[Stadion pod Borićima|Pod Borićima]] |lokacija = [[Bihać]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 11. septembar 2019. |vrijeme = 18:00 |tim1 = [[NK Kiseljak]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–10 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-u-kiseljaku-bolji-od-domacina-cetiri-gola-veselinovica/38637/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol}} {{gol}} S. Štilić <br> {{gol}} Dž. Zajmović <br> {{gol}} {{gol}} {{gol}} {{gol}} M. Veselinović <br> {{gol}} {{gol}} S. Krpić <br> {{gol}} M. Alispahić |stadion = [[Stadion hrvatskih branitelja]] |lokacija = [[Kiseljak]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 12. oktobar2019. |vrijeme = 15:00 |tim1 = [[NK Hajduk Orašje]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–12 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-u-orasju-visokim-rezultatom-bolji-od-hajduka/39159/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol}} {{gol}} E. Zec <br> {{gol}} S. Štilić <br> {{gol}} E. Sipović<br> {{gol}} {{gol}} {{gol}} A. Zec <br> {{gol}} {{gol}} H. Hajdarević <br> {{gol}} {{gol}} Dž. Zajmović <br> {{gol}} M. Mujezinović |stadion = Gradski stadion u Orašju |lokacija = [[Orašje]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 13. oktobar2019. |vrijeme = 15:00 |tim1 = [[FK Bosna Kalesija]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-lijepoj-atmosferi-u-kalesiji-zeljo-bolji-od-bosne/39177/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol}} S. Ramović <br> {{gol}} D. Sadiković |stadion = Gradski stadion u Kalesiji |lokacija = [[Kalesija]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 6. novembar 2019. |vrijeme = 14:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 7–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto/39453/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Igman Ilidža|FK Igman]] |golovi1 = Dž. Zajmović {{gol}} <br> M. Mujezinović {{gol}} <br> S. Stanić {{gol}} {{gol}} <br> S. Štilić {{gol}} <br> D. Sadiković {{gol}} <br> {{gol}} |golovi2 = {{gol}} A. Demirović |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 17. novembar 2019. |vrijeme = 14:00 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-lijepa-utakmica-i-remi-zelje-i-krupe/39577/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Krupa]] |golovi1 = M. Mujezinović {{gol}} <br> S. Krpić {{gol}} {{gol}} |golovi2 = {{gol}} {{gol}} J. Lukić <br> {{gol}} B. Puzigaća |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = N }} === Prijateljske utakmice u toku zimske pauze === {{sklopiva nogometna kutija |datum = 21. januar 2020. |vrijeme = 14:00 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-poraz-plavih-od-veleza-2/40168/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Velež]] |golovi1 = P. Bojo {{gol|22}} |golovi2 = {{gol|2}} D. Hasanović <br> {{gol|62}} O. Cvijanović |stadion = Sport Centar "Circle" |lokacija = [[Međugorje]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = Mateo Musa |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 25. januar 2020. |vrijeme = 14:30 |tim1 = [[NK Široki Brijeg]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-i-siroki-brijeg-remizirali-na-pecari-2/40244/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = J. Kvesić {{gol|48}} |golovi2 = {{gol|57}} Dž. Zajmović |stadion = [[Stadion Pecara]] |lokacija = [[Široki Brijeg]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = Frano Jelić |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 29. januar 2020. |vrijeme = 14:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-u-medjugorju-savladao-rudes/40279/ |tim2 = {{ZD|HRV}} [[NK Rudeš]] |golovi1 = F. Ikić {{gol|60}} <br> S. Stanić {{gol|82|pen.}} |golovi2 = {{gol|79}} D. Jurić |stadion = Sport Centar "Circle" |lokacija = [[Međugorje]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = Elmedin Padalović |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 3. februar 2020. |vrijeme = 15:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 3–6 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-sjajnoj-utakmici-olimpija-bolja-od-zelje/40381/ |tim2 = {{ZD|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|NK Olimpija]] |golovi1 = S. Štilić {{gol|16|pen.}} {{gol|62|pen.}} <br> I. Lendrić {{gol|43}} |golovi2 = {{gol|52}} F. Bagnack <br> {{gol|54||57||72}} L. Menalo <br> {{gol|67}} A. Vukušić <br> {{gol|87}} V. Valenčič |stadion = Bellis Sport Center, Belek |lokacija = {{ZD|TUR}} [[Antalija]],[[Turska]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 5. februar 2020. |vrijeme = 15:00 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-remi-zeljeznicara-i-akhmata/40415/ |tim2 = {{ZD|RUS}} [[FC Akhmat Grozny|FC Akhmat]] |golovi1 = I. Lendrić {{gol|67}} <br> S. Štilić {{gol|81}} |golovi2 = {{gol|47||70}} M. Mitrishev |stadion = Cornelia Sport Center, Belek |lokacija = {{ZD|TUR}} [[Antalija]],[[Turska]] |gledalaca = |sudac = |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 6. februar 2020. |vrijeme = 15:00 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-nerijesen-susret-zeljeznicara-i-proletera/40446/ |tim2 = {{ZD|SRB}} [[FK Proleter Novi Sad|FK Proleter]] |golovi1 = D. Sadiković {{gol|80}} |golovi2 = {{gol|57}} S. Babić |stadion = |lokacija = {{ZD|TUR}} [[Antalija]],[[Turska]] |gledalaca = |sudac = |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 10. februar 2020. |vrijeme = 15:30 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–4 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zorya-ponovo-prejak-rival-za-plave/40543/ |tim2 = {{ZD|UKR}} [[FC Zorya Luhansk|FC Zorya]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|23}} D. Khomchenovskyi <br> {{gol|29||62}} V. Kocherhin <br> {{gol|40}} B. Lyednyev |stadion = Regnum Sports Center, Belek |lokacija = {{ZD|TUR}} [[Antalija]],[[Turska]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |datum = 15. februar 2020. |vrijeme = 14:45 |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] {{ZD|BIH}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-tvrdoj-utakmici-zeljo-i-zrinjski-odigrali-bez-golova/40612/ |tim2 = {{ZD|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = |lokacija = [[Međugorje]],[[Bosna i Hercegovina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = N }} === BH Telecom Premijer Liga === ==== Prvi dio prvenstva ==== {{sklopiva nogometna kutija |runda = 1 |datum = 20. juli 2019. |vrijeme = 20:30 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-lijepoj-atmosferi-remi-zelje-i-borca/37885/ |tim2 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] |golovi1 = Petar Bojo {{Crveni karton|2|49|80}} <br> Mehmed Alispahić {{Žuti karton|51}} <br> Siniša Stevanović {{Žuti karton|86}} |golovi2 = {{Žuti karton|45}} Nemanja Janičić <br> {{Žuti karton|66}} Marko Jovanović |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 6.000 |sudac = Sabrija Topalović |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 2 |datum = 27. juli 2019. |vrijeme = 17:30 (CET) |tim1 = [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost DK]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-uz-dobru-igru-do-sigurne-pobjede-nad-mladosti/37994/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Aladin Isaković {{Žuti karton|5}} <br> Šerif Hasić {{Žuti karton|22}} <br> Bahrudin Atajić {{Žuti karton|45}} <br> Amer Hiroš {{Žuti karton|62}} <br> Matthias Fanimo {{Žuti karton|64}} <br> Kenan Hreljić {{Žuti karton|85}} |golovi2 = {{Žuti karton|7}} Kemal Osmanković <br> {{Žuti karton|48}} Enes Sipović <br> {{gol|50}} Asim Zec <br> {{Žuti karton|64}} Srđan Stanić <br> {{gol|78}} Sulejman Krpić <br> {{Žuti karton|81}} Mladen Veselinović |stadion = [[Stadion Mladost Doboj Kakanj]] |lokacija = [[Doboj (Kakanj)]] |gledalaca = 1.500 |sudac = Goran Paradžik |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 3 |datum = 4. august 2019. |vrijeme = 20:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-sjajnoj-atmosferi-na-grbavici-zeljo-bolji-od-zrinjskog/38115/ |tim2 = [[HŠK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski]] |golovi1 = Mehmed Alispahić {{Žuti karton|28}} <br> Enes Sipović {{Žuti karton|34}} <br> Mladen Veselinović {{Žuti karton|38}} <br> Sulejman Krpić {{gol|59}} |golovi2 = {{Žuti karton|24}} Pero Stojkić <br> {{Žuti karton|58}} Damir Zlomislić <br> {{Žuti karton|75}} Advan Kadušić <br> {{Žuti karton|77}} Slobodan Jakovljević |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 7.170 |sudac = Dragan Petrović |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 4 |datum = 10. august 2019. |vrijeme = 19:00 (CET) |tim1 = [[NK Čelik]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-golovima-krpica-srusio-celik-u-zenici/38226/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Anel Dedić {{Žuti karton|41}} <br> Ante Blažević {{Žuti karton|61}} <br> Tarik Isić {{Žuti karton|84}} |golovi2 = {{gol|49||72}} {{Žuti karton|81}} Sulejman Krpić <br> {{Žuti karton|60}} Enes Sipović <br> {{Žuti karton|73}} Srđan Stanić <br> {{Žuti karton|75}} Mehmed Alispahić |stadion = [[Bilino Polje]] |lokacija = [[Zenica]] |gledalaca = 12.000 |sudac = Elvis Mujić |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 5 |datum = 17. august 2019. |vrijeme = 20:30 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-bez-pobjednika-na-grbavici-zeljo-i-sloboda-podijelili-bodove/38321/ |tim2 = [[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]] |golovi1 = Jadranko Bogičević {{gol|18}} <br> Damir Sadiković {{gol|45}} <br> Siniša Stevanović {{Žuti karton|56}} |golovi2 = {{Žuti karton|7}} Dušan Ristić <br> {{gol|30}} Samir Bekrić <br> {{Žuti karton|33}} Almir Bekić <br> {{gol|80}} {{Žuti karton|87}} Armin Hodžić <br> {{Žuti karton|90}} Nikola Lakić |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 5.771 |sudac = Ermin Sivac |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 6 |datum = 24. august 2019. |vrijeme = 20:00 (CET) |tim1 = [[NK Široki Brijeg]] |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-borbeni-povratak-zelje-za-remi-na-pecari/38408/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Ivan Enin {{gol|2}} <br> Toni Jović {{gol|23|pen.}} <br> Josip Kvesić {{gol|33}} {{Žuti karton|44}} <br> Dino Ćorić {{Žuti karton|68}} <br> Bernardo Matić {{Žuti karton|74}} |golovi2 = {{gol|6}} Sulejman Krpić <br> {{Žuti karton|23}} Siniša Stevanović <br> {{gol|63}} Mladen Veselinović <br> {{gol|74}} Ermin Zec |stadion = [[Stadion Pecara]] |lokacija = [[Široki Brijeg]] |gledalaca = 1.500 |sudac = Dragan Petrović |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 7 |datum = 31. august 2019. |vrijeme = 20:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 5–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-fenomenalnom-ambijentu-zeljeznicar-razbio-sarajevo/38506/ |tim2 = [[FK Sarajevo]] |golovi1 = Sulejman Krpić {{gol|7}} {{gol|38}} <br> Petar Bojo {{gol|59}} <br> Damir Sadiković {{gol|77}} <br> Mehmed Alispahić {{gol|90}} |golovi2 = {{gol|1}} Anel Hebibović <br> {{gol|45|a.g.}} Enes Sipović <br> {{Žuti karton|53}} Besim Šerbečić <br> {{Žuti karton|56}} Nebojša Gavrić <br> {{Žuti karton|56}} Andrej Đokanović <br> {{Žuti karton|76}} Bojan Letić |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 11.017 |sudac = Haris Kaljanac |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 8 |datum = 14. septembar 2019. |vrijeme = 16:30 (CET) |tim1 = [[FK Velež Mostar|FK Velež]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-remizirao-sa-velezom/38697/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Mehmed Ćosić {{Žuti karton|3}} <br> Brandao {{gol|25}} <br> Nusmir Fajić {{Crveni karton|2|45|81}} <br> Edo Vehabović {{Žuti karton|52}} <br> Dino Hasanović {{Žuti karton|55}} <br> Jani Urdinov {{Žuti karton|62}} |golovi2 = {{Žuti karton|7}} Damir Sadiković <br> {{Žuti karton|14}} Antonio Pavić <br> {{gol|59}} Petar Bojo <br> {{Žuti karton|64}} Kemal Osmanković |stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] |lokacija = [[Mostar]] |gledalaca = 3.500 |sudac = Ermin Sivac |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 9 |datum = 21. septembar 2019. |vrijeme = 19:30 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljo-nadigrao-radnik-i-slavio-majstorijom-alispahica/38831/ |tim2 = [[FK Radnik Bijeljina|FK Radnik]] |golovi1 = Siniša Stevanović {{Žuti karton|55}} <br> Mehmed Alispahić {{gol|65}} |golovi2 = {{Žuti karton|26}} Mahir Karić <br> {{Žuti karton|28}} Slaviša Radović |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 3.623 |sudac = Luka Bilbija |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 10 |datum = 25. septembar 2019. |vrijeme = 20:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-ubjedljivo-savladao-zvijezdu-i-preuzeo-prvo-mjesto/38901/ |tim2 = [[FK Zvijezda 09]] |golovi1 = Enes Sipović {{gol|20}} {{Žuti karton|80}} <br> Aleksandar Vojinović {{gol|31|a.g.}} <br> Semir Štilić {{gol|37}} <br> Sinan Ramović {{Žuti karton|45}} <br> Dženan Zajmović {{gol|52}} {{Žuti karton|78}} <br> Haris Hajdarević {{gol|73}} <br> Asim Zec {{gol|81}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 2.763 |sudac = Frano Jelić |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 11 |datum = 28. septembar 2019. |vrijeme = 16:00 (CET) |tim1 = [[FK Tuzla City]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-u-dobroj-utakmici-tuzla-city-i-zeljeznicar-podijelili-bodove/38962/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Nermin Crnkić {{gol|11}} {{Žuti karton|49}} <br> Jovo Kojić {{gol|57}} |golovi2 = {{gol|15}} {{gol|77}} Sulejman Krpić <br> {{Žuti karton|82}} Enes Sipović <br> {{Žuti karton|89}} Semir Štilić <br> {{Žuti karton|90}} Sinan Ramović |stadion = [[Stadion Tušanj|Tušanj]] |lokacija = [[Tuzla]] |gledalaca = Zoran Grbić |sudac = 3.000 |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 12 |datum = 6. oktobar 2019. |vrijeme = 18:30 (CET) |tim1 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-prvi-poraz-zelje-u-sezoni-borac-bolji-u-banjaluci/39092/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Saša Kajkut {{Žuti karton|8}} {{gol|10}} <br> Siniša Dujaković {{Žuti karton|46}} <br> Marko Mirić {{gol|86}} <br> Marko Jovanović {{gol|90}} |golovi2 = {{Žuti karton|22}} Mehmed Alispahić <br> {{Žuti karton|30}} Kemal Osmanković <br> {{Žuti karton|37}} Siniša Stevanović <br> {{Žuti karton|38}} Antonio Pavić |stadion = [[Gradski stadion Banja Luka]] |lokacija = [[Banja Luka]] |gledalaca = 6.500 |sudac = Vladimir Bjelica |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 13 |datum = 19. oktobar 2019. |vrijeme = 18:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljo-nakon-preokreta-savladao-mladost/39260/ |tim2 = [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost DK]] |golovi1 = Damir Sadiković {{Žuti karton|16}} <br> Semir Štilić {{gol|54}} {{Žuti karton|78}} <br> Antonio Pavić {{Žuti karton|65}} <br> Sulejman Krpić {{gol|70}} <br> Sinan Ramović {{Žuti karton|83}} |golovi2 = {{Žuti karton|1}} Semir Smajlagić <br> {{Žuti karton|24}} Šerif Hasić <br> {{Žuti karton|32}} Kenan Horić <br> {{gol|38}} Matthias Fanimo <br> {{Žuti karton|56}} Amar Begić <br> {{Žuti karton|66}} Amer Hiroš |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 4.023 |sudac = Aleksandar Njegomirović |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 14 |datum = 26. oktobar 2019. |vrijeme = 14:30 (CET) |tim1 = [[HŠK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-plavi-u-mostaru-porazeni-od-zrinjskog/39325/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Petar Kunić {{gol|35||80}} <br> Renato Gojković {{Žuti karton|43}} <br> Edin Rustemović {{Žuti karton|63}} <br> Tomislav Barbarić {{Žuti karton|79}} |golovi2 = {{Žuti karton|55}} Siniša Stevanović <br> {{gol|56}} Semir Štilić <br> {{Žuti karton|65}} Damir Sadiković |stadion = [[Stadion pod Bijelim Brijegom]] |lokacija = [[Mostar]] |gledalaca = 3.000 |sudac = Dragan Petrović |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 15 |datum = 3. novembar 2019. |vrijeme = 16:30 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 3–0 {{efn|group=BH Telecom Premijer Liga|Odlukom takmičarske komisije Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, utakmica je otkazana te registrovana rezultatom 3:0.<ref>{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/odluka-takmicarske-komisije-nfsbih-zeljeznicar-celik-30/39429/?fbclid=IwAR3nTSKTBmkRvu0m72vgABMtMDijBnVA83DWWsT0PLM8kzM4gYE1dNtAPEc|title=Odluka Takmičarske komisije NFSBiH: Željezničar – Čelik 3:0|last=|first=|date=5. 11. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 11. 2019}}</ref>}} |izvještaj = |tim2 = [[NK Čelik]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 16 |datum = 9. novembar 2019. |vrijeme = 16:30 (CET) |tim1 = [[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]] |rezultat = 0–4 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-plava-lokomotiva-protutnjala-tuzlom/39498/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|15}} {{Žuti karton|62}} Kemal Osmanković <br> {{Žuti karton|30}} Enes Sipović <br> {{Žuti karton|42}} Sinan Ramović <br> {{gol|51}} Semir Štilić <br> {{gol|78}} Sulejman Krpić <br> {{gol|89}} Dženan Zajmović |stadion = [[Stadion Tušanj|Tušanj]] |lokacija = [[Tuzla]] |gledalaca = 2.500 |sudac = Dragan Petrović |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 17 |datum = 24. novembar 2019. |vrijeme = 16:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-plavi-propustili-veliki-broj-prilika-i-na-kraju-poraz-od-sirokog-brijega/39679/ |tim2 = [[NK Široki Brijeg]] |golovi1 = Jadranko Bogičević {{Žuti karton|18}} <br> Semir Štilić {{gol|42}} <br> Kemal Osmanković {{Žuti karton|52}} |golovi2 = {{gol|51}} Dražen Bagarić <br> {{gol|78|pen.}} Dino Ćorić |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 4.500 |sudac = Vladimir Bjelica |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 18 |datum = 30. novembar 2019. |vrijeme = 16:00 (CET) |tim1 = [[FK Sarajevo]] |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljo-ponovo-bolji-od-sarajeva-plavi-na-krilima-stilica-slavili-na-kosevu/39754/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Mirko Oremuš {{Žuti karton|8}} <br> Mersudin Ahmetović {{gol|12}} <br> Amar Rahmanović {{Žuti karton|16}} <br> Darko Lazić {{Žuti karton|28}} <br> Dušan Hodžić {{Žuti karton|70}} <br> Besim Šerbečić {{Crveni karton|2|75|88}} <br> Benjamin Tatar {{Žuti karton|78}} <br> Bojan Letić {{Žuti karton|90}} |golovi2 = {{Žuti karton|21}} Enes Sipović <br> {{gol|30||70|pen.}} {{Žuti karton|49}} Semir Štilić <br> {{Žuti karton|34}} Mehmed Alispahić <br> {{Žuti karton|42}} Sinan Ramović <br> {{Žuti karton|45}} Kemal Osmanković <br> {{Žuti karton|45}} Siniša Stevanović <br> {{gol|46}} Sulejman Krpić <br> {{Žuti karton|64}} Srđan Stanić <br> {{Žuti karton|90}} Petar Bojo |stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 15.000 |sudac = Haris Kaljanac |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 19 |datum = 7. decembar 2019. |vrijeme = 16:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-plavi-se-ispromasivali-u-porazu-od-veleza/39868/ |tim2 = [[FK Velež Mostar|FK Velež]] |golovi1 = Mladen Veselinović {{Žuti karton|53}} <br> Enes Sipović {{Žuti karton|81}} |golovi2 = {{gol|21}} Nusmir Fajić <br> {{Žuti karton|23}} Denis Zvonić <br> {{Žuti karton|59}} Dino Hasanović <br> {{gol|67}} Muharem Čivić <br> {{Žuti karton|90}} Edo Vehabović |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 5.230 |sudac = Luka Bilbija |ishod = POR }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 20 |datum = 22. februar 2020. |vrijeme = 14:30 (CET) |tim1 = [[FK Radnik Bijeljina|FK Radnik]] |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-tvrda-utakmica-u-bijeljini-i-remi-bez-golova/40688/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = M. Simonović {{Žuti karton|54}} |golovi2 = {{Žuti karton|13}} A. Pavić <br> {{Žuti karton|88}} A. Kosorić |stadion = [[Gradski stadion Bijeljina]] |lokacija = [[Bijeljina]] |gledalaca = 1.300 |sudac = Dragan Petrović |ishod = N }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 21 |datum = 29. februar 2020. |vrijeme = 14:30 (CET) |tim1 = [[FK Zvijezda 09]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-dobra-partija-i-uvjerljiva-pobjeda-zelje-nad-zvijezdom/40781/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = V. Mandić {{Žuti karton|43}} |golovi2 = {{gol|19|a.g.}} N. Janković <br> {{Žuti karton|37}} D. Sadiković <br> {{gol|39}} S. Ramović <br> {{gol|58}} I. Lendrić <br> {{Žuti karton|68}} P. Bojo |stadion = [[Gradski stadion Ugljevik]] |lokacija = [[Ugljevik]] |gledalaca = 400 |sudac = Luka Bilbija |ishod = POB }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 22 |datum = 8. mart 2020. |vrijeme = 18:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-majstorija-stilica-veliki-broj-prilika-i-bitna-pobjeda-plavih-nad-tuzlom/40926/ |tim2 = [[FK Tuzla City]] |golovi1 = S. Štilić {{gol|50}} <br> S. Stevanović {{Žuti karton|75}} <br> M. Alispahić {{Žuti karton|90}} |golovi2 = {{Crveni karton|2|37|48}} I. Kostić <br> {{Žuti karton|86}} N. Crnkić |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 6.048 |sudac = Sabrija Topalović |ishod = POB }} ==== Drugi dio prvenstva ==== {{sklopiva nogometna kutija |runda = 23 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[NK Čelik]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 24 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Sarajevo]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 25 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Zvijezda 09]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 26 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[HŠK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 27 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion Banja Luka]] |lokacija = [[Banja Luka]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 28 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Tuzla City]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 29 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Radnik Bijeljina|FK Radnik]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion Bijeljina]] |lokacija = [[Bijeljina]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 30 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[NK Široki Brijeg]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 31 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Velež Mostar|FK Velež]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] |lokacija = [[Mostar]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 32 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{sklopiva nogometna kutija |runda = 33 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost DK]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Mladost Doboj Kakanj]] |lokacija = [[Doboj (Kakanj)]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} {{notelist|group=BH Telecom Premijer Liga}} === Kup BIH === '''1/16 finala {{sklopiva nogometna kutija |runda = 1 |datum = 18. septembar 2019. |vrijeme = 16:30 (CET) |tim1 = [[FK Tekstilac Derventa|FK Tekstilac]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljo-rutinski-savladao-tekstilac-i-plasirao-se-u-1-8-finala-kupa/38752/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = Dejan Zarić {{Žuti karton|56}} <br> Miodrag Rudan {{Žuti karton|75}} |golovi2 = {{gol|23}} Damir Sadiković <br> {{gol|36}} Sinan Ramović <br> {{Žuti karton|63}} Srđan Stanić <br> {{gol|83}} Asim Zec |stadion = [[Gradski stadion Derventa]] |lokacija = [[Derventa]] |gledalaca = 650 |sudac = Aleksandar Njegomirović |ishod = POB }} '''1/8 finala {{sklopiva nogometna kutija |runda = 2 |datum = 2. oktobar 2019. |vrijeme = 18:00 (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-deklasirao-mladost-i-plasirao-se-u-1-4-finala-kupa/39036/ |tim2 = [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost DK]] |golovi1 = Dženan Zajmović {{gol|22}} {{gol|73}} <br> Asim Zec {{gol|27}} {{gol|79}} <br> Šerif Hasić {{gol|58|a.g.}} <br> Mladen Veselinović {{gol|75}} <br> Kemal Osmanković {{Žuti karton|81}} |golovi2 = {{gol|64}} Kemal Mujarić <br> {{Žuti karton|33}} Burak Yamac |stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |lokacija = [[Sarajevo]] |gledalaca = 2.753 |sudac = Aleksandar Njegomirović |ishod = POB }} '''1/4 finale {{sklopiva nogometna kutija |runda = 3 |datum = 4. mart 2020. |vrijeme = 18:00 (CET) |tim1 = [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://fkzeljeznicar.ba/foto-zeljeznicar-u-banjaluci-savladao-borac-i-plasirao-se-u-polufinale/40839/ |tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |golovi1 = S, Dujaković {{Žuti karton|41}} <br> A. Radulović {{Žuti karton|50}} <br> N. Janičić {{Žuti karton|77}}<br> M. Mirić {{Žuti karton|83}} <br> M. Jovanović {{Žuti karton|83}} |golovi2 = {{Žuti karton|56}} S. Stevanović <br> {{Žuti karton|59}} A. Jovanović <br> {{gol|66|a.g.}} N. Janičić <br> {{gol|70}} {{Žuti karton|83}} S. Štilić <br> {{Žuti karton|83}} M. Alispahic |stadion = [[Gradski stadion Banja Luka]] |lokacija = [[Banja Luka]] |gledalaca = 3.800 |sudac = Luka Bilbija |ishod = POB }} '''1/2 finale {{sklopiva nogometna kutija |runda = 4 |datum = |vrijeme = --:-- (CET) |tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |rezultat = Otkazano |izvještaj = |tim2 = |golovi1 = |golovi2 = |stadion = |lokacija = |gledalaca = |sudac = |ishod = |bg = A9A9A9 }} == Transferi == === Ljetni prelazni rok === ==== Dolasci ==== {| class="wikitable sortable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Poz.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="5" |'''Država''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Ime i prezime''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''God.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="130" |'''Vrsta transfera''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |'''Dolazak iz''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Visina obeštećenja''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Ref.''' |- | align="center" |[[Nogometni golman|GK]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Aldin Ćeman | align="center" |24 | rowspan="5" | povratak s posudbe | rowspan="3" | {{ZD|BIH}} FK Igman Konjic | – | – |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Desni bek|RB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Aldin Šehić | align="center" |20 | – | – |- | align="center" |[[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Denis Žerić | align="center" |21 | – | – |- | align="center" |[[Nogometni golman|GK]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Vernes Karavdić | align="center" |21 | {{ZD|BIH}} NK Jedinstvo Bihać | – | – |- | align="center" |[[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Semir Dacić | align="center" |20 | {{ZD|BIH}} NK TOŠK Tešanj | – | – |- | align="center" | [[Nogometni golman|GK]] | align="center" | {{ZD|SRB}} | Filip Erić | align="center" |24 | slobodan transfer | {{ZD|BIH}} FK Zvijezda 09 | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-filip-eric-novi-fudbaler-zeljeznicara/37342/|title=FOTO: Filip Erić novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=13. 6. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=13. 6. 2019}}</ref> |- | align="center" | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Mehmed Alispahić | align="center" |31 | slobodan transfer | {{ZD|BIH}} FK Sloboda Tuzla | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-mehmed-alispahic-novi-fudbaler-zeljeznicara/37500/|title=FOTO: Mehmed Alispahić novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=20. 6. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=20. 6. 2019}}</ref> |- | align="center" | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Amar Mehić | align="center" |18 | slobodan transfer | {{ZD|BIH}} NK Zvijezda Gradačac | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-amar-mehic-potpisao-petogodisnji-ugovor/37568/|title=FOTO: Amar Mehić potpisao petogodišnji ugovor|last=|first=|date=27. 6. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=27. 6. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Defanzivni vezni|DM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Petar Bojo | align="center" |21 | transfer | {{ZD|BIH}} FK Mladost Doboj Kakanj | €30.000 |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-petar-bojo-novi-fudbaler-zeljeznicara/37588/|title=FOTO: Petar Bojo novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=25. 6. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=25. 6. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Centralni vezni|CM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Sedad Subašić | align="center" |18 | transfer | {{ZD|BIH}} FK Rudar Kakanj | |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-sedad-subasic-potpisao-petogodisnji-ugovor/37735/|title=FOTO: Sedad Subašić potpisao petogodišnji ugovor|last=|first=|date=8. 7. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=8. 7. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Semir Štilić | align="center" |31 | slobodan transfer | {{ZD|POL}} Wisła Płock | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-semir-stilic-novi-fudbaler-zeljeznicara/38088/|title=FOTO: Semir Štilić novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=2. 8. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 8. 2019}}</ref> |} ==== Odlasci ==== {| class="wikitable sortable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Poz.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="5" |'''Država''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Ime i prezime''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''God''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="130" |'''Vrsta transfera''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |'''Odlazak u''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Visina obeštećenja''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Ref.''' |- | align="center" |[[Vezni igrač#Defanzivni vezni|DM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Anel Šabanadžović | align="center" |19 | kraj posudbe | {{ZD|GRČ}} AEK Atina FC | – | – |- | align="center" |[[Napadač#Krilni napada.C4.8D|RW]] | align="center" |{{ZD|HRV}} | Mihael Klepač | align="center" |21 | kraj posudbe | {{ZD|HRV}} NK Osijek II | – | – |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Lijevi bek|LB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Branko Bajić | align="center" |21 | raskid ugovora | {{ZD|BIH}} FK Mladost Doboj Kakanj | – |<ref>{{Cite web|url=https://sport1.oslobodjenje.ba/premijer-liga-bih/defanzivac-poslije-raskida-saradnje-sa-zeljom-brzo-pronasao-novi-angazman/158233|title=Defanzivac poslije raskida saradnje sa Željom brzo pronašao novi angažman|last=|first=|date=19. 6. 2019|website=sport1.oslobodjenje.ba|publisher=sport1.ba|access-date=19. 6. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Napadač#Sredi.C5.A1nji napada.C4.8D|ST]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Faris Zubanović | align="center" |19 | transfer | {{ZD|DAN}} BK Fremad Amager | €50.000 |<ref>{{Cite web|url=https://www.fremadamagerelite.dk/single-post/2019/07/05/FREMAD-K%C3%98BER-EFTERTRAGTET-BOSNISK-ANGRIBER|title=FREMAD KØBER EFTERTRAGTET BOSNISK ANGRIBER|last=|first=|date=5. 7. 2019|website=fremadamagerelite.dk|publisher=FREMAD AMAGER|access-date=5. 7. 2019|archive-date=5. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190705192528/https://www.fremadamagerelite.dk/single-post/2019/07/05/FREMAD-K%25C3%2598BER-EFTERTRAGTET-BOSNISK-ANGRIBER|url-status=dead}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#bek|CB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Matej Rodin | align="center" |23 | transfer | {{ZD|ITA}} AC Perugia Calcio | €150.000 |<ref>{{Cite web|url=https://www.acperugiacalcio.com/benvenuto-matej/|title=BENVENUTO MATEJ!|last=|first=|date=11. 7. 2019|website=acperugiacalcio.com|publisher=A.C. Perugia Calcio 1905|access-date=11. 7. 2019|archive-date=13. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713152840/https://www.acperugiacalcio.com/benvenuto-matej/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/matej-rodin-potpisao-za-ac-perugia/37507/|title=Matej Rodin potpisao za AC Perugia|last=|first=|date=15. 7. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 7. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Nogometni golman|GK]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Irfan Fejzić | align="center" |33 | istek ugovora | {{ZD|BIH}} FK Sloboda | – | – |} ===== Posudbe ===== {| class="wikitable sortable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Poz.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="5" |'''Država''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Ime i prezime''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''God''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="130" |'''Vrsta transfera''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |'''Odlazak u''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Visina obeštećenja''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Ref.''' |- | align="center" |[[Nogometni golman|GK]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Aldin Ćeman | align="center" |24 | posudba | {{ZD|BIH}} NK Metalleghe-BSI | – |<ref>{{Cite web|url=https://sport1.oslobodjenje.ba/premijer-liga-bih/golman-zeljeznicara-na-posudbi-u-prvoligasu/158086|title=Golman Željezničara na posudbi u prvoligašu|last=|first=|date=17. 6. 2019|website=sport1.oslobodjenje.ba|publisher=sport1.ba|access-date=17. 6. 2019}}</ref><ref name=posudbe>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/sest-fudbalera-plavih-posudjeno-u-prvu-ligu-federacije/37845/|title=Šest fudbalera Plavih posuđeno u Prvu ligu Federacije|last=|first=|date=18. 7. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 7. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Defanzivni vezni|DM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Dženan Osmanović | align="center" |19 | posudba | {{ZD|BIH}} FK Radnik Hadžići | – | <ref name=posudbe /><ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/osmanovic-iz-zeljeznicara-u-radnik/325322|title=Osmanović iz Željezničara u Radnik|last=|first=|date=9. 7. 2019|website=sportsport.ba|publisher=Sportsport|access-date=9. 7. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Bočni vezni|LM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Eldar Šehić | align="center" |19 | posudba | {{ZD|BIH}} NK TOŠK Tešanj | – |<ref name=posudbe /><ref>{{Cite web|url=https://sport1.oslobodjenje.ba/nize-lige-bih/zeljeznicar-jednog-od-najtalentovanijih-fudbalera-posudio-federalnom-prvoligasu/160099|title=Željezničar jednog od najtalentovanijih fudbalera posudio federalnom prvoligašu|last=|first=|date=10. 7. 2019|website=sport1.oslobodjenje.ba|publisher=sport1.ba|access-date=10. 7. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Defanzivni vezni|DM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Vernes Karavdić | align="center" |21 | posudba | {{ZD|BIH}} FK Rudar Kakanj | – |<ref name=posudbe /><ref>{{Cite web|url=https://www.facebook.com/FKRudarKakanj/photos/rpp.15365658724/10156938291218725/?type=3&theater|title=Karavdić na posudbi u FK Rudar Kakanj|last=|first=|date=12. 7. 2019|website=facebook.com|publisher=FK Rudar Kakanj|access-date=12. 7. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|CAM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Denis Žerić | align="center" |21 | posudba | {{ZD|BIH}} FK Goražde | – |<ref name=posudbe /><ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/denis-zeric-iz-zelje-na-posudbu-u-fk-gorazde/326310|title=Denis Žerić iz Želje na posudbu u FK Goražde|last=|first=|date=17. 7. 2019|website=sportsport.ba|publisher=Sportsport|access-date=17. 7. 2019}}</ref> |} === Zimski prelazni rok === ==== Dolasci ==== {| class="wikitable sortable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Poz.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="5" |'''Država''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Ime i prezime''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''God.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="130" |'''Vrsta transfera''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |'''Dolazak iz''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Visina obeštećenja''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Ref.''' |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Lijevi bek|LB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Eldar Šehić | align="center" |19 | povratak s posudbe | {{ZD|BIH}} NK TOŠK Tešanj | – | – |- | align="center" |[[Napadač#Sredi.C5.A1nji napada.C4.8D|ST]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Ivan Lendrić | align="center" |28 | slobodan transfer | {{ZD|BIH}} HŠK Zrinjski | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/ivan-lendric-ponovo-na-grbavici/40040/|title=Ivan Lendrić ponovo na Grbavici!|last=|first=|date=7. 1. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=7. 1. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] | align="center" | {{ZD|AUS}} | Aleksandar Jovanović | align="center" |30 | slobodan transfer | {{ZD|KOR}} Jeju United FC | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-aleksandar-jovanovic-novi-fudbaler-zeljeznicara/40071/|title=FOTO: Aleksandar Jovanović novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=14. 1. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 1. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Aleksandar Kosorić | align="center" |32 | slobodan transfer | {{ZD|MLT}} Balzan FC | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-aleksandar-kosoric-novi-fudbaler-zeljeznicara/40170/|title=FOTO: Aleksandar Kosorić novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=30. 1. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=30. 1. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] | align="center" | {{ZD|HRV}} | Frane Ikić | align="center" |25 | slobodan transfer | {{ZD|SLO}} NK Fužinar | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-frane-ikic-potpisao-za-zeljeznicar/40303/|title=FOTO: Frane Ikić potpisao za Željezničar|last=|first=|date=1. 2. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 2. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Centralni vezni|CM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Nermin Jamak | align="center" |33 | slobodan transfer | {{ZD|BIH}} NK Čelik | – |<ref name="Nermin Jamak i Luka Miletić">{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-nermin-jamak-i-luka-miletic-potpisali-ugovore-sa-fk-zeljeznicar/40595/|title=FOTO: Nermin Jamak i Luka Miletić potpisali ugovore sa FK Željezničar|last=|first=|date=14. 2. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 2. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Luka Miletić | align="center" |25 | slobodan transfer | {{ZD|BIH}} NK Čelik | – |<ref name="Nermin Jamak i Luka Miletić" /> |} ==== Odlasci ==== {| class="wikitable sortable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Poz.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="5" |'''Država''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Ime i prezime''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''God''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="130" |'''Vrsta transfera''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |'''Odlazak u''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Visina obeštećenja''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Ref.''' |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Enes Sipović | align="center" |29 | transfer | {{ZD|KAT}} Umm Salal SC | €100.000 |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/fk-zeljeznicar-i-umm-salal-sc-postigli-dogovor-o-transferu-enesa-sipovica/39949/|title=FK Željezničar i Umm Salal SC postigli dogovor o transferu Enesa Sipovića|last=|first=|date=16. 12. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2019}}</ref> |- | align="center" |[[Napadač#Sredi.C5.A1nji napada.C4.8D|ST]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Sulejman Krpić | align="center" |29 | transfer | {{ZD|JKO}} Suwon Samsung Bluewings | €230.000 |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/fk-zeljeznicar-i-suwon-samsung-bluewings-postigli-dogovor-o-transferu-sulejmana-krpica/39965/|title=FK Željezničar i Suwon Samsung Bluewings postigli dogovor o transferu Sulejmana Krpića|last=|first=|date=3. 1. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=3. 1. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bluewings.kr/news/868497|title=수원, 보스니아 득점왕 출신 크르피치 영입!|last=|first=|date=3. 1. 2020|website=bluewings.kr|publisher=Suwon Samsung Bluewings|access-date=3. 1. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek|CB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Jadranko Bogičević | align="center" |36 | istek ugovora | {{ZD|BIH}} FK Slavija | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/okoncan-igracki-angazman-jadranka-bogicevica/40173/|title=Okončan igrački angažman Jadranka Bogičevića|last=|first=|date=20. 1. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=20. 1. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Napadač#Krilni napada.C4.8D|LW]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Asim Zec | align="center" |26 | raskid ugovora | {{ZD|BIH}} HŠK Zrinjski | – |<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/fk-zeljeznicar-i-asim-zec-potpisali-sporazumni-raskid-ugovora/40450/|title=FK Željezničar i Asim Zec potpisali sporazumni raskid ugovora|last=|first=|date=6. 2. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=6. 2. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Desni bek|RB]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Aldin Šehić | align="center" |20 | raskid ugovora | | – | – |} ===== Posudbe ===== {| class="wikitable sortable" ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Poz.''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="5" |'''Država''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Ime i prezime''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''God''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="130" |'''Vrsta transfera''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="200" |'''Odlazak u''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="150" |'''Visina obeštećenja''' ! style="background-color:#1A478F; color:#ffffff" width="20" |'''Ref.''' |- | align="center" |[[Vezni igrač#Centralni vezni|CM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Haris Hajdarević | align="center" |20 | posudba | {{ZD|BIH}} FK Sloboda Tuzla | – | <ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/haris-hajdarevic-na-posudbi-u-fk-sloboda/40056/|title=Haris Hajdarević na posudbi u FK Sloboda|last=|first=|date=11. 1. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 1. 2020}}</ref> |- | align="center" |[[Vezni igrač#Defanzivni vezni|DM]] | align="center" |{{ZD|BIH}} | Dženan Osmanović | align="center" |20 | posudba | {{ZD|BIH}} FK Igman Konjic | – |<ref name="Januarske posudbe">{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/zeric-mehic-i-osmanovic-na-posudbama-u-prvoj-ligi-federacije/40598/|title=Žerić, Mehić i Osmanović na posudbama u Prvoj ligi Federacije|last=|first=|date=14. 2. 2020|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 2. 2020}}</ref> |- | align="center" | [[Vezni igrač#Ofanzivni vezni|AM]] | align="center" | {{ZD|BIH}} | Amar Mehić | align="center" |19 | posudba | {{ZD|BIH}} NK Metalleghe-BSI | – |<ref name="Januarske posudbe" /> |} === Troškovi i zarade === {| class="wikitable" |- ! Potrošnja | align="right" style="color:red;"| 30.000{{razmak}}€ |- ! Zarada | align="right" style="color:green;"| 530.000{{razmak}}€ |- ! Neto bilans | align="right" style="color:green;"| {{povećanje}} 500.000{{razmak}}€ |} Izvor podataka: FK Željezničar,<ref>{{cite web|title=FK Željezničar – Zvanična internet stranica|url=https://fkzeljeznicar.ba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=26. 2. 2018}}</ref> Transfermarkt<ref>{{cite web|title=FK Zeljeznicar Sarajevo - Vereinsprofil|url=https://www.transfermarkt.de/fk-zeljeznicar-sarajevo/startseite/verein/2573|website=transfermarkt.de|access-date=26. 2. 2018|language=de}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://fkzeljeznicar.ba/ Zvanični sajt FK Željezničara] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnom sajtu UEFA-e] * [http://uk.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/ FK Željezničar na soccerway.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171114184047/http://uk.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/ |date=14. 11. 2017 }} * [http://www.transfermarkt.com/fk-zeljeznicar-sarajevo/startseite/verein/2573/saison_id/2016 FK Željezničar na Transfermarkt-u] {{Sezone FK Željezničar Sarajevo}} [[Kategorija:Sezone FK Željezničara Sarajevo|2019/2020.]] 21fhmd9fs0fpwz3q4usb3247w6ysyf1 Dinoflagelate 0 459804 3713883 3413357 2025-06-12T16:38:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713883 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = #c8fa50 | naziv = Dinoflagellata <br>Koljeno svjetlećih bičara<br>Vremenski raspon:<br/>[[Trijas]], prije 240 miliona godina → [[holocen|Sadašnjost]] | slika = Britannica Dinoflagellata 2.jpg | slika_opis = Dinoflagelados: 1. ''[[Ornithocercus]]'' 2. diagrama 3. ''[[Exuviaeella]]'' 4. ''[[Prorocentrum]]'' 5, 6. ''[[Ceratium]]'' 7. ''[[Pouchetia fusus|Pouchetia]]'' 8. ''[[Citharistes]]'' 9. ''[[Polykrikos]]'' | slika_širina = 250px | domen = [[Eukaryota]] | regnum = [[Chromalveolata]] | unranked_regnum = [[Supergrupa SAR|SAR]] | superphylum = [[Alveolata]] | phylum = '''Dinoflagellata''' | phylum_autorstvo = [[Otto Bütschli|Bütschli]] 1885. | razdioba_stupanj = [[Razred (taksonomija)|Razred]]i | razdioba = * [[Ellobiophyceae]] * [[Psammosea]] * [[Oxyrrhea]] * [[Pronoctilucea]] * [[Duboscquellea]] * [[Syndiniophyceae]] * [[Noctilucales|Noctiluciphyceae]] * [[Dinophyceae]] | sinonimi = * Cilioflagellata <small>Claparède & Lachmann, 1868</small> * Dinophyta <small>Dillon, 1963</small> * Dinophyceae <small>''sensu'' Pascher, 1914</small> * Pyrrophyta Pascher 1914 * Pyrrhophycophyta Papenfuss 1946 * Arthrodelen Flagellaten Stein 1883 * Dinomastigota Margulis & Sagan, 1985 * Dinophyta Dillon, 1963 }} '''Dinoflagelati''' ([[Latinski|lat.]] Dinoflagellata; od [[grčki|grč.]] δῖνος - ''dinos'' = viri + [[latinski jezik|lat.]] ''flagellum'' = bič) ili '''svjetleći bičari''' su [[protisti]], jednoćelijski [[eukarioti]] koji čine [[koljeno (biologija)|koljeno]] '''Dinoflagellata'''.<ref name="Fens1993">{{cite book|title=A classification of living and fossil dinoflagellates|vauthors=Fensome RA, Taylor RJ, Norris G, Sarjeant WA, Wharton DI, Williams GL|publisher=Sheridan Press|year=1993|series=Micropaleontology Special Publication|volume=7|location=Hanover PA|oclc=263894965|name-list-format=vanc}}</ref> To je grupa [[fitoplankton]]skih [[organizam]]a koji imaju karakteristično [[ćelijsko jedro]] i dva međusobno okomito postavljena [[flagela|biča]]. Uglavnom su oklopljeni [[celuloza|celuloznim]] oklopom, no postoje i neoklopljeni oblici. ==Pregled== Dinoflagelate su pretežno [[plankton]]ski organizmi, iako su poznati i neki [[bentos]]ki predstavnici koji mogu biti sesilni ili pužu po podlozi. Najveći dio ovih organizama živi u [[more|moru]], ali ih nalazimo i u slatkoj vodi. Najzastupljeniji su u toplim morima, a u temperiranim su morima brojniji u toplijem dijelu godine. Određujemo ih prema obliku i položaju pojasa, te veličini [[stanica|stanice]]. Oklopljeni oblici raspoznaju se prema broju i rasporedu [[celuloza|celuloznih]] ploča [[periplast]]a.<ref name="Fens1993"/> Obično se smatraju [[alga]]ma; dinoflagelati su uglavnom [[more|morski]] [[plankton]], ali su česti i u slatkovodnim [[stanište|staništima]]. Njihova se populacija distribuira ovisno o [[temperatura|temperaturi]] mora, [[salinitet]]u ili dubini. Za mnoge dinoflagelate se zna da su [[fotosinteza|fotosintetski]], ali veliki dio njih su u stvari [[miksotrof]]i, kombinirajući fotosintezu s gutanjem [[plijen]]a ([[fagotrofija]] i [[mizocitoza]]).<ref>{{Cite journal | last1 = Stoecker | first1 = D. K. | title = Mixotrophy among Dinoflagellates | doi = 10.1111/j.1550-7408.1999.tb04619.x | journal = The Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 46 | issue = 4 | pages = 397–401 | year = 1999 | pmid = | pmc = | name-list-format = vanc}}</ref><ref>{{Cite book | url=https://books.google.com/?id=BuL7CAAAQBAJ&pg=PA36&lpg=PA36&dq=%22Some+of+the+photosynthetic+species+are+mixotrophic+and+feed+by+myzocytosis%22#v=onepage&q=%22Some%20of%20the%20photosynthetic%20species%20are%20mixotrophic%20and%20feed%20by%20myzocytosis%22&f=false |title = Progress in Botany: Genetics Physiology Systematics Ecology|isbn = 9783642188190|last1 = Esser|first1 = Karl|last2 = Lüttge|first2 = Ulrich|last3 = Beyschlag|first3 = Wolfram|last4 = Murata|first4 = Jin|date = 6. 12. 2012}}</ref> Najčešće se razmnožavaju binarnom diobom, a imaju i spolno razmnožavanje [[gamet]]ima koje obično završava stvaranjem [[spora]]. Među dinoflagelatnim [[otrov]]ima najčešći su oni koji djeluju na [[nervni sistem]] organizama. Postoje dvije osnovne kategorije toksina, sa PSP i NSP tipovima trovanja. Dinoflagelati imaju važno mjesto u evoluciji jer postoje pretpostavke da su jedan od prijelaznih stadija od biljnog ka životinjskom svijetu. Brzo nakupljanje određenih dinoflagelata može rezultirati vidljivom obojenošću vode, kolokvijalno poznatom kao [[crvena plima]] (štetno [[cvjetanje algi]]), koja može uzrokovati [[trovanje školjkama]] ako ljudi jedu kontaminirane primjerke. Neki dinoflagelati takođe ispoljavaju [[bioluminescencija|bioluminiscenciju]] – pretežno emitiraujući plavo-zelenu svetlost. ==Morfologija== [[slika:Britannica Dinoflagellata 1.jpg|thumb|upright|Longitudinalni (l.f.) i poprečni bič (t.f.), vrećasti mjehurić (s.p.) i jedro (n).]] [[slika:Thorungar1.svg|thumb|upright=1.5|Anatomija dinoflagelata]] Dinoflagelati su jednoćelijski i posjeduju dva različita biča koji izlaze iz ventralne strane ćelije (dinokontna-flagelacija). Imaju trakasti poprečni bič s više valova koji polazi iz lijevog dijela ćelije i konvencionalniji, koji zamahuje straga.<ref>{{cite journal |author=Taylor FJR |title=Non-helical transverse flagella in dinoflagellates |journal=Phycologia |volume=14 |pages=45–7 |date=mart 1975 |doi=10.2216/i0031-8884-14-1-45.1 }}</ref><ref>{{cite journal | authors = Leblond PH, Taylor FJ | title = The propulsive mechanism of the dinoflagellate transverse flagellum reconsidered | journal = Bio Systems | volume = 8 | issue = 1 | pages = 33–9 | date = april 1976 | pmid = 986199 | doi = 10.1016/0303-2647(76)90005-8 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Gaines G, Taylor FJ |title=Form and function of the dinoflagellate transverse flagellum |journal=J. Protozool. |volume=32 |issue=2 |pages=290–6 |date=maj 1985 |doi=10.1111/j.1550-7408.1985.tb03053.x }}</ref> Poprečna flagela je valovita vrpca u kojoj samo vanjski rub visi od osnove do vrha, uslijed djelovanja aksoneme koja se pruža duž njega. Aksonemni rub ima jednostavne dlačice koje mogu biti različitih dužina. Papučarsko kretanje ima prijednji pogon, a također i silu okretanja. Uzdužni bič je relativno konvencionalnog izgleda, s malo ili nimalo dlaka. Udara sa samo jednim ili dva perioda talasanja. Flagela leži u površinskim utorima: poprečnog biča u cingulumu i uzdužnom udubljenju, iako njegov distalni dio slobodno stoji iza ćelije. Kod dinoflagelatnih vrsta s dezmokontskim flagelacijama (npr. ''Prorocentrum''), dvije flagele razlikuju se kao u dinokontima, ali nisu povezane s utorima. Dinoflagelati imaju složenu ćeliju prekrivenu „amfiezmom“ ili korteksom, sastavljenu od niza membrana, spljoštenih [[vezikula (biologija)|vezikula]] nazvanih alveolama (= amfiesmne vezikule) i srodnih struktura.<ref>{{Cite book | authors = Morrill LC, Loeblich AR | title = Ultrastructure of the dinoflagellate amphiesma | volume = 82 | pages = 151–80 | year = 1983 | pmid = 6684652 | doi = 10.1016/s0074-7696(08)60825-6 | isbn = 9780123644824 | series = International Review of Cytology }}</ref><ref name="Netzel, H. 1984">{{cite book |first=Harald |last=Netzel |first2=Georg |last2=Dürr | name-list-format = vanc |title=Ch. 3: Dinoflagellate cell cortex |url=https://books.google.com/books?id=qCcgFximE8oC&pg=PA43 |pages=43–106 |isbn=9780323138130 |date=2. 12. 2012 }} In {{harvnb|Spector|1984}}</ref> U oklopnim dinoflagelatima, ove nosače prekrivaju [[celuloza|celulozne]] ploče da bi stvorile neku vrstu oklopa nazvanog '''teka''' ili '''lorika''', za razliku od atekatnih dinoflagelata. Javljaju se u različitim oblicima i rasporedima, ovisno o vrsti i ponekad i stadija dinoflagelata. Konvencijski, termin tabulacija je korišten da se označi ovim rasporedom '''tabula''' (ploča). Konfiguracija ploča može se označiti tikine ploče ili formulom tabulacije. Kod mnogig postoje vlaknaste [[ekstrusom]]ske takođe se nalaze u mnogim oblicima. Zajedno s raznim drugim strukturnim i genetičkim detaljima, ova organizacija ukazuje na bliski odnos između dinoflagelata, [[Apicomplexa]] i [[Cilliata]], koji se zajedno nazivaju [[Alveolata]] <ref>{{cite book |last=Cavalier-Smith |first=T. |chapter=Cell diversification in heterotrophic flagellates |editor-first=D.J. |editor-last=Patterson |editor2-first=J. |editor2-last=Larsen |title=The biology of free-living heterotrophic flagellates |publisher=Clarendon Press |series=Systematics Association Publications |year=1991 |isbn=978-0198577478 |pages=113–131 |volume=45 | name-list-format = vanc }}</ref> Tabule dinoflagelata mogu se grupirati u šest "vrsta tabula": [[gimnodinoida]], [[suesoida]], [[goniaulakoida]], [[peridinioida]], [[nanoceratopsioida]], [[dinofizioida]] i [[prorocentroida]]. [[Hloroplast]]i u većini fotosintetskih dinoflagelata vežu tri [[ćelijska membrana|membrane]] , što sugerira da su vjerovatno [[simbiogeneza|izvedene iz nekih progutanih algi]]. Većina fotosintetskih vrsta sadrži [[hlorofil]] ''a'' i ''c''<sub>2</sub>, karotenoidni beta-karoten i grupu ksantofila za koje se čini da su jedinstveni za dinoflagelate, tipski [[peridinin]], dinoksantin i diadinoksantin. Ovi pigmenti daju mnogim dinoflagelatima prepoznatljivu zlatno smeđu boju. Međutim, dinoflagelati ''[[Karenia brevis]]'', ''[[Karenia mikimotoi]]'', i ''[[Karlodinium micrum]]'' stekli su druge pigmente kroz endosimbiozu, uključujući [[fukoksantin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Hackett JD, Anderson DM, Erdner DL, Bhattacharya D | title = Dinoflagellates: a remarkable evolutionary experiment | journal = American Journal of Botany | volume = 91 | issue = 10 | pages = 1523–34 | date = oktobar 2004 | pmid = 21652307 | doi = 10.3732/ajb.91.10.1523 }}</ref> Ovo sugerira da su njihovi hloroplasti bili nastali u nekoliko endosimbiotskih događaja koji su uključivali već obojene ili sekundarno bezbojne oblike. Otkriće plastida u Apicomplexa dovelo je do zaključaka da su naslijeđeni od predaka zajedničkog za ove dvije skupine, ali nijedna od baznijih linija nema ih. Isto tako, ćelija dinoflagelata sastoji se od češćih organela kao što su grubi i glatki [[endoplazmatski retikulum]], [[Golgijev aparat]], [[mitohondrije]], zrna [[lipid]]a i [[škrob]]a, ihranjive [[vakuole]]. Neki su čak pronađeni s organelom osjetljivom na svjetlost, očnom mrljom ili stigmom ili većim jedrom koje sadrži istaknuti nukleolus. Dinoflagelatni rod ''[[Erythropsidium]]'' ima najmanje poznato „oko“.<ref name="Schwab">{{cite journal | vauthors = Schwab IR | title = You are what you eat | journal = The British Journal of Ophthalmology | volume = 88 | issue = 9 | pages = 1113 | date = septembar 2004 | pmid = 15352316 | pmc = 1772300 | doi = 10.1136/bjo.2004.049510 }}</ref> Neke vrste atekata (bez teke) imaju unutrašnji skelet koji se sastoji od dva silikozna elementa poput zvijezda koji imaju nepoznatu funkciju, a mogu se naći kao [[fosil|mikrofosili]]. Tappan<ref>{{cite book |last=Tappan |first=H.N. |title=The Paleobiology of Plant Protists |publisher=W.H. Freeman |series=Geology |year=1980 |isbn=978-0716711094 | name-list-format = vanc }}</ref> dao je pregled dinoflagelata sa unutrašnjim skeletom. Ovo uključuje prvi detaljni opis [[pentaster]]a u ''Actiniscus pentasterias'', temeljen na skenirajućoj elektronskoj mikroskopiji. Postavljeni su unutar reda Gymnodiniales, podred Actiniscineae. === Struktura i formacija teke === Formiranje ljuske se detaljno proučava ultrastrukturnim studijama.<ref name="Netzel, H. 1984"/> ===Jedro dinoflagelata: dinokarion=== Jezgarni dinoflagelati ([[Dinokaryota]]) imaju svojstven oblik [[ćelijsko jedro|jedra]], nazvan [[dinokarion]], u kojem su [[hromosom]]i vezani za nuklearnu membranu . Imaju smanjeni broj [[histon]]a. Umjesto histona, jedra dinoflagelata sadrže novu, dominantnu porodicu nuklearnih proteina za koje se čini da su virusnog porijekla, pa se nazivaju dinoflagelatni / virusni nukleoproteini (DVNP) koji su visoko bazni, vežu [[DNK]] sa sličnim afinitetom histone i javljaju se u multiplim posttranslacijskim modifikacijama oblika.<ref>{{cite journal | vauthors = Gornik SG, Ford KL, Mulhern TD, Bacic A, McFadden GI, Waller RF | title = Loss of nucleosomal DNA condensation coincides with appearance of a novel nuclear protein in dinoflagellates | journal = Current Biology | volume = 22 | issue = 24 | pages = 2303–12 | date = decembar 2012 | pmid = 23159597 | doi = 10.1016/j.cub.2012.10.036 }}</ref> Jedra dinoflagelata ostaju kondenzirana tokom interfaze, a ne samo tokom [[mitoza|mitoze]], koja je zatvorena i uključuje jedinstveno vanuklearno [[mitotsko vreteno]].<ref name="Spector">{{cite book |first=D.L. |last=Spector |title=Dinoflagellate nuclei |url=https://books.google.com/books?id=qCcgFximE8oC&pg=PA107 |pages=107–147 | name-list-format = vanc |isbn=9780323138130 |date=2. 12. 2012 }} In {{harvnb|Spector|1984}}</ref> Ova vrsta jedra nekada se smatrala posrednikom između nukleoidne regije [[prokariot]]s i pravih jedara [[eukariota]], pa su nazvane mezokariotskim, ali sada se smatraju naprednijim, a ne primitivnim osobinama. Pored dinokariota, DVNP mogu se naći u grupi bazalnih dinoflagelata (poznatih kao morske [[alveolate]] , "MALV") koji se granaju kao sestrinske dinokariote ([[Syndiniales]])<ref>{{cite journal | authors = Strassert JF, Karnkowska A, Hehenberger E, Del Campo J, Kolisko M, Okamoto N, Burki F, Janouškovec J, Poirier C, Leonard G, Hallam SJ, Richards TA, Worden AZ, Santoro AE, Keeling PJ | title = Single cell genomics of uncultured marine alveolates shows paraphyly of basal dinoflagellates | journal = The ISME Journal | volume = 12 | issue = 1 | pages = 304–308 | date = januar 2018 | pmid = 28994824 | pmc = 5739020 | doi = 10.1038/ismej.2017.167 | url = http://discovery.ucl.ac.uk/10030027/ | type = Submitted manuscript }}</ref> ==Genomika== Jedna od najupečatljivijih karakteristika dinoflagelata je velika količina ćelijske [[DNK]]. Većina eukariotskih algi u prosjeku sadrži oko 0,54 pg DNK /ćelija, dok se procjene sadržaja DNK dinoflagelata kreću u rasponu od 3 do 250 pg po ćeliji.<ref name="Spector" /> što odgovara otprilike 3000–215 000 Mb (za poređenje, haploidni genom čovjeka iznosi 3180 Mb, a kosd heksaploidne pšenice roda ''Triticum'' 16 000 Mb). [[Poliploidija]] ili polinetija mogu pridonijeti velikom sadržaju ćelijske [[DNK]],<ref>{{cite book |first=Carl A. |last=Beam |first2=Marion |last2=Himes |title=Ch. 8: Dinoflagellate genetics |url=https://books.google.com/books?id=qCcgFximE8oC&pg=PA263 |pages=263–298 | name-list-format = vanc |isbn=9780323138130 |date=2. 12. 2012 }} In {{harvnb|Spector|1984}}</ref> ali ranija istraživanja kinetike resocijacije DNK i nedavne analize genoma ne podržavaju ovu hipotezu.<ref>{{cite journal | authors = Lin S, Cheng S, Song B et al.| title = The genome of Symbiodinium kawagutii illuminates dinoflagellate gene expression and coral symbiosis. | journal = Science | volume = 350 | pages = 691–694 | year = 2015 | doi = 10.1126/science.aad0408 }}</ref> To se, hipotetski, pripisuje rastućoj retropoziciji u dinoflagelatnim genima.<ref>{{cite journal | vauthors = Song B, Morse D, Song Y et al.| title = Comparative genomics reveals two major bouts of gene retroposition coinciding with crucial periods of Symbiodinium evolution. | journal = Genome Biology and Evolution | volume = 9 | issue=8| pages = 2037–2047 | year = 2017 | doi = 10.1093/gbe/evx144 | pmid = 28903461 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hou Y, Ji N, Zhang H et al.| title = Genome size-dependent PCNA gene copy number in dinoflagellates and molecular evidence of retroposition as a major evolutionary mechanism. | journal = Journal of Phycology | volume = 55 | pages = 37–46 | year = 2018 | doi = 10.1111/jpy.12815 }}</ref> Osim nesrazmjerno velikih [[genom]]a, dinoflagelatna jedfra jedinstvena su i po svojoj morfologiji, regulaciji i sastavu. Njihova DNK toliko je čvrsto upakirana da je još uvijek neizvjesno koliko imaju [[hromosom]]a.<ref>{{cite web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2019/05/190513100546.htm|title=Understanding relationship break-ups to protect the reef|website=ScienceDaily|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Dinoflagelate dijele neobičnu organizaciju mitohondrijskog genoma sa srodnicima, [[Apicomplexa]].<ref name=Jackson2011>{{cite journal | vauthors = Jackson CJ, Gornik SG, Waller RF | title = The mitochondrial genome and transcriptome of the basal dinoflagellate Hematodinium sp.: character evolution within the highly derived mitochondrial genomes of dinoflagellates | journal = Genome Biology and Evolution | volume = 4 | issue = 1 | pages = 59–72 | year = 2012 | pmid = 22113794 | pmc = 3268668 | doi = 10.1093/gbe/evr122 }}</ref> Obje skupine imaju vrlo smanjene mitohondrijske genome (oko 6 kilobaza (kb) u Apicomplexa, prema ~ 16 kb za mitohondrije čovjeka). Jedna vrsta, "Amoebophrya ceratii", potpuno je izgubila mitohondrijski genom, a još uvijek ima funkcionalne [[mitohondrije]].<ref>{{Cite journal|last=John|first=Uwe|last2=Lu|first2=Yameng|last3=Wohlrab|first3=Sylke|last4=Groth|first4=Marco|last5=Janouškovec|first5=Jan|last6=Kohli|first6=Gurjeet S.|last7=Mark|first7=Felix C.|last8=Bickmeyer|first8=Ulf|last9=Farhat|first9=Sarah|date=april 2019|title=An aerobic eukaryotic parasite with functional mitochondria that likely lacks a mitochondrial genome|journal=Science Advances|language=en|volume=5|issue=4|pages=eaav1110|doi=10.1126/sciadv.aav1110|pmid=31032404|pmc=6482013|issn=2375-2548|bibcode=2019SciA....5.1110J}}</ref> Geni u [[genom]]ima dinoflagelata su prošli niz reorganizacija, uključujući masovno umnožavanje i rekombinaciju genoma, što je rezultiralo u višestrukim kopijama svakog gena i fragmenata gena povezanih u brojne kombinacije. Došlo je do gubitka standardnih stop kodona, trans-spajanja [[iRNK]] i iRNK cox3, prerade i opsežnog [[RNK]] editiranja većine gena.<ref>{{cite journal| vauthors = Lin S, Zhang H, Spencer D, Norman J, Gray M |title=Widespread and extensive editing of mitochondrial mRNAs in dinoflagellates.|journal = Journal of Molecular Biology|volume=320|issue=4|pages=727–739 |year = 2002|doi=10.1016/S0022-2836(02)00468-0|pmid=12095251}}</ref><ref>{{cite book|vauthors=Lin S, Zhang H, Gray MW|title=RNA editing in dinoflagellates and its implications for the evolutionary history of the editing machinery.|publisher=John Wiley & Sons Inc|series=In: Smmith H (ed) RNA and DNA editing: Molecular Mechanisms and Their Integration into Biological Systems|pages=280–309|year=2018}}</ref> Razlozi ove transformacije su nepoznati. U maloj grupi dinoflagelata, nazvanih „dinotomi“ (Durinskia) i Kryptoperidinium), endosimbionti (dijatomeje) i dalje imaju mitohondrije, što ih čini jedinim organizmima s dvije evolucijski različite mitohondrije. U većini vrsta, plastidni genom sastoji se od samo 14 gena.<ref>{{cite journal|title=Marine parasite survives without key genes|journal = Nature Middle East|doi=10.1038/nmiddleeast.2019.63|year = 2019|last1 = Das|first1 = Biplab}}</ref> Plastidna DNK kod dinoflagelata koji sadrže peridinin nalazi se u nizu malih krugova. Svaki krug sadrži jedan ili dva polipeptidna gena. Geni za ove polipeptide su specifični za hloroplast jer su njihovi homolozi iz drugih fotosintetskih eukariota isključivo kodirani u genomu hloroplasta. Unutar svakog kruga je prepoznatljiva regija 'jezgra'. Geni su uvijek u istoj orijentaciji u odnosu na ovu jezgrenu regiju.<ref>[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0043763 The endosymbiotic origin, diversification and fate of plastids - NCBI]</ref> U smislu [[DNK barkodiranje|DNK barkodiranja]], za identifikaciju ITS se mogu koristiti sekvence vrsta, pri čemu se za ograničavanje vrsta može upotrijebiti genetička udaljenost od p≥0,04.<ref name=Laatsch2004>{{cite journal | vauthors = Laatsch T, Zauner S, Stoebe-Maier B, Kowallik KV, Maier UG | title = Plastid-derived single gene minicircles of the dinoflagellate Ceratium horridum are localized in the nucleus | url = https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2004-07_21_7/page/1318 | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 21 | issue = 7 | pages = 1318–22 | date = juli 2004 | pmid = 15034134 | doi = 10.1093/molbev/msh127 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Stern RF, Andersen RA, Jameson I, Küpper FC, Coffroth MA, Vaulot D, Le Gall F, Véron B, Brand JJ, Skelton H, Kasai F, Lilly EL, Keeling PJ | title = Evaluating the ribosomal internal transcribed spacer (ITS) as a candidate dinoflagellate barcode marker | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 8 | pages = e42780 | year = 2012 | pmid = 22916158 | pmc = 3420951 | doi = 10.1371/journal.pone.0042780 | bibcode = 2012PLoSO...742780S }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Litaker RW, Vandersea MW, Kibler SR, Reece KS, Stokes NA, Lutzoni FM, Yonish BA, West MA, Black MN, Tester PA |title=Recognizing dinoflagellate species using ITS rDNA sequences |journal=J. Phycol. |volume=43 |issue= 2|pages=344–355 |date=april 2007 |doi=10.1111/j.1529-8817.2007.00320.x }}</ref> == Evolucijska historija == Dinoflagelati su uglavnom predstavljeni kao [[fosil]]i [[dinocista]], koji imaje dug geološke zapis, sa pojavama najmanje tokom srednjeg [[trijas]]a,<ref>{{cite journal |authors=MacRae RA, Fensome RA, Williams GL |title=Fossil dinoflagellate diversity, originations, and extinctions and their significance |journal=Can. J. Bot. |volume=74 |issue= 11|pages=1687–94 |year=1996 |issn=0008-4026 |doi=10.1139/b96-205 }}</ref> whilst geochemical markers suggest a presence to the Early Cambrian.<ref>{{cite journal | authors = Moldowan JM, Talyzina NM | title = Biogeochemical evidence for dinoflagellate ancestors in the early cambrian | journal = Science | volume = 281 | issue = 5380 | pages = 1168–70 | date = august 1998 | pmid = 9712575 | doi = 10.1126/science.281.5380.1168 | bibcode = 1998Sci...281.1168M }}</ref> Neki dokazi ukazuju na dinosteroide u mnogim stijenama [[paleozoik]]a i [[prekambrij]]a koji mogu biti proizvod dinoflagelatnih predaka (protodinoflagelata).<ref>{{cite journal |vauthors=Moldowan JM, Dahl JE, Jacobson SR, Huizinga BJ, Fago FJ, Shetty R, Watt DS, Peters KE |title=Chemostratigraphic reconstruction of biofacies: molecular evidence linking cyst-forming dinoflagellates with Pre-Triassic ancestors |url=https://archive.org/details/sim_geology_1996-02_24_2/page/159 |journal=Geology |volume=24 |issue=2 |pages=159–162 |date=februar 1996 |doi=10.1130/0091-7613(1996)024<0159:CROBME>2.3.CO;2 |bibcode=1996Geo....24..159M }}</ref><ref>{{cite journal |authors=Talyzina NM, Moldowan JM, Johannisson A, Fago FJ |title=Affinities of early Cambrian acritarchs studied by using microscopy, fluorescence flow cytometry and biomarkers |journal=Rev. Palaeobot. Palynol. |volume=108 |issue=1–2 |pages=37–53 |date=januar 2000 |doi=10.1016/S0034-6667(99)00032-9 }}</ref> Molekularna [[filogenetika]] pokazuje da su dinoflagelati grupirani s [[cilijati]]ma i [[apikompleksi]] ma (= Sporozoa) u dobro poduprtom [[kladus]]u, [[Alveolata]]. Čini se da su "Perkinsus, Parvilucifera"] i "Oxyrrhis najbliži srodnici dinokariotskih dinoflagelata [[apikompleksi]].<ref>{{cite journal |author1=Saldarriaga J |author2=Taylor MFJR |author3=Cavalier-Smith T |author4=Menden-Deuer S |author5=Keeling PJ |title=Molecular data and the evolutionary history of dinoflagellates |journal=Eur J Protistol |volume=40 |issue=1 |pages=85–111 |year=2004 |doi=10.1016/j.ejop.2003.11.003 |hdl=2429/16056 }}</ref> Molecular phylogenies are similar to phylogenies based on morphology.<ref>{{cite journal |authors=Fensome RA, Saldarriaga JF, Taylor FJ |title=Dinoflagellate phylogeny revisited: reconciling morphological and molecular based phylogenies |journal=Grana |volume=38 |issue=2–3 |pages=66–80 |year=1999 |doi=10.1080/00173139908559216 }}</ref> Čini se da u najranijim fazama evolucije dinoflagelata dominiraju parazitske loze, poput perkinida i sindinija (npr. ''Amoebophrya '' i '' Hematodinium '').<ref>{{cite journal | vauthors = Gunderson JH, Goss SH, Coats DW | title = The phylogenetic position of Amoebophrya sp. infecting Gymnodinium sanguineum | journal = The Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 46 | issue = 2 | pages = 194–7 | year = 1999 | pmid = 10361739 | doi = 10.1111/j.1550-7408.1999.tb04603.x }}<br/>{{cite journal |authors = Gunderson JH, John SA, Boman WC, Coats DW | title = Multiple strains of the parasitic dinoflagellate Amoebophrya exist in Chesapeake Bay | journal = The Journal of Eukaryotic Microbiology | volume = 49 | issue = 6 | pages = 469–74 | year = 2002 | pmid = 12503682 | doi = 10.1111/j.1550-7408.2002.tb00230.x }}</ref><ref>{{cite journal | authors = López-García P, Rodríguez-Valera F, Pedrós-Alió C, Moreira D | title = Unexpected diversity of small eukaryotes in deep-sea Antarctic plankton | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6820 | pages = 603–7 | date = februar 2001 | pmid = 11214316 | doi = 10.1038/35054537 | bibcode = 2001Natur.409..603L }}</ref><ref>{{cite journal | authors = Moon-van der Staay SY, De Wachter R, Vaulot D | title = Oceanic 18S rDNA sequences from picoplankton reveal unsuspected eukaryotic diversity | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6820 | pages = 607–10 | date = februar 2001 | pmid = 11214317 | doi = 10.1038/35054541 | bibcode = 2001Natur.409..607M }}</ref><ref>{{cite journal | authors = Saldarriaga JF, Taylor FJ, Keeling PJ, Cavalier-Smith T | title = Dinoflagellate nuclear SSU rRNA phylogeny suggests multiple plastid losses and replacements | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_2001-09_53_3/page/204 | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 53 | issue = 3 | pages = 204–13 | date = septembar 2001 | pmid = 11523007 | doi = 10.1007/s002390010210 | bibcode = 2001JMolE..53..204S }}</ref> Sve dinoflagelate imaju plastide crvenih algi ili ostatke (nefosintskih) organela porijekla od [[crvene alge|crvenih algi]].<ref>{{cite journal | authors = Janouskovec J, Horák A, Oborník M, Lukes J, Keeling PJ | title = A common red algal origin of the apicomplexan, dinoflagellate, and heterokont plastids | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 24 | pages = 10949–54 | date = juni 2010 | pmid = 20534454 | pmc = 2890776 | doi = 10.1073/pnas.1003335107 | bibcode = 2010PNAS..10710949J }}</ref> Parazitski dinoflagelat '' Hematodinium'' ipak nema u potpuni plastid.<ref>{{cite journal | vauthors = Gornik SG, Cassin AM, MacRae JI, Ramaprasad A, Rchiad Z, McConville MJ, Bacic A, McFadden GI, Pain A, Waller RF | title = Endosymbiosis undone by stepwise elimination of the plastid in a parasitic dinoflagellate | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 18 | pages = 5767–72 | date = maj 2015 | pmid = 25902514 | pmc = 4426444 | doi = 10.1073/pnas.1423400112 | bibcode = 2015PNAS..112.5767G }}</ref> Neke skupine koje su izgubile fotosintetska svojstva svojih originalnih plastida crvenih algi stekle su nove fotosintetske plastide (hloroplaste) kroz takozvanu serijsku endosimbiozu, sekundarnu i tercijarnu. Kao i njihovi originalni plastidi, novi hloroplasti iz ovih skupina mogu se pratiti do crvenih algi, osim onih u rodu ''Lepidodinium'', koji ima plastide dobijene iz zelenih algi, možda ''[[Trebouxiophyceae]]'' ili ''[[Ulvophyceae]]''.<ref>{{Cite journal |pmc = 4547248|year = 2015|last1 = Dorrell|first1 = R. G.|title = Integration of plastids with their hosts: Lessons learned from dinoflagellates|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume = 112|issue = 33|pages = 10247–10254|last2 = Howe|first2 = C. J.|pmid = 25995366|doi = 10.1073/pnas.1421380112|bibcode = 2015PNAS..11210247D}}</ref><ref>{{Cite journal | hdl=10852/11559 |title = Investigating the plastid replacement in the green dinoflagellate Lepidodinium chlorophorum|year = 2010|last1 = Tørresen|first1 = Ole Kristian}}</ref> Linije s tercijarnom endosimbiozom su dinofiza, sa plastidima iz [[Cryptomonadina]],<ref>[https://www.researchgate.net/publication/221990378_The_toxic_dinoflagellate_Dinophysis_acuminata_harbors_permanent_chloroplasts_of_cryptomonad_origin_not_kleptochloroplasts The toxic dinoflagellate Dinophysis acuminata harbors permanent chloroplasts of cryptomonad origin, not kleptochloroplasts]</ref> Karenia, Karlodinium i Takayama, koje imaju plastide [[Haptophyte|haplofitbog]] porijekla, te ''Peridiniaceae'', ''Durinskia'' i ''Kryptoperidinium'', koji imaju plastide iz [[diatomeja]].<ref>{{Cite journal |pmc = 5888634|year = 2018|last1 = Klinger|first1 = C. M.|title = Plastid Transcript Editing across Dinoflagellate Lineages Shows Lineage-Specific Application but Conserved Trends|journal = Genome Biology and Evolution|volume = 10|issue = 4|pages = 1019–1038|last2 = Paoli|first2 = L.|last3 = Newby|first3 = R. J.|last4 = Wang|first4 = M. Y.|last5 = Carroll|first5 = H. D.|last6 = Leblond|first6 = J. D.|last7 = Howe|first7 = C. J.|last8 = Dacks|first8 = J. B.|last9 = Bowler|first9 = C.|last10 = Cahoon|first10 = A. B.|last11 = Dorrell|first11 = R. G.|last12 = Richardson|first12 = E.|pmid = 29617800|doi = 10.1093/gbe/evy057}}</ref><ref>{{Cite journal |pmc = 2096628|year = 2007|last1 = Imanian|first1 = B.|title = The dinoflagellates Durinskia baltica and Kryptoperidinium foliaceum retain functionally overlapping mitochondria from two evolutionarily distinct lineages|journal = BMC Evolutionary Biology|volume = 7|pages = 172|last2 = Keeling|first2 = P. J.|pmid = 17892581|doi = 10.1186/1471-2148-7-172}}</ref> Kod nekih vrsta također javlja se [[kleptoplastija]].<ref>{{Cite journal |pmid = 17227410|year = 2007|last1 = Gast|first1 = R. J.|title = Kleptoplasty in an Antarctic dinoflagellate: Caught in evolutionary transition?|journal = Environmental Microbiology|volume = 9|issue = 1|pages = 39–45|last2 = Moran|first2 = D. M.|last3 = Dennett|first3 = M. R.|last4 = Caron|first4 = D. A.|doi = 10.1111/j.1462-2920.2006.01109.x}}</ref> Evolucija dinoflagelata sažeta je u pet glavnih organizacijskih tipova: prorocentroid, dinofizoid, goniaulakoid, peridinioid i teretanodinoid.<ref>{{cite journal | vauthors = Taylor FJ | title = On dinoflagellate evolution | journal = Bio Systems | volume = 13 | issue = 1–2 | pages = 65–108 | year = 1980 | pmid = 7002229 | doi = 10.1016/0303-2647(80)90006-4 }}</ref> Tranzicija morskih vrsta u slatku vodu rijetki su događaji tokom diversifikacije dinoflagelata i u većini slučajeva nisu se dogodili u posljednje vrijeme, vjerojatno već od [[kreda (period)|krede]].<ref>{{cite journal | authors = Logares R, Shalchian-Tabrizi K, Boltovskoy A, Rengefors K | title = Extensive dinoflagellate phylogenies indicate infrequent marine-freshwater transitions | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 45 | issue = 3 | pages = 887–903 | date = decembar 2007 | pmid = 17928239 | doi = 10.1016/j.ympev.2007.08.005 }}</ref> Nedavno je đtkriven „živi fosil“ ''[[Dapsilidinium pastielsii]]'', nastanjen u indo-pacifičkom toplom bazenu, koji je služio kao [[refugij (biologija)|redugij]] za termofilne dinoflagelate.<ref>{{cite journal |vauthors=Mertens KN, Takano Y, Head MJ, Matsuoka K |title=Living fossils in the Indo-Pacific warm pool: A refuge for thermophilic dinoflagellates during glaciations |journal=Geology |volume= 42|issue= 6|pages= 531–534|year=2014 |doi=10.1130/G35456.1 |bibcode=2014Geo....42..531M }}</ref> ==Klasifikacija== [[Thomas Cavalier-Smith]] sa suradnicima nekoliko puta je mijenjao poziciju dinoflagelata u supergrupi [[heterokonta]]:<ref>and E. E. Chao, Protalveolate phylogeny and systematics and the origins of Sporozoa and dinoflagellates (phylum Myzozoa nom. nov.), Europ. J. Protistol. 40, 185-212 (2004)</ref><ref>Thomas Cavalier-Smith, Protist phylogeny and the high-level classification of Protozoa, Europ. J. Protistol. 39, 338-348 (2003).</ref>: *Domen: Eukaryota *Carstvo: Protista *Podcarstvo: Biciliata *Infracarstvo: Alveolata *Koljeno: Myzozoa *Potkoljeno: Dinozoa *Infrakoljeno: Dinoflagellata *Superrazred - Dinokaryota Pored navedenog, koriste se i alternativne sistematike, prema John o. Corlissu iz 1984. i Cavalier-Smithu iz 1993.[http://species.wikimedia.org/wiki/Dinoflagellata]. == Filogenija == Prema više izvora, zabilježene su sljedeće filogenetske veze i odb+nosi dinoflagelata:<ref>Orr RJS, Murray SA, Stu¨ken A, Rhodes L, Jakobsen KS (2012) [https://www.researchgate.net/publication/233539092_When_Naked_Became_Armored_An_Eight-Gene_Phylogeny_Reveals_Monophyletic_Origin_of_Theca_in_Dinoflagellates When Naked Became Armored: An Eight-Gene Phylogeny Reveals Monophyletic Origin of Theca in Dinoflagellates.] PLoS ONE 7(11): e50004. doi:10.1371/journal.pone.005000</ref> {{Clade | style= font-size:100%; line-height:100% | label1='''Dinoflagellata'''&nbsp; | 1={{clade | 1=[[Ellobiopsea]] | 2={{clade | 1={{clade | 1=&nbsp;[[Oxyrrhea]] | 2=&nbsp;[[Syndiniales]] }} | 2={{clade | 1=&nbsp;[[Noctiluciphyceae]] | 2=&nbsp;[[Dinophyceae]] }} }} }} }} == Galerija == <center> <gallery> slika:Oxyrrhis marina.jpg|''[[Oxyrrhea|Oxyrrhis marina]]'' ([[Oxyrrhea]]) Dinophysis acuminata.jpg|''[[Dinophysis|Dinophysis acuminata]]'' ([[Dinophyceae]]) slika:Ceratium sp umitunoobimusi.jpg|''[[Ceratium|Ceratium macroceros]]'' ([[Dinophyceae]]) slika:Ceratium furca.jpg|''[[Ceratium|Ceratium furcoides]]'' ([[Dinophyceae]]) slika:Pfiesteria shumwayae.jpg|''[[Pfiesteria|Pfiesteria shumwayae]]'' ([[Dinophyceae]]) slika:Noctiluca scintillans varias.jpg|''[[Noctiluca|Noctiluca scintillans]]'' ([[Noctiluciphyceae]]) </gallery> </center> ==Također pogledajte== *[[Heterokonta]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Dinoflagellata}} *[http://www.issha.org/ International Society for the Study of Harmful Algae] *[http://www.obs-vlfr.fr/LOV/aquaparadox/html/ClassicMonographs.php Classic dinoflagellate monographs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716151928/http://www.obs-vlfr.fr/LOV/aquaparadox/html/ClassicMonographs.php |date=16. 7. 2012 }} *[http://www.sci.hokudai.ac.jp/~horig/Dinohome/Eng-Doccumentation/Dinophyceae.html Japanese dinoflagellate site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512031129/http://www.sci.hokudai.ac.jp/~horig/Dinohome/Eng-Doccumentation/Dinophyceae.html |date=12. 5. 2013 }} *[https://web.archive.org/web/20080720134153/http://www.tafi.org.au/zooplankton/imagekey/dinophyta/index.html ''Noctiluca scintillans''—Guide to the Marine Zooplankton of south eastern Australia], [https://web.archive.org/web/20080930064242/http://www.tafi.org.au/ Tasmanian Aquaculture & Fisheries Institute] *[http://tolweb.org/Dinoflagellates/2445 Tree of Life Dinoflagellates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013131322/http://tolweb.org/Dinoflagellates/2445 |date=13. 10. 2012 }} *[http://www.dinophyta.org/ Centre of Excellence for Dinophyte Taxonomy CEDiT] *[http://tolweb.org/Dinoflagellates/2445 Dinoflagellates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013131322/http://tolweb.org/Dinoflagellates/2445 |date=13. 10. 2012 }} * {{cite news |author=Judson O |authorlink=Olivia Judson |title=A Tale of Two Flagella |agency= |work= |newspaper=New York Times |pages= |page= |date=5. 1. 2010 |url=http://opinionator.blogs.nytimes.com/2010/01/05/a-tale-of-two-flagella/}} {{Eukarioti}} [[Kategorija:Alge]] [[Kategorija:Taksonomija]] 3p6m9g7se20gr4w6cdet88hl1zdtm5t Neotropik 0 464924 3713886 3482663 2025-06-12T16:43:56Z Potkoran 165348 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713886 wikitext text/x-wiki '''Neotropik''' ili '''neotropska biogeografska zona''' pojam je iz [[biogeografija|biogeografije]] koji se koristi i u geografiji [[Životinje|životinja]] (zoogeografija) i u biljnoj geografiji, odnosno fitogeografiji (kao jedno od carstava flore). S vegetacijskog stanovišta, [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a najjužniju regiju [[Andi|Anda]] više nije dio neotropika nego [[Antarktička ekozona|antarktičke ekozone]]), [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]], Zapadne [[Karibi|Karibe]], južni dio Meksika i južni vrh [[Florida|Floride]]. Zoogeografska regija Neotropik uključuje Južnu Ameriku, Srednju Ameriku i Zapadnu Indiju. [[Centralna Amerika]] predstavlja prelazno područje ka [[nearktik]]u.<ref>H.J. Müller: ''Ökologie''. 2. Auflage, G. Fischer, Stuttgart 1991, S. 135. ISBN 3-334-00398-1.</ref><ref>H. Walter, S.-W. Breckle: ''Ökologie der Erde. Band 1: Grundlagen.'' 2. Auflage, Gustav Fischer, Stuttgart 1991. ISBN 3-437-20454-.</ref><ref>Erich Thenius: ''Grundzüge der Faunen- und Verbreitungsgeschichte der Säugetiere''. Eine historische Tiergeographie. 2., völlig neubearbeitete Auflage. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart 1980, ISBN 3-437-30312-0 (erste Auflage unter dem Titel: ''Grundzüge der Verbreitungsgeschichte der Säugetiere''). Gustav Fischer Verlag, Jena 1972.</ref> Neotropik je dugo bio odvojen od Sjeverne Amerike, pa se tu razvila vrlo neovisna flora i fauna, koja više podsjeća na gondvanske elemente Antarktisa i Australisa. ==Podregije== Unutar neotropika postoji nekoliko podregija. To su prije svega [[karibi|zapadnokaripski otoci]] koji imaju vrlo neovisne divlje životinje, te centralna Amerika. U samoj Južnoj Americi postoji razlika između andsko-patagonske i gvajansko-brazilske faune. Prva uključuje andsku regiju kao i hladnija područja pampasa i patagonske stepe, a druga tropske nizinjke šume i savane. Konačno, otoci [[Galapagos]]a formiraju jasno definisanu jedinicu u regiji. ==Flora== [[Datoteka:Hohenbergia stellata BotGardBln1105PartOfInflorescenceWithFlowers.jpg|thumb|250px| [[Cvjetnica]] ''Hohenbergia stellata'' (''[[Bromeliaceae]]''), koja je porijeklom iz [[Trinidad i Tobago|Tobago i Trinidada]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Brazil]]a]] Najvažnije vrste vegetacije uključuju tropske prašume. Obuhvataju veliki dio amazonskih nizija kao i velika područja Srednje Amerike. Izolirano se nalazi takozvana Mata Atlântika, atlantski pojas prašume, na jugoistočnoj obali. Odvojen je od amazonskih [[prašuma]] savanama i suhim šumama (Cerrado, [[Gran Chaco]]). Na sjeveru amazonskih šuma nalazi se još jedan region savane, ljano. Zapadnim bočnim dijelom Južne Amerike dominira moćni planinski lanac Anda, na čijim se obroncima u tropima uzdižu planinske kišne šume, a zatim se spajaju u planinske stepe. Suha pustinja [[Atacama]] leži zapadno od tropskih Anda. Ova sušna područja sežu južno iznad sredozemnih grmova, u umjereno listopadne šume koje se protežu do [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]. Na istoku južnih Anda protežu se travnjaci pampas i patagonijske stepe. Posebno su karakteristične porodice biljaka su ''[[Cactaceae]]'' i ''[[Bromeliaceae]]'', ali i ''[[Tropaeolaceae]]'', kao i rodovi ''[[Agave]]'' i ''[[Yucca]]'' i nekoliko rodova pantropskih palmi (''[[Euterpe]]'', ''[[Sabal]]'', ''[[Jubaea]]''). Ostale porodice su ''[[Cannaceae]]'', ''[[Cyclanthaceae]]'' i ''[[Marcgraviaceae]]''. [[Datoteka:Neotropic vegetation 2.png|mini|300px|Prirodne [[vegetacijske zone]] u Neotropiku {| style="border:1px solid #CCCCCC; font-size:smaller; vertical-align:top;" |- | {{Farbindex|eafffe}} Ledene ploče i glečeri | {{Farbindex|00b4b4}} Zimzelene borealne četinarske šume | {{Farbindex|e3dc84}} Zimske hladne polupustinje | {{Farbindex|ff883b}} Suhe savane | {{Farbindex|babfba}} Hladna pustinja | {{Farbindex|00706c}} Planinske četinarske šume | {{Farbindex|faf4bc}} Zimske hladne pustinje | {{Farbindex|e36356}} Ukrasne i kaktusne savane |- | {{Farbindex|ebd1ff}} Lišćarske i mahovinske tundre | {{Farbindex|026dc1}} Umjerene obalske prašume | {{Farbindex|ffcccc}} Lišćarska vegetacija | {{Farbindex|c29724}} Tropske suhe šume |- | {{Farbindex|c0acfe}} Tundra patuljastih grmova i livada | {{Farbindex|009c43}} Listopadne i crnogorične miješane šume | {{Farbindex|ffae00}} Vruće polupustinje | {{Farbindex|b7dd08}} Kišnozelene vlažne savane |- | {{Farbindex|a964b2}} Planinska tundra, alpska prostirka i prolazi | {{Farbindex|00f100}} Umjerene listopadne i poplavne šume | {{Farbindex|fbe787}} Vruće pustinje | {{Farbindex|4cac00}} Tropske i <span style="color:#FE0309; font-size:200%;">ʅ</span> suptropske kišnozelene vlažne šume |- | {{Farbindex|24ffa7}} Šumska tundra i borelna poplavna polja | {{Farbindex|b8ff00}} Mješovite šumske stepe | {{Farbindex|eee7d1}} Visokoplaninske stepi i pustinje | {{Farbindex|2d5f02}} Tropske i <span style="color:#FE0309; font-size:200%;">ʅ</span> suptropske kišne šume |- | {{Farbindex|a6dfdf}}Četinarska šumska tundra | {{Farbindex|ffff00}} Travnate stepe i slane močvare | {{Farbindex|dc9fa1}} Subtropske suhe šume | {{Farbindex|799202}} Tropske planinske prašume i kišne šume |- | {{Farbindex|04dcd7}} Listopadna borealna četinarska šuma | {{Farbindex|ffd824}} Grmaste i suhe stepe | {{Farbindex|07b5ff}} Subtropske vlažne šume | {{Farbindex|b6fbf7}} Trskaste i poplavne močvare vodeniuh biljaka |- | <span style='font-size:200%;???:";'>'''≡'''</span> = Planinski lanci | <span style="color:#FE0309; font-size:200%;">''':::'''</span> = Pustinjske regije bez vegetacije | <span style="color:#4CAC00; font-size:200%;">:'''¤''':</span> = Vegetacijska oaza (dijelom s ograničenjem) | <span style="color:#FF06E0; font-size:200%;">'''•••'''</span> = Obalne mangrove |}]] [[Datoteka:Amazon Manaus forest.jpg|thumb|250px|Tropska kišna šuma u [[Amazonija|Amazoniji]], sjeverno od [[Manaus]]a, [[Brazil]]]] [[Datoteka:ParaguayChaco Palmar de las Islas.jpg|250px|thumb|Suhe šume [[Gran Chaco]] na sjeveru [[Paragvaj]]a]] [[Datoteka:Patagonian plains argentina.jpg|thumb|250px|Suha stepa u [[Patagonija|Patagoniji]]]] ==Fauna== [[Južna Amerika]] bila je izolirana od drugih kontinenata tokom većeg dijela moderne ere. Za to vrijeme razvijali su se jedinstveni oblici [[sisar]]a, od kojih su neki i danas karakteristični za Južnu Ameriku. Tu se ubrajaju razne [[Marsupialia]], armadili, anteatere i lentovi. [[Majmuni Novog svijeta]] i njihovi srodnici, zamoraci pojavili su se vrlo rano kao otoćni izolati. Međutim, današnju faunu sisara u neotropskom regionu velikim dijelom čine grupe koje su migrirale iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] tokom velike razmjene američke faune u [[pliocen]]u. Kada je prije oko tri miliona godina formiran kopneni most Srednje Amerike, artefakti (jeleni, kamile, umbilikatne svinje), jednoobrazni kopitari (tapiri), zečevi, grabljivice ([[mačke]], [[psi]], martenice, medvjedi, mali medvjedi), [[insektivori]] i porodice glodara Novog svijeta, [[miš]]eva i kroasana od Sjeverne do Južne Amerike. U to vrijeme su se također useljavali proboscide i konji, ali su kasnije nestali. [[Datoteka:Opossum with young.png|mini|Torbarski pacov roda ''[[Monodelphis]]'']] [[Torbari]] su u Južnoj Americipredstavljeni torbarskim pacovima, [[oposum]]skim miševima i porodicom ''[[Microbiotheriidae]]''. Beutleri su ograničeni na neotropik, osim sjevernog oposuma, koji se takođe javlja u nearktiku. Pored penjačkih oblika (''[[Didelphis]]'', ''[[Marmosa]]'') postoje i poluvodeni (''[[Lutreolina]]'', ''[[Chironectes]]''). Miševi se mogu ograničiti na reliktna područja andske regije. Raznolikost [[oklopnik]]a kreće se od pojasolikih krtica do giganata roda ''[[Armadillo]]''. Podjednako naseljavaju šume i sušna područja. Jedna vrsta, deveterostruki armadilo, također se javlja samo u nearktisu. Anteatri su predstavljeni džinovskim anteatrom, tamanduaom i patuljastim anteatrom. [[Ljenjivac|Ljenjivce]] zastupa samo jedan, dok su veliki kopneni oblici postojali do [[pleistocen]]a. [[Širokonosni majmuni]] su sada ograničeni na neotropsku regiju. Javljaju se u Južnoj i Srednjoj Americi. Isto se odnosi na ostale majmune Novog vijeta, koji su [[endem]]i neotropske oblasti, a naseljavaju i Južnu i Srednju Ameriku. Za razliku od [[majmuni Starog svijeta|majmuna starog svijeta]], novosvjetski majmuni nisu proizveli nikakve oblike rada. Oni se mogu podijeliti u [[kapucin]]olike, kratkorepe majmune, noćne majmune, dugorrpe paukolike majmune (rod ''[[Ateles]]''), saki majmune i drekavce. [[Datoteka:Panthera_onca_at_the_Toronto_Zoo_2.jpg|250px|thumb|Jaguer je najveća mačka neotropske oblasti]] Srodnici zamoraca s američkog kontinenta gotovo su isključivo ograničeni na neotropsku regiju. [[Kapibare]] su bile do kasnog pleistocena, ali su sada ograničene na neotrope. Ostale porodice zamoačkih srodnika su pacovolike životinje ''[[Octodontoidea]]'', [[Cavioidea]], Chinchilloidea i Dinomyoidea. Potonje predstavlja samo rod ''[[Pakarana]]''. Pored toga, pojavljuju se i plutajuće ''[[Myocastoridae]]'' (močvarni oblici). Druga važna grupa [[glodar]]a su miševi Novog svijeta, koji naseljavaju cijelu regiju, s izuzetkom sliva [[Amazon]]a i rasprostranjeni su u najrazličitijim oblicima, od Tierra del Fuego i padina Anda do Meksika. Ostali glodari su džepni pacovi, koji se javljaju uglavnom u Srednjoj Americi i džepni miševi, koji se javljaju sjeverno od Južne Amerike. Postoje i kroasani (''Sciurus'', ''Sciurillus'' i ''Microsciurus''). [[Zečevi]] i [[kunić]]i i su zastupljeni sa dva roda (''[[Lepus]]'' i ''[[Sylvilagus]]'') u neotropskoj regiji. [[Rovka|Rovke]] se nalaze u Centralnoj Americi i sjevernoj Južnoj Americi, dok su na jugu predstavljeni torbarski pacovi. Jedini rod grmljavina koji se nalazi u Južnoj Americi je ''[[Cryptotis]]'', naizgled vrlo mlad doseljenik. Žiške se javljaju na [[Kuba|Kubi]] i [[Haiti]]ju. U [[holocen]]u, odnosno nedavno izumrle su ''Nesophontide'', u Greater Antila. [[Šišmiši]] su predstavljeni samo grupom [[Microchiroptera]]. Javljaju se u nekoliko porodica. [[Kopitari]] su predstavljeni [[deva]]ma (gvanako, vikunje), raznim [[jelen]]ima (bjelorepi jelen, pampaski jelena, močvarni jelen, račvasti jelen, pudus, mazamas) i tri vrste svinja [[pekari]]. Ogrličasti pekari prodire i u južna područja nearctisa, dok su bjelobradi pekari i Chaco pekari ograničeni na neotropsku oblast. Bjelorepi jelen dostiže čak i [[Kanada|kanadski]] u neartis. Sve ostale vrste kopitara potpuno su ograničene na neotropik. [[Vikunja]] je tipski visokoplaninski stanovnik Anda, dok je rod ''Guanacona'' ograničen na sušne dijelove juga. Jeleni su u većini staništa zastupljeni najmanje po jednom vrstom. Dok su konji u Južnoj i Severnoj Americi izumrli prije oko 10.000 godina, na kraju pleistocena, tapiri su preživeli i, zajedno sa srednjoameričkim tapirom, predstavljaju najveće kopnene životinje na kontinentu. Ostale dvije vrste su nizijski tapir i planinski tapir. Tapiri su odsutni u obližnjoj regiji. U neotropiku, [[predatori]] su zastupljeni [[kuna]]ma i [[lasica]]ma, malim medvjedima, velikim medvjedima, [[mačke|mačkama]] i [[psi]]ma. Među lasicama, ističe se rod ''Tayra''. Ostali oblici su obične lasice, grlice i [[vidre]], od kojih je najveća vrsta divovska vidra. Mali medvjedi karakteristični su za neotropik. To uključuje rod ''Coatis'', [[rakun]]e, maki medvjede i klupčste medvjede. Centralnoamerički [[som]] javlja barem na sjeveru regije. Veliki medvjedi sada su predstavljeni samo spektakularnim medvjedom, koji je ograničen na Ande. Spektakularni medvjed posljednji je predstavnik potporodice ''Tremarctinae''. U pleistocenu su u Sjevernoj i Južnoj Americi postojali razni predstavnici ovih medvjeda. Mačkoliki vuk je najveći pas, a osim toga, postoje brojne manje vrste, poput lisice, šumskih pasa, maikonga i razne vrste roda ''[[Lycalopex]]''. Siva [[lisica]], nače bliska holarktičkoj sivoj lisici, dospijeba barem do [[venecuela|Venecuele]]. Najveća mačka i drugi najveći grabežljivac neotropika, nakon spektakularnog medvjeda, je [[jaguar]]. Prirodno je stigao do južnih područja nearktika. [[Puma]], nešto je manja, nekada je bila raširena širom Sjeverne i Južne Amerike. Prvobitno je naseljavala gotovo čitavu neotropsku regiju. Ostale manje mačke u regiji su ocelot, dugodlaka, tigrasta mačka, jaguarundi i andska mačka. U rijekama neotropske regije žive manatni i riječni delfini. Nekoliko vrsta poput [[tuljan]]a, živih na obalama regije, kao slonasti tuljani i morskog lava s [[Galapagos]]a. Na [[Karibi]]ma živi morska medvjedica, a u ostatku je izumrla. U neotropskoj zoni karakteristične [[ptice]], koje su posebno raznovrsne, jesu [[nandu]]i, [[kokoši]], [[tukan]]i, sjajne (rajske) ptice, [[kolibri]], tirani (''Tyrannidae''), brana ptice, [[hoacin]]. Neke vrste tirana i kolibri također se javljaju u nearktiku. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Neotropic}} [[Kategorija:Neotropik| ]] [[Kategorija:Ekoregije u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Ekoregije u Srednjoj Americi]] [[Kategorija:Ekoregije u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Ekoregije na Karibima]] [[Kategorija:Tropska flora]] [[Kategorija:Ekozone]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Prirodna historija Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Prirodna historija Srednje Amerike]] [[Kategorija:Prirodna historija Južne Amerike]] [[Kategorija:Prirodna historija Kariba]] [[Kategorija:Fitogeografija]] j9ndit9j135o434g6okhic7r0vf7bct Erythroxylaceae 0 464932 3713940 3506064 2025-06-12T22:12:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713940 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Erythroxylaceae'' | slika =Erythroxylum coca - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-204.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''[[Erythroxylum coca]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Malpighiales]] | familia ='''''Erythroxylaceae''''' | familia_autorstvo =<small>[[Kunth]], 1822</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Erythroxylaceae''''' ([[nom. cons.]]) je [[porodica (biologija)|porodica]] u [[red (biologija)|redu]] [[Malpighiales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].<ref name = "COL">{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17068388|title= Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}</ref> Porodica je imenovana po [[tipski rod|tipskom rodu]] ''[[Erythroxylum]]'' ili [[koka]], sirovini za proizvodnju [[kokain]]a. U porodicu je svrstano 262 vrste, od kojih rodu [[Coca]] pripada 252 vrste, a ostale rodovima, ''[[Aneulophus]]'' (1), ''[[Pinacopodium]]'' (2) i ''[[Nectaropetalum]]'' (8 vrsta)<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/74d493ca3c417a91da59f4339fc84928 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=28. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128022703/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/74d493ca3c417a91da59f4339fc84928 |url-status=dead }}</ref>. Erythroxylaceae su raširene po tropskim krajevima, rod koka u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], ostala tri roda u [[Afrika|Africi]]. Prema [[katalog života|Katalogu života]], Erythroxylaceae danas ima 258 priznatih [[vrsta]] , uz slijedeći [[kladogram]]:<ref name = "COL"/>. {{Clade | label1 = '''Erythroxylaceae&nbsp;''' | 1={{Clade | 1=''[[Aneulophus]]'' | 2=''[[Erythroxylum]]'' | 3=''[[Nectaropetalum]]'' | 4=''[[Pinacopodium]]'' }} }} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi== {{commonscat|Erythroxylaceae}} {{wikivrste|Erythroxylaceae}} [[Kategorija:Malpighiales]] [[Kategorija:Erythroxylaceae]] 7jr35nudysunz0qbg6pn2zs6ob0v2ln Adagum 0 474531 3713882 3608918 2025-06-12T16:38:26Z Potkoran 165348 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Adagum | slika = Наводнение в Крымске 6.JPG | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Adagum u Krimsku nakon velike poplave 7. juna 2012. | slika_karta = Kuban basin.svg | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Karta basena rijeke Kubanj | izvorno_ime = Адагум | izvorno_ime_jezik = ru | drugo_ime = | izvor = Spajanjem rijeka [[Bakanka]] i [[Neberdžaj]] | ušće = [[Kubanj (rijeka)|Kubanj]] | progresija = | države kroz koje protiče = [[Rusija]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 66 | nadmorska visina izvora = 45 | nadmorska visina ušća = 10 | prosječni protok = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Adagum''' ({{jez-ru|Адагум}}; [[adigejski jezik|adigejski]]: АтIэкIумэ) rijeka je na jugu [[Evropski dio Rusije|evropskog dijela]] [[Rusija|Rusije]]. Protiče preko teritorije [[Krimski rejon|Krimskog rejona]] na zapadu [[krasnodarski kraj|Krasnodarske pokrajine]]. Lijeva je pritoka rijeke [[Kubanj (rijeka)|Kubanj]] u koju se uliva kod stanice [[Varenikovskaja]], i dio basena [[Azovsko more|Azovskog mora]]. Nastaje spajanjem rijeka [[Bakanka|Bakanke]] i [[Neberdžaj]]a na otprilike 3{{razmak}}km jugozapadno od grada [[Krimsk]]a, na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 45 metara. Dugačka je 66{{razmak}}km, dok je [[površina]] slivnog područja 336{{razmak}}km<sup>2</sup>. Prosječan pad korita je 0,53 m/km toka. Korito joj je 1964. pregrađeno u centralnom dijelu toka i tako je stvoreno vještačko [[Varnavinsko jezero]] čime je umnogome reguliran nivo vode u rijeci. Dio toka nizvodno od jezera uređen je i kanaliziran i poznat je i kao Varnavinski odvodni kanal. Karakterizira je mješoviti režim hranjenja s dominantnim nivalnim režimom, a najviši vodostaj je u [[proljeće]] nakon topljenja snijega u gornjem dijelu toka. Bez obzira na tehnički reguliran tok česte su poplave u njenoj dolini, posebno nakon obilnijih padavina na sjevernim podgorinama [[Veliki Kavkaz|Kavkaza]]. U noći 7. jula 2012. rijeka se naglo izlila iz korita i na području oko Krimska izazvala veliku materijalnu štetu, uz gubitak više od 160 ljudskih života.<ref name="число_Интерфакс-Новости-08-07-2012">{{cite web|url=http://www.interfax.ru/society/news.asp?id=254517|title=Число погибших при наводнении на Кубани выросло до 150 - данные МВД|date=8. 7. 2012|publisher=Интерфакс|access-date=5. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20120708094239/http://interfax.ru/society/news.asp?id=254517|archive-date=8. 7. 2012|url-status=dead|archive-date=8. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120708094239/http://interfax.ru/society/news.asp?id=254517}}</ref><ref>{{cite web|author=|datepublished=| url=http://www.yugopolis.ru/news/incidents/2012/07/11/37600/aleksandr-tkachev-stihiya-navodnenie-stihiinye-bedstviya-krymsk-sk| title=Ткачев заявил, что пропавших без вести при наводнении на Кубани нет| publisher=// yugopolis.ru| access-date=| archive-url=https://www.webcitation.org/69nnTcpd5?url=http://www.yugopolis.ru/news/incidents/2012/07/11/37600/aleksandr-tkachev-stihiya-navodnenie-stihiinye-bedstviya-krymsk-sk| archive-date=10. 8. 2012}}</ref><ref>{{cite web|author=|datepublished=| url=http://ria.ru/infografika/20120709/693967000.html| title=Наводнение на Кубани| publisher=// ria.ru| access-date=13. 7. 2012| archive-url=https://www.webcitation.org/69nnVAfeW?url=http://ria.ru/infografika/20120709/693967000.html| archive-date=10. 8. 2012}}</ref> == Također pogledajte == * [[Kubanj (rijeka)]] * [[Varnavinsko jezero]] * [[Krimsk]] * [[Krimski rejon]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Rijeke u Rusiji]] [[Kategorija:Krasnodarski kraj]] [[Kategorija:Sliv Kubanja]] 5vfezdi9s5hxtnerubwzfl4to74y6la Šablon:Dopaminergici 10 483487 3713924 3713644 2025-06-12T20:46:36Z 21775198.138-dopisnik 131410 3713924 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Dopaminergici | naslov =[[receptor modulator|Modulator]]i [[Dopaminski receptor|dopaminskih receptora]] | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | grupastil = text-align:center; | selected = {{{selected|{{{1|}}}}}} | border = {{{border|}}}<!-- for embedding in [[Šablon:Monoaminergics]] etc., or subst'd versions thereof --> | grupa1 = [[D1-liki receptor|D<sub>1</sub>-liki]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Benzazepini'': [[6-Br-APB]] * [[Fenoldopam]] * [[SKF-38,393]] * [[SKF-77,434]] * [[SKF-81,297]] * [[SKF-82,958]] * [[SKF-83,959]] * [[Trepipam]] * [[Zelandopam]] * ''Ergolini'': [[Jakabergolin]]<!--at D5--> * [[CY-208,243]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[LEK-8829 * [[Lisuride]]<!--at D5--> * [[Pergolide]]<!--at D5--> * [[Terguride]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[A-77636]] * [[A-86929]] * [[Adrogolid|Adrogolid (ABT-431, DAS-431)]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinapsolin]] * [[Dinoksolin]] * [[Doksantrin]] * ''Fenetilamini'': [[BCO-001]] * [[Dezoksiepinefrin|Dezoksiepinephrin (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Ostali'': [[A-68930]] * [[Apomorfin]] * [[Izokoripalmin]] * [[Nukiferin]] * [[PF-6649751]] * [[PF 6669571]] * [[Propilnorapomorfrin]] * [[Rotigotin]] * [[SKF-89,145]] * [[SKF-89,626]] * [[Stefolidin]] * [[Taiapadon]] * [[Tetrahidropalmatin]] | grupa2 = PAMs | podaci2 = * [[DETQ]] * [[DPTQ]] * [[Metidalen|Meiidalen (LY3154207)]] | grupa3 = Antagonisti | podaci3 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Butaklamol]] * [[Hlorpromazin]]<!--Relatively weak--> * [[Hlorprothiksen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupenthiksol)]] ([[Flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Loksapin]] * [[Perfenazine]] ([[amitriptilin/perjenazin|+amitriptilin]]) * [[Piflutiksol]] * [[Tioridazin]]<!--Relatively weak--> * [[Tiotiksen]]<!--Relatively weak--> * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranylcypromine]]) * [[Zuklopentiksol]] * ''Atipski antipsihotici'': [[Asenapin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin]] * [[Klozapin]] * [[DHA-klozapin]] * [[Fluperlapin]] * [[Iloperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Norclozapin]]<!--Relatively strong--> * [[Norkvetiapin]] * [[Olanzapin]]<!--Relatively weak--> ([[olanzapin/fluoksetin|+fluoksetin]]) * [[Paliperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Kvetiapin]] * [[Risperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Tefludazin]] * [[Zikronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Ostali'': [[Berupipam]] * [[Ekopipam]] * [[N-Ethoksikarbonil-2-etođoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[Odapipam]] * [[Perlapin]] * [[SCH-23390]] }} | grupa2 = [[D2-liki receptor|D<sub>2</sub>-like]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Adamantani'': [[Amantadin]] * [[Memantin]] * [[Rimantadin]] * ''Aminotetralini'': [[5-OH-DPAT]] * [[7-OH-DPAT]] * [[8-OH-PBZI]] * [[Rotigotin]] * [[UH-232]] * ''Ergolini'': [[Bromokriptini]] * [[Kabergolin]] * [[Hanoklavin]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[Epikriptin]] * [[Ergokornin]] * [[Lergotrile]] * [[Lisurid]] * [[Dietilamidni lizegernbna kiselina|LSD]] * [[Pergolid]] * [[Tergurid]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[2-OH-NPA]] * [[Ciladopa]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinoksilin]] * [[N,N-Propildihidreksidin]] * ''Fenetilamini'': [[Dezoksiepinefrin|Deoksiepinefrine (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tyrozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Atipski antipsihotici'': [[Alentemol|Alentemol (U-66444B)]] * [[Aripiprazole]] ([[aripiprazole/sertraline|+sertraline]]) * [[Aripiprazol lauroksil]] * [[Bifeprunoks]] * [[Brekspiprazol]] * [[Brilaroksazin]] * [[Kariprazin]] * [[F-15063]] * [[Lumateperon]] * [[Norklozapin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[A-412997]] * [[ABT-670]] * [[ABT-724]] * [[Adrafinil]] * [[Aplindor]] * [[Apomorfin]] * [[Arketamin]] * [[Armodafinil]] * [[BP-897]] * [[Kaptodiam]] * [[CP-226,269]] * [[Dizocilpin]] * [[Esketamin]] * [[Flibanserin]] * [[Ketamine]] * [[Mesulergine]] * [[Modafinil]] * [[OSU-6162]] * [[Pardoprunoks]] * [[PD-128,907]] * [[PD-168,077]] * [[PF-219,061]] * [[PF-592,379]] * [[Fenciklidin]] * [[Piribedil]] * [[Pramipeksol]] * [[Preklamol]] * [[Propilnorapomorfin]] * [[Pukatein]] * [[Kjuinagolid]] * [[Kjuineloran]] * [[Kjuinpiro]] * [[RDS-127]] * [[Ro10-5824]] * [[Ropinirol]] * [[Roksindol]] * [[Saliinorin A]] * [[SKF-83,959]]<!--Benzazepine derivative--> * [[Sumanirol]] * [[Talipeksol]] * [[Umespiron]] * [[WAY-100,635]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Acepromazin]] * [[Acetofenazin]] * [[Azaperon]] * [[Benperidol]] * [[Bromperidol]] * [[Butaclamol]] * [[Butaperazin]] * [[Hloracizin]] * [[Hlorproetazin]] * [[Hlorpromazin]] * [[Chlorprothixene]] * [[Ciklindol]] * [[Klopentiksol]] * [[Klotiksamid]] * [[Klopimozid]] * [[Droperidol]] * [[Fluacizin]] * [[Fluanison]] * [[Flucindole]] * [[Fluotracen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupentiksol)]]([[flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Fluprotiksen]] * [[Fluspirilen]] * [[Haloperidol]] * [[Homopipramol]] * [[Lenperon]] * [[Lejomepromazin|Levomepromazin (metotrimeprazin)]] * [[Levosulpirid]] * [[Loksapin]] * [[Mesoridazin]] * [[Moperon]] * [[Naranol]] * [[Nemonaprid]] * [[Penfluridol]] * [[Peratiepin]] * [[Perazin]] * [[Periciazin|Periciazin (periciazin)]] * [[Perfenazin]] ([[amitriptylin/perphenazin|+amitriptšlin]]) * [[Piflutiksol|Piflutiksol (piflutiksol)]] * [[Pimozid]] * [[Pipamperon]] * [[Preclamol]] * [[Prochlorperazin]] * [[Promazin]] * [[Protipendil]] * [[Spiperon|Spiperon (spiroperidol)]] * [[Sulforidazin]] * [[Sulpirid]] * [[Sultoprid]] * [[Teflutiksol]] * [[Tiopropazat]] * [[Tioproperazin]] * [[Tioridazin]] * [[Tiothiksen]] * [[Timiperon]] * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranilcipromin]]) * [[Triflupromazine]] * [[Trifluperidol]] * [[Zetidolin]] * [[Zuklopenthiksol]] * ''Atipski antipscđhotici'': [[Amisulprid]] * [[Asenapin]] * [[BL-1020]] * [[Blonanserin]] * [[Carpipramin]] * [[Cinuperon]] * [[Klokapramin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin|Clotiapin (klotiapin)]] * [[Klozapin]] * [[Ciamemazin]] * [[DHA-clozapin]] * [[Diksyrazin]] * [[Elopiprazol]] * [[Flumezapine]] * [[Fluperlapineđ]] * [[Gevotrolin]] * [[Iloperidone]] * [[Lurazidon]] * [[Mazapertin]] * [[Melperoneđ]] * [[Molindon]] * [[Mosapramin]] * [[Ocaperidon]] * [[Olanzapin]] ([[klanzapin/fluoksaminketin|+fluoxetine]]) * [[Paliperidone]] * [[Perospiron]] * [[Piperacetazin]] * [[Pipotiazin]] * [[Piquindone]] * [[Quetiapin]] * [[Remoxiprid]] * [[Risperidon]] * [[Sertindol]] * [[Tefludazin]] * [[Tenilapin]] * [[Tiospiron]] * [[Veraliprid]] * [[Zicronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Antiemetici/gastroprokinetici/sedativi'': [[Aceprometazin]] * [[AS-8112]] * [[Alimemazin]] * [[Alizaprid]] * [[Benzquinamid]] * [[Bromoprid]] * [[Keboprid]] * [[Deudomperidon]] * [[Domperidon]] * [[Etikloprid]] * [[Hidrokszin]] * [[Itoprid]] * [[Metoklopramid]] * [[Metopimazin]] * [[Promethazin]] * [[Tietilperazin]] * [[Trimetobenzamid]] * ''Antidepresivi'': [[Amoksapin]] * [[Nefazodon]] * [[Opipramol]] * [[Propiomazin]] * [[Trimipramin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[Alpiroprid]] * [[Azaprid]]<!--Irreversible--> * [[Bromergurid]] * [[Bromocriptin]] * [[Buspiron]] * [[Desmethoksifalliprid]] * [[N-Etoksikarbonil-2-etoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[F-15063]] * [[Faliprid]] * [[Fananserin]] * [[Fenfluramin]] * [[Iodobenzamid]] * [[Izokoripalmin]] * [[L-741,626]] * [[L-745,870]] * [[Levofenfluramin]] * [[LEK-8829]] * [[Metergolin]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[N-Metiilspiperon]] * [[Nafadotrid]] * [[Nuciferin]] * [[PNU-99,194]] * [[Pridopidin]] * [[Racloprid]] * [[Sarizotan]] * [[SB-277,011-A]] * [[Seridopidin]] * [[Sonepiprazol]] * [[Spiroxatrin]] * [[Stepholidin]] * [[SV-293]] * [[Tergurid]] * [[Tetrahidropalmatin]] * [[Tiaprid]] * [[UH-232]] * [[Johimbin]] }} | ispod = * <small>'''''Također pogledati:''' [[Šablon:Modulatori receptora|Receptor/signalnih modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Adrenergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Serotonergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina|Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Agensi preuzimanja monoamina''</small> * <small>''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoaminaMonoamine metabolism modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurototoksin]]''</small> }} <noinclude> {{Collapsible option}} </noinclude> qimq74ocmg50bo2inqfuwqkk3mp4mjh 3713934 3713924 2025-06-12T21:56:59Z 21775198.138-dopisnik 131410 3713934 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Dopaminergici | naslov =[[receptor modulator|Modulator]]i [[Dopaminski receptor|dopaminskih receptora]] | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | grupastil = text-align:center; | selected = {{{selected|{{{1|}}}}}} | border = {{{border|}}}<!-- for embedding in [[Šablon:Monoaminergici]] itd., ili subst'd versions thereof --> | grupa1 = [[D1-liki receptor|D<sub>1</sub>-liki]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Benzazepini'': [[6-Br-APB]] * [[Fenoldopam]] * [[SKF-38,393]] * [[SKF-77,434]] * [[SKF-81,297]] * [[SKF-82,958]] * [[SKF-83,959]] * [[Trepipam]] * [[Zelandopam]] * ''Ergolini'': [[Jakabergolin]]<!--at D5--> * [[CY-208,243]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[LEK-8829 * [[Lizurid]]<!--at D5--> * [[Pergolid]]<!--at D5--> * [[Tergurid]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[A-77636]] * [[A-86929]] * [[Adrogolid|Adrogolid (ABT-431, DAS-431)]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinapsolin]] * [[Dinoksolin]] * [[Doksantrin]] * ''Fenetilamini'': [[BCO-001]] * [[Dezoksiepinefrin|Dezoksiepinephrin (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Ostali'': [[A-68930]] * [[Apomorfin]] * [[Izokoripalmin]] * [[Nukiferin]] * [[PF-6649751]] * [[PF 6669571]] * [[Propilnorapomorfrin]] * [[Rotigotin]] * [[SKF-89,145]] * [[SKF-89,626]] * [[Stefolidin]] * [[Taiapadon]] * [[Tetrahidropalmatin]] | grupa2 = PAMs | podaci2 = * [[DETQ]] * [[DPTQ]] * [[Metidalen|Meiidalen (LY3154207)]] | grupa3 = Antagonisti | podaci3 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Butaklamol]] * [[Hlorpromazin]]<!--Relatively weak--> * [[Hlorprotiksen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupenthiksol)]] ([[Flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Loksapin]] * [[Perfenazin]] ([[amitriptilin/perjenazin|+amitriptilin]]) * [[Piflutiksol]] * [[Tioridazin]]<!--Relatively weak--> * [[Tiotiksen]]<!--Relatively weak--> * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranylcypromine]]) * [[Zuklopentiksol]] * ''Atipski antipsihotici'': [[Asenapin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin]] * [[Klozapin]] * [[DHA-klozapin]] * [[Fluperlapin]] * [[Iloperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Norclozapin]]<!--Relatively strong--> * [[Norkvetiapin]] * [[Olanzapin]]<!--Relatively weak--> ([[olanzapin/fluoksetin|+fluoksetin]]) * [[Paliperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Kvetiapin]] * [[Risperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Tefludazin]] * [[Zikronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Ostali'': [[Berupipam]] * [[Ekopipam]] * [[N-Ethoksikarbonil-2-etođoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[Odapipam]] * [[Perlapin]] * [[SCH-23390]] }} | grupa2 = [[D2-liki receptor|D<sub>2</sub>-like]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Adamantani'': [[Amantadin]] * [[Memantin]] * [[Rimantadin]] * ''Aminotetralini'': [[5-OH-DPAT]] * [[7-OH-DPAT]] * [[8-OH-PBZI]] * [[Rotigotin]] * [[UH-232]] * ''Ergolini'': [[Bromokriptini]] * [[Kabergolin]] * [[Hanoklavin]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[Epikriptin]] * [[Ergokornin]] * [[Lergotrile]] * [[Lisurid]] * [[Dietilamid lizegrinske kiseline|LSD]] * [[Pergolid]] * [[Tergurid]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[2-OH-NPA]] * [[Ciladopa]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinoksilin]] * [[N,N-Propildihidreksidin]] * ''Fenetilamini'': [[Dezoksiepinefrin|Deoksiepinefrin (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Atipski antipsihotici'': [[Alentemol|Alentemol (U-66444B)]] * [[Aripiprazole]] ([[aripiprazole/sertraline|+sertraline]]) * [[Aripiprazol lauroksil]] * [[Bifeprunoks]] * [[Brekspiprazol]] * [[Brilaroksazin]] * [[Kariprazin]] * [[F-15063]] * [[Lumateperon]] * [[Norklozapin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[A-412997]] * [[ABT-670]] * [[ABT-724]] * [[Adrafinil]] * [[Aplindor]] * [[Apomorfin]] * [[Arketamin]] * [[Armodafinil]] * [[BP-897]] * [[Kaptodiam]] * [[CP-226,269]] * [[Dizocilpin]] * [[Esketamin]] * [[Flibanserin]] * [[Ketamine]] * [[Mesulergine]] * [[Modafinil]] * [[OSU-6162]] * [[Pardoprunoks]] * [[PD-128,907]] * [[PD-168,077]] * [[PF-219,061]] * [[PF-592,379]] * [[Fenciklidin]] * [[Piribedil]] * [[Pramipeksol]] * [[Preklamol]] * [[Propilnorapomorfin]] * [[Pukatein]] * [[Kjuinagolid]] * [[Kjuineloran]] * [[Kjuinpiro]] * [[RDS-127]] * [[Ro10-5824]] * [[Ropinirol]] * [[Roksindol]] * [[Saliinorin A]] * [[SKF-83,959]]<!--Benzazepine derivative--> * [[Sumanirol]] * [[Talipeksol]] * [[Umespiron]] * [[WAY-100,635]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Acepromazin]] * [[Acetofenazin]] * [[Azaperon]] * [[Benperidol]] * [[Bromperidol]] * [[Butaklamol]] * [[Butaperazin]] * [[Hloracizin]] * [[Hlorproetazin]] * [[Hlorpromazin]] * [[Hlorprotiksen]] * [[Ciklindol]] * [[Klopentiksol]] * [[Klotiksamid]] * [[Klopimozid]] * [[Droperidol]] * [[Fluacizin]] * [[Fluanison]] * [[Flucindole]] * [[Fluotracen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupentiksol)]]([[flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Fluprotiksen]] * [[Fluspirilen]] * [[Haloperidol]] * [[Homopipramol]] * [[Lenperon]] * [[Lejomepromazin|Levomepromazin (metotrimeprazin)]] * [[Levosulpirid]] * [[Loksapin]] * [[Mesoridazin]] * [[Moperon]] * [[Naranol]] * [[Nemonaprid]] * [[Penfluridol]] * [[Peratiepin]] * [[Perazin]] * [[Periciazin|Periciazin (periciazin)]] * [[Perfenazin]] ([[amitriptylin/perphenazin|+amitriptšlin]]) * [[Piflutiksol|Piflutiksol (piflutiksol)]] * [[Pimozid]] * [[Pipamperon]] * [[Preclamol]] * [[Prochlorperazin]] * [[Promazin]] * [[Protipendil]] * [[Spiperon|Spiperon (spiroperidol)]] * [[Sulforidazin]] * [[Sulpirid]] * [[Sultoprid]] * [[Teflutiksol]] * [[Tiopropazat]] * [[Tioproperazin]] * [[Tioridazin]] * [[Tiothiksen]] * [[Timiperon]] * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranilcipromin]]) * [[Triflupromazine]] * [[Trifluperidol]] * [[Zetidolin]] * [[Zuklopenthiksol]] * ''Atipski antipsihotici'': [[Amisulprid]] * [[Asenapin]] * [[BL-1020]] * [[Blonanserin]] * [[Carpipramin]] * [[Cinuperon]] * [[Klokapramin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin|Klotiapin (klotiapin)]] * [[Klozapin]] * [[Ciamemazin]] * [[DHA-klozapin]] * [[Diksirazin]] * [[Elopiprazol]] * [[Flumezapin]] * [[Fluperlapineđ]] * [[Gevotrolin]] * [[Iloperidone]] * [[Lurazidon]] * [[Mazapertin]] * [[Melperoneđ]] * [[Molindon]] * [[Mosapramin]] * [[Ocaperidon]] * [[Olanzapin]] ([[klanzapin/fluoksaminketin|+fluoxetine]]) * [[Paliperidone]] * [[Perospiron]] * [[Piperacetazin]] * [[Pipotiazin]] * [[Piquindon]] * [[Quetiapin]] * [[Remoxiprid]] * [[Risperidon]] * [[Sertindol]] * [[Tefludazin]] * [[Tenilapin]] * [[Tiospiron]] * [[Veraliprid]] * [[Zicronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Antiemetici/gastroprokinetici/sedativi'': [[Aceprometazin]] * [[AS-8112]] * [[Alimemazin]] * [[Alizaprid]] * [[Benzquinamid]] * [[Bromoprid]] * [[Keboprid]] * [[Deudomperidon]] * [[Domperidon]] * [[Etikloprid]] * [[Hidrokszin]] * [[Itoprid]] * [[Metoklopramid]] * [[Metopimazin]] * [[Promethazin]] * [[Tietilperazin]] * [[Trimetobenzamid]] * ''Antidepresivi'': [[Amoksapin]] * [[Nefazodon]] * [[Opipramol]] * [[Propiomazin]] * [[Trimipramin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[Alpiroprid]] * [[Azaprid]]<!--Irreversible--> * [[Bromergurid]] * [[Bromocriptin]] * [[Buspiron]] * [[Desmethoksifalliprid]] * [[N-Etoksikarbonil-2-etoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[F-15063]] * [[Faliprid]] * [[Fananserin]] * [[Fenfluramin]] * [[Iodobenzamid]] * [[Izokoripalmin]] * [[L-741,626]] * [[L-745,870]] * [[Levofenfluramin]] * [[LEK-8829]] * [[Metergolin]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[N-Metiilspiperon]] * [[Nafadotrid]] * [[Nuciferin]] * [[PNU-99,194]] * [[Pridopidin]] * [[Racloprid]] * [[Sarizotan]] * [[SB-277,011-A]] * [[Seridopidin]] * [[Sonepiprazol]] * [[Spiroxatrin]] * [[Stepholidin]] * [[SV-293]] * [[Tergurid]] * [[Tetrahidropalmatin]] * [[Tiaprid]] * [[UH-232]] * [[Johimbin]] }} | ispod = * <small>'''''Također pogledati:''' [[Šablon:Modulatori receptora|Receptor/signalnih modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Adrenergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Serotonergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina|Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Agensi preuzimanja monoamina''</small> * <small>''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoaminaMonoamine metabolism modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurototoksin]]''</small> }} <noinclude> {{Collapsible option}} </noinclude> lts1j7fdxnsuqlmjkh2pk49zv7xqnet 3713935 3713934 2025-06-12T21:58:51Z 21775198.138-dopisnik 131410 3713935 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Dopaminergici | naslov =[[receptor modulator|Modulator]]i [[Dopaminski receptor|dopaminskih receptora]] | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | grupastil = text-align:center; | selected = {{{selected|{{{1|}}}}}} | border = {{{border|}}}<!-- for embedding in [[Šablon:Monoaminergici]] itd., ili subst'd versions thereof --> | grupa1 = [[D1-liki receptor|D<sub>1</sub>-liki]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Benzazepini'': [[6-Br-APB]] * [[Fenoldopam]] * [[SKF-38,393]] * [[SKF-77,434]] * [[SKF-81,297]] * [[SKF-82,958]] * [[SKF-83,959]] * [[Trepipam]] * [[Zelandopam]] * ''Ergolini'': [[Jakabergolin]]<!--at D5--> * [[CY-208,243]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[LEK-8829 * [[Lizurid]]<!--at D5--> * [[Pergolid]]<!--at D5--> * [[Tergurid]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[A-77636]] * [[A-86929]] * [[Adrogolid|Adrogolid (ABT-431, DAS-431)]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinapsolin]] * [[Dinoksolin]] * [[Doksantrin]] * ''Fenetilamini'': [[BCO-001]] * [[Dezoksiepinefrin|Dezoksiepinephrin (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Ostali'': [[A-68930]] * [[Apomorfin]] * [[Izokoripalmin]] * [[Nukiferin]] * [[PF-6649751]] * [[PF 6669571]] * [[Propilnorapomorfrin]] * [[Rotigotin]] * [[SKF-89,145]] * [[SKF-89,626]] * [[Stefolidin]] * [[Taiapadon]] * [[Tetrahidropalmatin]] | grupa2 = PAMs | podaci2 = * [[DETQ]] * [[DPTQ]] * [[Metidalen|Meiidalen (LY3154207)]] | grupa3 = Antagonisti | podaci3 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Butaklamol]] * [[Hlorpromazin]]<!--Relatively weak--> * [[Hlorprotiksen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupenthiksol)]] ([[Flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Loksapin]] * [[Perfenazin]] ([[amitriptilin/perjenazin|+amitriptilin]]) * [[Piflutiksol]] * [[Tioridazin]]<!--Relatively weak--> * [[Tiotiksen]]<!--Relatively weak--> * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranylcypromine]]) * [[Zuklopentiksol]] * ''Atipski antipsihotici'': [[Asenapin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin]] * [[Klozapin]] * [[DHA-klozapin]] * [[Fluperlapin]] * [[Iloperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Norclozapin]]<!--Relatively strong--> * [[Norkvetiapin]] * [[Olanzapin]]<!--Relatively weak--> ([[olanzapin/fluoksetin|+fluoksetin]]) * [[Paliperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Kvetiapin]] * [[Risperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Tefludazin]] * [[Zikronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Ostali'': [[Berupipam]] * [[Ekopipam]] * [[N-Ethoksikarbonil-2-etođoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[Odapipam]] * [[Perlapin]] * [[SCH-23390]] }} | grupa2 = [[D2-liki receptor|D<sub>2</sub>-like]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Adamantani'': [[Amantadin]] * [[Memantin]] * [[Rimantadin]] * ''Aminotetralini'': [[5-OH-DPAT]] * [[7-OH-DPAT]] * [[8-OH-PBZI]] * [[Rotigotin]] * [[UH-232]] * ''Ergolini'': [[Bromokriptini]] * [[Kabergolin]] * [[Hanoklavin]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[Epikriptin]] * [[Ergokornin]] * [[Lergotrile]] * [[Lisurid]] * [[Dietilamid lizegrinske kiseline|LSD]] * [[Pergolid]] * [[Tergurid]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[2-OH-NPA]] * [[Ciladopa]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinoksilin]] * [[N,N-Propildihidreksidin]] * ''Fenetilamini'': [[Dezoksiepinefrin|Deoksiepinefrin (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Atipski antipsihotici'': [[Alentemol|Alentemol (U-66444B)]] * [[Aripiprazole]] ([[aripiprazole/sertraline|+sertraline]]) * [[Aripiprazol lauroksil]] * [[Bifeprunoks]] * [[Brekspiprazol]] * [[Brilaroksazin]] * [[Kariprazin]] * [[F-15063]] * [[Lumateperon]] * [[Norklozapin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[A-412997]] * [[ABT-670]] * [[ABT-724]] * [[Adrafinil]] * [[Aplindor]] * [[Apomorfin]] * [[Arketamin]] * [[Armodafinil]] * [[BP-897]] * [[Kaptodiam]] * [[CP-226,269]] * [[Dizocilpin]] * [[Esketamin]] * [[Flibanserin]] * [[Ketamine]] * [[Mesulergine]] * [[Modafinil]] * [[OSU-6162]] * [[Pardoprunoks]] * [[PD-128,907]] * [[PD-168,077]] * [[PF-219,061]] * [[PF-592,379]] * [[Fenciklidin]] * [[Piribedil]] * [[Pramipeksol]] * [[Preklamol]] * [[Propilnorapomorfin]] * [[Pukatein]] * [[Kjuinagolid]] * [[Kjuineloran]] * [[Kjuinpiro]] * [[RDS-127]] * [[Ro10-5824]] * [[Ropinirol]] * [[Roksindol]] * [[Saliinorin A]] * [[SKF-83,959]]<!--Benzazepine derivative--> * [[Sumanirol]] * [[Talipeksol]] * [[Umespiron]] * [[WAY-100,635]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Acepromazin]] * [[Acetofenazin]] * [[Azaperon]] * [[Benperidol]] * [[Bromperidol]] * [[Butaklamol]] * [[Butaperazin]] * [[Hloracizin]] * [[Hlorproetazin]] * [[Hlorpromazin]] * [[Hlorprotiksen]] * [[Ciklindol]] * [[Klopentiksol]] * [[Klotiksamid]] * [[Klopimozid]] * [[Droperidol]] * [[Fluacizin]] * [[Fluanison]] * [[Flucindole]] * [[Fluotracen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupentiksol)]]([[flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Fluprotiksen]] * [[Fluspirilen]] * [[Haloperidol]] * [[Homopipramol]] * [[Lenperon]] * [[Lejomepromazin|Levomepromazin (metotrimeprazin)]] * [[Levosulpirid]] * [[Loksapin]] * [[Mesoridazin]] * [[Moperon]] * [[Naranol]] * [[Nemonaprid]] * [[Penfluridol]] * [[Peratiepin]] * [[Perazin]] * [[Periciazin|Periciazin (periciazin)]] * [[Perfenazin]] ([[amitriptylin/perphenazin|+amitriptšlin]]) * [[Piflutiksol|Piflutiksol (piflutiksol)]] * [[Pimozid]] * [[Pipamperon]] * [[Preclamol]] * [[Prochlorperazin]] * [[Promazin]] * [[Protipendil]] * [[Spiperon|Spiperon (spiroperidol)]] * [[Sulforidazin]] * [[Sulpirid]] * [[Sultoprid]] * [[Teflutiksol]] * [[Tiopropazat]] * [[Tioproperazin]] * [[Tioridazin]] * [[Tiothiksen]] * [[Timiperon]] * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranilcipromin]]) * [[Triflupromazine]] * [[Trifluperidol]] * [[Zetidolin]] * [[Zuklopenthiksol]] * ''Atipski antipsihotici'': [[Amisulprid]] * [[Asenapin]] * [[BL-1020]] * [[Blonanserin]] * [[Carpipramin]] * [[Cinuperon]] * [[Klokapramin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin|Klotiapin (klotiapin)]] * [[Klozapin]] * [[Ciamemazin]] * [[DHA-klozapin]] * [[Diksirazin]] * [[Elopiprazol]] * [[Flumezapin]] * [[Fluperlapineđ]] * [[Gevotrolin]] * [[Iloperidone]] * [[Lurazidon]] * [[Mazapertin]] * [[Melperoneđ]] * [[Molindon]] * [[Mosapramin]] * [[Ocaperidon]] * [[Olanzapin]] ([[klanzapin/fluoksaminketin|+fluoxetine]]) * [[Paliperidone]] * [[Perospiron]] * [[Piperacetazin]] * [[Pipotiazin]] * [[Piquindon]] * [[Quetiapin]] * [[Remoxiprid]] * [[Risperidon]] * [[Sertindol]] * [[Tefludazin]] * [[Tenilapin]] * [[Tiospiron]] * [[Veraliprid]] * [[Zicronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Antiemetici/gastroprokinetici/sedativi'': [[Aceprometazin]] * [[AS-8112]] * [[Alimemazin]] * [[Alizaprid]] * [[Benzquinamid]] * [[Bromoprid]] * [[Keboprid]] * [[Deudomperidon]] * [[Domperidon]] * [[Etikloprid]] * [[Hidrokszin]] * [[Itoprid]] * [[Metoklopramid]] * [[Metopimazin]] * [[Promethazin]] * [[Tietilperazin]] * [[Trimetobenzamid]] * ''Antidepresivi'': [[Amoksapin]] * [[Nefazodon]] * [[Opipramol]] * [[Propiomazin]] * [[Trimipramin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[Alpiroprid]] * [[Azaprid]]<!--Irreversible--> * [[Bromergurid]] * [[Bromocriptin]] * [[Buspiron]] * [[Desmethoksifalliprid]] * [[N-Etoksikarbonil-2-etoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[F-15063]] * [[Faliprid]] * [[Fananserin]] * [[Fenfluramin]] * [[Iodobenzamid]] * [[Izokoripalmin]] * [[L-741,626]] * [[L-745,870]] * [[Levofenfluramin]] * [[LEK-8829]] * [[Metergolin]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[N-Metiilspiperon]] * [[Nafadotrid]] * [[Nuciferin]] * [[PNU-99,194]] * [[Pridopidin]] * [[Racloprid]] * [[Sarizotan]] * [[SB-277,011-A]] * [[Seridopidin]] * [[Sonepiprazol]] * [[Spiroxatrin]] * [[Stepholidin]] * [[SV-293]] * [[Tergurid]] * [[Tetrahidropalmatin]] * [[Tiaprid]] * [[UH-232]] * [[Johimbin]] }} | ispod = * <small>'''''Također pogledati:''' [[Šablon:Modulatori receptora|Receptor/signalnih modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Adrenergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Serotonergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina|Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Agensi preuzimanja monoamina''</small> * <small>''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoaminaMonoamine metabolism modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurototoksin]]''</small> }} <noinclude> {{Collapsible option}} </noinclude> 5adwcdfzqravtq5b88nptrvuayxxzjv Ergela Lipik 0 494759 3713936 3473622 2025-06-12T21:59:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713936 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Ergela Lipik</th></tr> !colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="0" style=background-color:#eeac41;color:#FEEEED|[[Lipik]], [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska]] |-bgcolor= "#dcae48"| <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:ErgelaLipik2.jpg|300px|Objekti i tereni ergele Lipik]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''<hr /></td></tr> <tr><th>Osnovana</th><td>[[1843]].</td></tr> <tr><th>Osnivač</th><td>Grof Izidor Janković</td></tr> <tr><th>Tip:</th><td>državna institucija</td></tr> <tr><th>Direktor:</th><td>[[Nikola Grizelj]]</td></tr> <tr><th>Radnici:</th><td>12 ([[2018]].) <tr><th>Mjesto:</th><td>[[Lipik]], [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska]]</td></tr> <tr><th>Web stranica:</th><td>http://ergela-lipik.org/hr/o-ergeli/</td></tr> |} '''Ergela Lipik''' je državna ždrebarnica ili [[Konjogojstvo|konjogojska farma]] smještena u gradu [[Lipik]]u, [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska]], koja vuče porijeklo od 1843. godine.<ref>{{Cite web|url=http://ergela-lipik.org/en/home/|title=Ergela Lipik osnovana 1843|website=ergela-lipik.org|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> Danas obuhvata oko 43 [[hektar]]a površine<ref>{{Cite web|url=http://ergela-lipik.org/hr/aktivnosti/|title=Ergela Lipik ima ukupno 43 hektara poljoprivrednih površina|website=ergela-lipik.org|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> u zapadnom dijelu grada, sa ukupno 74 konja, od kojih su 70 [[lipicaner]]i.<ref>{{Cite web|url=https://www.compas.com.hr/clanak/5/5627/biljezimo-konstantno-povecanje-broja-posjetitelja.html|title=Broj posjetitelja u stalnom porastu|website=compas.com.hr|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> Broj stalno zaposlenih je 12. {{glavni|Lipicaner}} ==Historija== Lipička ergela, koju je 1843. godine osnovao grof Izidor Janković kada je sagradio velike [[Staja|staje]] na svom imanju, u početku je imala dvadesetak konja. Godine 1906. novi vlasnik, Stjepan Layer iz [[Virovitica|Virovitice]], posjedovao je dvadeset kobila rase lipicanera, noniusa i englesko-arapske te tri pastuha. Godine 1936. ergela je proširena za 60-tak novih konja, dok je 1954. ovaj broj porastao na otprilike 250. Uzgoj konja naglo je prekinut kasnih 1960-ih godina od strane lokalnih [[vlast]]i i tek početkom 1980-ih počeo je da se obnavlja.<ref>{{Cite web|url=https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:749|title=Lipik za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata|website=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|language=hr|access-date=5. 12. 2022|archive-date=5. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205213427/https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:749|url-status=dead}}</ref> Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata za hrvatsku nezavisnost]] ergela je prestala da postoji. Više od 100 konja, većinom lipicanera, odvele su srpske [[Okupacija|okupacione]] snage, i to na okupiranu teritoriju Hrvatske te u [[Srbija|Srbiju]], ili su zaklani. Poslije rata, objekti ergele su renovirani, a dio preživjelih konja je vraćeno iz Srbije. Godine 2008. ergela Lipik ponovo postaje državna ergela. == Opis objekata i sadržaja ergele == Ergela se prostire na površini od oko 43 hektara i obuhvata četiri [[objekat|objekta]] sa [[staja]]ma, nekoliko pomoćnih objekata (uključujući magacine, prostorije za opremu i pribor, itd.), dresurni prostor i prodavnicu [[suvenir]]a. Jedna od staja služi za smještaj [[pastuh]]a, druga za smještaj [[kobila]] sa tek okoćenom [[ždrebad]]i, treća za jednogodišnjake, a četvrta za opremu za sportska [[Takmičenje|takmičenja]]. Kompletan uzgoj, testiranje performansi i briga o konjima u ergeli su pod kontinuiranom kontrolom stručnjaka. Cilj je da se pokrene prednost u [[Selekcija|selekciji]] i očuvanje genetskog potencijala konja, posebno za uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj. Ergela organizuje razne [[Obrazovanje|obrazovne]] programe i trening-radionice, a uključena je u [[Turistička destinacija|turističke]] rute u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]].<ref>{{Cite web|url=https://lipikvasceka.com/hr|title=Ergela Lipik|website=lipikvasceka.com|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> ==Osnovni pastusi i kobile== Danas u ergeli Lipik postoji pet muških lipicanskih konjogojskih linija: Conversano (osnovana 1767.), Favory (1779.), Neapolitano (1770.), Siglavy (1810.) i Pluto (1765.). Od Favoryja potiče Favory Mara LII-3, današnji pastuh za rasplod u lipičkoj ergeli, oždrijebljen 2004. godine. Linije kobila u ergeli su: Batosta, Capriola, Allegra, Trompeta, Gaeta, Gaetana, Bonadea, Monteaura, Wera, Krabbe, Drava, Kitty, Cica i Liza. == Slike == {| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#DACF94 align=center valign=top ||[[Datoteka:Lipicanci Drzavna ergela Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Lipicaneri na ergeli ||[[Datoteka:ErgelaLipik3.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Tereni za dresuru ||[[Datoteka:ErgelaLipik1.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Objekti na ergeli |} == Također pogledajte == * [[Ergela međimurskog konja, Žabnik]] * [[Stočarstvo]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://ergela-lipik.org/hr/naslovna/ Zvanična stranica ergele Lipik] * [http://www.lipizzan-online.com/main.asp?VID=1&Kat1=81&Kat2=517&Kat3=532&scsqs=1&_=2 Ergela Lipik - članica Internacionalne lipicanske federacije] * [https://www.034portal.hr/hrvoje-kovacic--sad-se-tek-vidi-koliko-je-turizam-kompleksan-sustav-i-vazan-dio-gospodarstva--233 Ergela - važan dio turističke ponude Lipika] [[Kategorija:Požeško-slavonska županija]] [[Kategorija:Konji]] [[Kategorija:Poljoprivreda]] [[Kategorija:Građevine i strukture u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Hrvatskoj]] kvjmr1ndpbqun9uudnkkdo4il1w9a67 Elektrohemijski gradijent 0 497562 3713926 3651775 2025-06-12T20:54:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713926 wikitext text/x-wiki [[Slika:Membrane potential ions en.svg|thumb|Dijagram koncentracije iona i naboja kroz polupropusnu ćelijsku membranu.]] '''Elektrohemijski gradijent''' je gradijent [[elektrohemijski potencijal|elektrohemijskog potencijala]], obično za [[ion]] koji se može kretati preko [[membrana]]. Gradijent se sastoji od dva dijela, hemijskog gradijenta ili razlike u [[Koncentracija|koncentraciji rastvorene tvari]] preko membrane, i električnog gradijenta, ili razlike u [[Električno punjenje|punjenju]] preko membrane. Kada postoje nejednake koncentracije iona kroz propusnu membranu, ion će se kretati preko membrane iz područja veće koncentracije u područje niže koncentracije [[Molekularna difuzija|jednostavnom difuzijom]]. Ioni također nose električni naboj koji formira [[električni potencijal]] preko membrane. Ako postoji nejednaka distribucija naboja preko membrane, tada razlika u električnom potencijalu stvara silu koja pokreće difuziju oona sve dok se naboji ne izbalansiraju na obje strane membrane. Elektrohemijski gradijenti su neophodni za rad [[Električna baterija|baterije]] i drugih [[elektrohemijska ćelija|elektrohemijskih ćelija]], [[fotosinteza]] i [[ćelijsko disanje|ćelijskog disanja]], i određenih drugih bioloških procesa. ==Pregled== Elektrohemijska energija jedan je od mnogih zamjenjivih oblika [[potencijalna energija|potencijalne energije]] pomoću kojih se [[energija]] može [[konzerviranje energije|očuvati]]. Pojavljuje se u [[elektroanalitička hemija|elektroanalitičkoj hemiji]] i ima industrijsku primjenu kao što su baterije i gorivne ćelije. U biologiji, elektrohemijski gradijenti omogućavaju ćelijama da kontrolišu smjer kretanja iona kroz membrane. U [[mitohondrija]]ma i [[hloroplast]]ima, [[proton-motorna sila|protonski gradijenti]] stvaraju '''hemiosmotski potencijal''' koji se koristi za sintezu [[Adenozin-trifosfat|ATP]],<ref>{{Cite journal|last1=Nath|first1=Sunil|last2=Villadsen|first2=John|s2cid=2598635|date=1. 3. 2015|title=Oxidative phosphorylation revisited|journal=Biotechnology and Bioengineering|language=en|volume=112|issue=3|pages=429–437|doi=10.1002/bit.25492|pmid=25384602|issn=1097-0290}}</ref> a [[natrij-kalij gradijent]] pomaže [[sinapsa|nervnoj sinapsi]] da brzo prenesu informacije. Elektrohemijski gradijent ima dvije komponente: diferencijalnu koncentraciju [[električni naboj|električnog naboja]] preko membrane i diferencijalnu koncentraciju [[hemijska vrsta|hemijske vrste]] na istoj membrani. U prvom efektu, koncentrirani naboj privlači naboje suprotnog predznaka; u potonjem, koncentrirana vrsta ima tendenciju da difundira preko membrane kako bi izjednačila koncentracije. Kombinacija ova dva [[fenomen]]a određuje termodinamički preferirani smjer za kretanje [[ion]]a kroz membranu.<ref name="LehningerBioChem">{{Cite book|title=Lehninger Principles of Biochemistry|url=https://archive.org/details/lehningerprincip0000nels|last1=Nelson|first1=David|last2=Cox|first2=Michael|publisher=W.H. Freeman|year=2013|isbn=978-1-4292-3414-6|location=New York}}</ref>{{rp|403}}<ref>{{Cite journal|last1=Yang|first1=Huanghe|last2=Zhang|first2=Guohui|last3=Cui|first3=Jianmin|date=1. 1. 2015|title=BK channels: multiple sensors, one activation gate|journal= Frontiers in Physiology|volume=6|pages=29|doi=10.3389/fphys.2015.00029|pmc=4319557|pmid=25705194|doi-access=free}}</ref> Kombinovani efekt može se kvantifikovati kao gradijent u [[termodinamika|termodinamičkom]] [[elektrohemijski potencijal|elektrohemijskom potencijalu]] :<math disply=block>\nabla\overline{\mu}_i = \nabla \mu_i(\vec{r}) + z_i\mathrm{F}\nabla\varphi(\vec{r})\text{,}</math> with <ul> <li>{{math|μ<sub>''i''</sub>}} hemijski potencijal ionske vrste {{mvar|i}}</li> <li>{{math|''z<sub>i</sub>''}} naboj po ionu vrste {{mvar|i}}</li> <li>{{mvar|F}}, [[Faradayeva konstanta]] (elektrohemijski potencijal se implicitno mjeri na bazi po [[mol (hemija)|molu]])</li> <li>{{mvar|φ}}, lokalnog [[električni potencijal|električnog potentiala]].</li> </ul> Ponekad se termin "elektrohemijski potencijal" zloupotrebljava da bi se opisao električni potencijal "generisan" gradijentom ionske koncentracije; odnosno {{mvar|φ}}. Ovaj članak neće slijediti tu konvenciju. Elektrohemijski gradijent je analogan [[pritisak|pritisku]] vode preko [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Rute koje deblokira membrana (npr. [[membranski transportni protein]] ili [[elektroda|elektrode]] odgovaraju turbinama koje pretvaraju potencijalnu energiju vode u druge oblike fizičke ili hemijske energije, a ioni koji prolaze kroz membranu odgovaraju vodi koja putuje u donji tok rijeke. Suprotno tome, energija se može koristiti za [[skladište sa pumpama|pumpanje vode u jezero iznad brane]], a [[hemijska energija]] može se koristiti za stvaranje elektrohemijskih gradijenata.<ref>{{Cite journal|last1=Shattock|first1=Michael J.|last2=Ottolia|first2=Michela|last3=Bers|first3=Donald M.|last4=Blaustein|first4=Mordecai P.|last5=Boguslavskyi|first5=Andrii|last6=Bossuyt|first6=Julie|last7=Bridge|first7=John H. B.|last8=Chen-Izu|first8=Ye|last9=Clancy|first9=Colleen E.|date=15. 3. 2015|title=Na+/Ca2+ exchange and Na+/K+-ATPase in the heart|journal=The Journal of Physiology|language=en|volume=593|issue=6|pages=1361–1382|doi=10.1113/jphysiol.2014.282319|issn=1469-7793|pmc=4376416|pmid=25772291}}</ref><ref name="ReviewWithBadTitle" /> ==Hemija== {{također pogledajte|koncentracijska ćelija|Potencijal elektrode|Tabela standardnih elektrodnih potencijala}} Termin se obično primenjuje u [[elektrohemija|elektrohemiji]], kada se [[električna energija]] u obliku primenjenog napona koristi za modulaciju [[Termodinamička kontrola|termodinamičke pogodnosti]] [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]]. U bateriji, elektrohemijski potencijal koji proizlazi iz kretanja iona uravnotežuje reakcijsku energiju elektroda. Maksimalni napon koji reakcija baterije može proizvesti ponekad se naziva '''standardnim elektrohemijskim potencijalom''' te reakcije. ==Biološki kontekst== |Generiranje transmembranskog električnog potencijala kretanjem iona kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] pokreće [[biološki procesbiološke procese]] kao [[živac|živčanu]] provodljivost, [[mišićna kongtrakcija|kontrakciju mišića]], [[hormon]]sko [[lučenje]] i [[Senzorni sistem|čula]] Po konvenciji, fiziološki naponi se mjere [[Gaugeova transformation|relativno]] na vanćelijski region; tipska životinjska ćelija ima [[transmembranska potencijalna razlika|unutrašnji električni potencijal]] od (&minus;70)&ndash;(&minus;50)&nbsp;mV.<ref name="LehningerBioChem" />{{rp|464}} Elektrohemijski gradijent je bitan za [[mitohondrija|mitohondrijsku]] [[oksidativna fosforilacija|oksidativnu fosforilaciju]]. Poslednji korak [[ćelijsko disanje|ćelijskog disanja]] je [[lanac transporta elektrona]], sastavljen od četiri kompleksa ugrađena u [[unutrašnja mitohondrijska membrana|unutrašnju mitohondrijsku membranu]]. Kompleksi I, III i IV pumpaju protone iz [[Mitohondrijski matriks|matriksa]] u [[Mitohondrijski međumembranski prostor|međumembranski prostor]] (IMS); za svaki [[elektronski par]] koji ulazi u lanac, deset protona se translocira u IMS. Rezultat je električni potencijal veći od {{val|200|u=mV}}. Rezultirajući tok protona nazad u matriks pokreće napore [[ATP-sintaza|ATP-sintaze]] da kombinuje neorganski [[fosfat]] i [[Adenozin-difosfat|ADP]].<ref name=LehningerBioChem />{{rp|743–745}}<ref>{{Cite journal|last1=Poburko|first1=Damon|last2=Demaurex|first2=Nicolas|date=24. 4. 2012|title=Regulation of the mitochondrial proton gradient by cytosolic Ca2+ signals|journal=Pflügers Archiv: European Journal of Physiology|language=en|volume=464|issue=1|pages=19–26|doi=10.1007/s00424-012-1106-y|pmid=22526460|s2cid=18133149|issn=0031-6768|url=http://doc.rero.ch/record/321929/files/424_2012_Article_1106.pdf}}</ref> Lancu transporta elektrona, [[reakcije zavisne od svjetlosti]] [[fotosinteza]] pumpaju protone u [[tilakoid]]ni [[Lumen (anatomija)|lumen]] [[hloroplast]]a, kako bi pokrenule sintezu ATP-a. Gradijent protona može se generirati bilo kroz necikličku ili cikličnu fotofosforilaciju. Od proteina koji učestvuju u necikličnoj fotofosforilaciji, [[fotosistem II]] (PSII), [[Plastokvinon|plastikvinon]] i [[Citochromski b6f kompleka|citohrom b<sub>6</sub>f kompleks]] direktno doprinose za generiranje protonskog gradijenta. Za svaka četiri [[foton]]a koje apsorbuje PSII, osam protona se upumpava u lumen.<ref name=LehningerBioChem />{{rp|769–770}} Nekoliko ostalih transportera i ionskih kanala ima ulogu u stvaranju protonskog elektrohemijskog gradijenta. Jedan je TPK<sub>3</sub>, [[kalijski kanal]] koji se aktivira Ca<sup>2+</sup> i vodi K<sup>+</sup> iz tilakoidnog lumena do [[Stroma (tečnost)|strome]], koja pomaže u uspostavljanju [[električno polje|električnog polja]]. S druge strane, elektroneutralni K<sup>+</sup> efluksni [[antiporter]] (KEA<sub>3</sub>) prenosi K<sup>+</sup> u lumen tilakoida i H<sup>+</sup> u stromu, što pomaže u uspostavljanju gradijenta [[pH]].<ref>{{Cite journal|last1=Höhner|first1=Ricarda|last2=Aboukila|first2=Ali|last3=Kunz|first3=Hans-Henning|last4=Venema|first4=Kees|date=1. 1. 2016|title= Proton Gradients and Proton-Dependent Transport Processes in the Chloroplast|journal= Frontiers in Plant Science|pages=218|doi=10.3389/fpls.2016.00218|pmc=4770017|pmid=26973667|volume=7|doi-access=free}}</ref> ==Ionski gradijenti== [[slika:Scheme sodium-potassium pump-en.svg|thumb|Dijagram Na<sup>+</sup>-K<sup>+</sup>-ATPaze.]] Budući da su ioni nabijeni, ne mogu proći kroz ćelijske membrane jednostavnom difuzijom. Dva različita mehanizma mogu transportovati ione kroz membranu: [[Aktivni transport|aktivni]] ili [[Pasivni transport|pasivni]] transport. Primjer aktivnog transporta jona je [[Na+/K+-ATPaza|Na<sup>+</sup>-K<sup>+</sup>-ATPaza]] (NKA). NKA se pokreće [[hidroliza|hidrolizom]] ATP-a u [[ADP]] i neorganski [[fosfat]]; za svaku hidrolizovanu molekulu ATP-a, tri Na<sup>+</sup> se transportuju van, a dva K<sup>+</sup> se transportuju unutar ćelije. Ovo čini unutrašnjost ćelije negativnijom od spoljašnjosti i preciznije generiše membranski potencijal ''V''<sub>membrane</sub> od oko {{val|-60|u=mV}}.<ref name="ReviewWithBadTitle">{{Cite journal|last1=Aperia|first1=Anita|last2=Akkuratov|first2=Evgeny E.|last3=Fontana|first3=Jacopo Maria|last4=Brismar|first4=Hjalmar|date=1. 4. 2016|title=Na+-K+-ATPase, a new class of plasma membrane receptors|journal=American Journal of Physiology. Cell Physiology|language=en|volume=310|issue=7|pages=C491–C495|doi=10.1152/ajpcell.00359.2015|issn=0363-6143|pmid=26791490|url=https://zenodo.org/record/1065636|doi-access=free}}</ref> Primjer pasivnog transporta je tok iona kroz kanale Na<sup>+</sup>, K<sup>+</sup>, Ca<sup>2+</sup> i Cl<sup>−</sup>. Za razliku od aktivnog transporta, [[pasivni transport]] pokreće [[aritmetički zbir]] [[osmoza]] (koncentracijski gradijent) i [[električno polje]] (transmembranski potencijal). Formalno, [[Molarnost (hemija)|molarna]] [[Gibbsova slobodna energija]] promjena povezana s uspješnim transportom je <math display=block> \Delta G = RT\ln{\!\left(\frac{c_{ \rm unutra}}{c_{\rm van}}\right)} + (Fz)V_{\rm membrana}</math> gdje {{mvar|R}} predstavlja [[plinska konstanta|plinsku konsgtantu]], {{ mvar|T}} predstavlja [[Termodinamička temperatura|apsolutnu temperaturu]], {{mvar|z}} je naboj po ionu, a {{mvar|F}} je [[Faradayeva konstanta]].<ref name="LehningerBioChem"/>{{rp|464–465}} U primjeru Na<sup>+</sup>, oba izraza imaju tendenciju da podrže transport: negativni električni potencijal unutar ćelije privlači pozitivni jon, a budući da je Na<sup>+</sup> koncentrisan izvan ćelije, [[osmoza]] podržava difuziju kroz Na<sup>+</sup> kanal u ćeliju. U slučaju K<sup>+</sup>, efekt osmoze je obrnut: iako su vanjski ioni privučeni negativnim unutarćelijskim potencijalom, entropija nastoji da difundira ione koji su već koncentrirani unutar ćelije. Obrnuti fenomen (osmoza podržava transport, električni potencijal mu se suprotstavlja) može se postići za Na<sup>+</sup> u ćelijama sa abnormalnim transmembranskim potencijalima: pri {{val|+70|u=mV}}, Na< sup>+</sup> priliv se zaustavlja; pri višim potencijalima, postaje efluks. {| class="wikitable" |+ Koncentracije uobičajenih ćelijskih iona ([[Molarna koncentracija|milimolarne]])<ref>{{Cite web|url=http://book.bionumbers.org/what-are-the-concentrations-of-different-ions-in-cells/|title=» What are the concentrations of different ions in cells?|last=Philips|first=Ron Milo & Ron|language=en|access-date=7. 6. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21627/table/A4057/|title=Table 15-1, Typical Ion Concentrations in Invertebrates and Vertebrates|last1=Lodish|first1=Harvey|last2=Berk|first2=Arnold|date=2000|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|language=en|access-date=7. 6. 2019|last3=Zipursky|first3=S. Lawrence|last4=Matsudaira|first4=Paul|last5=Baltimore|first5=David|last6=Darnell|first6=James}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/riis/ionconc.htm|title=The following table gives an idea of the intra and extra cellular ion concentrations in a squid axon and a mammalian cell|website=www.chm.bris.ac.uk|access-date=7. 6. 2019|archive-date=25. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190525014945/http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/riis/ionconc.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="diem">{{cite book|title=Scientific Tables|vauthors=Diem K, Lenter C|publisher=Ciba-Geigy Limited|isbn=978-3-9801244-0-9|edition=Seventh|volume=565|location=Basel|pages=653–654}}</ref> ! rowspan="2" |[[Ion]] ! colspan="2" |[[Sisari|Sisaski]] ! colspan="2" |[[lignja|akson lignje]] ! rowspan="2" |''[[Saccharomyces cerevisiae|S. cerevisiae]]'' ! rowspan="2" |''[[Escherichia coli|E. coli]]'' ! rowspan="2" |[[Morska voda]] |- ![[Ćelija (biologija)|Ćelija]] !Ćelija ![[Krv]] ![[Ćelija (biologija)|Ćelija]] |- |[[Kalij|K<sup>+</sup>]] || 100 - 140 || 4-5 || 400 || 10 - 20 || 300 || 30 - 300 || 10 |- |[[Natrij|Na<sup>+</sup>]] || 5-15 || 145 || 50 || 440 || 30 || 10 || 500 |- |[[Magnezij|Mg<sup>2+</sup>]] || 10 {{efn|name=bound|Bound}}<br>0.5 - 0.8 {{efn|name=free|Free}} || 1 - 1.5 || || || 50 || 30 - 100 {{efn|name=<Veza}}<br>0.01 - 1 {{efn|name=free}} || 50 |- |[[Kalcij|Ca<sup>2+</sup>]] || 10<sup>−4</sup> || 2.2 - 2.6 {{efn|name=total|Total}}<br>1.3 - 1.5 {{efn|name=ionizacija||Ionizirano}} || 10<sup>−4</sup> - 3×10<sup>−4</sup> || 10 || 2 || 3 {{efn|name=<vdeza}}<br>10<sup>−4</sup> {{efn|name=free}} || 10 |- |[[Hlorid|Cl<sup>−</sup>]] || 4 || 110 || 40 - 150 || 560 | colspan="2" |10 - 200 {{efn|Medij-ovisni}} || 500 |- |[[Protein|X<sup>−</sup> (negativno nabijeni proteini)]] || 138 || 9 || 300 - 400 || 5-10 || || || |- |[[Bikarbonat|HCO<sub>3</sub><sup>−</sup>]] || 12 || 29 || || || || || |- |pH || 7,1 - 7,3<ref name=":7">{{Citation|last1=Spitzer|first1=Kenneth W.|title=Regulation of Intracellular pH in Mammalian Cells|date=2003|work=The Sodium-Hydrogen Exchanger: From Molecule to its Role in Disease|pages=1–15|editor-last=Karmazyn|editor-first=Morris|publisher=Springer US|language=en|doi=10.1007/978-1-4615-0427-6_1|isbn=9781461504276|last2=Vaughan-Jones|first2=Richard D.|editor2-last=Avkiran|editor2-first=Metin|editor3-last=Fliegel|editor3-first=Larry}}</ref> || 7.35 to 7.45 <ref name=":7"/> (normani pretkomorski pH krvi)<br/>6,9 - 7,8 <ref name=":7"/> (sveukupni raspon) || || || ||7,2 - 7,8<ref>{{Cite journal|last1=Slonczewski|first1=Joan L.|last2=Wilks|first2=Jessica C.|date=1. 8. 2007|title=pH of the Cytoplasm and Periplasm of Escherichia coli: Rapid Measurement by Green Fluorescent Protein Fluorimetry|journal=Journal of Bacteriology|language=en|volume=189|issue=15|pages=5601–5607|doi=10.1128/JB.00615-07|issn=0021-9193|pmid=17545292|pmc=1951819}}</ref> |8.1 - 8.2<ref>{{Cite journal|url=https://www.scientificamerican.com/article/rising-acidity-in-the-ocean/|title=Rising Acidity in the Ocean: The Other CO2 Problem|last=Brewer|first=Peter G.|date=1. 9. 2008|doi=10.1038/scientificamericanearth0908-22}}</ref> |} {{Notelist|30em}} ==Protonski gradijenti== Protonski gradijenti su posebno važni u mnogim tipovima ćelija kao oblik skladištenja energije. Gradijent se obično koristi za pokretanje ATP sintaze, [[Flagelya|flagesku]] rotaciju ili [[metabolit]]ni transport.<ref name="H+PumpReview">{{Cite journal|last1=Gunner|first1=M. R.|last2=Amin|first2=Muhamed|last3=Zhu|first3=Xuyu|last4=Lu|first4=Jianxun|date=1. 8. 2013|title=Molecular mechanisms for generating transmembrane proton gradients|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics|series=Metals in Bioenergetics and Biomimetics Systems|volume=1827|issue=8–9|pages=892–913|doi=10.1016/j.bbabio.2013.03.001|pmc=3714358|pmid=23507617}}</ref> Ovaj odeljak će fokusira se na tri procesa koji pomažu u uspostavljanju gradijenta protona u njihovim ćelijama: [[bakteriorhodopsin]] i neciklička foto[[fosforilacija]] i [[oksidativna fosforilacija]]. === Bakteriorodopsin === [[slika:Bacteriorhodopsin retinal.png|thumb|Dijagram konformacijskog pomaka u mrežnjači koji pokreće protonsko pumpanje u bakteriorhodopsinu.]] Način na koji bakteriorhodopsin generiše protonski gradijent u [[Archaea]] je putem [[protonska pumpa|protonske pumpe]]. Protonska pumpa se oslanja na nosioce protona za pokretanje protona sa strane membrane sa niskom koncentracijom H<sup>+</sup> na stranu membrane sa visokom koncentracijom H<sup>+</sup>. Kod bakteriorodopsina, protonska pumpa se aktivira apsorpcijom [[foton]]a od 568&nbsp;nm [[talasna dužine]] što dovodi do [[izomerizacija]] [[Schiffove baze]] (SB) u [[mrežnjača]]ma, formirajući K stanje. Ovo udaljava SB od Asp85 i Asp212, uzrokujući prijenos H<sup>+</sup> sa SB na Asp85. formirajući stanje M1. Protein zatim prelazi u stanje M2, odvajanjem Glu204 od Glu194 koji oslobađa proton iz Glu204 u vanjski medij. SB je [[Protonacija|reprotoniran]] od strane Asp96 koji formira N-stanje. Važno je da drugi proton dolazi iz Asp96 jer je njegovo [[Deprotoniranje|deprotonirano]] stanje nestabilno i brzo se reprotonira protonom iz [[citosol]]a. Protonacija Asp85 i Asp96 izaziva ponovnu izomerizaciju SB, formirajući O stanje. Konačno, bakteriorodopsin se vraća u stanje mirovanja kada Asp85 otpusti svoj proton u Glu204.<ref name="H+PumpReview" /><ref>{{Cite journal|last1=Wickstrand|first1=Cecilia|last2=Dods|first2=Robert|last3=Royant|first3=Antoine|last4=Neutze|first4=Richard|date=1. 3. 2015|title=Bacteriorhodopsin: Would the real structural intermediates please stand up?|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - General Subjects|series=Structural biochemistry and biophysics of membrane proteins|volume=1850|issue=3|pages=536–553|doi=10.1016/j.bbagen.2014.05.021|pmid=24918316|doi-access=free}}</ref> === Fotofosforilacija === [[Slika:Cyclic Photophosphorylation.svg|thumb|Pojednostavljeni dijagram fotofosforilacije.]] PSII se također oslanja na [[svjetlost]] da pokreće formiranje protonskih gradijenata u [[hloroplast]]ima, međutim PSII koristi vektorsku [[redoks]]nu hemiju da bi postigao ovaj cilj. Umjesto da se fizički transportuju protoni kroz protein, reakcije koje zahtijevaju vezivanje protona će se dogoditi na vanćelijskoj strani, dok će se reakcije koje zahtijevaju oslobađanje protona dogoditi na unuarćedlijskoj strani. Apsorpcija fotona talasne dužine 680&nbsp;nm se koristi za pobuđivanje dva elektrona u [[P680|P<sub>680</sub>]] na viši [[energetski nivo]]. Ovi elektroni veće energije se prenose na plastokinon vezan za protein (PQ<sub>A</sub>), a zatim na nevezani plastokinon (PQ<sub>B</sub>). Ovo reducira plastokinon (PQ) u plastokinol (PQH<sub>2</sub>) koji se oslobađa iz PSII nakon što dobije dva protona iz strome. Elektroni u P<sub>680</sub> se obnavljaju oksidacijom [[voda|vode]] kroz [[kompleks koji razvija kiseonik]] (OEC). Ovo rezultira oslobađanjem O<sub>2</sub> i H<sup>+</sup> u lumen, za ukupnu reakciju od<ref name="H+PumpReview" /><math chem display=block>4h\nu+2\ce{H2O}+2\ce{PQ}+4\ce{H+}(\text{stroma})\longrightarrow\ce{O2}+2\ce{PQH2}+4\ce{H+}(\text{lumen})</math> Nakon što je oslobođen iz PSII, PQH<sub>2</sub> putuje do kompleksa [[citohrom]]a b<sub>6</sub>f koji zatim prenosi dva elektrona iz PQH<sub>2</sub> u [[plastocianin]] u dvije odvojene reakcije. Proces koji se dešava je sličan Q-ciklusu u kompleksu III lanca transporta elektrona. U prvoj reakciji, PQH<sub>2</sub> se vezuje za kompleks na strani lumena i jedan elektron se prenosi na [[protein gvožđe-sumpor|gvožđe-sumpor centar]] koji ga zatim prenosi na [[citohrom f]] koji ga zatim prenosi u plastocijanin. Drugi elektron se prenosi na [[Hem B|hem b<sub>L</sub>]] koji ga zatim prenosi na hem b<sub>H</sub> koji ga zatim prenosi na PQ. U drugoj reakciji, drugi PQH<sub>2</sub> se oksidira, dodajući elektron drugom plastocijaninu i PQ. Obje reakcije zajedno prenose četiri protona u lumen.<ref name=LehningerBioChem />{{rp|782–783}}<ref>{{Cite journal|last1=Schöttler|first1=Mark Aurel|last2=Tóth|first2=Szilvia Z.|last3=Boulouis|first3=Alix|last4=Kahlau|first4=Sabine|date=1. 5. 2015|title=Photosynthetic complex stoichiometry dynamics in higher plants: biogenesis, function, and turnover of ATP synthase and the cytochrome b 6 f complex|journal=Journal of Experimental Botany|language=en|volume=66|issue=9|pages=2373–2400|doi=10.1093/jxb/eru495|issn=0022-0957|pmid=25540437|doi-access=free}}</ref> === Oksidativna fosforilacija === [[slika:ETC electron transport chain.svg|thumb|Detaljan dijagram lanca transporta elektrona u [[mitohondrija]]ma.]] U lancu transporta elektrona, [[kompleks I]] (CI) [[Kataliza|katalizuje]] [[Redoks|redukciju]] [[Koenzim Q10|ubikinona]] (UQ) u [[ubikinol]] (UQH <sub>2</sub>), prijenosom dva [[elektron]]a iz reduciranog [[nikotinamid-adenin dinukleotid]]a ([[NADH]]) koji translocira četiri protona iz mitohondrijalnog matriksa u IMS:<ref name="PumpStructures">{{Cite journal|last1=Sun|first1=Fei|last2=Zhou|first2=Qiangjun|last3=Pang|first3=Xiaoyun|last4=Xu|first4=Yingzhi|last5=Rao|first5=Zihe|date=1. 8. 2013|title=Revealing various coupling of electron transfer and proton pumping in mitochondrial respiratory chain|journal=Current Opinion in Structural Biology|volume=23|issue=4|pages=526–538|doi=10.1016/j.sbi.2013.06.013|pmid=23867107}}</ref> <math chem display=block>\ce{NADH} + \ce{H^+} + \ce{UQ} + 4\underbrace{\ce{H^+}}_{\mathrm{matrix}} \longrightarrow \ce{NAD^+} + \ce{UQH_2} + 4\underbrace{\ce{H^+}}_{\mathrm{IMS}}</math> [[Kompleks III]] (CIII) katalizira [[Q ciklus|Q-ciklus]]. Prvi korak koji uključuje prijenos dva elektrona iz UQH<sub>2</sub> redukovanog CI na dvije molekule oksidiranog [[citokrom c|citohroms c]] na Q<sub>o</sub> mjestu. U drugom koraku, još dva elektrona smanjuju UQ na UQH<sub>2</sub> na Q<sub>i</sub> mjestu. Ukupna reakcija je:<ref name="PumpStructures"/> <math chem display=block>2\underbrace{\text{cytochrome c}}_{\text{oxidized}}+\ce{UQH_2}+2\underbrace{\ce{H^+}}_{\text{matrix}}\longrightarrow2\underbrace{\text{cytochrome c}}_{\text{reduced}}+\ce{UQ}+4\underbrace{\ce{H^+}}_{\text{IMS}}</math> Kompleks IV (CIV) katalizira prijenos dva elektrona iz citohroma c redukovanog CIII na polovinu punog kisika. Korištenje jednog punog kisika u oksidativnoj fosforilaciji zahtijeva prijenos četiri elektrona. Kisik će zatim potrošiti četiri protona iz matrice da bi formirao vodu, dok se još četiri protona upumpavaju u IMS, da bi se dobila ukupna reakcija<ref name="PumpStructures"/> :<math chem display=block>2\text{cytochrome c}(\text{reduced})+4\ce{H+}(\text{matrix})+\frac{1}{2}\ce{O2}\longrightarrow2\text{cytochrome c}(\text{oxidized})+2\ce{H+}(\text{IMS})+\ce{H2O}</math> ==Također pogledajte== *[[Koncentraciona ćelija]] *[[Transmembranska razlika potencijala]] *[[Akcioni potencijal]] *[[Membranski potencijal|Ćelijski potencijal]] *[[Elektrodifuzija]] *[[Galvanska ćelija]] *[[Elektrohemijska ćelija]] *[[Membrana za izmjenu protona]] *[[Potencijal preokreta]] ==Reference== {{Reflist|33em}} *{{cite book | author=Campbell & Reece | title=Biology | url=https://archive.org/details/biologytextbook0000camp | publisher=Pearson Benjamin Cummings | year=2005 | isbn=978-0-8053-7146-8}} *[https://web.archive.org/web/20051029161309/http://www.mansfield.ohio-state.edu/~sabedon/campbl08.htm Stephen T. Abedon, "Important words and concepts from Chapter 8, Campbell & Reece, 2002 (1/14/2005)", for Biology 113 at the Ohio State University] ==Vanjski linkovi== {{Membranski transport}} {{DEFAULTSORT:Electrochemical Gradient}} [[Kategorija:Ćelijsko disanje]] [[Kategorija:Elektrohemijski koncepti]] [[Kategorija:Elektrofiziologija]] [[Kategorija:Membranska biologija]] [[Kategorija:Fizičke količine]] [[Kategorija:Termodinamika]] 5i9v3d6zmsoehg38kl2ojepub322hkn Violeta Urmana 0 497924 3713851 3659588 2025-06-12T13:42:36Z Astrameri 151645 Dodani linkovi i godine aktivnosti u infokutiji 3713851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Violeta Urmana | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Violeta Urmanavičiūtė-Urmana | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1961|8|19}} | mjesto_rođenja = Kazlų Rūda, [[Litvanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Operska pjevačica | godine_aktivnosti = 1993 - sada | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Violeta Urmana''' (19. august 1961) jeste [[Litvanija|litvanska]] [[Opera|operska]] pjevačica koja je pjevala glavne [[Mezzosopran|mezzosopranske]] i [[Sopran|sopranske]] uloge u operama u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name="GSL">[[Karl-Josef Kutsch|Kutsch, Karl-Josef]] and [[Leo Riemens|Riemens, Leo]] (2004). [https://books.google.com/books?id=dsfq_5dFeL0C&pg=PA4821 "Urmana, Violeta"]. ''[[Großes Sängerlexikon]]'', Vol. 4, {{str.|4821}}. Walter de Gruyter. {{ISBN|359844088X}} {{in lang|de}}</ref> == Život i karijera == Urmana je rođena u Kazlų Rūdi, malom gradu u [[Litvanija|litvanskom]] [[Okrug Marijampolė|Okrugu Marijampolė]]. Studirala je [[klavir]] i [[pjevanje]] na Litvanskoj akademiji za muziku i pozorište u [[Vilnius]]u i nastavila studije vokala u [[München|Minhenu]] na ''Hochschule für Musik und Theatre München'' kod [[Josef Loibl|Josefa Loibla]]. Između 1991. i 1993. bila je članica Operskog studija [[Bavarska državna opera|Bavarske državne opere]] za mlade pjevače gdje je studirala kod [[Astrid Varnay]] i započela je svoju scensku karijeru u Operi.<ref name="GSL" /><ref>Varnay, Astrid and Arthur, Donald (2000). [https://books.google.com/books?id=Wi-NmX1Z-AIC&pg=PA330 ''Fifty-five Years in Five Acts: My Life in Opera''], str. 329–330. University Press of New England. {{ISBN|1555534554}}</ref> Urmana je prvobitno pjevala uloge mezzosoprana, ali je od 2001. počela pjevati dramske sopranske uloge.<ref name="Ashley">Ashley, Tim (14 February 2006). [https://www.theguardian.com/music/2006/feb/14/classicalmusicandopera1 'My voice decides what's good for me']. [[The Guardian]]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> Pjevala je Madeleine di Coigny u Andrea Chenieru u [[Bečka državna opera|Bečkoj državnoj operi]] 2003., Izoldu u [[Tristan]]u i Izoldi u [[Rim]]u 2004. i Leonoru u La forza del destino u [[London]]u iste godine. Udata je za italijanskog operskog pjevača [[Alfredo Nigro|Alfreda Nigra]]. Par se upoznao kada je ona pjevala glavnu ulogu u [[Christoph Willibald Gluck|Gluckovoj]] Iphigénie en Aulide u milanskoj [[La Scala|La Scali]] 2002. godine.<ref name="Ashley" /> == Nagrade == * Žena godine 2001. (Litvanija) * 2001. pjevačica godine (Litvanija) * 2001. Nacionalna nagrada Republike Litvanije za umjetnost (Litvanija) * 2002 Nagrada Franco Abbiati Premio Franco Abbiati della Critica Musicale Italiana, Italija * 2002 L'Opera nagrada Italija * 2002 Muzička nagrada Kraljevskog filharmonijskog društva (Velika Britanija) * 2007. Počasno državljanstvo rodnog grada Violete Urmane Marijampole (Litvanija) * 2007. Nagrada LT-Tapatybe u kategoriji umjetnosti za reputaciju Litvanije u inostranstvu (Litvanija) * Nagrada za kreativnost Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo 2007 * 2009 austrijska titula Kammersängerin<ref>''[[Vorarlberger Nachrichten]]'' (16 December 2012). [http://www.vol.at/violeta-urmana-zur-kammersaengerin-ernannt/news-20091216-03191157 "Violeta Urmana zur Kammersängerin ernannt"]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> * 2011. Najviša čast koju dodjeljuje litvansko Ministarstvo kulture * 2011. "Shine Your Light and Hope Award" od strane Carson J. Spencer Foundation (Denver, SAD) * 2012. Dodjela titule počasnog doktora na Litvanskoj akademiji za muziku i pozorište<ref>''[[15 min]]'' (15. 3. 2012.)[http://www.15min.lt/naujiena/kultura/renginiai/zbignevas-ibelgauptas-ir-violeta-urmana-vainikuoja-akademines-meno-bendruomenes-svente-29-203814 "Violetai Urmanai suteiktas Garbės daktaro vardas"]. Pristupljeno 8. 6. 2018 {{in lang|lt}}.</ref> * 2014 Commendatore dell'Ordine della Stella d'Italia<ref>Presidenza della Repubblica Italiana (20. 2. 2014)[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=330639 "Urmana Dott.ssa Violeta"]. Pristupljeno 8. 6. 2018 {{in lang|it}}.</ref> * 2016. Proglašen za UNESCO-vog umjetnika za mir<ref>UNESCO septembar 2016 [http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/unesco-house/?tx_browser_pi1%5BshowUid%5D=33033&cHash=e9065b3045 "Designation ceremony of Ms Violeta Urmana as a UNESCO Artist for Peace"]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> == Diskografija (izbor) == * Das Lied von der Erde, Rückert-Lieder (Gustav Mahler): Deutsche Grammophon * Best of Wiener Philharmoniker Vol. VII: Deutsche Grammophon * Andrea Chénier: Decca * Messa da Requiem Soprano: Naxos * Messa da Requiem Mezzosoprano : EMI * Violeta Urmana pjeva Lieder von List, Strauss, Berg: FARAO * La Gioconda: EMI * Oberto: Philips * Tristan i Izolda: EMI * Puccini ritrovato (poznate Puccinijeve arije i ansambli): Deutsche Grammophon == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Urmana, Violeta}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Litvanijske operne pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Kazlų Rūda]] 1s5ql2uew45gfuv0w5i3upd8pdfkt5r 3713856 3713851 2025-06-12T14:27:39Z Nerko65 55647 3713856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Violeta Urmana | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Violeta Urmanavičiūtė-Urmana | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1961|8|19}} | mjesto_rođenja = Kazlų Rūda, [[Litvanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Operska pjevačica | godine_aktivnosti = 1993 - sada | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Violeta Urmana''' (19. august 1961) jeste [[Litvanija|litvanska]] [[Opera|operska]] pjevačica koja je pjevala glavne [[Mezzosopran|mezzosopranske]] i [[Sopran|sopranske]] uloge u operama u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name="GSL">[[Karl-Josef Kutsch|Kutsch, Karl-Josef]] and [[Leo Riemens|Riemens, Leo]] (2004). [https://books.google.com/books?id=dsfq_5dFeL0C&pg=PA4821 "Urmana, Violeta"]. ''[[Großes Sängerlexikon]]'', Vol. 4, {{str.|4821}}. Walter de Gruyter. {{ISBN|359844088X}} {{in lang|de}}</ref> == Život i karijera == Urmana je rođena u Kazlų Rūdi, malom gradu u [[Litvanija|litvanskom]] [[Okrug Marijampolė|Okrugu Marijampolė]]. Studirala je [[klavir]] i [[pjevanje]] na Litvanskoj akademiji za muziku i pozorište u [[Vilnius]]u i nastavila studije vokala u [[München|Minhenu]] na ''Hochschule für Musik und Theatre München'' kod [[Josef Loibl|Josefa Loibla]]. Između 1991. i 1993. bila je članica Operskog studija [[Bavarska državna opera|Bavarske državne opere]] za mlade pjevače gdje je studirala kod [[Astrid Varnay]] i započela je svoju scensku karijeru u Operi.<ref name="GSL" /><ref>Varnay, Astrid and Arthur, Donald (2000). [https://books.google.com/books?id=Wi-NmX1Z-AIC&pg=PA330 ''Fifty-five Years in Five Acts: My Life in Opera''], str. 329–330. University Press of New England. {{ISBN|1555534554}}</ref> Urmana je prvobitno pjevala uloge mezzosoprana, ali je od 2001. počela pjevati dramske sopranske uloge.<ref name="Ashley">Ashley, Tim (14 February 2006). [https://www.theguardian.com/music/2006/feb/14/classicalmusicandopera1 'My voice decides what's good for me']. [[The Guardian]]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> Pjevala je Madeleine di Coigny u ''[[Andrea Chénier]]u'' u [[Bečka državna opera|Bečkoj državnoj operi]] 2003., Izoldu u ''[[Tristan i Izolda (opera)|Tristanu i Izoldi]]'' u [[Rim]]u 2004. i Leonoru u ''[[La forza del destino]]'' u [[London]]u iste godine. Udata je za [[italija]]nskog operskog pjevača [[Alfredo Nigro|Alfreda Nigra]], kojeg je upoznala kada je pjevala glavnu ulogu u [[Christoph Willibald Gluck|Gluckovoj]] ''[[Iphigénie en Aulide (opera)|Iphigénie en Aulide]]'' u milanskoj [[La Scala|La Scali]] 2002. godine.<ref name="Ashley" /> == Nagrade == * Žena godine 2001. (Litvanija) * 2001. pjevačica godine (Litvanija) * 2001. Nacionalna nagrada Republike Litvanije za umjetnost (Litvanija) * 2002 Nagrada Franco Abbiati Premio Franco Abbiati della Critica Musicale Italiana, Italija * 2002 L'Opera nagrada Italija * 2002 Muzička nagrada Kraljevskog filharmonijskog društva (Velika Britanija) * 2007. Počasno državljanstvo rodnog grada Violete Urmane Marijampole (Litvanija) * 2007. Nagrada LT-Tapatybe u kategoriji umjetnosti za reputaciju Litvanije u inostranstvu (Litvanija) * Nagrada za kreativnost Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo 2007 * 2009 austrijska titula Kammersängerin<ref>''[[Vorarlberger Nachrichten]]'' (16 December 2012). [http://www.vol.at/violeta-urmana-zur-kammersaengerin-ernannt/news-20091216-03191157 "Violeta Urmana zur Kammersängerin ernannt"]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> * 2011. Najviša čast koju dodjeljuje litvansko Ministarstvo kulture * 2011. "Shine Your Light and Hope Award" od strane Carson J. Spencer Foundation (Denver, SAD) * 2012. Dodjela titule počasnog doktora na Litvanskoj akademiji za muziku i pozorište<ref>''[[15 min]]'' (15. 3. 2012.)[http://www.15min.lt/naujiena/kultura/renginiai/zbignevas-ibelgauptas-ir-violeta-urmana-vainikuoja-akademines-meno-bendruomenes-svente-29-203814 "Violetai Urmanai suteiktas Garbės daktaro vardas"]. Pristupljeno 8. 6. 2018 {{in lang|lt}}.</ref> * 2014 Commendatore dell'Ordine della Stella d'Italia<ref>Presidenza della Repubblica Italiana (20. 2. 2014)[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=330639 "Urmana Dott.ssa Violeta"]. Pristupljeno 8. 6. 2018 {{in lang|it}}.</ref> * 2016. Proglašen za UNESCO-vog umjetnika za mir<ref>UNESCO septembar 2016 [http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/unesco-house/?tx_browser_pi1%5BshowUid%5D=33033&cHash=e9065b3045 "Designation ceremony of Ms Violeta Urmana as a UNESCO Artist for Peace"]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> == Diskografija (izbor) == * Das Lied von der Erde, Rückert-Lieder (Gustav Mahler): Deutsche Grammophon * Best of Wiener Philharmoniker Vol. VII: Deutsche Grammophon * Andrea Chénier: Decca * Messa da Requiem Soprano: Naxos * Messa da Requiem Mezzosoprano : EMI * Violeta Urmana pjeva Lieder von List, Strauss, Berg: FARAO * La Gioconda: EMI * Oberto: Philips * Tristan i Izolda: EMI * Puccini ritrovato (poznate Puccinijeve arije i ansambli): Deutsche Grammophon == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Urmana, Violeta}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Litvanijske operne pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Kazlų Rūda]] 31agcnlj5a9uay65jtughnkva01dwxg Elizabeth Roemer 0 503556 3713932 3645026 2025-06-12T21:13:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Elizabeth Roemer | slika = Elizabeth Roemer.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Oakland]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2016|4|8|1929|9|4}} | mjesto_smrti = [[Tucson]], [[Arizona]], SAD | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Astronomija]] | radna_institucija = [[Opservatorija Yerkes Univerziteta u Chicagou]] ybr/ > [[Univerzitet Arizona]] | alma_mater = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Berkeley]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Elizabeth "Pat" Roemer''' (4. septembra 1929. – 8. aprila 2016.)<ref name=":0">{{Cite web|last=Beiser|first=Antoinette|date=2016|title=The Lowell Observer (Issue 108)|url=https://lowell.edu/wp-content/uploads/2016/10/Lowell-Observer-Issue-108-Fall-2016-web.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190527104445/https://lowell.edu/wp-content/uploads/2016/10/Lowell-Observer-Issue-108-Fall-2016-web.pdf |archive-date=27. 5. 2019 }}</ref> bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja i [[pedagog]]ica koja se specijalizirala za [[Astronomija|astronomiju]] s posebnim fokusom na [[Kometa|komete]] i [[male planete]]. Bila je poznata po oporavku izgubljenih kometa, kao i po otkriću dva [[Asteroidi|asteroida]], zajedničkom otkriću Jupiterovog mjeseca [[Temisto (mjesec)|Temistoa]] i po asteroidu [[1657 Roemer]]a koji je nazvan u njenu čast. == Biografija == Rođena je 4. septembra 1929. u [[Oakland]]u, [[Kalifornija]], a odgajali su je u [[Alameda|Alamedi]] u Kaliforniji njeni otac i majka, Richard Quirin i Elsie B. Roemer.<ref name=":1">{{Cite web|last=Wisnom|first=Craig H|date=oktobar 2016|title=Elizabeth Roemer 1929–2016|url=https://academic.oup.com/astrogeo/article/57/5/5.12/2738837|url-status=live|website=Astronomy & Geophysics|archive-url=https://web.archive.org/web/20200727134123/https://academic.oup.com/astrogeo/article/57/5/5.12/2738837 |archive-date=27. 7. 2020 }}</ref> Od malih nogu, Roemer je iskazivala interesovanje za naučna razmišljanja i pitanja u vezi sa astronomijom. U jednom intervjuu je otkrila da dok je bila brucoš u srednjoj školi, mnogi njeni nastavnici nisu imali odgovarajuće kvalifikacije.<ref name=":2">{{Cite web|title=Elizabeth Roemer · Women in Astronomy · Lowell Observatory Archives|url=https://collectionslowellobservatory.omeka.net/exhibits/show/women-in-astronomy/elizabeth-roemer|access-date=11. 12. 2021|website=collectionslowellobservatory.omeka.net}}</ref> To je bilo zato što je bila student tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], kada su mnogi pojedinci predavali s vanrednim akreditivima. Jedan od njenih nastavnika opštih nauka dao je primjedbe sa astronomskim implikacijama za koje je Roemer vjerovala da nisu tačne. Jedna od tih izjava je bila da je [[Sjevernjača|Polaris]] najveća [[zvijezda]]. Uprkos tome što nije imao knjige ili izvore koji su sadržavali tačne odgovore, Roemer je bila ohrabrena da potraži prave odgovore negdje drugdje. Stupila je u kontakt sa asistentom na Odsjeku za astronomiju na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Berkeleyu]] koji joj je pomogao da pronađe informacije koje je tražila. To je označilo početak njenog interesovanja za druge aspekte astronomije. Godine 1946. diplomirala je s pohvalom u razredu srednje škole, a iste godine je pobijedila na ''National Westinghouse Science Talent Search''.<ref name=":1" /><ref name=":3">{{Cite web|title=Elizabeth Roemer (1929– ), at her desk at the U.S. Naval Observatory, Flagstaff (Arizona) Station, c. 1963|url=https://www.si.edu/object/elizabeth-roemer-1929-her-desk-us-naval-observatory-flagstaff-arizona-station-c-1963%3Asiris_arc_287590|access-date=11. 12. 2021|website=Smithsonian Institution|language=en}}</ref> Postala je ozbiljan astronom amater i bila je odlučna u namjeri da se zanima za komete i asteroide. Godine 1950. diplomirala je astronomiju na Berkeleyu. Diplomirala je sa odličnim uspjehom kao stipendista Berthe Dolbeer.<ref name=":1" /> Tokom postdiplomskih studija na Berkeleyu, Roemer je predavala dodatne časove za odrasle u Oaklandu kako bi finansirala svoju školarinu od 1950. do 1952. To je bilo iskustvo koje joj je omogućilo da razvije strast za podučavanjem. Od 1954. do 1955. radila je kao asistent astronoma i laboratorijski tehničar na [[Opservatorija Lick|Opservatoriji Lick]], a 1955. je doktorirala na Berkeleyju.<ref name=":1" /> Nakon što je doktorirala, nastavila je raditi kao asistent astronoma na Opservatoriji Lick i vodila istraživanja na Opservatoriji Yerkes Univerziteta u Chicagou. Dobila je titulu astronoma 1957. u [[Američka mornarička opservatorija u Flagstaffu|američkoj mornaričkoj opservatoriji u Flagstaffu]], [[Arizona]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /> Koristeći reflektujući teleskop visoke definicije od 40 inča za fotografisanje i analizu jezgara počela je da ponovno otkriva komete.<ref name=":1" /> Njeno revolucionarno istraživanje dovelo je do oporavka desetina kometa kratkog perioda – kometa kojima je potrebno manje od 20 godina da kruže oko [[Sunce|Sunca]]. Naučnici u to vrijeme nisu imali metode ili opremu koja bi mogla lako pratiti komete kratkog perioda oko Sunca, a ove komete bi se "izgubile" kada bi udaljenost postala prevelika. Pronašla je ove izgubljene komete pretražujući područje u kojima se pretpostavljalo da bi trebale da budu dok su kružile oko Sunca i otkrila je slabo kretanje u odnosu na okolne zvijezde.<ref name=":4">{{Cite web|title=Comet Wirtanen · Women in Astronomy · Lowell Observatory Archives|url=https://collectionslowellobservatory.omeka.net/exhibits/show/women-in-astronomy/elizabeth-roemer/comet-wirtanen|access-date=11. 12. 2021|website=collectionslowellobservatory.omeka.net}}</ref> Ovo nije bio jednostavan podvig, jer je predviđanje položaja i sjaja komete bilo izuzetno teško, posebno za komete koje su nestale tokom dužeg vremenskog perioda. Njeni podaci i mjerenja sjaja ovih otkrivenih kometa na velikim udaljenostima pomogli su astronomima njenog vremena i omogućili praćenje mnogih kometa kratkog perioda oko Sunca do danas.<ref name=":0" /><ref name=":4" /> Godine 1965. postala je v. d. direktora u Američkoj mornaričkoj opservatoriji.<ref name=":1" /> Zatim je angažovana na [[Univerzitet Arizona|Univerzitetu Arizona]] u Tucsonu kao vanredni profesor u lunarnoj i planetarnoj laboratoriji 1966, a unaprijeđena u redovnog profesora do 1969.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Osim toga, od nje je zatraženo da predsjedava komitetom koji će 1972. uspostaviti Odjeljenje za planetarne nauke na Univerzitetu Arizona.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> Godine 1980, dok je još bila profesor na Univerzitetu Arizona, služila je kao astronom u [[Opservatorija Steward|Opservatoriji Steward]].<ref>{{Cite journal|last1=Bouška|first1=J.|last2=Vanýsek|first2=V.|date=1972|title=A note on the cometary nucleus|url=https://dml.cz/handle/10338.dmlcz/142282|journal=Acta Universitatis Carolinae. Mathematica et Physica|volume=13|issue=2|pages=73–84|bibcode=1972AcMPh..13...73B|issn=0001-7140}}</ref> U opservatoriji je radila do 1997.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Konačno se povukla 1998, ali je nastavila istraživanje kometa i asteroida kao astronom i profesor emeritus. Dana 8. aprila 2016. umrla je u [[Tucson (Arizona)|Tucson]]u, [[Arizona]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> == Međunarodna astronomska unija == Bila je zapažena kao uzoran član astronomske zajednice i služila je u mnogim astronomskim komisijama i organizacijama. Obavljala je razne funkcije tokom godina, uključujući predsjednicu i potpredsjednicu Komisije 6 [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] i Komisije 20.<ref name=":0" /><ref name=":5">{{Cite web|title=International Astronomical Union {{!}} IAU|url=https://www.iau.org/administration/membership/individual/2243/|access-date=11. 12. 2021|website=www.iau.org|archive-date=10. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110062559/https://www.iau.org/administration/membership/individual/2243/|url-status=dead}}</ref> == Glavna dostignuća == Godine 1961. asteroid [[1657 Roemera]] je nazvana u njenu čast.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> Otkrila je asteroid [[1930 Lucifer]] 29. oktobra 1964. i asteroid [[1983 Bok]] 9. juna 1975.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":3" /> Također je zajedno sa [[Charles T. Kowal|Charlesom T. Kowalom]] otkrila Jupiterov mjesec [[Temisto (mjesec)|Temisto]] 1975.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> Temisto je izgubljen ubrzo nakon otkrića jer je nepravilan [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterov mjesec]]. Međutim, konačno je pronađen 2000. Tokom svoje karijere, otkrila je povratak 79 periodičnih kometa i izračunala orbite brojnih kometa i malih planeta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> == Nagrade i priznanja == Tokom svoje životne i profesionalne karijere dobila je nekoliko nagrada i priznanja. Bila je dobitnica BA Gould nagrade [[Nacionalna akademija nauka|Nacionalne akademije nauka]], NASA-ine specijalne nagrade i Donohoe predavanja Astronomskog društva Pacifika.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Godine 1960, [[Mademoiselle Magazine]] počastio je njen rad sa kometama i proglasio je jednom od svojih deset mladih žena godine.<ref>{{Cite web|title=Mademoiselle Merit Award · Women in Astronomy · Lowell Observatory Archives|url=https://collectionslowellobservatory.omeka.net/exhibits/show/women-in-astronomy/elizabeth-roemer/mademoiselle-merit-award|access-date=11. 12. 2021|website=collectionslowellobservatory.omeka.net}}</ref> Roemer je izrazila nadu da će njena nagrada za zasluge Mademoiselle ohrabriti druge da istraže polje astronomije u pismu direktorici Women's News-a za Westinghouse. == Smrt i nasljeđe == Elizabeth Roemer je bila aktivna članica astronomske zajednice do smrti 2016. Postala je član Prijatelja Lowellove opservatorije 2006, kao i član Percival Lowell društva.<ref name=":0" /> Prije smrti, dala je donaciju koja je stvorila ono što je poznato kao donacija Zadužbinu Elizabeth Roemer. Novac je upotrijebljen za stvaranje instrumentalnog fonda u Zadužbina opservatorije Lowell, podržavajući nabavku, razvoj, održavanje i pristup poboljšanim tehnologijama i materijalima u objektima opservatorije.<ref name=":0" /> Njena podrška stvorila je sigurnu i efikasnu organizaciju i rad opreme i tehnologije opservatorije. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Elizabeth Roemer}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Roemer, Elizabeth}} [[Kategorija:Američki astronomi]] [[Kategorija:Biografije, Oakland (Kalifornija)]] [[Kategorija:Rođeni 1929.]] [[Kategorija:Umrli 2016.]] kegjipqyt0i0rvhhfgjijbi0n6wt0hb Dubravka Oraić Tolić 0 505206 3713893 3683196 2025-06-12T18:27:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Dubravka Oraić Tolić | slika = Dubravka_Oraić_Tolić.jpg | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|8|1}} | mjesto_rođenja = [[Slavonski Brod]], [[Nezavisna Država Hrvatska]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Pjesnikinja, esejist i prevoditeljica | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Dubravka Oraić Tolić''' (1. august 1943) jest hrvatska pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica i teoretičarka književnosti i kulture.<ref>{{cite web |title=dr.sc. Dubravka Oraić Tolić, red. prof. |url=https://theta.ffzg.hr/ECTSarhiva/2016/Osoba/Index/5293 |website=University of Zagreb - Faculty of Philosophy |access-date=1. 11. 2023}}</ref> == Biografija == Rođena je 1. augusta 1943. u Slavonskom brodu, osnovnu školu je završila u selu Donji Andrijevci kod Slavonskog Broda,<ref>[https://repozitorij.unisb.hr/islandora/object/unisb:76 Lexicon of writers from Slavonski Brod]. Edited by Ivan Stipić, Mirna Grubanović, Darija Mataić Agičić. Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski Brod – Društvo hrvatskih književnika, 2016.</ref> gdje je upoznala svog budućeg supruga Benjamina Tolića. Studirala je filozofiju i ruski jezik s književnošću u Zagrebu (1962–1966) i Beču (1967–1969). Magistrirala je tezom o pejzažu u opusu A. G. Matoša i doktorirala tezom o citatima iz književnosti i kulture. Od 1971. do 1998. radila je na Odsjeku za književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Bila je redovni profesor teorije književnosti i kulture do penzionisanja 2014.<ref>{{cite web |title=dr.sc. Dubravka Oraić-Tolić, red. prof. (u mirovini) {{!}} Rusistika |url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=99 |website=University of Zagreb - Faculty of Philosophy |access-date=1. 11. 2023 |language=hr |archive-date=24. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230924125438/http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=99 |url-status=dead }}</ref> Predavala je kao gostujući profesor na [[Univerzitet u Minhenu|Univerzitetu u Minhenu]] (1992) i [[Univerzitet u Göttingenu|Göttingenu]] (2007). Učestvovala je na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Peč, Petrograd, Rovereto, Veszprém). U suradnji s [[Ivo Frangeša|Ivom Frangešom]] uređivala je biblioteke ''Kritički portreti hrvatskih slavista'' i ''Enciklopediju hrvatske književnosti'' te ''Biblioteku L'' Instituta za književnost Filozofskog fakulteta s [[Krešimir Nemec|Krešimirom Nemecom]] i [[Viktor Žmegač|Viktorom Žmegačkim]].<ref>{{cite web |title=Oraić Tolić, Dubravka {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45365 |website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=PISCI+-+LEKSIKON&xm0=1&selectedId=4001398 Lexicon of Croatian writers]. Edited by Krešimir Nemec, Dunja Fališevac and Darko Novaković. Zagreb: Školska knjiga, 2000.</ref> Uredila je seriju almanaha s [[Erno Kulcsárom Szabo]]m sa Univerziteta Eötvös Loránd u Budimpešti,<ref>Szabó, Ernő Kulcsár; Tolić, Dubravka Oraić; Kékesi, Zoltán; Kelemen, Pál (2008). [https://books.google.com/books?id=AnILAQAAMAAJ Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften] (in German). Braumüller. ISBN 978-3-7003-1642-8.</ref> sarađivala na projektu [[Aleksanadr Flaker|Aleksandra Flakera]] ''Rječnik ruske avangarde'' i ''Zagrebački rječnik kulture 20. stoljeća'',<ref>Nisula, Dasha C. (2008). "[https://www.jstor.org/stable/20459639 Review of American Scream; Palindrome Apocalypse]". The Slavic and East European Journal. 52 (1): 150–151. [https://www.worldcat.org/search?q=n2:0037-6752 ISSN 0037-6752]</ref> i objavila oko 150 naučnih i stručnih radova iz teorije kulture, te iz hrvatske i ruske književnosti. Redovna je članica [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] (HAZU),<ref>{{cite web |title=Oraić Tolić Dubravka – HAZU |url=https://www.info.hazu.hr/en/clanovi/oraic-tolic-dubravka/ |access-date=1. 11. 2023 |website=Croatian Academy of Sciences and Arts}}</ref> članica [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]],<ref>{{cite web |title=Dubravka Oraić Tolić |url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/dubravka-oraic |website=Society of Croatian Writers |access-date=1. 11. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> članica Hrvatskog centra P.E.N., te profesorica emeritus i potpredsjednica Matice hrvatske<ref>{{cite web |title=Authors - Dubravka Oraić Tolić |url=https://www.matica.hr/knjige/autor/701/ |access-date=1. 11. 2023 |website=www.matica.hr |publisher=Matica hrvatska}}</ref><ref>{{Cite web |title=President Milanović Meets with Matica Hrvatska Leadership |url=https://www.predsjednik.hr/en/news/president-milanovic-meets-with-matica-hrvatska-leadership/ |access-date=2. 11. 2023 |website=President of the Republic of Croatia - Zoran Milanović |language=en-US}}</ref> (gdje je od 2012. do 2021. uređivala i časopis Hrvatska revija). Postala je glavna urednica časopisa Forum, mjesečnog izdanja HAZU, 2022.<ref>{{Cite web |editor-last=Oraić Tolić |editor-first=Dubravka |title=God. 61 (2022), knj. 94, br. 1-3 (siječanj-ožujak) / glavna i odgovorna urednica Dubravka Oraić Tolić |url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=2483746 |access-date=2. 11. 2023 |website=dizbi.hazu.hr |language=hr}}</ref> === Privatni život === Majka je [[Iva Tolić|Ive Tolić]], biofizičarke, akademske i univerzitetske profesorice.<ref>{{cite web |title=IVA TOLIĆ: ‘Kad ste znanstvenik, nikoga ne zanima vaš spol, samo ideje i otkrića’ |url=https://www.nacional.hr/iva-tolic-kad-ste-znanstvenik-nikoga-ne-zanima-vas-spol-samo-ideje-i-otkrica/ |website=[[Nacional (weekly)|Nacional]] |date=5. 2. 2023 |trans-title=IVA TOLIĆ: 'When you are a scientist, nobody cares about your gender, only ideas and discoveries' |lang=hr |access-date=3. 11. 2023}}</ref> == Djela == Objavila je oko dvadeset autorskih knjiga različita žanrova, od književnonaučne proze i [[esej]]istike do poezije, romana i putopisa. Uredila je i petnaestak knjiga te nekoliko prijevoda iz ruske književnosti 20. stoljeća. ===Knjige=== Književnonaučna i esejistička djela: * ''Pejzaž u djelu Antuna Gustava Matoša''. Zagreb: Matica hrvatska, 1980. * ''Teorija citatnosti''. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1990. * ''Književnost i sudbina''. Zagreb: Meandar, 1995. * ''Das Zitat in Literatur und Kunst''. Versuch einer Theorie. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien – Köln – Weimar: Böhlau Verlag, 1995. * ''Matoševa proza''. U: Zoran Kravar i Dubravka Oraić Tolić, ''Lirika i proza Antuna Gustava Matoša''. Zagreb: Školska knjiga, 1996. * ''Paradigme 20. stoljeća: Avangarda i postmoderna''. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1996. * ''Dvadeseto stoljeće u retrovizoru.'' Zagreb: Školska knjiga, 2000. * ''Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture'' Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.<ref name="culturenet2016.">{{Cite web|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/36/21181/www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/postm.html|title=Matica hrvatska - Kolo - Muška moderna i ženska postmoderna|website=haw.nsk.hr|access-date=16. 4. 2024|archive-date=20. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221220104140/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/36/21181/www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/postm.html|url-status=dead}}</ref> * ''Männliche Moderne und weibliche Postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur''. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien: Peter Lang, 2008. * ''Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente.'' Zagreb: Naklada Ljevak, 2011. * ''Čitanja Matoša''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013. * ''Hlebnikov i avangard''. Moskva: Vest-Konsalting, 2013. * ''Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne''. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Peter Lang: Frankfurt am Main – Bern – Bruxelles – New York – Oxford – Warszawa – Wien, 2014. * ''Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.stav.com.hr/tekuca-kritika/ivan-boskovic-veliko-ime-hrvatske-knjizevne-znanosti-dubravka-oraic-tolic/|title=Ivan Bošković: VELIKO IME HRVATSKE KNJIŽEVNE ZNANOSTI / Dubravka Oraić Tolić – STAV|date=25. 2. 2021|website=web.archive.org|access-date=16. 4. 2024|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225214918/https://www.stav.com.hr/tekuca-kritika/ivan-boskovic-veliko-ime-hrvatske-knjizevne-znanosti-dubravka-oraic-tolic/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/od-knjizevnih-citata-do-citiranja-zivota-u-novoj-knjizi-dubravka-oraic-tolic-vraca-pojam-koji-je-uvela-u-znanost-o-knjizevnosti-20190924|title=Od književnih citata do citiranja života: U novoj knjizi Dubravka Oraić Tolić vraća pojam koji je uvela u znanost o književnosti|website=tportal.hr|access-date=16. 4. 2024}}</ref> * ''Matoševo pjesništvo''. U: Antun Gustav Matoš: ''Pjesme i Epigrami'' / Dubravka Oraić Tolić: ''Matoševo pjesništvo''. Zagreb: Matica hrvatska, 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.matica.hr/vijenac/722/jedna-knjiga-dva-autorska-potpisa-antun-gustav-matos-i-dubravka-oraic-tolic-32292/|title=Jedna knjiga, dva autorska potpisa: Antun Gustav Matoš i Dubravka Oraić Tolić|website=www.matica.hr|language=hr|access-date=16. 4. 2024}}</ref> * ''Zagrebačka stilistička škola: Zlatno doba hrvatske znanosti o književnosti.'' Zagreb: Naklada Ljevak, 2022. === Pjesnička djela <ref>''Leksikon hrvatske književnosti: Djela''. Urednica Dunja Detoni Dujmić. Zagreb: Školska knjiga, 2008.</ref> === *''Oči bez domovine''. Zagreb: Naprijed i Centar za kulturu Narodnoga Univerziteta grada Zagreba, 1969. *''Urlik Amerike''. Zagreb: Univerzitetska naklada Liber, 1981. *''Palindromska apokalipsa''. Zagreb: Durieux, 1993. *''The American Scream. Palyndrome Apocalypse''. Tanslation by Sibelan Forrester, William E. Yuill, and Sonja Bašić. Cover photo by Miroslav Šutej. Portland: Ooligan Press, 2005'''.''' Za prijevod poeme ''The American Scream'' Sibelan Forrester dobila je nagradu Heltd. === Roman === *''Doživljaji Karla Maloga''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2018. *''Doživljaji Karla Maloga''. Zagreb: Hrvatska knjižnica za slijepe, 2021 === Putopis === *''Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2016.<ref name="HAZU">Ana Penić, [https://www.glas-slavonije.hr/327960/11/Ljubavna-prica-u-sjeni-deklaracije Ljubavna priča u sjeni deklaracije] (glas-slavonije.hr). Glas Slavonije, 18. ožujka 2018.</ref> === Uredila === * ''Intertekstualnost & Intermedijalnost''. Ur. Z. Maković, M. Medarić, D. Oraić [Tolić], P. Pavličić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Univerzitet u Zagrebu, 1988. * ''Josip Sever:'' ''Borealni konj''. Priredila i uvodni esej napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Mladost, 1989. * ''Antun Gustav Matoš: Putopisi''. Priredila i pogovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Vinkovci: Privlačica, 1994. * ''Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92''. Dokumentarna monografija. Uredila i predgovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1992. Hrvatski i engleski jezik. Ilustracije. * ''Intertekstualnost & Autoreferencijalnost''. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1993. * ''Kraj stoljeća – krajevi stoljeća''. Radovi s međunarodnoga simpozija, Opatija, 28. 9. – 1. 10. 1997. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. ''Umjetnost riječi'' (Zagreb), 1999., br. 3–4. * ''Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima'''''.''' Radovi s međunarodnoga simpozija, Lovran, 19. – 23. 5. 2004. Ur. D. Oraić Tolić i E. Kulcsár Szabó. Zagreb: FF press, 2006. * ''Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften''. Ur. E. Kulcsár Szabó i D. Oraić Tolić. Wien: Wilhelm Braumueller Universitäts-Verlagsbuchhandlung, 2008. * ''Zagrebačka književnoznanstvena škola''. ''Umjetnost riječi'' (Zagreb), 2009., br. 3–4. * ''Reinhard Lauer: Povijest ruske književnosti''. Stručna redakcija i pogovor Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2009. * ''Imaginacije prostora: Centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe''. Ur. D. Oraić Tolić i E. E. Kulcsár Szabó. Zagreb: Disput, 2013. * ''Hrvatsko proljeće u sjećanjima'' suvremenika: ''Memoarski zapisi u povodu 50-obljetnice Hrvatskoga proljeća (1971–2021).'' Priredila i uvod napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Matica hrvatska, 2021. === Prijevodi === * Valentin Katajev, ''Trava zaborava'' (trilogija: ''Sveti zdenac, Trava zaborava, Kockica''), Rijeka: Otokar Keršovani, 1975. * Vladimir Majakovski, ''Rat i mir (svijet)''. ''Gordogan'' (Zagreb), 2, 1980., ''5–6'', 49''–''83. * Andrej Bjeli, ''Petrograd'', Liber, Zagreb, 1981. * Velimir Hljebnikov, ''Zangezi. Dometi'' (Rijeka), XIV, 1981., ''6'', 15''–''35. * Sergej Birjukov: Stihija stihova, ''Treći program hrvatskoga radija'' 2013.'', 85'', 233''–''251. === Urednica === *Biblioteka Kritički portreti hrvatskih slavista Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu (suurednica, urednik [[Ivo Frangeš]]) *Biblioteka Enciklopedija hrvatske književnosti Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu (suurednica, urednik [[Ivo Frangeš]]) *Biblioteka L Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (urednica, suurednici [[Krešimir Nemec]] i [[Viktor Žmegač]]) * niz zbornika === Uvrštena u antologije === *''Antologija savremenih jugoslovenskih pesnikinja 1- 2.'' Beograd: A-Š Delo, 1988. *''Skupljena baština: Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940. – 1990.'' Pripremio Stijepo Mijović Kočan. Zagreb: Školske novine, 1993. *''[[U ovom strašnom času]]'': Antologija suvremene hrvatske lirike. Priredili i predgovor napisali [[Ivo Sanader]] i [[Ante Stamać]]. Zagreb: Školska knjiga, 1994. *''Żywe źródło: Antologia współczesnej poezji chorwackiej.'' Wybór, przekład, noty o autorach Łucja Danielewska. Warszawa: Wydawnictwo Książkowe Ibis, 1996.. == Nagrade == * 1969'''.''' Prva nagrada Književnoga fonda mladih "A. B. Šimić" za zbirku pjesama ''Oči bez domovine''. * 1996. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi * 2006. Vjesnikova nagrada za knjigu godine za knjigu ''Muška moderna i ženska postmoderna'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2005. * 2012. Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za dugogodišnji doprinos Fakultetu *2012. Državna nagrada, za životno djelo u području humanističkih znanosti<ref name="HAZU" /> * 2013. Nagrada HAZU, za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu ''Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.<ref name=":0">[https://info.hazu.hr/upload/File/Dokumenti/Nagrade-HAZU-za-2012.pdf HAZU] ''Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu'', 26. marta 2013. (pristupljeno 13. juna 2016.</ref><ref>''Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - ​Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ (gov.hr); https://www.gloria.hr/gl/li{{Mrtav link}}festyle/kultura/nagrade-vladmir-nazor-za-2020-posebno-dirljiva-dodjela-domacim-umjetnicima-u-sjeni-pandemije-15081813''</ref> * 2016. Nagrada Josip i Ivan Kozarac, za životno djelo <ref name="culturenet2016." /> * 2018. Nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine za roman ''Doživljaji Karla Maloga'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2018. *2021.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo == Također pogledajte == * [[Spisak redovnih akademika HAZU]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/dubravka-oraic Dubravka Oraić Tolić]{{Mrtav link}}, [[Društvo hrvatskih književnika]] * [https://www.info.hazu.hr/clanovi/oraic-tolic-dubravka/ Dubravka Oraić Tolić], [[HAZU]] * [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45365 Oraić Tolić, Dubravka], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska enciklopedija'']] {{Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za književnost}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Oraić Tolić, Dubravka}} [[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] lf2o8begue416x30bfg3utx0rb082wp Data feed 0 514293 3713863 3665806 2025-06-12T15:03:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713863 wikitext text/x-wiki '''Data feed''' je mehanizam koji omogućava korisnicima primanje ažuriranih podataka iz izvora podataka. Obično se koristi kod aplikacija u realnom vremenu u direktnim (point-to-point) postavkama, kao i na [[World Wide Web|World Wide Web-u]]. Također naziva se i web feed. News feed je popularan oblik web feed-a. RSS feed olakšava distribuciju [[Blog|blogova]]. Product feeds (proizvodni feedovi) igraju sve važniju ulogu u e-trgovini i internet [[Marketing|marketingu]], kao i u distribuciji vijesti, [[Finansije|finansijskim]] tržištima i [[Sigurnost računara|kibernetičkoj sigurnosti]].<ref>{{cite web|url=https://webhose.io/trending-topics/data-feeds/|title=Data Feeds|website=Webhose|access-date=27. 10. 2018|archive-date=7. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407044216/https://webhose.io/trending-topics/data-feeds/|url-status=dead}}</ref> Data feed-ovi obično zahtijevaju strukturirane podatke koji uključuju različita označena polja, kao što su "naslov" ili "proizvod". == Formati data feed-ova == * RSS 1.0, 2.0 * Atom feed * RDF feed * [[CSV|Vrijednosti razdvojene zarezima]] (CSV) * JSON * [[XML]] == Nadolazeći semantički data feed == Web se razvija u mrežu podataka ili [[Semantički Web]]. Prema vizijama mnogih stručnjaka, podaci će biti kodirani pomoću jezika Semantičkog Weba poput RDF-a ili OWL-a. Dakle, nije teško zamisliti da će i ''data feed''-ovi biti u formatu RDF-a ili OWL-a. Velika prednost pružanja semantičkih ''data feed''-ova, tj. distribuiranja podataka prema standardima Semantičkog Weba, je ta što drugi računari mogu lako koristiti i ponovo upotrebljavati te podatke. == CSV data feed i affiliate marketing == [[CSV]] (vrijednosti odvojene zarezima) ''data feed''-ovi se najčešće koriste u ''affiliate'' marketingu. ''Affiliate'' ili tzv. izdavački web-sajtovi koriste CSV datoteku za učitavanje informacija o proizvodima iz online prodavnica. Na taj način je puno lakše učitati hiljade proizvoda na web-sajt. CSV nije kao [[XML]] i nije toliko semantički, ali ima dobru osnovnu strukturu. Ovaj format datoteke se može lako kreirati i učitati pomoću bilo kojeg programa za rad s tabelama, kao što je [[Microsoft Excel|Excel]]. == Također pogledati == * [[Semantičko objavljivanje]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://validator.w3.org/feed/ W3C Potvrda feeda] * [http://www.w3.org/RDF/Validator/ W3C RDF validacija] [[Kategorija:Formati datoteka]] bqvsy2vcgch5i1y0pbpljbsrne8lpbq Aldo Kezić 0 516120 3713846 3682235 2025-06-12T13:27:42Z Astrameri 151645 Dodani linkovi 3713846 wikitext text/x-wiki '''Aldo Kezić''' je [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovački kompozitor]], rođen 27. novembra 1959. godine u [[Livno|Livnu]], [[SR BiH]]. Teoretsko-pedagoški odsjek i kompoziciju je završio na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] u klasi [[Josip Magdić|Josipa Magdića]].<ref name=":0">{{Cite book|last=Čavlović|first=Ivan|title=Historija muzike u Bosni i Hercegovini|publisher=Muzička akademiija u Sarajevu - Institut za muzikologiju|year=2011|isbn=9789958689055|location=Sarajevo, BiH}}</ref> == Biografija == Kezić je završio i dirigovanje u [[Sarajevo|Sarajevu]], u klasi [[Julije Marić|Julija Marića]]. Postdiplomski studij završio je na [[Akademiji za umetnost u Novom Sadu]] u klasi ''Dušana Radića'', a bio je također na postdiplomskom studiju na [[Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu|Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu]] u klasi ''Jovana Šajnovića''. Specijalizirao je kod ''Luciana Beria'' ([[Lübeck]]), ''Heinza Holligera'' ([[Luzern]]), ''Toschina Hosokave'' (Luzern), a uzimao je i privatne časove kod ''Igora Đadrova'' ([[Zagreb]]). Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]].<ref name=":0" /> Kezić je radio u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu od 1983. do 1991. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.hds.hr/clan/kezic-aldo/|title=Kezić, Aldo|website=HDS|language=hr|access-date=14. 1. 2025}}</ref> Trenutno živi i radi u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Djela == Komponovao je veliki broj djela, među kojima operu ''Apokalipsa, Balkanski plesovi'' za harmonikaški orkestar, ''Dva simfonijska prizora'' za simfonijski orkestar, ''Spiritus procellarum'' za duhački simfonijski orkestar, ''Franciscuc Assisius'' za sola, hor i simfonijski orkerstar, Koncert za fagot i simfonijski orkestar, ''Quarteto Madame Rucner'' za gudački kvartet, ''Igra'' za klarinet i klavir (1981), ''Meditacije'' za [[Flauta|flautu]], [[klarinet]] i klavir (1984), ''Koncert za klarinet i orkestar'' (1986), ''Tri stava'' za tri flaute, klarinet i fagot (1986), ''Ambos'' za [[mezzosopran]], basklarinet, [[Violina|violinu]] i [[klavir]], ''BeSH'' za flautu, klarinet, violinu i klavir (1985), ''Dodir'' za flautu, klarinet i klavir (1983), ''Trio'' za [[Oboa|obou]], klarinet i [[fagot]] (1995), ''Trio'' za tri klarineta (1996), ''Nemir'' za duhački kvintet, ''San I'' za dvije flaute, klarinet i klavir, ''San II'' za flautu, klarinet, violinu i klavir, ''Teber II'' za mezzosopran, klarinet u B, D i basklarinet (1998).<ref name=":0" /> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Muzička akademija u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dirigenti]] p9c5h15k5wg53086wp5eujja4hzpej8 3713854 3713846 2025-06-12T14:16:57Z Nerko65 55647 3713854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor | ime = Aldo Kezić | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1959|11|27}} | mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | djela = ''Apokalipsa'', ''Balkanski plesovi'', ''Dva simfonijska prizora'' | period = | nagrade = }} '''Aldo Kezić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[kompozitor]], rođen 27. novembra 1959. godine u [[Livno|Livnu]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Teoretsko-pedagoški odsjek i kompoziciju je završio na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] u klasi [[Josip Magdić|Josipa Magdića]].<ref name=":0">{{Cite book|last=Čavlović|first=Ivan|title=Historija muzike u Bosni i Hercegovini|publisher=Muzička akademiija u Sarajevu - Institut za muzikologiju|year=2011|isbn=9789958689055|location=Sarajevo, BiH}}</ref> == Biografija == Kezić je završio i [[Dirigent|dirigovanje]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], u klasi [[Julije Marić|Julija Marića]]. Postdiplomski studij završio je na [[Akademiji za umetnost u Novom Sadu]] u klasi ''Dušana Radića'', a bio je također na postdiplomskom studiju na [[Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu|Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu]] u klasi ''Jovana Šajnovića''. Specijalizirao je kod ''Luciana Beria'' ([[Lübeck]]), ''Heinza Holligera'' ([[Luzern]]), ''Toschina Hosokave'' (Luzern), a uzimao je i privatne časove kod ''Igora Đadrova'' ([[Zagreb]]). Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]].<ref name=":0" /> Kezić je radio u [[Srednja muzička škola u Sarajevu|Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu]] od 1983. do 1991. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.hds.hr/clan/kezic-aldo/|title=Kezić, Aldo|website=HDS|language=hr|access-date=14. 1. 2025}}</ref> Trenutno živi i radi u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Djela == Komponovao je veliki broj djela, među kojima operu ''Apokalipsa, Balkanski plesovi'' za harmonikaški orkestar, ''Dva simfonijska prizora'' za [[Orkestar|simfonijski orkestar]], ''Spiritus procellarum'' za [[Puhački instrument|puhački]] simfonijski orkestar, ''Franciscuc Assisius'' za sola, hor i simfonijski orkerstar, Koncert za fagot i simfonijski orkestar, ''Quarteto Madame Rucner'' za [[gudački kvartet]], ''Igra'' za [[klarinet]] i [[klavir]] (1981), ''Meditacije'' za [[Flauta|flautu]], [[klarinet]] i klavir (1984), ''Koncert za klarinet i orkestar'' (1986), ''Tri stava'' za tri [[Flauta|flaute]], klarinet i [[fagot]] (1986), ''Ambos'' za [[mezzosopran]], basklarinet, [[Violina|violinu]] i [[klavir]], ''BeSH'' za flautu, klarinet, violinu i klavir (1985), ''Dodir'' za flautu, klarinet i klavir (1983), ''Trio'' za [[Oboa|obou]], klarinet i [[fagot]] (1995), ''Trio'' za tri klarineta (1996), ''Nemir'' za puhački kvintet, ''San I'' za dvije flaute, klarinet i klavir, ''San II'' za flautu, klarinet, violinu i klavir, ''Teber II'' za mezzosopran, klarinet u B, D i basklarinet (1998).<ref name=":0" /> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Muzička akademija u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dirigenti]] 348rf2mmey50p1ovsnoxrrh0vcrhl2b Molla Vali Vidadi 0 520356 3713869 3705055 2025-06-12T15:25:10Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Vidadi.JPG|Vidadi.JPG]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Abzeronow|Abzeronow]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Vidadi.JPG|]]. 3713869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | veličina_slike = 150px | opis = Molla Vali Vidadi | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1709|03|17}} | mjesto_rođenja = [[Šamkir]], [[Safavid dinastija]] (današnji [[Azerbejdžan]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1809|05|13|1709|03|17}} | mjesto_smrti = Šikli, blizu [[Gazakh]], (današnji [[Azerbejdžan]]) | obrazovanje = | zanimanje = Pjesnik, pisar i učitelj }} '''Molla Vali Vidadi''' ([[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]]: '''Molla Vəli Vidadi''') (17. mart 1709, Šamkir – 13. maj 1809, kod Gazaha) bio je azerbejdžanski pjesnik. O Vidadiju se zna vrlo malo. Većinu svog života proveo je u rodnom gradu Šamkiru (tada zvanom Šamkhor), gdje je predavao u vjerskoj školi. Prema nekim izvorima, Vidadi je proveo nekoliko godina u [[Tbilisi]]ju u [[Gruzija|Gruziji]], gdje je služio kao dvorski pjesnik kralja Ereklea II. Nakon smrti kraljevog sina Levana 1781. godine, Vidadi je napisao [[Elegija|elegiju]] posvećenu preminulom. Njegova služba na dvoru nije dugo trajala, vjerovatno zbog njegove otvorene kritike vladajuće klase. U ranijoj fazi svog stvaralaštva, Vidadijeva [[poezija]] izražavala je pozitivan pogled na život, međutim, s prolaskom godina, njegovi stihovi su počeli izražavati pesimističniji stav. Bio je poznat i po svom poetskom dijalogu s Molla Panah Vagifom.<ref>{{in lang|ru}} [http://www.fnkaa.ru/az_lit_07.htm Literature of the 18th century] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014022631/http://www.fnkaa.ru/az_lit_07.htm|date=14. 10. 2007}}. ''Fnkaa.ru''</ref> Vidadijev jednostavan i realističan [[Književnost|književni]] stil (ponekad s elementima [[Misticizam|misticizma]]) podsjećao je na tradicionalni ašik žanr u [[azerbejdžan]]skoj [[književnost]]i.<ref>{{Cite web|url=http://www.oval.ru/enc/13380.html|title=Видади Молла Вели (БСЭ, цитаты)|website=www.oval.ru|access-date=28. 4. 2025}}</ref> == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vidadi, Mola}} [[Kategorija:Rođeni 1709.]] [[Kategorija:Umrli 1809.]] [[Kategorija:Azerbejdžanski književnici]] [[Kategorija:Azerbejdžanski pjesnici]] 8bm3633xflohgi9ozizw9nk9tp2ft0u Rezolucija 1043 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 521057 3714000 3710990 2025-06-13T02:29:59Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250612sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3714000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1043 |Organ = VS |Datum = 31. januar |Godina = 1996 |Sjednica = 3626 |Oznaka = S/RES/1043 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1043(1996) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Bosna i Hercegovina |Rezultat = usvojeno |Slika = United Nations Transitional Administration for Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium.png |Opis = [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] pod upravom [[UNTAES]]-a }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1043''' je donesena 31. januara 1996, na 3626. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o Hrvatskoj, a posebno rezolucije [[Rezolucija 1037 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1037]] (1995) kojom je osnovana Prelazna vlast Ujedinjenih nacija za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem ([[UNTAES]]), Vijeće je odobrilo raspoređivanje 100 vojnih posmatrača za početni period od šest mjeseci.<ref>{{cite book|last=Kovačević|first=Slobodanka|title=Chronology of the Yugoslav crisis, Volume 4|publisher=Institute for European Studies|date=1998|page=30|isbn=978-86-82057-19-2}}</ref> Dana 26. januara, [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] obavijestio je Vijeće sigurnosti da će misiji UNTAES-a biti potrebni posmatrači za nadzor demilitarizacije [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Istočne Slavonije]].<ref name= "UN Chronicle">{{cite journal |date=1996 |title='Relatively stable military environment' established by collective endeavor of UN and IFOR |url=https://archive.org/details/sim_un-chronicle_1996_33_2/page/n27 |journal=[[UN Chronicle]] |volume=33 |issue=2 |pages=24–34 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/1043(1996) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1043}} {{RVSUN_1996}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1996. u Hrvatskoj|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1043]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1043]] 6rqvz5tah9rumeqbvkq6cqmx3v4w5av Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka 5 521896 3713921 3712251 2025-06-12T20:28:40Z Panasko 146730 /* Prijave */ novi odlomak 3713921 wikitext text/x-wiki == Sitenotice == Zamolio bih administratore da ovaj projekat stave na Sitenotice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 4 juni 2025 (CEST) == Prijave == @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i ostala ekipa da li ste zainteresovani da malo poradimo na člancima koji dugo stoje a kojima je osporen NPOV? Prijavite se! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:28, 12 juni 2025 (CEST) hgt4t1zwyy0ojvhu5xtsziqywqcxojw 3713930 3713921 2025-06-12T21:05:52Z KWiki 9400 /* Prijave */ odgovor 3713930 wikitext text/x-wiki == Sitenotice == Zamolio bih administratore da ovaj projekat stave na Sitenotice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 4 juni 2025 (CEST) == Prijave == @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i ostala ekipa da li ste zainteresovani da malo poradimo na člancima koji dugo stoje a kojima je osporen NPOV? Prijavite se! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:28, 12 juni 2025 (CEST) :Koliko mogu vidjeti po člancima, nama bi prije trebao projekt za poboljšanje pismenosti i vladanja maternjim jezikom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:05, 12 juni 2025 (CEST) ecwxb8o3whfobko2lirfwfb21h6kv0e Premier League 2025/2026. 0 521900 3713891 3712285 2025-06-12T17:26:34Z Topnik95 56539 3713891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = | pobjednici = | ispao = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = | kontinentalni_kup2 = | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = | kontinentalni_kup3 = | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = | najveća_domaća_pobjeda = | najveća_gostujuća_pobjeda = | najviše_golova = | utakmice = | ukupno_golova = | najduže_pobjede = | najduže_porazi = | najduže_neporažen = | najduži_niz_bez_pobjede = | najveća_posjećenost = | najmanja_posjećenost = | ukupno_gledalaca = | prosječna_posjećenost = | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] }} '''Premier League 2025/2026.''' bit će 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bit će objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo će biti prva puna sezona u kojoj će se koristiti poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojat će se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] će od ove sezone zamijeniti [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. Ovo je prva sezona u kojoj se održava [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park|Goodison Parka]].<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024}}</ref> |- |Burnley | {{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|accessdate=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|TBA |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|TBA |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |TBA |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|accessdate=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | TBA | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|''Upražnjeno'' |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]<ref>{{cite press release|date=12. 8. 2023|title=Sonny named Club captain|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2023/august/sonny-named-club-captain/|access-date=24. 9. 2023|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value=TBA|TBA |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |Otpušten |6. Juni 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Pred-sezona |TBA |TBA |} == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS|result2=CLLS |result3=CLLS|result4=CLLS |result5=ELLS |result18=REL|result19=REL|result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, AVL, BOU, BRE, BHA, BUR, CHE, CRY, EVE, FUL, LEE, LIV, MCI, MUN, NEW, NFO, SUN, TOT, WHU, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=future|start_date=16. august 2025 |win_ARS=0 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=0 |ga_ARS=0 <!-- Arsenal --> |win_AVL=0 |draw_AVL=0 |loss_AVL=0 |gf_AVL=0 |ga_AVL=0 <!-- Aston Villa --> |win_BOU=0 |draw_BOU=0 |loss_BOU=0 |gf_BOU=0 |ga_BOU=0 <!-- Bournemouth --> |win_BRE=0 |draw_BRE=0 |loss_BRE=0 |gf_BRE=0 |ga_BRE=0 <!-- Brentford --> |win_BHA=0 |draw_BHA=0 |loss_BHA=0 |gf_BHA=0 |ga_BHA=0 <!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=0 |draw_BUR=0 |loss_BUR=0 |gf_BUR=0 |ga_BUR=0 <!-- Burnley --> |win_CHE=0 |draw_CHE=0 |loss_CHE=0 |gf_CHE=0 |ga_CHE=0 <!-- Chelsea --> |win_CRY=0 |draw_CRY=0 |loss_CRY=0 |gf_CRY=0 |ga_CRY=0 <!-- Crystal Palace --> |win_EVE=0 |draw_EVE=0 |loss_EVE=0 |gf_EVE=0 |ga_EVE=0 <!-- Everton --> |win_FUL=0 |draw_FUL=0 |loss_FUL=0 |gf_FUL=0 |ga_FUL=0 <!-- Fulham --> |win_LEE=0 |draw_LEE=0 |loss_LEE=0 |gf_LEE=0 |ga_LEE=0 <!-- Leeds United --> |win_LIV=0 |draw_LIV=0 |loss_LIV=0 |gf_LIV=0 |ga_LIV=0 <!-- Liverpool --> |win_MCI=0 |draw_MCI=0 |loss_MCI=0 |gf_MCI=0 |ga_MCI=0 <!-- Manchester City --> |win_MUN=0 |draw_MUN=0 |loss_MUN=0 |gf_MUN=0 |ga_MUN=0 <!-- Manchester United --> |win_NEW=0 |draw_NEW=0 |loss_NEW=0 |gf_NEW=0 |ga_NEW=0 <!-- Newcastle --> |win_NFO=0 |draw_NFO=0 |loss_NFO=0 |gf_NFO=0 |ga_NFO=0 <!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=0 |draw_SUN=0 |loss_SUN=0 |gf_SUN=0 |ga_SUN=0 <!--Sunderland --> |win_TOT=0 |draw_TOT=0 |loss_TOT=0 |gf_TOT=0 |ga_TOT=0 <!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=0 |draw_WHU=0 |loss_WHU=0 |gf_WHU=0 |ga_WHU=0 <!-- West Ham United --> |win_WOL=0 |draw_WOL=0 |loss_WOL=0 |gf_WOL=0 |ga_WOL=0 <!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC |Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} <!--|col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}}--> |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=future|start_date=16. August 2025 |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= |match_ARS_BOU= |match_ARS_BRE= |match_ARS_BHA= |match_ARS_BUR= |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|a]] |match_ARS_CRY= |match_ARS_EVE= |match_ARS_FUL= |match_ARS_LEE= |match_ARS_LIV= |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|a]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|a]] |match_ARS_NEW= |match_ARS_NFO= |match_ARS_SUN= |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|a]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|a]] |match_ARS_WOL= |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= |match_AVL_BOU= |match_AVL_BRE= |match_AVL_BHA= |match_AVL_BUR= |match_AVL_CHE= |match_AVL_CRY= |match_AVL_EVE= |match_AVL_FUL= |match_AVL_LEE= |match_AVL_LIV= |match_AVL_MCI= |match_AVL_MUN= |match_AVL_NEW= |match_AVL_NFO= |match_AVL_SUN= |match_AVL_TOT= |match_AVL_WHU= |match_AVL_WOL= |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= |match_BOU_AVL= |match_BOU_BRE= |match_BOU_BHA= |match_BOU_BUR= |match_BOU_CHE= |match_BOU_CRY= |match_BOU_EVE= |match_BOU_FUL= |match_BOU_LEE= |match_BOU_LIV= |match_BOU_MCI= |match_BOU_MUN= |match_BOU_NEW= |match_BOU_NFO= |match_BOU_SUN= |match_BOU_TOT= |match_BOU_WHU= |match_BOU_WOL= |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= |match_BRE_AVL= |match_BRE_BOU= |match_BRE_BHA= |match_BRE_BUR= |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|a]] |match_BRE_CRY= |match_BRE_EVE= |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|a]] |match_BRE_LEE= |match_BRE_LIV= |match_BRE_MCI= |match_BRE_MUN= |match_BRE_NEW= |match_BRE_NFO= |match_BRE_SUN= |match_BRE_TOT= |match_BRE_WHU= |match_BRE_WOL= |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= |match_BHA_AVL= |match_BHA_BOU= |match_BHA_BRE= |match_BHA_BUR= |match_BHA_CHE= |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|a]] |match_BHA_EVE= |match_BHA_FUL= |match_BHA_LEE= |match_BHA_LIV= |match_BHA_MCI= |match_BHA_MUN= |match_BHA_NEW= |match_BHA_NFO= |match_BHA_SUN= |match_BHA_TOT= |match_BHA_WHU= |match_BHA_WOL= |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= |match_BUR_AVL= |match_BUR_BOU= |match_BUR_BRE= |match_BUR_BHA= |match_BUR_CHE= |match_BUR_CRY= |match_BUR_EVE= |match_BUR_FUL= |match_BUR_LEE= |match_BUR_LIV= |match_BUR_MCI= |match_BUR_MUN= |match_BUR_NEW= |match_BUR_NFO= |match_BUR_SUN= |match_BUR_TOT= |match_BUR_WHU= |match_BUR_WOL= |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|a]] |match_CHE_AVL= |match_CHE_BOU= |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|a]] |match_CHE_BHA= |match_CHE_BUR= |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|a]] |match_CHE_EVE= |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|a]] |match_CHE_LEE= |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|a]] |match_CHE_MCI= |match_CHE_MUN= |match_CHE_NEW= |match_CHE_NFO= |match_CHE_SUN= |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]] |match_CHE_WHU= |match_CHE_WOL= |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= |match_CRY_AVL= |match_CRY_BOU= |match_CRY_BRE= |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|a]] |match_CRY_BUR= |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|a]] |match_CRY_EVE= |match_CRY_FUL= |match_CRY_LEE= |match_CRY_LIV= |match_CRY_MCI= |match_CRY_MUN= |match_CRY_NEW= |match_CRY_NFO= |match_CRY_SUN= |match_CRY_TOT= |match_CRY_WHU= |match_CRY_WOL= |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= |match_EVE_AVL= |match_EVE_BOU= |match_EVE_BRE= |match_EVE_BHA= |match_EVE_BUR= |match_EVE_CHE= |match_EVE_CRY= |match_EVE_FUL= |match_EVE_LEE= |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|a]] |match_EVE_MCI= |match_EVE_MUN= |match_EVE_NEW= |match_EVE_NFO= |match_EVE_SUN= |match_EVE_TOT= |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= |match_FUL_AVL= |match_FUL_BOU= |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|a]] |match_FUL_BHA= |match_FUL_BUR= |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|a]] |match_FUL_CRY= |match_FUL_EVE= |match_FUL_LEE= |match_FUL_LIV= |match_FUL_MCI= |match_FUL_MUN= |match_FUL_NEW= |match_FUL_NFO= |match_FUL_SUN= |match_FUL_TOT= |match_FUL_WHU= |match_FUL_WOL= |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= |match_LEE_AVL= |match_LEE_BOU= |match_LEE_BRE= |match_LEE_BHA= |match_LEE_BUR= |match_LEE_CHE= |match_LEE_CRY= |match_LEE_EVE= |match_LEE_FUL= |match_LEE_LIV= |match_LEE_MCI= |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|a]] |match_LEE_NEW= |match_LEE_NFO= |match_LEE_SUN= |match_LEE_TOT= |match_LEE_WHU= |match_LEE_WOL= |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= |match_LIV_AVL= |match_LIV_BOU= |match_LIV_BRE= |match_LIV_BHA= |match_LIV_BUR= |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|a]] |match_LIV_CRY= |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|a]] |match_LIV_FUL= |match_LIV_LEE= |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|a]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|a]] |match_LIV_NEW= |match_LIV_NFO= |match_LIV_SUN= |match_LIV_TOT= |match_LIV_WHU= |match_LIV_WOL= |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|a]] |match_MCI_AVL= |match_MCI_BOU= |match_MCI_BRE= |match_MCI_BHA= |match_MCI_BUR= |match_MCI_CHE= |match_MCI_CRY= |match_MCI_EVE= |match_MCI_FUL= |match_MCI_LEE= |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|a]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|a]] |match_MCI_NEW= |match_MCI_NFO= |match_MCI_SUN= |match_MCI_TOT= |match_MCI_WHU= |match_MCI_WOL= |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|a]] |match_MUN_AVL= |match_MUN_BOU= |match_MUN_BRE= |match_MUN_BHA= |match_MUN_BUR= |match_MUN_CHE= |match_MUN_CRY= |match_MUN_EVE= |match_MUN_FUL= |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|a]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|a]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|a]] |match_MUN_NEW= |match_MUN_NFO= |match_MUN_SUN= |match_MUN_TOT= |match_MUN_WHU= |match_MUN_WOL= |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= |match_NEW_AVL= |match_NEW_BOU= |match_NEW_BRE= |match_NEW_BHA= |match_NEW_BUR= |match_NEW_CHE= |match_NEW_CRY= |match_NEW_EVE= |match_NEW_FUL= |match_NEW_LEE= |match_NEW_LIV= |match_NEW_MCI= |match_NEW_MUN= |match_NEW_NFO= |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|a]] |match_NEW_TOT= |match_NEW_WHU= |match_NEW_WOL= |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= |match_NFO_AVL= |match_NFO_BOU= |match_NFO_BRE= |match_NFO_BHA= |match_NFO_BUR= |match_NFO_CHE= |match_NFO_CRY= |match_NFO_EVE= |match_NFO_FUL= |match_NFO_LEE= |match_NFO_LIV= |match_NFO_MCI= |match_NFO_MUN= |match_NFO_NEW= |match_NFO_SUN= |match_NFO_TOT= |match_NFO_WHU= |match_NFO_WOL= |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= |match_SUN_AVL= |match_SUN_BOU= |match_SUN_BRE= |match_SUN_BHA= |match_SUN_BUR= |match_SUN_CHE= |match_SUN_CRY= |match_SUN_EVE= |match_SUN_FUL= |match_SUN_LEE= |match_SUN_LIV= |match_SUN_MCI= |match_SUN_MUN= |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|a]] |match_SUN_NFO= |match_SUN_TOT= |match_SUN_WHU= |match_SUN_WOL= |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|a]] |match_TOT_AVL= |match_TOT_BOU= |match_TOT_BRE= |match_TOT_BHA= |match_TOT_BUR= |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]] |match_TOT_CRY= |match_TOT_EVE= |match_TOT_FUL= |match_TOT_LEE= |match_TOT_LIV= |match_TOT_MCI= |match_TOT_MUN= |match_TOT_NEW= |match_TOT_NFO= |match_TOT_SUN= |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|a]] |match_TOT_WOL= |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|a]] |match_WHU_AVL= |match_WHU_BOU= |match_WHU_BRE= |match_WHU_BHA= |match_WHU_BUR= |match_WHU_CHE= |match_WHU_CRY= |match_WHU_EVE= |match_WHU_FUL= |match_WHU_LEE= |match_WHU_LIV= |match_WHU_MCI= |match_WHU_MUN= |match_WHU_NEW= |match_WHU_NFO= |match_WHU_SUN= |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|a]] |match_WHU_WOL= |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= |match_WOL_AVL= |match_WOL_BOU= |match_WOL_BRE= |match_WOL_BHA= |match_WOL_BUR= |match_WOL_CHE= |match_WOL_CRY= |match_WOL_EVE= |match_WOL_FUL= |match_WOL_LEE= |match_WOL_LIV= |match_WOL_MCI= |match_WOL_MUN= |match_WOL_NEW= |match_WOL_NFO= |match_WOL_SUN= |match_WOL_TOT= |match_WOL_WHU= }} == References == {{reflist}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] dz10sdg4u8jgfq11k9m96iq6m009c7f Mezzosopran 0 522020 3713844 2025-06-12T13:20:33Z Astrameri 151645 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1288642119|Mezzo-soprano]]" 3713844 wikitext text/x-wiki '''Mezzosopran''' ili skraćeno '''mezzo''', je vrsta klasičnog ženskog pjevačkog glasa čiji vokalni raspon leži između [[Sopran|soprana]] i [[Kontraalt|kontraalta]]. Vokalni raspon mezzosoprana obično se proteže od A ispod srednjeg C do A dvije [[Oktava|oktave]] iznad (tj. A<sub>3</sub>–A<sub>5</sub> u naučnoj notaciji visine [[Ton (muzika)|tona]], gdje je srednji C = C<sub>4</sub>; 220–880 [[Herc|Hz]]). U ekstremima, neke mezzosopranistice mogu pjevati od F ispod srednjeg C (F<sub>3</sub>, 175 Hz) pa sve do "visokog C" (C<sub>6</sub>, 1047 Hz). Mezzosopranski glas se općenito dijeli na ''koloraturni, lirski'' i ''dramski''. == Historija == Iako mezzosopranistice obično pjevaju sporedne uloge u [[Opera|operama]], značajne iznimke uključuju naslovnu ulogu u [[Georges Bizet|Bizetovoj]] operi ''Carmen'', Angelinu (Pepeljugu) u [[Gioachino Rossini|Rossinijevoj]] ''La Cenerentola'' i Rosinu u Rossinijevom ''Seviljskom berberinu'' (sve ove uloge izvode i sopranistice i kontraaltistice). Mnoge opere na francuskom jeziku iz 19. stoljeća daju glavnu žensku ulogu mezzosopranisticama, uključujući ''Béatrice et Bénédict'', ''La damnation de Faust'', ''Don Quichotte'', ''La favorite'', ''Dom Sébastien'', ''Charles VI'', ''Mignon'', ''Samson et Dalila'', ''Les Troyens'' i ''Werther'', kao i ''Carmen''. Tipične uloge za mezzosopranistice uključuju stereotipnu trijadu povezanu s kontraaltima: "vještice, zlobnice i hlače" – vještice, dadilje i mudre žene, poput Azucene u [[Giuseppe Verdi|Verdijevom]] ''Il trovatore''; negativke i zavodnice poput Amneris u Verdijevoj ''[[Aida (opera)|Aidi]]''; te "muške uloge" ili "hlačaste uloge" (muški likovi koje igraju žene), kao što je Cherubino u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovoj]] ''Le nozze di Figaro''. Mezzosopranistice su dobro zastupljene u [[Barokna muzika|baroknoj muzici]], ranoj muzici i baroknoj operi.<ref name="Appelman">{{cite book|last=Appelman|first=D. Ralph|title=The Science of Vocal Pedagogy: Theory and Application|publisher=Indiana University Press|year=1986|isbn=978-0-253-20378-6}}</ref> Neke uloge koje su prvobitno namijenjene lakšim sopranima tipa [[subret]] često izvode mezzosopranistice, koje tim likovima daju puniji, dramatičniji izraz. Takve uloge uključuju Despinu u Mozartovoj ''Così fan tutte'' i Zerlinu u njegovom ''Don Giovanniju''.<ref name="Caldwell">{{cite book|last1=Boldrey|first1=Richard|title=Singer's Edition (Soubrette): Operatic Arias – Soubrette|author2=Robert Caldwell|author3=Werner Singer|author4=Joan Wall|author5=Roger Pines|publisher=Caldwell Publishing|year=1992|isbn=978-1-877761-03-4}}</ref> Ponekad mezzosopranistice pjevaju i dramske sopranske uloge, poput Santuzze u Mascagnijevoj ''Cavalleria rusticana'', Lady Macbeth u Verdijevom ''[[Macbeth|Macbethu]]'' i Kundry u [[Richard Wagner|Wagnerovom]] ''Parsifalu''.<ref name="Boldrey">{{cite book|last=Boldrey|first=Richard|title=Guide to Operatic Roles and Arias|publisher=Caldwell Publishing|year=1994|isbn=978-1-877761-64-5}}</ref> == Vokalni raspon == [[Datoteka:Mezzo-soprano_voice_range_on_keyboard.svg|mini|400x400piksel| Vokalni raspon mezzosoprana (A<sub>3</sub>–A<sub>5</sub>) označen je na violinskom ključu i na klavirskoj tastaturi zelenom bojom, s tačkom koja označava srednji C (C<sub>4</sub>).]] {| align="right" |<score>{ \new Staff \with { \remove "Time_signature_engraver" } a4 a''4 }</score> |} Vokalni raspon mezzosopranistica nalazi se između sopranskog i kontraaltovskog glasa. Mezzosopranistice općenito imaju teži, tamniji ton od sopranistica. Glas mezzosoprana odjekuje u višem rasponu nego kontraalt. Izrazi ''Dugazon'' i ''Galli-Marié'' ponekad se koriste za označavanje lakših mezzosopranistica, po imenima poznatih pjevačica. Muškarci koji pjevaju u ženskom vokalnom rasponu obično se nazivaju [[Kontratenor|kontratenori]], jer njihov ton ima lakšu, prozračniju (falsetnu) kvalitetu.<ref name="Stark">{{cite book|last=Stark|first=James|title=Bel Canto: A History of Vocal Pedagogy|publisher=University of Toronto Press|year=2003|isbn=978-0-8020-8614-3}}</ref> U savremenoj opernoj praksi, pjevačice s vrlo niskom tesiturom često se svrstavaju među mezzosopranistice, jer obje kategorije mogu prekrivati jedna drugu, a pravi operni kontraalt glasovi su vrlo rijetki.<ref name="Appelman" /> == Podkategorije i uloge u operi == Unutar kategorije mezzosopranskog glasa općenito se priznaju tri podkategorije: ''koloraturni mezzosopran, lirski mezzosopran'' i ''dramski mezzosopran''. === Koloraturni mezzosopran === Koloraturni mezzosopran ima topao donji registar i okretan, gipak gornji registar. Uloge koje izvode često zahtijevaju ne samo upotrebu donjeg registra, već i skokove u višu tesituru uz bogato ukrašene i brze pasaže. Njihov vokalni raspon se proteže otprilike od G ispod srednjeg C (G<sub>3</sub>, 196 Hz) do B dvije oktave iznad srednjeg C (B<sub>5</sub>, 988 Hz). Neke koloraturne mezzosopranistice mogu dostići i visoki C (C<sub>6</sub>, 1047 Hz) ili visoki D (D<sub>6</sub>, 1175 Hz), ali to je vrlo rijetko.<ref name="Appelman" /> Ono što ih razlikuje od soprana jeste njihovo širenje u niže registre i topliji kvalitet glasa. Iako koloraturne mezzosopranistice posjeduju impresivne i često uzbudljive visoke tonove, najugodnije se osjećaju pjevajući u srednjem dijelu svog raspona, a ne na samom vrhu.<ref name="Boldrey" /> Mnoge herojske uloge u operama [[Georg Friedrich Händel|Handela]] i [[Claudio Monteverdi|Monteverdija]], koje su prvobitno izvodili muški kastrati, danas se uspješno mogu izvoditi koloraturnim mezzosopranisticama. Rossini je za svoje komične junakinje zahtijevao slične vokalne kvalitete, a Vivaldi je također često pisao uloge za ovaj tip glasa. Koloraturne mezzosopranistice često pjevaju i uloge lirskog mezzosoprana ili subret uloge.<ref name="Caldwell" /> Uloge za koloraturni mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Angelina (Pepeljuga), ''La Cenerentola'' ([[Gioachino Rossini|Rossini]]) * * Ariodante, ''Ariodante'' ([[Georg Friedrich Händel|Handel]]) * * Baba the Turk, ''The Rake's Progress'' ([[Igor Stravinski|Stravinski]]) * Griselda, ''Griselda'' ([[Antonio Vivaldi|Vivaldi]]) * * Isabella, ''L'italiana in Algeri'' (Rossini) * * Isolier, ''Le comte Ory'' (Rossini) * * Julije Cezar, ''Giulio Cesare'' (Handel) * * Orsini, ''Lucrezia Borgia'' (Donizetti) * Romeo, ''I Capuleti e i Montecchi'' (Bellini) * * Ruggiero, ''Alcina'' (Handel) * * Rosina, ''Seviljski berberin'' (Rossini) * * Serse, ''Serse'' (Handel) * * Tancredi, ''Tancredi'' (Rossini) * === Lirski mezzosopran === Lirski mezzosopran ima raspon otprilike od tona G ispod srednjeg C (G<sub>3</sub>, 196 Hz) do tona A dvije oktave iznad srednjeg C (A<sub>5</sub>, 880 Hz).<ref name="Appelman" /> Ovaj glas ima vrlo nježan, izražajan, a ponekad i tužan karakter. Lirske mezzosopranistice nemaju vokalnu agilnost koloraturnih mezzosopranistica niti snagu dramskih mezzosopranistica. Lirski mezzosopran je idealan za većinu "hlačastih" uloga.<ref name="Boldrey" /> Uloge za lirski mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Adalgisa, ''Norma'' (Bellini) * Arijadna, ''The Minotaur'' (Birtwistle) * Carmen, ''Carmen'' (Bizet) * * Charlotte, ''Werther'' (Massenet) * * Kompozitor, ''Ariadne auf Naxos'' ([[Richard Strauss]]) * Dido, ''Dido and Aeneas'' (Purcell) * * Floßhilde, ''Das Rheingold'', ''Götterdämmerung'' ([[Richard Wagner|Wagner]]) * Hänsel, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * * Jo, ''Little Women'' (Mark Adamo) * Marguerite, ''La damnation de Faust'' ([[Hector Berlioz|Berlioz]]) * * Meg, ''Little Women'' (Mark Adamo) * Mignon, ''Mignon'' (Ambroise Thomas) * * Miranda, ''The Tempest'' (Thomas Adès) * Majka, ''Amahl and the Night Visitors'' (Menotti) * * Nancy, ''Albert Herring'' (Britten) * Nicklausse, ''The Tales of Hoffmann'' (Offenbach) * Octavian, ''Der Rosenkavalier'' (Richard Strauss) * * Orlofsky, ''Die Fledermaus'' ([[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]) * Hodočasnica, ''L'Amour de loin'' (Kaija Saariaho) * * Puck, ''Oberon'' (Weber) * Sesto, ''Giulio Cesare'' (Handel) * Siebel, ''Faust'' (Gounod) * Vještica, ''Dido and Aeneas'' (Purcell) * Stephano, ''Roméo et Juliette'' (Gounod) * Suzuki, ''Madama Butterfly'' ([[Giacomo Puccini|Puccini]]) * Tisbe, ''La Cenerentola'' (Rossini) === Dramski mezzosopran === Dramski mezzosopran ima snažan srednji registar, topao visoki registar i glas koji je širi i snažniji od lirskog i koloraturnog mezzosoprana. Ovaj glas ima manje vokalne pokretljivosti od koloraturnog mezzosoprana. Raspon dramskog mezzosoprana proteže se otprilike od F ispod srednjeg C (F<sub>3</sub>, 175 Hz) do G dvije oktave iznad srednjeg C (G<sub>5</sub>, 784 Hz).<ref name="Appelman" /> Dramski mezzosopran može lako pjevati iznad [[Orkestar|orkestra]] i hora i često se koristio u operi 19. stoljeća za prikazivanje starijih žena, majki, vještica i zlih likova. Verdi je napisao mnoge uloge za ovaj tip glasa u [[Italija|italijanskom]] repertoaru, a postoji i nekoliko značajnih uloga u [[Francuska|francuskoj]] opernoj literaturi. Međutim, većina ovih uloga nalazi se unutar [[Njemačka|njemačkog]] romantičnog repertoara kompozitora kao što su [[Richard Wagner|Wagner]] i [[Richard Strauss]]. Poput koloraturnih mezzosopranistica, i dramske mezzosopranistice često se angažuju i za lirske mezzosopranske uloge.<ref name="Boldrey" /> Uloge za dramski mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Azucena, ''Il trovatore'' ([[Giuseppe Verdi|Verdi]]) * * Amneris, ''Aida'' (Verdi) * * Adelaide, ''Arabella'' (Richard Strauss) * Brangäne, ''Tristan und Isolde'' (Wagner) * Grofica, ''The Queen of Spades'' (Tchaikovsky) * Dalila, ''Samson and Delilah'' (Saint-Saëns) * * Dido, ''Les Troyens'' (Berlioz) * * Dorabella, ''Così fan tutte'' ([[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]) * Eboli, ''Don Carlos'' (Verdi) * Fricka, ''Das Rheingold'', ''Die Walküre'' (Wagner) * Gertrud, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * Vještica od medenjaka, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * Herodija, ''Salome'' (Richard Strauss) * Judita, ''Bluebeard's Castle'' (Bartók) * * Klitemnestra, ''Elektra'' (Richard Strauss) * Laura, ''La Gioconda'' (Ponchielli) * Marina, ''Boris Godunov'' (Mussorgsky) * Ortrud, ''Lohengrin'' (Wagner) * Princeza de Bouillon, ''Adriana Lecouvreur'' (Cilea) * Venera, ''Tannhäuser'' (Wagner) * Waltraute, ''Die Walküre'', ''Götterdämmerung'' (Wagner) * Druga dama, ''Čarobna frula'' (Mozart) * Druga Norna, ''Götterdämmerung'' (Wagner) === Gilbert i Sullivan i opereta === Sve Savoy opere Gilberta i Sullivana sadrže barem jedan lik za mezzosopran. Neke od najistaknutijih mezzosopranskih uloga u njihovim operetama uključuju: * Lady Angela, ''Patience'' * Cousin Hebe, ''H.M.S. Pinafore'' * Edith, ''The Pirates of Penzance'' * Iolanthe, ''Iolanthe'' * Mad Margaret, ''Ruddigore'' * Melissa, ''Princess Ida'' * Pitti-Sing, ''The Mikado'' * Phoebe Meryll, ''The Yeomen of the Guard'' * Lady Saphir, ''Patience'' * Tessa, ''The Gondoliers'' == Također pogledati == * ''Fach'', njemački sistem za klasifikaciju glasova * [[Klasifikacija glasova u neklasičnoj muzici]] * [[Spisak mezzosoprana u neklasičnoj muzici|Spisak mecosoprana u neklasičnoj muzici]] == Reference == <references /> == Dodatno čitanje == * {{Cite book|last=Peckham|first=Anne|url=https://archive.org/details/vocalworkoutsfor0000peck|title=Vocal Workouts for the Contemporary Singer|publisher=Berklee Press|year=2005|isbn=978-0-87639-047-4|ref=none|url-access=registration}} * {{Cite book|last=Smith|first=Brenda|title=Choral Pedagogy|publisher=Plural Publishing|year=2005|isbn=978-1-59756-043-6|ref=none}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Mezzo-sopranos}} * {{Wiktionary-inline|Mezzo-soprano}} * [http://www.operamania.com/voices-mezzo.htm Mezzo-soprano voices with video examples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mezzosoprani]] [[Kategorija:Opera]] [[Kategorija:Muzička terminologija]] [[Kategorija:Operska terminologija]] af361dlt9tvk83josylz5re3644vr9h 3713845 3713844 2025-06-12T13:21:35Z Astrameri 151645 3713845 wikitext text/x-wiki '''Mezzosopran''' ili skraćeno '''mezzo''', je vrsta klasičnog ženskog pjevačkog glasa čiji vokalni raspon leži između [[Sopran|soprana]] i [[Kontraalt|kontraalta]]. Vokalni raspon mezzosoprana obično se proteže od A ispod srednjeg C do A dvije [[Oktava|oktave]] iznad (tj. A<sub>3</sub>–A<sub>5</sub> u naučnoj notaciji visine [[Ton (muzika)|tona]], gdje je srednji C = C<sub>4</sub>; 220–880 [[Herc|Hz]]). U ekstremima, neke mezzosopranistice mogu pjevati od F ispod srednjeg C (F<sub>3</sub>, 175 Hz) pa sve do "visokog C" (C<sub>6</sub>, 1047 Hz). Mezzosopranski glas se općenito dijeli na ''koloraturni, lirski'' i ''dramski''. == Historija == Iako mezzosopranistice obično pjevaju sporedne uloge u [[Opera|operama]], značajne iznimke uključuju naslovnu ulogu u [[Georges Bizet|Bizetovoj]] operi ''Carmen'', Angelinu (Pepeljugu) u [[Gioachino Rossini|Rossinijevoj]] ''La Cenerentola'' i Rosinu u Rossinijevom ''Seviljskom berberinu'' (sve ove uloge izvode i sopranistice i kontraaltistice). Mnoge opere na francuskom jeziku iz 19. stoljeća daju glavnu žensku ulogu mezzosopranisticama, uključujući ''Béatrice et Bénédict'', ''La damnation de Faust'', ''Don Quichotte'', ''La favorite'', ''Dom Sébastien'', ''Charles VI'', ''Mignon'', ''Samson et Dalila'', ''Les Troyens'' i ''Werther'', kao i ''Carmen''. Tipične uloge za mezzosopranistice uključuju stereotipnu trijadu povezanu s kontraaltima: "vještice, zlobnice i hlače" – vještice, dadilje i mudre žene, poput Azucene u [[Giuseppe Verdi|Verdijevom]] ''Il trovatore''; negativke i zavodnice poput Amneris u Verdijevoj ''[[Aida (opera)|Aidi]]''; te "muške uloge" ili "hlačaste uloge" (muški likovi koje igraju žene), kao što je Cherubino u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovoj]] ''Le nozze di Figaro''. Mezzosopranistice su dobro zastupljene u [[Barokna muzika|baroknoj muzici]], ranoj muzici i baroknoj operi.<ref name="Appelman">{{cite book|last=Appelman|first=D. Ralph|title=The Science of Vocal Pedagogy: Theory and Application|publisher=Indiana University Press|year=1986|isbn=978-0-253-20378-6}}</ref> Neke uloge koje su prvobitno namijenjene lakšim sopranima tipa [[subret]] često izvode mezzosopranistice, koje tim likovima daju puniji, dramatičniji izraz. Takve uloge uključuju Despinu u Mozartovoj ''Così fan tutte'' i Zerlinu u njegovom ''Don Giovanniju''.<ref name="Caldwell">{{cite book|last1=Boldrey|first1=Richard|title=Singer's Edition (Soubrette): Operatic Arias – Soubrette|author2=Robert Caldwell|author3=Werner Singer|author4=Joan Wall|author5=Roger Pines|publisher=Caldwell Publishing|year=1992|isbn=978-1-877761-03-4}}</ref> Ponekad mezzosopranistice pjevaju i dramske sopranske uloge, poput Santuzze u Mascagnijevoj ''Cavalleria rusticana'', Lady Macbeth u Verdijevom ''[[Macbeth|Macbethu]]'' i Kundry u [[Richard Wagner|Wagnerovom]] ''Parsifalu''.<ref name="Boldrey">{{cite book|last=Boldrey|first=Richard|title=Guide to Operatic Roles and Arias|publisher=Caldwell Publishing|year=1994|isbn=978-1-877761-64-5}}</ref> == Vokalni raspon == [[Datoteka:Mezzo-soprano_voice_range_on_keyboard.svg|mini|400x400piksel| Vokalni raspon mezzosoprana (A<sub>3</sub>–A<sub>5</sub>) označen je na violinskom ključu i na klavirskoj tastaturi zelenom bojom, s tačkom koja označava srednji C (C<sub>4</sub>).]] {| align="right" |<score>{ \new Staff \with { \remove "Time_signature_engraver" } a4 a''4 }</score> |} Vokalni raspon mezzosopranistica nalazi se između sopranskog i kontraaltovskog glasa. Mezzosopranistice općenito imaju teži, tamniji ton od sopranistica. Glas mezzosoprana odjekuje u višem rasponu nego kontraalt. Izrazi ''Dugazon'' i ''Galli-Marié'' ponekad se koriste za označavanje lakših mezzosopranistica, po imenima poznatih pjevačica. Muškarci koji pjevaju u ženskom vokalnom rasponu obično se nazivaju [[Kontratenor|kontratenori]], jer njihov ton ima lakšu, prozračniju (falsetnu) kvalitetu.<ref name="Stark">{{cite book|last=Stark|first=James|title=Bel Canto: A History of Vocal Pedagogy|publisher=University of Toronto Press|year=2003|isbn=978-0-8020-8614-3}}</ref> U savremenoj opernoj praksi, pjevačice s vrlo niskom tesiturom često se svrstavaju među mezzosopranistice, jer obje kategorije mogu prekrivati jedna drugu, a pravi operni kontraalt glasovi su vrlo rijetki.<ref name="Appelman" /> == Podkategorije i uloge u operi == Unutar kategorije mezzosopranskog glasa općenito se priznaju tri podkategorije: ''koloraturni mezzosopran, lirski mezzosopran'' i ''dramski mezzosopran''. === Koloraturni mezzosopran === Koloraturni mezzosopran ima topao donji registar i okretan, gipak gornji registar. Uloge koje izvode često zahtijevaju ne samo upotrebu donjeg registra, već i skokove u višu tesituru uz bogato ukrašene i brze pasaže. Njihov vokalni raspon se proteže otprilike od G ispod srednjeg C (G<sub>3</sub>, 196 Hz) do B dvije oktave iznad srednjeg C (B<sub>5</sub>, 988 Hz). Neke koloraturne mezzosopranistice mogu dostići i visoki C (C<sub>6</sub>, 1047 Hz) ili visoki D (D<sub>6</sub>, 1175 Hz), ali to je vrlo rijetko.<ref name="Appelman" /> Ono što ih razlikuje od soprana jeste njihovo širenje u niže registre i topliji kvalitet glasa. Iako koloraturne mezzosopranistice posjeduju impresivne i često uzbudljive visoke tonove, najugodnije se osjećaju pjevajući u srednjem dijelu svog raspona, a ne na samom vrhu.<ref name="Boldrey" /> Mnoge herojske uloge u operama [[Georg Friedrich Händel|Handela]] i [[Claudio Monteverdi|Monteverdija]], koje su prvobitno izvodili muški kastrati, danas se uspješno mogu izvoditi koloraturnim mezzosopranisticama. Rossini je za svoje komične junakinje zahtijevao slične vokalne kvalitete, a Vivaldi je također često pisao uloge za ovaj tip glasa. Koloraturne mezzosopranistice često pjevaju i uloge lirskog mezzosoprana ili subret uloge.<ref name="Caldwell" /> Uloge za koloraturni mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Angelina (Pepeljuga), ''La Cenerentola'' ([[Gioachino Rossini|Rossini]]) * * Ariodante, ''Ariodante'' ([[Georg Friedrich Händel|Handel]]) * * Baba the Turk, ''The Rake's Progress'' ([[Igor Stravinski|Stravinski]]) * Griselda, ''Griselda'' ([[Antonio Vivaldi|Vivaldi]]) * * Isabella, ''L'italiana in Algeri'' (Rossini) * * Isolier, ''Le comte Ory'' (Rossini) * * Julije Cezar, ''Giulio Cesare'' (Handel) * * Orsini, ''Lucrezia Borgia'' (Donizetti) * Romeo, ''I Capuleti e i Montecchi'' (Bellini) * * Ruggiero, ''Alcina'' (Handel) * * Rosina, ''Seviljski berberin'' (Rossini) * * Serse, ''Serse'' (Handel) * * Tancredi, ''Tancredi'' (Rossini) * === Lirski mezzosopran === Lirski mezzosopran ima raspon otprilike od tona G ispod srednjeg C (G<sub>3</sub>, 196 Hz) do tona A dvije oktave iznad srednjeg C (A<sub>5</sub>, 880 Hz).<ref name="Appelman" /> Ovaj glas ima vrlo nježan, izražajan, a ponekad i tužan karakter. Lirske mezzosopranistice nemaju vokalnu agilnost koloraturnih mezzosopranistica niti snagu dramskih mezzosopranistica. Lirski mezzosopran je idealan za većinu "hlačastih" uloga.<ref name="Boldrey" /> Uloge za lirski mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Adalgisa, ''Norma'' (Bellini) * Arijadna, ''The Minotaur'' (Birtwistle) * Carmen, ''Carmen'' (Bizet) * * Charlotte, ''Werther'' (Massenet) * * Kompozitor, ''Ariadne auf Naxos'' ([[Richard Strauss]]) * Dido, ''Dido and Aeneas'' (Purcell) * * Floßhilde, ''Das Rheingold'', ''Götterdämmerung'' ([[Richard Wagner|Wagner]]) * Hänsel, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * * Jo, ''Little Women'' (Mark Adamo) * Marguerite, ''La damnation de Faust'' ([[Hector Berlioz|Berlioz]]) * * Meg, ''Little Women'' (Mark Adamo) * Mignon, ''Mignon'' (Ambroise Thomas) * * Miranda, ''The Tempest'' (Thomas Adès) * Majka, ''Amahl and the Night Visitors'' (Menotti) * * Nancy, ''Albert Herring'' (Britten) * Nicklausse, ''The Tales of Hoffmann'' (Offenbach) * Octavian, ''Der Rosenkavalier'' (Richard Strauss) * * Orlofsky, ''Die Fledermaus'' ([[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]) * Hodočasnica, ''L'Amour de loin'' (Kaija Saariaho) * * Puck, ''Oberon'' (Weber) * Sesto, ''Giulio Cesare'' (Handel) * Siebel, ''Faust'' (Gounod) * Vještica, ''Dido and Aeneas'' (Purcell) * Stephano, ''Roméo et Juliette'' (Gounod) * Suzuki, ''Madama Butterfly'' ([[Giacomo Puccini|Puccini]]) * Tisbe, ''La Cenerentola'' (Rossini) === Dramski mezzosopran === Dramski mezzosopran ima snažan srednji registar, topao visoki registar i glas koji je širi i snažniji od lirskog i koloraturnog mezzosoprana. Ovaj glas ima manje vokalne pokretljivosti od koloraturnog mezzosoprana. Raspon dramskog mezzosoprana proteže se otprilike od F ispod srednjeg C (F<sub>3</sub>, 175 Hz) do G dvije oktave iznad srednjeg C (G<sub>5</sub>, 784 Hz).<ref name="Appelman" /> Dramski mezzosopran može lako pjevati iznad [[Orkestar|orkestra]] i hora i često se koristio u operi 19. stoljeća za prikazivanje starijih žena, majki, vještica i zlih likova. Verdi je napisao mnoge uloge za ovaj tip glasa u [[Italija|italijanskom]] repertoaru, a postoji i nekoliko značajnih uloga u [[Francuska|francuskoj]] opernoj literaturi. Međutim, većina ovih uloga nalazi se unutar [[Njemačka|njemačkog]] romantičnog repertoara kompozitora kao što su [[Richard Wagner|Wagner]] i [[Richard Strauss]]. Poput koloraturnih mezzosopranistica, i dramske mezzosopranistice često se angažuju i za lirske mezzosopranske uloge.<ref name="Boldrey" /> Uloge za dramski mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Azucena, ''Il trovatore'' ([[Giuseppe Verdi|Verdi]]) * * Amneris, ''Aida'' (Verdi) * * Adelaide, ''Arabella'' (Richard Strauss) * Brangäne, ''Tristan und Isolde'' (Wagner) * Grofica, ''The Queen of Spades'' (Tchaikovsky) * Dalila, ''Samson and Delilah'' (Saint-Saëns) * * Dido, ''Les Troyens'' (Berlioz) * * Dorabella, ''Così fan tutte'' ([[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]) * Eboli, ''Don Carlos'' (Verdi) * Fricka, ''Das Rheingold'', ''Die Walküre'' (Wagner) * Gertrud, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * Vještica od medenjaka, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * Herodija, ''Salome'' (Richard Strauss) * Judita, ''Bluebeard's Castle'' (Bartók) * * Klitemnestra, ''Elektra'' (Richard Strauss) * Laura, ''La Gioconda'' (Ponchielli) * Marina, ''Boris Godunov'' (Mussorgsky) * Ortrud, ''Lohengrin'' (Wagner) * Princeza de Bouillon, ''Adriana Lecouvreur'' (Cilea) * Venera, ''Tannhäuser'' (Wagner) * Waltraute, ''Die Walküre'', ''Götterdämmerung'' (Wagner) * Druga dama, ''Čarobna frula'' (Mozart) * Druga Norna, ''Götterdämmerung'' (Wagner) === Gilbert i Sullivan i opereta === Sve Savoy opere Gilberta i Sullivana sadrže barem jedan lik za mezzosopran. Neke od najistaknutijih mezzosopranskih uloga u njihovim operetama uključuju: * Lady Angela, ''Patience'' * Cousin Hebe, ''H.M.S. Pinafore'' * Edith, ''The Pirates of Penzance'' * Iolanthe, ''Iolanthe'' * Mad Margaret, ''Ruddigore'' * Melissa, ''Princess Ida'' * Pitti-Sing, ''The Mikado'' * Phoebe Meryll, ''The Yeomen of the Guard'' * Lady Saphir, ''Patience'' * Tessa, ''The Gondoliers'' == Također pogledati == * ''Fach'', njemački sistem za klasifikaciju glasova * [[Klasifikacija glasova u neklasičnoj muzici]] * [[Spisak mezzosoprana u neklasičnoj muzici|Spisak mecosoprana u neklasičnoj muzici]] == Reference == <references /> == Dodatno čitanje == * {{Cite book|last=Peckham|first=Anne|url=https://archive.org/details/vocalworkoutsfor0000peck|title=Vocal Workouts for the Contemporary Singer|publisher=Berklee Press|year=2005|isbn=978-0-87639-047-4|ref=none|url-access=registration}} * {{Cite book|last=Smith|first=Brenda|title=Choral Pedagogy|publisher=Plural Publishing|year=2005|isbn=978-1-59756-043-6|ref=none}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Mezzo-sopranos}} * [http://www.operamania.com/voices-mezzo.htm Mezzo-soprano voices with video examples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mezzosoprani]] [[Kategorija:Opera]] [[Kategorija:Muzička terminologija]] [[Kategorija:Operska terminologija]] e6njn3it79spal7liob3loo5kl46bcu 3713852 3713845 2025-06-12T14:02:45Z Nerko65 55647 3713852 wikitext text/x-wiki '''Mezzosopran''' ili skraćeno '''mezzo''', je vrsta [[Klasična muzika|klasičnog]] ženskog pjevačkog glasa čiji vokalni raspon leži između [[Sopran|soprana]] i [[Kontraalt|kontraalta]]. Vokalni raspon mezzosoprana obično se proteže od A ispod srednjeg C do A dvije [[Oktava|oktave]] iznad (tj. A<sub>3</sub>–A<sub>5</sub> u naučnoj notaciji visine [[Ton (muzika)|tona]], gdje je srednji C = C<sub>4</sub>; 220–880 [[Herc|Hz]]). U ekstremima, neke mezzosopranistice mogu pjevati od F ispod srednjeg C (F<sub>3</sub>, 175 Hz) pa sve do "visokog C" (C<sub>6</sub>, 1047 Hz). Mezzosopranski glas se općenito dijeli na ''koloraturni, lirski'' i ''dramski''. == Historija == Iako mezzosopranistice obično pjevaju sporedne uloge u [[Opera|operama]], značajne iznimke uključuju naslovnu ulogu u [[Georges Bizet|Bizetovoj]] operi ''[[Carmen (opera)|Carmen]]'', Angelinu (Pepeljugu) u [[Gioachino Rossini|Rossinijevoj]] ''[[La Cenerentola]]'' i Rosinu u Rossinijevom ''[[Seviljski berberin|Seviljskom berberinu]]'' (sve ove uloge izvode i sopranistice i kontraaltistice). Mnoge opere na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] iz 19. stoljeća daju glavnu žensku ulogu mezzosopranisticama, poput: ''Béatrice et Bénédict'', ''La damnation de Faust'', ''Don Quichotte'', ''La favorite'', ''Dom Sébastien'', ''Charles VI'', ''Mignon'', ''Samson et Dalila'', ''Les Troyens'' i ''Werther'', kao i ''Carmen''. Tipične uloge za mezzosopranistice uključuju stereotipnu trijadu povezanu s kontraaltima: "vještice, zlobnice i hlače" – vještice, dadilje i mudre žene, poput Azucene u [[Giuseppe Verdi|Verdijevom]] ''[[Il trovatore]]''; negativke i zavodnice poput Amneris u Verdijevoj ''[[Aida (opera)|Aidi]]''; te "muške uloge" ili "hlačaste uloge" (muški likovi koje igraju žene), kao što je Cherubino u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovoj]] ''[[Figarov pir]]'' (''Le nozze di Figaro''). Mezzosopranistice su dobro zastupljene u [[Barokna muzika|baroknoj muzici]], ranoj muzici i baroknoj operi.<ref name="Appelman">{{cite book|last=Appelman|first=D. Ralph|title=The Science of Vocal Pedagogy: Theory and Application|publisher=Indiana University Press|year=1986|isbn=978-0-253-20378-6}}</ref> Neke uloge koje su prvobitno namijenjene lakšim sopranima tipa [[subret]] često izvode mezzosopranistice, koje tim likovima daju puniji, dramatičniji izraz. Takve uloge uključuju Despinu u Mozartovoj ''[[Così fan tutte]]'' i Zerlinu u njegovom ''[[Don Giovanni]]ju''.<ref name="Caldwell">{{cite book|last1=Boldrey|first1=Richard|title=Singer's Edition (Soubrette): Operatic Arias – Soubrette|author2=Robert Caldwell|author3=Werner Singer|author4=Joan Wall|author5=Roger Pines|publisher=Caldwell Publishing|year=1992|isbn=978-1-877761-03-4}}</ref> Ponekad mezzosopranistice pjevaju i dramske sopranske uloge, poput Santuzze u [[Pietro Mascagni|Mascagnijevoj]] ''[[Cavalleria rusticana]]'', Lady Macbeth u Verdijevom ''[[Macbeth (opera)|Macbethu]]'' i Kundry u [[Richard Wagner|Wagnerovom]] ''[[Parsifal (opera)|Parsifalu]]''.<ref name="Boldrey">{{cite book|last=Boldrey|first=Richard|title=Guide to Operatic Roles and Arias|publisher=Caldwell Publishing|year=1994|isbn=978-1-877761-64-5}}</ref> == Vokalni raspon == [[Datoteka:Mezzo-soprano_voice_range_on_keyboard.svg|mini|400x400piksel| Vokalni raspon mezzosoprana (A<sub>3</sub>–A<sub>5</sub>) označen je na violinskom ključu i na klavirskoj tastaturi zelenom bojom, s tačkom koja označava srednji C (C<sub>4</sub>).]] {| align="right" |<score>{ \new Staff \with { \remove "Time_signature_engraver" } a4 a''4 }</score> |} Vokalni raspon mezzosopranistica nalazi se između sopranskog i kontraaltovskog glasa. Mezzosopranistice općenito imaju teži, tamniji ton od sopranistica. Glas mezzosoprana odjekuje u višem rasponu nego kontraalt. Izrazi ''Dugazon'' i ''Galli-Marié'' ponekad se koriste za označavanje lakših mezzosopranistica, po imenima poznatih pjevačica. Muškarci koji pjevaju u ženskom vokalnom rasponu obično se nazivaju [[Kontratenor|kontratenori]], jer njihov ton ima lakšu, prozračniju (falsetnu) kvalitetu.<ref name="Stark">{{cite book|last=Stark|first=James|title=Bel Canto: A History of Vocal Pedagogy|publisher=University of Toronto Press|year=2003|isbn=978-0-8020-8614-3}}</ref> U savremenoj opernoj praksi, pjevačice s vrlo niskom tesiturom često se svrstavaju među mezzosopranistice, jer obje kategorije mogu prekrivati jedna drugu, a pravi operni kontraalt glasovi su vrlo rijetki.<ref name="Appelman" /> == Podkategorije i uloge u operi == Unutar kategorije mezzosopranskog glasa općenito se priznaju tri podkategorije: ''koloraturni mezzosopran, lirski mezzosopran'' i ''dramski mezzosopran''. === Koloraturni mezzosopran === Koloraturni mezzosopran ima topao donji registar i okretan, gipak gornji registar. Uloge koje izvode često zahtijevaju ne samo upotrebu donjeg registra, već i skokove u višu tesituru uz bogato ukrašene i brze pasaže. Njihov vokalni raspon se proteže otprilike od G ispod srednjeg C (G<sub>3</sub>, 196 Hz) do B dvije oktave iznad srednjeg C (B<sub>5</sub>, 988 Hz). Neke koloraturne mezzosopranistice mogu dostići i visoki C (C<sub>6</sub>, 1047 Hz) ili visoki D (D<sub>6</sub>, 1175 Hz), ali to je vrlo rijetko.<ref name="Appelman" /> Ono što ih razlikuje od soprana jeste njihovo širenje u niže registre i topliji kvalitet glasa. Iako koloraturne mezzosopranistice posjeduju impresivne i često uzbudljive visoke tonove, najugodnije se osjećaju pjevajući u srednjem dijelu svog raspona, a ne na samom vrhu.<ref name="Boldrey" /> Mnoge herojske uloge u operama [[Georg Friedrich Händel|Handela]] i [[Claudio Monteverdi|Monteverdija]], koje su prvobitno izvodili muški kastrati, danas se uspješno mogu izvoditi koloraturnim mezzosopranisticama. Rossini je za svoje komične junakinje zahtijevao slične vokalne kvalitete, a [[Antonio Vivaldi|Vivaldi]] je također često pisao uloge za ovaj tip glasa. Koloraturne mezzosopranistice često pjevaju i uloge lirskog mezzosoprana ili subret uloge.<ref name="Caldwell" /> Uloge za koloraturni mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Angelina (Pepeljuga), ''La Cenerentola'' ([[Gioachino Rossini|Rossini]]) * * Ariodante, ''Ariodante'' ([[Georg Friedrich Händel|Handel]]) * * Baba the Turk, ''The Rake's Progress'' ([[Igor Stravinski|Stravinski]]) * Griselda, ''Griselda'' ([[Antonio Vivaldi|Vivaldi]]) * * Isabella, ''L'italiana in Algeri'' (Rossini) * * Isolier, ''Le comte Ory'' (Rossini) * * Julije Cezar, ''Giulio Cesare'' (Handel) * * Orsini, ''Lucrezia Borgia'' (Donizetti) * Romeo, ''I Capuleti e i Montecchi'' (Bellini) * * Ruggiero, ''Alcina'' (Handel) * * Rosina, ''Seviljski berberin'' (Rossini) * * Serse, ''Serse'' (Handel) * * Tancredi, ''Tancredi'' (Rossini) * === Lirski mezzosopran === Lirski mezzosopran ima raspon otprilike od tona G ispod srednjeg C (G<sub>3</sub>, 196 Hz) do tona A dvije oktave iznad srednjeg C (A<sub>5</sub>, 880 Hz).<ref name="Appelman" /> Ovaj glas ima vrlo nježan, izražajan, a ponekad i tužan karakter. Lirske mezzosopranistice nemaju vokalnu agilnost koloraturnih mezzosopranistica niti snagu dramskih mezzosopranistica. Lirski mezzosopran je idealan za većinu "hlačastih" uloga.<ref name="Boldrey" /> Uloge za lirski mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Adalgisa, ''Norma'' (Bellini) * Arijadna, ''The Minotaur'' (Birtwistle) * Carmen, ''Carmen'' (Bizet) * * Charlotte, ''Werther'' (Massenet) * * Kompozitor, ''Ariadne auf Naxos'' ([[Richard Strauss]]) * Dido, ''Dido and Aeneas'' (Purcell) * * Floßhilde, ''Das Rheingold'', ''Götterdämmerung'' ([[Richard Wagner|Wagner]]) * Hänsel, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * * Jo, ''Little Women'' (Mark Adamo) * Marguerite, ''La damnation de Faust'' ([[Hector Berlioz|Berlioz]]) * * Meg, ''Little Women'' (Mark Adamo) * Mignon, ''Mignon'' (Ambroise Thomas) * * Miranda, ''The Tempest'' (Thomas Adès) * Majka, ''Amahl and the Night Visitors'' (Menotti) * * Nancy, ''Albert Herring'' (Britten) * Nicklausse, ''The Tales of Hoffmann'' (Offenbach) * Octavian, ''Der Rosenkavalier'' (Richard Strauss) * * Orlofsky, ''Die Fledermaus'' ([[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]) * Hodočasnica, ''L'Amour de loin'' (Kaija Saariaho) * * Puck, ''Oberon'' (Weber) * Sesto, ''Giulio Cesare'' (Handel) * Siebel, ''Faust'' (Gounod) * Vještica, ''Dido and Aeneas'' (Purcell) * Stephano, ''Roméo et Juliette'' (Gounod) * Suzuki, ''Madama Butterfly'' ([[Giacomo Puccini|Puccini]]) * Tisbe, ''La Cenerentola'' (Rossini) === Dramski mezzosopran === Dramski mezzosopran ima snažan srednji registar, topao visoki registar i glas koji je širi i snažniji od lirskog i koloraturnog mezzosoprana. Ovaj glas ima manje vokalne pokretljivosti od koloraturnog mezzosoprana. Raspon dramskog mezzosoprana proteže se otprilike od F ispod srednjeg C (F<sub>3</sub>, 175 Hz) do G dvije oktave iznad srednjeg C (G<sub>5</sub>, 784 Hz).<ref name="Appelman" /> Dramski mezzosopran može lako pjevati iznad [[Orkestar|orkestra]] i [[hor]]a i često se koristio u operi 19. stoljeća za prikazivanje starijih žena, majki, vještica i zlih likova. Verdi je napisao mnoge uloge za ovaj tip glasa u [[Italija|italijanskom]] repertoaru, a postoji i nekoliko značajnih uloga u [[Francuska|francuskoj]] opernoj literaturi. Međutim, većina ovih uloga nalazi se unutar [[Njemačka|njemačkog]] [[Romantizam|romantičnog]] repertoara kompozitora kao što su [[Richard Wagner|Wagner]] i [[Richard Strauss]]. Poput koloraturnih mezzosopranistica, i dramske mezzosopranistice često se angažuju i za lirske mezzosopranske uloge.<ref name="Boldrey" /> Uloge za dramski mezzosopran u operama (*označava glavnu ulogu): * Azucena, ''Il trovatore'' ([[Giuseppe Verdi|Verdi]]) * * Amneris, ''Aida'' (Verdi) * * Adelaide, ''Arabella'' (Richard Strauss) * Brangäne, ''Tristan und Isolde'' (Wagner) * Grofica, ''The Queen of Spades'' (Tchaikovsky) * Dalila, ''Samson and Delilah'' (Saint-Saëns) * * Dido, ''Les Troyens'' (Berlioz) * * Dorabella, ''Così fan tutte'' ([[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]) * Eboli, ''Don Carlos'' (Verdi) * Fricka, ''Das Rheingold'', ''Die Walküre'' (Wagner) * Gertrud, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * Vještica od medenjaka, ''Hansel and Gretel'' (Humperdinck) * Herodija, ''Salome'' (Richard Strauss) * Judita, ''Bluebeard's Castle'' (Bartók) * * Klitemnestra, ''Elektra'' (Richard Strauss) * Laura, ''La Gioconda'' (Ponchielli) * Marina, ''Boris Godunov'' (Mussorgsky) * Ortrud, ''Lohengrin'' (Wagner) * Princeza de Bouillon, ''Adriana Lecouvreur'' (Cilea) * Venera, ''Tannhäuser'' (Wagner) * Waltraute, ''Die Walküre'', ''Götterdämmerung'' (Wagner) * Druga dama, ''Čarobna frula'' (Mozart) * Druga Norna, ''Götterdämmerung'' (Wagner) === Gilbert i Sullivan i opereta === Sve Savoy opere Gilberta i Sullivana sadrže barem jedan lik za mezzosopran. Neke od najistaknutijih mezzosopranskih uloga u njihovim operetama uključuju: * Lady Angela, ''Patience'' * Cousin Hebe, ''H.M.S. Pinafore'' * Edith, ''The Pirates of Penzance'' * Iolanthe, ''Iolanthe'' * Mad Margaret, ''Ruddigore'' * Melissa, ''Princess Ida'' * Pitti-Sing, ''The Mikado'' * Phoebe Meryll, ''The Yeomen of the Guard'' * Lady Saphir, ''Patience'' * Tessa, ''The Gondoliers'' == Također pogledati == * ''Fach'', njemački sistem za klasifikaciju glasova * [[Klasifikacija glasova u neklasičnoj muzici]] * [[Spisak mezzosoprana u neklasičnoj muzici|Spisak mecosoprana u neklasičnoj muzici]] == Reference == <references /> == Dodatno čitanje == * {{Cite book|last=Peckham|first=Anne|url=https://archive.org/details/vocalworkoutsfor0000peck|title=Vocal Workouts for the Contemporary Singer|publisher=Berklee Press|year=2005|isbn=978-0-87639-047-4|ref=none|url-access=registration}} * {{Cite book|last=Smith|first=Brenda|title=Choral Pedagogy|publisher=Plural Publishing|year=2005|isbn=978-1-59756-043-6|ref=none}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Mezzo-sopranos}} * [http://www.operamania.com/voices-mezzo.htm Mezzo-soprano voices with video examples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mezzosoprani]] [[Kategorija:Opera]] [[Kategorija:Muzička terminologija]] [[Kategorija:Operska terminologija]] 8kfwpdkhmg9ocggj9xl368dbb9sxdgb Brankovići (bosanski) 0 522021 3713857 2025-06-12T14:55:24Z Dinaga07 170350 Nova stranica: Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE... 3713857 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. [[Nedžad Branković]], bosanski političar rodom iz Višegrada, potomak je ove porodice. amta2yx46e0ztpzf7uxyfq5gy97f38o 3713858 3713857 2025-06-12T14:58:16Z Dinaga07 170350 3713858 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. [[Nedžad Branković]], bosanski političar rodom iz Višegrada, potomak je ove porodice. <references responsive="" /> as0w4vqe3qikjs7ze78x2g7oimv4i36 3713864 3713858 2025-06-12T15:08:42Z Dinaga07 170350 3713864 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. [[Nedžad Branković]], bosanski političar rodom iz Višegrada, potomak je ove porodice. === Literatura === <references responsive="" /> mrcmtmhxhwwhsalhwsysxbx88m2sc4a 3713865 3713864 2025-06-12T15:09:33Z Dinaga07 170350 3713865 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. [[Nedžad Branković]], bosanski političar rodom iz Višegrada, potomak je ove porodice.<references responsive="" /> dl5rrjcxu97227ne55je5j0o1o6fekn 3713866 3713865 2025-06-12T15:12:04Z Dinaga07 170350 3713866 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. [[Nedžad Branković]], bosanski političar rodom iz Višegrada, potomak je ove porodice. == Literatura == <references responsive="" /> ofnjoeqb7id891c1oebsls7gxdwykw0 3713868 3713866 2025-06-12T15:20:41Z Dinaga07 170350 3713868 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine primili su Islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. Porodica je do najnovijih vremena obitavala u rogatičkom i višegradskom kraju. [[Nedžad Branković]], bosanski političar rodom iz Višegrada, potomak je ove porodice. == Literatura == <references responsive="" /> 1mc8m3rdu5ljfu1iahlxq9rjwjtfqip 3713872 3713868 2025-06-12T15:27:18Z AnToni 2325 3713872 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. primili su islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac, po čemu možemo zaključiti da su i Brankovići pripadali istoj. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. == Literatura == <references responsive="" /> adwroep3wu3lnsmiqgpap8b9z3oyen1 3713873 3713872 2025-06-12T15:29:50Z AnToni 2325 Ko može zaključiti? 3713873 wikitext text/x-wiki Brankovići su bili bosanska vlastela sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. primili su islam i postali begovi<ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode Ivaniša Pavlovića, Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac. U pismu posljednjeg bosanskog kralja od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. == Literatura == <references responsive="" /> mdgdgrkp9u6g7r6bznngykdkfs13byt 3713875 3713873 2025-06-12T15:40:20Z Nerko65 55647 3713875 wikitext text/x-wiki '''Brankovići''' su bili [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovna bosanska]] [[vlastela]] sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon [[Osmansko osvajanje Bosanskog Kraljevstva|pada Bosne pod osmansku vlast]] 1463. godine primili su [[islam]] i postali [[Beg|begovi]] <ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode [[Ivaniš Pavlović|Ivaniša Pavlovića]], Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac. U pismu [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|posljednjeg bosanskog kralja]] od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. == Literatura == <references responsive="" /> nvevpea3zh2dj4p23y1w9nr59di11oc 3713876 3713875 2025-06-12T15:42:30Z Nerko65 55647 [[Kategorija:Brankovići]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3713876 wikitext text/x-wiki '''Brankovići''' su bili [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovna bosanska]] [[vlastela]] sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon [[Osmansko osvajanje Bosanskog Kraljevstva|pada Bosne pod osmansku vlast]] 1463. godine primili su [[islam]] i postali [[Beg|begovi]] <ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode [[Ivaniš Pavlović|Ivaniša Pavlovića]], Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac. U pismu [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|posljednjeg bosanskog kralja]] od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. == Literatura == <references responsive="" /> [[Kategorija:Brankovići]] o0wm62ztk289lzqcemu561bof56kicr 3713878 3713876 2025-06-12T15:51:00Z Nerko65 55647 3713878 wikitext text/x-wiki '''Brankovići''' su bili [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovna bosanska]] [[vlastela]] sa prostora gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] u službi bosanskih velikaša [[Pavlovići|Pavlovića]]. Nakon [[Osmansko osvajanje Bosanskog Kraljevstva|pada Bosne pod osmansku vlast]] 1463. godine primili su [[islam]] i postali [[Beg|begovi]] <ref>{{Cite book|last=Gilʹferding|first=Aleksandr Fedorovich|url=https://www.google.hr/books/edition/Sobran%C4%ABe_sochinen%C4%AB%C4%AD_A_Gil%CA%B9ferdinga_B/ERo3AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%B8+%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%86%D1%A3&pg=PA302&printsec=frontcover|title=Sobranīe sochinenīĭ A. Gilʹferdinga: Bosnīi︠a︡, Gert︠s︡egovina i starai︠a︡ Serbīi︠a︡|date=1873|publisher=Pechatni︠a︡ V. Golovina|language=ru}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Na%C5%A1e_starine/zJ9nAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+muslimana&dq=Brankovi%C4%87a+muslimana&printsec=frontcover|title=Naše starine|date=1981|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine.|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Rogatica/fUm4AAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&dq=Brankovi%C4%87a+islamizirani+rodovi+starog+plemstva&printsec=frontcover|title=Rogatica|date=1966|publisher=Svjetlost|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Рудић|first=Срђан|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B0_%D1%83_XV/tIhOEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B8+%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BC&pg=PA188&printsec=frontcover|title=Босанска властела у XV веку : просопографска студија: Bosnian Nobility in the 15th Century : Prosopographical Study|date=2021-05-23|publisher=Београд : Историјски институт : Центар за напредне средњовековне студије ; Бања Лука : Универзитет|isbn=978-86-7743-144-0|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%88%D1%9A%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5_%D0%A7%D1%83%D0%BF%D0%B8/ss84AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0+%D0%B1%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0&pg=PA300&printsec=frontcover|title=Годишњица Николе Чупића|date=1888|publisher=Штампа Државне штампарије Краљевине Југославије.|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sarajevo|first=Institut za istoriju|url=https://www.google.hr/books/edition/Beitr%C3%A4ge/HfAzAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&dq=Brankovi%C4%87e+doma%C4%87e+vlastele&printsec=frontcover|title=Beiträge|date=1978|publisher=Institut za istoriju|language=sr}}</ref> čemu svjedoči nadgrobni spomenik [[Nišan Mahmuta Brankovića|Mahmuta Brankovića]] iz druge polovine 15. vijeka. U povelji [[Petar i Nikola Pavlović|vojvode Petra i kneza Nikole]], sinova bosanskog velikaša [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] i braće vojvode [[Ivaniš Pavlović|Ivaniša Pavlovića]], Dubrovčanima iz 1454. godine<ref>{{Cite journal|last=Rudić|first=Srđan|date=2016|title=Povelja vojvode Petra i kneza Nikole [Pavlovića] Dubrovniku iz 1454. godine – Dubrovnik, 15. jul 1454. godine; Borač, [?] 1454. godine|url=http://rih.iib.ac.rs/449/|journal=Građa o prošlosti Bosne|language=sr|volume=9|pages=101–117|doi=10.7251/GPB1609101R|issn=1840-3778}}</ref> navedeni su kneževi Vuk i Radivoj Branković. U povelji je navedena [[Crkva bosanska]] i njeni pripadnici gost i starac. U pismu [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|posljednjeg bosanskog kralja]] od 3. juna 1459. naveden je Mrkomir/Markomir Branković (lat. ''Marcomir Brancovich)'' vojvoda podrinjski<ref>{{Cite book|last=Farlati|first=Daniele|url=https://www.google.hr/books/edition/Illyrici_Sacri/nKQS3cvCcQcC?hl=hr&gbpv=1&dq=Marcomir+Brancovich&pg=PA73&printsec=frontcover|title=Illyrici Sacri: Ecclesiae Suffraganeae metropolis Spalatensis. Tomus quartus|date=1769|publisher=Apud Sebastianum Coleti|language=la}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/Memorie_sulla_Dalmazia/GYjRj3yPI14C?hl=hr&gbpv=1&dq=brancovich+podrinia&pg=PA287&printsec=frontcover|title=Memorie sulla Dalmazia|date=1869|publisher=G. Grimaldo|language=it}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.google.hr/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BE/fAsWAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=PA128&printsec=frontcover|title=Гласник Србског ученог друштва|date=1880|publisher=У Државној штампарији|language=sr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Majkov|first=A.|url=https://www.google.hr/books/edition/Istorija/o-o7AQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&pg=RA1-PA168&printsec=frontcover|title=Istorija: srpskoga naroda|date=1876|publisher=Izd. štampa državne štamparije|language=sr}}</ref>''.'' U pjesmi "Boj pod Banja Lukom 1737." spominje se beg Branković od sela [[Kovanj|Kovanja]]<ref>{{Cite book|last=Ljubušak|first=Mehmed beg Kapetanović|url=https://www.google.hr/books/edition/Boj_pod_Banjomlukom_godine_1737/n8RLUkw8tHkC?hl=hr&gbpv=1&dq=brankovi%C4%87+kovanja&pg=PA39&printsec=frontcover|title=Boj pod Banjomlukom godine 1737: Narodna pjesna|date=1888|publisher=Spindler i Löschner|language=hr}}</ref>. {{Bosanski vladari i velikaši}} == Literatura == <references responsive="" /> [[Kategorija:Brankovići]] m2rwr7f6wodbwm49yczu1ojr4kjgkxn Razgovor:Brankovići (bosanski) 1 522022 3713887 2025-06-12T16:55:28Z AnToni 2325 /* Naziv */ novi odlomak 3713887 wikitext text/x-wiki == Naziv == Eventualno premjestiti na B...(bosanska vlastela)? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:55, 12 juni 2025 (CEST) iashbjoebdkkvthpxemim5g2jmq0w78 3713888 3713887 2025-06-12T17:02:41Z Nerko65 55647 /* Naziv */ odgovor 3713888 wikitext text/x-wiki == Naziv == Eventualno premjestiti na B...(bosanska vlastela)? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:55, 12 juni 2025 (CEST) :Upravo tako i treba da bude. :``` [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:02, 12 juni 2025 (CEST) hmqcq33hygk0xbe3u1kpi506qv4nlwx Razgovor s korisnikom:SamSvojPR 3 522024 3713908 2025-06-12T20:05:45Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3713908 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Razgovor s korisnikom:Saladin Dino Burdžović 3 522025 3713909 2025-06-12T20:06:05Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3713909 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Spisak epizoda serije "Smrtonosno oružje" 0 522026 3713912 2025-06-12T20:10:15Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Spisak epizoda serije "Smrtonosno oružje"]] na [[Spisak epizoda "Smrtonosnog oružja"]] 3713912 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Spisak epizoda "Smrtonosnog oružja"]] b8f825g58xm2w0rhesci3b623u7j8dr Razgovor s korisnikom:Dinaga07 3 522027 3713920 2025-06-12T20:26:08Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3713920 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny ŽFK Ekonomist 0 522046 3714027 2025-06-13T10:21:06Z Zvakazvaka 166731 Nova stranica: {{Infokutija nogometni klub | boja1 = | boja2 = | ime = ŽFK Ekonomist | puno_ime = Ženski fudbalski klub Ekonomist | grb = | veličina_grba = | nadimak = | osnovan = {{Početni datum i godine|2007||}}<br> | lokacija = [[Nikšić]]<br>[[Crna Gora]] | boje = | federa... 3714027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = | boja2 = | ime = ŽFK Ekonomist | puno_ime = Ženski fudbalski klub Ekonomist | grb = | veličina_grba = | nadimak = | osnovan = {{Početni datum i godine|2007||}}<br> | lokacija = [[Nikšić]]<br>[[Crna Gora]] | boje = | federacija = [[Nogometni savez Crne Gore|FSCG]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|1. ŽFL]] | stadion = [[Stadion kraj Bistrice]] | kapacitet = 5.214 | vlasnik = | predsjednik = | trener = | uspjesi = 5 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup Crne Gore u fudbalu za žene|Kup CG]] '''×1'''<br>[[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|Prvenstvo CG]] '''×4''' | evropski_kupovi = | adresa = | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = 2023/2024. | veb-sajt = | trenutna_sezona = 2024/2025. | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = | tijelo3 = | desna ruka3 = | šorc3 = | čarape3 = }} '''Ženski fudbalski klub Ekonomist''' ''(ćirilica: Женски фудбалски клуб Економист)'', skraćeno '''ŽFK Ekonomist''', je ženski fudbalski klub sa sjedištem u [[Nikšić]]u, [[Crna Gora]]. Osnovan je [[2007]]. godine,<ref>{{cite web |title=Ekonomist break new ground for Montenegro|url=https://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/0252-0ce2dd0b0628-02f60fd9d51b-1000--ekonomist-break-new-ground-for-montenegro/|website=uefa.com|access-date=13. 6. 2025}}</ref> a takmiči se u [[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|Crnogorskoj ženskoj ligi]], u kojoj je bio inauguralni šampion. Godine [[2012]]. postao je prvi ženski tim iz Crne Gore koji je učestvovao u [[UEFA]] Ligi prvaka za žene.<ref>{{cite web |title=Liga šampiona (Ž) - Poraz Ekonomista na debiju|url=https://fscg.me/vijesti/2051/liga-sampiona-z-poraz-ekonomista-na-debiju/|website=fscg.me|access-date=13. 6. 2025}}</ref> Prije osnivanja nacionalne lige, tim je jednom osvojio ''Trofej FSCG''. Klub je u pojedinim periodima imao podršku sponzora, uključujući i Meridianbet.<ref>{{cite web |title=Meridian podstiče uspon ženskog fudbalskog kluba Ekonomist|url=https://meridiansport.me/donacije/meridian-zenski-fudbalski-klub/|website=meridiansport.me|access-date=13. 6. 2025}}</ref> ==Trofeji== ;Crnogorska ženska liga *''Pobjednik (4):'' 2011-12, 2012-13, 2013-14, 2014-15 *''Drugoplasirani (3):'' 2015-16, 2016-17, 2017-18 ;Trofej FSCG *''Pobjednik (1):'' 2010-2011 *''Drugoplasirani (2):'' 2008-09, 2009-10 ==Plasman po sezonama== {| class="wikitable" |- ! Sezona!! Takmičenje !! Plasman |- |2008-09 |Trofej FSCG |2. mjesto |- |2009-10 |Trofej FSCG |2. mjesto |- |2010-11 |Trofej FSCG |'''Pobjednik''' |- |2011-12 |1. ŽFL |'''Pobjednik''' |- |2012-13 |1. ŽFL |'''Pobjednik''' |- |2013-14 |1. ŽFL |'''Pobednik''' |- |2014-15 |1. ŽFL |'''Pobjednik''' |- |2015-16 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2016-17 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2017-18 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2018-19 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2019-20 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2020-21 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2021-22 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2022-23 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2023-24 |1. ŽFL |3. mjesto |} ==Učinak u UEFA takmičenjima== {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Takmičenje !! Faza !! Protivnik !! Rezultat |- | rowspan=3|2012-13 || rowspan=3|Liga prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza|| {{flagicon|BLR}} [[Bobruichanka]] || 1–5 |- | {{flagicon|POL}} [[Unia Racibórz]] || 1–7 |- | {{flagicon|SVK}} [[Slovan Bratislava]] || 0–8 |- | rowspan=3|2013–14|| rowspan=3|Liga prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{flagicon|FAR}} [[Klaksvík]] || 1–1 |- | {{flagicon|SUI}} [[FC Zürich]] || 1–4 |- | {{flagicon|POR}} [[Atlético Ouriense]] || 1–1 |- | rowspan=3|2014–15 || rowspan=3|Liga Prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{flagicon|SLO}} [[ŽNK Pomurje|Pomurje]] || 0–4 |- | {{flagicon|HUN}} [[MTK Hungária FC]] || 0–1 |- | {{flagicon|EST}} [[Pärnu JK]] || 1–2 |- | rowspan=3|2015–16|| rowspan=3|Liga Prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{flagicon|SLO}} [[ŽNK Pomurje|Pomurje]] || 0–4 |- | {{flagicon|RUM}} [[CFF Olimpia Cluj|Olimpia Cluj]] || 1–6 |- | {{flagicon|EST}} [[Pärnu JK]] || 1–2 |} ==Istanknute igračice== {| class="vatop" | *{{flagicon|MNE}} [[Slađana Bulatović]] *{{flagicon|MNE}} [[Jasna Đoković]] *{{flagicon|MNE}} [[Darija Đukić]] *{{flagicon|MNE}} [[Tatjana Đurković]] | *{{flagicon|MNE}} [[Armisa Kuč]] *{{flagicon|MNE}} [[Jelena Sturanović]] *{{flagicon|MNE}} [[Ivona Turčinović]] *{{flagicon|MNE}} [[Andreja Vidić]] |} == Vanjski linkovi == * [https://fscg.me/klubovi/ekonomist-40352/?cid=7433992] na sajtu FSCG *[https://www.uefa.com/nationalassociations/teams/2607963--zfk-ekonomist/] na sajtu UEFA-e == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Crnoj Gori]] dmeb8hcm1gygvqk5atf83xj7wed3etf 3714029 3714027 2025-06-13T10:31:12Z Panasko 146730 tehničke ispravke 3714029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = | boja2 = | ime = ŽFK Ekonomist | puno_ime = Ženski fudbalski klub Ekonomist | grb = | veličina_grba = | nadimak = | osnovan = {{Početni datum i godine|2007||}}<br> | lokacija = [[Nikšić]]<br>[[Crna Gora]] | boje = | federacija = [[Nogometni savez Crne Gore|FSCG]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|1. ŽFL]] | stadion = [[Stadion kraj Bistrice]] | kapacitet = 5.214 | vlasnik = | predsjednik = | trener = | uspjesi = 5 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup Crne Gore u fudbalu za žene|Kup CG]] '''×1'''<br>[[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|Prvenstvo CG]] '''×4''' | evropski_kupovi = | adresa = | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = 2023/2024. | veb-sajt = | trenutna_sezona = 2024/2025. | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = | tijelo3 = | desna ruka3 = | šorc3 = | čarape3 = }} '''Ženski fudbalski klub Ekonomist''' ''(ćirilica: Женски фудбалски клуб Економист)'', skraćeno '''ŽFK Ekonomist''', je ženski fudbalski klub sa sjedištem u [[Nikšić]]u, [[Crna Gora]]. Osnovan je 2007,<ref>{{cite web |title=Ekonomist break new ground for Montenegro|url=https://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/0252-0ce2dd0b0628-02f60fd9d51b-1000--ekonomist-break-new-ground-for-montenegro/|website=uefa.com|access-date=13. 6. 2025}}</ref> a takmiči se u [[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|Crnogorskoj ženskoj ligi]], u kojoj je bio inauguralni šampion. Godine 2012. postao je prvi ženski tim iz Crne Gore koji je učestvovao u [[UEFA]] Ligi prvaka za žene.<ref>{{cite web |title=Liga šampiona (Ž) - Poraz Ekonomista na debiju|url=https://fscg.me/vijesti/2051/liga-sampiona-z-poraz-ekonomista-na-debiju/|website=fscg.me|access-date=13. 6. 2025}}</ref> Prije osnivanja nacionalne lige, tim je jednom osvojio ''Trofej FSCG''. Klub je u pojedinim periodima imao podršku sponzora, uključujući i Meridianbet.<ref>{{cite web |title=Meridian podstiče uspon ženskog fudbalskog kluba Ekonomist|url=https://meridiansport.me/donacije/meridian-zenski-fudbalski-klub/|website=meridiansport.me|access-date=13. 6. 2025}}</ref> ==Trofeji== ;Crnogorska ženska liga *''Pobjednik (4):'' 2011-12, 2012-13, 2013-14, 2014-15 *''Drugoplasirani (3):'' 2015-16, 2016-17, 2017-18 ;Trofej FSCG *''Pobjednik (1):'' 2010-2011 *''Drugoplasirani (2):'' 2008-09, 2009-10 ==Plasman po sezonama== {| class="wikitable" |- ! Sezona!! Takmičenje !! Plasman |- |2008-09 |Trofej FSCG |2. mjesto |- |2009-10 |Trofej FSCG |2. mjesto |- |2010-11 |Trofej FSCG |'''Pobjednik''' |- |2011-12 |1. ŽFL |'''Pobjednik''' |- |2012-13 |1. ŽFL |'''Pobjednik''' |- |2013-14 |1. ŽFL |'''Pobednik''' |- |2014-15 |1. ŽFL |'''Pobjednik''' |- |2015-16 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2016-17 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2017-18 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2018-19 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2019-20 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2020-21 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2021-22 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2022-23 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2023-24 |1. ŽFL |3. mjesto |} ==Učinak u UEFA takmičenjima== {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Takmičenje !! Faza !! Protivnik !! Rezultat |- | rowspan=3|2012-13 || rowspan=3|Liga prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza|| {{ZD|BLR}} [[Bobruichanka]] || 1–5 |- | {{ZD|POL}} [[Unia Racibórz]] || 1–7 |- | {{ZD|SVK}} [[Slovan Bratislava]] || 0–8 |- | rowspan=3|2013–14|| rowspan=3|Liga prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{ZD|FAR}} [[Klaksvík]] || 1–1 |- | {{ZD|SUI}} [[FC Zürich]] || 1–4 |- | {{ZD|POR}} [[Atlético Ouriense]] || 1–1 |- | rowspan=3|2014–15 || rowspan=3|Liga Prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{ZD|SLO}} [[ŽNK Pomurje|Pomurje]] || 0–4 |- | {{ZD|HUN}} [[MTK Hungária FC]] || 0–1 |- | {{ZD|EST}} [[Pärnu JK]] || 1–2 |- | rowspan=3|2015–16|| rowspan=3|Liga Prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{ZD|SLO}} [[ŽNK Pomurje|Pomurje]] || 0–4 |- | {{ZD|RUM}} [[CFF Olimpia Cluj|Olimpia Cluj]] || 1–6 |- | {{ZD|EST}} [[Pärnu JK]] || 1–2 |} ==Istanknute igračice== {| class="vatop" | *{{ZD|MNE}} [[Slađana Bulatović]] *{{ZD|MNE}} [[Jasna Đoković]] *{{ZD|MNE}} [[Darija Đukić]] *{{ZD|MNE}} [[Tatjana Đurković]] | *{{ZD|MNE}} [[Armisa Kuč]] *{{ZD|MNE}} [[Jelena Sturanović]] *{{ZD|MNE}} [[Ivona Turčinović]] *{{ZD|MNE}} [[Andreja Vidić]] |} == Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://fscg.me/klubovi/ekonomist-40352/?cid=7433992] na sajtu FSCG *[https://www.uefa.com/nationalassociations/teams/2607963--zfk-ekonomist/] na sajtu UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Crnoj Gori|ŽFK Ekonomist]] 8x1qfsgtlwcuradngpbfuupnhd9cl5o 3714030 3714029 2025-06-13T10:32:11Z Panasko 146730 3714030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = | boja2 = | ime = ŽFK Ekonomist | puno_ime = Ženski fudbalski klub Ekonomist | grb = | veličina_grba = | nadimak = | osnovan = {{Početni datum i godine|2007||}}<br> | lokacija = [[Nikšić]]<br>[[Crna Gora]] | boje = | federacija = [[Nogometni savez Crne Gore|FSCG]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|1. ŽFL]] | stadion = [[Stadion kraj Bistrice]] | kapacitet = 5.214 | vlasnik = | predsjednik = | trener = | uspjesi = 5 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup Crne Gore u fudbalu za žene|Kup CG]] '''×1'''<br>[[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|Prvenstvo CG]] '''×4''' | evropski_kupovi = | adresa = | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = 2023/2024. | veb-sajt = | trenutna_sezona = 2024/2025. | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = | tijelo3 = | desna ruka3 = | šorc3 = | čarape3 = }} '''Ženski fudbalski klub Ekonomist''' ''(ćirilica: Женски фудбалски клуб Економист)'', skraćeno '''ŽFK Ekonomist''', je ženski fudbalski klub sa sjedištem u [[Nikšić]]u, [[Crna Gora]]. Osnovan je 2007,<ref>{{cite web |title=Ekonomist break new ground for Montenegro|url=https://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/0252-0ce2dd0b0628-02f60fd9d51b-1000--ekonomist-break-new-ground-for-montenegro/|website=uefa.com|access-date=13. 6. 2025}}</ref> a takmiči se u [[Prva liga Crne Gore u fudbalu za žene|Crnogorskoj ženskoj ligi]], u kojoj je bio inauguralni šampion. Godine 2012. postao je prvi ženski tim iz Crne Gore koji je učestvovao u [[UEFA]] Ligi prvaka za žene.<ref>{{cite web |title=Liga šampiona (Ž) - Poraz Ekonomista na debiju|url=https://fscg.me/vijesti/2051/liga-sampiona-z-poraz-ekonomista-na-debiju/|website=fscg.me|access-date=13. 6. 2025}}</ref> Prije osnivanja nacionalne lige, tim je jednom osvojio ''Trofej FSCG''. Klub je u pojedinim periodima imao podršku sponzora, uključujući i Meridianbet.<ref>{{cite web |title=Meridian podstiče uspon ženskog fudbalskog kluba Ekonomist|url=https://meridiansport.me/donacije/meridian-zenski-fudbalski-klub/|website=meridiansport.me|access-date=13. 6. 2025}}</ref> ==Trofeji== ;Crnogorska ženska liga *''Pobjednik (4):'' 2011-12, 2012-13, 2013-14, 2014-15 *''Drugoplasirani (3):'' 2015-16, 2016-17, 2017-18 ;Trofej FSCG *''Pobjednik (1):'' 2010-2011 *''Drugoplasirani (2):'' 2008-09, 2009-10 ==Plasman po sezonama== {| class="wikitable" |- ! Sezona!! Takmičenje !! Plasman |- |2008-09 |Trofej FSCG |2. mjesto |- |2009-10 |Trofej FSCG |2. mjesto |- |2010-11 |Trofej FSCG |Pobednik |- |2011-12 |1. ŽFL |Pobednik |- |2012-13 |1. ŽFL |Pobednik |- |2013-14 |1. ŽFL |Pobednik |- |2014-15 |1. ŽFL |Pobednik |- |2015-16 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2016-17 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2017-18 |1. ŽFL |2. mjesto |- |2018-19 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2019-20 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2020-21 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2021-22 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2022-23 |1. ŽFL |3. mjesto |- |2023-24 |1. ŽFL |3. mjesto |} ==Učinak u UEFA takmičenjima== {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Takmičenje !! Faza !! Protivnik !! Rezultat |- | rowspan=3|2012-13 || rowspan=3|Liga prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza|| {{ZD|BLR}} [[Bobruichanka]] || 1–5 |- | {{ZD|POL}} [[Unia Racibórz]] || 1–7 |- | {{ZD|SVK}} [[Slovan Bratislava]] || 0–8 |- | rowspan=3|2013–14|| rowspan=3|Liga prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{ZD|FAR}} [[Klaksvík]] || 1–1 |- | {{ZD|SUI}} [[FC Zürich]] || 1–4 |- | {{ZD|POR}} [[Atlético Ouriense]] || 1–1 |- | rowspan=3|2014–15 || rowspan=3|Liga Prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{ZD|SLO}} [[ŽNK Pomurje|Pomurje]] || 0–4 |- | {{ZD|HUN}} [[MTK Hungária FC]] || 0–1 |- | {{ZD|EST}} [[Pärnu JK]] || 1–2 |- | rowspan=3|2015–16|| rowspan=3|Liga Prvaka || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || {{ZD|SLO}} [[ŽNK Pomurje|Pomurje]] || 0–4 |- | {{ZD|RUM}} [[CFF Olimpia Cluj|Olimpia Cluj]] || 1–6 |- | {{ZD|EST}} [[Pärnu JK]] || 1–2 |} ==Istanknute igračice== {| class="vatop" | *{{ZD|MNE}} [[Slađana Bulatović]] *{{ZD|MNE}} [[Jasna Đoković]] *{{ZD|MNE}} [[Darija Đukić]] *{{ZD|MNE}} [[Tatjana Đurković]] | *{{ZD|MNE}} [[Armisa Kuč]] *{{ZD|MNE}} [[Jelena Sturanović]] *{{ZD|MNE}} [[Ivona Turčinović]] *{{ZD|MNE}} [[Andreja Vidić]] |} == Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://fscg.me/klubovi/ekonomist-40352/?cid=7433992] na sajtu FSCG *[https://www.uefa.com/nationalassociations/teams/2607963--zfk-ekonomist/] na sajtu UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Crnoj Gori|ŽFK Ekonomist]] 3c4oago09asyx6a94ek5y9s46iey1ut