Hamburg

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.4</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hamburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>821</id>
    <revision>
      <id>3714321</id>
      <parentid>3683004</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T02:39:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21051" sha1="an13wtbtcxr5y3bx18pyorqlopfauls" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u Njemačkoj
| ime                   = Hamburg
| širina_stepeni        = 53| širina_minuta = 33| širina_sekundi =0 | širina_SJ =N 
| dužina_stepeni        = 10| dužina_minuta = 0| dužina_sekundi =0 | dužina_IZ = E
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Njemačka
  |Grb                     = DEU Hamburg COA.svg
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]]
  |SrednjiNivoVlasti       = Hamburg
  |Općina                  = 
  |stanovništvo_ukupno     = 1964021
  |stanovništvo_godina     = 31. 12. 2023
  |Površina                = 755.22
  |Nadmorska visina        = 6
  |Pozivni broj            = 040, 04721
  |Poštanski broj          = 20001–21149, 22001–22769, 27499
  |Registarska oznaka      = HH
  |VrstaNaselja            = grad
  |Načelnik                = Peter Tschentscher
  |NačelnikIzabran         = 
  |NačelnikTitula          = Erster Bürgermeister
  |NačelnikStranka         = [[SPD]]
  |Web                     = www.hamburg.de
  |Slika                   = Rathaus Hbg.jpg
  |SlikaInfo               = Gradska vijećnica
}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|300p|Hamburg]]
'''Hamburg''' (službeno ime: Slobodni i [[Hanza|Hanzin]] grad Hamburg, njem.
Freie und Hansestadt Hamburg)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.de/|title=hamburg.de - Offizielles Stadtportal für die Hansestadt Hamburg|website=hamburg.de|language=de|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Spisak gradova u Njemačkoj po broju stanovnika|drugi je po veličini]] [[grad]] u [[Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] i jedna od njenih najmanjih saveznih pokrajina,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Hamburg-Germany|title=Hamburg {{!}} Germany, History, Population, Climate, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=13. 7. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; smješten na sjeveru zemlje. Ova srednjoevropska [[metropola]] (središte [[evropska metropolitanska regija|metropolitanske regije]] Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj) smjestila se na čvorištu puteva sa [[sjever]]a prema [[jug]]u, odnosno sa [[zapad]]a ka [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], na rijeci [[Elba|Elbi]] i gradskim jezerima Mali i Veliki [[Alster]]. U ukupnom poretku svih gradova Hamburg je šesti po veličini u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Chilehaus Hamburg 2.jpg|mini|desno|300p|Chilehaus]]
Hamburg se nalazi na [[Sjeverna Njemačka|sjeveru Njemačke]], na ušću rijeka [[Alster]] i [[Bille]] u [[Elba|Elbu]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.com/explore/outdoors/11872634/elbe-river/|title=The Elbe River|website=hamburg.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; koja zatim, nakon 110 [[km]] toka prema sjeverozapadu utiče u [[Sjeverno more]]. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti [[St. Pauli]] i [[Altona]]. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod rijeke Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od [[glečer]]a za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]]. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale [[pijesak]] i [[mulj]]. U međuvremenu su sa obje strane Elbe podignuti brojni [[nasip]]i. Sami nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene, što je danas rijetko slučaj.

U gradu je prije više stotina godina na Alsteru priroda (uz ljudsku pomoć) podigla branu, koja je u samom centru grada stvorila dva različito velika, međusobno povezana jezera: Mali (Unutrašnji) i Veli (Vanjski) Alster. Nebrojeni [[plovni kanal]]i, rječice i kanali premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u Evropi i ima ih više nego [[Venecija]] (400), [[Amsterdam]] (1200) i [[London]] zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od [[1. april]]a [[1938]], nakon usvajanja Velikohamburškog zakona od strane nacionalsocijalističke uprave grada. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

[[Sjever]]no od [[Elba|Elbe]] Hamburg graniči sa saveznom zemljom [[Schleswig-Holstein]], a [[jug|južno]] od nje sa [[Donja Saksonija|Donjom Saksonijom]]. I tri ostrva na ušću Elbe, [[Neuwerk]], [[Scharhörn]] i [[Nigehörn]] kao i [[Nacionalni park hamburški prud]] spadaju u područje grada Hamburga.

Najviša uzvisina Savezne zemlje Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u [[Hamburška brda|Hamburškim brdima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.komoot.com/guide/209980/peaks-in-lower-saxony|title=The 20 Most Amazing Peaks in Lower Saxony {{!}} Komoot|website=komoot|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:Map_hamburg_1800.png|mini|desno|Hamburg 1800]]
Hamburg je podijeljen na sedam gradskih okruga:

* [[Hamburg-Mitte]]
* [[Altona]]
* [[Eimsbüttel]]
* [[Nord (Hamburg)|Nord]]
* [[Wandsbek]]
* [[Bergedorf]]
* [[Harburg]]

Svaki okrug ima svoj parlament, koji se u Hamburgu zove [[skupština]]. Te skupštine pravno imaju status upravnog tijela sa vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više gradskih četvrti, kojih je ukupno 104 u cijelom gradu. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, kojih je ukupno 15.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hamburg_-_Zuerich_Versicherung.jpg|mini|desno|300p|Motiv iz centra grada]]
[[Datoteka:Hamburg - Speicherstadt.jpg|mini|desno|300p|Speicherstadt u Hamburgu]]
[[Datoteka:Hamburg.Thalia.jpg|mini|desno|300p|Thalia Theater, najbolji teatar na njemačkom govornom području]]

Grad Hamburg sa okolnim gradskim područjem broji oko 1,7 miliona stanovnika, koji čine jednu od prostorno najmanjih saveznih [[država]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Pored [[Nijemci|Nijemaca]], u Hamburgu živi i visok broj građana sa nenjemačkim državljanstvom (oko 14,9% ili 255.070 u [[decembar|decembru]] [[2004]]., a po nekim procjenama i gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga su inozemnog porijekla), iz gotovo svih zemalja svijeta. Najbrojnije etničke grupe čine stanovnici [[Turci|turskog]], [[Poljaci|poljskog]], [[Iranci|perzijskog]], [[Italijani|italijanskog]], [[Španci|španskog]], [[Portugalci|portugalskog]], [[Afganistanci|afganistanskog]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskog]] porijekla, uključujući tu i ne malu [[Bosanci|bosansku]] koloniju, koja se u Hamburgu nastanila mahom početkom 1990ih godina, po dolasku iz ratom zahvaćene [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], u [[17. vijek|17. stoljeću]] važio je kao najveći njemački grad. Neposredno prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hamburg je već imao 1,682 miliona stanovnika ([[1939]]). Najveći broj stanovnika, čak 1,9 miliona, Hamburg je dosegao [[1964]]. godine. Nakon toga počinje [[suburbaniziranje]] Hamburga i do [[1986]]. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: [[1. august]] [[2005]].) Za sljedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka [[metropola]].

Starosna struktura:

* mlađi od 18 godina: 16,1%
* 18-60 godina: 60,0%
* više od 60 godina: 23,9%

=== Religija ===

Od vremena [[reformacija|reformacije]] grad Hamburg ima [[evangeličko-luteranski|evangeličko-luteransko]] obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važne [[luka|luke]], Hamburg je odavno vrlo otvoren svim [[konfesija]]ma. Tako je ovdje [[1834]]. ovdje osnovana prva njemačka [[baptisti]]čka zajednica. Osim toga, od [[1995]]. je ovdje i sjedište [[rimokatolička crkva|rimokatoličke]] Hamburške nadbiskupije sa centrom u Katedrali Sv. Marije. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od [[1960te|1960-ih]] je i značajan udio [[muslimani|muslimanskog]] stanovništva, a postoji i aktivna [[Jevreji|jevrejska]] zajednica.

==== Vjerski objekti ====
'Hauptkirchen' ili 'Glavne crkve' su u evangelističkoj tradiciji isto kao i katedrale u rimokatoličkoj. Hamburg ih ima pet, te jednu rimokatoličku, koja je ujedno i sjedište hamburškog biskupa:

* [[St. Michaelis (Hamburg)]] ('Michel'), Crkva Sv. Mihaela
* [[St. Nikolai (Hamburg)]] (spomenik opomene za sve nevine žrtve rata), Crkva Sv. Nikole
* [[St. Petri (Hamburg]] (11. vijek), Crkva Sv. Petra
* [[St. Jakobi (Hamburg)]] (13. vijek), Crkva Sv. Jakova
* [[St. Katharinen (Hamburg)]] (14. vijek), Crkva Sv. Katarine
* [[St. Marien (Hamburg)]], Katedrala Sv. Marije

Brojne džamije muslimanskih zajednica iz cijeloga svijeta, te jedna sinagoga.

=== Jezik ===

Do duboko u [[19. vijek]] je [[donjenjemački jezik]] bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je [[gornjenjemački jezik|gornjenjemacki]] bio jezik kojim se pisalo, i do sredine [[20. vijek]]a je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili &quot;jezična ostrva&quot; jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji portugalska četvrt, gdje prevladava [[portugalski jezik|portugalski]], dok [[turski jezik|turski]] i [[kurdski jezik|kurdski]] prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.

== Klima ==

Zbog blizine mora i njegovog uticaja, [[klima]] je u Hamburgu blaža nego u zaleđu. Klima je umjereno kontinentalna, sa atlantskim uticajima pogotovo tokom zimskih mjeseci. Grad je poznat po čestim padavinama, tako da ga zbog ne rijetko sivog i vlažnog vremena zovu kontinentalnim [[London]]om. Tokom godine padne prosječno 714 [[mm]] padavina, a 52 dana godišnje grad je obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu [[humidna klima|humidna]].

Najtopliji mjesec u godini je juli sa prosječnih 17,0&amp;nbsp;°C, a najhladniji januar sa 0,0&amp;nbsp;°C. Ipak ni u najtoplijim mjesecima rijetkost nisu i temperature iznad 25&amp;nbsp;°C. Od 1990-tih godina, vjerovatno kao posljedica globalnog zatopljenja, zabilježene su i temperature do 37,3&amp;nbsp;°C ([[9. august]] [[1992]].). Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je kraj ljeta (august i septembar).

== Turizam ==
=== Znamenitosti grada&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.com/sights/history-and-heritage/|title=Historic Sights in Hamburg|website=hamburg.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; ===
[[Datoteka:Hafenstadt Hamburg (4).jpg|mini|desno|300p|Speicherstadt u Hamburgu]]

Za razliku od vječitog konkurenta [[Berlin]]a, koji važi kao živopisan i veoma kaotičan grad, ljepote grada Hamburga otkrivaju se tek postepeno, uz puno strpljenja. Znamenitosti grada su glasovita Vijećnica u centru grada, sagrađena krajem [[19. vijek]]a u historijskom stilu poput venecijanske crkve Sv. Marka, gradske kolonade u neposrednoj blizini, Palača pravde, klasicistički hoteli &quot;Atlantik&quot; i &quot;Vier Jahreszeiten&quot; na jezeru Alster, kao i svojevrsni simbol grada i pojam njegove republikanske slobode - toranj glavne crkve Sv. Michaelisa, poznat i pod imenom Michel.
Grad ima bogatu trgovačku tradiciju i tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] važio je kao jedan od glavnih centara trgovačke unije [[Hanza|Hanze]], svojevrsne preteče današnjoj [[Evropska unija|Evropskoj Uniji]], kojoj su osim toga pripadali i [[Lübeck]], [[Bergen]], [[Amsterdam]], [[London]], te brojni drugi gradovi sjeverne i zapadne [[Evropa|Evrope]]. Veoma je poznata hamburška luka, koja je nakon one u [[Rotterdam]]u jedna od najznačajnijih na cijelom kontinentu. U neposrednoj se blizini nalazi i [[St.Pauli|St. Pauli]], poznat i kao [[Kiez]], gradska četvrt karakteristična po brojnim turističkim atrakcijama, kao što su javne kuće, noćni lokali i kockarnice. Duž glavne turističke avenije [[Reeperbahn]] nalaze se popularni gradski lokali i teatarske kuće. U novije vrijeme etablirala se i gradska četvrt Schanze, koja svojim bogatim sadržajima uglavnom privlači mlade iz samoga grada, dok je St. Pauli puno više stjecište turista iz cijeloga svijeta. Od kraja devedestih Hamburg je i svojevrsni centar [[musical|mjuzikla]], u kom su do sada bili izvedeni popularni svjetski mjuzikli, kao: &quot;Fantom u operi&quot;, &quot;Titanic&quot;, &quot;Bal vampira&quot;, &quot;Mozart&quot;, &quot;Cats&quot; i brojni drugi.

=== Pozorišta ===
[[Datoteka:Hamburg.Schauspielhaus.wmt.jpg|mini|desno|300p|Schauspielhaus, Dramski teatar]]
* [[Thalia Theater]]
* [[Schauspielhaus]]
* [[Hamburgische Staatsoper]]
* [[Ernst-Deutsch-Theater]]
* [[St. Pauli Theater]]
* [[Hamburger Kammerspiele]]
* [[Schmidt Theater]]
* [[Schmidt Tivoli]]
* [[Ohnsorg-Theater]], narodni teatar, u kojem se komadi izvode na ''donjonjemačkom'' jeziku, dijalektu današnjeg savremenog njemačkog jezika
* [[Imperial Theater]]
* [[Royal Theater]]
* [[The English Theater]]
* [[Alle Theater]]
* [[Polittbüro]]
* [[Kampnagel]]

=== Gradski muzeji ===
[[Datoteka:Hamburg.Kunsthalle.Kuppel.wmt.jpg|mini|desno|300p|Kunsthalle Hamburg - Umjetnička dvorana]]
* Altonaer Museum, zemaljski muzej Sjeverne Njemačke [http://www.altonaer-museum.de/de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108165330/http://www.altonaer-museum.de/de/ |date=8. 1. 2006 }}
* Kunsthalle Hamburg, Umjetnička dvorana Hamburg [http://www.hamburger-kunsthalle.de/]
* Brahmsmuseum, Muzej slavnog kompozitora
* Bucerius Kunst Forum, Umjetnički paviljon [http://www.buceriuskunstforum.de/]
* Hamburški muzej za arheologiju i historiju Harburga
* [[Neuengamme]], memorijani centar za žrtve NS-zločina [http://www.hamburg.de/Neuengamme/welcome.en.html]
* Speicherstadt Museum, Muzej tradicionalnih zanata i življenja u starom Hamburg [http://www.speicherstadtmuseum.de/]
* Museum der Arbeit, Muzej rada [http://www.museum-der-arbeit.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202012010/http://www.museum-der-arbeit.de/ |date=2. 2. 2006 }}
* Museum für Völkerkunde, Etnološki muzej [http://www.voelkerkundemuseum.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180813050242/http://www.voelkerkundemuseum.com/ |date=13. 8. 2018 }}
* Museum der Kommunikation, Muzej komunikacije
* Museum für Hamburgische Geschichte, Najcjelovitiji hamburški muzej za historiju
* Museum der Kunst und Gewerbe, Muzej za umjetnost i obrt

=== Klubovi i diskoteke ===
[[Datoteka:Hamburg.GalerieDerModerne.wmt.jpg|mini|desno|300p|Galerija moderne]]
* China Lounge (House) [http://www.china-lounge.de/ website]
* Docks (Trance/Latin/RnB/Mixed) [http://www.docks.de/ website]
* Cult Club (70s, 80s, Classics) [http://www.cult-hh.de/ website]
* Große Freiheit 36 (Mixed) [http://www.grossefreiheit36.de/ website]
* Grünspan (Mixed/Livebands) [http://www.gruenspan.de website]
* Kaiserkeller (u podrumu Große Freiheit 36)
* Kir (Alternative/Mixed/srijeda=Gay) [http://www.kir-hamburg.de/ website]
* Lounge (House/Soul/Latin/Lounge) [http://www.locationsite.de/hamburg/lounge.htm Info]
* Pit (Gay)(Electronica) [https://web.archive.org/web/20060118034248/http://www.pit-male.de/ website]
* Pacha (House) [https://web.archive.org/web/20150926182401/http://www.pacha-hh.de/ website]
* Superfly (House/HipHop/Mixed) [http://www.super-fly-club.de/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060205151357/http://super-fly-club.de/ |date=5. 2. 2006 }}
* Thomas Read (House/Pop/R&amp;B) [http://www.thomasread.de website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109120238/http://www.thomasread.de/ |date=9. 1. 2006 }}
* Waagenbau (Electronica/Techno/HipHop) [http://www.waagenbau.com/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118073201/http://www.waagenbau.com/ |date=18. 1. 2006 }}
* Weltbühne (DJs/Liveacts) 
* Wunderbar (Gay, dobra zabava)

=== Kalendar zbivanja ===
[[Datoteka:Hamburg - Binnenhafen Alsterfleet.jpg|mini|desno|300p|Hamburg Alsterfleet]]
[[Datoteka:Hamburg_Planetarium.jpg|mini|desno|300p|Planetarijum]]
* Filmski festivali:
** Filmfest Hamburg [http://www.filmfesthamburg.de/]: septembar
** Fantasy Filmfest [http://www.fantasyfilmfest.com/]: april
** Kurzfilmfestival, Internacionalni festival kratkog filma [http://www.shortfilm.com/]: juni
** Lateinamerika-Filmtage, Latinoamerički filmski dani [http://www.cinelatino.de/]: decembar
** Spanische Filmtage, Španski dani filma [http://www.cinelatino.de/]: juli 
** Cinema Italia, Italijanski dani filma: oktobar 
** Schwul Lesbische Filmtage, Filmski festival gay i lezbejskih filmova, [https://web.archive.org/web/20060110023032/http://hamburg.gay-web.de/filmtage/]: oktobar
* Umjetnost: 
** Lange Nacht der Museen, Duga noć muzeja (40 izložbi u jednoj noći): maj
** Lange Nacht der Theater, Duga noć pozorišnih kuća i malih scena: jesen
** Razni internacionalni festivali savremenog pozorišta i plesa na Sceni Kampnagel: tokom cijele godine
* Muzika i zabava:
** Hamburger Dom, Narodni vašar sa cirkusom, zbavanim igrama i obilnom gastronomskom ponudom: tri puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen)
** Hafengeburtstag [http://www.hamburger-hafengeburtstag.de/], Rođendan gradske luke: maj
** Alstervergnügen, Veliki narodni vašar na obali jezera Mali Alster [http://www.alstervergnuegen-hamburg.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060113232935/http://www.alstervergnuegen-hamburg.de/ |date=13. 1. 2006 }}: august
** Schanzenfest, Veliki ulični fest u najšarmantnijoj četvrti grada Sternschanze: kasno ljeto
** Altonale, Veliki multikulturni kulturni ulični festival na Altoni: kasno ljeto/rana jesen
** Kirschblütenfest, Japanski festival behara: maj
** Fleetinselfest, Internacionalni Open Air Festival [https://web.archive.org/web/20060217160229/http://www.bwp-events.de/eigene/fleetinsel_main.html]: juli
** Internacionalni festival vatrometa: august
** Njemački Izbor za [[Eurosong|Pjesmu Eurovizije]]: mart
** G-Move (Generation Move), Parada mladih ljubitelja techno i rave-muzike: juni
** Schlagermove, Parada njemačkih šlagera [http://www.schlagermove.de/]: juli
** Lange Reihe Strassenfest, Ulični gay festival sa muzikom i zabavom: maj
** Pulverteich-Strassenfest, Alternativni ulični gay festival sa muzikom i zabavom: august
** [[Christopher Street Day]], Tradicionalna gay parada [http://www.hamburg-pride.de/]: august
** Ledertreffen, Gay festival za ljubitelje fetiša (koža, uniforma, sportska oprema): august
** Motorradgottesdienst, Misa za motoriste pred najljepšom gradskom evangelističkom Katedralom Sv. Michaelisa: juni
* Sport:
** Hamburški maraton [http://www.marathon-hamburg.de/]: april
** Teniski turnir: maj
** Veslački turnir dragon-brodova: august
** HEW Cyclassics [http://www.hew-cyclassics.de/], biciklistička utrka: august
** Holsten City Man Triathlon [https://web.archive.org/web/20060112033251/http://www.holstencityman.de/], triatlonska utrka: august

== Znamenite ličnosti ==
* [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački književnik
* [[Wolfgang Borchert]], njemački književnik
* [[Peter Rühmkorf]], njemački književnik
* [[Hans Albers]], njemački glumac
* [[Fritz Schumacher]], njemački arhitekt i planer grada
* [[Heinrich Rudolf Hertz]], njemački fizičar 
* [[Ernst Thälmann]], njemački političar
* [[Helmut Schmidt]], njemački političar i državnik, bivši kancelar SR Njemačke
* [[Klaus von Dohnanyi]], njemački političar i bivši gradonačelnik Hamburga
* [[Angela Merkel]], njemačka političarka i kancelarka SR Njemačke
* [[Georg Philipp Telemann]], njemački kompozitor 
* [[Carl Philipp Emmanuel Bach]], njemački kompozitor i sin poznatog oca ([[Johann Sebastian Bach]])
* [[Felix Mendelssohn]], njemački kompozitor 
* [[Johannes Brahms]], njemački kompozitor 
* [[Seid Memić Vajta]], bosanski pjevač, zabavljač i TV zvijezda
* [[Sergej Barbarez]], bosanski nogometaš

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hamburg.de/ Službena stranica grada]
* [https://web.archive.org/web/20070927193801/http://hamburg.fitamini.com/ Znamenitosti u slikama]
* [http://www.hamburgportal.de/bilderserien/ Slike i fotografije grada Hamburga]
* [http://www.hamburgs-geschichte.de/ Historija grada Hamburga]
* [http://www.netplanet-harburg.netsamurai.de/ Umjetnost i slike sa hamburškog juga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118155734/http://www.netplanet-harburg.netsamurai.de/ |date=18. 1. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20051106210249/http://dmoz.org/Regional/Europe/Germany/States/Hamburg/ Kategorija Hamburg u projektu Open Directory Project DMOZ]
* [https://web.archive.org/web/20110130012226/http://vrhamburg.mheitmann.ch/ 360° pogled na dio grada]

{{commonscat|Hamburg}}
{{Gradovi u Njemačkoj}}
{{Glavni gradovi pokrajina Savezne Republike Njemačke}}
{{Pokrajine u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Hamburg]]
[[Kategorija:Pokrajine u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>an13wtbtcxr5y3bx18pyorqlopfauls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1067</id>
    <revision>
      <id>3714387</id>
      <parentid>3705171</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:27:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Praznici */</comment>
      <origin>3714387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48237" sha1="ahbwgsdlsrgqergkof8n5pdgals4ida" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = 
| zvanično_ime                   = Republika Hrvatska
| ime_genitiv                    = Hrvatske
| zastava                        = Flag of Croatia.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Croatia.svg
| mapa                           = EU-Croatia.svg
| službeni_jezik                 = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| glavni_grad                    = [[Zagreb]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Zoran Milanović]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Hrvatske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Andrej Plenković]]
| po_površini_na_svijetu         = 126.
| površina                       = 56.594
| procenat_vode                  = 0.2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 122.
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.871.833&lt;ref name=&quot;Državni zavod za statistiku&quot;&gt;[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]&lt;/ref&gt; (2021.)
| gustoća                        = 68,47
| nezavisnost                    = od [[Jugoslavija|Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[25. juni]] [[1991.]]
| valuta                         = [[Euro]] (€)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| himna                          = &quot;[[Lijepa naša domovino]]&quot;{{Center|[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]}}
| internetski_nastavak           = [[.hr]]
| pozivni_broj                   = +385
| bdp_godina                     = Procjena 2023.
| bdp_per_capita                 = $40.484&lt;ref&gt;https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/October/weo-report?c=960,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2020&amp;ey=2027&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&lt;/ref&gt;
| bdp_ukupno                     = $164 milijardi
| gini                           = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;28.3
| gini_godina                    = 2020
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.858
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = 
}}
'''Hrvatska''' je [[suverena država]] na razmeđu [[srednja Evropa|srednje]] i [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Izlazi na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a pomorski graniči i s [[Italija|Italijom]]. Površina Hrvatske iznosi 56.594&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Glavni grad]] je [[Zagreb]]. Prema posljednjem popisu iz [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|2021]], u njoj živi 3.871.833 stanovnika&lt;ref name=&quot;Državni zavod za statistiku&quot;&gt;[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]&lt;/ref&gt;, od čega 91,63% čine [[Hrvati]], 3,2% [[Srbi]] (1991. 12,15%)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |title=www.hrz.hr |access-date=26. 8. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060208222813/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |archive-date=8. 2. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, 0,62% [[Bošnjaci]], 0,46% [[Romi]], 0,36% [[Italijani]] i 0,36% [[Albanci]], dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti 0,58%. Dominantna religija je [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]]. Od 2004. Hrvatska je bila kandidat za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].

Postala je članica [[NATO]]-a u aprilu 2009. Pregovori s Evropskom unijom službeno su otvoreni u oktobru 2005, a zatvoreni u junu 2011. [[Evropska komisija]] i [[Vijeće Evrope]] postavili su 1. juli 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |title=Croatia - EU-Croatia relations |access-date=15. 7. 2011 |archive-date=27. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110827211909/http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije.

Hrvatska je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]], kao i [[Šengenska zona|Šengenske]] i [[eurozona|eurozone]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Hrvatske}}
Prije dolaska [[Slaveni|Slavena]] na teritoriji sadašnje Hrvatske živjeli su [[Iliri]], koje je [[Rimsko Carstvo]] pokorilo u 1. stoljeću. [[Hrvati]] su naselili područje u 7. stoljeću i osnovali dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]].

=== Hrvatsko kraljevstvo ===
U vrijeme primorsko-hrvatskog [[Knez Branimir|kneza Branimira]], ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom [[Papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. stoljeću. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je [[kralj Tomislav]] u jedinstveno kraljevstvo 925. [[kralj Tomislav]] je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je bila moćna država sve do 1102, kad je ušla u sastav [[Ugarska|Ugarske]].

[[Mohačka bitka]] 1526. je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]] osvaja [[Lika|Liku]], Dalmaciju, i [[Slavonija|Slavoniju]]. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593), mnoga hrvatska područja postepeno potpadaju pod [[Austrija|austrijsku]] vlast. 
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. stoljeća, ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848.

[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|desno|mini|Pula]]
[[Datoteka:Split2006.4.JPG|desno|mini|Split]]
[[Datoteka:Rijeka Riva.jpg|desno|mini|[[Rijeka (grad)]], najveća luka u Hrvatskoj]]

=== Hrvatska nakon 1995. ===
Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama Bljesak i Oluja, vraćen je 1998. mirnom reintegracijom u političko-pravni sustav Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.

Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] umro je 10. decembra 1999. u svojoj 77-oj godini nakon čega je do tada vladajući HDZ na izborima izgubio vlast. Većinu u Saboru osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa SDP-om, a za novog predsjednika izabran je Stjepan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sustava u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.

Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i 21. februara 2003. kandidirala za članstvo u Evropsku Uniju.

Na izborima 2003. na vlast je opet došao HDZ, ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja autocesta. 18. juna 2004. dobiven je pozitivan odgovor Evropske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.

[[Stjepan Mesić]] je ponovno izabran za predsjednika 2005.

Godine 2009. postaje članica [[NATO]]-a. Iste te godine Jadranka Kosor postaje predsjednicom vlade nakon odlaska Ive Sanadera. U njenom mandatu započinje borba protiv korupcije, jednog od najvećih problema hrvatskog društva, te uspješno završava pregovore u junu 2011.

Godine 2010, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na parlamentarnim izborima 2011. pobjeđuje Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Hrvatska je 1. jula 2013. primljena u [[Evropska unija|Evropsku Uniju]] uz protivljenje 33,2 posto hrvatskih građana i građanki koji su dali glas protiv EU.

Godine 2015. nakon dva kruga izbora predsjednica Republike postala je [[Kolinda Grabar-Kitarović]]

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Hrvatske]] sastoji se od ujedinjene bivše hrvatske crveno-bijele zastave i slavonske bijelo plave. [[Crvena]], [[bijela]] i [[plava]] [[boja]] složena su jedna ispod druge vodoravno, svaka zauzimajući jednu trećinu zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u sredini zastave u sjecištu dijagonala. Trobojnica još od hrvatskog preporoda (sredina 19. vijeka) simbolizuje težnju za ujedinjenje hrvatskih zemalja.

=== Grb ===
[[Grb Hrvatske|Grb Republike Hrvatske]] je historijski hrvatski grb, koji se nalazi na [[Zastava Hrvatske|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i uspravno u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom uglu spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita.

=== Himna ===
[[Lijepa naša domovino]] (ili kraće &quot;Lijepa naša&quot;) je hrvatska [[državna himna]].

== Vlada ==
{{Glavni|Politika Hrvatske}}
Prema [[Ustav Hrvatske|ustavu]] iz 1991, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. Hrvatska je postigla [[Dan državnosti Hrvatske|nezavisnost]] od [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] 25. juna 1991. Ustav je bio mijenjan četiri puta.

Glavni sud Republike Hrvatske je [[Vrhovni sud Hrvatske|vrhovni sud]]. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova [[državno sudbeno vijeće Hrvatske|državno sudbenog vijeća]] izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan [[Ustavni sud Hrvatske|ustavni sud]] koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.

Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je [[Hrvatski Sabor]] koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra.

Trenutni [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] je [[Andrej Plenković]], a predsjednik države je [[Zoran Milanović]]. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}}

=== Organizacija vlasti ===

====== Zakonodavna vlast ======
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na osnovu općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasanjem. Sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obavezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvata cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore zavisiti od brojnog izlaska birača dijaspore na izbore.

====== Izvršna vlast ======
[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

[[Vlada Republike Hrvatske]], kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade]] ili premijer. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja.

====== Sudbena vlast ======
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u državi. Zasjedanja suda su otvorena za javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuženih. Suci se imenuju na period od osam godina.

Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, advokata i univerzitetskih profesora pravnih nauka, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove.

Državno tužilaštvo Republike Hrvatske je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudska vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog tužilaštva nalazi se glavni državni tužilac.

=== Političke stranke ===
[[Komunistička partija Hrvatske]] bila je jedina stranka tokom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora (1990), desničarska [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) došla je na vlast i držala je do 2000.
Na izborima 2000. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do juna 2001, kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veću istarsku autonomiju.
[[Datoteka:HDZ logo.svg|mini|[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]],vladajuća stranka]]
HSLS se raspao 2002. (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); većina stranke je izašla iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti.

Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra.

HDZ je stvorio vladu u decembru 2003. iako nije ušao u koaliciju sa strankama kao što su HSS i [[Hrvatska stranka prava|HSP]]

Na izborima 2019/2020. pobijedio je [[Zoran Milanović]]

== Administrativna podjela ==
=== Županije ===
{{glavni|Županije u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Croatian counties.png|mini|desno|500px|Županije Hrvatske.]]

Hrvatska je podjeljena na dvadeset [[Županije u Hrvatskoj|županija]]. Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:HR]]. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko [[Spisak gradova u Hrvatskoj|gradova]] i [[Spisak općina u Hrvatskoj|općina]]. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni [[grad Zagreb]], koji je zbog stanja i važnosti odvojen od [[Zagrebačka županija|svoje županije]].

Županije Hrvatske su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; cellspacing=&quot;2&quot; style=&quot;margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! &lt;!--style=&quot;width:120/75/75/85px&quot;--&gt; [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)!! Stanovništvo&lt;br&gt;(Popis 2021.)
|-
| [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.652|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|101.879
|-
| [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.043|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|130.267
|-
| [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.783|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|115.564
|-
| [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.820|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|195.237
|-
| [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.622|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|112.195
|-
| [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.746|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|101.221
|-
| [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.224|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|120.702
|-
| [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|5.350|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|42.748
|-
| [[Datoteka:Flag of Medjimurje.svg|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|730|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|105.250
|-
| [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.152|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|258.026
|-
| [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.845|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|64.084
|-
| [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.582|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|265.419
|-
| [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.463|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|139.603
|-
| [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.534|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|423.407
|-
| [[Datoteka:Flag of Šibenik County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.939|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|96.381
|-
| [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.261|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|159.487
|-
| [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.068|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|70.368
|-
| [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.448|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|143.113
|-
| [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.642|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|159.766
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.078|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|299.985
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|641|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|767.131
|}

== Gradovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Grad
!Županija
!'''Pop.'''
|-
|1
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|663,592
|-
|2
|[[Split]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|149,830
|-
|3
|[[Rijeka]]
|[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
|128,314
|-
|4
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|83,104
|-
|5
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija|Zadarska]]
|71,471
|-
|6
|[[Pula]]
|[[Istarska županija|Istarska]]
|57,460
|-
|7
|[[Slavonski Brod]]
|[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|53,531
|-
|8
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija|Karlovačka]]
|46,833
|-
|9
|[[Varaždin]]
|[[Varaždinska županija|Varaždinska]]
|38,839
|-
|10
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|34,302
|}
{{Gradovi u Hrvatskoj}}

== Geografija ==
Hrvatska se nalazi na raskrsnici [[Srednja Evropa|srednje]], [[Južna Evropa|južne]], i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Hrvatska graniči sa šest država. To su [[Bosna i Hercegovina]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Italija]] preko [[Jadransko more|jadranskog mora]]. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada [[Neum]]a.

Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]), pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]], i kamenitu obalu na Jadranskom moru ([[Istra]], Sjeverno [[Primorje]], i [[Dalmacija]].
[[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|desno|mini|Obala]]
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj [[pretplaninska klima|pretplaninska]] i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[Sredozemna klima|sredozemna]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu [[podsredozemna klima|podsredozemna]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a temperatura mora ljeti je do 25&amp;nbsp;°C.

Ukupna površine Hrvatske je 56.542&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jadranska obala duga je 5.835&amp;nbsp;km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Osijek]], [[Pula]], i [[Zadar]] (Također pogledajte [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]).

== Privreda ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|mini|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po osobi (base PPP) 2002. iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni.
Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84% BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu.
Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz [[Komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (22,4%), [[Bosna i Hercegovina]] (14,4%), [[Njemačka]] (12,5%), [[Slovenija]] (8%) i [[Austrija]] (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i [[Francuska]] (5,2%).

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|294x294piksel|[[Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]]
Hrvatska ima visoko razvijenu mrežu autocesta. Značajni projekti izgradnje autoputa započeli su 2000. godine kada su započele intenzivna gradnja i integracija Hrvatske.

=== Cestovni promet ===
U Hrvatskoj postoji preko 1400&amp;nbsp;km autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim velikim gradovima. Sredinom 2005. pokrenuta je autocesta [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] koja povezuje dva najveća grada, [[Zagreb]] i [[Split]]. Autocesta [[A2]] vozi od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta [[A3]] prolazi panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]]. [[A4]] kreće iz Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv Slavonika povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadransko more|Jadranom]]. Autocesta A6 povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka (grad)|Rijeku]]. Autoceste [[A8]] i [[A9]] čine Istarski Ypsilon.

===Pomorski promet ===
[[Rijeka (grad)|Rijeka]] je najveće jadransko pristanište s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prevoznik.

=== Zračni promet ===
Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka u [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Pula|Puli]].  [[Croatia Airlines]] nacionalni je prijevoznik.

=== Željeznički promet ===
Hrvatska ima razvijen željeznički sustav [[Hrvatske željeznice]] je željeznička kompanija u državnom vlasništvu.

=== Motorna vozila===
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila, što je najveći broj u povijesti i predstavlja porast od 6,7% u odnosu na prošlu godinu. Najprodavaniji brend je [[Opel]], a slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda Auto|Škoda]]. U prva dva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 40,9% manje novih automobila kao rezultat globalne ekonomske krize. U Hrvatsku 300 automobila dolazi na 1.000 stanovnika

== Vojska ==
[[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|mini|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]]
[[Oružane snage Republike Hrvatske]] (skraćeno [[OSRH]]) je službeni naziv za Hrvatsku vojsku (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost Republike Hrvatske te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. novembra 1991.
Pripadnici hrvatske kopnene vojske
Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:

* [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV)
* [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM)
* [[Hrvatska ratna mornarica]][[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO).

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti.

Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hrvatske etnije.gif|mini|Stanovništvo po narodnostima u RH 2001]]
U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2011. živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 žene i 2,066.335 muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce). Očekivano trajanje života je 2006. godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.

U 2009. u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa [[mortalitet]]a 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava.

Od 1996. Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego što ju napušta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,42%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.

Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje

{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba1=86.28|cifra_stuba2=4.44|cifra_stuba3=1.47|cifra_stuba5=4.57|cifra_stuba6=3.24|boja_stuba6=#FFBF00|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Hrvatskoj 2011.}}

hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tokom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. &quot;Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu&quot;, ocjenjuje Šterc

Hrvatska nema službenu religiju. Sloboda religije je pravo definirano ustavom koji određuje sve vjerske zajednice kao jednake su pred zakonom i odvojene od države. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 91,36% Hrvata su se izjasnili kao kao kršćani; od njih, rimokatolici čine najveću skupinu, što čini 86.28% stanovništva, nakon čega slijedi pravoslavci (4,44%), protestantizam (0,34%) i drugih kršćani (0,30%). Najveći religija nakon kršćanstva je islam (1,47%). 4.57% populacije se izjašnjavaju kao nereligiozni.U Eurostat Eurobarometar anketi 2010. godine, 69% stanovništva Hrvatske je odgovorio da „oni vjeruju u Boga”.

{{Stubičasti dijagram|float=right|naslov=Religije u Hrvatskoj 2021.|desno1=%|cifra_stuba1=78.97|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|boja_stuba1=#FF0000|maks=100|cifra_stuba2=3.32|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|boja_stuba2=#403021|cifra_stuba3=1.32|boja_stuba3=#C154C1|ime_stuba3=[[Islam]]|cifra_stuba4=4.71|ime_stuba4=[[Ateizam]]|boja_stuba4=#228B22|ime_stuba5=Ostali|boja_stuba5=#FFBF00|cifra_stuba5=11.68}}{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot; | Narod 
! width=&quot;75px&quot;  | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot;  |%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 3.874.321 ||align=right| 90,42%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 186.633 ||align=right|  4,36%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 31.479 ||align=right| 0,73%
|-
| ''Regionalna pripadnost''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; ||align=right|27.225||align=right| 0,64%
|-
| ''Ne izjašnjavaju se''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; ||align=right| 26.763  ||align=right|  0,62%
|-
| [[Italijani]] ||align=right| 17.807 ||align=right|  0,42%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 17.513 ||align=right|  0,41%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 16.975 ||align=right|  0,40%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 14.048 ||align=right|  0,33%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 10.517  ||align=right|  0,25%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|-
|align=left colspan=3|
&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,…&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Jabuka&quot;&gt;[http://www.jabuka.tv/rezultati-popisa-u-hrvatskoj-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca/ '''''Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca''''' prilog o Popisu na jabuka.tv]&lt;/ref&gt;

&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti &lt;/small&gt;
|}
{{col-break}}

{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot;| Jezik 
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] ||align=right| 4.096.305 ||align=right|  95,60%
|-
| [[Srpski jezik|Srpski]] ||align=right| 52.879  ||align=right|  1,23%
|-
| [[Italijanski jezik|Italijanski]] ||align=right| 18.573  ||align=right|  0,43%
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 17.069 ||align=right|  0,40% 
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 16.856 ||align=right|  0,39%
|-
| [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 14.369 ||align=right|  0,34%
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 10.231||align=right|   0,24%
|-
| ''Nepoznato''  ||align=right| 9.329  ||align=right|  0,22%
|-
| [[Slovenski jezik|Slovenski]] ||align=right| 9.220 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 7.822 ||align=right|  0,18%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-end}}

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|mini|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je 2008. radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i županijskom vlasništvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.

Broj osnovnih škola na kraju 2006. je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na češkome, u pet na mađarskome. Osim na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] 28 škola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.

== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|mini|293x293piksel|KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 bolnica i banja, i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 banje i 3 privatne bolnice. Pored toga, u manjim gradovima je radilo još 9 općih bolnica i 6 ambulantnih porodilišta. Broj bolničkih kreveta smanjio se za oko 24% između 1990. i 2000. U 2004. bilo je 24.549 bolničkih kreveta. Iste godine u bolnicama se liječilo 726.320 osoba.

Hrvatska, sa 276 liječnika na 100.000 stanovnika, ispod je prosjeka zemalja u tranziciji i zemalja [[Evropska unija|EU]]. Manjak liječnika mogao bi biti dugoročni problem za Hrvatsku, na što ukazuje i sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedan upis kandidiralo sedam kandidata, a danas ima samo 2,2 kandidata. Ovo je takođe praćeno negativnim odabirom, odnosno nižim prosječnim ocjenama. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a u samo četiri osnovne grane medicine, interne, kirurgije, ginekologije i pedijatrije nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj postoji 16.956 liječnika od čega 12.149 u zdravstvenim ustanovama, a 3992 ljekara u ljekarništvu i drugim djelatnostima

== Kultura ==
[[Datoteka:Članice folklornog društva u narodnoj nošnji iz Hrvatske.jpg|mini|Članice folklornog društva u iz Hrvatske u svojoj narodnoj nošnji|225x225piksel]]
Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam [[Nacionalnih parkovi Hrvatske|nacionalnih parkova]]. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji [[kravata]] kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar [[Ivan Meštrović]], fizičari [[Ruđer Bošković]], [[Nikola Tesla]] i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njeni brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju [[Eduard Slavoljub Penkala]] ([[nalivpero]]) i [[Faust Vrančić]] ([[padobran]]).

=== Nauka ===
Iz Hrvatske dolaze mnogi važni znanstvenici i izumitelji. [[Ljubomorni Eduard Penkala]] izumio je mehaničku olovku, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivana Lupis-Vukić]] izmislila je torpedo. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je otiska prsta, sustava identifikacije otisaka prstiju. Za pronalazak prve naftne bušotine odgovoran je [[Antun Lučić]]. Najistaknutiji naučnici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] naziva se ocem hrvatske historiografije, a ostali značajni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački|Franjo Racki]], [[Tadija Smiciklas]], [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslav Klaic]] i [[Ferdo Šišić]]

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru]]
[[Arhitektura Hrvatske]] ( hrvatska ''Hrvatska arhitektura'' ) -Do sada su, u jednom ili drugom stupnju, prolazile sve glavne faze razvoja evropske arhitekture, kroz brojne utjecaje zemalja i naroda koji su na ovaj ili onaj način u povijesti nadzirali zemlje današnje Hrvatske.

Značajka hrvatske arhitekture je tijesno preplitanje historije kulturne tradicije zapada i istoka. Druga važna značajka razvoja arhitekture na hrvatskim zemljama bila je relativno rana i visoka razina urbanizacije , jer zemlja ima mnogo gradova utemeljenih još u antičko ili srednjovjekovno razdoblje. Nesporni vrhunac arhitektonskog stvaralaštva u Hrvatskoj bila je arhitektura ''dalmatinske renesanse'' ; značajan utjecaj na hrvatsku arhitekturu imao je i boravak u strukturi Austro-Ugarske, što je omogućilo mnogim arhitektima, austrijskim i predstavnicima drugih nacionalnosti iz cijelog carstva, da rade u hrvatskim gradovima, što je općenito odredilo moderni izgled mnogih gradova, uključujući glavni grad Zagreb . Stvaranje hrvatske države (u obliku sjedinjenja sa susjednim južnoslavenskim zemljama) i konačno postizanje neovisnosti ( 1991. ) također su dali poticaj intenzivnom razvoju i modernizaciji hrvatske arhitekture.

=== Muzika ===
Muzika Hrvatske, kao i podjele same zemlje, ima dva glavna utjecaja: srednjoevropska, prisutna u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, uključujući [[Slavonija|Slavoniju]], i mediteranska, prisutna u obalnim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].U Hrvatskoj su popularni i [[Pop-muzika|pop]] i [[Rock muzika|rock]],pod utjecajem dalmatinskih ili slavonskih folklornih elemenata.

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Štrukli iz Okrugljaka.jpg|mini|Zagorski štrukli]]
[[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao [[biber]], papriku i [[bijeli luk]]. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi [[maslinovo ulje]], i biljke i začine kao što su [[ruzmarin]], [[kadulja]], lovorov list, [[origano]], [[mažuran]], [[cimet]], [[klinčić]], [[Muskatni oraščić|muskantni oraščić]], koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] su popularni u Hrvatskoj.

Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja ([[Istra]], [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]], [[Lika]], [[Gorski kotar|Gorski Kotar]], [[Hrvatsko Zagorje|Zagorje]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Podravina]], [[Slavonija]]) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.

=== Filatelija ===
[[Datoteka:First edition 1941 Independent State of Croatia stamp.jpg|mini|Prva hrvatska marka iz 1941.]]
[[Filatelija u Hrvatskoj]] počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički [[Italija|Italiji]]. Raspadom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 6. aprila 1941. i osnivanjem [[NDH]] 10. aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra I]] i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 [[para]] do 5,50 [[dinar]]a. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama.

Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut [[grb Hrvatske]] sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara.

Sve do 7. jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH.

Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i [[Zemun]]a. Tu su detalji iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Jajce|Jajca]], [[Varaždin]]a, [[Velebit]]a, [[Zagreb]]a, [[Osijek]]a, [[Konjic]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Hvar]]a, [[Senj]]a, [[Split]]a... Vrijednosti su od 25 [[banica]] do 100 [[kuna]].9.septembra 1991. izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji.

Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik).

Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama.

=== Sport ===
[[Datoteka:Luka Modric 2018.png|mini|231x231px|[[Luka Modrić]]]]
====== Nogomet ======
Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. [[Luka Modrić]] osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igrač.[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki evropski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967, preteču Kupa UEFA i Evropske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala.

====== Rukomet ======
Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Evrope 2008. i 2010.

====== Košarka ======
Hrvatska košarkaška reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Državama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim evropskim košarkašem svih vremena koji je Evropljanima otvorio put u NBA.

&lt;br /&gt;
== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Blagdan
|-
|1. januar
|[[Nova godina]]
|-
|6. januar
|[[Sveta tri kralja]]
|-
|''40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja''
|[[Uskrs]]
|-
|''dan nakon Uskrsa''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
|1. maj
|[[Praznik rada]]
|-
|30. maj
|[[Dan državnosti Hrvatske|Dan državnosti]]
|-
|''60 dana nakon Uskrsa''
|[[Tijelovo]]
|-
|22. juni
|[[Dan antifašističke borbe]]
|-
|25. juni
|[[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]]
|-
|5. august
|[[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
|15. august
|[[Velika Gospa]]
|-
|8. oktobar
|[[Dan Hrvatskog sabora]]
|-
|1. novembar
|[[Svi Sveti|Svi sveti]]
|-
|25. decembar
|[[Božić]]
|-
|26. decembar
|[[Sveti Stjepan]]
|}

== Energetika ==
{{Energetski izvori Hrvatske}}
== Također pogledajte ==
* [[Komunikacije u Hrvatskoj]]
* [[Prijevoz u Hrvatskoj]]
* [[Vanjski poslovi Hrvatske]]
* [[Vojska Hrvatske]]
* [[Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika]]
* [[Geografija Hrvatske]]
* [[Sport u Hrvatskoj]]
* [[Požari u Hrvatskoj 2007.]]
* [[Registarske oznake za vozila u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.vlada.hr/ Vlada Hrvatske]
* [http://www.croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica]

{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hrvatska| ]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>ahbwgsdlsrgqergkof8n5pdgals4ida</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portugal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1124</id>
    <revision>
      <id>3714361</id>
      <parentid>3693585</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2003:EC:174F:6F00:458:F880:596:B2F7</ip>
      </contributor>
      <origin>3714361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19997" sha1="h22x84ih4p88q76kv48bln1tj8o7dv8" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Portugalska Republika
| izvorno_ime                    = ''República Portuguesa'' {{Simboli jezika|pt|portugalski}}
| ime_genitiv                    = Portugala
| zastava                        = Flag of Portugal.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Portugal.svg
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[A Portuguesa]]&quot; &lt;br /&gt;(bs: &quot;''Portugalska pjesma''&quot;) {{Center|[[Datoteka:A Portuguesa.ogg]]}}
| karta                          = EU-Portugal with islands circled.svg
| glavni_grad                    = [[Lisabon]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|38|46|N|9|9|W}}
| najveći_grad                   = Lisabon
| službeni_jezik                 = [[Portugalski jezik|portugalski]]
| državno_uređenje               = [[Parlamentarna republika|Parlamentarna]] [[republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Portugala|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Marcelo Rebelo de Sousa]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Portugala|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Luís Montenegro]]
| nezavisnost                    = nakon [[Bitka kod São Mameda|bitke kod São Mameda]]
| nezavisnost_priznato           = [[24. juni]] [[1128]].
| površina                       = 92.212
| po_površini_na_svijetu         = 111.
| procenat_vode                  = 0,5
| stanovnika                     = 10.343.066&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tabulador.ine.pt/indicador/?id=0011609&amp;lang=EN|title=Popis stanovništva i stanova - Popis 2021|last=INE|website=tabulador.ine.pt|access-date=15. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2021
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 83.
| gustoća                        = 115
| bdp_ukupno                     = {{nowrap|$340.715 milijarde}}&lt;ref name=&quot;imf2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=20&amp;pr.y=12&amp;sy=2013&amp;ey=2013&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=182&amp;s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CNGSD_NGDP&amp;grp=0&amp;a= |title=Portugal |publisher=International Monetary Fund |access-date=1. 11. 2013 }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2019
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 50
| bdp_per_capita                 = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;$33.166&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,847&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=5. 11. 2010|archive-date=21. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101121150504/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2017
| hdi_nivo                       = {{color|#009900|visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 41.
| gini                           = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;32,1&lt;ref name=&quot;wb-gini&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ine.pt/xportal/xmain?xpid=INE&amp;xpgid=ine_destaques&amp;DESTAQUESdest_boui=107634627&amp;DESTAQUESmodo=2&amp;xlang=en |title=Gini Index |publisher=Instituto Nacional de Estatística |access-date=14. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2017
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Euro]] (€) (EUR)
| vremenska_zona                 = [[WET]] ([[UTC]]+0)&lt;br /&gt; - ljeti [[WEST]] (UTC+1)
| najviša_tačka_ime              = [[Ponta do Pico]]
| najviša_tačka_metara           = 2351
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = [[Tagus]]
| najveća_rijeka_dužina          = 275
| internetski_nastavak           = [[.pt]]
| pozivni_broj                   = +351
}}
'''Portugal''', zvanično '''Portugalska Republika''' ({{jez-pt|República Portuguesa}}), evropska je država i članica [[Evropska Unija|Evropske unije]], koja se nalazi na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], u jugozapadnom dijelu Evrope i najzapadnija je tačka evropskog kopna. Jedina država s kojom graniči je [[Španija]]. Glavni grad Portugala je [[Lisabon]]. Portugal također ima suverenitet nad Atlantskim arhipelagom, Azorska ostrva i Madeira. Obje skupine ostrva su zasebne autonomne regije sa sopstvenom lokalnom upravom.

Područje Portugala je kontinuirano bilo naseljeno još od prehistorijskog vremena. [[Kelti|Kelte]] i Romane su naslijedili Vizigoti i Svevi, koji su kasnije napadnuti od strane [[Mauri|Maura]]. Ovaj muslimanski narod je protjeran za vrijeme [[Rekonkvista|Rekonkviste]] na Iberijskom poluostrvu. Potugal je 1139. uspostavio kraljevstvo, nezavisno od Leonske kraljevine. U 15. i 16. vijeku kao rezultat velikih geografskih otkrića, Portugal je proširio svoj uticaj na Zapad i uspostavio prvo veliko Portugalsko carstvo, koje je u tom periodu imalo jedno od svjetski najvećih ekonomskih, političkih i vojnih utjecaja,

Portugal je izgubio mnogo svog bogatstva i statusa sa razaranjem Lisabona zemljotresom iz 1755. kao i okupacijom tokom Napoleonskih ratova i nezavisnošću Brazila, kao najbogatije portugalske kolonije 1822. Nakon revolucije iz 1910. monarhiju je zamijenila demokratska vlasti uspostavljena je Prva portugalska republika. Demokratija je narušena poslije Portugalskog kolonijalnog rata i Karanfilske revolucije iz 1974. Ubrzo nakon nezavisnosti gotovo svih kolonija, s izuzetkom [[Makao|Makaua]], kojim je rukovala Kina od 1999. Ovim je označen kraj dugopostojeće evropske kolonijalne sile, koja je ostavila veliki kulturni i arhitektonski utjecaj širom svijeta i oko 250 miliona govornika portugalskog jezika danas.

Portugal je unitarna predsjednička republika i razvijena država s unapređenom ekonomijom i velikim životnim standardnom, koji ima 18. najviši društveni rast u svijetu, čak ispred nekih zapadnoevropskih država, kao što su Francuska, Španija i Italija. Portugal je članica mnogobrojnih međunarodnih organizacija, uključujući [[Ujedinjene nacije]], [[Evropska unija|Evropsku uniju]], [[Eurozona|Eurozonu]], [[OECD]], [[NATO]] i [[Zajednica država portugalskog govornog područja]]. Portugal je također poznat kao prva država u svijetu koja je u potpunosti legalizovala upotrebu svih droga 2001. godine.

== Historija ==
=== Rana historija ===
Rana historija Portugala se veže za ostatak [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejskog poluotoka]]. Naziv države dolazi od kombinacije romano-keltskog naziva ''Portus Cale''. Regija je bila naseljeno Keltima koji su preci Galecima, Luzitancima, Kelticima te Kineticima koje su posjećivali  [[Feničani]] i [[Kartaga|Kartažani]].

Regija današnjeg Portugala je bila naseljena [[Neandertalac|Neandertalcem]] a potom pripadnicima podvrste [[Homo sapiens sapiens]]. Oni su organizovali društvene zajednice. Tokom neolita u Portugalu je čovjek masovno pripitomljavao životinje, te sadio žitarice i bavio se ribolovom.

Vjeruje se od strane brojnih učenjaka, da u prvom mileniju p.n.e. se nekoliko Keltskih plemena doselilo iz [[Srednja Evropa|Centralne Evrope]], te su ulazili u bračnu vezu sa autohtonim stanovništvom, čime su se formirale razne etničke grupe sa mnogim plemenima.
[[Datoteka:Visigothic Kingdom.png|left|thumb|Svevi kraljevina (zelena); Vizigotsko kraljevstvo (narandžasta)]]

=== Germanska invazija ===
U ranom 5. vijeku germanska plemena Svevi i Vandali zajedno su sa još par manjih plemena izvršili invaziju na poluotok, gdje su formirali svoju kraljevinu. Kraljevina Sveva je bila germanska, post-romanska kraljevina, uspostavljena u bivšoj rimskoj provinciji [[Galicija (čvor)|Galicija]]-Luzitiana. Oko 410. i tokom 6. vijeka je Galicija postala formalna proglašena kraljevina, gdje je kralj Hermerik donio dogovor mira sa Galijicima prije nego što ga je naslijedio njegov sin Rehija. 448. je njegov sin umro i Svevski kralj Rehijar je osvojio zemlju. 500. je Vizigotsko kraljevstvo osnovano u [[Toledo (provincija)|Toledu]]. Tako su Vizigoti pokorili Sveve i njihov glavni grad Bragu (584-585) Grad je uključen u 6. provinciju Vizigotskog Hispanjolskog kraljevstva. Narednih 300 godina, do 700. cijelim poluotokom su upravljali Vizigoti. 711. je kralj Rodrigo ubijen i počela je invazija s juga od strane Maura.

=== Omejadski halifat ===
Današnji kontinentalni Portugal je u cijelosti bio uključen u Omejadski halifat punih pet stoljeća (711-1249). Nakon što su pobijedili Vizigote u svega par mjeseci, Omejadski halifat je rapidno napredovao u unutrašnjost poluotoka. Tako je Portugal ušao u sastav jedne od najvećih i najrazvijenijih islamskih država koja se protezala od Inda pa sve do južne Francuske. 750. godine je zapadni dio Omejadskog halifata, pod vođstvom Abdurahmana I proglasio Kordobski emirat, koji će dva stoljeća kasnije postati Kordobski halifat 929. Kordobski halifat se 1031. podijelio na 23 mala kraljevstva, koji su se zvali Taifa-kraljevstva. Guverneri ovih kraljevina su se zvali emiri njihovih provincija, te su uspostavili i diplomatske odnose sa kršćanskim kraljevinama sa sjevera.

Stanovnike Portugala su u tom periodu činili starosjedioci poluotoka koji su većinom primili [[islam]], potom Berbari i Arapi doseljeni iz Omana i drugih dijelova velikog halifata. Berberi su došli sa planine [[Atlas (čvor)|Atlas]] i planine Rif. Muslimani su ovdje ostali da žive južno od rijeke Tažo. Kao rezultat ove historijske prošlosti, danas u portugalskom jeziku koristi se oko 800 arapskih riječi. Muslimani u Portugalu su protjerani 300 godina ranije nego u susjednoj [[Španija|Španiji]], što se odrazilo na portugalsku kulturu.

=== Rekonkvista ===
[[Datoteka:Avenida de Vímara Peres - Porto.jpg|thumb|262x262px|Ulica Vimare Peresa u Portu]]
718. je vođa Vizigota, imena ''Pelayos'' osnovao vojsku protiv Maura u [[Biskajski zaliv|Biskajskom zaljevu]]. Pelayosov plan je bio iskoristiti Kantabrijsko gorje kao sigurno zaleđe protiv Maura. Zatim je vojsci priključio Pirinejsku kršćansku armiju. U Bici kod Kovadonge, 722. Pelayos je pobijedio Maure i proglasio se kraljom, te je osnovao Kraljevinu Asturiju. Pred kraj 9. vijeka dio Portugala između rijeka Minjo i Duro je bio potpuno oslobođen od Maura, nakon što ih je protjerao Vimara Peres, po naređenju kralja Alfonsa III Asturijskog. Tu regiju je Vimara Peres organizovao i dao joj status grofovije. Tu regiju je nazvao Grofovija Portugal, po poznatoj luci Portus Cale, današnjem gradu [[Porto]]. Osnovao je i grad Vimaranes, ili današnji Guimarães - &quot;rodno mjesto portugalske nacije&quot;. Grofovija Portugal je ušla u sastav Kraljevine Asturije. 868. kralj Alfonso III Asturijski je Vimaru Peresa postavio za prvog grofa Portugalske grofovije, kasnije poznate kao ''Portugalija.''

Tokom rekonkviste, kršćani su oduzeli dominaciju Maurima, a bitka za Ourique iz 1139. je tradicionalno uzeta kao događaj koji je označio kraj postojanja feudalne Portugalske grofovije, koja je postala nezavisna kraljevina Portugal. Rekonkvista je završena 1249. zauzećem Algarve, današnje južne portugalske provincije, i progonom posljednjeg Maura sa teritorije, tako je Portugal dobio svoje današnje granice, sa jako sitnim korekcijama.

1348. i 1349. Portugal je kao i ostatak Evrope bio pogođen [[Crna smrt|Crnom smrću]]. 1373. Portugal je sklopio savez sa Engleskom, koji je najduže postojani savez na svijetu, i danas je još uvijek na snazi. Savez je branio interese obje strane, naročito u kolonijalnom periodu protiv rivala: [[Francuska|Francuske]], [[Španija|Španije]] i [[Holandija|Holandije]]. Huan I Kastiljski je uspostavio tron Portugalske republike. Žoao I Portugalski je osnivač dinastije Aviz, koja je bila vladajuća nakon bitke kod Aljubarota.

=== Doba velikih geografskih otkrića ===
Princ Henrik Moreplovac, sin kralja Žoaoa I, je bio najveći krivac zašto je Portugal postao jedna od vodećih kolonijalnih svjetskih sila. Tokom 15. i 16. vijeka Portugalci su istraživali [[Atlantski okean]], otkrili Azore i Madeiru (koji su i danas u sastavu države), kao i [[Zelenortska Ostrva]], oplovljavali su afričku obalu, kolonizirali dijelova Afrike, otkrili pomorski put za [[Indija|Indiju]], preko [[Rt dobre nade|rta dobre nade]], otkrili [[Brazil]], istraživali [[Indijski okean]], uspostavili trgovače pravce u cijeloj južnoj Aziji, te poslali prvu evropsku pomorsku isporuku te ispunili diplomatsku misiju prema [[Kina|Kini]] i [[Japan]]u.

== Geografija ==
[[Datoteka:Portugal Exclusive Economic Zone.png|thumb|255x255px|Portugalska ekskluzivna ekonomska zona]]
Portugal se nalazi u jugozapadnom dijelu Evrope. Izlazi na [[Atlantski okean]]. Nalazi se na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]]. Pripadaju mu i arhipelazi Azori i Madeira. Leži između 32. i 43. stepena sjeverne geografske širine te 6. i 32. stepena zapadne geografske  dužine. Glavni, kontinentalni dio Portugala je podijeljen svojom glavnom rijekom, Tažo, koja izvire u Španiji i svoj tok završava u estuaru u Lisabonu. Sjeverni dio od rijeke je brdovit, dok je južni dio u potpunosti nizijski.
Najviši vrh Portugala je Ponta do Pico na Pico otoku, koji pripada Azorskom arhipelagu. Ovaj stari vulkan ima visinu od 2351 m. Serra da Estrela je na kontinentalnom dijelu najviši vrh, sa 1991 m, koji je ujedno i veoma posjećeno zimsko turističko mjesto za ljubitelje zimskih sportova. Azori i Madeira su nastali seizmičkim i vulkanskim procesima u Zemljinoj kori. Arhipelag se nalazi na tektonski dosta sigurnoj teritoriji, što znači da su podrhtavanja jako rijetka ili se uopće ne osjete.

Portugalska ekskluzivna ekonomska zona je naziv za okenasku zonu na koju Portugal polaže pravo, na kojoj mu je dozvoljeno da koristi sve morske resurse i vrši eksploataciju. Sa 1.727 408&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; to je treća najveća ekskluzivna zona Evropske Unije i 11. po veličini u svijetu.

Glavni grad je Lisabon. Ima oko 11,4 mil stanovnika. Površina je 90 000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Klima je većinom atlanska ali je većinom tropska. Na planinama je umjerena kontinentalna. Najviši vrh 1 990 mnv. Reljef u primorju niziski a u unutrašnjosti brda i planine.

=== Klima ===
* [http://viajar.clix.pt/index.php?lg=en Portugal guide] | En | Pt | Es | Fr |
* [http://viajar.clix.pt/chegar.php?lg=en 535 maps of Portugal (140 of cities)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723010224/http://viajar.clix.pt/chegar.php?lg=en |date=23. 7. 2011 }}

== Političke podjele ==
Portugal ima administrativnu podjelu na općine kojih ima 308 (zovu se ''concelhos''), koje su podijeljene na sveukupno više od 4.000 civilnih župa (''freguesias'').

Osim kopnenog dijela Portugala koji se smjestio na [[zapad]]u [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], sastavni dio Portugala su i dvije ostrvske grupe: [[Azori]] i [[Madeira]], koje predstavljaju [[Autonomna oblast|autonomne regije]].

U kopnenom dijelu Portugala postoji 5 regija:
* [[Alentejo]]
* [[Algarve]]
* [[Centro, Portugal|Centro]]
* [[Lisboa e Vale do Tejo]]
* [[Norte, Portugal|Norte]]

Gradovi u Portugalu su (sa brojem stanovnika):
** [[Lisabon]] - 2.547.665
** [[Porto]] - 1.509.958
** [[Braga]] - 754.830
** [[Aveiro]] - 460.157
** [[Coimbra]] - 430.845
** [[Faro, Algarve]] - 391.819
** [[Viseu]] - 354.162

a sa manje od 150.000 stanovnika su:
[[Sousa]], [[Leiria]], [[Lezíria do Tejo]], [[Baixo Alentejo]], [[Trás-os-Montes]], [[Centro Alentejo]], [[Baixo Tâmega]], [[Douro]], [[Médio Tejo]], [[Beiras]], [[Beira Interior Sul]], [[Alto Alentejo]], [[Pinhal]] i [[Vale do Minho]].

U historijskom smislu su postojale ili postoje sljedeće provincije: [[Alentejo]], [[Algarve]], [[Beira]], [[Douro Litoral]], [[Estremadura]], [[Minho]], [[Ribatejo]] i [[Trás-os-Montes]].

== Privreda ==
U Portugalu se snažno  razvila raznorodna [[industrija]]. Najviše [[prerada nafte]], [[metalurgija]], [[prehrambena industrija]], automobilska industrija (sklapanje vozila), proizvodnja [[cement]]a, [[papir]]a, [[tekstil]]a, [[obuća|obuće]], [[namještaj]]a i [[pluto|pluta]]. Turizam je također razvijen, pogotovo na ostrvima Azori i Madeira.

Poljoprivreda, zapošljava ¼ aktivnog stanovništva. Glavni proizvodi su [[pšenica]] i [[kukuruz]], ali se svejedno velike količine još uvijek moraju uvoziti. Ističe se urod masline, paradajza i smokve. Zemlja izvozi povrće i voće, drvo i pluto ali uvozi [[žitarice]] i [[riba|ribu]]. Stepen nezaposlenosti je još uvijek relativno nizak. Po procjeni za [[2013.]] godinu BDP po stanovniku je 22.663 $.

=== Ekonomska kriza 2010-tih ===
{{Proširiti sekciju}}

== Stanovništvo ==
{{Nedostaju_izvori}}
Portugal prema procjeni&lt;ref&gt;http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=PO&lt;/ref&gt; za 2008. godinu ima 10,662,000 stanovnika, od čega 9,838,000 otpada na Portugalce, a ostatak na tridesetak drugih naroda. Od domaćeg domorodnog stanovništva nikako se ne smiju ubrajati tzv. [[Mirandezi]] (10,000), mala lingvistička grupa koja se bori za svoja prava, a po porijeklu i etnički mogli bi biti srodni Asturcima iz Španije.

Do cijepanja Asturaca dolazi prodorom Maura, nakon čega počinje krstaški rat protiv Islama.

Prema brojnosti iza Portugalaca dolaze: [[Brazilci]] (168,000); [[Kinezi]] (93,000); Angolci (82,000); [[Romi]] (76,000); Zelenortci (51,000); [[Španci]] 41,000); Mozambikanci (41,000); [[Britanci]] (38,000); [[Arapi]] (26,100); Asturi (26,000); [[Francuzi]] (20,000); [[Italijani]] (20,000); [[Angloamerikanci]] (20,000); [[Goanci]] (20,000); doseljenici iz [[Gvineja Bisau|Gvineje Bisau]] (17,000); [[Galjegi]] (16,000); [[Nijemci]] (10,000).

Još desetak naroda ima nekoliko hiljada ili nekoliko stotina pripadnika. Ovdje još treba pridodati i 23,000 etnički neklasificiranih i drugih pripadnika.

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}
{{Glavni|Portugalska umjetnost}}
Portugal ima bogato kulturno naslijeđe koje datira još iz [[Prahistorija|prahistorijskih]] vremena, a tokom nekoliko prethodnih milenija portugalska kultura je bila pod velikim utjecajem raznih zemalja i njihovih običaja. [[Era]] [[Rimsko carstvo|rimskih]] i [[Mauri|maurskih]] osvajanja, kao i drugih drevnih društava prije toga, sve su ostavile tragove u bogatom naslijeđu [[Arheologija|arheoloških]] nalaza koji se mogu pronaći širom Portugala.

Drevno pećinsko slikarstvo u [[Escoural (pećina)|Escouralu]], ruševine najvećeg rimskog naselja u Portugalu [[Conímbriga]], [[Rimski hram u Évori]] i tipična [[maurska arhitektura]] južnih gradova [[Olhão]] i [[Tavira]] samo su neki primjeri izuzetnih kulturnih znamenitosti koje se mogu naći u ovoj zemlji.

Tokom vijekova portugalska umjetnost obogaćena je stranim utjecajima, uključujući [[flamansko slikarstvo]], [[Francuska umjetnost|francusku umjetnost]] i [[Italijanska umjetnost|italijansku umjetnost]]. Putovanje portugalskih pronalazača otvorilo je zemlju za [[Historija azijske umjetnosti|orijentalnu umjetnost]], a otkrivanje [[brazil]]skog bogatstva [[Zlato|zlata]] i [[nakit]]a bilo je veliki podstrek [[barok]]nom trijumfu u dekoraciji.

== Također pogledajte ==
* [[Iberijski Federalizam]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.portugal-live.net/UK/essential/culture.html/ Portugalska kultura na portugal-live.net]

{{Geografska lokacija
| Centar = {{ZD|POR}} Portugal
| Sjever = {{ZID|Španija}}
| Sjeveroistok = {{ZID|Španija}}
| Istok = {{ZID|Španija}}
| Jugoistok =  {{ZID|Španija}}
| Jug = [[Atlantski okean]]
| Jugozapad = [[Atlantski okean]]
| Zapad = [[Atlantski okean]]
| Sjeverozapad = [[Atlantski okean]]
}}

{{stub-država}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{CPLP}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{commonscat|Portugal}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Portugal]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]</text>
      <sha1>h22x84ih4p88q76kv48bln1tj8o7dv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1939.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2992</id>
    <revision>
      <id>3714267</id>
      <parentid>3705112</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juli */</comment>
      <origin>3714267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6027" sha1="6ddo5h0r951dnr2e3pp0t8fzghk5aua" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1939.''' (MCMXXXIX) je uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1939. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 939. godina 2. milenija, 39. godina 20. stoljeća, i 10. i posljednja godina decenije 1930-ih.

Ova godina također označava početak Drugog svjetskog rata, najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u ljudskoj istoriji.

== Događaji ==
=== Januar===
=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
* [[1. april]] - [[Francisco Franco]] proglašava kraj [[Španski građanski rat|španskog građanskog rata]] i time okončava t rogodišnji građanski rat u Španiji, u kojem je poginulo više od milion ljudi a više od pola miliona izbjeglo iz zemlje.
* [[4. april]] - Na [[irak|irački]] prijesto stupio [[Fejsal II]], nakon smrti njegovog oca [[Gazija I]].

=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[21. august]] – U [[Buenos Aires]]u započela [[Šahovska olimpijada 1939.|osma šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 27 država.

=== Septembar ===
* [[19. septembar]] – U [[Buenos Aires]]u završena [[Šahovska olimpijada 1939.|osma šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Njemačke.

=== Oktobar ===
* [[8. oktobar]] - [[Njemačka]] anektirala zapadnu [[poljska|Poljsku]].

=== Novembar ===
* [[9. novembar]] - [[Kristalna noć]], prvi masovni čin antijevrejskog nasilja u nacističkoj [[Njemačka|Njemačkoj]].
* [[30. novembar]] - Više od 20 sovjetskih divizija napadom na [[finska|Finsku]] počelo [[Zimski rat]], okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada [[Viborg]]a na istoku zemlje.

=== Decembar ===
* [[14. decembar]] - [[Liga naroda]] isključila [[SSSR]] zbog agresije na [[Finska|Finsku]].

== 1939. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Svetlana Makarovič]], slovenska spisateljica‎
* [[27. januar]] – [[Hajime Yoshimura]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[29. januar]] – [[Germaine Greer]], australijski akademik, pisac i voditelj

=== Februar ===
* [[8. februar]] – [[Bisera Alikadić]], bosanskohercegovačka književnica
* [[10. februar]] – [[Catherine Clément]], francuska sociologinja i književnica
* [[13. februar]] – [[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[28. februar]] – [[Esad Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor

=== Mart ===
=== April ===
* [[2. april]] – [[Zoran Bečić]], bosanskohercegovački glumac
* [[7. april]] – [[Francis Ford Coppola]], američki režiser, scenarist i producent
* [[16. april]] – [[Boris Dvornik]], hrvatski glumac
* [[20. april]] 
** [[Gro Harlem Brundtland]], norveška političarka
** [[Shozo Okuyama]], japanski biatlonac
* [[23. april]] – [[Stanisław Wielgus]], varšavski nadbiskup

=== Maj ===
* [[8. maj]] – [[Marina Trumić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja i književnica
* [[10. maj]] – [[Ivica Vidović]], hrvatski i jugoslavenski pozorišni, televizijski i filmski glumac

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[12. juli]] – [[Charlie Akers]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== August ===
* [[9. august]] – [[Romano Prodi]], italijanski političar
* [[18. august]] – [[Vladimir Premec]], bosanskohercegovački [[filozofija|filozof]] i [[prevođenje|prevodilac]]
* [[29. august]] – [[Joel Schumacher]], američki režiser, scenarist i filmski producent

=== Septembar ===
* [[29. septembar]] – [[Fikret Abdić]], bosanskohercegovački [[privrednik]] i [[političar]], osuđenik za [[ratni zločinac|ratne zločine]] počinjene na području [[Bihać]]kog okruga

=== Oktobar ===
* [[11. oktobar]] – [[Maria Bueno]], brazilska teniserka
* [[14. oktobar]] – [[Gheorghe Cimpoia]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[18. oktobar]] – [[Lee Harvey Oswald]], američki atentator
* [[24. oktobar]] – [[Mirjana Stefanović]], srbijanska književnica

=== Novembar ===
* [[21. novembar]] – [[Aleksa Buha]] jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANURS]], [[političar]]
* [[26. novembar]] – [[Tina Turner]], američka pjevačica
* [[29. novembar]] – [[Matija Bećković]], srpski pjesnik
* [[30. novembar]] – [[Kemal Hanjalić]], bosanskohercegovački fizičar i akademik

=== Decembar ===
* [[27. decembar]] – [[Olav Jordet]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Umrli ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[12. februar]] – [[S. P. L. Sørensen]], [[Danska|danski]] [[hemičar]]

=== Mart ===
* [[2. mart]] - [[Howard Carter]], britanski arheolog
* [[3. mart]] – [[Edmund Beecher Wilson]], američki zoolog i genetičar

=== April ===
=== Maj ===
* [[22. maj]] - [[Ernst Toller]], njemački književnik

=== Juni ===
* [[26. juni]] - [[Ford Madox Ford]], engleski književnik
* [[29. juni]] -[[Mehmed Spaho]], jugoslavenski političar i vođa [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]]

=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[23. septembar]] - [[Sigmund Freud]], austrijski neurolog i osnivač psihoanalize

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[28. novembar]] - [[James Naismith]], kanadsko-američki izumitelj košarke
* [[30. novembar]] - [[Béla Kun]], mađarski političar

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
**[[Ernest Lawrence]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
**[[Adolf Butenandt]], [[Njemačka]]
**[[Lavoslav Ružička]], [[Švicarska]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
**[[Gerhard Domagk]], [[Njemačka]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
**[[Frans Eemil Sillanpää]], [[Finska]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**''nije dodijeljena''

{{Commonscat|1939|1939.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>6ddo5h0r951dnr2e3pp0t8fzghk5aua</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>7. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3175</id>
    <revision>
      <id>3714221</id>
      <parentid>3703233</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:54:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 21. vijek */</comment>
      <origin>3714221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10071" sha1="lt6awbggiryzx7a2jsan0ybxahzx8uk" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''7. januar / siječanj (7. 1)''' jest 7. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 358 dana (359 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1325]] – [[Alfons IV, kralj Portugala|Alfons IV]] postao [[Spisak portugalskih kraljeva|kralj]] [[Portugal]]a
* [[1558]] – [[Francuska]] osvojila [[Calais]], posljednji posjed [[Engleska|Engleske]] u [[kontinetalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]]
* [[1610]] – [[Galileo Galilei]] prvi put uočio 4 [[galilejanski sateliti|galilejanska satelita]]: [[Ganimed (satelit)|Ganimed]], [[Kalisto (satelit)|Kalisto]], [[Ija (satelit)|Iju]] i [[Evropa (satelit)|Evropu]] iako nije uspio razlikovati posljednja dva do narednog dana.
* [[1785]] – [[Francuzi|Francuz]] [[Jean-Pierre Blanchard]] i [[SAD|Amerikanac]] [[John Jeffries]] u balonu na [[plin]] preletjeli La Manche (od [[Dover]]a do Calaisa)
* [[1797]] – Prvi put korištena moderna [[Zastava Italije|italijanska zastava]]
* [[1835]] – [[HMS Beagle|HMS ''Beagle'']] usidrio se na [[arhipelag]]u [[Chonos (arhipelag)|Chonos]]
* [[1904]] – Uspostavljen [[signal za pomoć]] &quot;[[CQD]]&quot;, koji je 2 godine kasnije zamijenjen signalom &quot;[[SOS]]&quot;
* [[1910]] – Počelo deveto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I.]] između [[Carl Schlechter|Schlechtera]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]]
* [[1919]] – [[Božićna pobuna]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] protiv planirane aneksije Crne Gore od strane [[Srbija|Srbije]]
* [[1927]] – Uspostavljen prvi međunarodni [[telefon]]ski poziv na liniji [[New York City|New York]]-[[London]]
* [[1934]] – Prvo izdanje stripa o [[Flash Gordon|Flashu Gordonu]]
* [[1935]] – [[Benito Mussolini]] i francuski ministar vanjskih poslova [[Pierre Laval]] potpisali [[Rimski sporazumi|Rimski sporazum]]
* [[1940]] – [[Zimski rat]]: finska 9. divizija [[Bitka na cesti Raate|zaustavila i potpuno uništila]] nadmoćnije [[SSSR|sovjetske]] snage na cesti Raate-Suomussalmi.
* [[1942]] – [[Drugi svjetski rat]]: počela [[Bitka za Bataan|bitka]] za [[poluostrvo]] [[Bataan]] na [[Filipini]]ma
* [[1945]] – [[UK|Britanski]] [[general]] [[Bernard Montgomery]] održao konferenciju za novinare na kojoj je sebi pripisao zasluge za pobjedu u [[Ardenska bitka|Ardenskoj bici]]
* [[1946]] – Zapadne sile priznale [[Austrija|Austriju]] u granicama iz [[1937.]]
* [[1953]] – [[Predsjednik]] [[Harry S. Truman]] obznanio kako su [[SAD]] proizvele prvu [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]]
* [[1959]] – SAD priznale novu [[kuba]]nsku vladu [[Fidel Castro|Fidela Castra]]
* [[1979]] – [[Treći indokineski rat]] – [[Kambodžansko-vijetnamski rat]]: [[vijetnam]]ske trupe osvojile [[Phnom Penh]], istjerujući iz njega [[Pol Pot|Pola Pota]] i [[Crveni Kmeri|Crvene Kmere]]
* [[1985]] – [[Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija]] (JAXA) lansirala ''[[Sakigake]]'', prvu [[japan]]sku [[robotska letjelica|međuplanetarnu letjelicu]] i prvu [[svemirska sonda|svemirsku sondu]] za [[duboki svemir]] koju je lansirala neka druga zemlja osim SAD-a i SSSR-a
* [[1989]] – Princ [[Akihito]] položio zakletvu za [[car Japana|cara]], naslijedivši na japanskom prijestolju svog oca [[Hirohito|Hirohita]] nakon njegove smrti
* [[1990]] – [[Kosi toranj u Pisi]] prvi put u 800 godina postojanja zatvoren za turiste zbog restauracije
* [[1993]] – [[Rat u BiH]]: trupe [[Armija RBiH|Armije RBiH]] izvršile iznenadni napad na selo [[Kravica (Bratunac)|Kravica]] u [[općina|općini]] [[Bratunac]]
* [[1999]] – Pred [[Senat SAD-a|Senatom SAD-a]] počelo saslušanje u procesu [[opoziv Billa Clintona|opoziva]] [[Bill Clinton|Billa Clintona]] s funkcije [[predsjednik SAD-a|predsjednika SAD-a]]
* [[2015]] – U napadu na sjedište [[Francuska|francuskog]] [[satira|satiričnog]] sedmičnika ''[[Charlie Hebdo]]'' u [[Pariz]]u stradalo je smrtno 12 osoba, a 10 ih je teško povrijeđeno. Vlada Francuske objavila je da je nivo nacionalne sigurnosti u Parizu povišen na najviši stepen.
* [[2016]] – Predsjednički izbori u [[Liban]]u.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1502]] – [[Papa]] [[Papa Grgur XIII|Grgur XIII]]

=== 17. vijek ===
* [[1685]] – [[Jonas Alströmer]], [[Švedska|švedski]] biznismen

===18. vijek ===
* [[1746]] – [[George Elphinstone]], [[Škotska|škotski]] [[admiral]]
* [[1768]] – [[Josip Bonaparte]], stariji [[Napoleon I, car Francuske|Napoleonov]] brat
* [[1796]] – Princeza [[Charlotte od Velsa]]
* [[1800]] – [[Millard Fillmore]], američki [[političar]], [[Spisak predsjednika SAD-a|13. predsjednik]] SAD-a

=== 19. vijek ===
* [[1827]] – [[Sandford Fleming]], škotsko-[[Kanada|kanadski]] [[inženjer]], tvorac [[univerzalno svjetsko vrijeme|univerzalnog svjetskog vremena]] (''Universal Time'' - UT)
* [[1834]] – [[Johann Philipp Reis]], [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]] i [[izumitelj]]
* [[1837]] – [[Thomas Henry Ismay]], engleski biznismen, osnivač kompanije ''[[White Star Line]]''
* [[1845]] – [[Ludovik III]], posljednji bavarski kralj
* [[1871]] – [[Émile Borel]], francuski [[matematičar]] i političar
* [[1873]] – [[Adolph Zukor]], [[Mađarska|mađarski]] [[režiser]] i [[filmski producent]], jedan od osnivača [[film]]skog studija ''[[Paramount Pictures]]''
* [[1879]] – [[Osman Đikić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[pjesnik]]
* [[1899]] – [[Francis Poulenc]], francuski [[kompozitor]] i [[klavir|pijanist]]

=== 20. vijek ===
* [[1912]] – [[Günter Wand]], njemački [[dirigent]] i kompozitor
* [[1916]] 
** [[Paul Keres]], [[Estonija|estonski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
** [[Elena Ceauşescu]], [[Rumunija|rumunska]] političarka i [[brak|supruga]] [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]]
* [[1919]] – [[Hamid Beširević]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[1926]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1934]] – [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar, 5. [[predsjednik Kipra]]
* [[1935]] – [[Valerij Kubasov]], [[Rusija|ruski]] inženjer i [[astronaut]]
* [[1941]] – [[John E. Walker]], engleski [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1997.]]
* [[1942]] – [[Vasilij Ivanovič Aleksejev|Vasilij Aleksejev]], ruski [[dizanje tegova|dizač tegova]]
* [[1943]] – [[Sadako Sasaki]], žrtva [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|atomskog napada]] na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]
* [[1945]] – [[Raila Odinga]], [[Kenija|kenijski]] političar, 2. [[premijer Kenije]]
* [[1951]] – [[Talgat Musabajev]], [[kazahstan]]ski astronaut
* [[1956]] – [[David Caruso]], američki [[glumac]] i producent
* [[1964]] – [[Nicolas Cage]], američki glumac, producent i režiser
* [[1981]] 
** [[Admir Čehić]], bosanskohercegovački [[nogomet]]aš
** [[Szymon Marciniak]], [[Poljska|poljski]] [[nogometni sudija]]
* [[1982]] – [[Hannah Stockbauer]], njemačka [[plivanje|plivačica]]
* [[1985]] – [[Lewis Hamilton]], britanski vozač [[Formula 1|Formule 1]]
* [[1987]] – [[Davide Astori]], italijanski nogometaš
* [[1990]] – [[Gregor Schlierenzauer]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1991]] – [[Eden Hazard]], [[Belgija|belgijski]] nogometaš

== Umrli ==
=== 7. vijek ===
* [[672]] – [[Tenji]], japanski car

=== 13. vijek ===
* [[1285]] – [[Karlo I, kralj Napulja|Karlo I]], [[Spisak sicilijanskih kraljeva|kralj]] [[Sicilija|Sicilije]] i [[Napulj]]a

=== 16. vijek ===
* [[1536]] – [[Katarina Aragonska]], engleska [[Spisak engleskih kraljeva|kraljica]]

=== 17. vijek ===
* [[1619]] – [[Nicholas Hilliard]], engleski [[slikarstvo|slikar]]
* [[1625]] – [[Ruggiero Giovannelli]], [[italija]]nski kompozitor
* [[1655]] – [[Papa Inocent X]]

=== 18. vijek ===
* [[1715]] – [[François Fénelon]], francuski [[nadbiskup]], [[teologija|teolog]] i pjesnik
* [[1786]] – [[Jean-Étienne Guettard]], francuski fizičar i [[mineralogija|mineralog]]

=== 19. vijek ===
* [[1830]] – [[Thomas Lawrence]], engleski slikar
* [[1878]] – [[François-Vincent Raspail]], francuski hemičar
* [[1892]] – [[Tevfik Paša]], [[egipat]]ski političar
* [[1893]] – [[Jožef Stefan]], [[Slovenija|slovenski]] fizičar i matematičar

=== 20. vijek ===
* [[1932]] – [[André Maginot]], francuski [[vojnik]] i političar
* [[1943]] – [[Nikola Tesla]], američki fizičar i izumitelj [[Srbi|srpskog]] porijekla
* [[1951]] – [[René Guénon]], francuski autor i intelektualac;
* [[1984]] – [[Ismet Mujezinović]], bosanskohercegovačkih [[slikar]]
* 1984 – [[Alfred Kastler]], francuski fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1966.
* [[1989]] – [[Hirohito]], japanski car
* [[1998]] – [[Vladimir Prelog]], [[Hrvatska|hrvatsko]]-[[Švicarska|švicarski]] [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1975.

=== 21. vijek ===
* [[2012]] – [[Viktorija Baginska]], sovjetska i ruska pjesnikinja, pisac, prevoditeljka i etnolog [[Krimčaci|krimčačkog]] porijekla
* [[2015]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* 2015 – [[Rod Taylor]], australski glumac
* [[2021]] – [[Tommy Lasorda]], američki bejzbolaš i trener
* [[2024]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš i trener

== Praznici ==
* [[Božić]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]; slavi ga nekoliko pravoslavnih crkava, uključujući [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorsku]], [[Srpska pravoslavna crkva|Srpsku]], [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonsku]], [[Ruska pravoslavna crkva|Rusku]], kao i [[Jerusalemska patrijaršija]] i pojedini samostani na [[Sveta gora|Svetoj gori]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|7 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/7/ Na današnji dan (7. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-7/ Na današnji dan (7. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-07]]</text>
      <sha1>lt6awbggiryzx7a2jsan0ybxahzx8uk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galileo Galilei</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4389</id>
    <revision>
      <id>3714311</id>
      <parentid>3665204</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T22:38:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9951" sha1="jud7spb2a6njd952bno1dog4wa3adm6" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Galileo Galilei
| slika                   = Justus Sustermans - Portrait of Galileo Galilei, 1636.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1564|2|15}}
| mjesto_rođenja          = [[Pisa]], [[Firentinsko vojvodstvo]], [[Italija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1642|1|8|1564|2|15}}
| mjesto_smrti            = [[Arcetri]], [[Veliko vojvodstvo Toskana]], Italija
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           = [[Italija]]n
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = 
| radna_institucija       = Univerzitet u Pisi&lt;br&gt;Univerzitet u Padui
| alma_mater              = Univerzitet u Pisi
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Galileo Galilei''' (15. februar 1564 – 8. januar 1642)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.crystalinks.com/galileo.html|title=Galileo Galilei|author=|date=|work=crystalinks.com|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20051029151811/http://www.crystalinks.com/galileo.html|archive-date=29. 10. 2005|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bio je [[italija]]nski [[matematika|matematičar]], [[fizičar]], [[izumitelj]] i [[astronomija|astronom]]. Obično ga se naziva &quot;ocem moderne opservacione astronomije&quot;, &quot;ocem moderne fizike&quot;, &quot;ocem nauke&quot;, kao i &quot;ocem moderne nauke&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://physics.about.com/od/famousphysicists/p/galileo.htm|title=Galileo Galilei: Why is he called the father of science?|author=|date=|work=about.com|access-date=10. 10. 2016|archive-date=11. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160911055815/http://physics.about.com/od/famousphysicists/p/galileo.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te smatra [[polimat]]om.
Rođen je u gradu [[Pisa]], tada u sastavu Firentinskog vojvodstva.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Modinos|first=A.|title=From Aristotle to Schrödinger: The Curiosity of Physics, Undergraduate Lecture Notes in Physics|date=2013|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=978-3-319-00750-2|edition=illustrated|page=43}}&lt;/ref&gt;

Galileo je proučavao [[Brzina|brzinu]], [[Gravitacija|gravitaciju]] i [[slobodni pad]], [[Teorija relativnosti|princip relativnosti]], [[Inercija|inerciju]], [[kretanje projektila]], a također je radio u primijenjenoj nauci i tehnologiji, opisujući svojstva klatna i &quot;hidrostatičkih vaga&quot;. Izumio je [[termoskop]] i razne vojne [[kompas]]e, a koristio je [[teleskop]] za naučna posmatranja nebeskih objekata. Njegov doprinos opservacijskoj astronomiji uključuje teleskopsku potvrdu faza [[Venera|Venere]], posmatranje četiri najveća satelita [[Jupiter]]a, posmatranje [[Saturnovi prstenovi|Saturnovih prstenova]] i analizu lunarnih kratera i sunčevih pjega.

Pronašao je zakone slobodnog pada tijela,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://schulen.eduhi.at/brgrohrbach/galilei/lebensl.htm|title=DAS LEBEN DES GALILEO GALILEI|author=|date=|work=eduhi.at|access-date=10. 10. 2016|archive-date=23. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160923071336/http://schulen.eduhi.at/brgrohrbach/galilei/lebensl.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; prvi uveo opitnu metodu i matematičko formuliranje fizičkih zakona i na taj način postavio temelje klasične [[fizika|fizike]]. Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je [[balistika|balistiku]], određujući [[parabolička putanja zrna|paraboličku putanju zrna]]. Konstruirao je prvi [[termoskop]]. 1610. godine je izradio poznati ''Galilejev durbin''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Galileo Galilei|url=http://www.volker-fachinger.de/intel/lebensl.htm|website=volker-fachinger.de|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140615033549/http://www.volker-fachinger.de/intel/lebensl.htm|archive-date=15. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; sa uvećanjem od 20x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 10x, i njime otkrio planine na [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]], četiri [[Jupiter]]ova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju [[Mliječni put|Mliječne staze]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Galileo Galilei - Father of Modern Astronomy, Physics &amp; Science|url=http://www.famous-scientists.net/Galileo-Galilei.htm|website=famous-scientists.net|first=Kevin|last=Lepton|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130925052607/http://www.famous-scientists.net/Galileo-Galilei.htm|archive-date=25. 9. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Otkrio je da i [[planeta]] [[Venera]] ima iste faze kao i Mjesec.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bildung.freepage.de/fbs/de_galil.htm|title=Biographie des Galileo Galilei|first=Viktor|last=Nikulin|date=|work=freepage.de|access-date=10. 10. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101414/http://bildung.freepage.de/fbs/de_galil.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U svom djelu ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e copernicano'', objavljenog u Firenci 1632. godine, iznio je učenje [[Nikola Kopernik|heliocentričnog sistema]] i zbog toga ga je [[inkvizicija]] 1633. godine stavila u okove i odvela u [[Rim]], kod pape [[Papa Urban VIII|Urbana VIII]]. Poslije dvije sedmice provedene u [[karantena|karanteni]] na insistiranje Ferninanda II. de [[Medici]]a, premješten je u rezidenciju toskanskog konzula. U aprilu 1633. godine je inkvizicija počela njegovo ispitivanje,&lt;ref&gt;{{Cite book|author=William R. Shea, Mariano Artigas|title=Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius|year=2003|publisher=Oxford University Press, SAD|isbn=9780195165982|page=[https://archive.org/details/galileoinromeris00shea/page/184 184]|url=https://archive.org/details/galileoinromeris00shea/page/184}}&lt;/ref&gt; da bi sa suđenjem počela 22. juna 1633. godine i u namještenom sudskom procesu ga osudila na odricanje od svog učenja, na što je on i pristao, bojeći se da ga ne bi zadesila ista sudbina kao i [[Giordano Bruno|Giordana Bruna]] iz godine 1600, i na zatvor neodređenog trajanja, što je kasnije papa Urban VIII. pretvorio u konfinaciju (kućni pritvor).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://galileo.rice.edu/bio/narrative_7.html|title=The Galileo Project - Biography - Inquisition|author=|date=|work=rice.edu|access-date=10. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

Pritvoren do smrti u svojoj kući u Firenci, završio je svoje veliko djelo ''Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica'', koje je objavljeno 1638. godine, a u kojem je objasnio zakone fizike i [[mehanika|mehanike]] u novoj svjetlosti, po čemu se i smatra osnivačem klasične fizike i mehanike. Prvo izdanje njegovih svih knjiga izdano je u Firenci između 1842. i 1856. godine u 16 knjiga.

Dana 31. oktobra 1992. godine, 359 godina poslije procesa protiv Galileia, [[papa]] [[Papa Ivan Pavao II|Ivan Pavao II]] je zatražio oprost i ukinuo presudu inkvizicije protiv Galilea Galileia.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Galileo Biography|url=http://www.biography.com/people/galileo-9305220?page=3|website=biography.com|publisher=A&amp;E Television Networks|access-date=10. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

U njegovu čast, [[svemirska sonda Galileo|svemirska sonda]] napravljena za istraživanje Jupitera je nazvana njegovim imenom, kao i [[Evropski satelitski navigacioni sistem Galileo|satelitski navigacioni sistem]] koji je u izradi.

==Djela==
Galilejeva glavna djela&lt;ref&gt;Za detalje pogledajte William A. Wallace, ''Galileo and His Sources'' (Princeton University Press, 2014).&lt;/ref&gt; su:
* Mala ravnoteža (oko 1586. ''La bilancetta)''
* O kretanju (oko 1590. ''De Motu Antiquiora'')
* Mehanika (oko 1600. ''Le mecaniche)''
* Operacije geometrijskog i vojnog kompasa (1606. L''e operazioni del compasso geometrico et militare'')
* Zvjezdani glasnik (1610. ''Sidereus Nuncius'')
* Rasprava o plutajućim tijelima (1612. ''Discorso intorno alle cose che stanno in su l'acqua, o che in quella si muovono'')
* Historija i demonstracija o sunčevim pjegama (1613. ''Istoria e dimostrazioni intorno alle macchie solari''; rad zasnovan na &quot;Tri pisma o sunčevim pjegama&quot;, ''Tre lettere sulle macchie solari'', 1612)
* Pismo velikoj kneginji Christini (1615., objavljeno 1636)
* Rasprava o plimama&quot; (1616. ''Discorso del flusso e reflusso del mare'')
* Rasprava o kometama (1619. ''Discorso delle Comete'')
* Ispitivač (1623. ''Il Saggiatore'')
* Dijalog o dva glavna svjetska sistema (1632. ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'')
* Rasprave i matematičke demonstracije koje se odnose na dvije nove nauke (1638. ''Discorsi e Dimostrazioni Matematiche, intorno a due nuove scienze'')

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Galileo Galilei}}
{{Wikicitat|Galileo Galilei}}
*[http://www.biography.com/people/galileo-9305220 Biografija] na sajtu biography.com {{en simbol}}
*[http://www.gutenberg.org/author/Galilei,+Galileo Galileiova djela] na sajtu [[Projekt &quot;Gutenberg&quot;|Projekta &quot;Gutenberg&quot;]] {{en simbol}}
*[http://www.pbs.org/400years/ Dokumentarac ''400 Years of the Telescope''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200530051811/https://www.pbs.org/retired-site/ |date=30. 5. 2020 }} na PBS-u {{en simbol}}
*[https://web.archive.org/web/20140702052237/http://www.museogalileo.it/en/index.html Muzej posvećen Galileiu] u [[Firenca|Firenci]] {{en simbol}}

{{Filozofija nauke}}
{{Barok}}

{{DEFAULTSORT:Galilei, Galileo}}
[[Kategorija:Rođeni 1564.]]
[[Kategorija:Umrli 1642.]]
[[Kategorija:Biografije, Pisa]]
[[Kategorija:Italijanski astronomi]]
[[Kategorija:Italijanski fizičari]]
[[Kategorija:Italijanski matematičari]]
[[Kategorija:Italijanski naučnici]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Italijanski polimati]]</text>
      <sha1>jud7spb2a6njd952bno1dog4wa3adm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>13. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4710</id>
    <revision>
      <id>3714213</id>
      <parentid>3713095</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:36:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4422" sha1="tmc0h87mra0m7npk4ixluuffgns2td6" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''13. mart / ožujak (13. 3)''' jest 72. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (73. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 293 dana.

== Događaji ==
* [[624.|624]] – [[Bitka na Bedru]]
* [[874.|874]] – Kosti [[Sveti Nicefor|svetog Nicefora]] pokopane u [[Konstantinopolj]]u.
* [[1325.|1325]] – [[Asteci]] su osnovali svoju naseobinu [[Tenočtitlan]], kasnije prestonicu [[Asteško carstvo|Asteškog carstva]], na mjestu gde je današnji grad [[Ciudad de México|Ciuadad de Mexico]] u [[Meksiko|Meksiku]]
* [[1639.|1639]] – [[Univerzitet Harvard]] u [[Cambridge]]u, [[Massachusetts]] nazvan je prema svom prvom upraviteljskom darovatelju, teologu [[John Harvard|Johnu Harvardu]]. 
* [[1781.|1781]] – Engleski astronom njemačkog porijekla [[William Herschel]] otkrio je sedmu [[Planeta|planetu]] [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], koja je kasnije nazvana [[Uran]]. 
* [[1912.|1912]] – Formirana [[Balkanska liga]], savez istočno-pravoslavnih kraljevina [[Kraljevina Grčka|Grčke]], [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]], usmjerenih protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. 
* [[1918.|1918]] – Početak [[Trabzonska mirovna konferencija|Trabzonske mirovne konferencije]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i delegacije Transkavkaske skupštine. 
* [[1933.|1933]] – U [[Njemačka|Njemačkoj]] otvoreno [[Treći rajh|nacističko minstarstvo propagande]] čiji je prvi ministar postao [[Joseph Goebbels]]. 
* [[1992.|1992]] – U [[zemljotres]]u na istoku [[Turska|Turske]] je poginulo najmanje 570 ljudi. 
* [[2013.|2013]] – Nakon dvodnevne [[konklava 2013.|konklave]] u [[Vatikan]]u [[Argentina|argentinski]] [[kardinal]] [[Jorge Mario Bergoglio]], papinskim imenom [[Papa Franjo|Franjo]], izabran za novog [[Papa|papu]].
* [[2015.|2015]] – [[Tropski ciklon]] [[Ciklon Pam|Pam]] pogodio glavni grad [[Vanuatu]]a [[Port Vila|Port Vilu]]; poginulo više od 10 osoba, a približno 250.000 osoba bilo je ugroženo. Vjetar je dosezao brzinu 280&amp;nbsp;km/h.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1720.|1720]] – [[Charles Bonnet]], švicarski filozof i prirodnjak
* [[1781.|1781]] – [[Karl Friedrich Schinkel]], pruski arhitekt i slikar

=== 19. vijek ===
* [[1864.|1864]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla
* [[1883.|1883]] – [[Mehmed Spaho]], jugoslavenski političar i vođa [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] 
* [[1888.|1888]] – [[Anton Semjonovič Makarenko]], sovjetski pedagog i književnik
* [[1900.|1900]] – [[Giorgos Seferis]], grčki književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]]

=== 20. vijek ===
* [[1915]] – [[Melih Cevdet]], turski književnik
* [[1922]] – [[Herta Kuna]], [[hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filologija|filologinja]] i [[historičar]]ka
* [[1939]] – [[Neil Sedaka]], američki kantautor
* [[1945]] – [[Anatolij Timofejevič Fomenko]], ukrajinski matematičar
* [[1946]] – [[Marius Falquy]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1953]] – [[Franjo Topić]],  hrvatski i bosanskohercegovački rimokatolički teolog 
* [[1986]] – [[Aleksandar Trifonov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac
* [[1988]] – [[Dominik Landertinger]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[1989]] – [[Nemanja Košarac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] biatlonac

=== 21. vijek ===
* [[2004]] – [[Coco Gauff]], američka [[tenis]]erka

== Umrli ==
* [[1901.|1901]] – [[Benjamin Harrison]], američki političar i predsjednik
* [[1975.|1975]] – [[Ivo Andrić]], bosanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[2023]] – [[Marija Ujević-Galetović]], hrvatska kiparica i slikarica

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|13 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/13/ Na današnji dan (13. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226115025/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/13/ |date=26. 12. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-13/ Na današnji dan (13. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-13]]</text>
      <sha1>tmc0h87mra0m7npk4ixluuffgns2td6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4712</id>
    <revision>
      <id>3714245</id>
      <parentid>3708386</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:37:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3714245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5078" sha1="a0qur3dzjgpokikpzcj72nsq5f8eygl" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''15. mart / ožujak (15. 3)''' jest 74. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (75. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 291 dan.

== Događaji ==
* [[1493.|1493]] – [[Kristofor Kolumbo]] vratio se u [[Španija|Španiju]] nakon prvog putovanja u [[Amerika|Ameriku]]. 
* [[1536.|1536]] – Sultan [[Sulejman Veličanstveni|Sulejman I Veličanstveni]] naredio ubistvo svog velikog vezira i najboljeg prijatelja Ibrahim-pašu.
* [[1894]] – Počelo peto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1894.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]].
* [[1933]] – Pokušaj [[atentat]]a na [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]], predsjednika [[SAD]]-a, ali je hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio [[Anton Cermak|Antona Cermaka]], gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]].
* [[1985.|1985]] – Registrovan prvi [[sajt]] sa domenom [[.com]]. Registraciju obavila kompanija iz [[Massachusetts]]a koja se bavi prodajom računara. Ime kompanije je [[Symbolics]], pa je tako prvi zvanični registrovani domen bio ''[[Symbolics.com]]''.
* [[1991]] – [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ]]; vojni vrh [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na čelu s Saveznim ministrom odbrane [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]] predlaže zavođenje vanrednog stanja na teritoriji [[SFRJ]]. Većina članova Predsjedništva ([[SR BiH]], [[SR Hrvatska]], [[SR Makedonija]], [[SR Slovenija]], [[SAP Kosovo]]) glasala protiv, čime je prijedlog armije odbijen.
* [[1994.]] – Počelo 29. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 11. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore]]u.

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1684]] – [[Francesco Durante]], [[italija]]nski [[kompozitor]]

=== 18. vijek ===
* [[1767]] – [[Andrew Jackson]], američki vojskovođa, [[političar]] i državnik

=== 19. vijek ===
* [[1830]] – [[Paul von Heyse]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
* [[1835]] – [[Eduard Strauss]], [[Austrija|austrijski]] kompozitor i [[dirigent]]
* [[1875]] – [[Rosina Dafter]], australijska astronomkinja

=== 20. vijek ===
* [[1907]] – [[Zarah Leander]], [[švedska]] [[glumica]]
* [[1914]] - [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[1916]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1921]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU
* [[1925]] – [[Riza Sapunxhiu]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Kosovo|kosovski]] političar
* [[1932]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i pilot, aeronautički inženjer, testni pilot i [[NASA]]-in [[astronaut]]
* [[1934]] – [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
* 1934 – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački [[muzičar]]
* [[1944]] – [[Muhidin Šarić]], bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac
* [[1947]] – [[Ry Cooder]], američki gitarist
* [[1948]] – [[David Albahari]], jugoslavenski i srpski književnik
* [[1959]] – [[Han Jinsuo]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Long Yunzhou]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Sabrina Salerno]], italijanska pjevačica
* [[1970]] – [[Aivo Udras]], estonski [[biatlon]]ac
* [[1972]] – [[Nina Violić]], hrvatska glumica
* [[1975]] – [[Eva Longoria]], američka glumica
* 1975 – [[Veselin Topalov]], bugarski šahist

=== 21. vijek ===
* [[2005]] – [[Nika Prevc]], [[Slovenija|slovenska]] [[Skijaški skokovi|ski-skakačica]]

== Umrli ==
=== 1. vijek  p. n. e.===
* [[44. p. n. e.|44. p. n. e]] – Ubijen [[Gaj Julije Cezar]]

=== 15. vijek ===
* [[1435]] – [[Sandalj Hranić Kosača]], bosanski velmoža

=== 19. vijek ===
* [[1842]] – [[Luigi Cherubini]], italijanski kompozitor
* [[1849]] – [[Giuseppe Caspar Mezzofanti]], italijanski [[kardinal]], lingvist i hiperpoliglot

=== 20. vijek ===
* [[1921]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU-a
* [[1941]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla
* [[1957]] – [[Moše Pijade]], revolucionar
* [[1959]] – [[Lester Willis Young]], američki džez-saksofonist i klarinetist
* [[1972]] - [[Ahmed Muradbegović]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik i pisac pozorišnih djela
* [[1975]] – [[Aristotel Onassis]], grčki brodovlasnik

=== 21. vijek ===

== Praznici ==
* Svjetski dan prava potrošača

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|15 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/15/ Na današnji dan (15. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220814132745/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/15/ |date=14. 8. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-15/ Na današnji dan (15. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-15]]</text>
      <sha1>a0qur3dzjgpokikpzcj72nsq5f8eygl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714246</id>
      <parentid>3714245</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:37:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 21. vijek */</comment>
      <origin>3714246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5182" sha1="852i2w2dp1to1urfvxb1dv4nhe3faf6" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''15. mart / ožujak (15. 3)''' jest 74. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (75. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 291 dan.

== Događaji ==
* [[1493.|1493]] – [[Kristofor Kolumbo]] vratio se u [[Španija|Španiju]] nakon prvog putovanja u [[Amerika|Ameriku]]. 
* [[1536.|1536]] – Sultan [[Sulejman Veličanstveni|Sulejman I Veličanstveni]] naredio ubistvo svog velikog vezira i najboljeg prijatelja Ibrahim-pašu.
* [[1894]] – Počelo peto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1894.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]].
* [[1933]] – Pokušaj [[atentat]]a na [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]], predsjednika [[SAD]]-a, ali je hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio [[Anton Cermak|Antona Cermaka]], gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]].
* [[1985.|1985]] – Registrovan prvi [[sajt]] sa domenom [[.com]]. Registraciju obavila kompanija iz [[Massachusetts]]a koja se bavi prodajom računara. Ime kompanije je [[Symbolics]], pa je tako prvi zvanični registrovani domen bio ''[[Symbolics.com]]''.
* [[1991]] – [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ]]; vojni vrh [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na čelu s Saveznim ministrom odbrane [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]] predlaže zavođenje vanrednog stanja na teritoriji [[SFRJ]]. Većina članova Predsjedništva ([[SR BiH]], [[SR Hrvatska]], [[SR Makedonija]], [[SR Slovenija]], [[SAP Kosovo]]) glasala protiv, čime je prijedlog armije odbijen.
* [[1994.]] – Počelo 29. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 11. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore]]u.

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1684]] – [[Francesco Durante]], [[italija]]nski [[kompozitor]]

=== 18. vijek ===
* [[1767]] – [[Andrew Jackson]], američki vojskovođa, [[političar]] i državnik

=== 19. vijek ===
* [[1830]] – [[Paul von Heyse]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
* [[1835]] – [[Eduard Strauss]], [[Austrija|austrijski]] kompozitor i [[dirigent]]
* [[1875]] – [[Rosina Dafter]], australijska astronomkinja

=== 20. vijek ===
* [[1907]] – [[Zarah Leander]], [[švedska]] [[glumica]]
* [[1914]] - [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[1916]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1921]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU
* [[1925]] – [[Riza Sapunxhiu]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Kosovo|kosovski]] političar
* [[1932]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i pilot, aeronautički inženjer, testni pilot i [[NASA]]-in [[astronaut]]
* [[1934]] – [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
* 1934 – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački [[muzičar]]
* [[1944]] – [[Muhidin Šarić]], bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac
* [[1947]] – [[Ry Cooder]], američki gitarist
* [[1948]] – [[David Albahari]], jugoslavenski i srpski književnik
* [[1959]] – [[Han Jinsuo]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Long Yunzhou]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Sabrina Salerno]], italijanska pjevačica
* [[1970]] – [[Aivo Udras]], estonski [[biatlon]]ac
* [[1972]] – [[Nina Violić]], hrvatska glumica
* [[1975]] – [[Eva Longoria]], američka glumica
* 1975 – [[Veselin Topalov]], bugarski šahist

=== 21. vijek ===
* [[2005]] – [[Nika Prevc]], [[Slovenija|slovenska]] [[Skijaški skokovi|ski-skakačica]]

== Umrli ==
=== 1. vijek  p. n. e.===
* [[44. p. n. e.|44. p. n. e]] – Ubijen [[Gaj Julije Cezar]]

=== 15. vijek ===
* [[1435]] – [[Sandalj Hranić Kosača]], bosanski velmoža

=== 19. vijek ===
* [[1842]] – [[Luigi Cherubini]], italijanski kompozitor
* [[1849]] – [[Giuseppe Caspar Mezzofanti]], italijanski [[kardinal]], lingvist i hiperpoliglot

=== 20. vijek ===
* [[1921]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU-a
* [[1941]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla
* [[1957]] – [[Moše Pijade]], revolucionar
* [[1959]] – [[Lester Willis Young]], američki džez-saksofonist i klarinetist
* [[1972]] - [[Ahmed Muradbegović]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik i pisac pozorišnih djela
* [[1975]] – [[Aristotel Onassis]], grčki brodovlasnik

=== 21. vijek ===
* [[2024]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

== Praznici ==
* Svjetski dan prava potrošača

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|15 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/15/ Na današnji dan (15. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220814132745/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/15/ |date=14. 8. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-15/ Na današnji dan (15. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-15]]</text>
      <sha1>852i2w2dp1to1urfvxb1dv4nhe3faf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. april</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4735</id>
    <revision>
      <id>3714238</id>
      <parentid>3709953</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:22:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3714238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9363" sha1="a1pdqmtbnxyx7t73bmgkpia0og1z1qc" xml:space="preserve">{{AprilKalendar}}
'''1. april / travanj (1. 4)''' jest 91. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (92. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 274 dana.

== Događaji ==
* [[527]] – [[Bizantijsko carstvo|Bizantijski car]] [[Justin I]] imenovao je [[Justinijana I]] za suvladara i nasljednika. 
* [[1459]] – Vjenčali se posljednji bosanski kralj i kraljica, [[Stjepan Tomašević]] i [[Jelena Branković (Mara)]].
* [[1572]] – Ustankom protestanata protiv španskog kralja [[Filip II Španski|Filipa II]], [[Holandija]] počela borbu za samostalnost.
* [[1814]] – U [[London]]u su instalirane prve lampe plinskog uličnog osvjetljenja.
* [[1939]] – [[Francisco Franco]] proglašava kraj [[Španski građanski rat|španskog građanskog rata]].
* [[1889]] – U prodaji se pojavila prva mašina za pranje suđa.
* [[1892]] – U [[Zagreb]]u počeo izlaziti list &quot;Sloboda&quot;, organ socijaldemokratije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]].
* [[1918]] – U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] osnovana Kraljevska avijacija ([[Royal Air Force|Royal Air Force – RAF]]).
* [[1924]] – [[Njemačka|Njemački]] sud osudio [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru [[1923]], ali je već [[20. decembar|20. decembra]] amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu ''[[Mein kampf]]'' (Moja borba).
* [[1927]] – Pojavio se prvi [[magnetofon]].
* [[1933]] – U [[Njemačka|Njemačkoj]] počeo progon [[Jevreji|Jevreja]] bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.
* [[1937]] – Osnovan grad [[Tsuruga]] ([[Japan]]).
* [[1939]] – Okončan trogodišnji građanski rat u [[Španija|Španiji]], u kojem je poginulo više od milion ljudi, a više od pola miliona izbjeglo iz zemlje.
* [[1945]] – Iskrcavanjem [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] trupa na [[japan]]ski otok [[Okinava]] počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prema [[Japan]]u u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[1946]] – Prvom omladinskom radnom akcijom (ORA) u poslijeratnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] počela izgradnja željezničke pruge [[Brčko]]–[[Banovići]].
* [[1947]] – Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja pruge [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]].
* [[1948]] – Počela sovjetska blokada [[Berlin]]a.
* [[1962]] – U [[Švicarska|Švicarskoj]] referendumom donesena odluka o zabrani proizvodnje i uvoza atomskog oružja.
* [[1975]] – Predsjednik [[Kambodža|Kambodže]] [[Lon Nol]] pobjegao u [[Indonezija|Indoneziju]], nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni gran [[Phnom Penh|Pnom Pen]].
* [[1976]] – [[Steve Jobs]], [[Steve Wozniak]] i [[Ronald Wayne]] osnovali [[Apple Inc.]] u [[Cupertino (Kalifornija)|Cupertinu]] ([[Kalifornija]], [[SAD]]).
* [[1979]] – [[Iran]] se proglasio [[islam]]skom republikom, teokratijom pod vodstvom ajatolaha Homeinija kao vrhovnog vođe [[Iran]]a. 
* [[1982]] – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] formalno [[Panama|Panami]] vratile [[Panamski kanal]].
* [[1983]] – U zemljotresu u [[Kolumbija|Kolumbiji]] poginulo više od 600 ljudi a više od 1600 osoba povrijeđeno.
* [[1992]] – U [[Bijeljina|Bijeljini]] izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.
* [[1996]] – [[Bosna i Hercegovina]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).
* 1996
** [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosanski Hrvat]] i bivši zapovjednik Glavnog stožera [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane (HVO)]], general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u [[Den Haag|Haag]].
** Spajanjem banaka &quot;Mitsubishi&quot; i &quot;Tokyo&quot; u [[Japan]]u osnovana najveća svjetska banka.
* [[2001]]
** U [[Beograd]]u uhapšen bivši predsjednik [[Srbija|Srbije]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]].
** Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad [[Južnokinesko more|Južnog kineskog mora]], nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan.
* [[2002]]
** [[Holandija]] postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala [[eutanazija|eutanaziju]].
** Trupe Multinacionalne divizije Sjever (MNDN) u sastavu [[SFOR|SFOR-a]], u porodičnoj kući u selu Repovac kod [[Bratunac|Bratunca]], uhapsile bosanskog Srbina i optuženika za ratne zločine [[Momir Nikolić|Momira Nikolića]], pomoćnika komadanta Bratunačke brigade vojske bosanskih Srba za bezbjednosne poslove.
** Biro [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]] za odnose s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] saopćio da niko od lica iz [[Republika Srpska|RS]] sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju.
** Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s MKSJ direktno primijeni Statut tog suda.
** Američki državni sekretar [[Colin Powell]] na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
** U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] prestao funkcionirati dvovalutni sistem, a [[euro]] postao jedino sredstvo plaćanja.
** Kriza tajnih službi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji direktor [[Tomislav Karamarko]] predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati.
** [[Izrael]] odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]], koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u [[Ramalah]]u.
* [[2003]] – Britanski sud osudio dvojicu [[Alžir]]aca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu [[Al-Kaida]].
* [[2006]] 
** Predstavnici pokreta &quot;Dosta&quot; su na mirnim protestima na Trgu BiH, ispred zgrada zajedničkih institucija u [[Sarajevo|Sarajevu]], izrazili negodovanje zbog najavljenog poskupljenja [[električna energija|električne energije]]. Današnjim protestima prisustvovalo je oko stotinjak građana, većinom penzioneri.
** U nizu zemljotresa koji su pogodili zapadne dijelove [[Iran]]a poginulo je najmanje 70 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno. Snaga [[zemljotres]]a bila je šest stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]. Više od 300 sela je porušeno, a većina stanovnika pogođenih oblasti ostala je bez struje i plina.
** Pet osoba, od kojih četiri iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i jedna iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], poginulo je i jedna osoba povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano ujutro dogodila u mjestu [[Tasovčići]] na putu [[Mostar]]–[[Čapljina]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1809]] – [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]], ruski [[pisac]]
* [[1815]] – [[Otto von Bismarck]], njemački državnik i [[političar]]
* [[1858]] – [[Agnes Repplier]], američka književnica
* [[1861]] – [[Mary Proctor]], britansko-američka popularizatorica [[Astronomija|astronomije]]
* [[1873]] – [[Sergej Rahmanjinov]], ruski [[kompozitor]] i pijanist
* [[1875]] – [[Edgar Wallace]], engleski autor krimi-romana
* [[1887]] – [[Leonard Bloomfield]], američki [[lingvistika|lingvist]]

=== 20. vijek ===
* [[1914]] – [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac
* [[1924]] – [[Hovhanes Samueli Donabedijan]], armenski [[arhitekt]] i [[slikar]]
* 1924 – [[Miodrag Petrović Čkalja]], [[srbija]]nski [[glumac]] i [[komedija|komičar]]
* [[1929]] – [[Milan Kundera]], češko-francuski književnik
* [[1932]] – [[Aleksije Radan]], jugoslavenski i bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog
* 1932 – [[Debbie Reynolds]], američka glumica i pjevačica
* [[1938]] – [[Ali MacGraw]], američka glumica
* [[1953]] – [[Barry Sonnenfeld]], američki [[filmski producent]], [[režiser]] i snimatelj
* [[1955]] – [[Annette O'Toole]], američka plesačica i glumica
* [[1958]] – [[Toni Innauer]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1962]] – [[Tamara Obrovac]], hrvatska pjevačica, kompozitorica, kantautorica i flautistica
* [[1969]] – [[Kristina Sabasteanski]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1976]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski košarkaš
* [[1978]] – [[Miroslava Federer]], [[švicarska]] [[tenis]]erka
* [[1981]] – [[Bjørn Einar Romøren]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[1984]] – [[Dafina Zeqiri|Dafina Zeqiri Nushi]], kosovsko-albanska [[kompozitor]]ica
* [[1990]] – [[Recep Efe]], turski [[biatlon]]ac

== Umrli ==
=== 16. vijek ===
* [[1555]] – [[Ivana Kastiljska|Ivana I]], kraljica Kastilje i Aragona

=== 20. vijek ===
* [[1952]] – [[Ferenc Molnár]], mađarski novinar i pisac

=== 21. vijek ===
* [[2019]] – [[Gustav Hanson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[2025]] – [[Val Kilmer]], američki glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1 April}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/1 Na današnji dan (1. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-1/ Na današnji dan (1. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|apr001]]</text>
      <sha1>a1pdqmtbnxyx7t73bmgkpia0og1z1qc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>23. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4856</id>
    <revision>
      <id>3714219</id>
      <parentid>3581026</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:53:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođeni */</comment>
      <origin>3714219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2496" sha1="6oxoc8zfix6wn4xyl4vxggo0hnvre8k" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''23. juni / lipanj (23. 6)''' jest 174. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (175. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 191 dan.

== Događaji ==
* [[1532]] – [[Henrik VIII Engleski]] i [[Franjo I Francuski]] potpisali tajni sporazum o međusobnoj zaštiti od [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|cara]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].
* [[1894]] – Osnovan [[Međunarodni olimpijski komitet]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1668]] – [[Giovanni Battista Vico]], italijanski filozof

=== 18. vijek ===
* [[1753]] – [[Antoine de Rivarol]], francuski pisac
* [[1763]] – [[Jozefina de Beauharnais]], francuska carica

=== 19. vijek ===
* [[1889]] – [[Ana Ahmatova]], ruska pjesnikinja
* [[1894]] – [[Alfred Kinsey]], američki istraživač seksualnih navika
* [[1894]] – [[Eduard VIII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Eduard VIII]], britanski kralj

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Ernesto Sabato]], argentinski književnik i fizičar
* [[1912]] – [[Alan Turing]], britanski matematičar, logičar i kriptografer
* [[1934]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1936]] – [[Konstantinos Simitis]], grčki političar i državnik
* [[1937]] – [[Martti Ahtisaari]], finski državnik i diplomat
* [[1957]] – [[Frances McDormand]], američka glumica
* [[1960]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš
* [[1962]] – [[Admir Glamočak]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* [[1972]] – [[Zinédine Zidane]], francuski nogometaš

== Umrli ==
* [[79]] – [[Vespazijan]], rimski car
* [[1931]] – [[Günther Ritter Beck von Mannagetta und Lerchenau]], [[Austrija|austrijski]] [[botanika|botaničar]]
* [[2010]] – [[Arif Tanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANU BiH]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|23 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/23/ Na današnji dan (23. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312063136/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/23/ |date=12. 3. 2007}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-23/ Na današnji dan (23. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni023]]</text>
      <sha1>6oxoc8zfix6wn4xyl4vxggo0hnvre8k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714276</id>
      <parentid>3714219</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:32:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2582" sha1="a0nlfa96zdjoahr1j423cs12jawzubz" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''23. juni / lipanj (23. 6)''' jest 174. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (175. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 191 dan.

== Događaji ==
* [[1532]] – [[Henrik VIII Engleski]] i [[Franjo I Francuski]] potpisali tajni sporazum o međusobnoj zaštiti od [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|cara]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].
* [[1894]] – Osnovan [[Međunarodni olimpijski komitet]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1668]] – [[Giovanni Battista Vico]], italijanski filozof

=== 18. vijek ===
* [[1753]] – [[Antoine de Rivarol]], francuski pisac
* [[1763]] – [[Jozefina de Beauharnais]], francuska carica

=== 19. vijek ===
* [[1889]] – [[Ana Ahmatova]], ruska pjesnikinja
* [[1894]] – [[Alfred Kinsey]], američki istraživač seksualnih navika
* [[1894]] – [[Eduard VIII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Eduard VIII]], britanski kralj

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Ernesto Sabato]], argentinski književnik i fizičar
* [[1912]] – [[Alan Turing]], britanski matematičar, logičar i kriptografer
* [[1934]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1936]] – [[Konstantinos Simitis]], grčki političar i državnik
* 1936 – [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1937]] – [[Martti Ahtisaari]], finski državnik i diplomat
* [[1957]] – [[Frances McDormand]], američka glumica
* [[1960]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš
* [[1962]] – [[Admir Glamočak]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* [[1972]] – [[Zinédine Zidane]], francuski nogometaš

== Umrli ==
* [[79]] – [[Vespazijan]], rimski car
* [[1931]] – [[Günther Ritter Beck von Mannagetta und Lerchenau]], [[Austrija|austrijski]] [[botanika|botaničar]]
* [[2010]] – [[Arif Tanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANU BiH]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|23 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/23/ Na današnji dan (23. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312063136/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/23/ |date=12. 3. 2007}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-23/ Na današnji dan (23. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni023]]</text>
      <sha1>a0nlfa96zdjoahr1j423cs12jawzubz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>30. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4863</id>
    <revision>
      <id>3714268</id>
      <parentid>3703231</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3714268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3553" sha1="go6erdljobdvwbumvqc5e2tf29wwoa4" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''30. juni / lipanj (30. 6)''' jest 181. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (182. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 184 dana.

== Događaji ==
* [[1908]] – U Sibiru u području [[Tunguska]] se desila ogromna [[Tunguska eksplozija|eksplozija]], uzrokovana, najvjerovatnije [[kometa|kometom]] ili [[asteroid]]om.
* [[1944]] – Počinje drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu.
* [[2017]] – Njemački [[Bundestag]] izglasao zakon o istospolnim brakovima, prema kojem su oni legalizirani u Njemačkoj. Za ovaj zakon 393 zastupnika je glasalo ''za'', 226 ih je bilo ''protiv'', a četiri suzdržano.

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1470]] – [[Karlo VIII, kralj Francuske|Karlo VIII]], [[Spisak francuskih kraljeva|kralj]] [[Francuska|Francuske]]

=== 16. vijek ===
=== 17. vijek ===
=== 18. vijek ===
=== 19. vijek ===
=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Czesław Miłosz]], [[Poljska|poljski]] [[pjesnik]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[1980.]]
* [[1917]] – [[Susan Hayward]], američka glumica
* [[1926]] – [[Peter Alexander]], [[Austrija|austrijski]] [[pjevanje|pjevač]] i [[glumac]]
* 1926 – [[Paul Berg]], američki [[biohemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1980.
* 1926 – [[Viktorija Baginska]], sovjetska i ruska pjesnikinja, pisac, prevoditeljka i etnolog [[Krimčaci|krimčačkog]] porijekla
* [[1938]] – [[Mirko Novosel]], jugoslavenski i hrvatski [[košarka]]š, trener i funkcioner
* [[1947]] – [[Torsten Wadman]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1949]] – [[Alain Finkielkraut]], francuki [[filozof]] i [[esej]]ist
* [[1959]] – [[Vincent D'Onofrio]], [[SAD|američki]] glumac, režiser, producent, pjevač i tekstopisac
* [[1961]] – [[Ksenija Pajić]], hrvatska glumica.
* [[1965]] – [[Kecia Lewis]], američka pjevačica i glumica
* [[1966]] – [[Mike Tyson]], [[SAD|američki]] [[boks]]er
* [[1967]] – [[Bratislav Gašić]], srbijanski političar 
* [[1971]] – [[Monica Potter]], [[SAD|američka]] glumica
* [[1974]] – [[Juli Zeh]], [[njemačka]] [[spisateljica]]
* [[1975]] – [[Ralf Schumacher]], njemački [[automobilizam|vozač]] [[Formula 1|Formule 1]]
* [[1982]] – [[Amer Delić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-američki [[tenis]]er
* [[1985]] – [[Michael Phelps]], američki [[plivanje|plivač]], najtrofejniji plivač u historiji

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1946]] – [[Jozo Garić]] (krsnog imena Stjepan), [[Franjevci|franjevac]] i banjalučki rezidencijalni [[biskup]] od 1912. do 1946.
* [[1992]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna dejstva &quot;Gazije&quot;, brat komandira [[Izet Nanić|Izeta Nanića]]

=== 21. vijek ===
* [[2016]] – [[Charlie Akers]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[2019]] – [[Momir Bulatović]], jugoslavenski i [[Crna Gora|crnogorski]] političar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|30 June}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/30/ Na današnji dan (30. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060303072410/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/30/ |date=3. 3. 2006}} {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-30/ Na današnji dan (30. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni030]]</text>
      <sha1>go6erdljobdvwbumvqc5e2tf29wwoa4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>12. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4877</id>
    <revision>
      <id>3714266</id>
      <parentid>3713342</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:06:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2895" sha1="fn90ynsi2gez5mqfr9ramrbq9lgovz0" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''12. juli / srpanj (12. 7)''' jest 193. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (194. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 172 dana.

== Događaji ==
* [[1260]] – Češki kralj [[Otakar II Pršemisl]] porazio je snage [[Bela IV|Bele IV]] u bici kod Kroissenbrunna, na Moravskom polju.
* [[1912]] – U [[Stockholm]]u osnovana [[Međunarodna asocijacija atletskih federacija]].
* [[1933]] – U [[Folkestone]]u počela [[Šahovska olimpijada 1933.|Peta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 15 država.
* [[1993]] – Drugi [[Masakri na Dobrinji|masakr na Dobrinji]] u Ulici Hakije Turajlića 37, kad je od minobacačke granate ispaljene sa srpskih položaja u redu za vodu stradalo 13 civila, a 15 ranjeno.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1813]] – [[Claude Bernard]], francuski fiziolog
* [[1884]] – [[Amedeo Modigliani]], italijanski kipar
* [[1892]] – [[Bruno Schulz]], poljski pisac
* [[1895]] – [[Buckminster Fuller]], američki arhitekt, dizajner, filozof i pisac

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Pablo Neruda]], čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1912]] – [[Petar Stambolić]], bivši predsjednik [[SFRJ]] i nosilac ordena narodnog heroja SFRJ
* [[1937]] – [[Bill Cosby]], američki glumac i zabavljač
* 1937 – [[Miralem Kruškić]], bosanskohercegovački pjevač i izvođač
* [[1939]] – [[Charlie Akers]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1967]] – [[John Petrucci]], američki gitarist
* [[1982]] – [[Antonio Cassano]], italijanski nogometaš
* [[1982]] – [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]], češki biatlonac
* [[1984]] – [[Gareth Gates]], britanski pjevač
* [[1991]] – [[Mirza Bašić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er
* [[1998]] – [[Shai Gilgeous-Alexander]], [[Kanada|kanadski]] [[košarka]]š

== Umrli ==
=== 16. vijek ===
* [[1536]] – [[Erazmo Roterdamski]], nizozemski humanist, književnik, filolog i filozof

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[Charles Stewart Rolls]], britanski automobilski dizajner i avijatičar, suosnivač, kompanije [[Rolls-Royce]] za proizvodnju [[automobil]]a

=== 21. vijek ===
* [[2014]]  – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|12 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/12/ Na današnji dan (12. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230409220628/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/12/ |date=9. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-12/ Na današnji dan (12. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli012]]</text>
      <sha1>fn90ynsi2gez5mqfr9ramrbq9lgovz0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>26. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4891</id>
    <revision>
      <id>3714291</id>
      <parentid>3712792</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3200" sha1="3d2frij51jou6woz0b1cntlmmsbc11f" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''26. juli / srpanj (26. 7)''' jest 207. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (208. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 158 dana.

== Događaji ==
* [[1931]] – U [[Prag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1931.|Četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SAD-a.
* [[2024]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1856]] – [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac
* [[1875]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psihoanalitičar
* [[1893]] – [[George Grosz]], njemački grafičar i slikar
* [[1894]] – [[Aldous Huxley]], britanski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Salvador Allende]], čileanski političar i državnik
* [[1911]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1926]] – [[Ana María Matute]], španska književnica
* [[1928]] – [[Francesco Cossiga]], italijanski političar i državnik
* [[1928]] – [[Stanley Kubrick]], američki književnik i režiser
* [[1929]] – [[Alexis Weissenberg]], francuski pijanist
* [[1938]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik
* [[1942]] – [[Vladimír Mečiar]], slovački političar i državnik
* 1942 – [[Edward Williams]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Mick Jagger]], engleski pjevač ([[Rolling Stones]])
* [[1944]] – [[Hannelore Elsner]], njemačka glumica
* [[1945]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Galina Čistjakova]], sovjetsko-slovačka atletičarka
* [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica
* 1964 – [[Ankica Gudeljević]], bosanskohercegovačka političarka
* [[1973]] – [[Helen Mirren]], britanska glumica
* [[1959]] – [[Kevin Spacey]], američki glumac
* [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica
* [[1967]] – [[Jason Statham]], britanski glumac
* [[1973]] – [[Kate Beckinsale]], britanska glumica
* [[1977]] – [[Tanja Szewczenko]], njemačka klizačica

== Umrli ==
* [[1925]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar
* [[1934]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[1952]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine
* [[1984]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog-statističar
* [[1988]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik
* [[2020]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američka glumica
* [[2021]] – [[Albert Bandura]], kanadsko-američki psiholog
* [[2023]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|26 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ Na današnji dan (26. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230406094927/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ |date=6. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-26/ Na današnji dan (26. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli026]]</text>
      <sha1>3d2frij51jou6woz0b1cntlmmsbc11f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714293</id>
      <parentid>3714291</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:58:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3228" sha1="pv34myefh1y3z66orgxehlavznw4iwk" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''26. juli / srpanj (26. 7)''' jest 207. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (208. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 158 dana.

== Događaji ==
* [[1931]] – U [[Prag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1931.|Četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SAD-a.
* [[2024]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1856]] – [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac
* [[1875]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psihoanalitičar
* [[1893]] – [[George Grosz]], njemački grafičar i slikar
* [[1894]] – [[Aldous Huxley]], britanski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Salvador Allende]], čileanski političar i državnik
* [[1911]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1926]] – [[Ana María Matute]], španska književnica
* [[1928]] – [[Francesco Cossiga]], italijanski političar i državnik
* [[1928]] – [[Stanley Kubrick]], američki književnik i režiser
* [[1929]] – [[Alexis Weissenberg]], francuski pijanist
* [[1938]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik
* [[1942]] – [[Vladimír Mečiar]], slovački političar i državnik
* 1942 – [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Mick Jagger]], engleski pjevač ([[Rolling Stones]])
* [[1944]] – [[Hannelore Elsner]], njemačka glumica
* [[1945]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Galina Čistjakova]], sovjetsko-slovačka atletičarka
* [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica
* 1964 – [[Ankica Gudeljević]], bosanskohercegovačka političarka
* [[1973]] – [[Helen Mirren]], britanska glumica
* [[1959]] – [[Kevin Spacey]], američki glumac
* [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica
* [[1967]] – [[Jason Statham]], britanski glumac
* [[1973]] – [[Kate Beckinsale]], britanska glumica
* [[1977]] – [[Tanja Szewczenko]], njemačka klizačica

== Umrli ==
* [[1925]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar
* [[1934]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[1952]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine
* [[1984]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog-statističar
* [[1988]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik
* [[2020]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američka glumica
* [[2021]] – [[Albert Bandura]], kanadsko-američki psiholog
* [[2023]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|26 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ Na današnji dan (26. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230406094927/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ |date=6. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-26/ Na današnji dan (26. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli026]]</text>
      <sha1>pv34myefh1y3z66orgxehlavznw4iwk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714300</id>
      <parentid>3714293</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:19:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3714300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3265" sha1="catzce5mtbhfpph2rc5nk7jo9zrlfcc" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''26. juli / srpanj (26. 7)''' jest 207. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (208. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 158 dana.

== Događaji ==
* [[1931]] – U [[Prag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1931.|Četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SAD-a.
* [[2024]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1856]] – [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac
* [[1875]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psihoanalitičar
* [[1893]] – [[George Grosz]], njemački grafičar i slikar
* [[1894]] – [[Aldous Huxley]], britanski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Salvador Allende]], čileanski političar i državnik
* [[1911]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1926]] – [[Ana María Matute]], španska književnica
* [[1928]] – [[Francesco Cossiga]], italijanski političar i državnik
* [[1928]] – [[Stanley Kubrick]], američki književnik i režiser
* [[1929]] – [[Alexis Weissenberg]], francuski pijanist
* [[1938]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik
* [[1942]] – [[Vladimír Mečiar]], slovački političar i državnik
* 1942 – [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Mick Jagger]], engleski pjevač ([[Rolling Stones]])
* [[1944]] – [[Hannelore Elsner]], njemačka glumica
* [[1945]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Galina Čistjakova]], sovjetsko-slovačka atletičarka
* [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica
* 1964 – [[Ankica Gudeljević]], bosanskohercegovačka političarka
* [[1973]] – [[Helen Mirren]], britanska glumica
* [[1959]] – [[Kevin Spacey]], američki glumac
* [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica
* [[1967]] – [[Jason Statham]], britanski glumac
* [[1973]] – [[Kate Beckinsale]], britanska glumica
* [[1977]] – [[Tanja Szewczenko]], njemačka klizačica

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1925]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar
* [[1934]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[1952]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine
* [[1984]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog-statističar
* [[1988]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik

=== 21. vijek ===
* [[2020]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američka glumica
* [[2021]] – [[Albert Bandura]], kanadsko-američki psiholog
* [[2023]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|26 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ Na današnji dan (26. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230406094927/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ |date=6. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-26/ Na današnji dan (26. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli026]]</text>
      <sha1>catzce5mtbhfpph2rc5nk7jo9zrlfcc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5054</id>
    <revision>
      <id>3714278</id>
      <parentid>3704246</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:33:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3714278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2003" sha1="mpojyhq4hnmb5h1yspktrba085g9dq5" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''3. decembar / prosinac (3. 12)''' jest 337. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (338. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 28 dana.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
* [[1906]] – Osnovan italijanski nogometni klub [[Torino FC]].

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1447]] – [[Bajazid II]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 18. vijek ===
* [[1800]] – [[France Prešeren]], slovenski pjesnik i pravnik

=== 19. vijek ===
* [[1857]] – [[Joseph Conrad]], engleski prozaist poljskog porijekla
* [[1889]] – [[Isak Samokovlija]], bosanskohercegovački književnik

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Nino Rota]], italijanski kompozitor, pijanist i dirigent
* [[1924]] – [[John Backus]], američki računarski naučnik
* [[1930]] – [[Jean-Luc Godard]], francusko-švicarski filmski režiser
* [[1933]] – [[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]],[[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško-trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1960]] – [[Daryl Hannah]], američka glumica
* [[1963]] – [[Zoran Ćosić]], bivši [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] biatlonski trener
* [[1969]] – [[Halvard Hanevold]], norveški biatlonac
* [[1976]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1993]] – [[Ivo Bojanovski]], jugoslavenski arheolog 
* [[2000]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica

=== 21. vijek ===
* [[2020]] – [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
* [[Međunarodni dan osoba s invaliditetom]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|3 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3 Na današnji dan (3. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-3 Na današnji dan (3. decembar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-03]]</text>
      <sha1>mpojyhq4hnmb5h1yspktrba085g9dq5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5059</id>
    <revision>
      <id>3714243</id>
      <parentid>3713340</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7673" sha1="jpz179e3c5nmaeeottd4fi9y5ztbha1" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''8. decembar / prosinac (8. 12)''' jest 342. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (343. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 23 dana.

== Događaji ==
* [[1854]] – [[Papa]] Pije IX proglasio je [[dogma|dogmu]] o bezgrešnom začeću Bogorodice.
* [[1863]] – [[Thomas King]], [[Britanija|britanski]] [[boks]]er postao prvi svjetski šampion u teškoj kategoriji, pobjedom nad amerikancem [[John Heenanom]].
* [[1910]] – Završeno deseto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - II.]] između [[Emanuel Lasker|Laskera]] i [[Dawid Janowski|Janowskog]], pobijedom Laskera;
* [[1925]] – Objavljena knjiga [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] ''[[Mein Kampf]]'', u kojoj je izložena koncepcija &quot;Novog poretka&quot; i rasne supremacije [[Nijemci|Nijemaca]].
* [[1941]] – [[SAD]] i [[Velika Britanija]] objavile [[rat]] [[Japan]]u, dan poslije japanskog napada na američku bazu u [[Pearl Harbor]]u na [[Havaji]]ma. [[Njemačka]] i [[Italija]], u skladu s obavezama iz [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], objavile rat SAD-u.
* [[1949]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Chiang Kai-shek]]a na [[Tajvan]].
* [[1954]] – [[Srbija|Srpski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pisac|pisci]] i [[lingvist]]i postigli su [[Novi Sad|Novosadski dogovor]] o [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] književnom [[jezik]]u, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - [[ćirilica]] i [[latinica]] – ravnopravna i da jezik ima zajednički [[pravopis]].
* [[1966]] – Sporazum o zabrani [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u [[kosmos]]u potpisalo je 28 zemalja, uključujući [[SSSR]] i [[SAD]].
* [[1966]] – Prilikom havarije [[Grčka|grčkog]] feribota &quot;Heraklion&quot;, koji je potonuo tokom nevremena kod [[ostrvo|ostrva]] Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.
* [[1974]] – [[Grčka|Grci]] su na [[referendum]]u velikom većinom glasali za [[republika|republiku]], a protiv restauracije [[monarhija|monarhije]].
* [[1980]] – [[John Lennon]], bivši član [[The Beatles]]a, ubijen u [[New York City|New Yorku]]. Ubio ga je mentalno poremećeni obožavalac [[Mark David Chapman]], koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
* [[1991]] – Čelnici [[Rusija|Rusije]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Boris Jeljcin]], [[Leonid Kravčuk]] i [[Stanislav Šuškevič]], potpisali su u [[Minsk]]u Bjeloveški sporazum o formiranju [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]. Time je prestao postojati [[Sovjetski savez]].
* [[1995]] – U [[London]]u je počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umjesto [[Ženeva|ženevske]] Mirovne konferencije za bivšu [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], osnovan Savjet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. [[Švedska|Švedski]] diplomata [[Carl Bildt]] (Karl Bilt) imenovan je za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u [[BiH]].
* [[2000]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti.     
* [[2005]] – [[Norveška]] usvojila zakon kojim se norveške firme obavezuju da do 2008. najmanje 40 posto članova upravnih odbora moraju biti žene. U suprotnom, kompanije će se suočiti s opasnošću od zatvaranja. To je prvi zakon ove vrste u svijetu.
* [[2024]] – [[Damask]] osvojen nakon što se sirijske trupe povukle, a predsjednik [[Bashar al-Assad|Bashar Al-Assad]] pobjegao iz zemlje jer se njegova vlada raspala, što je označilo kraj Sirijske Arapske Republike. [[Izrael]] je kao rezultat napredovao u tampon zonu između [[Sirija|Sirije]] i [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] koju je okupirao Izrael.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Al-Khalidi |first=Suleiman |last2=Azhari |first2=Timour |date=8. 12. 2024 |title=Syrian rebels topple President Assad, difficult times lie ahead |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-rebels-celebrate-captured-homs-set-sights-damascus-2024-12-07/ |access-date=8. 12. 2024 |website=[[Reuters]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Israel seizes Golan buffer zone after Syrian troops leave posts |url=https://www.bbc.com/news/articles/c77jrrxxn07o |access-date=9. 12. 2024 |website=www.bbc.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1542]] – [[Marija I Škotska|Marija I, kraljica Škota]]

=== 17. vijek ===
* [[1626]] – [[Kristina Augusta]], [[švedska]] [[Spisak švedskih kraljeva|kraljica]]

=== 18. vijek ===
* [[1708]] – [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo I]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
* [[1756]] – [[Maksimilijan Franjo Austrijski]], sin cara Franje I i posljednji kelnski knez-izbornik

=== 19. vijek ===
* [[1865]] – [[Jean Sibelius]], finski kompozitor
* [[1882]] - [[Muhamed Seid Serdarević]], bosanskohercegovački autor i publicist, vjersko-prosvjetni radnik

=== 20. vijek ===
* [[1930]] – [[Maximilian Schell]], [[Švicarska|švicarski]] glumac, režiser, pisac i producent
* [[1933]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1940]] – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Jim Morrison]], američki pjevač
* [[1953]] – [[Kim Basinger]], američka glumica
* [[1961]] – [[Kalju Ojaste]], estonski [[biatlon]]ac
* [[1966]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac
* [[1967]] – [[Svjetlana Panjutina]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1974]] – [[Irina Nikulčina]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]].
* [[1981]] – [[Azra Akin]], tursko-holandski model, bivša mis svijeta
* 1981 – [[Lejla Rešić]], bosanskohercegovačka političarka i novinarka
* 1981 –[[Haley Johnson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1994]] – [[Suvi Minkkinen]], finska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1638]] – [[Ivan Gundulić]], hrvatski pjesnik, epik, lirik i dramatičar
* [[1864]] – [[George Boole]], engleski matematičar i filozof
* [[1899]] – [[Max Lange]], [[Njemačka|njemački]] [[šah]]ist i [[problemski šah|problemist]]
* [[1978]] – [[Golda Meir]], izraelska političarka
* [[1980]] – [[John Lennon]], britanski pjevač, tekstopisac i muzičar
* [[1994]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač
* [[2001]]
** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš
** [[Frances Elizabeth Holberton]], jedna od pionira [[računar]]skog [[programiranje|programiranja]]
* [[2003]] – [[Rubén González]], [[kuba]]nski [[pijanist]] ([[Buena Vista Social Club]])
* [[2014]] - [[Mango (pjevač)]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[2016]] – [[John Glenn]], američki astronaut i senator
* [[2023]]
** [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
** [[Ryan O'Neal]], američki glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/8 Na današnji dan (8. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-8 Na današnji dan (8. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-08]]</text>
      <sha1>jpz179e3c5nmaeeottd4fi9y5ztbha1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5068</id>
    <revision>
      <id>3714232</id>
      <parentid>3710057</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:13:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3603" sha1="plfxswt7qzx1xf2qagpkfj1n81ry3jr" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''17. decembar / prosinac (17. 12)''' jest 351. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (352. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 14 dana.

== Događaji ==
* [[1903]] – [[Braća Wright]] uspjela poletjeti svojim avionom Flyer, preletjevši 37 metara. Let je trajao samo 12 sekundi.&lt;ref name=&quot;WDL&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/11372/ |title = Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17 |website = [[World Digital Library]] |date = 17. 12. 1903 |access-date = 21. 7. 2013 }}&lt;/ref&gt;
* [[1989]] – U [[Rumunija|Rumuniji]] izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]], u kojima je poginulo otprilike 1000 ljudi. 
* [[1997]] – Minski centar [[UN]]-a objavio da u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ima još 750.000 do milion nagaznih mina i da je 1996. i 1997. od eksplozija mina povrijeđeno približno 1000 ljudi, među njima velik broj djece.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1778]] – [[Humphry Davy]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[hemičar]]

=== 19. vijek ===
* [[1873]] – [[Ford Madox Ford]], [[Engleska|engleski]] [[pisac]]

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Ivan Demeter]], bosanskohercegovački kompozitor i dirigent
* [[1935]] – [[Dick Mize]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1936]] – [[Papa Franjo]], 266. poglavar [[Rimokatolička crkva|Katoličke crkve]]
* 1936 – [[Klaus Kinkel]], [[Njemačka|njemački političar]]
* [[1947]] – [[Gulruhsor Safijeva]], sovjetska, tadžička i ruska pjesnikinja, prevoditeljica i iranistica
* [[1949]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1956]] – [[Andrej Štremfelj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[Alpinizam|alpinist]]
* [[1958]] – [[Mathias Jung]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[1961]] – [[Roger Westling]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1965]] – [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik
* [[1969]] – [[Olga Kozlova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1975]] – [[Milla Jovovich]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumica]]
* [[1982]] – [[Mihaela Purdea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka
* [[1989]] – [[Marija Pikić]], bosanskohercegovačka glumica
* [[1998]] – [[Martin Ødegaard]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]aš

== Umrli ==
* [[1830]] – [[Simón Bolívar]], [[Latinska Amerika|latinoamerički]] [[političar]] i državnik
* [[1992]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački [[Drama|dramski]] pisac i [[pjesnik]]
* [[2008]] – [[Ismet Bajramović]] &quot;Ćelo&quot;, bivši zapovjednik Vojne policije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[2009]] – [[Jennifer Jones]], američka glumica
* [[2020]] – [[Vesna Denčić]], pisac, aforističar, urednik e-časopisa za satiru ETNA

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/17 Na današnji dan (17. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-17 Na današnji dan (17. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-17]]</text>
      <sha1>plfxswt7qzx1xf2qagpkfj1n81ry3jr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1934.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5214</id>
    <revision>
      <id>3714220</id>
      <parentid>3713327</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:53:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3714220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5119" sha1="rwk012sh8xiimgduf6ddq5yqahagx3r" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1934.''' (MCMXXXIV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1934. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 934. godina 2. milenija, 34. godina 20. stoljeća, i 5. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[21. mart]] – U [[Rotterdam]]u započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]].
* [[25. mart]] – U [[Rotterdam]]u završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], petom uzastopnom pobjedom [[Vera Menčik|Vere Menčik]] ([[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|SP 1927]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1931.|1931.]] i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1933.|1933]]).
* [[9. oktobar]] – U [[Marseille]]u izvršen atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra I Karađorđevića]]; stradao i francuski ministar vanjskih poslova [[Louis Barthou]].
* [[24. decembar|24]]-[[25. decembar]] – U [[Ljubljana|Ljubljani]] održana [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrta zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]];

== 1934. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozaist
* [[7. januar]] – [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar i državnik
* [[10. januar]] – [[Leonid Kravčuk]], [[Spisak predsjednika Ukrajine|prvi]] [[predsjednik Ukrajine|predsjednik]] [[Ukrajina|Ukrajine]] (1991–1994)
=== Februar ===
* [[15. februar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik
* [[26. februar]] – [[Marija Kohn]], hrvatska glumica
=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut
* [[15. mart]] – [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
* 15. mart – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar
* [[20. mart]] – [[Jevgenij Četvergov]], ruski pisac [[Erzja|erzjanskog]] porijekla
* [[31. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač

=== April ===
* [[14. april]] – [[Mauno Luukkonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[24. april]] – [[Shirley MacLaine]], američka glumica

=== Maj ===
* [[16. maj]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[17. maj]]  – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[18. maj]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[28. maj]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juni ===
* [[23. juni]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juli ===
=== August ===
* [[17. august]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Đenana Buturović]], bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturni antropolog, folkloristica i doktorica književnih nauka

=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Leonard Cohen]], kanadski kantautor
* [[28. septembar]] – [[Brigitte Bardot]], francuska glumica
* [[30. septembar]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kantautor
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – [[Carl Sagan]], američki astronom, astrobiolog i popularizator nauke
=== Decembar ===
* [[24. decembar]] – [[Stjepan Mesić]], hrvatski političar i državnik
* [[27. decembar]] – [[Larisa Latinjina]], sovjetska gimnastičarka
* [[28. decembar]] – [[Maggie Smith]], engleska glumica

== Umrli ==
* [[9. april]] – [[Safvet-beg Bašagić]], bošnjački pisac i političar
* [[4. juli]] – [[Marie Curie]], francuska hemičarka i fizičarka poljskog porijekala 
* [[13. juli]] – [[Mary E. Byrd]], američka astronomkinja i pedagog 
* [[26. juli]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[28. juli]] – [[Marie Dressler]], kanadsko-američka glumica
* [[2. august]] – [[Paul von Hindenburg]], njemački general i državnik
* [[9. oktobar]] – [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Kraljevine Jugoslavije
* [[24. novembar]] – [[Mihajlo Gruševski]], ukrajinski historičar, prosvjetni djelatnik, političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
** Nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[Harold Urey]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[George Whipple]], SAD
** [[George Minot]], SAD
** [[William P. Murphy]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Luigi Pirandello]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] 
** [[Arthur Henderson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

{{Commonscat|1934|1934.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1934/1934fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090124002344/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/time/1934/1934fr.html |date=24. 1. 2009 }}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>rwk012sh8xiimgduf6ddq5yqahagx3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714237</id>
      <parentid>3714220</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:22:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* August */</comment>
      <origin>3714237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5190" sha1="kc1azjyfbwl2lgqj8glh852lnpainju" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1934.''' (MCMXXXIV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1934. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 934. godina 2. milenija, 34. godina 20. stoljeća, i 5. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[21. mart]] – U [[Rotterdam]]u započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]].
* [[25. mart]] – U [[Rotterdam]]u završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], petom uzastopnom pobjedom [[Vera Menčik|Vere Menčik]] ([[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|SP 1927]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1931.|1931.]] i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1933.|1933]]).
* [[9. oktobar]] – U [[Marseille]]u izvršen atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra I Karađorđevića]]; stradao i francuski ministar vanjskih poslova [[Louis Barthou]].
* [[24. decembar|24]]-[[25. decembar]] – U [[Ljubljana|Ljubljani]] održana [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrta zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]];

== 1934. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozaist
* [[7. januar]] – [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar i državnik
* [[10. januar]] – [[Leonid Kravčuk]], [[Spisak predsjednika Ukrajine|prvi]] [[predsjednik Ukrajine|predsjednik]] [[Ukrajina|Ukrajine]] (1991–1994)
=== Februar ===
* [[15. februar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik
* [[26. februar]] – [[Marija Kohn]], hrvatska glumica
=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut
* [[15. mart]] – [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
* 15. mart – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar
* [[20. mart]] – [[Jevgenij Četvergov]], ruski pisac [[Erzja|erzjanskog]] porijekla
* [[31. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač

=== April ===
* [[14. april]] – [[Mauno Luukkonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[24. april]] – [[Shirley MacLaine]], američka glumica

=== Maj ===
* [[16. maj]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[17. maj]]  – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[18. maj]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[28. maj]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juni ===
* [[23. juni]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juli ===
=== August ===
* [[8. august]] – [[Gustav Hanson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[17. august]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Đenana Buturović]], bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturni antropolog, folkloristica i doktorica književnih nauka

=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Leonard Cohen]], kanadski kantautor
* [[28. septembar]] – [[Brigitte Bardot]], francuska glumica
* [[30. septembar]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kantautor
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – [[Carl Sagan]], američki astronom, astrobiolog i popularizator nauke
=== Decembar ===
* [[24. decembar]] – [[Stjepan Mesić]], hrvatski političar i državnik
* [[27. decembar]] – [[Larisa Latinjina]], sovjetska gimnastičarka
* [[28. decembar]] – [[Maggie Smith]], engleska glumica

== Umrli ==
* [[9. april]] – [[Safvet-beg Bašagić]], bošnjački pisac i političar
* [[4. juli]] – [[Marie Curie]], francuska hemičarka i fizičarka poljskog porijekala 
* [[13. juli]] – [[Mary E. Byrd]], američka astronomkinja i pedagog 
* [[26. juli]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[28. juli]] – [[Marie Dressler]], kanadsko-američka glumica
* [[2. august]] – [[Paul von Hindenburg]], njemački general i državnik
* [[9. oktobar]] – [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Kraljevine Jugoslavije
* [[24. novembar]] – [[Mihajlo Gruševski]], ukrajinski historičar, prosvjetni djelatnik, političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
** Nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[Harold Urey]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[George Whipple]], SAD
** [[George Minot]], SAD
** [[William P. Murphy]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Luigi Pirandello]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] 
** [[Arthur Henderson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

{{Commonscat|1934|1934.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1934/1934fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090124002344/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/time/1934/1934fr.html |date=24. 1. 2009 }}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>kc1azjyfbwl2lgqj8glh852lnpainju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Germanij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7003</id>
    <revision>
      <id>3714314</id>
      <parentid>3712569</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T23:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46235" sha1="fl8xfywtcihtjsp2ukyhdxa6kaitjb9" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Germanij
| Simbol = Ge
| Slika = [[Datoteka:Polycrystalline-germanium.jpg|180px]]
| Atomski broj = 32
| Serija = Polumetali
| Grupa = 14
| Perioda = 4
| Blok = p
| Boja serije = Peru
| Izgled = sivo bijel
| Zastupljenost = 5,6 · 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 72,63&lt;ref name=&quot;wieser&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 125
| Atomski radijus izračunat = 125
| Kovalentni radijus = 122
| Van der Waalsov radijus = 211&lt;ref name=&quot;manjera&quot; /&gt;
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Argon|Ar]]&amp;#x5D; 3d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;4s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;4p&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 5,0&lt;ref name=&quot;ludwig&quot; /&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 4
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 6
| Struktura kristala = dijamantna struktura
| Gustoća = 5323&lt;ref name=&quot;greenwood&quot; /&gt;
| Magnetizam = dijamagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −7,1 · 10&lt;sup&gt;−5&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;lide&quot; /&gt;
| Energija ionizacije_1 = 762
| Energija ionizacije_2 = 1537,5
| Energija ionizacije_3 = 3302,1
| Energija ionizacije_4 = 4411
| Tačka topljenja_K = 1211,4
| Tačka topljenja_C = 938,3
| Tačka ključanja_K = 3103&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 2830
| Molarni volumen = 13,63 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 330&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 31,8
| Pritisak pare = 7,46 · 10&lt;sup&gt;−5&lt;/sup&gt;
| Pritisak pare_K = 1210
| Brzina zvuka = 5400
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 308,3&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Specifična toplota_K = 
| Specifična električna provodljivost = 2,1
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 60
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = −4, 2, '''4'''
| Oksidi = GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| Elektrodni potencijal = 0,247 [[Volt|V]] (Ge&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; → Ge)
| Elektronegativnost = 2,01
| Oznaka upozorenja = '''Prah'''&lt;br /&gt; {{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|16|29|33}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 68
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 270,8 [[dan|d]] 
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,106
| Tipraspada1ZP = [[Galij|&lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;Ga]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 69
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 39,05 [[Sat (jedinica)|h]] 
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,227
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;69&lt;/sup&gt;Ga
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 70
| Rasprostranjenost u prirodi = 21,23
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 71
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 11,43 [[dan|d]] 
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,229
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;71&lt;/sup&gt;Ga
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 72
| Rasprostranjenost u prirodi = 27,66
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 73
| Rasprostranjenost u prirodi = 7,73
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 74
| Rasprostranjenost u prirodi = 35,94
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Ge
| Maseni broj = 76
| Rasprostranjenost u prirodi = 7,44
| Vrijeme poluraspada = 1,78×10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; [[godina|god]] 
| Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 2,039
| Tipraspada1ZP = [[Selen|&lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Se]]
}}
|}}
'''Germanij''' ({{jez-la|germanium}}) jeste [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Ge''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 32. To je sjajni, tvrdi, sivo-bijeli [[Polumetali|polumetal]] iz grupe ugljika, hemijski sličan elementima iz [[14. grupa hemijskih elemenata|IV glavne grupe]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] [[kalaj]]u i [[silicij]]u. Čisti elementarni germanij je [[poluprovodnik]], izgledom najviše sliči elementarnom siliciju. Poput silicija, germanij vrlo lahko reagira i sa [[kisik]]om iz prirode gradi komplekse. Za razliku od silicija, on je isuviše reaktivan da bi se prirodno našao na Zemlji u svom elementarnom stanju.

Pošto postoji vrlo mali broj [[minerali|minerala]] koji ga sadrže u visokim koncentracijama, germanij je otkriven relativno kasno u historiji hemije. Među elementima po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori, on se nalazi približno na 50-om mjestu. Ruski [[hemičar]] [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitrij Mendeljejev]] je 1869. godine predvidio njegovo postojanje i neke od njegovih osobina na osnovu položaja u periodnom sistemu kojeg je Mendeljejev kreirao. Dao mu je ime ''ekasilicij''. Gotovo dvije decenije kasnije, 1886. godine, [[Clemens Winkler]] je otkrio novi element, kao pratioca srebra i sumpora u rijetkom mineralu nazvanom [[argirodit]]. Mada je novi element izgledom na neki način imao sličnosti sa [[arsen]]om i [[antimon]]om, njegovi kombinirani odnosi u spojevima novog elementa su bili u saglasnosti sa Mendeljejevijim predviđanjima u odnosu na silicij. Winkler je novom elementu dao ime po imenu svoje domovine, [[Njemačka|Njemačke]]. Danas se germanij uglavnom izdvaja iz [[sfalerit]]a (osnovne rude cinka), mada se često industrijski izdvaja i iz ruda srebra, olova i bakra.

''Metalni'' germanij (izolirani elementarni) se koristi kao [[poluprovodnik]] u [[tranzistor]]ima i različitim elektronskim uređajima. U prošlosti, cijela generacija prvobitnih elektronskih poluprovodnika je potpuno bila zasnovana na germaniju. Međutim, danas na njegovu proizvodnju u svrhu poluprovodnika otpada vrlo mali udio (2%) umjesto ultra čistog [[silicij]]a, koji je uglavnom zamijenio germanij. U današnje doba, glavni potrošači germanija su sistemi za optička vlakna, optički uređaji za infracrveni dio spektra i aplikacije za solarne ćelije. Spojevi germanija se koriste kao [[katalizator]]i za reakcije [[polimerizacija|polimerizacije]] a odnedavno se koriste i za proizvodonju [[Nanomaterijali|nanožica]]. Ovaj element gradi veliki broj organometalnih spojeva, kao što je [[tetraetilgermanij]], vrlo koristan u [[organometalna hemija|organometalnoj hemiji]]. Germanij se ne smatra da je neophodan element za bilo koji živi organizam. Neki kompleksni organo-germanijevi spojevi su bili istraživani kao mogući preparati u farmaciji, međutim nijedan se nije pokazao uspješnim. Slično kao i [[silicij]] i [[aluminij]], prirodni spojevi germanija su većinom nerastvorljivi u vodi, te stoga nisu isuviše otrovni. Međutim, sintetički dobijene rastvorljive soli germanija su se pokazale da djeluju kao nefrotoksin, dok su vještački, hemijski reaktivni spojevi germanija sa halogenim elementima i vodikom iritirajući i otrovni.

== Historija ==
[[Datoteka:Winkler Clemens.jpg|mini|desno|200px|Njemački hemičar Winkler Clemens]]
Kada je objavio svoj ''periodni zakon hemijskih elemenata'' 1869. godine, [[rusija|ruski]] [[hemičar]] [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitrij Mendeljejev]] je previdio postojanje nekoliko do tada nepoznatih [[hemijski element|hemijskih elemenata]], između ostalih i jednog koji bi popunio prazninu u [[14. grupa hemijskih elemenata|grupi ugljika]] u svojoj tabeli [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema]], između [[silicij]]a i [[kalaj]]a.&lt;ref name=&quot;masanori&quot; /&gt; Zbog njegovog položaja u periodnoj tabeli, Mendeljejev ga je nazvao ''ekasilicij'' (Es), i pretpostavio je njegovu [[relativna atomska masa|relativnu atomsku masu]] od 72.

Sredinom 1885. godine, u rudniku u blizini saskog grada [[Freiberg (Saksonija)|Freiberga]] otkriven novi [[minerali|mineral]] koji je dobio ime [[argirodit]] zbog velikog udjela [[srebro|srebra]] u njemu. (iz [[grčki jezik|grčkog]], ''argyrodite'' u značenju ''koji sadrži srebro'')&lt;ref name=&quot;argyrodite2&quot; /&gt; Hemičar [[Clemens Winkler]] je analizirao novi mineral za koji se ispostavilo da sadrži kombinaciju srebra, sumpora i jednog novog elementa. Winkleru je uspjelo izolirati ovaj element 1886. godine, utvrdivši da je po nekim osobinama sličan [[antimon]]u.&lt;ref name=&quot;Winkle2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;isolation&quot; /&gt; Prije nego što je Winkler objavio rezultate svog istraživanja o novom elementu, odlučio je da mu dadne ime ''neptunij'' u čast tada novootkrivene planete [[Neptun]] 1846. godine, a čije postojanje je bilo ranije previđeno i matematički izračunato. Kao što je predviđeno postojanje novog elementa, i postojanje planete Neptun je predviđeno oko 1843. godine od strane dva matematičara [[John Couch Adams]] i [[Urbain Le Verrier]], koristeći matematičke metode nebeske mehanike. Ovo su utvrdili polazeći od činjenice da se nakon detaljnog proučavanja kretanja planete Urana činilo da ga neka sila ili druga planeta ''ometa'' u prirodnom kretanju.&lt;ref name=&quot;adamsc&quot;/&gt; [[James Challis]] je započeo traženje za tom planetom u julu 1846. godine i otkrio novu planetu 23. septembra 1846. godine.&lt;ref name=&quot;revkch&quot; /&gt; Međutim, pošto je ime ''neptunij'' već bilo dodijeljeno drugom pretpostavljenom hemijskom elementu (mada taj element nije element koji danas nosi ime neptunij, otkriven tek 1940. godine), tako da je Winkler odlučio da novom elementu dadne ime ''germanij'' (iz [[latinski jezik|lat.]] riječi ''Germania'', Njemačka) u čast svoje domovine.&lt;ref name=&quot;isolation&quot; /&gt; Za mineral argirodit kasnije se iskustveno pokazao da je Ag&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;GeS&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;.

R. Hermann je 1877. godine objavio svoje otkriće novog elementa koji bi se trebao nalaziti ispod [[tantal]]a u periodnom sistemu, kojem je dao ime ''neptunij'', po imenu grčkog božanstva okeana i mora.&lt;ref name=&quot;galaxy24&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;editorsrec&quot; /&gt; Međutim ovaj [[metal (hemija)|metal]] je kasnije identificiran kao [[legura]] elemenata [[niobij]]a i tantala.&lt;ref name=&quot;multidict&quot; /&gt; Ime [[neptunij]] dato je sintetičkom elementu otkrivenom mnogo kasnije koji se nalazio udesno od [[uranij]]a u periodnom sistemu, a kojeg su otkrili nuklearni fizičari 1940tih godina.&lt;ref name=&quot;nobellec&quot; /&gt;

==Osobine==
[[Datoteka:Кристална структура на германиум и силициум.jpg|thumb|150px|lijevo|Kristalna struktura germanija]]
U standardnim uslovima, germanij je krhki, srebrenasto-bijeli, polumetalni element.&lt;ref name=&quot;nbb&quot;/&gt; Ovaj oblik germanija sačinjava [[Alotropske modifikacije|alotropska modifikacija]], tehnički poznata kao ''α-germanij'', koji ima metalni sjaj i [[Kubični kristalni sistem|kubičnu]] [[Kristalna struktura|kristalnu strukturu]], istu kao i [[dijamant]].&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; Pri pritisku iznad 120 kbar, formira se različiti alotrop poznat kao ''β-germanij'', koji ima istu strukturu kao i β-[[kalaj]].&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Pored [[silicij]]a, [[galij]]a, [[bizmut]]a, [[antimon]]a i [[voda|vode]], on je jedna od malobrojnih supstanci koja se širi kada prelazi iz svoje tečne faze u čvrsto stanje.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt;

Germanij je poluprovodnik. Tehnike zonskog rafiniranja su dovele do proizvodnje kristalnog germanija pogodnog za poluprovodnike, u kojem je udio nečistoća najviše 1 naprema 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;lanl&quot; /&gt; što se smatra jednim od najčistijih materijala ikad proizvedenih.&lt;ref name=&quot;darkmat&quot; /&gt; Prvi metalni materijal, otkriven 2005. godine, koji je postao superprovodnik u prisustvu izuzetno snažnog [[Elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]] bila je legura germanija sa uranijem i rodijem.&lt;ref name=&quot;levy&quot; /&gt; Za čisti germanij je primijećeno da se spontano izdužuje u veoma duge uvijene [[dislokacija|dislokacije]]. One su jedan od osnovnih razloga zašto se kvare stare diode i tranzistori načinjeni od germanija, a ako se takvi predmeti dodirnu, mogu izazvati i kratki spoj.

=== Hemijske ===
Elementarni germanij vrlo sporo oksidira do [[germanij-dioksid|GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] pri 250&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;krxps&quot; /&gt; Germanij ne otapaju razrijeđene kiseline i baze, ali se sporo otapa u koncentriranoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] a burno reagira sa istopljenim [[baza (hemija)|bazama]] dajući germanate  ({{chem|[GeO|3|]|2−}}). Germanij se javlja uglavnom u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]] +4, mada je poznat veliki broj njegovih spojeva sa oksidacijskim brojem +2.&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;/&gt; Druga oksidacijska stanja su rijetka, poput +3 koje je dokazano u spoju kao što je Ge&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;, a stanja +3 i +1 su pronađena na površinama oksida,&lt;ref name=&quot;xpsstudy&quot; /&gt; ili negativna oksidacijska stanja u germanatima, kao što je -4 u {{chem|GeH|4}}. Klaster anioni germanija ([[Zintl faza|Zintl]] ioni) poput Ge&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;, Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;4−&lt;/sup&gt;, Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;, [(Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;6−&lt;/sup&gt; su dobijeni izdvajanjem iz [[legura]] koje sadrže alkalne metale i germanij u tečnom amonijaku u prisustvu [[etilendiamin]]a ili [[kriptand]]a.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coupling&quot; /&gt; Oksidacijska stanja elementa u ovim ionima nisu cijeli broj, slično kao kod spojeva [[ozon]]a O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;.

=== Izotopi ===
Germanij ima pet prirodnih [[izotop]]a: &lt;sup&gt;70&lt;/sup&gt;Ge, &lt;sup&gt;72&lt;/sup&gt;Ge, &lt;sup&gt;73&lt;/sup&gt;Ge, &lt;sup&gt;74&lt;/sup&gt;Ge i &lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Ge. Među njima, &lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Ge je vrlo slabo radioaktivan, raspadajući se [[dvostruki beta raspad|dvostrukim beta-raspadom]] sa vremenom poluraspada od 1,78×10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; godina.

Izotop &lt;sup&gt;74&lt;/sup&gt;Ge je najčešći prirodni izotop germanija, koji ima udio u prirodnom germaniju od oko 36%. Izotop &lt;sup&gt;76&lt;/sup&gt;Ge je najmanje zastupljeni izotop u prirodnom germaniju, koji ima udio od oko 7%.&lt;ref name=&quot;nubase&quot; /&gt; Ukoliko se bombardira alfa česticama, izotop &lt;sup&gt;72&lt;/sup&gt;Ge generiše stabilni izotop [[selen]]a &lt;sup&gt;77&lt;/sup&gt;Se, otpuštajući tokom tog procesa elektrone visokih energija.&lt;ref name=&quot;72Ge&quot; /&gt; Zbog ovog, koristi se u kombinaciji sa [[radon]]om za [[atomska baterija|atomske baterije]].&lt;ref name=&quot;72Ge&quot; /&gt;

Poznato je najmanje 27 radioaktivnih vještačkih izotopa germanija čije se atomske mase kreću od 58 do 89. Među njima, najstabilniji je izotop &lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;Ge, raspada se [[elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]] sa vremenom poluraspada od 270,95 dana. Jedan od najnestabilnijih izotopa je &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Ge čije [[vrijeme poluraspada]] iznosi 30 ms. Većina radioaktivnih izotopa germanija se raspada [[beta-zraci|beta raspadom]], dok se izotopi &lt;sup&gt;61&lt;/sup&gt;Ge i &lt;sup&gt;64&lt;/sup&gt;Ge raspadaju [[emisija pozitrona|β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;]] odloženom emisijom [[proton]]a.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt; Izotopi od &lt;sup&gt;84&lt;/sup&gt;Ge do &lt;sup&gt;87&lt;/sup&gt;Ge iskazuju slabiji β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; raspad odloženom emisijom neutrona.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt;

==Rasprostranjenost==
Germanij nastaje u procesu zvjezdane [[nukleosinteza|nukleosinteze]], uglavnom u s-procesu u zvijezdama iz asimptotske grane [[crveni div|crvenih divova]]. S-proces je hvatanje sporih [[neutron]]a lakših elemenata unutar pulsirajućih zvijezda crvenih divova.&lt;ref name=&quot;sterling&quot; /&gt; Germanij je otkriven i u atmosferi Jupitera&lt;ref name=&quot;jupiter2&quot; /&gt; i u nekim vrlo udaljenim zvijezdama.&lt;ref name=&quot;nature423&quot; /&gt; Njegova rasprostranjenost u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] je približno 1,6 dijelova na milion (ppm; 1,6×10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;%).&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt; Poznato je samo nekoliko minerala koji sadrže nešto značajnije količine germanija, kao što su [[argirodit]], [[briartit]], [[germanit]] i [[renierit]], međutim ne postoje isplativi rudni depoziti bilo koji od njih.&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lifton&quot; /&gt; Postoje rude cink-bakar-olova koje sadrže dovoljno germanija da se on može izdvajati iz njihovog finalno obrađenog rudnog koncentrata.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt; [[Victor Moritz Goldschmidt]] je tokom detaljnog ispitivanja depozita germanija otkrio neuobičajeni proces obogaćivanja nekih slojeva [[ugalj|uglja]] dobivši veliki udio germanija u njemu.&lt;ref name=&quot;Gold1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gold2&quot; /&gt; Smatra se da je najveća koncentracija germanija ikad pronađena bila u ugljenoj prašini iz engleskog rudnika kod Hartleya, a iznosila je 1,6% germanija.&lt;ref name=&quot;Gold1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gold2&quot; /&gt; Procjenjuje se da naslage uglja u blizini kineskog grada [[Šilin hot]]a, Unutrašnja Mongolija, sadrže približno 1600 tona germanija.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt;

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Renierit.JPG|lijevo|thumb|Mineral [[renierit]]]]
U 2011. godini u svijetu je proizvedeno oko 118 [[tona]] germanija, najviše u Kini (80 t), Rusiji (5 t) i SAD (3 t).&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; Također, germanij se dobija i kao nusproizvod iz [[sfalerit]]a, rude [[cink]]a kada je koncentriran u njoj najmanje 0,3%,&lt;ref name=&quot;bernstein&quot; /&gt; naročito iz sedimentnih masivnih [[cink|Zn]]–[[olovo|Pb]]–[[bakar|Cu]](–[[barij|Ba]]) depozita i karbonatnih Zn-Pb depozita. Tačni podaci o svjetskim rezervama Ge nisu dostupni, ali se one u SAD procjenjuju na oko 450 tona.&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; U 2007. godini, oko 35% ukupne potražnje zadovoljeno je iz recikliranog germanija.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt;

Iako se dobija uglavnom iz [[sfalerit]]a, germanij se može naći i u rudama [[srebro|srebra]], olova i bakra. Drugi izvor germanija je pepeo iz termocentrala koje koriste [[ugalj]] iz određenih naslaga uglja sa velikim koncentracijama germanija. Ovaj izvor germanija se naročito koristi u Rusiji i Kini.&lt;ref name=&quot;Naumov&quot; /&gt; Glavni ruski depoziti se nalaze na dalekom istoku Rusije na ostrvu [[Sahalin]]. Rudnici uglja sjeveroistočno od [[Vladivostok]]a također se koriste kao izvor germanija. Depoziti u Kini su najviše zastupljeni u rudnicima [[lignit]]a u blizini [[Lincang]]a, u [[Junan]]u i rudnicima uglja u blizini [[Šilin hot]]a, Unutrašnja Mongolija.&lt;ref name=&quot;Holl&quot; /&gt;

Rudni koncentrati su najvećim dijelom sulfidni; oni prelaze u okside zagrijavanje u prisustvu kisika u [[metalurgija|metalurškom]] procesu prženja:
: GeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 3 O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 SO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Tokom ovog procesa dio germanija završi kao prašina, dok se ostatak kovertira u germanate koji otječu iz šljake zajedno sa cinkom djelovanjem sumporne kiseline. Nakon neutralizacije, u rastvoru ostaje samo cink, dok se izdvaja talog koji sadrži germanij i druge metale. Nakon što se cink reducira u talogu putem Waelzovog procesa, preostali Waelzovi oksidi se po drugi put ispiraju. [[Germanij-dioksid]] se dobija kao talog i zatim se pomoću gasnog [[hlor]]a ili hlorovodika prevodi u [[germanij tetrahlorid]], koji ima nešto nižu tačku topljenja i može se izdestilirati:&lt;ref name=&quot;Naumov&quot; /&gt;
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 HCl → GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Germanij tetrahlorid se hidrolizira do oksida (GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) ili se pročisti frakcionom destilacijom i zatim hidrolizira.&lt;ref name=&quot;Naumov&quot; /&gt; Vrlo čisti GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zatim pogodan za proizvodnju germanijevog stakla. Čisti germanij oksid se reducira u reakciji sa [[vodik]]om da bi se dobio germanij pogodan za infracrvenu optiku ili za industriju poluprovodnika:
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → Ge + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
&lt;div style=&quot;float: right; margin: 5px;&quot;&gt;
{|class=&quot;wikitable&quot;
!godina !! cijena&lt;br /&gt;([[Američki dolar|US$]]/kg)&lt;ref name=&quot;commodity&quot; /&gt;
|-
|1999. || 1.400
|-
|2000. || 1.250
|-
|2001. || 890
|-
|2002. || 620
|-
|2003. || 380
|-
|2004. || 600
|-
|2005. || 660
|-
|2006. || 880
|-
|2007. || 1.240
|-
|2008. || 1.490
|-
|2009. || 950
|}
&lt;/div&gt;
Germanij namijenjen za industriju čelika i druge industrijske procese se najčešće reducira koristeći [[ugljik]]:&lt;ref name=&quot;Moska&quot; /&gt;
: GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + C → Ge + CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

== Upotreba ==
=== Elektronika ===
Kao poluprovodnik bio je jedan od osnovnih materijala u elektronici, najviše za proizvodnju [[dioda]] i tranzistora, sve dok ga [[silicij]] nije gotovo u potpunosti potisnuo. Danas se germanij najviše koristi u visokofrekventnoj tehnici (npr. za poluprovodnike legure silicij-germanija) i detektorskoj tehnologiji (npr. kao rendgentski detektor). Za solarne ćelije od [[galij arsenid]]a (GaAs) koristi se jednim dijelom vafer od germanija kao noseći materijal. Konstanta rešetke germanija je dosta slična kao i kod galij arsenida, tako da GaAs može epitaksijski rasti na germanijskim monokristalima. Godine 2012. je otkriveno da jednoatomni slojevi od germanija i do 10 puta brže provode [[elektron]]e od silicija. Stoga bi germanij mogao opet postati zanimljiv kao poluprovodnički materijal.

=== Staklo i vlakna ===
Njegova druga najvažnija upotreba je u infracrvenoj optici u oblikzu prozora i sistema leća iz polikristalnog ili monokristalnog germanija kao i u optičkim staklima koja propuštaju infracrveno svjetlo, takozvana halkogenidna stakla. Područje upotrebe ovih materijala su, između ostalih, vojni i civilni uređaji za noćno osmatranje kao i toplotne kamere (kamere osjetljive na toplotu). Druga važna područja upotrebe su proizvodnja optičkih vlakana za optičke provodnike i poliesterskih vlakana. U modernim optičkim vlaknima za [[telekomunikacije]] pomoću germanij tetrahlorida se nanošenjem tankog sloja u gasnoj fazi obogaćuje unutrašnja jezgra optičkog vlakna. Time u njoj nastaje viši [[indeks prelamanja]] u odnosu na plašt vlakna, čime se ostvaruje provođenje svjetlosnih talasa. U hemiji poliestera germanij-dioksid se upotrebljava kao [[katalizator]] u proizvodnji određenih poliesterskih vlakana i granulata, naročito za PET boce pogodne za recikliranje.

=== Nuklearna medicina i atomska tehnika ===
Izotop &lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;Ge se koristi u [[generator galija-68|generatorima galija-68]] kao početni nuklid za proizvodnju izotopa &lt;sup&gt;68&lt;/sup&gt;[[galij]]a. Osim toga taj izotop je našao primjenu kao izvor za kalibriranje detektora za tomografiju emisijom pozitrona.&lt;ref name=&quot;eckert&quot; /&gt; Kao vrlo čisti monokristal, germanij se upotrebljava kao detektor zračenja.
Kod germanija, za razliku od [[čelik]]a, [[kristalna struktura]] se ne može razbiti djelovanjem neutronskog zračenja. On ''hvata'' snop neutrona vrlo elastično. Do danas, ovo otkriće nije pronašlo nikakvu značajnu upotrebu u atomskim reaktorima.

=== U ishrani ===
Spoj bis(karboksietil)germanijseskvioksid (''Ge-132'') je sredstvo koje služi kao dodatak u ishrani a upotrebljava se kod cijelog niza bolesti i simptoma uključujući [[rak (bolest)|rak]], hronični sindrom umora, slabost imuniteta,&lt;ref name=&quot;Bundesamt&quot; /&gt; [[sida]], [[Arterijska hipertonija|visok krvni pritisak]], [[artritis]] i alergiju na prehrambene namirnice. Međutim, pozitivno djelovanje na tok neke od ovih bolesti ni do danas nije naučno dokazano. U skladu sa evropskom direktivom ''2002/46/EG o usklađivanju zakonskih rješenja zemalja članica o prehrambenim dodacima u ishrani'', germanij se ne bi trebao koristiti kao prehrambeni dodatak u ishrani.&lt;ref name=&quot;eurlex&quot; /&gt; U mnogim zemljama [[Evropska unija|Evropske unije]], nacionalna zakonodavstva su već usklađena s ovom direktivom, tako da se danas u Njemačkoj i Austriji nije dopušteno dodavanje germanija kao mineralnog izvora u dodacima u prehrani.

Nadležni organi izričito upozoravaju na upotrebu Ge-132 u ishrani, jer se njegovom upotrebom ne mogu isključiti teška oštećenja organizma, a mogući su i [[smrt]]ni slučaji.&lt;ref name=&quot;bfr&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;austrwarnt&quot; /&gt;

== Spojevi ==
[[Datoteka:Germane-2D-dimensions.svg|desno|180px|thumb|German je strukturno sličan [[metan]]u.]]
Poznata su dva oksida germanija: [[germanij-dioksid]] ({{chem|GeO|2}}, ''germanija'') i [[germanij-monoksid]], ({{chem|GeO}}).&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot; /&gt; Dioksid, GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se može dobiti žarenjem [[germanij disulfid]]a ({{chem|GeS|2}}). Dioksid je bijeli prah koji se vrlo slabo rastvorljiv u vodi ali reagira sa alkalijama dajući germanate.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Germanij monoksid se može dobiti reakcijom GeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sa metalnim Ge pri visokim temperaturama.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Dioksid (i slični oksidi i germanati) pokazuje neobične osobine kao što je neuobičajeno visok [[indeks prelamanja]] u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra, ali je providan u infracrvenom spektru.&lt;ref name=&quot;Aggarwal&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;drugoveiko&quot; /&gt; [[Bizmut germanat]], Bi&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Ge&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;, (BGO) se koristi kao [[scintilator]].&lt;ref name=&quot;BGO&quot; /&gt;

Binarni spojevi sa drugim halkogenim elementima su također poznati, kao što je disulfid ({{chem|GeS|2}}), diselenid ({{chem|GeSe|2}}), monosulfid (GeS), selenid (GeSe) i telurid (GeTe).&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; GeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se izdvaja kao bijeli talog kada se [[vodik sulfid]] propusti kroz jako kiseli rastvor koji sadrži Ge(IV).&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Disulfid je znatno rastvorljiv u vodi i u rastvorima kaustičnih baza ili alkalnih sulfida. Međutim, nije rastvorljiv u vodi sa kiselom pH, što je i olakšalo Winkleru otkriće ovog elementa.&lt;ref name=&quot;ottoh&quot; /&gt; Zagrijavanjem disulfida u mlazu [[vodik]]a, formira se monosulfid (GeS), koji dalje [[Sublimacija (fizika)|sublimira]] u tankim slojevima tamne supstance metalnog sjaja. On je rastvorljiv u rastvorima kaustičnih baza.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Nakon topljenja sa alkalnim karbonatima i [[sumpor]]om, spojevi germanija daju soli poznate kao tiogermanati.&lt;ref name=&quot;thiogerm&quot; /&gt;

Poznata su četiri tetrahalida germanija. U normalnim uslovima, GeI&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; je u čvrstom stanju, GeF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; je gas, dok su drugi isparljive tečnosti. Naprimjer, [[germanij tetrahlorid]],  GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, je izgledom bezbojna isparljiva tečnost sa tačkom ključanja na 83,1&amp;nbsp;°C, a dobija se zagrijavanjem metala sa hlorom.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Sva četiri tetrahalida se lahko hidroliziraju do hidriranog germanij-dioksida.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; se koristi u proizvodnji organogermanijskih spojeva.&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;/&gt; Poznata su i sva četiri dihalida a oni su, za razliku od tetrahalida, polimerne čvrste supstance.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Pored toga, poznat je i spoj Ge&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; kao i neki viši spojevi opće formule Ge&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;2''n''+2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;/&gt; Neobični spoj Ge&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;16&lt;/sub&gt; izgrađen je tako da sadrži jedinicu Ge&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; sa strukturom [[neopentan]]a.&lt;ref name=&quot;Raman&quot; /&gt; [[German (spoj)|German]] (GeH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) je spoj strukturom sličan [[metan]]u. Postoje poligermanijski spojevi koji su slični [[alkani]]ma sa formulom Ge&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;2''n''+2&lt;/sub&gt; a sadrže do pet atoma germanija.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Germani su općenito manje isparljivi i slabije reaktivni od analognih spojeva silicija.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; GeH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; reagiraju sa alkalnim metalima u tečnom [[amonijak]]u dajući bijeli kristalni  MGeH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; koji sadrži GeH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; an[[ion]]e.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt; Germanij hidrohalidi sa jednim, dva i tri atoma halogena su bezbojne vrlo reaktivne tečnosti.&lt;ref name = &quot;greenwood&quot;/&gt;

[[Datoteka:NucleophilicAdditionWithOrganogermanium.png|lijevo|thumb|Nukleofilna adicija sa organogermanijskim spojem.]]
Prvi organogermanijski spoj je sintetizirao Winkler 1887. godine. Reakcijom germanij tetrahlorida sa [[dietil cink]]om dobio je [[tetraetilgerman]] ({{chem|Ge(C|2|H|5|)|4}}).&lt;ref name=&quot;Winkle2&quot; /&gt; Organogermanijski spojevi tipa R&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Ge (gdje je R alkil) kao što su [[tetrametilgerman]] ({{chem|Ge(CH|3|)|4}}) i tetraetilgerman se mogu dobiti pomoću najjeftinijeg dostupnog spoja germanija [[germanij tetrahlorid]]a i alkilnih nukleofila. Hidridi organskih spoeva germanija poput [[izobutilgerman]]a ({{chem|(CH|3|)|2|CHCH|2|GeH|3}}) se smatraju manje opasnim i mogu se koristiti kao tečna zamjena za [[otrov]]ni gas [[german (spoj)|german]] u poluprovodničkim aplikacijama. Poznati su i mnogi reaktivni međuproizvodi germanija: slobodni radikali germili, germileni (slično karbenima) i germini (analogno karbinima).&lt;ref name=&quot;intermed&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;quane&quot; /&gt; Organogermanijski spoj [[Propagermanij|2-karboksietilgermaseskvioksan]] je prvi put otkriven 1970tih i jedno vrijeme je bio korišten kao dodatak ishrani, a smatrano je da ima neke antikancerogene osobine.&lt;ref name=&quot;toxic&quot; /&gt;

Koristeći ligand nazvan eind (1,1,3,3,5,5,7,7-oktaetil-s-hidrindacen-4-il), germanij može graditi dvostruku vezu sa kisikom (germanon).&lt;ref name=&quot;broadwith&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Tranzistor]]

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wieser&quot;&gt;Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: ''Pure and Applied Chemistry''. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;manjera&quot;&gt;Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar: ''Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group''. u: J. Phys. Chem. A. 2009, 113, str. 5806–5812, {{doi|10.1021/jp8111556}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ludwig&quot;&gt;{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=482}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lide&quot;&gt;{{Cite book|author=David R. Lide (ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|year=2009|url=https://archive.org/details/crchandbookofche00boca|edition=90|publisher=CRC Press/Taylor and Francis|location=Boca Raton, FL|chapter=Properties of the Elements and Inorganic Compounds|pages=4-142 – 4-147|isbn=978-1420090840}} (internet verzija: 2010)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical &amp; Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nbb&quot;&gt;{{cite book|author= Emsley John| title = Nature's Building Blocks| publisher = Oxford University Press| year = 2001| location = Oxford| pages = 506–510| isbn = 0-19-850341-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{cite journal|title=Germanium—Statistics and Information|author=U.S. Geological Survey|year=2008|journal=U.S. Geological Survey, Mineral Commodity Summaries|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/|access-date=28. 8. 2008|archive-date=16. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080916115005/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;&gt;{{cite book|author = Holleman A. F.; Wiberg, E.; Wiberg, N.|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lanl&quot;&gt;{{cite web|url=http://periodic.lanl.gov/32.shtml|publisher=Los Alamos National Laboratory |title=Germanium |access-date=28. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;darkmat&quot;&gt;{{cite book |title=The Primordial Universe: 28 June – 23 July 1999|author=Chardin, B. Binetruy, B (ur.) |chapter=Dark Matter: Direct Detection |publisher=Springer |year=2001 |isbn=3-540-41046-5|page=308}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;levy&quot;&gt;{{cite journal|date=1. 8. 2005|author =Lévy F.; Sheikin, I.; Grenier, B.; Huxley, Ad.|title=Magnetic field-induced superconductivity in the ferromagnet URhGe|volume=309|issue=5739|pages=1343–1346|journal=Science}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;krxps&quot;&gt;{{cite journal|title=KRXPS study of the oxidation of Ge(001) surface|year=1998|author=Tabet, N; Salim Mushtaq A.|journal=Applied Surface Science|volume=134|issue=1–4|page=275}} {{doi|10.1016/S0169-4332(98)00251-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;xpsstudy&quot;&gt;{{cite journal|title=XPS study of the growth kinetics of thin films obtained by thermal oxidation of germanium substrates||author=Tabet, N; A.L Al-Oteibi; M.A Salim|year=1999|journal=Journal of Electron Spectroscopy and Related Phenomena|volume=101–103|page=233}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Coupling&quot;&gt;{{cite journal|title=Oxidative Coupling of Deltahedral [Ge&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;4−&lt;/sup&gt; Zintl Ions|author = Li Xu; Sevov Slavi C.|journal=J. Am. Chem. Soc.|year = 1999|volume = 121| issue = 39|pages = 9245–9246}} {{doi|10.1021/ja992269s}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Winkle2&quot;&gt;{{cite journal|author= Clemens Winkler |journal = J. Prak. Chemie|volume = 36|issue = 1|year = 1887 |pages = 177–209|title = Mittheilungen über des Germanium. Zweite Abhandlung|url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90799n/f183.table| access-date = 20. 8. 2008|doi=10.1002/prac.18870360119}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;toxic&quot;&gt;{{cite journal|author = Tao S. H.; Bolger, P. M.|date=1. 6. 1997|title = Hazard Assessment of Germanium Supplements|journal = Regulatory Toxicology and Pharmacology|volume = 25|issue = 3|pages = 211–219}} {{doi|10.1006/rtph.1997.1098}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aggarwal&quot;&gt;{{cite journal|title = Infrared Transparent Germanate Glass-Ceramics|author = Shyam S.; Sanghera, Jasbinder S.; Aggarwal, Ishwar D.; Wojcik, Joshua A. Bayya |journal = Journal of the American Ceramic Society|volume = 85|issue = 12|pages= 3114–3116|year = 2002|doi=10.1111/j.1151-2916.2002.tb00594.x}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;drugoveiko&quot;&gt;{{cite journal|title = Infrared reflectance and transmission spectra of germanium dioxide and its hydrolysis products|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-spectroscopy_1975-02_22_2/page/191|year = 1975 |author = Drugoveiko O. P.; Evstrop'ev, K. K.; Kondrat'eva, B. S.; Petrov, Yu. A.; Shevyakov A. M.|journal = Journal of Applied Spectroscopy|volume = 22|issue = 2|page = 191|doi=10.1007/BF00614256}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BGO&quot;&gt;{{cite journal|title = A Bismuth Germanate-Avalanche Photodiode Module Designed for Use in High Resolution Positron Emission Tomography|author = Lightstone A. W.; McIntyre, R. J.; Lecomte, R.; Schmitt, D.|journal = IEEE Transactions on Nuclear Science| year = 1986|volume =33|issue= 1|pages = 456–459|doi=10.1109/TNS.1986.4337142}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Raman&quot;&gt;{{cite journal|title = The Crystal Structure and Raman Spectrum of Ge&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;·GeCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; and the Vibrational Spectrum of Ge&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;|author= Beattie I.R.; Jones, P.J.; Reid, G.; Webster, M.;|journal = Inorg. Chem.|volume = 37|issue =23|pages = 6032–6034|year = 1998|doi=10.1021/ic9807341}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ottoh&quot;&gt;{{cite journal|author =Otto H. Johnson|title = Germanium and its Inorganic Compounds|journal = Chem. Rev.|year = 1952|volume= 3|issue =3| page=431|doi=10.1021/cr60160a002}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thiogerm&quot;&gt;{{cite journal|title=First synthesis of mesostructured thiogermanates|year=1997|author = Fröba Michael; Oberender, Nadine|journal=Chemical Communications|issue=18|page=1729|doi=10.1039/a703634e}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;intermed&quot;&gt;{{cite journal|title = Reactive intermediates in organogermanium chemistry|author = Jacques Satge|journal = Pure &amp; Appl. Chem.|volume = 56|issue = 1|pages = 137–150|year =1984|doi=10.1351/pac198456010137}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;quane&quot;&gt;{{cite journal|title = Organogermanium Chemistry| author = Denis Quane; Bottei, Rudolph S.|journal = Chemical Reviews|volume = 63|issue = 4|pages = 403–442|year =1963|doi=10.1021/cr60224a004}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;masanori&quot;&gt;{{cite journal|author=Masanori Kaji|title=D. I. Mendeleev's concept of chemical elements and ''The Principles of Chemistry''|journal=Bulletin for the History of Chemistry|volume=27|issue=1|pages=4–16|year=2002|url=http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/HIST/awards/OPA%20Papers/2005-Kaji.pdf|access-date=2. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20081217080509/http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/HIST/awards/OPA%20Papers/2005-Kaji.pdf|archive-date=17. 12. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;broadwith&quot;&gt;{{cite news|author=Broadwith Phillip|title=Germanium-oxygen double bond takes centre stage|url=http://www.rsc.org/chemistryworld/News/2012/March/germanone-germanium-oxygen-double-bond-created.asp|work=Chemistry World|date=25. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;argyrodite2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/argyrodite.pdf|publisher=Mineral Data Publishing| title=Argyrodite—{{chem|Ag|8|GeS|6}} |access-date=1. 9. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;isolation&quot;&gt;{{cite journal|journal = Berichte der deutschen chemischen Gesellschaft|volume = 19|issue = 1|pages = 210–211|title = Germanium, Ge, a New Nonmetal Element|author = Clemens Winkler|year = 1887|url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90705g/f212.chemindefer|doi=10.1002/cber.18860190156}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;adamsc&quot;&gt;{{cite journal|author=J. C. Adams|title=Explanation of the observed irregularities in the motion of Uranus, on the hypothesis of disturbance by a more distant planet|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society; Blackwell Publishing|volume=7|page=149|date=13. 11. 1846}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;revkch&quot;&gt;{{cite journal|author=Rev. J. Challis|title=Account of observations at the Cambridge observatory for detecting the planet exterior to Uranus|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=7|pages=145–149|date=13. 11. 1846|publisher=Blackwell Publishing}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;galaxy24&quot;&gt;{{cite journal| title= Scientific Miscellany | journal= The Galaxy; Siebert &amp;amp; Lilley |volume= 24| issue= 1|date=1. 7. 1877|page= 131| author=Robert Sears}} {{ISBN|0-665-50166-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;editorsrec&quot;&gt;{{cite journal|title= Editor's Scientific Record | journal=Harper's new monthly magazine| volume= 55|issue=325|date=1. 6. 1877 |pages= 152–153 |url = http://cdl.library.cornell.edu/cgi-bin/moa/moa-cgi?notisid=ABK4014-0055-21}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;multidict&quot;&gt;{{cite web| title = Elementymology &amp; Elements Multidict: Niobium|author= Peter van der Krogt|url = http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Nb| access-date = 20. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nobellec&quot;&gt;{{cite book |title=Nobel Lectures, Chemistry 1942–1962 |publisher=Elsevier |year=1964 |chapter=The Nobel Prize in Chemistry 1951: presentation speech|author =A. Westgren|url =http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1951/press.html}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nubase&quot;&gt;{{cite journal|author = Audi G.; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H.| title = Nubase2003 Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| issue = 1| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center| year = 2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;72Ge&quot;&gt;Perreault, Bruce A. [http://www.google.com/patents/US7800286 &quot;Alpha Fusion Electrical Energy Valve&quot;], SAD patent 7800286, izdan 21.9.2010. [https://web.archive.org/web/20071012103442/http://www.nuenergy.org/disclosures/AlphaFusionPatent_05-04-2007.pdf PDF].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sterling&quot;&gt;{{cite journal|journal = The Astrophysical Journal Letters|volume = 578|issue = 1|pages = L55–L58|year = 2002|title = Discovery of Enhanced Germanium Abundances in Planetary Nebulae with the Far Ultraviolet Spectroscopic Explorer|author = N. C. Sterling; Dinerstein, Harriet L.; Bowers, Charles W.|doi=10.1086/344473}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jupiter2&quot;&gt;{{cite journal| title= The tropospheric gas composition of Jupiter's north equatorial belt /NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;D, GeH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O/ and the Jovian D/H isotopic ratio|author = Kunde V.; Hanel, R.; Maguire, W.; Gautier, D.; Baluteau, J. P.; Marten, A.; Chedin, A.; Husson, N.; Scott, N. |journal = Astrophysical Journal| volume= 263|year= 1982|pages= 443–467|doi=10.1086/160516}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gold1&quot;&gt;{{cite journal|journal = Nachrichten von der Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen, Mathematisch-Physikalische Klasse|title = Ueber das Vorkommen des Germaniums in Steinkohlen und Steinkohlenprodukten|author = Goldschmidt V. M.|pages = 141–167| year = 1930|url =http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?GDZPPN002508303}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gold2&quot;&gt;{{cite journal|journal = Nachrichten von der Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen, Mathematisch-Physikalische Klasse|title = Zur Geochemie des Germaniums|author = Goldschmidt V. M.; Peters, Cl.|pages = 141–167|url =http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?GDZPPN002509180|year = 1933}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nature423&quot;&gt;{{cite journal| journal=Nature|volume=423|issue= 29|date=1. 5. 2003|title=Astronomy: Elements of surprise|author = Cowan John| page=29|doi=10.1038/423029a|pmid=12721614}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Holl&quot;&gt;{{cite journal|title = Metallogenesis of germanium—A review|author = R. Höll; Kling, M.; Schroll, E. | journal = Ore Geology Reviews|volume = 30|issue = 3–4|year = 2007| pages = 145–180|doi=10.1016/j.oregeorev.2005.07.034}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lifton&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resourceinvestor.com/pebble.asp?relid=31285|publisher=Resource Investor.com|access-date=9. 9. 2008|title=Byproducts II: Another Germanium Rush?|author=Jack Lifton|date=26. 4. 2007|archive-date=12. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070612043415/http://www.resourceinvestor.com/pebble.asp?relid=31285|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;commodity&quot;&gt;{{cite journal |title = USGS Minerals Information |journal = U.S. Geological Survey Mineral Commodity Summaries |url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/index.html#mcs |publisher = U.S. Geological Survey |author = R.N. Soar |year = 1977 |access-date = 7. 7. 2014 |archive-date = 7. 5. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20130507125723/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/index.html#mcs |url-status = dead }}; [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/220303.pdf januar 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304050506/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/220303.pdf |date=4. 3. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs04.pdf januar 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193742/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs04.pdf |date=4. 3. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs05.pdf januar 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604035338/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs05.pdf |date=4. 6. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs06.pdf januar 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304100314/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs06.pdf |date=4. 3. 2016 }}, [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs07.pdf januar 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604035338/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/germamcs07.pdf |date=4. 6. 2016 }},[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/mcs-2010-germa.pdf januar 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609162634/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/germanium/mcs-2010-germa.pdf |date=9. 6. 2012 }} {{ISBN|0-85934-039-2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bernstein&quot;&gt;{{cite journal|title=Germanium geochemistry and mineralogy|year=1985|author=Bernstein, L|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=49|issue=11|page=2409|doi=10.1016/0016-7037(85)90241-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Naumov&quot;&gt;{{cite journal|author = A. V. Naumov|title = World market of germanium and its prospects|journal = Russian Journal of Non-Ferrous Metals|volume = 48|issue = 4|year = 2007|pages =265–272|doi=10.3103/S1067821207040049}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Moska&quot;&gt;{{cite journal|journal = Minerals Engineering|year = 2004|pages = 393–402|title = Review of germanium processing worldwide|issue = 3|author = Moskalyk, R. R.|volume = 17|doi=10.1016/j.mineng.2003.11.014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eckert&quot;&gt;''Produktkatalog der Fa. Eckert &amp; Ziegler'' [http://www.ezag.de/zentralkatalog/3_sources_medical_imaging_equipment.pdf str.&amp;nbsp;15] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103102209/http://www.ezag.de/zentralkatalog/3_sources_medical_imaging_equipment.pdf |date=3. 1. 2007 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bundesamt&quot;&gt;Bundesamt für Sicherheit im Gesundheitswesen, AGES PharmMed: [http://www.basg.at/omcl/arzneimittel-faelschungen/warnungen/germanium/ Dodatak ishrani sa otrovnim djelovanjem] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120720000000/http://www.basg.at/omcl/arzneimittel-faelschungen/warnungen/germanium/ |date=20. 7. 2012 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eurlex&quot;&gt;{{Cite web |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2002:183:0051:0057:DE:PDF |title=Zakonska direktiva 2002/46/EG Evropskog parlamenta i vijeća od 10.6.2002 |access-date=8. 7. 2014 |archive-date=13. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121013075753/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2002:183:0051:0057:DE:PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bfr&quot;&gt;Bundesinstitut für Risikobewertung: [http://www.bfr.bund.de/cd/892 ''BgVV warnt vor dem Verzehr von ‚Germanium-132-Kapseln‘ der österreichischen Firma Ökopharm''], 8. septembar 2000. {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;austrwarnt&quot;&gt;Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit (AGES): [http://www.ages.at/ages/ernaehrungssicherheit/produktwarnsystem/archiv-2008/17-oktober-2008-warnung-vor-nahrungsergaenzungsmittel/ Proizvod sadrži koncentraciju germanija štetnu za zdravlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728032156/http://www.ages.at/ages/ernaehrungssicherheit/produktwarnsystem/archiv-2008/17-oktober-2008-warnung-vor-nahrungsergaenzungsmittel/ |date=28. 7. 2013 }} 17. oktobar 2008.&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Germanium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/032.htm Germanij] na ''The Periodic Table of Videos'' (Univerzitet u Nottinghamu)
{{Istaknuti članak}}
{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>fl8xfywtcihtjsp2ukyhdxa6kaitjb9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paladij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7264</id>
    <revision>
      <id>3714310</id>
      <parentid>3709421</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T22:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku 25_rubles_palladium_1989_Ivan_III.jpg datotekom [[:File:RR3415-0002_25_rubles_palladium_1989_Ivan_III.jpg|RR3415-0002_25_rubles_palladium_1989_Ivan_III.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|</comment>
      <origin>3714310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37322" sha1="emr6bzdzz8hjxri5uxtofvp00end1u7" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Paladij
| Simbol = Pd
| Atomski broj = 46
| Serija = [[Prelazni metal]]i
| Grupa = 10
| Perioda = 5
| Blok = d
| Slika = [[Datoteka:Palladium 1.jpg|180px]]
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = srebreno bijeli metal
| Zastupljenost = 1,1 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Atomska masa = 106,42(1)&lt;ref name=&quot;ciaaw&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 140
| Atomski radijus izračunat = 169
| Kovalentni radijus = 139
| Van der Waalsov radijus = 163
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Kripton|Kr]]&amp;#x5D; 4d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;5s&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 18, 0
| Energija ionizacije_1 = 804,4
| Energija ionizacije_2 = 1870
| Energija ionizacije_3 = 3177
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 4,75
| Struktura kristala = kubna plošno centrirana
| Gustoća = 11990&lt;ref name=&quot;greenwood&quot; /&gt;
| Gustoća_K = 293,15
| Magnetizam = paramagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = 8,0 · 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 1828,05
| Tačka topljenja_C = 1554,90
| Tačka ključanja_K = 3233-3236
| Tačka ključanja_C = 2960&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;-2963&lt;ref name=&quot;crclide&quot; /&gt;
| Molarni volumen = 8,56 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 380&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 17,6
| Pritisak pare = 1,33
| Pritisak pare_K = 1825
| Brzina zvuka = 3070
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 240&lt;ref name=&quot;Chemicool&quot; /&gt;
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 9,26 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 72
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = 0, '''+2''', +4
| Oksidi = PdO
| Elektrodni potencijal = 0,915 [[Volt|V]] (Pd&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2e&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; → Pd)
| Elektronegativnost = 2,20
| Oznaka upozorenja = ''prah''&lt;br /&gt;{{Oznake upozorenja|F|Xi}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11|36/37/38}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|7/9|16|26|36}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 100
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 3,63 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 1,593
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;Rh
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 101
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada =  8,47 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 1,980
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;101&lt;/sup&gt;Rh
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 102
| Rasprostranjenost u prirodi = 1,02
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 103
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 16,991 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,543
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;103&lt;/sup&gt;Rh
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 104
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,14
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 105
| Rasprostranjenost u prirodi = 22,33
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 106
| Rasprostranjenost u prirodi = 27,33
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 107
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 6,5 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,033
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;[[Srebro|Ag]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 108
| Rasprostranjenost u prirodi = 26,46
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 109
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 13,7012 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,116
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;109&lt;/sup&gt;[[Srebro|Ag]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 110
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,72
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 111
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 23,4 [[minuta|min]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 2,190
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;111&lt;/sup&gt;Ag
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Pd
| Maseni broj = 112
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 21,03 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,288
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;112&lt;/sup&gt;Ag
}}
|}}
'''Paladij''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Pd''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 46. On je rijetki, blistavi srebreno-bijeli metal, kojeg je 1803. otkrio [[William Hyde Wollaston]]. Dobio je ime po [[asteroidi|asteroidu]] [[2 Pallas|Pallasu]], a koji je i sam dobio naziv po [[epitet]]u [[Grčka mitologija|grčke božice]] [[Atina (mitologija)|Atine]], kada je ona ubila Paladu, [[Triton (mitologija)|Tritonovu]] kćerku. Paladij, [[platina]], [[rodij]], [[rutenij]], [[iridij]] i [[osmij]] čine grupu elemenata koja se naziva platinska grupa metala. Oni imaju dosta slične hemijske osobine, a paladij ima najnižu [[talište|tačku topljenja]] i najmanju gustoću među njima.

Više od polovine proizvodnje paladija i njegovog kongenera platine koristi se za katalitičke konvertere za vozila, gdje se preko 90% štetnih gasova iz [[automobil]]skih auspuha ([[ugljikovodik]]a, [[ugljik-monoksid]]a i [[dušik-dioksid]]a) pretvara u manje štetne supstance ([[dušik]], [[ugljik-dioksid]] i vodenu paru). Paladij se također koristi i u elektronici, zubnoj medicini i medicini uopće, prečišćavanju vodika, hemijskim aplikacijama, prečišćavanju površinskih voda te za izradu [[nakit]]a. Paladij igra ključnu ulogu u tehnologiji gorivih ćelija, gdje se kombinacijom vodika i [[kisik]]a proizvode [[električna energija]], toplota i voda.

Depoziti ruda paladija i drugih metala iz platinske grupe su rijetki, a najobilatiji depoziti pronađeni su u pojasu norita u Bushveld kompleksu, koji se pokriva Transvaalski bazen u Južnoafričkoj Republici, te u kompleksu Stillwater u [[Montana|Montani]] u SAD-u, u distriktu Thunder Bay u [[Ontario|Ontariju]] u Kanadi i kompleksu [[Norilsk]] u Rusiji. Osim toga, jedan od važnih izvora paladija i recikliranje, većinom iz rashodovanih katalitičkih konvertora. Brojne aplikacije i ograničeni izvori paladija uzrok su da je ovaj metal ima veliki značaj među [[berza]]nskim investitorima.

== Historija ==
William Hyde Wollaston je zabilježio [[Otkriće hemijskih elemenata|otkriće]] novog plemenitog metala u julu 1802. u svom laboratorijskom dnevniku te mu u augustu iste godine dao ime ''palladium''. Wollaston je prečistio dovoljno materijala i, bez objave ko ga je otkrio, ponudio ga maloj prodavnici u kvartu [[Soho]] u aprilu 1803. Nakon burnih kritika da se zapravo radi o leguri platine i [[živa|žive]], od strane hemičara Richarda Chenevixa, Wollaston je anonimno ponudio nagradu od 20 [[Britanska funta|funti]] za 20 graina (oko 1,296 [[gram]]a) sintetičke paladijske ''legure''.&lt;ref name=&quot;contr&quot; /&gt; [[Richard Chenevix]] je 1803. dobio [[Copleyjeva medalja|Copleyjevu medalju]] nakon što je objavio svoje eksperimente o paladiju. Wollaston je pri objavi svog otkrića elementa [[rodij]]a 1804. spomenuo i svoj rad o paladiju.&lt;ref name=&quot;Disco&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;crude&quot; /&gt; Da je on otkrio paladij, objavio je u publikaciji 1805. godine.&lt;ref name=&quot;contr&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Substances&quot; /&gt;

Ime ovom elementu je dao Wollaston 1802. po asteroidu Pallasu, koji je otkriven dva mjeseca ranije.&lt;ref name=&quot;crclide&quot; /&gt; Wollaston je paladij izdvojio iz sirove rude [[platina|platine]] porijeklom iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], tako što je rudu rastvorio u [[Aqua regia|carskoj vodi]] (zlatotopki), rastvor je neutralizirao [[natrij-hidroksid]]om, te je platinu istaložio kao amonij-hloroplatinat sa amonij-hloridom. Zatim je dodao živa-cijanid te je nastao spoj [[paladij(II)-cijanid]], koji je dalje zagrijavao da bi se izdvojio metalni paladij.&lt;ref name=&quot;Disco&quot;/&gt; Jedno vrijeme [[paladij-hlorid]] je bio propisivan kao tretman za [[tuberkuloza|tuberkulozu]] u dozama od po 0,065 g dnevno (otprilike 1&amp;nbsp;mg po kilogramu tjelesne težine). Ovaj tretman imao je mnoge negativne popratne efekte, te je kasnije zamijenjen mnogo efektivnijim lijekovima.&lt;ref name=&quot;prasad&quot; /&gt;

Sve do 2000. [[Rusija|ruska]] ponuda paladija na svjetskom tržištu neprestano je bila odgađana i prekidana&lt;ref name=&quot;bullion&quot; /&gt; jer u to vrijeme iz političkih razloga nije bila odobrena izvozna kvota. Uslijedila je panika na tržištu koja je podigla cijene paladija na rekordni nivo od 1.100 [[američki dolar|US$]] po [[unca|unci]] u januaru 2001.&lt;ref name=&quot;chart-all&quot; /&gt; Otprilike u isto vrijeme, američka [[Ford|automobilska kompanija Ford]], plašeći se da bi proizvodnja automobila bila ugrožena zbog mogućeg nedostatka paladija na tržištu, uskladištila je velike količine metala kupljene u vrijeme kada je cijena bila najviša. Međutim, kada su cijene pale u proljeće 2001. Ford je izgubio gotovo 1 milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;fordloss&quot; /&gt; Svjetska potražnja za paladijem povećala se od 100 tona u 1990. do gotovo 300 tona u 2000. godini. Svjetska proizvodnja paladija iz rudnika bila je 222 tone u 2006. prema podacima Američkog geološkog zavoda.&lt;ref name=&quot;USGS07CS&quot;/&gt; Većina paladija je potrošena za katalizatore u automobilskoj industriji.&lt;ref name=&quot;Kiel&quot;/&gt; Trenutno postoji zabrinutost oko kontinuiteta ponude paladija zbog ruskih vojnih manevara u Ukrajini, djelimično i kao sankcije koje mogu sputati izvoz ruskog paladija. Bilo kakva ograničenja u vezi izvoza ovog metala iz Rusije mogla bi pogoršati ionako loša očekivanja u vezi velikog deficita paladija na tržištu.&lt;ref name=&quot;Rudarakanchana&quot; /&gt;

== Osobine ==
Paladij pripada [[10. grupa hemijskih elemenata|10. grupi elemenata]] u periodnom sistemu, ali ima veoma neuobičajenu konfiguraciju svojih vanjskih elektronskih ljuski u odnosu na druge članove 10. grupe (vidi [[niobij]] (41), [[rutenij]] (44) i rodij (45)), jer ima manje popunjenih elektronskih ljuski od elemenata koji mu direktno prethode (fenomen koji je jedinstven za paladij). Po tome, njegova valentna ljuska ima 18 elektrona, deset više od valentnih ljusaka plemenitih gasova od [[neon]]a i dalje, koji imaju osam.

{| class=&quot;wikitable floatleft&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
![[Atomski broj|Z]] !! [[Hemijski element|Element]] !! [[Atomska orbitala|br. elektrona po ljusci]]
|-
| 28 || [[nikl]] || 2, 8, 16, 2 (or 2, 8, 17, 1)
|-
| 46 || paladij || 2, 8, 18, 18
|-
| 78 || [[platina]] || 2, 8, 18, 32, 17, 1
|-
| 110 || [[darmštatij]] || 2, 8, 18, 32, 32, 16, 2 (pretpostavljeno)
|}

Paladij je mehki srebreno-sjajni metal koji dosta nalikuje platini. On ima najmanju gustoću i najnižu [[talište|tačku topljenja]] među svim metalima platinske grupe. Dosta je [[Duktilnost|duktilan]] kada se [[žarenje|žari]] a kada se hladno obrađuje povećava mu se tvrdoća i čvrstoća. Polahko se rastvara u koncentriranoj [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], u vrućoj koncentriranoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]], a kada se fino isitni, i u [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnoj]].&lt;ref name=&quot;crclide&quot; /&gt; Njegova uobičajena [[oksidacijsko stanje|oksidacijska stanja]] su 0, +1, +2 i +4. Do danas poznato je relativno mali broj spojeva paladija koji bez sumnje imaju oksidacijsko stanje +3, mada su takvi spojevi pretpostavljeni kao međuspojevi u mnogim kuplovanim reakcija gdje se paladij koristi kao [[katalizator]].&lt;ref name=&quot;poweres&quot; /&gt; U 2002. prvi put je objavljeno otkriće spoja sa paladijem(VI).&lt;ref name=&quot;chenw&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;crabtree&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Paladij u prirodi se sastoji iz sedam [[izotop]]a, među kojima je šest stabilnih. Najstabilniji radioizotop je [[Paladij-107|&lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;Pd]] koji ima [[vrijeme poluraspada]] od 6,5 miliona godina (u sastavu prirodnog paladija), slijedi [[Paladij-103|&lt;sup&gt;103&lt;/sup&gt;Pd]] sa vremenom poluraspada od 17 dana te &lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;Pd koji ima vrijeme poluraspada od 3,63 dana. Opisano je i pronađeno 18 drugih radioizotopa sa atomskim masama koje se kreću od 90.94948(64) [[jedinica atomske mase|u]] (&lt;sup&gt;91&lt;/sup&gt;Pd) do 122.93426(64) u (&lt;sup&gt;123&lt;/sup&gt;Pd).&lt;ref name=&quot;Weights&quot; /&gt; Većina ovih izotopa ima vremena poluraspada kraća od 30 minuta, osim &lt;sup&gt;101&lt;/sup&gt;Pd (vrijeme poluraspada: 8,47h) i &lt;sup&gt;112&lt;/sup&gt;Pd (21 sat).&lt;ref name=&quot;NUBASE&quot; /&gt;

Za izotope sa vrijednostima atomskih masa manjim od mase najrasprostranjenijeg stabilnog izotopa &lt;sup&gt;106&lt;/sup&gt;Pd, osnovni način raspada je [[elektronski zahvat]] a primarni proizvod raspada je [[rodij]]. Osnovni način raspada za one izotope Pd koji imaju atomsku masu višu od 106 jeste beta raspad a osnovni proizvod kod takvog raspada je [[srebro]].&lt;ref name=&quot;NUBASE&quot;/&gt; Radiogensko &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;Ag je proizvod raspada &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;Pd a prvi put je otkriveno 1978.&lt;ref name=&quot;Geophysical&quot; /&gt; u meteoritu koji je pao 1976.&lt;ref name=&quot;mexico&quot; /&gt; kod Santa Clare, Durango, Meksiko. Otkrivači su tvrdili da se [[koalescencija]] i diferencijacija malih planeta sa željeznim jezgrom desila 10 miliona godina nakon [[nukleosinteza|nukleosintetskog]] događaja. Korelacija izotopa &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;Pd i srebra uočena u nebeskim tijelima koji su istopljena nakon nastanka [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], mora reflektirati prisustvo kratkoživućih nuklida u ranom Sunčevom sistemu.&lt;ref name=&quot;Wasserburg&quot; /&gt;

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:2005palladium (mined).PNG|thumb|Proizvodnja paladija u svijetu 2005.]]
U 2007. [[Rusija]] je bila najveći proizvođač paladija sa 44% od ukupne svjetske proizvodnje. Slijedile su je [[Južnoafrička Republika]] sa 40% udjela, [[Kanada]] sa 6% i [[Sjedinjene Američke Države]] sa 5%. Ove četiri države su jedini veći i značajniji proizvođači paladija.&lt;ref name=&quot;USGS07CS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;USGS07YB&quot; /&gt;

Paladij se može pronaći kao samorodni metal [[legura|legiran]] sa zlatom i drugim metalima platinske grupe u aluvijalnim depozitima na [[Ural (planina)|Uralskom gorju]], [[Australija|Australiji]], [[Etiopija|Etiopiji]], Sjevernoj i Južnoj Americi. Međutim, za proizvodnju paladija ti depoziti igraju malu ulogu. Mnogo važniji komercijalni izvori su depoziti [[nikl]]ove i [[bakar]]ne rude u bazenu Sudbury, [[Ontario]] i depoziti [[Norilsk]]-Talnakh u [[Sibir]]u. Drugi veći depoziti su greben Merensky unutar kompleksa Bushveld u Južnoafričkoj Republici, te kompleks Stillwater u [[Montana|Montani]] i zona željezne rude Roby u kompleksu Lac des Îles u Ontariju, koji su druga dva izvora paladija u Kanadi i SAD.&lt;ref name=&quot;USGS07CS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;USGS07YB&quot;/&gt; Paladij se nalazi u sastavu rijetki minerala [[cooperit]]a&lt;ref name=&quot;Compositional&quot; /&gt; i [[polarit]]a.&lt;ref name=&quot;Genkin&quot; /&gt;

Paladij se također proizvodi i u [[nuklearna fisija|fisijskim reaktorima]] te se može izdvojiti iz iskorištenog nuklearnog goriva mada se ovaj izvor ne koristi. Nijedno od postojećih nuklearnih postrojenja nije opremljeno za izdvajanje paladija iz [[radioaktivni otpad|radioaktivnog otpada]].&lt;ref name=&quot;Platinoids&quot; /&gt;

== Upotreba ==
[[Datoteka:RR3415-0002 25 rubles palladium 1989 Ivan III.jpg|thumb|lijevo|Sovjetska komemorativna kovanica od 25 [[ruska rublja|rublji]] iz 1989. godine, načinjena od 99,9% čistog paladija]]
Danas se paladij najviše upotrebljava u katalitičkim konvertorima (automobilskim ''katalizatorima'').&lt;ref name=unctad/&gt; Također se koristi i kao [[nakit]], u [[stomatologija|stomatologiji]],&lt;ref name=unctad/&gt;&lt;ref name=&quot;Restorative&quot; /&gt; za izradu skupocjenih satova, testova za mjerenje glukoze u krvi, svjećica za avione i proizvodnju [[hirurgija|hirurških]] instrumenata i električnih kontakata.&lt;ref name=&quot;Jewelry&quot; /&gt; Paladij se također koristi za izradu profesionalnih koncertnih [[flauta]].&lt;ref name=&quot;Nancy&quot; /&gt; Kao tržišna roba, poluga paladija ima ISO valutni kod '''XPD''' i 964. Paladij je jedan od samo četiri metala koja imaju takve kodove, druga tri su [[zlato]], [[srebro]] i platina.&lt;ref name=&quot;Weithers&quot; /&gt; Zbog njegove osobine da apsorbira vodik, paladij je ključna komponenta za kontroverzne eksperimente [[hladna fuzija|hladne fuzije]] koji počeli 1989. godine.

== Spojevi ==
[[Datoteka:PdOxide.jpg|thumb|lijevo|[[Paladij(II)-oksid]] se stvara na površini metala kad se zagrije na zraku iznad 800 °C]]
[[Datoteka:Palladium(II) chloride.jpg|thumb|lijevo|[[Paladij(II)-hlorid]]]]
Paladij ne reagira sa [[kisik]]om pri sobnoj temperaturi pa se stoga, izložen [[zrak]]u, ne pasivizira i ne tamni. Tek kada se zagrije na 800&amp;nbsp;°C, na njegovoj površini nastaje sloj paladij(II)-oksida (PdO). Sporo tamni na vlažnom zraku koji sadrži [[sumpor]].&lt;ref name=&quot;craig&quot; /&gt; Paladij pretežno postoji u oksidacijskim stanjima 0, +2 i +4, mada je [[oksidacijsko stanje]] +4 vrlo rijetko. Jedan od najpoznatijih primjera paladija(IV) je spoj [[heksahloropaladat(IV)]], [PdCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;.

Elementarni paladij reagira s [[hlor]]om dajući [[paladij(II)-hlorid]], u dušičnoj kiselini se rastvara te se nakon dodavanja [[Sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]] taloži kao [[paladij(II)-acetat]]. Ta dva spoja zajedno sa [[paladij(II)-bromid|bromidom]] su reaktivni i relativno jeftini, što ih čini pogodnim ulaznim sirovinama u hemiji paladija. Sva tri spoja nisu monomerski; hlorid i bromid često moraju biti refluksirani u [[acetonitril]]u da bi se dobili mnogo reaktivniji acetonitrilski kompleksni monomeri, naprimjer:&lt;ref name=&quot;gordon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dvornikova&quot; /&gt;
:PdX&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 MeCN → PdX&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(MeCN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (X = Cl, Br)

Paladij(II)-hlorid je osnovni polazni materijal za mnoge druge paladijske katalizatore. On se između ostalog koristi za proizvodnju heterogenih paladijskih katalizatora: paladij na [[barij-sulfat]]u, paladij na [[ugljik]]u i paladij-hlorid na ugljiku.&lt;ref name=&quot;ralf&quot; /&gt; Reagira sa trifenilfosfinom u koordinatnim rastvaračima dajući vrlo korisni katalizator [[bis(trifenilfosfin)paladij(II)-dihlorid]].&lt;ref name=&quot;suzuki&quot; /&gt; Ukoliko je potrebno, katalizator se može napraviti i ''[[in situ]]''.

: PdCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; → PdCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Redukcija ovog fosfinskog kompleksa sa [[hidrazin]]om uz više fosfina daje [[tetrakis(trifenilfosfin)paladij(0)]],&lt;ref name=&quot;satek&quot; /&gt; jedan od dva najvažnija kompleksa paladija(0):

:2 PdCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 5 [[Hidrazin|N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] → 2 Pd(PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;Cl&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;

Drugi veoma važni kompleks paladija(0), [[tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)]] (Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), dobija se redukcijom [[natrij-tetrahlorpaladat]]a u prisustvu [[dibenzilidenaceton]]a.&lt;ref name=&quot;takahasi&quot; /&gt; Kompleks paladija s mješanom valencom Pd&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(OAc)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Pd(acac)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; gradi beskrajnu lančanu Pd strukturu, sa naizmjenično vezanim jedinicama Pd&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(OAc)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i Pd(acac)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=r1 /&gt; Velika većina reakcija gdje spojevi paladija služe kao katalizatori su općenito poznate kao kuplovane reakcije katalizirane paladijem. Istaknuti primjeri uključuju Heckovu, Suzukijevu (po japanskom naučniku [[Akira Suzuki|Akiri Suzukiju]], dobitniku Nobelove nagrade 2010.) i Stillevu reakciju. [[Paladij(II)-acetat]], [[tetrakis(trifenilfosfin)paladij(0)]] (Pd(PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i [[tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)]] (Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) su korisni u ovom aspektu, bilo kao katalizatori ili kao polazne tačke za dobijanje katalizatora.&lt;ref name=&quot;crabtree2&quot; /&gt;

== Otrovnost ==
Otrovnost metalnog paladija je veoma slaba. Kada se unese u čovjekov organizam, vrlo slabo se [[Apsorpcija (farmakokinetika)|apsorbira]]. Neke biljke poput [[vodeni zumbul|vodenog zumbula]] (''Eichhornia crassipes'') mogu uginuti i od vrlo niskih koncentracija soli paladija. Većina drugih biljaka tolerira paladij, mada neki pokazatelji upućuju da koncentracije iznad 0,0003% mogu utjecati na rast biljaka. Visoke doze paladija mogu biti otrovne. Testovi na [[glodari]]ma pokazale su neke kancerogene simptome, mada ne postoji jasan dokaz da ovaj element ima negativne efekte na ljude.&lt;ref name=&quot;Building&quot; /&gt;

Fino isitnjeni metalni paladij se može lahko zapaliti (piroforan). Kao metal iz platinske grupe, u većim komadima je relativno inertan. Mada postoje neki izvještaji o kontaktnom [[dermatitis]]u, količina podataka o efektima izlaganja paladiju je ograničena. Postoje dokazi da osobe koje [[alergija|alergično]] reagiraju na paladij također reagiraju i na [[nikl]], što ukazuje da je poželjno zaobići korištenje zubnih legura koje sadrže paladij kod takvih pacijenata.&lt;ref name=&quot;Kiel&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fathi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;wataha1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Aberer&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wataha2010&quot; /&gt;

Manje količine paladija se otpuštaju iz auspuha automobila opremljenih katalizatorskim konvertorima. Takvo jedno vozilo otpušta između 4 i 108&amp;nbsp;ng čestica paladija po pređenom kilometru. Ukupno uzimanje paladija u hrani procjenjuje se na manje od 2&amp;nbsp;µg dnevno po osobi. Drugi mogući izvor paladija su legure koje se koriste za popravke zuba. U tim slučajevima moguće uzimanje paladija u organizam se procjenjuje na manje od 15&amp;nbsp;µg dnevno po osobi. Međutim, osobe koje rade s ovim metalom ili nekim njegovim spojevima mogu imati znatno veće količine njegovog unosa u organizam. Kod rastvorljivih spojeva poput [[paladij-hlorid]]a, oko 99% uzete količine se izbaci iz tijela za oko tri dana.&lt;ref name=&quot;Kiel&quot;/&gt;

Srednja smrtonosna doza (LD&lt;sub&gt;50&lt;/sub&gt;) rastvorenih spojeva paladija za miševe je 200&amp;nbsp;mg/kg oralno i 5&amp;nbsp;mg/kg intravenoznom primjenom.&lt;ref name=&quot;Kiel&quot;/&gt;
{{raščistiti}}

== Reference ==
{{refspisak|3|refs=
&lt;ref name=&quot;contr&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1080/00033797800200431|title = The Wollaston/Chenevix controversy over the elemental nature of palladium: A curious episode in the history of chemistry|year= 1978|author = Usselman Melvyn|journal = Annals of Science|volume = 35|issue = 6|pages = 551–579}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Disco&quot;&gt;{{cite journal|journal=Platinum Metals Review|url=http://www.platinummetalsreview.com/dynamic/article/view/47-4-175-183|title=Rhodium and Palladium – Events Surrounding Its Discovery|author=Griffith, W. P.|volume=47|issue=4|year=2003|pages=175–183|access-date=9. 10. 2015|archive-date=19. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419230209/http://www.platinummetalsreview.com/article/47/4/175-183/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crude&quot;&gt;{{cite journal |title= On a New Metal, Found in Crude Platina |author=W. H. Wollaston |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London |volume=94 |year=1804 |pages=419–430 |doi=10.1098/rstl.1804.0019| url = http://books.google.com/books?id=7AZGAAAAMAAJ&amp;pg=PA419}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Substances&quot;&gt;{{cite journal|title = On the Discovery of Palladium; With Observations on Other Substances Found with Platina|author= W. H. Wollaston|journal =Philosophical Transactions of the Royal Society of London|volume = 95|year = 1805|pages = 316–330|doi = 10.1098/rstl.1805.0024}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;prasad&quot;&gt;{{cite journal|title=The Art of Meeting Palladium Specifications in Active Pharmaceutical Ingredients Produced by Pd-Catalyzed Reactions|author=Christine E. Garrett; Prasad, Kapa|journal= Advanced Synthesis &amp; Catalysis|volume=346 |issue=8 |year=2004 |pages=889–900 |doi=10.1002/adsc.200404071}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bullion&quot;&gt;{{cite web |publisher=The London Bullion Market Association |work=The LBMA Precious Metals Conference 2003 |title=Russian PGM Stocks |author=Alan Williamson |url=http://www.lbma.org.uk/assets/5d_Williamson_lbmaconf2003.pdf |access-date=2. 10. 2010 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021171646/http://www.lbma.org.uk/assets/5d_Williamson_lbmaconf2003.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;chart-all&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.infomine.com/investment/metal-prices/palladium/all/ |title=Historical Palladium Prices and Price Chart |access-date=27. 1. 2015|publisher=InvestmentMine}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fordloss&quot;&gt;{{cite web|datum=16. 1. 2002|title=Ford fears first loss in a decade|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/1763406.stm|access-date=19. 9. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;USGS07CS&quot;&gt;{{cite web|publisher=Geološki zavod SAD|datum=1. 1. 2007|title=Platinum-Group Metals|work=Mineral Commodity Summaries|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/platimcs07.pdf|access-date=10. 10. 2015|archive-date=9. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170709121002/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/platimcs07.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Kiel&quot;&gt;{{cite journal|author= Kielhorn Janet; Melber Christine ''et al.'' |title = Palladium – A review of exposure and effects to human health|journal = International Journal of Hygiene and Environmental Health|volume = 205|issue = 6|pages = 417–32|year= 2002|pmid = 12455264|doi = 10.1078/1438-4639-00180}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rudarakanchana&quot;&gt;{{cite news |author=Nat Rudarakanchana |datum=27. 3. 2014 |title=Why A Palladium Fund Has Launched In South Africa |url=http://www.investing.com/news/commodities-news/why-a-palladium-fund-has-launched-in-south-africa-274267|publisher=Investing.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;USGS07YB&quot;&gt;{{cite web|publisher=Geološki zavod SAD|datum=1. 1. 2007|title=Platinum-Group Metals|work=Mineral Yearbook 2007|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/myb1-2007-plati.pdf|access-date=10. 10. 2015|archive-date=9. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170709115319/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/myb1-2007-plati.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Compositional&quot;&gt;{{cite journal|journal=Mineralogical Magazine|year=1994|volume=58|issue= 2|pages=223–234|title=Compositional variation of cooperite, braggite, and vysotskite from the Bushveld Complex|author=Sabine M. C. Verryn; Roland K. W. Merkle|doi=10.1180/minmag.1994.058.391.05}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Genkin&quot;&gt;{{cite journal|author= Genkin A. D.; Evstigneeva T. L.|year = 1986 |title = Associations of platinum- group minerals of the Norilsk copper-nickel sulfide ores|journal = Economic Geology|volume = 8l|pages = 1203–1212|doi = 10.2113/gsecongeo.81.5.1203|issue = 5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Platinoids&quot;&gt;{{cite journal|title = Recovery of Value Fission Platinoids from Spent Nuclear Fuel. Part I PART I: General Considerations and Basic Chemistry|url = http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v47-i2-074-087.pdf|author = Zdenek Kolarik; Edouard V. Renard|journal = Platinum Metals Review|volume = 47|issue = 2|year = 2003|pages = 74–87|access-date = 10. 10. 2015|archive-date = 24. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150924074448/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v47-i2-074-087.pdf|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=unctad&gt;{{cite web|publisher = United Nations Conference on Trade and Development|url = http://www.unctad.org/infocomm/anglais/palladium/uses.htm|title = Palladium|access-date=5. 2. 2007|archive-url = https://web.archive.org/web/20061206003556/http://www.unctad.org/infocomm/anglais/palladium/uses.htm|archive-date=6. 12. 2006|access-date=11. 10. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Restorative&quot;&gt;{{cite journal|journal = Platinum Metals Review|title = Palladium in Restorative Dentistry: Superior Physical Properties make Palladium an Ideal Dental Metal|author = Roy Rushforth|volume = 48|issue = 1|year = 2004|url = http://www.platinummetalsreview.com/article/48/1/30-31/|access-date = 11. 10. 2015|archive-date = 24. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150924074122/http://www.platinummetalsreview.com/article/48/1/30-31/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Jewelry&quot;&gt;{{cite book|title = Jewelry-making through history: an encyclopedia|author = Rayner W. Hesse|publisher = Greenwood Publishing Group|year= 2007|page = 146|url = http://books.google.com/?id=DIWEi5Hg93gC&amp;pg=PA146|chapter = palladium|isbn = 978-0-313-33507-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Nancy&quot;&gt;{{cite book|title = The flute book: a complete guide for students and performers|author = Nancy Toff|publisher = Oxford University Press|year= 1996|page =20 |isbn = 978-0-19-510502-5 |url = http://books.google.com/?id=pCSanDD4CtsC&amp;pg=PA20}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Weithers&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/books?id=2neeMTPKtEMC&amp;pg=PA34|chapter = Precious Metals|page =34|title = Foreign exchange: a practical guide to the FX markets|isbn = 978-0-471-73203-7|author = Weithers, Timothy Martin|year= 2006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;craig&quot;&gt;{{cite book|author=Craig Bruce D.; Anderson David S. |title=Handbook of corrosion data |year=1995 |publisher=ASM International |isbn=978-0-87170-518-1|page=126 |url=http://books.google.com/books?id=KXwgAZJBWb0C&amp;pg=RA1-PT126|chapter= Atmospheric Environment}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gordon&quot;&gt;{{cite journal|title =Bis(Benzonitrile)Dichloro Complexes of Palladium and Platinum|pages =60–63|journal=Inorganic Syntheses|volume= 28|doi =10.1002/9780470132593.ch13|year=1990|author=Gordon K. Anderson; Minren Lin; Sen Ayusman ''et al.''|series =Inorganic Syntheses|isbn =978-0-470-13259-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dvornikova&quot;&gt;{{cite journal|title=Palladium complexes based on optically active terpene derivatives of ethylenediamine |journal=Russian Journal of Coordination Chemistry|volume=34|issue=11|year=2008|doi=10.1134/S1070328408110110 |pages = 855–857 |author=Zalevskaya, O. A.; Vorob'eva, E. G. ''et al.''}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ralf&quot;&gt;Mozingo, Ralph (1955). ''[http://www.orgsyn.org/demo.aspx?prep=cv3p0685 Palladium Catalysts]''. Org. Synth.; Coll. Vol. 3, str. 685&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;suzuki&quot;&gt;Miyaura, Norio; Suzuki, Akira (1993). ''[http://www.orgsyn.org/demo.aspx?prep=cv8p0532 Palladium-catalyzed reaction of 1-alkenylboronates with vinylic halides: (1Z,3E)-1-Phenyl-1,3-octadiene]''. Org. Synth.; Coll. Vol. 8, str. 532&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;satek&quot;&gt;{{cite journal|journal = Inorg. Synth.|volume = 13|pages = 121|title = 23. Tetrakis(triphenylphosphine)palladium(0)|doi = 10.1002/9780470132449.ch23|year= 1972|author =D. R. Coulson; Satek L. C.; Grim S. O.|series = Inorganic Syntheses|isbn = 978-0-470-13244-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;takahasi&quot;&gt;{{cite journal|author = Takahashi Y.; Ito Ts.; Sakai S.; Ishii Y.|title = A novel palladium(0) complex; bis(dibenzylideneacetone)palladium(0)|journal = Journal of the Chemical Society D: Chemical Communications|pages = 1065|year = 1970|doi = 10.1039/C29700001065|issue = 17}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=r1&gt;{{cite journal|author=Yin Xi; Warren Steven A. ''et al.''|title=A Motif for Infinite Metal Atom Wires|journal=Angewandte Chemie International Edition|pages=n/d|year=2014|doi=10.1002/anie.201408461}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crabtree2&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/?id=WLb962AKlSEC&amp;pg=PA392|chapter = Application to Organic Synthesis |page = 392|title = The Organometallic Chemistry of the Transition Metals|author= Robert H. Crabtree|publisher = John Wiley and Sons|year= 2009|isbn = 978-0-470-25762-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Building&quot;&gt;{{cite book|author= John Emsley|title = Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|url= https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b1k4|publisher = Oxford University Press|isbn = 978-0-19-960563-7|pages = [https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b1k4/page/384 384], 387|year = 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Fathi&quot;&gt;{{cite book|pages = 549–563|chapter = Health Risk Potential of Palladium|url = http://books.google.com/?id=OnNZqylS_Z8C&amp;pg=PA549|title = Palladium emissions in the environment: analytical methods, environmental assessment and health effects|author= Fathi Zereini; Friedrich Alt|publisher = Springer Science &amp; Business|year= 2006|isbn = 978-3-540-29219-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wataha1996&quot;&gt;{{cite journal|author = Wataha J. C.; Hanks C. T.|title = Biological effects of palladium and risk of using palladium in dental casting alloys|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-oral-rehabilitation_1996-05_23_5/page/309|journal = Journal of Oral Rehabilitation|volume = 23|issue = 5|pages = 309–20|year= 1996|pmid = 8736443|doi = 10.1111/j.1365-2842.1996.tb00858.x}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aberer&quot;&gt;{{cite journal|author= Aberer Werner; Holub Henriette; Strohal Robert; Slavicek Rudolf|title = Palladium in dental alloys – the dermatologists' responsibility to warn?|journal = Contact Dermatitis|volume = 28|issue = 3|pages = 163–5|year= 1993|pmid = 8462294|doi = 10.1111/j.1600-0536.1993.tb03379.x}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wataha2010&quot;&gt;{{cite journal|author= Wataha John C; Shor Kavita|title = Palladium alloys for biomedical devices|journal = Expert Review of Medical Devices|volume = 7|issue = 4|pages = 489–501|year = 2010|pmid = 20583886|doi = 10.1586/erd.10.25}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wasserburg&quot;&gt;{{cite journal|title=The isotopic composition of Ag in meteorites and the presence of &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;Pd in protoplanets|url=https://archive.org/details/sim_geochimica-et-cosmochimica-acta_1990-06_54_6/page/1729| journal =Geochimica et Cosmochimica Acta|year=1990|volume=54|issue=6|pages=1729–1743|doi=10.1016/0016-7037(90)90404-9|author=J. H. Chen; G. J. Wasserburg|bibcode = 1990GeCoA..54.1729C }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mexico&quot;&gt;{{cite web|url=http://mexicogemstones.com/pdf/MexicoMeteorites.pdf|title=Mexico's Meteorites|work=mexicogemstones.com|access-date=8. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506085632/http://www.mexicogemstones.com/pdf/MexicoMeteorites.pdf|archive-date=6. 5. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Geophysical&quot;&gt;{{cite journal|title=Evidence for the existence of &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;Pd in the early solar system|journal= Geophysical Research Letters|year=1978|volume=359|pages=1079–1082|doi=10.1098/rsta.2001.0893|author=W. R. Kelly; G. J. Gounelle; R. Hutchison|issue=1787|bibcode = 2001RSPTA.359.1991R }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Weights&quot;&gt;{{cite web|access-date=12. 11. 2009|url=http://physics.nist.gov/PhysRefData/Compositions/index.html|title= Atomic Weights and Isotopic Compositions for Palladium (NIST)}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;NUBASE&quot;&gt;{{cite journal|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center|year= 2003| doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001| bibcode=2003NuPhA.729....3A| author=Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J. ''et al.''}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;chenw&quot;&gt;{{cite journal|author= Chen W.|title = Synthesis and Structure of Formally Hexavalent Palladium Complexes|journal = Science|volume = 295|pages = 308|year = 2002|doi = 10.1126/science.1067027|issue = 5553|bibcode = 2002Sci...295..308C }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crabtree&quot;&gt;{{cite journal|author= Crabtree R. H.|title = Chemistry: A New Oxidation State for Pd?|journal =Science|volume = 295|pages = 288|year = 2002|doi = 10.1126/science.1067921|issue = 5553}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crclide&quot;&gt;''Properties of the Elements and Inorganic Compounds'' u: David R. Lide: ''CRC Handbook of Chemistry and Physics''. 84. izd., CRC Press. Boca Raton, Florida, 2003&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;poweres&quot;&gt;{{cite journal|author = Powers D. C.; Ritter T.|title = Palladium(III) in Synthesis and Catalysis|journal = Top. Organomet. Chem.|volume = 35|pages = 129–156|year = 2011|doi = 10.1007/978-3-642-17429-2_6|url = http://www.chem.harvard.edu/groups/ritter/pdf/2011-129t.pdf|series = Topics in Organometallic Chemistry|isbn = 978-3-642-17428-5|access-date = 8. 10. 2015|archive-date = 12. 6. 2013|archive-url = https://web.archive.org/web/20130612065217/http://www.chem.harvard.edu/groups/ritter/pdf/2011-129t.pdf|url-status = bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ciaaw&quot;&gt;[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical &amp; Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1469}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Chemicool&quot;&gt;[http://www.chemicool.com/elements/palladium.html &quot;Palladium&quot;] na stranici Chemicool 17.10.2012., pristupljeno 7.10.2015.&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Palladium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/046.htm Paladij] na stranici periodicvideos.com

{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>emr6bzdzz8hjxri5uxtofvp00end1u7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1946.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7633</id>
    <revision>
      <id>3714214</id>
      <parentid>3705305</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:37:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođeni */</comment>
      <origin>3714214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7935" sha1="2hhh2g5yamqf6apjt4qyw78lrtxjlgd" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}

'''1946.''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Oznaka 1946. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
* Osnovan [[UNESCO]] (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization).
* Osnovan [[Sarajevski balet]].
=== Januar===
* [[31. januar]] – [[Jugoslavija]] proglašava [[Ustav Federativne narodne republike Jugoslavije|novi ustav]] po uzoru na [[SSSR]] i osniva šest konstitutivnih republika ([[NR Bosna i Hercegovina]], [[NR Hrvatska]], [[NR Makedonija]], [[NR Crna Gora]], [[NR Srbija]] i [[NR Slovenija]]).

=== Februar ===
=== Mart ===
* [[29. mart]] – Osnovana [[mađarska]] avionska kompanija [[Malév Hungarian Airlines]].
* [[30. mart]] – Održana [[3. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];

=== April ===
* [[1. april]] – Prvom [[Oomladinska radna akcija|omladinskom radnom akcijom]] (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge [[Brčko]] - [[Banovići]].

=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[29. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8]], o prijedlogu primanja  [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Kraljevina Afganistan|Kraljevine Afganistana]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]], [[Portugal]]a, [[Island]]a, [[Tajland|Sijam]]a (današnjeg Tajlanda) i [[Švedska|Švedske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – Nakon 190 dana završena prva savezna [[omladinska radna akcija]] na gradnji željezničke pruge [[Brčko]]-[[Banovići]], duge 190&amp;nbsp;km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
* [[9. novembar]] – Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom &quot;[[Prodana nevjesta]]&quot; [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]]. 
* [[19. novembar]] – [[Afganistan]], [[Island]] i [[Švedska]] pristupile [[UN|Ujedinjenim Narodima]]. 
* [[23. novembar]] – Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga počeo je [[Prvi Indokineski rat]]. Komunistički vođa [[Hồ Chí Minh]] proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku [[Vijetnam]], dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], završen je 1975. pobjedom komunista.

=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – Skupština [[FNRJ|FNR Jugoslavije]] donijela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto.
* [[10. decembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 12]], o ''grčkom pitanju'', i međunarodnim posljedicama [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]].

== 1946. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[19. januar]] – [[Dolly Parton]], američka [[kantri-muzika|kantri]]-[[pjevanje|pjevačica]]
* 19. januar – [[Mauri Röppänen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i olimpijski [[Streljaštvo|sportski strijelac]].

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Dunja Fališevac]], hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka
* [[4. februar]] – [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla
* 4. februar – [[Ken Thompson]], američki naučnik; 
* [[21. februar]] – [[Alan Rickman]], britanski glumac;

=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica;
* [[12. mart]] – [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica;
* [[13. mart]] – [[Marius Falquy]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[4. april]] – [[Lars-Göran Arwidson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.
* [[6. april]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[David Suchet]], [[UK|britanski]] [[glumac]]
* [[8. maj]] – [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser;
* [[15. maj]] – [[Ann Savage]], britanska astronomkinja
* [[24. maj]] – [[Tansu Çiller]], turska političarka, prva žena premijerka Republike Turske;

=== Juni ===

* [[14. juni]] – [[Donald Trump]], [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]], [[političar]] i poduzetnik;

=== Juli ===
* [[6. juli]] – [[Sylvester Stallone]], američki glumac;
* [[6. juli]] – [[George W. Bush]], američki političar i državnik;
* [[9. juli]] – [[Bon Scott]], bivši pjevač grupe [[AC/DC]];
* [[22. juli]] – [[Danny Glover]], američki glumac
* [[25. juli]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka
* [[27. juli]] – [[Rade Šerbedžija]], hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar;
* [[28. juli]] – [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]a

=== August ===
* [[10. august]] – [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik;
* [[13. august]] – [[Joachim Meischner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac;
* [[19. august]] – [[Bill Clinton]], američki političar i državnik;
* [[25. august]] – [[Olga Hadžić]], srbijanska matematičarka

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Beriz Belkić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar;
* [[10. septembar]] – [[Klaus Farbmacher]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[4. oktobar]] – [[Susan Sarandon]], američka glumica
* [[20. oktobar]] – [[Elfriede Jelinek]], austrijska književnica;

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Sally Field]], američka glumica
* [[16. novembar]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof;
* [[17. novembar]] – [[Terry Branstad]], američki političar i diplomata, 42. guverner Iowe i ambasador SAD-a u Kini
* [[20. novembar]] – [[Duane Allman]], američki blues rock gitarista i vođa grupe [[The Allman Brothers Band]]
* [[26. novembar]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik, pisac, novinar i akademik.

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar 
* [[5. decembar]] – [[Kazuo Sasakubo]], japanski biatlonac
* [[10. decembar]] – [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar;
* [[29. decembar]] – [[Slobodan Kovačević|Slobodan &quot;Boda&quot; Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista;

== Umrli ==
* [[17. januar]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog
* [[24. mart]] – [[Aleksandar Aljehin]], [[Rusija|rusko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ist
* [[21. april]] – [[John Maynard Keynes]], engleski matematičar i ekonomist
* [[30. juni]] – [[Jozo Garić]] (krsnog imena Stjepan), [[Franjevci|franjevac]] i banjolučki rezidencijalni [[biskup]] od [[1912.]] do 1946.
* [[13. august]] – [[Herbert George Wells]], engleski književnik
* [[10. septembar]] – [[Olivér Halassy‎]], mađarski plivač i vaterpolist
* [[15. oktobar]] – [[Hermann Göring]], njemački feldmaršal
* [[16. oktobar]]
** [[Joachim von Ribbentrop]], njemački političar u doba [[Nacizam|nacionalsocijalizma]]
** [[Arthur Seyss-Inquart]], austrijski i njemački nacistički političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Fizika]] 
** [[Percy Bridgeman]], [[USA]]
* [[Hemija]]
** [[James Sumner]], [[USA]]
** [[John Northrop]], [[USA]]
** [[Wendell Stanley]], [[USA]]
* [[Medicina]] 
** [[Hermann Muller]], [[USA]]
* [[Literatura]] 
** [[Hermann Hesse]], [[Švicarska]]
* Mir
** [[Emily Green Balch]], [[USA]]
** [[John R Mott]], [[USA]]
{{Commonscat|1946|1946.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>2hhh2g5yamqf6apjt4qyw78lrtxjlgd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1942.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7634</id>
    <revision>
      <id>3714292</id>
      <parentid>3714142</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:57:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7953" sha1="dbckexrqjwpnzegbq6w84foxajliwcd" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}1942. (MCMXLII) je uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1942. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 942. godina 2. milenija, 42. godina 20. stoljeća, i 3. godine decenije 1940-ih.

Projekt [[Korelati rata|Correlates of War]] procjenjuje da je ovo najsmrtonosnija godina u ljudskoj historiji u smislu smrtnih slučajeva u sukobima, a broj poginulih iznosi 3,49 miliona. Međutim, [[Uppsala Conflict Data Program|Upsala Conflict Data Program]] procjenjuje da je sljedeća godina, '''1942.''', bila najsmrtonosnija takva godina. Procjene broja smrtnih slučajeva za 1941. i 1942. kreću se od 2,28 do 7,71 miliona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|title=Deaths in conflicts by source - Our World in Data|date=7. 6. 2023|website=web.archive.org|access-date=23. 8. 2024|archive-date=7. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607131919/https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:World_War_II_in_Europe,_1942.svg|desno|mini|Karta Evrope na vrhuncu njemačke kontrole 1942, Britanija ostaje jedina zemlja u zapadnoj Evropi koju drže savezničke snage]]

== Događaji ==
* [[19. novembar]] – [[Bitka za Staljingrad]] - General [[Georgij Žukov]] i [[crvena armija|sovjetske snage]] pokreću &quot;Operaciju Uran&quot; - protivnapade na Staljingrad - time se kolo sreće okreće u korist [[SSSR]]-a .
* [[26. novembar]] – U [[Bihać]]u u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] osnovano &quot;Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije&quot; i održano prvo zasjedanje [[AVNOJ|AVNOJ-a]] na kojem su 54 delegata izabrala Izvršni odbor AVNOJ-a s dr [[Ivan Ribar|Ivanom Ribarom]] na čelu.
* [[26. novembar]] – Premijera filma [[Casablanca]] [[Michael Curtiz]]a u [[Hollywood Theater]]u u [[New York City|New Yorku]]
* [[26. novembar]] – 572 norveških Jevreja deportovano za logor [[Koncentracioni logor Auschwitz|Auschwitz]]. Sveukupno u Drugom svjetskom ratu je iz Norveške deportovano 767 Jevreja, od kojih je samo 25 preživjelo. 
* [[28. novembar]] – U požaru koji je uništio noćni klub &quot;Cocoanut Grove&quot; u američkom gradu [[Boston]] poginula 491 osoba.
* [[2. decembar]] – Na [[univerzitet]]u u [[Čikago|Čikagu]], gdje su [[nuklearna fizika|nuklearni fizičari]] predvođeni [[Enrico Fermi|Enrikom Fermijem]] radili na tajnom projektu izrade [[Nuklearno oružje|atomske bombe]], prvi puta je demonstrirana nuklearna lančana fisija
[[Datoteka:Japanese_aircraft_carrier_Hiryu_maneuvers_to_avoid_bombs_on_4_June_1942_(USAF-3725).jpg|mini|300x300piksel|4. jun: [[Japanski nosač aviona Hiryū|Japanski nosač aviona ''Hiryū'']] napadnut američkim avionima u [[Bitka kod Midwaya|bici kod Midveja]]]]

== 1942. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar ===
* [[1. januar]] – [[Kornelije Kovač]], jugoslavenski i srbijanski kompozitor, pijanist i aranžer ([[Korni grupa]])
* [[2. januar]] – [[Józef Stopka]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[4. januar]] – [[John McLaughlin]], britanski gitarista, vođa jazz rock grupe [[Mahavishnu Orchestra]] i kompozitor

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Anto Stanić]], bosanskohercegovački [[Književnost|književnik]];
* [[24. februar]] – [[Dieter Speer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac.

=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[John Cale]], britanski muzičar, kompozitor i muzički producent
* [[25. mart]] – [[Aretha Franklin]], američka jazz-pjevačica
* [[26. mart]] – [[Erica Jong]], američka književnica

=== April ===
* [[17. april]] 
** [[Ismar Mujezinović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar
** [[Holm Sundhaussen]], njemački historičar;
* [[24. april]] 
** [[Barbra Streisand]], američka pjevačica i glumica
** [[Isao Ono]], japanski biatlonac

=== Maj ===
* [[17. maj]] - [[Osman-Faruk Sijarić]], bosanskohercegovački violinista i profesor na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]]

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Vedad Hamšić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pop-šlager pjevač, arhitekt i slikar
* [[13. juni]] – [[Jelisaveta Sablić]], [[srbija]]nska i [[SFRJ|jugoslavenska]] glumica
* [[18. juni]] - [[Paul McCartney]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[muzičar]] ([[The Beatles]])
* [[20. juni]] – [[Brian Wilson]], američki muzičar, tekstopisac, pjevač i producent ([[The Beach Boys]])
* [[25. juni]] – [[Willis Reed]], [[SAD|američki]] [[košarka]]š

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Yoshio Ninomine]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac. 
* [[14. juli]] – [[Javier Solana]], španski političar i državnik
* [[26. juli]] – [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams ]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[2. august]] – [[Leo Beenhakker]], nizozemski nogometni trener
* [[19. august]] – [[Milan Vukić]], bosanskohercegovački [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[29. august]] – [[Sterling Morrison]], američki gitarist

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Želimir Žilnik]], srpski i jugoslovenski filmski režiser
* [[14. septembar]] - [[Rada Nuić]],  [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] i [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenska]] kompozitorica
* [[15. septembar]] – [[Bisera Veletanlić]], estradna umjetnica, jazz-pjevačica i interpretator zabavne muzike

=== Oktobar ===
* [[26. oktobar]] – [[Zdenko Runjić]], hrvatski kompozitor

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Joe Biden]]
* [[27. novembar]] – [[Jimi Hendrix]], američki muzičar
* [[30. novembar]] – [[Sead Bejtović]], bosanskohercegovački pozorišni glumac

=== Decembar ===
* [[6. decembar]] – [[Peter Handke]], [[Austrija|austrijski]] književnik i prevodilac
* [[19. decembar]] – [[Milan Milutinović]], [[srbija]]nski [[političar]]
* [[25. decembar]] – [[Ismet Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor

== Umrli ==
=== Januar===
* [[22. januar]] – [[Radivoj Rodić]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[26. januar]] – [[Tadija Anušić]], [[narodni heroj Jugoslavije]].

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Daniil Harms]], ruski pisac;
* [[13. februar]] – [[Fehim ef. Spaho]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]]

=== Mart ===
* [[7. mart]] – [[Zenel Hajdini]],  [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[8. mart]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahist
* [[12. mart]] – [[William Henry Bragg]], engleski fizičar
* [[27. mart]] – [[Vlada Aksentijević]], [[narodni heroj Jugoslavije]].

=== April ===
* [[17. april]] – [[Jean Baptiste Perrin]], francuski fizičar i hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1926.]]
* [[28. april]] – [[Hermann Henking]], njemački biolog

=== Maj ===
* [[3. maj]] – [[Elpida Karamandi]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[6. maj]] – [[Hasan Kikić]], bosanskohercegovački književnik

==== Datum nepoznat ====
* [[Mustafa Dovadžija]], [[narodni heroj]] Jugoslavije.

=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Reinhard Heydrich]], njemački političar, pripadnik SS-a

=== Juli ===

* [[11. juli|11. juli –]] [[Olga Jovičić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== August ===
* [[14. august]] – [[Josip Jovanović]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[15. august]] – [[Mithat Haćam]], [[narodni heroj Jugoslavije]].

=== Septembar ===
=== Oktobar ===

* [[5. oktobar]] – [[Dorothea Klumpke]], američka astronomkinja

=== Novembar ===
* [[19. novembar]] – [[Bruno Schulz]], poljski pisac

=== Decembar ===
* [[22. decembar]] – [[Franz Boas]], američki antropolog
* [[28. decembar]] – [[Asim Zupčević]], [[narodni heroj Jugoslavije]].

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* Nisu dodijeljene nagrade
{{Commonscat|1942|1942.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://books.google.com/books?id=YwBoAAAAMAAJ
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>dbckexrqjwpnzegbq6w84foxajliwcd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1936.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7638</id>
    <revision>
      <id>3714277</id>
      <parentid>3705142</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:32:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3714277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4594" sha1="e2qev7u8qsoms01oigqc95erv323c64" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1936.''' (MCMXXXVI) je bila prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1936. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 936. godina 2. milenija, 36. godina 20. stoljeća, i 7. godine decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[Dirk Reuyl]] otkriva da je [[V577 Monocerotis|V577 Mon]] [[dvostruka zvijezda]].
* [[3. april]] - Pogubljen [[Bruno Hauptmann]], otmičar i ubica sina američkog pilota [[Charles Lindbergh|Charlesa Lindbergha]].
* [[25. novembar]] - [[Njemačka]] i [[Japan]] potpisali [[Antikominterna pakt]] kojim su se obavezale na borbu protiv širenja [[komunizam|komunizma]].
[[Datoteka:Hoover_Dam_-_Arizona.jpg|mini|1. mart: Hoover brana je završena]]

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[28. januar]] – [[Ismail Kadare]], [[Albanija|albanski]] [[pisac]]

=== Februar ===
* [[20. februar]] – [[Tudevin Lhamsiren]], mongolski biatlonac
* [[24. februar]] – [[Zinka Zorko]], slovenska lingvistkinja i akademkinja

=== Mart ===
* [[10. mart]] – [[Sepp Blatter]], nekadašnji predsjednik [[FIFA]]-e
* [[28. mart]] – [[Mario Vargas Llosa]], [[peru]]anski pisac

=== April ===

* [[11. april]] – [[Ivonka Survilla]], bjeloruska političarka

=== Maj ===
* [[9. maj]]
** [[Albert Finney]], britanski glumac
** [[Glenda Jackson]], britanska glumica i političarka

=== Juni ===
* juni – [[Ahmed Jasin]], osnivač [[Hamas]]a
* [[9. juni]] – [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar
* [[16. juni]] – [[Edita Karađole]], hrvatska glumica
* [[22. juni]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac
* [[23. juni]] – [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
=== August ===
* [[20. august]] – [[Alice i Ellen Kessler]], njemačke zabavljačice (''Blizanke Kessler'')
* [[21. august]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš

=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Buddy Holly]], američki muzičar
* [[15. septembar]] – [[Jurij Koch]], lužičkosrpski i njemački pisac i novinar
* [[19. septembar]] – [[Al Oerter]], američki bacač diska
* [[29. septembar]] – [[Silvio Berlusconi]], italijanski biznismen i političar

=== Oktobar ===
* [[20. oktobar]] – [[Safet Isović]], bosanskohercegovački interpretator [[sevdalinka|sevdalinki]]
* [[26. oktobar]] – [[Etelka Kenéz Heka]], mađarska haiku-pjesnica, spisateljica, književnica, autorka i pjevačica iz Hrvatske

=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – [[Mihail Talj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Latvija|latvijski]] [[šah]]ovski velemajstor
* [[19. novembar]] – [[Ljubiša Samardžić]], jugoslavenski i srbijanski glumac

=== Decembar ===
* [[17. decembar]] 
** [[Papa Franjo]], 266. poglavar katoličke Crkve
** [[Klaus Kinkel]], njemački političar
* [[29. decembar]] – [[Mary Tyler Moore]], američka glumica

== Umrli ==
=== Januar===
* [[18. januar]] - [[Rudyard Kipling]], engleski književnik
* [[20. januar]] - [[George V od Ujedinjenog Kraljevstva|George V]], kralj Ujedinjenog Kraljevstva

=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Risto Siliqi]], [[Albanci|albanski]] pjesnik,

=== Juni ===
* [[12. juni]] - [[Karl Kraus]], austrijski prozaist, publicist i dramatik
* [[14. juni]] - [[Gilbert Keith Chesterton]], britanski pisac
* [[18. juni]] - [[Maksim Gorki]], ruski književnik

=== Juli ===
* [[16. juli]] –[[Alan Crosland]], američki scenski glumac i filmski režiser

=== August ===
* [[19. august]] - [[Federico García Lorca]], španski pjesnik i dramatičar

=== Septembar ===
* [[16. septembar]] - [[Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić]], bosanskohercehovački [[reisu-l-ulema]]

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[1. decembar]] - [[Luigi Pirandello]], [[italija]]nski [[pisac]] dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1934. i jedan od najznačajnijih [[drama|dramskih]] [[pisac]]a 20. vijeka.

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Victor Hess]], [[Austrija]]
** [[Carl D. Anderson]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[Petrus Debye]], [[Nizozemska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Henry Dale]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Otto Loewi]], [[Austrija]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Eugene O'Neill]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Carlos Saavedra Lamas]], [[Argentina]]

{{Commonscat|1936|1936.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>e2qev7u8qsoms01oigqc95erv323c64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1935.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7639</id>
    <revision>
      <id>3714233</id>
      <parentid>3708478</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:13:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar */</comment>
      <origin>3714233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6039" sha1="2ma2r6fpfy72ae3mw14agko42cxvt60" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1935.''' (MCMXXXV) je uobičajena godina koja počinje utorkom po gregorijanskom kalendaru, 1935. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 935. godina 2. milenija, 35. godina 20. stoljeća, i 6. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[16. august]] – U [[Varšava|Varšavi]] započela [[Šahovska olimpijada 1935.|šesta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo dvadeset država.
* [[31. august]] – U [[Varšava|Varšavi]] završena [[Šahovska olimpijada 1935.|Šesta šahovska olimpijada]], na kojoj je treći put, nakon [[Šahovska olimpijada 1931.|1931.]] i [[Šahovska olimpijada 1933.|1933.]] pobijedila ekipa SAD-a.
* [[14. decembar]] - Prvi predsjednik [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[Tomáš Masaryk]] (od 1919) podnio je ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran je dotadašnji šef diplomatije [[Eduard Beneš]].
[[Datoteka:Dust_storm_in_Spearman,Texas,_1935-04-14.jpg|mini|Pješčana oluja približava se Spearmanu u Teksasu]]

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[5. januar]] 
** [[Forough Farrokhzad]], iranska književnica i režiserka
** [[Bizjagin Dašgaj]], mongolski skijaš-trkač i biatlonac
* [[6. januar]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar
* [[8. januar]] – [[Elvis Presley]], američki pjevač i glumac
* [[19. januar]] – [[Sten Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Anica Nazor]], hrvatska filologinja
* [[9. februar]] – [[Miroslav Blažević]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i hrvatski nogometni trener
* [[16. februar]] – [[Edda Dell'Orso]], italijanska pjevačica
* [[17. februar]]
** [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]]
** [[Hrvoje Šarinić]], hrvatski političar
* [[22. februar]] – [[Danilo Kiš]], jugoslavenski pisac

=== Mart ===
* [[16. mart]] – [[John James Richard Macleod]], škotski [[Biohemija|biohemičar]] i [[Fiziologija|fiziolog]], dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1923.
* [[24. mart]] – [[Peter Bichsel]], švicarski književnik i novinar
* [[26. mart]] – [[Mahmoud Abbas]], palestinski političar

=== April ===
* [[9. april]] – [[Tvrtko Kulenović]], bosanskohercegovački pisac, esejist i književni kritičar
* [[26. april]] – [[Florijan Mićković]], bosanskohercegovački kipar

=== Maj ===
* [[3. maj]] – [[Sture Ohlin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[6. maj]] – [[Vuk Krnjević]], bosanskohercegovački, srpski i jugoslavenski pjesnik, književni kritičar, esejist i filmski scenarist
* [[20. maj]] – [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[Predsjednik Urugvaja|predsjednik Urugvaja]]

=== Juni ===
* [[13. juni]] – [[Ljudmila Černih]], sovjetska astronomkinja

=== Juli ===
* [[17. juli]] – [[Donald Sutherland]], kanadski glumac

=== August ===
* [[20. august]] – [[Midhat Riđanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački lingvist i anglist

=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[8. novembar]] 
** [[Alain Delon]], francuski glumac
** [[Hrvoje Ištuk]], jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar
** [[Yoav Gallant]], izraelski političar 
* [[9. novembar]] – [[Bajandžavin Damdindžav]], [[Mongolija|mongolski]] [[skijaško trčanje|skijaš-trkač]] i [[biatlon]]ac
* [[15. novembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja
* [[21. novembar]] – [[Fairuz]], libanska pjevačica
* [[30. novembar]] – [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], bosanskohercegovačka književna kritičarka i teoretičarka, esejistica, prevoditeljica

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Ivica Šerfezi]], hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike
* [[10. decembar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista
* [[17. decembar]] – [[Dick Mize]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[22. decembar]] – [[Semka Sokolović-Bertok]], bosanskohercegovačka glumica
* [[23. decembar]] – [[Sead Fetahagić]], bosanskohercegovački pisac i novinar

== Umrli ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[9. februar]] – [[Ksaver Šandor Gjalski]], hrvatski književnik

=== Mart ===
* [[12. mart]] – [[Mihajlo Pupin]], američko-srbijanski naučnik

=== April ===
=== Maj ===
* [[15. maj]] – [[Kazimir Maljevič]], ruski slikar ([[suprematizam]])
* [[21. maj]] – [[Hugo de Vries]], nizozemski botaničar

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[André Citroën]], francuski inženjer nizozemskog porijekla

=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[13. decembar]] – [[Victor Grignard]], francuski hemičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
**[[James Chadwick]], [[Velika Britanija]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
**[[Frédéric Joliot]], [[Francuska]]
**[[Irène Joliot-Curie]], [[Francuska]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
**[[Hans Spemann]], [[Njemačka]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
**nije dodijeljena
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[Carl von Ossietzky]], [[Njemačka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1935|1935.}}
* Mott, Frank Luther, ed. ''Headlining America'' (1937) preštampa najbolje američke novinske priče 1935–1936. [[iarchive:in.ernet.dli.2015.179961|online free]]
* [http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1935/1935fr.html The 1930s Timeline: 1935] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611005052/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/time/1935/1935fr.html|date=11. 6. 2008}} – from American Studies Programs at the [[University of Virginia]]
* [https://web.archive.org/web/20110924172534/http://www.wehrmacht-history.com/timeline/1935-wwii-timeline.htm 1935 WWII Timeline]

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>2ma2r6fpfy72ae3mw14agko42cxvt60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1933.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7640</id>
    <revision>
      <id>3714244</id>
      <parentid>3711963</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:36:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar */</comment>
      <origin>3714244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5183" sha1="6scxo9zxh2qno36m3aexyhoy72jpj3s" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1933.''' (MCMXXXIII) je uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1933. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 933. godina 2. milenija, 33. godina 20. stoljeća, i 4. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[15. mart]] – Izvršen [[atentat]] na [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]], predsjednika [[SAD]]-a ali hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio je [[Anton Cermak|Cermaka]] gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]].
* [[1. april]] – U Njemačkoj počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.
* [[16. juni]] – U okviru [[New Deal]]a [[Franklin Roosevelt]] potpisao ''[[Glass Steagallov zakon]]'' o razdvajanju komercijalnih i špekulativnih poslova banaka.
* [[12. juli]] – U [[Folkestone|Folkestonu]] započela [[Šahovska olimpijada 1933.|peta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo petnaest država.
* [[23. juli]] – U [[Folkestone]]u završena [[Šahovska olimpijada 1933.|Peta šahovska olimpijada]], na kojoj je drugi put nakon [[Šahovska olimpijada 1931.|1931.]] pobijedila ekipa SAD-a.
* [[12. novembar]] – [[NSDAP|Nacional-socijalistička radnička partija]] [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] dobila [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)|skupštinske izbore]] i preuzela vlast u Njemačkoj.
* [[16. novembar]] – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Sovjetski Savez]] uspostavili formalne diplomatske odnose.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[16. januar]] – [[Susan Sontag]], američka književnica
* [[24. januar]] – [[Asim Ferhatović]], bosanskohercegovački nogometaš

=== Februar ===
* [[6. februar]] – [[Anđelko Vuletić]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik

=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Marko Martinović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik
* [[19. mart]] – [[Philip Roth]], američki pisac
* [[14. mart]]
** [[Michael Caine]], britanski glumac
** [[Quincy Jones]], američki muzički producent, tekstopisac, kompozitor i aranžer

=== April ===
* [[12. april]] – [[Montserrat Caballé]], španska operna pjevačica
* [[26. april]] – [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]]

=== Maj ===
* [[7. maj]] – [[Nexmije Pagarusha]], jugoslovenska i albanska pjevačica i glumica
* [[18. maj]] – [[John Moore (biatlonac)|John Moore]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juni ===
* [[11. juni]] – [[Gene Wilder]], američki glumac i komičar

=== Juli ===
=== August ===
* [[6. august]] – [[Aleksandar Privalov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac.
* [[18. august]] – [[Roman Polański]], francusko-poljski režiser i glumac

=== Septembar ===
* [[13. septembar]]
** [[Janez Gorišek]], jugoslavenski i [[Slovenija|slovenski]] skijaš-skakač i arhitekt
** [[Duško Trifunović]], jugoslavenski književnik, scenarist i tekstopisac

=== Oktobar ===
* [[4. oktobar]] – [[Latinka Perović]], srbijanska historičarka i političarka
* [[20. oktobar]] – [[Marija Ujević-Galetović]], hrvatska kiparica i slikarica

=== Novembar ===
* [[3. novembar]] – [[Jeremy Brett]], [[Engleska|engleski]] [[glumac]]
* [[8. novembar]] - [[Vojin Komadina]], jugoslavenski i bosanskohercegovački kompozitor
* [[11. novembar]] – [[Tage Lundin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[15. novembar]] – [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Vladimir Melanjin]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[3. decembar]] – [[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško-trčanje|skijaš-trkač]]
* [[4. decembar]] – [[Obrad Piljak]], bosanskohercegovački političar
* [[8. decembar]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[23. decembar]] – [[Akihito, car Japana|Akihito]], car Japana

== Umrli ==
* [[5. januar]] – [[Calvin Coolidge]], američki političar i predsjednik
* [[3. august]] – [[Dinko Šimunović]], hrvatski književnik
* [[8. august]] – [[Adolf Loos]], češko-austrijski arhitekt

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Erwin Schrödinger]], [[Austrija]]
** [[Paul Dirac]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
** [[Thomas H. Morgan]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Ivan Bunjin]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Norman Angell]], [[Velika Britanija]]

{{Commonscat|1933|1933.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1933/1933fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081028201937/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1933/1933fr.html |date=28. 10. 2008 }}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>6scxo9zxh2qno36m3aexyhoy72jpj3s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Imperijalizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11303</id>
    <revision>
      <id>3714368</id>
      <parentid>3676991</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30128" sha1="chey2maezd8g4vmeby84u8h1dwnl1a5" xml:space="preserve">[[Datoteka:British Imperialism map.png|mini|249x249piksel|Mapa britanske imperije]]
[[File:Punch Rhodes Colossus.png|thumb|Ilustracija koja predstavlja plan [[Cecil Rhodes|Cecila Rhodesa]] za izgradnju željeznice širom [[Afrika|Afrike]], povezujući [[Cape Town]] i [[Kairo]], s ciljem proširenja [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]][1]&lt;ref&gt;[[S. Gertrude Millin]], ''Rhodes'', London: 1933, str. 138&lt;/ref&gt;]]
[[File:LaGuerreAMadagascar.jpg|thumb|Portret francuskog vojnika koji postavlja francusku zastavu na Madagaskaru tokom [[Franco-Hova ratovi|Franco-Hova ratova]].]]
[[File:P_20221107_205156_vHDR_Auto_(1).jpg|thumb|Granice Velikog Njemačkog Rajha predviđene na propagandnoj mapi iz nacističke ere &quot;Das Grossdeutschland in der Zukunft&quot; (1943.). Mapa prikazuje okupiranu [[Istočna Evropa|Istočnu Evropu]] kao naseljeničko-kolonijalnu teritoriju [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kartenskizze eines zukünftigen Europa unter deutscher Herrschaft |trans-title=Sketch map of a future Europe under German rule |url=https://www.dhm.de/lemo/bestand/objekt/d2a24325 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170614003327/https://www.dhm.de/lemo/bestand/objekt/d2a24325 |archive-date=14 June 2017 |website=Deutsches Historisches Museum}}&lt;/ref&gt;]]

'''Imperijalizam''' je održavanje i širenje moći nad stranim [[Nacija|nacijama]], posebno kroz [[ekspanzionizam]], koristeći i tvrdu moć (vojnu i ekonomsku moć) i meku moć (diplomatsku moć i kulturni imperijalizam). Imperijalizam se fokusira na uspostavljanje ili održavanje [[Hegemonija|hegemonije]] i manje ili više formalnog [[Carstvo|carstva]].&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.britannica.com/topic/imperialism | title=Imperialism |access-date=2023-03-20 |website=www.britannica.com |language=en |quote=state policy, practice, or advocacy of extending power and dominion, especially by direct territorial acquisition or by gaining political and economic control of other areas. Because it always involves the use of power, whether military or economic or some subtler form, imperialism has often been considered morally reprehensible, and the term is frequently employed in international propaganda to denounce and discredit an opponent's foreign policy.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=imperialism |url=https://www.dictionary.com/browse/imperialism |access-date=22 February 2019 |quote=... the policy of extending the rule or authority of an empire or nation over foreign countries, or of acquiring and holding colonies and dependencies ...}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ashcroft Griffiths Tiffin Ashcroft 2007 p.&quot;&gt;{{cite book | last1=Ashcroft | first1=Bill | last2=Griffiths | first2=Gareth | last3=Tiffin | first3=Helen | last4=Ashcroft | first4=Bill | title=Post-colonial studies : the key concepts | publisher=Routledge | publication-place=London | date=2007 | isbn=978-0-203-93347-3 | oclc=244320058 | page=111 | quote=In its most general sense, imperialism refers to the formation of an empire, and, as such, has been an aspect of all periods of history in which one nation has extended its domination over one or several neighbouring nations.}}&lt;/ref&gt; Iako je povezan s konceptom [[Kolonijalizam|kolonijalizma]], imperijalizam je poseban koncept koji se može primijeniti na druge oblike ekspanzije i mnoge oblike vladavine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-07-04 |title=Imperialism {{!}} Definition, History, Examples, &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/imperialism |access-date=2023-08-25 |website=Britannica.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etimiologija i upotreba ==
Riječ imperijalizam potiče od latinske riječi ''imperium''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0060:entry=imperium|title=Charlton T. Lewis, An Elementary Latin Dictionary, imperium (inp-)|website=www.perseus.tufts.edu|access-date=13. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; što znači vrhovna vlast, &quot;suverenitet&quot; ili samo &quot;vlast&quot;. Termin je postao čest u upotrebi u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom 1870-ih i imao je negativnu konotaciju. Imperijalizam se većinom koristi kako bi označio zapadnu ili japansku političku i ekonomsku dominaciju u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]] tokom 19. i 20. vijeka. Neki pisci, kao što je Edward Said, koriste ovaj termin u širem smislu kako bi opisali sistem dominacije i potčinjenosti između imperijalnog centra i periferije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Afzal-Khan|first=Fawzia|last2=Said|first2=Edward|date=1994|title=Culture and Imperialism|url=http://dx.doi.org/10.2307/40150113|journal=World Literature Today|volume=68|issue=1|pages=229|doi=10.2307/40150113|issn=0196-3570}}&lt;/ref&gt;

Termin &quot;imperijalizam&quot; se često miješa sa &quot;[[Kolonijalizam|kolonijalizmom]]&quot;; međutim, mnogi naučnici tvrde da svaki ima svoju posebnu definiciju. Imperijalizam i kolonijalizam su korišteni da bi se opisao nečiji uticaj na osobu ili grupu ljudi. [[Robert J. C. Young|Robert Young]] piše da imperijalizam djeluje iz centra kao državna politika i da se razvija iz ideoloških, ali i finansijskih razloga, dok je kolonijalizam jednostavno razvoj za naseljavanje ili komercijalne namjere; međutim, kolonijalizam i dalje uključuje invaziju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Young|first=Robert|title=Empire, colony, postcolony|url=https://archive.org/details/empirecolonypost0000youn|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2015|isbn=978-1-4051-9355-9|page=[https://archive.org/details/empirecolonypost0000youn/page/n69 54]|oclc=907133189}}&lt;/ref&gt; Kolonijalizam u modernoj upotrebi također ima tendenciju da implicira određeni stepen geografske odvojenosti između kolonije i imperijalne sile. Konkretno, Edward Said pravi razliku između imperijalizma i kolonijalizma navodeći: &quot;imperijalizam je uključivao 'praksu, teoriju i stavove dominantnog metropolitanskog centra koji vlada udaljenom teritorijom', dok se kolonijalizam odnosi na 'usađivanje naselja na udaljenoj teritoriji'.&lt;ref name=&quot;Gilmartin2009&quot;&gt;{{Cite book|last=Gilmartin|first=Mary|title=Key Concepts in Political Geography|year=2009|isbn=9781412946728|editor-last=Gallaher|editor-first=Carolyn|pages=115–123|chapter=Colonialism/Imperialism|doi=10.4135/9781446279496.n13|editor-last2=Dahlman|editor-first2=Carl|editor-last3=Gilmartin|editor-first3=Mary|editor-last4=Mountz|editor-first4=Alison|editor-last5=Shirlow|editor-first5=Peter|chapter-url=https://books.google.com/books?id=XpBJclVnVdQC&amp;pg=PA115}}&lt;/ref&gt; Susjedne kopnene imperije kao što su ruska, kineska ili osmanska su tradicionalno bile isključene iz diskusija o kolonijalizmu, iako se to počinje mijenjati, pošto je prihvaćeno da su i oni slali stanovništvo na teritorije kojima su vladali&lt;ref name=&quot;Gilmartin2009&quot; /&gt; {{Rp|116}}

== Naspram kolonijalizma ==
[[File:Colonisation 1800.png|thumb|upright=1.35|Imperijalne sile 1800.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Clapp |first=C H |date=1912 |title=Southern Vancouver Island |series=Canada. Geological Survey. Memoirno. 13 |publisher=Ottawa |doi=10.4095/100487 |hdl-access=free |hdl=2027/nyp.33433090753066}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Colonialism in 1945 updated legend.png|thumb|upright=1.35|Imperijalne sile 1945.]]

Termin &quot;imperijalizam&quot; se često miješa sa &quot;[[kolonijalizam|kolonijalizmom]]&quot;; međutim, mnogi naučnici tvrde da svaki ima svoju posebnu definiciju. Imperijalizam i kolonijalizam su korišteni da bi se opisao nečiji uticaj na osobu ili grupu ljudi. [[Robert Young]] piše da imperijalizam djeluje iz centra kao državna politika i da se razvija iz ideoloških, ali i finansijskih razloga, dok je kolonijalizam jednostavno razvoj za naseljavanje ili komercijalne namjere; međutim, kolonijalizam još uvijek uključuje [[Invazija|invaziju]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Young |first=Robert |title=Empire, colony, postcolony |url=https://archive.org/details/empirecolonypost0000youn |year=2015 |isbn=978-1-4051-9355-9 |page=[https://archive.org/details/empirecolonypost0000youn/page/n69 54] |publisher=John Wiley &amp; Sons |oclc=907133189}}&lt;/ref&gt; Kolonijalizam u modernoj upotrebi također ima tendenciju da implicira određeni stepen geografske odvojenosti između kolonije i imperijalne sile. Konkretno, [[Edward Said]] pravi razliku između imperijalizma i kolonijalizma navodeći: &quot;imperijalizam je uključivao 'praksu, teoriju i stavove dominantnog metropolitanskog centra koji vlada udaljenom teritorijom', dok se kolonijalizam odnosi na 'usađivanje naselja na udaljenoj teritoriji'.&lt;ref name=Gilmartin2009/&gt; Susjedne kopnene imperije kao što su rusko, kinesko ili osmansko tradicionalno su bile isključene iz rasprave o kolonijalizmu, iako se to počinje mijenjati, jer je prihvaćeno da su i oni slali stanovništvo na teritorije kojima su vladali.&lt;ref name=&quot;Gilmartin2009&quot; /&gt;{{Rp|116}}

Imperijalizam i kolonijalizam diktiraju političku i ekonomsku prednost nad zemljom i autohtonim stanovništvom koje oni kontrolišu, ali naučnicima je ponekad teško ilustrirati razliku između njih.&lt;ref name=&quot;Painter &amp; Jeffrey&quot;&gt;{{Cite book |last1=Painter |first1=Joe |title=Political Geography |last2=Jeffrey |first2=Alex |year=2009 |isbn=978-1-4462-4435-7 |edition=2nd}}&lt;/ref&gt;{{Rp|107}} Iako se imperijalizam i kolonijalizam fokusiraju na potiskivanje drugoga, ako se kolonijalizam odnosi na proces preuzimanja fizičke kontrole jedne zemlje nad drugom, imperijalizam se odnosi na političku i monetarnu dominaciju, bilo formalnu ili neformalnu. Kolonijalizam se smatra arhitektom koji odlučuje kako da počne dominirati oblastima, a onda se imperijalizam može posmatrati kao stvaranje ideje koja stoji iza osvajačke saradnje sa kolonijalizmom. Kolonijalizam je kada imperijalna nacija započne osvajanje nekog područja i onda na kraju bude sposobna zavladati oblastima koje je prethodna nacija kontrolirala. Osnovno značenje kolonijalizma je eksploatacija vrijednih dobara i zaliha nacije koja je bila osvojena i da nacija osvajač tada stječe koristi od ratnog plijena.&lt;ref name=&quot;Painter &amp; Jeffrey&quot;/&gt;{{Rp|170–75}} Smisao imperijalizma je stvoriti [[carstvo]], osvajanjem zemlje druge države i time povećavajući sopstvenu dominaciju. Kolonijalizam je graditelj i čuvar kolonijalnih posjeda na području od strane stanovništva koje dolazi iz strane regije.&lt;ref name=&quot;Painter &amp; Jeffrey&quot;/&gt;{{Rp|173–76}}  Kolonijalizam može u potpunosti promijeniti postojeću društvenu strukturu, fizičku strukturu i ekonomiju područja; nije neobično da su karakteristike naroda osvajača naslijeđene od strane pokorenog domorodačkog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Painter &amp; Jeffrey&quot;/&gt;{{Rp|41}}  Nekoliko kolonija je ostalo udaljeno od svoje matične zemlje. Stoga će većina na kraju uspostaviti zasebno državljanstvo ili ostati pod potpunom kontrolom svoje matične kolonije.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Imperialism: A Study – Online Library of Liberty |url=http://oll.libertyfund.org/titles/hobson-imperialism-a-study}}&lt;/ref&gt;

Sovjetski vođa [[Vladimir Lenjin]] je sugerisao da je &quot;imperijalizam najviši oblik kapitalizma&quot;, tvrdeći da se &quot;imperijalizam razvio nakon kolonijalizma i da se od kolonijalizma razlikovao monopolističkim kapitalizmom&quot;.&lt;ref name=Gilmartin2009/&gt;{{Rp|116}}

== Doba imperijalizma ==
Doba imperijalizma, vremenski period koji počinje oko 1760, vidio je evropske industrijalizirajuće nacije koje su se uključile u proces kolonizacije, utjecaja i aneksije drugih dijelova svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://archive.org/search.php?query=atlas%20world%20history%20haywood| title = John Haywood, ''Atlas of world history'' (1997)}}&lt;/ref&gt; Epizode iz 19. vijeka uključivale su &quot;[[Utrka za Afriku|Utrku za Afriku]].&quot;&lt;ref&gt;See Stephen Howe, ed., ''The New Imperial Histories Reader'' (2009) [https://h-net.org/reviews/showrev.php?id=32358 online review].&lt;/ref&gt;

[[File:Africa map 1914.svg|thumb|upright=1.3|[[Utrka za  Afriku|Afrika]] podijeljena između više Evropskih imperija, {{Circa|1914}} {{Legend|#ffcc00|Belgija}}{{Legend|#ba8ed9|Francuska}}{{Legend|#0000ff|Njemačka}}{{Legend|#99ff55|Italija}}{{Legend|#008000|Portugal}}{{Legend|#ffe502|Španija}}{{Legend|#ffb5b7|Ujedinjeno Kraljevstvo}}]]

Tokom 1970-ih, britanski historičari [[John Gallagher]] (1919–1980) i [[Ronald Robinson]] (1920–1999) su tvrdili da su evropski lideri odbacili ideju da &quot;imperijalizam&quot; zahtijeva formalnu, pravnu kontrolu jedne vlade nad kolonijalnom regijom. Mnogo je važnija bila neformalna kontrola nezavisnih područja.&lt;ref&gt;R.E. Robinson and John Gallagher, '' Africa and the Victorians: The official mind of imperialism'' (1966).&lt;/ref&gt; Prema Wm. Rogeru Louisu, &quot;Po njihovom mišljenju, historičari su bili opčinjeni formalnim carstvom i mapama svijeta s regijama obojenim crvenom bojom. Najveći dio britanske emigracije, trgovine i kapitala otišao je u područja izvan formalnog [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. Ključ za njihovo razmišljanje je ideja imperije 'neformalno ako je moguće i formalno ako je potrebno'.&quot;&lt;ref&gt;Wm. Roger Louis, ''Imperialism'' (1976) str. 4.&lt;/ref&gt; [[Oron Hale]] kaže da su Gallagher i Robinson razmatrali britansku umiješanost u Afriku gdje su oni mogli &quot;pronaći malo kapitalista, manje kapitala, a ne mnogo pritiska od navodnih tradicionalnih promotora kolonijalne ekspanzije. Odluke kabineta da se aneksira ili ne pripoji su se donosile, obično na osnovu političkih ili geopolitičkih razloga.&quot;&lt;ref name=&quot;Hale&quot;&gt;{{Cite book |last=Hale |first=Oron J. |title=The great illusion: 1900–14 |publisher=Harper &amp; Row |year=1971}}&lt;/ref&gt;{{Rp|6}}

Posmatrajući glavna carstva od 1875. do 1914, postojali su različiti primjeri u pogledu profitabilnosti. Isprva su planeri očekivali da će kolonije pružiti odlično zarobljeno tržište za proizvedene proizvode. Osim [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]], to je rijetko bila istina. Do 1890-ih, imperijalisti su vidjeli ekonomsku korist prvenstveno u proizvodnji jeftinih sirovina za ishranu domaćeg proizvodnog sektora. Sveukupno gledano, [[Velika Britanija]] je poslovala vrlo dobro u smislu profita od [[Indija|Indije]], posebno od Mughal Bengala, ali ne i od većine ostatka svog carstva. Prema indijskom ekonomistu Utsi Patnaiku, razmjeri transfera bogatstva iz Indije, između 1765. i 1938., bili su procijenjeni na 45 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{Cite book| edition = 1st| publisher = Columbia University Press| isbn = 9788193732915| others = Utsa Patnaik, Arindam Banerjee, C. P. Chandrasekhar (eds.)| title = Dispossession deprivation and development: essays for Utsa Patnaik| location = New York, NY| date = 2018}}&lt;/ref&gt; [[Nizozemska]] se jako dobro snašla u [[Istočna Indija|Istočnoj Indiji]]. [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] i [[Italijansko Carstvo|Italija]] dobile su vrlo malo trgovine ili sirovina od svojih carstava. [[Francuska]] je prošla nešto bolje. [[Belgijski Kongo]] je bio notorno profitabilan kada je bio kapitalistička plantaža kaučuka u vlasništvu i kojom je upravljao kralj [[Leopold II, kralj Belgijanaca|Leopold II]] kao privatno preduzeće. Međutim, skandal za skandalom u vezi sa zvjerstvima u Slobodnoj državi Kongo doveo je međunarodnu zajednicu da prisili vladu Belgije da je preuzme 1908, i ona je postala mnogo manje profitabilna. [[Filipini]] su koštali [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] mnogo više nego što se očekivalo zbog vojne akcije protiv pobunjenika.&lt;ref name=&quot;Hale&quot;/&gt;{{Rp|7–10}}

Zbog resursa koje imperijalizam stavlja na raspolaganje, svjetska ekonomija je značajno porasla i postala mnogo više međusobno povezana u decenijama prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], čineći mnoge imperijalne sile bogatim i prosperitetnim.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Christopher |first=A.J. |year=1985 |title=Patterns of British Overseas Investment in Land |journal=Transactions of the Institute of British Geographers |series=New Series |volume=10 |issue=4 |pages=452–66 |doi=10.2307/621891 |jstor=621891|issn=0020-2754 }}&lt;/ref&gt;

Ekspanzija [[Evropa|Evrope]] u teritorijalni imperijalizam bila je uglavnom fokusirana na ekonomski rast prikupljanjem resursa iz kolonija, u kombinaciji sa preuzimanjem političke kontrole vojnim i političkim sredstvima. Kolonizacija Indije sredinom 18. stoljeća nudi primjer ovog fokusa: tamo su &quot;Britanci iskoristili političku slabost mogulske države, i, dok je vojna aktivnost bila važna u različitim vremenima, ekonomska i administrativna inkorporacija lokalnih elita također je bio od ključnog značaja&quot; za uspostavljanje kontrole nad resursima, tržištima i radnom snagom potkontinenta.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Joe Painter |url=https://archive.org/details/politicsgeograph00pain |title=Politics, Geography and Political Geography: A Critical Perspective |year=1995 |isbn=978-0-470-23544-7 |page=[https://archive.org/details/politicsgeograph00pain/page/114 114] |publisher=E. Arnold |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Iako je u 17. i 18. vijeku značajan broj kolonija bio dizajniran da obezbjedi ekonomski profit i otpreme resurse u matične luke, [[D. K. Fieldhouse]] sugeriše da u 19. i 20. vijeku na mjestima kao što su [[Afrika]] i [[Azija]] ova ideja nije nužno vrijedila:&lt;ref&gt;D. K. Fieldhouse, “'Imperialism': An Historiographical Revision.” ''Economic History Review'' 14#2 1961, str. 187–209 [https://www.jstor.org/stable/2593218 online]&lt;/ref&gt;
{{Citat|Moderne imperije nisu bile vještački izgrađene ekonomske mašine. Druga ekspanzija Evrope bila je složen historijski proces u kojem su političke, društvene i emocionalne snage u Evropi i na periferiji bile uticajnije od proračunatog imperijalizma. Pojedinačne kolonije mogu služiti ekonomskoj svrsi; kolektivno nijedno carstvo nije imalo bilo kakvu definiranu funkciju, ekonomsku ili drugu. Carstva su predstavljala samo posebnu fazu u stalno promjenljivim odnosima Evrope sa ostatkom svijeta: analogije s industrijskim sistemima ili ulaganjem u nekretnine jednostavno su dovele u zabludu.&lt;ref name=&quot;Painter &amp; Jeffrey&quot;/&gt;{{Rp|184}}}}

Za to vrijeme, evropski trgovci su imali mogućnost da &quot;lutaju otvorenim morem i prisvajaju viškove iz cijelog svijeta (ponekad mirno, ponekad nasilno) i da ih koncentrišu u Evropi&quot;.&lt;ref&gt;David Harvey, ''Spaces of Global Capitalism: A Theory of Uneven Geographical Development'' (Verso, 2006) str. 91&lt;/ref&gt;

[[File: British ships in Canton.jpg|thumb|Britanski napad na Kanton tokom [[Prvi opijumski rat|Prvog opijumskog rata]], maj 1841.]]

Evropska ekspanzija se znatno ubrzala u 19. vijeku. Da bi dobila sirovine, Evropa je proširila uvoz iz drugih zemalja i iz kolonija. Evropski industrijalci tražili su sirovine kao što su [[Boja|boje]], [[pamuk]], [[Biljno ulje|biljna ulja]] i metalne rude iz inostranstva. Istovremeno, industrijalizacija je brzo činila Evropu centrom proizvodnje i ekonomskog rasta, što je pokretalo potrebe za resursima.&lt;ref name=&quot;Adas 2008 54-58&quot;&gt;{{Cite book |last1=Adas |first1=Michael |title=Turbulent Passage A Global History of the Twentieth Century |first2=Peter N. |last2=Stearns |year=2008 |isbn=978-0-205-64571-8 |edition=4th |pages=54–58|publisher=Pearson/Longman }}&lt;/ref&gt;

Komunikacija je postala mnogo naprednija tokom evropske ekspanzije. Sa pronalaskom [[Željeznica|željeznice]] i [[Telegraf|telegrafa]], postalo je lakše komunicirati s drugim zemljama i proširiti administrativnu kontrolu matične nacije nad njenim kolonijama. Parne željeznice i okeanski brodovi na parni pogon omogućili su brz i jeftin transport ogromnih količina robe do i iz kolonija.&lt;ref name=&quot;Adas 2008 54-58&quot;/&gt;

Zajedno sa napretkom u komunikaciji, Evropa je nastavila da napreduje i u vojnoj tehnologiji. Evropski hemičari napravili su nove eksplozive koji su artiljeriju učinili mnogo smrtonosnijom. Do 1880-ih, [[mitraljez]] je postao pouzdano oružje na bojnom polju. Ova tehnologija je evropskim vojskama dala prednost u odnosu na njihove protivnike, jer su se vojske u manje razvijenim zemljama još uvijek borile sa [[Strijela|strijelama]], [[Mač|mačevima]] i kožnim štitovima (npr. Zului u Južnoafričkoj Republici tokom [[Anglo-Zulu rat 1879.|Anglo-Zulu rata 1879]]).&lt;ref name=&quot;Adas 2008 54-58&quot;/&gt; Neki izuzeci vojski koje su uspjele da se izjednače s evropskim ekspedicijama i standardima uključuju etiopsku vojsku u bici kod Adwe i [[Japanska carska vojska|japansku carsku vojsku]], ali su se one još uvijek u velikoj mjeri oslanjale na oružje uvezeno iz Evrope i često na evropske vojne savjetnike.

== Također pogledajte ==
* [[Kolonijalizam]]
* [[Carstvo]]
* [[Globalizacija]]
* [[Najveća carstva svijeta]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== dodatna literatura ==
{{Refbegin}}
* Abernethy, David P. ''The Dynamics of Global Dominance: European Overseas Empires, 1425–1980'' (Yale UP, 2000), political science approach. [https://muse.jhu.edu/article/16319/summary online review]
* Ankerl, Guy. ''Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharatai, Chinese, and Western,'' Geneva, INU Press, 2000, {{ISBN|2-88155-004-5}}.
* Bayly, C.A. ed. ''Atlas of the British Empire'' (1989). survey by scholars; heavily illustrated
* Brendon, Piers. [https://www.opendemocracy.net/en/british_empire/ &quot;A Moral Audit of the British Empire&quot;]. ''History Today'', (Oct 2007), Vol. 57 Issue 10, pp.&amp;nbsp;44–47
* Brendon, Piers. ''The Decline and Fall of the British Empire, 1781–1997'' (2008), {{ISBN|978-0-307-27028-3}}, wide-ranging survey
* Bickers, Robert and Christian Henriot, ''New Frontiers: Imperialism's New Communities in East Asia, 1842–1953'', Manchester, Manchester University Press, 2000, {{ISBN|0-7190-5604-7}}
* Blanken, Leo. ''[http://www.themontrealreview.com/2009/Rational-Empires-Institutional-Incentives-and-Imperial-Expansion.php Rational Empires: Institutional Incentives and Imperial Expansion],'' University Of Chicago Press, 2012
* Bush, Barbara. ''Imperialism and Postcolonialism (History: Concepts, Theories and Practice),'' Longmans, 2006, {{ISBN|0-582-50583-6}}
* Comer, Earl of. ''Ancient and Modern Imperialism,'' John Murray, 1910.
* Cotterell, Arthur. ''Western Power in Asia: Its Slow Rise and Swift Fall, 1415 – 1999'' (2009) popular history [https://www.amazon.com/Western-Power-Asia-Slow-Swift/dp/0470824891/ excerpts]
* [[Faramerz Dabhoiwala|Dabhoiwala, Fara]], &quot;Imperial Delusions&quot; (review of [[Priya Satia]], ''Time's Monster: How History Makes History'', Belknap Press/Harvard University Press, 2020, 363 pp.; [[Mahmood Mamdani]], ''[[Neither Settler nor Native]]: The Making and Unmaking of Permanent Minorities'', Belknap Press/Harvard University Press, 2020, 401 pp.; and [[Adom Getachew]], ''Worldmaking after Empire: The Rise and Fall of Self-Determination'', Princeton University Press, 2021 [?], 271 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXVIII, no. 11 (1 July 2021), pp. 59–62. 
* Darwin, John. '' After Tamerlane: The Rise and Fall of Global Empires, 1400–2000,'' (Penguin Books, 2008), 576 pp
* Darwin, John. ''The Empire Project'' (2011) 811pp [https://play.google.com/books/reader?id=b7E83PeQAQMC&amp;hl=en&amp;pg=GBS.PA23.w.1.1.99 free viewing]
* {{Cite encyclopedia |year=2008 |encyclopedia=The Encyclopedia of Libertarianism |editor-last=Hamowy |editor-first=Ronald |editor-link=Ronald Hamowy |pages=237–39 |doi=10.4135/9781412965811.n146 |isbn=978-1-4129-6580-4 |lccn=2008009151 |oclc=750831024 |last1=Davies |first1=Stephen |chapter-url=https://books.google.com/books?id=yxNgXs3TkJYC |chapter=Imperialism }}
* Fay, Richard B. and Daniel Gaido (ed. and trans.), ''Discovering Imperialism: Social Democracy to World War I.'' Chicago: Haymarket Books, 2012.
* [[Niall Ferguson]], ''Empire: How Britain Made the Modern World,'' Penguin Books, 2004, {{ISBN|0-14-100754-0}}
* Gotteland, Mathieu. [https://middlegroundjournal.com/2017/09/05/on-teaching-column-what-is-informal-imperialism/ What Is Informal Imperialism?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241219152800/https://middlegroundjournal.com/2017/09/05/on-teaching-column-what-is-informal-imperialism/ |date=19. 12. 2024 }}, The Middle Ground Journal (2017).
* [[Michael Hardt]] and [[Toni Negri]], ''Empire,'' [[Harvard University Press]], 2000, {{ISBN|0-674-00671-2}}
* {{cite journal |last1=Hickel |first1=Jason |author1-link=Jason Hickel |last2=Dorninger |first2=Christian |last3=Wieland |first3=Hanspeter |last4=Suwandi |first4=Intan |date=2022 |title=Imperialist appropriation in the world economy: Drain from the global South through unequal exchange, 1990–2015 |journal=[[Global Environmental Change]] |volume=73 |issue=102467 |page=102467 |doi=10.1016/j.gloenvcha.2022.102467 |s2cid=246855421 |access-date= |doi-access=free|bibcode=2022GEC....7302467H }}
* [[E.J. Hobsbawm]], ''The Age of Empire, 1875–1914,'' Abacus Books, 1989, {{ISBN|0-349-10598-7}}
* [[E.J. Hobsbawm]], ''On Empire: America, War, and Global Supremacy,'' Pantheon Books, 2008, {{ISBN|0-375-42537-3}}
* [[J.A. Hobson]], ''Imperialism: A Study,'' Cosimo Classics, 2005, {{ISBN|1-59605-250-3}}
* Hodge, Carl Cavanagh. ''Encyclopedia of the Age of Imperialism, 1800–1914'' (2 vol. 2007), online
* Howe, Stephen Howe, ed., ''The New Imperial Histories Reader'' (2009) [https://h-net.org/reviews/showrev.php?id=32358 online review].
* {{Cite book |last1=James |first1=Paul |url=https://www.academia.edu/3587722 |title=Globalization and Violence, Vol. 1: Globalizing Empires, Old and New |last2=Nairn |first2=Tom |publisher=Sage Publications |year=2006 |author-link=Paul James (academic) }}
* Kumar, Krishan. ''Visions of Empire: How Five Imperial Regimes Shaped the World'' (2017).
* [[Gabriel Kuhn]], [http://kersplebedeb.com/posts/oppressor-and-oppressed-nations/ ''Oppressor and Oppressed Nations: Sketching a Taxonomy of Imperialism''], Kersplebedeb, June 2017.
* Lawrence, Adria K. ''Imperial Rule and the Politics of Nationalism: Anti-Colonial Protest in the French Empire'' (Cambridge UP, 2013) [https://issforum.org/roundtables/7-18-imperial-rule-nationalism online reviews]
* [[Jackson Lears]], &quot;Imperial Exceptionalism&quot; (review of [[Victor Bulmer-Thomas]], ''Empire in Retreat: The Past, Present, and Future of the United States'', Yale University Press, 2018, {{ISBN|978-0-300-21000-2}}, 459 pp.; and [[David C. Hendrickson]], ''Republic in Peril: American Empire and the Liberal Tradition'', Oxford University Press, 2017, {{ISBN|978-0190660383}}, 287 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXVI, no. 2 (February 7, 2019), pp. 8–10. Bulmer-Thomas writes: &quot;Imperial retreat is not the same as national decline, as many other countries can attest. Indeed, imperial retreat can strengthen the nation-state just as imperial expansion can weaken it.&quot; (''[[The New York Review of Books|NYRB]]'', cited on p. 10.)
* [[Merriman, Roger Bigelow]]. ''The Rise of the Spanish Empire in the Old World and in the New'' (4 vol 1918–1933) [https://archive.org/search.php?query=creator%3A%28Merriman%2C%20Roger%20Bigelow.%20%29%20empire online].
* {{Cite book |last=Monypenny |first=William Flavelle |title=The Empire and the century |date=1905 |publisher=John Murray |pages=5–28 |chapter=[[s:The Empire and the century/The Imperial Ideal|The Imperial Ideal]] |author-link=William Flavelle Monypenny}}
* [[Parker Thomas Moon|Moon, Parker T.]] ''Imperialism and world politics'' (1926); 583 pp; Wide-ranging historical survey; online
* Ness, Immanuel and Zak Cope, eds. ''The Palgrave Encyclopedia of Imperialism and Anti-Imperialism'' (2 vol 2015), 1456 pp
* Page, Melvin E. et al. eds. ''Colonialism: An International Social, Cultural, and Political Encyclopedia'' (2 vol 2003)
* [[Thomas Pakenham (historian)|Thomas Pakenham]]. ''The Scramble for Africa: White Man's Conquest of the Dark Continent from 1876 to 1912'' (1992), {{ISBN|978-0-380-71999-0}}
* Poddar, Prem, and Lars Jensen, eds., ''A historical companion to postcolonial literatures: Continental Europe and Its Empires'' (Edinburgh UP, 2008) [https://www.amazon.com/Historical-Companion-Postcolonial-Literatures-Continental/dp/0748623949/ excerpt] also [https://www.jstor.org/stable/10.3366/j.ctt1g0b6vw entire text online]
* Rothermund, Dietmar. ''Memories of Post-Imperial Nations: The Aftermath of Decolonization, 1945–2013'' (2015), {{ISBN|1-107-10229-4}}; Compares the impact on Great Britain, the Netherlands, Belgium, France, Portugal, Italy and Japan
* [[Edward Said]], ''Culture and Imperialism,'' Vintage Books, 1998, {{ISBN|0-09-996750-2}}
* Simms, Brendan. ''Three victories and a defeat: the rise and fall of the first British Empire'' (Hachette UK, 2008). to 1783.
* Smith, Simon C. ''British Imperialism 1750–1970,'' Cambridge University Press, 1998, {{ISBN|0-521-59930-X}}
* Stuchtey, Benedikt. [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:0159-20101025319 ''Colonialism and Imperialism, 1450–1950''], [[European History Online]], Mainz: [[Institute of European History]], 2011.
* {{cite book |last1=Thornton |first1=A.P. |title=Imperialism in the Twentieth Century |date=1980 |publisher=University of Minnesota Press |location=Minneapolis |isbn=9780816609932}}
* U.S. Tariff Commission. ''[https://archive.org/details/colonialtariffpo00unit Colonial tariff policies]'' (1922), worldwide; 922 pp
* Vandervort, Bruce. ''Wars of Imperial Conquest in Africa, 1830―1914'' (Indiana UP, 2009)
* {{Cite journal |last=Winslow |first=E. M. |year=1931 |title=Marxian, Liberal, and Sociological Theories of Imperialism |journal=Journal of Political Economy |volume=39 |issue=6 |pages=713–758 |doi=10.1086/254283 |jstor=1823170 |s2cid=143859209}}
* {{Cite journal |last=Xypolia |first=Ilia |date=August 2016 |title=Divide et Impera: Vertical and Horizontal Dimensions of British Imperialism |journal=Critique |volume=44 |issue=3 |pages=221–231 |doi=10.1080/03017605.2016.1199629 |hdl-access=free |s2cid=148118309 |hdl=2164/9956}}
{{Refend}}

'''Primary sources'''
* [[V. I. Lenin]], ''[[Imperialism: The Highest Stage of Capitalism]],'' International Publishers, New York, 1997, {{ISBN|0-7178-0098-9}}
* [[Rosa Luxemburg]], ''[[The Accumulation of Capital: A Contribution to an Economic Explanation of Imperialism]]''

== Vanjski linkovi ==

{{Autoritarni oblici vladavine}}
{{Kolonizacija}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Politika]]
{{Commonscat|Imperialism}}</text>
      <sha1>chey2maezd8g4vmeby84u8h1dwnl1a5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14978</id>
    <revision>
      <id>3714236</id>
      <parentid>3708507</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3714236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2815" sha1="32gd5hqgdtm22079f6q1yg3ndypvxfk" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''8. august / kolovoz (8. 8)''' jest 220. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (221. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 145 dana.

== Događaji ==
* [[2010]] – U poplavama širom Srednje Evrope poginulo 15 osoba. Najteže pogođene [[Poljska]], [[Češka]], istočni dijelovi Njemačke i Slovačka.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1732]] – [[Johann Christoph Adelung]], njemački gramatičar i filolog

=== 19. vijek ===
* [[1861]] – [[William Bateson]], [[engleska|engleski]] biolog
* [[1878]] – [[Većeslav Wilder]], hrvatski političar češkog porijekla
* [[1883]] – [[Emiliano Zapata]], meksički revolucionar

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Ernest Lawrence]], američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku [[1939.]]
* [[1902]] – [[Paul Dirac]], britanski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku [[1933.]]
* [[1904]] – [[István Szelényi]], mađarski kompozitor
* [[1922]] – [[Esther Williams]], američka plivačica i glumica
* [[1925]] – [[Alija Izetbegović]], bosanskohercegovački političar i državnik
* [[1934]] – [[Gustav Hanson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1937]] – [[Dustin Hoffman]], američki glumac
* [[1938]] – [[Leonid Kučma]], ukrajinski predsjednik (1994–2004)
* [[1943]] – [[Esma Redžepova]], makedonska romska muzičarka
* [[1952]] – [[Jostein Gaarder]], norveški književnik
* [[1960]] – [[Ralf König]], njemački crtač stripa
* [[1961]] – [[Sanja Vejnović]], hrvatska glumica
* [[1962]] – [[Michelle Yeoh]], malezijska glumica
* [[1964]] – [[Klaus Ebner]], austrijski književnik
* [[1968]] – [[Kristjan Oja]], estonski [[biatlon]]ac
* [[1977]] – [[Tommy Ingebrigtsen]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[1981]] – [[Roger Federer]], švicarski teniser
* 1981 – [[Kiril Naumov]], makedonski violinist

== Umrli ==
* [[1759]] – [[Carl Heinrich Graun]], njemački kompozitor i tenorski pjevač
* [[1910]] – [[Janko Polić Kamov]], hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar
* [[1933]] – [[Adolf Loos]], češko-austrijski arhitekta
* [[1977]] – [[Edgar Douglas Adrian]], britanski naučnik i ljekar
* [[2010]] – [[Patricia Neal]], američka [[glumica]]
* [[2022]] – [[Olivia Newton-John]], britansko-australska glumica i pjevačica
* [[2024]] – [[Dženan Uščuplić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/8 Na današnji dan (8. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-8/ Na današnji dan (8. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august008]]</text>
      <sha1>32gd5hqgdtm22079f6q1yg3ndypvxfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18796</id>
    <revision>
      <id>3714222</id>
      <parentid>3704284</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3714222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18838" sha1="j7tltx7gze95ni3epl7qnm27o66uhy0" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2015 ([[Rimski brojevi|MMXV]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u četvrtak|koja je počela u četvrtak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 15. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 6. godina [[2010-e|2010-ih]].

Proglašena je:
* [[Međunarodna godina svjetlosti|Međunarodnom godinom svjetlosti]]
* [[Međunarodna godina tla|Međunarodnom godinom tla]]

== Događaji ==
==== Januar====
* [[1. januar]]
** Ulazak [[Litvanija|Litvanije]] u [[Eurozona|Eurozonu]] i zamjena domaće valute [[Litvanski litas|litas]] [[euro]]m.
** [[Srbija]] preuzela predsjedavanje [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OESS).
* [[7. januar]] – U napadu na sjedište [[Francuska|francuskog]] [[satira|satiričnog]] sedmičnika ''[[Charlie Hebdo]]'' u [[Pariz]]u stradalo je smrtno 12 osoba, a 10 ih je teško povrijeđeno. Vlada Francuske objavila je da je nivo nacionalne sigurnosti u Parizu povišen na najviši stepen.
* [[9. januar]] – Počelo 16. kontinentalno [[nogomet]]no prvenstvo Azije, [[AFC Azijski kup 2015.]] u [[Australija|Australiji]].
* [[11. januar]]
** Održana [[72. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
** U drugom krugu [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.|šestih predsjedničkih izbora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] pobijedila [[Kolinda Grabar-Kitarović]], čime je postala prva žena na funkciji [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]].
* [[15. januar]] – Otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2015.|Svjetsko prvenstvo u rukometu]] u [[Katar]]u.
* [[17. januar]] – Planirani početak 30-og po redu [[Afrički kup nacija 2015.|Afričkog kupa nacija]], u [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnoj Gvineji]].
* [[26. januar]] – Asteroid [[2004 BL86]] prošao brzinom od 56.000&amp;nbsp;km/h pored Zemlje na udaljenosti od samo 1,2 miliona km.

==== Februar ====
* [[3. februar]] – Počelo 43. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[SAD|američkim]] gradovima [[Vail (Colorado)|Vail]] i [[Beaver Creek Resort|Beaver Creek]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[Colorado]].
* [[15. februar]] – Završeno 43. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[SAD|američkim]] gradovima [[Vail (Colorado)|Vail]] i [[Beaver Creek Resort|Beaver Creek]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[Colorado]].
* [[18. februar]] – U [[Švedska|švedskom]] gradu [[Falun]]u  počelo [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.]]

==== Mart ====
* [[4. mart]] – Otvaranje 47. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u finskom [[Kontiolahti]]ju.
* [[11. mart]] – [[Kuba]] i [[SAD]] ponovo uspostavile telefonske linije koje su od 1999. bile u prekidu.
* [[13. mart]] – [[Tropski ciklon]] &quot;Pam&quot; pogodio glavni grad [[Vanuatu]]a [[Port Vila|Port Vilu]]. Poginulo je više od 10 osoba, a oko 250 hiljada osoba je ugroženo. Vjetar je dosezao brzinu od 280&amp;nbsp;km/h.
* [[24. mart]] – [[Pad leta 9525 Germanwingsa|Let 9252 Germanwingsa]] srušio se na visini od 1500 m u francuske [[Alpi|Alpe]]. Svih 144 putnika i 6 članova posade je izginulo.

==== April ====
* [[8. april]] – U cijelom [[Washington, D.C.|Washingtonu]] nestalo [[električna energija|struje]] nakon [[eksplozija|eksplozije]] u [[Električna centrala|elektrani]] u [[Maryland]]u.
* [[22. april]] – Erupcija [[vulkan]]a [[Calbuco (vulkan)|Calbuco]] u [[Čile]]u.
* [[25. april]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,8 [[Zemljotres u Nepalu 2015 (april)|pogodio]] [[Nepal]]; poginule 8452 osobe, a povrijeđeno 19.009.
* [[27. april]] – U napadu na policijsku stanicu u [[Zvornik]]u ubijeni policajac i napadač.

==== Maj ====
* [[8. maj]] – U organizaciji Društva novinara Bosne i Hercegovine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] održana je manifestacija pod nazivom &quot;Novinar godine&quot; na kojoj su, po 20. put, dodijeljene novinarske nagrade i priznanja za prethodnu godinu. Nagradu &quot;Novinar godine&quot; za 2014. godinu dobio je Mladen Marić, novinar Federalne televizije. &quot;Nagrada za životno djelo&quot; uručena je novinaru Hajrudinu Somunu.
* [[14. maj]] – Viši sud u [[Beograd]]u donio odluku kojom je [[Draža Mihajlović]] rehabilitiran.
* [[19. maj]]
** Početak [[Eurosong 2015.|Eurosonga 2015.]] u Austriji.
** Na sjednici Komiteta ministara [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] u [[Bruxelles]]u, BiH zvanično od [[Belgija|Belgije]] preuzima predsjedavanje Komitetom ministara za narednih šest mjeseci. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine [[Igor Crnadak]] će na 125. sastanku Komiteta, tokom inauguralnog govora, predstaviti prioritete predsjedavanja Bosne i Hercegovine.
* [[20. maj]]
** [[Američka vojska]] počela test letjelice &quot;[[X-37B]]&quot;, koja ima ugrađeni [[ionski pogon]].
** Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] prisustvuje bilateralnom sastanku zvaničnih delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Turske, nakon čega je sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine prisustvovao potpisivanju niza memoranduma, sporazuma i ugovora između zvaničnih institucija [[Turska|Turske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
* [[22. maj]] – [[Holandska vlada|Vlada]] [[Holandija|Holandije]] donijela odluku da banku [[ABN Amro]], koja je tokom [[Svjetska finansijska kriza 2007.|krize 2007.]] prešla u državno vlasništvo, ponovo vrati na [[berza|berzu]].
* [[24. maj]] – [[Francuska|Francuski]] film režisera [[Jacques Audiard|Jacquesa Audiarda]] ''[[Dheepan]]'' osvojio je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na 68. [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]].

==== Juni ====
* [[2. juni]] – Samo nekoliko dana nakon što je peti put uzastopno izabran za predsjednika [[FIFA]]-e [[Sepp Blatter]] objavio da se povlači s te funkcije.    
* [[6. juni]]
** Pobjedom u finalu [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] [[FC Barcelona|Barcelona]] po peti put postala prvak Evrope.
** [[Papa Franjo]] posjetio Bosnu i Hercegovinu. 
* [[10. juni]] – Nakon žustre rasprave između ljevičarske i konzervativne frakcije u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]] glasanje o usvajanju Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) odloženo do daljnjeg.
* [[26. juni]]
** U napadu na tvornicu plina u Francuskoj poginula jedna, a najmanje dvije osobe su ozlijeđene. Francuski predsjednik [[Francois Hollande]] je napad okvalificirao terorističkim.
** U terorističkom napadu u [[Sousse]]u u [[Tunis]]u poginulo 37 osoba.
** U terorističkom napadu na šiitsku džamiju u centru grada [[Kuvajt]]a poginulo je 26 osoba i bombaš-samoubica a povrijeđeno 227 osoba.

==== Juli ====
* [[5. juli]] – Na [[referendum]]u u [[Grčka|Grčkoj]] građani odbili mjere štednje koje su ponudili međunarodni kreditori u zamjenu za dodatnu finansijsku pomoć.
* [[9. juli]] – Na sjednici [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] u [[Strasbourg]]u, u znak sjećanja na [[Genocid u Srebrenici|srebrenički genocid]], usvojena Rezolucija o Srebrenici, kojom se oštro osuđuje zločin u Srebrenici, koji je u skladu s presudama [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] okarakteriziran kao [[genocid]].
* [[10. juli]] – Sa državne zgrade u [[Columbia|Columbiji]] u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], skinuta je posljednja zastava [[Konfederacija američkih država|Konfederacije]] kao odgovor na masakr koji se dogodio u metodističkoj crkvi u [[Charleston]]u. 
* [[11. juli]] – Više od 50.000 osoba u [[Potočari]]ma prisustvovalo obilježavanju 20. godišnjice [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]]. 
* [[14. juli]]
** Prolijetanje letjelice ''[[New Horizons]]'' na 9600&amp;nbsp;km od [[Pluton]]a.
** [[NASA]] -ina bespilotna letjelica ''[[New Horizons]]'' vrši prvi planetarni prelet [[Pluton]]a.
** Naučnici [[CERN]]-a, zaposleni pri [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]], objavili otkriće [[pentakvark]]a.
** [[Iran]] i šest velikih sila postigli dogovor kojim se ograničava iranski nuklearni program.
* [[15. juli]] – Sud u [[Njemačka|Njemačkoj]] izrekao je kaznu od četiri godine zatvora [[Oskar Gröning|Oskaru Gröningu]] (poznatom pod nadimkom &quot;Knjigovođa iz [[Koncentracioni logor Auschwitz|Auschwitza]]&quot;), nekadašnjem oficiru jedinice &quot;[[SS]]&quot;, zbog saučesništva u masovnom ubistvu.  Tužilaštvo je tvrdilo da je sortiranjem [[banknota]] oduzetih od [[Jevreji|Jevreja]] koji su dopremani vozovima pomagao režimu odgovornom za masovno ubistvo.
* [[16. juli]] – Donji dom [[japan]]skog parlamenta odobrio je zakon kojim će biti proširena uloga vojske, uprkos protivljenju opozicije i protestima građana. Japan će, prema novom zakonu, moći da koristi vojnu silu ne samo za samoodbranu nego i za pomaganje saveznicima u inostranstvu.
* [[17. juli]]
** Svih 28 zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] odobrilo je hitnu finansijsku pomoć [[Grčka|Grčkoj]] u visini od sedam milijardi [[Euro|eura]]. Pomoć se računa kao [[kredit]] koji će Grčkoj omogućiti da plati neke od svojih obaveza dok se ne donese novi, treći paket kreditne pomoći.
** Rekorder Bosne i Hercegovine na 800 metara [[Amel Tuka]] pobijedio na svom debitantskom nastupu na mitingu &quot;Dijamantske lige&quot; u [[Monako|Monaku]].
* [[19. juli]] – [[Mađarska]] vojska završila je izradnju probnih 150 metara ograde kako bi spriječila ilegalne migracije. Dužina ograde će iznositi 175 kilometara duž granice sa [[Srbija|Srbijom]].
* [[31. juli]] – [[Međunarodni olimpijski odbor]] odabrao [[Peking]] za domaćina [[Zimske olimpijske igre 2022.|ZOI 2022.]]

==== August ====
* [[4. august]] – Poginula 31 osoba kad je [[poplava]] [[Željeznička nesreća u Hardi|izbacila]] [[voz]] iz kolosijeka u [[Harda|Hardi]] ([[Madhya Pradesh]], [[Indija]]).
* [[5. august]] – Potvrđeno je da ostaci pronađeni na [[Francuska|francuskom]] [[ostrvo|ostrvu]] [[Réunion]]u pripadaju [[Let 370 &quot;Malaysia Airlinesa&quot;|letu 370]] [[Malaysia Airlines]]a, koji je nestao u martu 2014.
* [[6. august]] – Službeno otvoren [[Novi Sueski kanal|novi prolazni kanal]], koji otprilike udvostručuje kapacitet [[Sueski kanal|Sueskog kanala]].
* [[8. august]] – [[Tajfun]] [[Soudelor]] pogodio [[Tajvan]] i istočnu Kinu ubivši najmanje 29, a ozlijedivši stotine osoba.
* [[12. august]] – Nekoliko eksplozija u [[Kina|kineskom]] gradu [[Tianjin]]u usmrtilo 50 osoba, a hospitalizirano ih je najmanje 700.
* [[14. august]] – Počinje [[21. Sarajevo Film Festival|21. izdanje]] [[Sarajevski filmski festival|Sarajevo Film Festivala]] (SFF), a trajat će do 22. augusta. Bit će prikazano 259 [[film]]ova iz 57 zemalja u 18 programskih cjelina.
* [[16. august]] – [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16|Kadetska košarkaška reprezentacija BiH]] pobjedom u finalu [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Evropskog prvenstva 2015.]] prvi put u historiji postala prvak Evrope.

==== Septembar ====
* [[5. septembar]] – Otvoreno 39. [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|Evropsko prvenstvo u košarci]].
* [[10. septembar]] – U [[azerbejdžan]]skom [[Baku]]u počeo [[Svjetski šahovski kup 2015.]]
* [[24. septembar]] – [[Stampedo u Mekki 2015.|U stampedu]] na [[hadždž]]u koji se desio u [[Mina (Saudijska Arabija)|Mini]] u blizini [[Mekka|Mekke]] život je izgubilo 717 [[hodočasnik]]a.
* [[28. septembar]] – [[NASA]] objavila da je na [[Mars]]u otkrivena [[voda]].
* [[30. septembar]] – [[Građanski rat u Siriji]]: Započela [[Rusija|ruska]] vojna intervencija usmjerena protiv snaga [[Islamska Država|Islamske Države]].

==== Oktobar ====
* [[1. oktobar]] – Najmanje 10 ljudi je poginulo, a 20 ranjeno u pucnjavi na koledžu u [[Oregon]]u ([[SAD]]).
* [[2. oktobar]] – U [[klizište|klizištu]] u [[Gvatemala|Gvatemali]] poginulo je 30 ljudi, a preko 600 se smatra nestalima.
* [[3. oktobar]] – U [[Jajce|Jajcu]] je pronađeno 7 grobova i jedan od najljepših srednjovjekovnih sarkofaga.
* [[4. oktobar]] – Na jugoistoku [[Francuska|Francuske]] najmanje 16 osoba poginulo je u bujici koja je uslijedila nakon olujnog nevremena.
* [[5. oktobar]] – Indonezijski spasioci pronašli olupinu malog putničkog aviona koji je sa desetero ljudi nestao u petak.
* [[6. oktobar]] – [[Izrael]]ski vojnici ubili tri [[Palestina|palestinska]] tinejdžera uključujući 13-godišnjeg dječaka. U eskalaciji nasilja izraelskih vojnika povrijeđeno je više od 450 osoba.

==== Novembar ====
* [[8. novembar]] – Održani osmi [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015.]].

==== Decembar ====
* [[29. decembar]] – Izašao jubilarni 1000. broj sedmičnog magazina ''[[Slobodna Bosna]]'', čije je izdanje ujedno i posljednji broj ovog magazina u [[papir]]natom izdanju. U novoj [[2016.]] godini preselit će se na [[Digitalni sistem|digitalnu]] platformu.

== Rođeni ==
* [[2. maj]] – [[Princeza Charlotte od Cambridgea]], kćerka britanskog princa Williama i [[Catherine, vojvotkinja od Cambridgea|vojvotkinje od Cambridgea]]

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[1. januar]] – [[Mario Cuomo]], američki političar, 52. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]]
* [[4. januar]] – [[Urlich Beck]], njemački sociolog
* [[7. januar]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* 7. januar – [[Rod Taylor]], australijski glumac
* [[9. januar]] – [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački interpretator sevdalinki
* [[21. januar]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor
* [[23. januar]] – [[Abdullah bin Abdulaziz al-Saud]], saudijski kralj
* [[26. januar]] – [[Demis Rusos]], grčki pjevač

=== Februar ===
* [[9. februar]] – [[Boba Stefanović]], pjevač i kompozitor domaće zabavne muzike
* [[18. februar]] – [[Asuman Baytop]], turska botaničarka
* [[21. februar]] – [[Holm Sundhaussen]], njemački historičar
* [[27. februar]] – [[Leonard Simon Nimoy]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] glumac, [[režiser]], [[pjesnik]], [[Pjevanje|pjevač]] i [[Fotografija|fotograf]]

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[Dušan Bilandžić]], hrvatski političar, historičar i pisac
* [[5. mart]] – [[Vlada Divljan]],  jugoslavenski i srpski muzičar
* [[11. mart]] – [[Dinka Delić]], bivša mis Jugoslavije
* [[12. mart]] – [[Terry Pratchett]], engleski pisac naučne fantastike
* [[20. mart]]
** [[Rajmund Likić]], bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog
** [[Safet Plakalo]], teatrolog i osnivač [[SARTR|Sarajevskog ratnog teatra]]
* [[24. mart]]
** [[Zoran Kapetanović]], bosanskohercegovački novinar
** [[Astrid Ivask]], [[Latvija|latvijsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] pjesnikinja
* [[26. mart]] – [[Tomas Tranströmer]], švedski pisac, pjesnik i prevodilac
* [[28. mart]] – [[Ante Pažanin]], hrvatski filozof

=== April ===
* [[13. april]] – [[Günter Grass]], njemački književnik
* [[14. april]] – [[Percy Sledge]], američki R'n'B i soul pjevač
* [[29. april]] – [[François Michelin]] - direktor francuske kompanije za proizvodnju guma &quot;Michelin&quot;
* [[30. april]] – [[Ben E. King]], američki R'n'B i soul pjevač

=== Maj ===
* [[15. maj]] – [[B.B. King]], američki gitarist i pjevač bluesa
* [[19. maj]] – [[Affan Ramić]], bosanskohercegovački slikar i akademik
* [[23. maj]] – [[John Forbes Nash Jr.]], američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Vladimir Furduj]], bubnjar Korni grupe
* [[5. juni]] – [[Fran Višnar]], hrvatski vojni i obavještajni analitičar, novinar i politolog
* [[7. juni]] – [[Christopher Lee]], britanski glumac
* [[11. juni]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist
* [[17. juni]] – [[Süleyman Demirel]], turski političar
* [[24. juni]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[26. juni]] – [[Jevgenij Primakov]], ruski premijer i ministar vanjskih poslova
* [[29. juni]] – [[Josef Masopust]], češki nogometaš i trener

=== Juli ===
* [[8.juli]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja
* [[10. juli]] – [[Omar Sharif]], egipatski glumac
* [[13. juli]] – [[Satoru Iwata]], tvorac videoigara i izvršni direktor [[Nintendo|Nintenda]]
* [[18. juli]] – [[Jules Bianchi]], francuski vozač [[Formula 1|Formule 1]]

=== August ===
* [[17. august]] – [[Arsen Dedić]], hrvatski kantautor zabavne muzike
* [[27. august]] – [[Boris Aranđelović]], pjevač rock grupe [[Smak]]
* [[28. august]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač

=== Septembar ===
* [[13. septembar]] – [[Moses Malone]], američki [[košarka]]š
* [[19. septembar]] – [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla
* [[4. oktobar]] – [[Nebojša Popović]], filmski kritičar i urednik Filmskog programa Radio-televizije Srbije (RTS)
* [[5. oktobar]] – [[Henning Mankell]], švedski pisac
* [[19. oktobar]] – [[Munib Maglajlić]], bosanskohercegovački [[historija književnosti|historičar književnosti]]
* [[29. oktobar]]
** [[Ranko Žeravica]], jugoslavenski košarkaški trener
** [[María Luisa Aguilar]], peruanska astronomkinja
* [[30. oktobar]] – [[Zehra Deović]], bosanskohercegovačka interpretatorka sevdalinki

=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Petar Lalović]], jugoslavenski filmski režiser, scenarist i snimatelj
* [[5. novembar]] – [[Muharem Osmić]], bosanskohercegovački glumac
* [[10. novembar]] – [[Helmuth Schmidt]], njemački kancelar (1974–1982)
* [[15. novembar]] 
** [[Moira Orfei]], italijanska glumica
** [[Ajša Ditanova]], krimska glumica
* [[21. novembar]] – [[Mustafa Skopljak]], bosanskohercegovački likovni umjetnik i kipar
* [[24. novembar]] – [[Sead Bejtović]], bosanskohercegovački pozorišni glumac

=== Decembar ===
* [[27. decembar]] – [[Stein Eriksen]], norveški skijaš, svjetski i olimpijski prvak u slalomu i veleslalomu
* [[28. decembar]]
** [[Lemmy Kilmister]], britanski muzičar, član [[Motorhead]]a
** [[Eloy Inos]], američki političar, 8. guverner [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* Fiziologija i medicina – [[William C. Campbell]], [[Satoshi Ōmura]], [[Tu Youyou]]
* Fizika – [[Takaaki Kajita]], [[Arthur B. McDonald (naučnik)|Arthur B. McDonald]]
* Hemija – [[Tomas Lindahl]], [[Paul Modrich]], [[Aziz Sancar]]
* Književnost – [[Svjetlana Aleksijevič]]
* Ekonomija – [[Angus Deaton]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|2015|2015.}}</text>
      <sha1>j7tltx7gze95ni3epl7qnm27o66uhy0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21313</id>
    <revision>
      <id>3714269</id>
      <parentid>3713320</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3714269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20859" sha1="9grxt3zau8ooimrq1bhk006eoalqac2" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2016. ([[Rimski brojevi|MMXVI]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u petak, ona je prestupna i ima 366 dana. Ovo je 16. godina trećeg milenija.

== Događaji ==
=== Januar ===
* [[1. januar]]
** [[Holandija]] je od [[Luksemburg]]a preuzela šestomjesečno predsjedanje [[Evropska unija|Evropskom unijom]].
** [[Njemačka]] započela predsjedanjem [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OESS]]-a.
** [[Wrocław]] i [[Donostia-San Sebastián]] postaju [[Evropski glavni grad kulture|evropski glavni gradovi kulture]].
** U [[Kina|Kini]] je stupila na snagu [[politika dva djeteta]] umjesto dotadašnje [[politika jednog djeteta|politike jednog djeteta]].
** Stupio na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i Evropske unije.
* [[2. januar]] – U [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] pogubljeno 47 ljudi, uključujući i šijitskog vođu Nimra al-Nimra. Time dolazi do velikih protesta u mnogim zemljama te zahlađivanja diplomatskih odnosa između [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Iran]]a.
* [[3. januar]] – Iranski demonstranti upali su rano ujutro u ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu; [[Saudijska Arabija]] prekida diplomatske veze sa [[Iran]]om.
* [[4. januar]]
** Kraljevina [[Bahrein]] i [[Sudan]] prekinuli su diplomatske odnose sa [[Iran]]om i pozvali iranske diplomate da napuste zemlju u roku od 48 sati, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili da odnose spuste na niži nivo.
** [[Potres na sjeveroistoku Indije 2016.|Snažan potres u Indiji i Bangladešu]], ostavljajući najmanje 10 mrtvih i 160 ranjenih.
* [[5. januar]] – [[Kuvajt]] povlači ambasadora iz [[Iran]]a zbog napada na diplomatsko predstavništvo Saudijske Arabije.
* [[6. januar]] – [[Sjeverna Koreja]] izjavila da su testirali [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]].
* [[7. januar]] – Predsjednički izbori u [[Liban]]u.
* [[8. januar]] – Uhvaćen meksički narkobos Joaquin Guzman i šef kartela Sinaloa, poznatiji pod nadimkom &quot;El Chapo&quot;, nakon što je u julu 2015. pobjegao iz strogo čuvanog zatvora.
* [[9. januar]] – U [[Priština|Prištini]] eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive [[Zajednica srpskih općina na Kosovu|Zajednici srpskih općina]]; bacani [[Molotovljev koktel|Molotovljevi kokteli]] na zgradu vlade. 
* [[10. januar]]
** Na [[73. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;|73. dodjeli &quot;Zlatnog globusa&quot;]], nagradu za [[Zlatni globus za najbolji film - drama|najbolju dramu]] osvojio je film ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' u režiji [[Alejandro González Iñárritu|Alejandra Gonzáleza Iñárritua]].
** 10–23. januara održano [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2016.]] u [[Srbija|Srbiji]] u [[Beograd]]u.
** 10–22. januara održano [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene 2016.]] u Srbiji u Beogradu.
* [[11. januar]] – FIFA je po 5. put proglasila Argentinca [[Lionel Messi|Lionela Messija]] za [[FIFA-ina Zlatna lopta|najboljeg nogometaša svijeta]].
* [[12. januar]] – U [[Bombaški napad u Istanbulu 12. januara 2016.|bombaškom napadu]] u [[Istanbul]]u poginulo 10 osoba, od čega 9 njemačkih državljana.
* [[14. januar]]
** Nekoliko [[eksplozija]] i pucnjava s početkom u 10:50 po lokalnom vremenu ([[UTC+7]]) ubilo je 7, a ranilo 24 ljudi u [[Teroristički napad u Jakarti 2016.|terorističkom napadu u Jakarti]].
** [[Jimmy Morales]] postaje 50. predsjednik [[Gvatemala|Republike Gvatemale]].
* [[16. januar]]
** [[Međunarodna agencija za nuklearnu energiju]] (IAEA) objavila je da je [[Iran]] ispunio sve tačke sporazuma o kontroli nuklearnog programa čime su [[Ujedinjene nacije]] odmah ukinule sankcije.
** Predsjednički izbori u [[Tajvan]]u.
* [[18. januar]] – Sedam država [[EU|Evropske unije]] zbog izbjegličke krize ukinulo [[Schengenski sporazum|Schengen]].
* [[20. januar]]
** Tim [[astronom]]a s [[Kalifornijski tehnološki institut|Caltecha]] donio zaključak o postojanju potencijalne nove [[planeta|planete]] u vanjskom [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] ([[Deveta planeta|Devete planete]]), koja je oko 10 puta veće [[masa|mase]] nego [[Zemlja (planeta)|Zemlja]].
* [[21. januar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio je obalu [[Meksiko|Meksika]].
* [[22. januar]]
** U terorističkom napadu, kojeg su izveli Islamisti, ubijeno je 20 ljudi na plaži Lido u Mogadišuu u [[Somalija|Somaliji]].
** [[Tihomir Orešković]] imenovan novim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske.
* [[27. januar]] – Potvrđen prvi slučaj zaraze neizlječivim virusom zika u Evropi ([[Danska]]), koji napada živčani sistem novorođenčadi.
* [[28. januar]] – Nakon tri dana crnogorski parlament izglasao povjerenje vladi [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]].
* [[30. januar]] – Hiljade Italijana protestiralo je protiv [[istospolni brak|istospolnih brakova]] i [[prava LGBT osoba u Italiji|prava LGBT osoba na posvajanje djece]].
* [[30. januar|30–]][[31. januar]] – [[Angelique Kerber]] u [[Australian Open 2016 - ženski singl|ženskoj]] i [[Novak Đoković]] u [[Australian Open 2016 - muški singl|muškoj konkurenciji]] osvojili titule na ''[[Australian Open 2016.|Australian Openu]]''.
* [[31. januar]]
** Pobjedom u finalu [[Evropsko prvenstvo u rukometu 2016.|Evropskog prvenstva u rukometu]] protiv [[Rukometna reprezentacija Španije|Španije]], [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] je drugi put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu.
** [[Boko Haram]] pobio najmanje 65 ljudi blizu grada [[Maiduguri]]ja u saveznoj državi [[Borno]] na [[sjever]]u [[Nigerija|Nigerije]].

=== Februar ===
* [[11. februar]] – Laboratorije [[LIGO]], [[Virgo]] i [[Geo600]] zajedno objavile vijest da je došlo do otkrića [[Gravitacijski talas|gravitacionih talasa]] koje je još 1916. predvidio [[Albert Einstein]].
* [[15. februar]] – [[Bosna i Hercegovina]] podnijela zahtjev za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].
* [[20. februar]]
** Po peti put u karijeri [[Felix Sturm]] (Adnan Ćatić) osvojio je titulu prvaka svijeta po WBA-verziji u srednjoj kategoriji.
** Na 66. međunarodnom filmskom festivalu ''[[Berlinale]]'' novi film bosanskohercegovačkog [[Oscar|oskarovca]] [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]], ''[[Smrt u Sarajevu]]'', u okviru takmičarskog programa osvojio nagradu ''[[Srebrni medvjed]]''.
* [[29. februar]] – Planirano otvaranje 48. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]].

=== Mart ===
* [[2. mart]] – U [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]] počelo 48. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u.
* [[3. mart]] – [[Astronom]]i objavili identifikaciju [[GN-z11]], [[Spisak najudaljenijih astronomskih objekata|najudaljenije poznate]] [[galaksija|galaksije]] u [[svemir]]u.
* [[11. mart]] – U [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] otvorena izložba fotografija &quot;Djeca u ratu Sarajevo 92-95, godine strašnog djetinjstva&quot; [[Milomir Kovačević Strašni|Strašnog]], dobitnika [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]] za 2015. godinu.
* [[24. mart]] – Pretresno vijeće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] [[Suđenje Radovanu Karadžiću|donijelo prvostepenu presudu]] kojom se [[Radovan Karadžić]] osuđuje na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora po 10 od 11 tačaka optužnice. U kaznu je uračunat period koji je dosad proveo u Haškom tribunalu.
* [[30. mart]] – Htin Kyaw položio zakletvu kao prvi civilni predsjednik [[Mjanmar]]a nakon 50 godina vojne diktature.
* [[31. mart]] – Pretresno vijeće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] prvostepenom presudom oslobodilo [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] po svih 9 tačaka optužnice za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]].

=== April ===
* [[14. april|14]]–[[16. april]] – U dva [[Zemljotresi u Kumamotu 2016.|zemljotresa]] u blizini [[japan]]skog grada [[Kumamoto|Kumamota]] poginule 44 osobe, a povrijeđeno više od 3000.
* [[16. april]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude 7,8]] [[Zemljotres u Ekvadoru 2016.|pogodio]] [[Ekvador]]. Poginulo najmanje 570, a povrijeđeno više od 4000 osoba.
* [[22. april]] – Naučnici objavili otkriće velikog [[Amazonski koralni greben|sistema koralnih grebena]] nedaleko od [[ušće|ušća]] [[Amazon]]a dužine oko 970&amp;nbsp;km i površine oko 9300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
* [[23. april]] – [[Avion]] na [[Električna letjelica|solarni pogon]] ''[[Solar Impuls 2]]'' sletio je u [[San Francisco]] i time završio posljednju etapu puta preko [[Tihi okean|Pacifika]]. Na put oko svijeta poletio je iz [[Abu Dhabi]]ja 9. marta 2015.
=== Maj ===
* [[5. maj]] – Zbog velikog [[Šumski požar|šumskog požara]], koji je izbio na sjeveru [[Kanada|kanadske]] provincije [[Alberta|Alberte]], evakuirano je 88.000 ljudi. Požar se proširio i na naselje [[Fort McMurray]], u kojem je uništeno 1600 objekata.
* [[7. maj]] – U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] svečano otvorena obnovljena [[Ferhat-pašina džamija]], koja je uništena tokom posljednjeg rata u BiH, 7. maja 1993.
* [[11. maj]] – U [[Cannes]]u počinje 69. [[Kanski filmski festival|međunarodni filmski festival]], na kojem se 21 [[film]] takmiči za prestižnu nagradu, ''[[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]''. 
* [[14. maj]] – Ukrajinska predstavnica [[Jamala]] pobijedila je na [[Eurosong 2016.|Eurosongu 2016.]] s pjesmom &quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;.
* [[19. maj]] – Avion [[Airbus A320|Airbus A320-232]] [[egipat]]ske kompanije EgyptAir na letu između [[Pariz]]a i [[Kairo|Kaira]], sa 56 putnika i 10 članova posade srušio se u [[Sredozemno more]]. Egipatski zvaničnici sumnjaju da je u avion bila postavljena bomba i da se radi o terorističkom činu. Nema izvještaja o preživjelim.
* [[22. maj]] – Film ''[[Ja, Daniel Blake]]'' [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] režisera [[Ken Loach|Kena Loacha]] osvojio je ''[[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]''.

=== Juni ===
* [[13. juni]] – [[Microsoft]] je objavio da kupuje poslovnu društvenu mrežu [[LinkedIn]] za 26,2 milijarde dolara.
* [[15. juni]] – [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Lokaliteti stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] proglašeni su [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom UNESCO-a]].
* [[20. juni]]
** U [[Bileća|Bileći]] otkrivena spomen-ploča [[Karl Malden|Karlu Maldenu]] (Mladenu Sekuloviću), poznatom američkom glumcu i [[Oscar|oskarovcu]].
** [[Cleveland Cavaliers]]i osvojili prvu titulu [[NBA]] prvaka u klupskoj historiji, preokrenuvši zaostatak od 1–3 u [[NBA finale 2016.|finalu]] protiv [[Golden State Warriors]]a.
* [[24. juni]] – Nakon što su se [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji|birači na referendumu izjasnili]] za izlazak [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] iz [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanski premijer]] [[David Cameron]] najavio je da će podnijeti ostavku u oktobru 2016.
* [[27. juni]] – Nakon boljeg izvođenja [[jedanaesterac]]a [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] je rezultatom 4:2 bio uspješniji od [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] te drugi put u svojoj historiji osvojio [[Copa América|Copa Amériku]].
* [[28. juni]] – U [[Teroristički napad na Aerodromu &quot;Atatürk&quot; 2016.|terorističkom napadu]] na [[Aerodrom &quot;Atatürk&quot; Istanbul|Aerodromu &quot;Atatürk&quot;]] u [[Istanbul]]u poginule 42 osobe, a ranjeno oko 240.
* [[30. juni]] – Objavljeni zvanični rezultati [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013]].

=== Juli ===
* [[10. juli]] – Pobjedom 1:0 u [[Finale Evropskog prvenstva u nogometu 2016.|finalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]], [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] postao [[Evropsko prvenstvo u nogometu|prvak]] [[Evropa|Evrope]] u [[nogomet]]u.
* [[14 juli]] – Više od 80 osoba je ubijeno, a više od 65 povrijeđeno kad se [[kamion]] [[Napad u Nici 2016.|zaletio]] u masu ljudi koja je proslavljala francuski nacionalni praznik u [[Nica|Nici]].
* [[16. juli]] – Spriječen [[Pokušaj državnog udara u Turskoj 2016.|pokušaj državnog udara u Turskoj]].
* [[23. juli]]
** Jake kiše u [[Kina|Kini]] uzrokovale su klizišta gdje je smrtno stradalo 87 osoba dok je oko 16 miliona stanovnika evakuirano.
** Najmanje 20 osoba je poginulo, a oko 160 ranjeno u bombaškom napadu u [[Kabul]]u.

=== August ===
* [[5. august|5]]–[[21. august]] – Održana [[Olimpijske igre 2016.|Ljetna olimpijada 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], [[Brazil]].

=== Septembar ===
* [[3. septembar]] – [[SAD]] i [[Kina]] se pridružuju Pariškom sporazumu. 
* [[8. septembar]] – [[NASA]] lansira OSIRIS-REx-a, sa namjerom da skuplja uzorke.

=== Oktobar ===
* [[13. oktobar]] – [[Maldivi]] se povlače sa [[Commonwealth nacija|Commonwealtha]].

===Novembar===
* [[8. novembar]] – [[Donald Trump]] je izabran za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]].
* [[11. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2016.]] u američkom gradu [[New York City]]ju.
* [[30. novembar]] 
** [[Norvežani]]n [[Magnus Carlsen]] je na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2016.|Svjetskom šahovskom prvenstvu]] po treći put postao [[Svjetsko šahovsko prvenstvo|svjetski prvak]], pobjedom 9:7 protiv [[Rusija|Rusa]] [[Sergej Karjakin|Sergeja Karjakina]].
** [[Nives Kavurić-Kurtović]], hrvatska slikarka

=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – U avionskoj nesreći kompanije [[Pakistan International Airlines]] linije [[PK661/PIA661]] u [[Pakistan]]u poginulo svih 47 putnika.
* [[10. decembar]] – Najmanje 46 osoba poginulo, te 155 ranjeno u [[Bombaški napadi u Istanbulu 10. decembra 2016.|dva bombaška napada]] kod stadiona [[Vodafone Arena]] u [[Istanbul]]u.
* [[11. decembar]] – U [[Napad u crkvi svetog Petra i Pavla u Kairu|eksploziji bombe]] u [[Crkva svetog Petra i Pavla (Kairo)|crkvi Svetog Petra i Pavla]] u [[Kairo|Kairu]] najmanje 25 osobe poginulo a ranjeno oko 35.

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[10. januar]] – [[David Bowie]], britanski muzičar
* [[14. januar]] – [[Alan Rickman]], britanski glumac
* [[18. januar]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član slavne grupe [[Eagles]]
* [[22. januar]] – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[28. januar]] – [[Nada Subotić]], hrvatska glumica

=== Februar ===
* [[8. februar]] – [[Zdravko Tolimir]], bivši general, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]
* [[9. februar]] – [[Nore Westin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[12. februar]] – [[Mileva Prvanović]], srbijanska matematičarka i članica SANU
* [[15. februar]] – [[George Gaynes]], američki glumac
* [[16. februar]]
** [[Boutros Boutros-Ghali]], [[egipat]]ski [[diplomatija|diplomat]], nekadašnji [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar]] [[Ujedinjene nacije|UN-a]]
** [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar
* [[19. februar]] – [[Harper Lee]], američka spisateljica poznata po romanu ''[[Ubiti pticu rugalicu]]''

=== Mart ===
* [[6. mart]] – [[Nancy Reagan]], bivša prva dama SAD-a, supruga 40. američkog predsjednika Ronalda Reagana
* [[11. mart]] – [[Dragan Nikolić]], srbijanski i jugoslavenski glumac
* [[18. mart]] – [[Guido Westerwelle]], njemački političar
* [[24. mart]] – [[Johan Cruijff]], [[Holandija|holandski]] [[nogomet]]aš
* [[26. mart]] – [[Marinko Madžgalj]], [[srbija]]nski glumac i pjevač
* [[31. mart]]
** [[Zaha Hadid]], [[Irak|iračko]]-[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[arhitekt]]ica
** [[Imre Kertész]], mađarski [[pisac]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[2002.]]
** [[Hans-Dietrich Genscher]], [[Njemačka|njemački]] političar i bivši njemački ministar vanjskih poslova
** [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i bosanskohercegovaöka historičarka umjetnosti;
=== April ===
* [[2. april]] – [[Gallieno Ferri]], [[italija]]nski [[strip]] crtač i ilustrator, tvorac čuvenog strip serijala ''[[Zagor]]''
* [[3. april]]
** [[Cesare Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
** [[Lola Novaković]], [[srbija]]nska i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] pjevačica
* [[8. april]] – [[Elizabeth Roemer]], američka astronomkinja
* [[18. april]] – [[Pál Sajgó]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[21. april]]
** [[Hans Koschnick]], njemački političar
** [[Prince (muzičar)|Prince Rogers Nelson]], poznatiji kao '''Prince''', američki muzičar
* [[24. april]] – [[Klaus Siebert]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i  [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]

=== Maj ===
* [[3. maj]] – [[Jadranka Stojaković]], bosanskohercegovačka kantautorica
* [[9. maj]] – [[Lamija Hadžiosmanović]], bosanskohercegovačka orijentalistica i filologinja
* [[12. maj]] – [[Božidar Matić]], bosanskohercegovački političar i akademik
* [[22. maj]] – [[Bata Živojinović]], jugoslavenski i srbijanski glumac

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Muhammad Ali]], američki [[boks]]er
* 3. juni – [[Sreten Asanović]], [[Crna Gora|crnogorski]] [[književnost|književnik]]
* [[6. juni]] – [[Zilhad Ključanin]], bosanskohercegovački književnik
* 6. juni – [[Viktor Korčnoj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Švicarska|švicarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[17. juni]] – [[Čestmir Dušek]], bosanskohercegovački dirigent i profesor
* [[27. juni]] – [[Bud Spencer]] (Carlo Pedersoli), [[italija]]nski [[plivač]], [[glumac]] i [[režiser]]
* [[30. juni]] – [[Charlie Akers]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juli ===
* [[16. juli]] – [[Nate Thurmond]], američki [[košarka]]š

=== August ===
* [[21. august]] – [[Vojka Smiljanić-Đikić]], bosanskohercegovačka [[Poezija|pjesnikinja]], prevoditeljica i urednica
* [[25. august]] – [[Stjepan Šiber]], general Armije RBiH
* [[29. august]] – [[Gene Wilder]], američki glumac i komičar

=== Septembar ===
* [[28. septembar]] – [[Shimon Peres]], izraelski političar

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] - [[Jagoda Kaloper]], hrvatska glumica
* [[3. oktobar]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Leonard Cohen]], [[Kanada|kanadski]] [[kantautor]] i [[poezija|pjesnik]]
* [[20. novembar]] – [[Boško Kućanski]], bosanskohercegovački skulptor
* [[25. novembar]]
** [[Vano Mikojan]], jedan od dizajnera [[Borbeni avioni|borbenog aviona]] [[MiG-21]]
** [[Fidel Castro]], vođa [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]] i dugogodišnji [[Predsjednik Kube|predsjednik]] [[Kuba|Kube]]
** [[Ron Glass]], američki glumac
* [[28. novembar]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]]
* [[30. novembar]] – [[Nives Kavurić-Kurtović]], hrvatska slikarka

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Esad Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor
* [[8. decembar]] – [[John Glenn]], američki astronaut i senator
* [[11. decembar]] – [[Esma Redžepova]], makedonska romska muzičarka
* [[25. decembar]] – [[George Michael]], britanski muzičar
* [[27. decembar]] – [[Carrie Fisher]], američka glumica
* [[28. decembar]] – [[Debbie Reynolds]], američka glumica i pjevačica, majka glumice [[Carrie Fisher]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[David J. Thouless]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
** [[Duncan Haldane]], UK/[[Slovenija]]
** [[J. Michael Kosterlitz]],UK/[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Jean-Pierre Sauvage]], [[Francuska]]
** [[Fraser Stoddart]], UK/SAD
** [[Ben Feringa]], [[Nizozemska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Yoshinori Ohsumi]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Bob Dylan]], SAD
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** 	[[Juan Manuel Santos]], [[Kolumbija]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Oliver Hart]], UK/SAD
** [[Bengt R. Holmström]], [[Finska]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|2016|2016.}}</text>
      <sha1>9grxt3zau8ooimrq1bhk006eoalqac2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2019.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21316</id>
    <revision>
      <id>3714239</id>
      <parentid>3687802</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:23:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* April */</comment>
      <origin>3714239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7198" sha1="c5emk5g4y8u8cw5d8fc2e07mlph4ymt" xml:space="preserve">{{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''2019. ([[Rimski brojevi|MMXIX]])''' je uobičajena godina koja počinje utorkom po gregorijanskom kalendaru, 2019. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 19. godina 3. milenija i 21. stoljeća, te 10. i posljednja godina decenije 2010-ih.

Ovo je bila godina u kojoj je dokumentovan prvi poznati slučaj [[COVID-19]] kod ljudi, koji je prethodio [[Pandemija COVID-a 19|pandemiji]] koju je proglasila [[Svjetska zdravstvena organizacija]] 31. decembra 2019.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Allam|first=Zaheer|date=2020|title=The First 50 days of COVID-19: A Detailed Chronological Timeline and Extensive Review of Literature Documenting the Pandemic|journal=Surveying the Covid-19 Pandemic and Its Implications|pages=1–7|doi=10.1016/B978-0-12-824313-8.00001-2|isbn=9780128243138|pmc=7378494}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
* Očekuje se prva plazma u [[ITER]]-u
=== Januar ===
* [[4. januar]] – Kineska svemirska letjelica [[Zec od žada]] uspješno je sletjela na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. Tako je [[Kina]] postala treća zemlja kojoj je to uspjelo.

=== Februar ===
* [[10. februar]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]] otvoren [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|14. Evropski omladinski olimpijski festival]].

=== Mart ===
* [[5. mart]] – Japanski arhitekt [[Arata Isozaki]] dobitnik je ovogodišnje [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerove nagrade]].
* [[6. mart]] – Započelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]], koje se održava do [[17. mart]]a [[2019]]. u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u;
* [[20. mart]] – Rezidualni mehanizam Međunarodnog krivičnog suda u Haagu drugostepenom presudom preinačio je [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] 40-godišnju zatvorsku kaznu u kaznu doživotnog zatvora.

=== April ===
{{sekcija}}

=== Maj ===
{{sekcija}}

=== Juni ===
{{sekcija}}

=== Juli ===
{{sekcija}}

=== August ===
{{sekcija}}

=== Septembar ===
* [[29. septembar]] – Održani [[Skupštinski izbori u Austriji 2019.]]

=== Oktobar ===
{{sekcija}}

=== Novembar ===
{{sekcija}}

=== Decembar ===
* [[22. decembar]] – Održani sedmi [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2019.|Predsjednički izbori u Hrvatskoj]].

== 2019. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[2. januar]] – [[Ivo Gregurević]], [[Hrvatska|hrvatski glumac]]
* [[23. januar]] – [[Olga Hadžić]], srbijanska matematičarka
* [[25. januar]] – [[Dušan Makavejev]], [[srbija]]nski [[režiser]]
* [[29. januar]] – [[Zdravko Grebo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pravo|pravnik]] i aktivist

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Matti Nykänen]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
* [[7. februar]] – [[Albert Finney]], britanski glumac
* [[17. februar]] – [[Šaban Šaulić]], jugoslavenski i srbijanski pjevač
* [[28. februar]] – [[Sarah Lee Lippincott]], američka astronomkinja

=== Mart ===
* [[4. mart]] 
** [[Luke Perry]], američki glumac
** [[Keith Flint]], britanski muzičar, član grupe [[The Prodigy]]
** [[Klaus Kinkel]], njemački političar
* [[22. mart]] – [[Zinka Zorko]], slovenska lingvistkinja i akademkinja
* [[28. mart]] –  [[Teodor Romanić]], bosanskohercegovački dirigent

=== April ===
* [[1. april]]  – [[Gustav Hanson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[13. april]] – [[Tvrtko Kulenović]], bosanskohercegovački pisac, esejist i književni kritičar
* [[26. april]] – [[Zlata Grebo]], bosanskohercegovački sociolog,

=== Maj ===
* [[13. maj]] – [[Doris Day]], američka glumica i pjevačica
* [[16. maj]] – [[I. M. Pei]], kinesko-američki arhitekt
* [[20. maj]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak
* [[31. maj]] – [[Đelo Jusić]], hrvatski kompozitor

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[José Antonio Reyes]], španski nogometaš
* [[23. juni]] – [[Žarko Varajić]], jugoslavenski košarkaš
* [[30. juni]] – [[Momir Bulatović]], jugoslavenski i [[Crna Gora|crnogorski]] političar

=== Juli ===
* [[6. juli]] – [[João Gilberto]], brazilski gitarist, pjevač i kompozitor

=== August ===
* [[6. august]] – [[Tage Lundin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[3. septembar]] – [[Halvard Hanevold]], norveški biatlonac
* [[21. septembar]] – [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], bosanskohercegovačka književna kritičarka i teoretičarka, esejistica, prevoditeljica

=== Oktobar ===
{{sekcija}}

=== Novembar ===
* [[14. novembar]] – [[Branko Lustig]], hrvatski filmski producent, dvostruki dobitnik ''[[Oscar]]a'' (''[[Schindlerova lista]]'', ''[[Gladijator (film)|Gladijator]]'')
*[[26. novembar]] – [[Amir Ljubović]], bosanskohercegovački [[arabist]] i [[profesor]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].
Decembar

* [[6. decembar]] – [[Stojanka Mutafova]], bugarska glumica

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[Abhijit Banerjee]], [[Esther Duflo]] i [[Michael Kremer]]&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= The Nobel Prize |title= The Prize in Economic Sciences 2019 |access-date= 14. 10. 2019 |url= https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2019/summary/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Jim Peebles|James Peebles]], [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]]&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= [[CNN]] |author= Jack Guy |title= Nobel Prize in Physics winners 'forever changed our conceptions of the world' |date= 9. 10. 2019 |url= https://edition.cnn.com/2019/10/08/world/nobel-prize-physics-2019-intl/index.html}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] – [[William Kaelin Jr.]], [[Peter J. Ratcliffe]] i [[Gregg L. Semenza]]&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= The Nobel Prize |title= The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2019 |access-date= 11. 10. 2019 |url= https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2019/summary}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[John B. Goodenough]], [[M. Stanley Whittingham]] i [[Akira Yoshino]]&lt;ref name=&quot;Nobel&quot;&gt;{{cite web |publisher= The Nobel Prize |title= The Nobel Prize in Chemistry 2019 |access-date= 11. 10. 2019 |url= https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Peter Handke]]&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= The Nobel Prize |title= The Nobel Prize in Literature 2019 |access-date= 11. 10. 2019 |url= https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2019/summary/}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] – [[Abiy Ahmed]]&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= Common Dreams |author= Jon Queally |title= Ethiopian Prime Minister Abiy Ahmed Awarded 2019 Nobel Peace Prize |date= 11. 10. 2019 |access-date= 11. 10. 2019 |url= https://www.commondreams.org/news/2019/10/11/ethiopian-prime-minister-abiy-ahmed-awarded-2019-nobel-peace-prize |archive-date= 11. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191011133839/https://www.commondreams.org/news/2019/10/11/ethiopian-prime-minister-abiy-ahmed-awarded-2019-nobel-peace-prize |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|2019|2019.}}</text>
      <sha1>c5emk5g4y8u8cw5d8fc2e07mlph4ymt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2020.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21317</id>
    <revision>
      <id>3714279</id>
      <parentid>3713122</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar */</comment>
      <origin>3714279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6740" sha1="czssloxxqnq6jg180t06dc8haywwgif" xml:space="preserve">{{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''2020 ([[Rimski brojevi|MMXX]])''' prestupna je godina, koja počinje u srijedu, po gregorijanskom kalendaru. To je 20. godina trećeg milenija.

== Događaji ==
=== Januar ===
* [[5. januar]] – Održana [[77. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Brexit|napustilo]] [[Evropska unija|Evropsku uniju]] i ušlo u 11-mjesečni prelazni period.
* [[12. februar]] – U [[italija]]nskom [[Antholz]]u počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]].

=== Mart ===
* [[22. mart]] – [[Zemljotres u Zagrebu 2020.|Zemljotres]] jačine 5,5 stepeni po [[Richterova skala|Richteru]] pogodio [[Zagreb]].

=== Juni ===
* [[12. juni]] – [[12. juli]] – [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko nogometno prvenstvo]] bit će održano u 12 zemalja, a [[Copa América 2020.|Copa América]] u [[Argentina|Argentini]] i [[Kolumbija|Kolumbiji]].

=== Juni ===
* [[12. juni]] – [[12. juli]] – [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko nogometno prvenstvo]] bit će održano u 12 zemalja, a [[Copa América 2020.|Copa América]] u [[Argentina|Argentini]] i [[Kolumbija|Kolumbiji]].

=== Juli ===
{{sekcija}}

=== August ===
{{sekcija}}

=== Septembar ===
{{sekcija}}

=== Oktobar ===
* [[30. oktobar]] – U [[Zemljotres u Egejskom moru 2020.|zemljotresu]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] poginule najmanje 104 osobe, a povrijeđeno ih je gotovo 1.000.

=== Novembar ===
* [[3. novembar]] – U [[terorizam|terorističkom]] [[Teroristički napad u Beču 2020.|napadu]] u [[Beč]]u smrtno stradale četiri, a povrijeđene 23 osobe.
* [[7. novembar]] – Na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|predsjedničkim izborima]] u [[SAD]]-u pobijedio [[Demokratska stranka (SAD)|demokrat]] [[Joe Biden]].
* [[15. novembar]] – Održani [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalni izbori]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Decembar ===
* [[29. decembar]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 6,4 [[Zemljotres kod Petrinje 2020.|pogodio]] [[Petrinja|Petrinju]], a osjetio se širom regije, uključujući i Italiju.

== 2020. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[3. januar]] – [[Qasem Soleimani]], [[iran]]ski general-major, zapovjednik iranske [[Korpus islamske revolucionarne garde|Revolucionarne garde]]
* [[26. januar]] – [[Kobe Bryant]], američki košarkaš

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Kirk Douglas]], američki glumac
* [[7. februar]] – [[Nexmije Pagarusha]], jugoslovenska i albanska pjevačica i glumica
* [[26. februar]] – [[Muhamed Filipović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademik, [[Filozofija|filozofski]] pisac, teoretičar, esejist i jedan od važnijih bosanskohercegovačkih [[Filozofija|filozofa]]
* [[28. februar]] – [[Freeman Dyson|Freeman John Dyson]],  englesko-američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] i [[matematičar]]

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[Javier Pérez de Cuéllar]], peruanski političar i diplomat.
* [[18. mart]] – [[Zijo Kučukalić]], bosanskohercegovački muzikolog
* [[26. mart]] – [[Rade Mihaljčić]], [[historičar]], [[akademik]] [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske|ANURS]]

=== April ===
* [[6. april]] – [[Radomir Antić]], srbijanski nogometaš i trener
* [[7. april]] – [[Nedžad Fejzić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] teatrolog i [[filozof]]
* [[12. april]] – [[Stirling Moss]], britanski vozač [[Formula 1|Formule 1]]
* [[24. april]] – [[Antica Menac]], hrvatska lingvistica

=== Maj ===
* [[21. maj]] – [[Bekim Sejranović]], bosanskohercegovački i hrvatski pisac

=== Juni ===

=== Juli ===
* [[6. juli]] – [[Ennio Morricone]], italijanski kompozitor
* [[9. juli]] - [[Gabriella Tucci]], italijanska operska sopranistica
* [[25. juli]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američko-francuska glumica
* [[31. juli]] – [[Miodrag Živković]], jugoslavenski i srpski kipar

=== August ===
* [[14. august]] – [[Nesim Tahirović]], bosanskohercegovački slikar
* [[17. august]] – [[Stanisław Styrczula]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[26. august]] – [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[15. septembar]] – [[Momčilo Krajišnik]], [bosanskohercegovački [[političar]] i [[ratni zločin]]ac
* [[28. septembar]] – [[Edhem Sirćo]], bosanskohercegovački rukometaš i trener
* [[29. septembar]] – [[Isidora Žebeljan]], srbijanska kompozitorica i članica SANU

=== Oktobar ===
* [[20. oktobar]] 
** [[Eddie Van Halen]] – američki gitarist, klavijaturist, kompozitor i producent
** [[Johnny Nash]] – američki ''[[reggae]]'' pjevač
* [[31. oktobar]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]])

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Vera Zima]], hrvatska glumica
* [[11. novembar]] – [[Anđelka Martić]], hrvatska književnica i prevoditeljica
* [[13. novembar]] – [[Krunoslav Slabinac|Krunoslav Kićo Slabinac]], hrvatski pjevač i gitarist
* [[22. novembar]] − [[Mustafa Nadarević]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] dramski i filmski glumac i režiser
* [[25. novembar]] − [[Diego Maradona]], [[Argentina|argentinski]] nogometaš i trener
* [[26. novembar]] - [[Josip Magdić]], hrvatski i bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]]

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – [[Valéry Giscard d'Estaing]], francuski političar, predsjednik [[Francuska|Francuske]] (1974–1981)
* [[3. decembar]] – [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[17. decembar]] – [[Vesna Denčić]], pisac, aforističar, urednik e-časopisa za satiru ETNA

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Roger Penrose]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
** [[Reinhard Genzel]], [[Njemačka]]
** [[Andrea Ghez]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Emmanuelle Charpentier]], [[Francuska]]
** [[Jennifer Doudna]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Harvey J. Alter]], SAD
** [[Michael Houghton]], UK
** [[Charles M. Rice]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Louise Glück]], SAD
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Svjetski program za hranu]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Paul Milgrom]], SAD
** [[Robert B. Wilson]], SAD

{{Commonscat|2020|2020.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>czssloxxqnq6jg180t06dc8haywwgif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Internet Explorer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23446</id>
    <revision>
      <id>3714374</id>
      <parentid>3684942</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:04:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4408" sha1="8vivwua5g1l2rehz0ybrqo36zyb7iq5" xml:space="preserve">{{Infokutija softver
| naziv                            = Internet Explorer 11
| logo                             = [[File:Internet Explorer 10+11 logo.svg|70px]]
| snimak_ekrana                    = Internet Explorer 11 screenshot.png
| tekst                            = Internet Explorer 11 na [[Windows 8.1|Windowsu 8.1]]
| autor                            = [[Thomas Reardon]]
| programer                        = [[Microsoft]]
| prvo_izdanje                     = 16. 8. 1995.
| obustavljeno                     = da
| datum_obustavljanja               = 15. 6. 2022.
| najnovija_stabilna_verzija       = 11.0.56 (11.192.18952.0)
| datum_najnovije_stabilne_verzije = 13. 3. 2018.
| operativni_sistem                = [[Windows 7]], SP1[[Windows Server 2008 R2]], SP1[[Windows 8|Windows Embedded 8 Standard]],[[Windows Server 2012]]
| uključeno u                      = [[Windows 8.1]][[Windows RT]][[Windows Server 2012 R2]][[Windows 10]][[Windows Server 2016]][[Windows Server 2019]][[Windows Server 2022]]
| platforma                        = [[IA-32]], [[x64]], [[ARM arhitektura|ARM]]
| zamijenjen                        = [[Microsoft Edge Legacy]] (2015)
| standard                         = [[HTML5]], [[CSS3]], [[WOFF]], [[SVG]], [[RSS]], [[Atom (standard)|Atom]], [[JPEG XR]]
| licenca                          = Vlasnička; potrebna je licenca za [[Windows]]
| veb-sajt                         = {{URL|https://www.microsoft.com/en-us/download/internet-explorer.aspx}}
}}

'''Internet Explorer''' (prije poznatiji kao '''Microsoft Internet Explorer''', a najčešće oslovljavan kratkim imenom '''IE''') bio je [[internetski preglednik]] razvijan od strane [[Microsoft|Microsoft Corporation]] i uključen u [[Microsoft Windows]] [[Operativni sistem|operativne sisteme]] od 1995. godine. Prvo se pojavio u dodatnom paketu nazvanom ''Plus!'' za [[Windows 95]]. Kasnije verzije su bile dostupne kao besplatna preuzimanja ili u servisnim paketima, uključujući OEM servisna izdanja Windowsa.

Internet Explorer je bio najčešće korišteni preglednik od 1999. do ranih 2000-ih, dostigavši 95% korištenja u 2002. i 2003. godini s verzijama Internet Explorer 5 i 6. Međutim, s rastom konkurencije poput [[Mozilla Firefox|Firefoxa]] i [[Google Chrome|Chromea]], njegova popularnost je opadala. Do februara 2011. godine koristilo ga je 43,55% korisnika interneta. Microsoft je uložio više od 100 miliona američkih dolara godišnje krajem 1990-ih{{Cite web |url=http://www.news.com/2009-1032-995681.html?tag=toc |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 8. 2011 |archive-date=21. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210221021334/https://www.cnet.com/news/ |url-status=dead }}, s preko 1000 programera koji su radili na ovom projektu do 1999. godine.http://www.ericsink.com/Browser_Wars.html

Na [[Windows 10]] bio je uključen od njegovog lansiranja 29. jula 2015. godine, ali ga je [[Microsoft Edge]] naslijedio kao zadani preglednik. Microsoft je postupno ukidao podršku za Internet Explorer 11, a 15. juna 2022. godine, IE11 je zvanično prestao s radom na većini verzija Windowsa. U [[Windows 11]] je u potpunosti uklonjen, dok je u starijim verzijama Windowsa omogućeno korištenje IE moda unutar Microsoft Edge-a.

Microsoft je omogućio ažuriranja Internet Explorera 11 isključivo za Windows verzije s dugoročnom podrškom (LTSC), a sigurnosna ažuriranja će biti dostupna za neke verzije Windows Servera do njihovih krajnjih datuma podrške. Na polju performansi, IE11 je donio poboljšane alate za programere, podršku za [[WebGL]], bolju optimizaciju za ekrane visoke rezolucije i unapređene sigurnosne mehanizme, uključujući podršku za [[HTTP/2]].

Uprkos prestanku podrške, određene organizacije su nastavile koristiti Internet Explorer 11 putem IE moda u Microsoft Edgeu, koji omogućava kompatibilnost sa starijim web aplikacijama. Microsoft je najavio da će IE Mode biti podržan najmanje do 2029. godine.

== Također pogledajte ==

[[Mozilla Firefox]]

[[Google Chrome]]

[[Safari (preglednik)|Safari]]

[[Microsoft Edge]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

[https://support.microsoft.com/en-us/products/internet-explorer Službena stranica]

[https://learn.microsoft.com/en-us/lifecycle/end-of-support/internet-explorer-11 Kraj podrške za Internet Explorer]{{Mrtav link}}

[[Kategorija:Internetski preglednici]]</text>
      <sha1>8vivwua5g1l2rehz0ybrqo36zyb7iq5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorillaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24025</id>
    <revision>
      <id>3714207</id>
      <parentid>3135022</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T12:20:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <comment>/* Albumi */</comment>
      <origin>3714207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2511" sha1="4ldxyk9bgfgxdow51gwqlzuvfza2zka" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
:''Za članak o istoimenom albumu grupe Gorillaz, idite na članak [[Gorillaz (album)]]''

{{Infokutija muzičar
| ime               = Gorillaz 
| pozadina          = skupina
| slika             = 
| žanr              = [[Rock muzika|Rock]], [[Pop muzika|Pop]], [[Hip hop muzika|Hip Hop]] 
| karijera          = 1998-
| trenutno_članovi  = 2D (poznat i kao Stu-Pot)&lt;br /&gt;Noodle&lt;br /&gt;Russel Hobbs&lt;br /&gt;Murdoc Niccals
| bivši_članovi =
| izdavač           = [[EMI]]
| porijeklo         = [[UK]] 
| album1            = Gorillaz
| godina1           = 2001
| album2            = Laika Come Home
| godina2           = 2002
| najnoviji_album   = Demon Days
| godina3           = 2005
}}
''Gorillaz'' je virtualni bend, sastavljen od četiri fiktivna animirana člana: [[2D (Gorillaz)|2D]], [[Murdoc (Gorillaz)|Murdoc]], [[Noodle (Gorillaz)|Noodle]] i [[Russel (Gorillaz)|Russel]].

Bend su osnovali [[Damon Albarn]] od [[Britpop]] benda [[Blur]], i [[Jamie Hewlett]], jedan od tvoraca romana [[Tank Girl]]. Njihov stil je u širem smislu ''alternativan'', ali i sa neobično velikim brojem drugih uticaja.

== Diskografija ==

:''Za detaljniju diskografiju, uključujući i pozicije na top-listama, idite na članak [[Diskografija grupe Gorillaz]].

=== Albumi ===

* ''[[Gorillaz (album)|Gorillaz]]'' (2001) - Studijski album
* ''[[G-Sides]]'' (2002) - B-sides kolekcija
* ''[[Laika Come Home]]'' (2002) - Remix album
* ''[[Demon Days]]'' (2005) - Studijski album
* ''[[Plastic Beach]]'' (2010)
* ''[[The Fall]]'' (2010)
* ''[[Humanz]]'' (2017)
* ''[[The Now Now]]'' (2018)
* ''Song Machine, Season One: Strange Timez'' (2020)
* ''Cracker Island'' (2023)

=== Singlovi ===

* &quot;[[Clint Eastwood (pjesma)|Clint Eastwood]]&quot; (2001)
* &quot;[[19-2000]]&quot; (2001)
* &quot;[[Rock the House]]&quot; (2001)
* &quot;[[911 (pjesma)|911]]&quot; (sa [[D12 (bend)|D12]] feat. [[Terry Hall (pjevač)|Terry Hall]]) (2001)
* &quot;[[Tomorrow Comes Today (singl)|Tomorrow Comes Today]]&quot; (2002)
* &quot;[[Lil' Dub Chefin']]&quot; (2002)
* &quot;[[Feel Good Inc.]]&quot; (2005)
* &quot;[[DARE (pjesma)|DARE]]&quot; (2005)
* &quot;[[Dirty Harry (pjesma)|Dirty Harry]]&quot; (2005)
* &quot;[[Kids With Guns / El Mañana|Kids With Guns&quot; / &quot;El Mañana]]&quot; (2006)

=== EP-ovi ===

* ''[[Tomorrow Comes Today]]'' (2000)
Nekoliko singlova u gornjem popisu su, takodje, izdati kao EP-ovi u nekim regijama.

=== DVD-ovi ===

* ''[[Phase One: Celebrity Take Down]]'' (2002)
* ''[[Demon Days Live]]'' (2006)

{{Gorillaz}}

{{stub-muz}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Britanske muzičke grupe|Gorillaz]]</text>
      <sha1>4ldxyk9bgfgxdow51gwqlzuvfza2zka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fotosinteza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24403</id>
    <revision>
      <id>3714306</id>
      <parentid>3660198</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T21:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38719" sha1="bgkis1sarj0d3cd82423v82sby43z4w" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:Fotosynteza2.png|mini|250px|desno|Proces fotosinteze]]
'''Fotosinteza''' (iz [[grčki jezik|grčkog]] ''φώτο- [foto-]'', &quot;svjetlost&quot; i ''σύνθεσις [sintesis]'', &quot;spajanje s nečim&quot;) je proces pretvaranja svjetlosne energije u hemijsku i njeno pohranjivanje u vidu molekula [[šećer]]a.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Smith, A. L.|title=Oxford dictionary of biochemistry and molecular biology|publisher=Oxford University Press|location=Oxford [Oxfordshire]|year=1997|pages=508}} {{ISBN|0-19-854768-4}}&lt;/ref&gt; Proces fotosinteze se dešava u [[biljke|biljkama]], te u nekim [[bakterije|bakterijama]] i [[alge|algama]], koje u svojim [[Ćelija (biologija)|ćelija]]ma imaju [[hlorofil]]. Za proces fotosinteze biljkama je neophodan [[ugljik-dioksid]], [[voda]] i svjetlosna [[energija]]. Proces se odvija u [[hloroplast]]ima, malim organelama u [[citoplazma|citoplazmi]] biljnih ćelija koje sadrže zeleni [[pigment]] zvani [[hlorofil]]. Fotosinteza se najvećim dijelom odvija u [[list]]ovima biljaka, a veoma malo ili nikako u drugim dijelovima biljke (stablu, korjenu i dr.)

Organizmi koji vrše proces fotosinteze se nazivaju ''[[fotoautotrofi]]'', jer im taj proces omogućava da sami sebi proizvode hranu. Kao nusproizvod procesa fotosinteze ispušta se '''''[[kisik]]'''''. Upravo zbog te činjenice, fotosinteza je od vitalnog značaja za [[život]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Pored održavanja nivoa kisika u [[atmosfera|atmosferi]], gotovo sva živa bića su direktno ili indirektno vezana za fotosintezu kao izvor energije ili hrane.&lt;ref name=bryantfrigaard&gt;{{cite journal|author = D.A. Bryant &amp; N.-U. Frigaard|month=novembar|year = 2006|title = Prokaryotic photosynthesis and phototrophy illuminated|journal = Trends Microbiol|volume = 14|issue = 11|pages=488|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16997562}}&lt;/ref&gt;(izuzetak su [[hemoautotrofi]] koji žive u stijenama ili oko hidrotermalnih izvora u [[okean]]skim dubinama). Količina energije koja se proizvede tokom procesa fotosinteze je izuzetno velika, otprilike 100&amp;nbsp;[[vat|teravata]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Nealson KH, Conrad PG|title=Life: past, present and future|journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci.|volume=354|issue=1392|pages=1923–39|year=1999|month=decembar|url=http://journals.royalsociety.org/content/7r10hqn3rp1g1vag/|date=|access-date=5. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20180614002738/http://journals.royalsociety.org/content/7r10hqn3rp1g1vag/|archive-date=14. 6. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; što je oko šest puta veće od ukupne potrošnje energije cijelog čovječanstva.&lt;ref name=EIA&gt;{{cite web|publisher = Energy Information Administration|url = http://www.eia.doe.gov/pub/international/iealf/table18.xls|title = World Consumption of Primary Energy by Energy Type and Selected Country Groups, 1980-2004|format = XLS|date=31. 7. 2006|access-date=20. 1. 2007|archive-url = https://web.archive.org/web/20041111015455/http://www.eia.doe.gov/pub/international/iealf/table18.xls|archive-date=11. 11. 2004|url-status = live}}&lt;/ref&gt; Pored energije, fotosinteza je također i izvor [[ugljik]]a u svim organskim supstancama u tijelima živih bića. Sveukupno, organizmi koji vrše fotosintezu pretvore oko 100 milijardi&amp;nbsp;[[tona]] ugljika godišnje u [[biomasa|biomasu]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Field CB, Behrenfeld MJ, Randerson JT, Falkowski P|title=Primary production of the biosphere: integrating terrestrial and oceanic components|journal=Science (journal)|volume=281|issue=5374|pages=237–40|year=1998|month=juli}}&lt;/ref&gt;

Iako se fotosinteza može odvijati na razne načine kod različitih vrsta, neke osnovne karakteristike su iste. Naprimjer, proces uvijek počinje sa [[sunčeva energija|svjetlosnom energijom]] koju [[apsorpcija|apsorbuju]] [[bjelančevine]] zvane ''fotosintetički reakcioni centri'' koji sadrže [[hlorofil]]. U biljkama, ove bjelančevine se nalaze unutar hloroplasta, dok su kod [[bakterija]] sadržane u membrani [[citoplazma|citoplazme]]. Dio sunčeve energije koja se prikupi preko hlorofila se pohranjuje u obliku [[adenozin trifosfat]]a (ATP). Ostatak energije se korisiti za uklanjanje [[elektron]]a iz supstanci kao što je [[voda]]. Ovi elektroni se zatim koriste u reakcijama u kojim se ugljik-dioksid pretvara u organske supstance. U biljkama, algama i cijanobakterijama ovaj proces se odvija u nizu reakcija poznatom kao [[Calvinov ciklus]], međutim on je različit u nekim bakterijama, poput ''inverznog [[Ciklus limunske kiseline|Krebsovog ciklusa]]'' u bakterijama ''Chlorobium''. Mnogi fotosintetski organizmi su razvili određena prilagođavanja procesa fotosinteze kojima se koncentrira ili uskladištava ugljik-dioksid. Ovim se pomaže odvijanje procesa [[fotorespiracija|fotorespiracije]], u kojem se može potrošiti značajan dio šećera koji je nastao tokom fotosinteze.

== Evolucija ==
Fotosinteza u živom svijetu se pojavila relativno rano u toku [[evolucija|evolucije]] kada je gotovo sav život na Zemlji bio u formi [[mikroorganizam]]a, a [[atmosfera]] sadržavala mnogo više ugljik-dioksida nego danas. Prvi fotosintetski organizmi su vjerovatno evoluirali prije oko 3,5 milijarde godina, a koristili su [[vodik]] i [[vodik sulfid]] kao izvore elektrona, prije nego vodu.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Olson JM|title=Photosynthesis in the Archean era|journal=Photosyn. Res.|volume=88|issue=2|pages=109–17|year=2006|month=maj}}&lt;/ref&gt; Cijanobakterije su se pojavile kasnije, prije oko 3 milijarde godina, te trajno izmijenile izgled Zemlje kada su počele sa ispuštaju kisik u atmosferu prije 2,4 milijarde godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Buick R|title=When did oxygenic photosynthesis evolve?|journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci.|volume=363|issue=1504|pages=2731–43|year=2008|month=august}}&lt;/ref&gt; Ovakvo izmijenjena atmosfera je omogućila evoluciju kompleksnijih oblika života kao što su protisti. Mnogo kasnije, prije oko milijardu godina, neki od [[protisti|protista]] su formirali simbiotske veze sa [[cijanobakterija]]ma, čineći tako pretke današnjih biljaka i alga.&lt;ref&gt;{{Cite journal|volume = 15|issue = 14|pages = 1325-1330|last = Rodríguez-Ezpeleta|first = Naiara|coauthors = Henner Brinkmann, Suzanne C Burey, Béatrice Roure, Gertraud Burger, Wolfgang Löffelhardt, Hans J Bohnert, Hervé Philippe, B Franz Lang|title = Monophyly of primary photosynthetic eukaryotes: green plants, red algae, and glaucophytes|journal = Current Biology: CB|access-date=26. 8. 2009|date=26. 7. 2005|url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16051178}}&lt;/ref&gt; Hloroplasti u današnjim biljkama su ''potomci'' ovih drevnih simbiotskih cijanobakterija.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gould SB, Waller RF, McFadden GI|title=Plastid evolution|url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-plant-biology_2008_59/page/491|journal=Annu Rev Plant Biol|volume=59|issue=|pages=491–517|year=2008}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Plagiomnium affine laminazellen.jpeg|mini|300px|Ćelije biljke ''[[Plagiomnium affine]]'' sa vidljivim hloroplastima]]

Smatra se da su [[prahistorija|prahistorijski]] fotosintetički sistemi, poput onih kod zelenih i ružičastih bakterija, bili anoksigenski, a koristili su razne [[molekula|molekule]] kao izvore elektrona. Za zelene i ružičaste sumporne bakterije smatra se da su koristile [[vodik]] i [[sumpor]] kao izvore [[elektron]]a, dok su zelene nesumporne bakterije koristile [[aminokiselina|aminokiseline]] i druge organske kiseline. Pronađeni su [[fosil]]i za koje se smatra da su bili filamentski fotosintetički organizmi, a njihova starost se procjenjuje na 3,4 milijarde godina.&lt;ref&gt;[http://www.newscientist.com/article/mg19125654.200.html ''New Scientist'', 19 august 2006]&lt;/ref&gt; Glavni izvor [[kisik]]a u Zemljinoj atmosferi je kisična fotosinteza, a njena prva pojava se ponekad naziva i ''kisična katastrofa''. Geološki dokazi pokazuju da je kisična fotosinteza, poput one u cijanobakterijama, postala važna tokom [[paleoproterozoik]]a prije oko 2 milijarde godina. ''Moderna'' fotosinteza u biljkama i većini fotosintetičkih prokariota je kisična. Kisična fotosinteza koristi [[voda|vodu]] kao izvor elektrona koja se oksidira do molekule kisika (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u fotosintetičkim reakcionim centrima.

=== Simbioza i porijeklo hloroplasta ===
Nekoliko grupa životinja je formiralno simbiotske veze sa fotosintetičkim algama. Takve simbioze su najčešće kod [[koral]]a, spužvi i [[morska anemona|morskih anemoni]], moguće i zato što ove [[životinje]] imaju relativno jednostavnu [[anatomija|anatomiju]] i veliku površinu tijela u odnosu na zapreminu.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Venn AA, Loram JE, Douglas AE|title=Photosynthetic symbioses in animals|journal=J. Exp. Bot.|volume=59 |issue=5|pages=1069–80|year=2008|url=http://jxb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/59/5/1069}}&lt;/ref&gt; Pored toga, nekoliko [[mekušci|mekušaca]] kao što su ''[[Elysia viridis]]'' i ''[[Elysia chlorotica]]'' također imaju simbiotsku vezu sa hloroplastima koje crpe iz algi iz hrane te ih zatim čuvaju u organizmu. Time se omogućava ovim mekušcima da prežive nekoliko mjeseci isključivo hraneći se putem fotosinteze.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Rumpho ME, Summer EJ, Manhart JR|title=Solar-powered sea slugs. Mollusc/algal chloroplast symbiosis|journal=Plant Physiol.|volume=123|issue=1|pages=29–38|year=2000|month=maj}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Muscatine L, Greene RW|title=Chloroplasts and algae as symbionts in molluscs|journal=Int. Rev. Cytol.|volume=36|pages=137–69|year=1973}}&lt;/ref&gt; Neki [[gen]]i iz biljnih [[Jedro (biologija)|ćelijskih jezgra]] su preneseni u mekušce tako da se hloroplasti mogu snabdijevati sa bjelančevinama neophodnim za preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Rumpho ME, Worful JM, Lee J, ''et al.''|title=From the Cover: Horizontal gene transfer of the algal nuclear gene psbO to the photosynthetic sea slug Elysia chlorotica|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=105|issue=46|pages=17867–17871|year=2008|month=novembar}}&lt;/ref&gt;

Čak i bliži oblici simbioze mogu objasniti porijeklo hloroplasta. Hloroplasti imaju dosta sličnosti sa cijanobakterijama uključujući i cirkularne [[hromozom]]e, [[ribozom]]e prokariotskog tipa i slične bjelančevine u fotosintetičkim reakcionim centrima.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Douglas SE|title=Plastid evolution: origins, diversity, trends|journal=Curr. Opin. Genet. Dev.|volume=8|issue=6|pages=655–61|year=1998|month=decembar|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959-437X(98)80033-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Reyes-Prieto A, Weber AP, Bhattacharya D|title=The origin and establishment of the plastid in algae and plants|journal=Annu. Rev. Genet.|volume=41|pages=147–68|year=2007}}&lt;/ref&gt; Po endosimbiotskoj teoriji smatra se da su fotosintetičke bakterije spojene sa ranim eukariotskim ćelijama putem [[endocitoza|endocitoze]], čime su se formirale prve biljne ćelije. Po toj teoriji, hloroplasti bi mogli biti fotosintetičke bakterije koje su se prilagodile na život unutar biljne ćelije. Poput [[mitohondrija]], hloroplasti i danas imaju svoju vlastitu [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]], koja je odvojena od DNK ćelijskog jezgra biljke ''domaćina'', a geni u DNK hloroplasta su slični onima u cijanobakterijama.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Raven JA, Allen JF|title=Genomics and chloroplast evolution: what did cyanobacteria do for plants?|journal=Genome Biol.|volume=4|issue=3|pages=209|year=2003|url=http://genomebiology.com/1465-6906/4/209}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Cijanobakterije i evolucija fotosinteze ===
Biohemijski kapacitet korištenja vode kao izvora elektrona u procesu fotosinteze je evoluirala kod zajedničkih predaka izumrlih cijanobakterija. [[Geologija|Geološki]] podaci pokazuju da se ovaj događaj odvijao u ranoj prošlosti planete Zemlje, prije najmanje 2,45 do 2,32 milijarde godine, a moguće čak i mnogo ranije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ucmp.berkeley.edu/bacteria/cyanofr.html |title=Cyanobacteria: Fossil Record |access-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100824004835/http://www.ucmp.berkeley.edu/bacteria/cyanofr.html |archive-date=24. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dostupni dokazi iz geobioloških studija [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]] (od prije 2,5 milijarde godina) su pokazali da je život na Zemlji postojao prije 3,5 milijarde godina, ali je putanje da kada je evoluirala kisikova fotosinteza ostalo ne odgovoreno. Međutim, paleontološki podaci su pokazali da za period od prije 2 milijarde godina, već postoje brojni različiti oblici zeleno-plavih cijanobakterija, koji su osnovni primarni proizvođači tokom [[proterozoik]]a (prije oko 2,5 milijarde do prije 543 miliona godina). [[Zelene alge]] su se pridružile zeleno-plavim bakterijama kao primarni proizvođači u područjima [[kontinentalni šelf|kontinentalnog šelfa]] na kraju proterozoika, a tek u [[mezozoik]]u (od prije 251 do prije 65 miliona godina) ''dinoflagelati'', ''coccolitoforidi'' i [[silikatne alge|diatomeje]] su preuzeli ulogu primarnih proizvođača u [[more|morskoj vodi]], gotovo u današnjem obliku. Smatra se da su cijanobakterije ostale od velikog značaja za morske [[ekosistem]]e kao agenti za biološko fiksiranje [[dušik]]a, a u izmijenjenoj formi, kao plastidi morskih algi.&lt;ref name=Herrero&gt;{{cite book|author = Herrero A and Flores E (ur).|title = The Cyanobacteria: Molecular Biology, Genomics and Evolution|edition = 1. izd.|publisher = Caister Academic Press|year = 2008}} {{ISBN|978-1-904455-15-8}}&lt;/ref&gt;

== Pregled procesa ==
[[Datoteka:Simple photosynthesis overview bs.svg|mini|desno|Pojednostavljeni prikaz procesa fotosinteze]]

Fotosintetski organizmi su fotoautotrofi, što znači da su u mogućnosti da sintetišu [[hrana|hranu]] direktno iz ugljik-dioksida koristeći energiju [[svjetlost]]i. Međutim, ne koriste svi organizmi svjetlost kao izvor energije za fotosintezu; postoje i ''fotoheterotrofi'' koji umjesto ugljik-dioksida koriste [[organska hemija|organske supstance]] kao izvor ugljika.&lt;ref name=bryantfrigaard/&gt; U biljkama, algama i cijanobakterijama, pri fotosintezi se oslobađa [[kisik]] (oksigen). Ovaj proces je naziva ''oksigenska fotosinteza''. Iako postoje manje razlike u procesu oksigenske fotosinteze u [[biljka]]ma, algama i cijanobakterijama, sveukupni proces je dosta sličan u tim živim bićima. Međutim, postoje neki tipovi bakterija kod kojih se vrši proces anoksigenske fotosinteze, koja također troši ugljik-dioksid ali ne ispušta kisik.

Ugljik-dioksid se pretvara u šećer u procesu koji se naziva fiksiranje ugljika. Ta reakcija spada u [[redoks reakcija|redoks reakcije]], tako da je pri fotosintezi neophodno imati i izvor energije za tok samog procesa kao i izvor elektrona koji su potrebni za pretvaranje ugljik-dioksida u [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]], što je reakcija redukcije. U principu, fotosinteza je proces suprotan procesu ćelijskog disanja, kada se [[glukoza]] i druge supstance oksidiraju i proizvode ugljik-dioksid, vodu te otpuštaju hemijsku energiju. Međutim, ova dva procesa se dešavaju preko dva različita niza hemijskih reakcija i u različitim ćelijskim dijelovima (organelama).

Osnovna [[hemijska jednačina|jednačina]] fotosinteze je:

:&lt;math&gt;\mathrm{2n CO_2 + 2n H_2A + fotoni \longrightarrow \; 2(CH_2O)_n + n O_2 + 2n A}&lt;/math&gt;
:ugljik-dioksid + donor [[elektron]]a + svjetlosna energija → ugljikohidrati + kisik + oksidirani donor elektrona

Pošto se [[voda]] koristi kao izvor elektrona u oksigenskoj fotosintezi, jednačina ovog procesa je sljedeća::

:&lt;math&gt;\mathrm{2n CO_2 + 2n H_2O + fotoni \longrightarrow \; 2(CH_2O)_n + 2n O_2}&lt;/math&gt;
:ugljik-dioksid + voda + svjetlosna energija → ugljikohidrati + kisik

Kod drugih oblika fotosinteze (koji se proučavaju kod mikroba u laboratoriji) umjesto vode koriste se druge supstance kao izvori elektrona, poput [[arsen]]ita; pri čemu mikrobi uz pomoć sunčeve svjetlosti oksidiraju arsenit u arsenat.&lt;ref&gt;''Anaerobic Photosynthesis'', Chemical &amp; Engineering News, '''86''', 33, 18 aug. 2008, str. 36&lt;/ref&gt; Jednačina za ovu reakciju je:

:&lt;math&gt;\mathrm{(AsO_3^{3-}) + CO_2 + fotoni \longrightarrow \; CO + (AsO_4^{3-})}&lt;/math&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18703741&quot;&gt;{{cite journal|author = Kulp TR, Hoeft SE, Asao M, Madigan MT, Hollibaugh JT, Fisher JC, Stolz JF, Culbertson CW, Miller LG, Oremland RS|title = Arsenic(III) fuels anoxygenic photosynthesis in hot spring biofilms from Mono Lake, California|journal = Science (journal)|volume = 321|issue = 5891|pages = 967–70|year = 2008|month = august}}&lt;/ref&gt;
:ugljik-dioksid + arsenit + svjetlosna energija → arsenat + [[Ugljik(II) oksid|ugljik-monoksid]] (koji se dalje koristi za sintezu drugih supstanci)

Fotosinteza se odvija u dvije faze. U prvoj fazi, u ''reakcijama koje zavise od svjetlosti'' ili ''svjetlosnim reakcijama'' hvata se energija [[sunce|sunca]] (ili drugog izvora svjetlosti) i koristi u pravljenju molekula u kojima se ''skladišti'' energija: [[adenozin trifosfat|ATP]] i [[NADPH]]. U toku druge faze, u ''reakcijama koje ne zavise od svjetlosti'' koriste se ovi proizvodi da se ''uhvati'' i redukuje ugljik-dioksid.

Većina organizama u kojima se vrši fotosinteza i ispušta kisik koristi vidljivi dio [[Elektromagnetni spektar|spektra]] za fotosintezu, ali su otkrivena najmanje tri organizma koji koriste [[infracrveno zračenje|infracrvenu svjetlost]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bio-medicine.org/biology-news/Scientists-discover-unique-microbe-in-Californias-largest-lake-203-1/ |title=Scientists discover unique microbe in California's largest lake |access-date=6. 10. 2009 |archive-date=12. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090712152053/http://www.bio-medicine.org/biology-news/Scientists-discover-unique-microbe-in-Californias-largest-lake-203-1/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Fotosintetičke membrane i organele ==
{{Glavni|Hloroplast}}
[[Datoteka:Chloroplast diagram bs plain.svg|mini|desno|Shematski prikaz hloroplasta]]

Bjelančevine koje prikupljaju svjetlost za fotosintezu su uklopljene unutar [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. One su na najjednostavniji način organizirane kod fotosintetskih bakterija, gdje se ove bjelančevine nalaze unutar [[plazmatska membrana|plazmatske membrane]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Tavano CL, Donohue TJ|title=Development of the bacterial photosynthetic apparatus|journal=Curr. Opin. Microbiol.|volume=9|issue=6|pages=625–31|year=2006|month=decembar}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova membrana može biti čvrsto presavijena u cilindrične organele zvane [[tilakoid]]i,&lt;ref name=Mullineaux1999&gt;{{cite journal|author = Mullineaux CW|year = 1999|title = The thylakoid membranes of cyanobacteria: structure, dynamics and function|journal = Australian Journal of Plant Physiology|volume = 26|issue = 7|pages = 671–677}}&lt;/ref&gt; ili sakupljeni u okrugle vesikule zvane ''unutarcitoplazmatske membrane''.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Sener MK, Olsen JD, Hunter CN, Schulten K|title=Atomic-level structural and functional model of a bacterial photosynthetic membrane vesicle|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=104|issue=40|pages=15723–8|year=2007|month=oktobar|url=http://www.pnas.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=17895378}}&lt;/ref&gt; Ove strukture mogu zauzimati najveći dio unutrašnjosti ćelije, dajući membrani veoma veliku površinu i na taj način povećavajući količinu svjetlosti koju bakterija može apsorbovati.&lt;ref name=Mullineaux1999/&gt; Kod biljaka i algi, fotosinteza se odvija u organelama zvanim [[hloroplast]]i. Prosječna biljna ćelija sadrži između 10 i 100 hloroplasti. Hloroplasti su povezani putem membrane. Membrana je načinjena od unutrašnje fosofolipidne membrane, vanjske fosfolipidne membrane i prostora između membrana. Unutar membrane je tečni [[fluid]] zvani [[stroma]]. Stroma sadrži skup tilakoida u kojima se odvija fotosinteza. [[Tilakoid]]i su pločasti diskovi povezani membranom, sa lumenom ili tilakoidnim prostorom unutar njih. Mjesto gdje se fotosinteza odvija je tilakoidna membrana, u kojoj se nalaze integralni i periferijski membranski kompleksi bjelančevina, uključujući pigmente koji apsorbuju svjetlosnu energiju, a formiraju [[fotosistem]]e.

Biljke apsorbuju svjetlost uglavnom koristeći pigment [[hlorofil]], koji je uzrok da je većina biljaka [[zelena|zelene]] boje. Pored hlorofila, biljke koriste druge pigmente poput [[karoten]]a i [[ksantofil]]a.&lt;ref&gt;{{cite book|last = Campbell|first = Neil A.|coauthors = Brad Williamson; Robin J. Heyden|title = Biology: Exploring Life|publisher = Pearson Prentice Hall|date = 2006|location = Boston, Massachusetts|url = http://www.phschool.com/el_marketing.html|access-date = 6. 10. 2009|archive-date = 2. 11. 2014|archive-url = https://web.archive.org/web/20141102041816/http://www.phschool.com/el_marketing.html|url-status = dead}} {{ISBN|0-13-250882-6}}&lt;/ref&gt; Alge koriste hlorofil, ali i druge pigmente poput fikocijanina, karotena i ksantofila kod [[zelene alge|zelenih algi]]; fikoeritrina kod crvenih algi (''Rodophytes'') i fukoksantola kod smeđih algi i diatoma, što rezultira velikom raznolikošću boja kod ovih organizama.

Ovi pigmenti su uklopljeni u biljke i alge u posebnu vrstu bjelančevina. U takvim bjelančevinama svi pigmenti su sistematski složeni za zajednički rad. Takve bjelančevine se također nazivaju i kompleksi ''koji sakupljaju svjetlost''. Iako sve ćelije u zelenim dijelovima biljaka posjeduju hloroplasti, najveći dio energije se sakuplja u [[list]]ovima. Ćelije u unutrašnjim tkivima lista, zvane [[mezofil]], može sadržavati između 450 i 800 hiljada hloroplasta po [[milimetar|kvadratnom milimetru]] lista. Površina lista je ravnomjerno pokrivena [[vosak|voštanim]] kutikulama, otpornim na vodu, koje štite list od prekomjernog isušivanja i smanjuje apsorpciju [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] ili plavog svjetla, te se tako smanjuje zagrijavanje. Transparentni sloj [[epiderma|epiderme]] omogućava da svjetlost prođe kroz mezofilne ćelije gdje se odvija i najveći dio fotosinteze.

== Svjetlosne reakcije ==
U svjetlosno zavisnim reakcijama, jedna [[molekula]] pigmenta [[hlorofil]]a [[apsorpcija (hemija)|apsorbuje]] jedan [[foton]] i gubi jedan [[elektron]]. Ovaj elektron prelazi u modificiranu formu hlorofila zvanu [[feofitin]], koji dalje šalje elektron prema molekuli kvinona, omogućujući početak toka elektrona prema transportnom lancu elektrona te dalje prema krajnjoj redukciji NADP (Nikotinamid adenin dinukleotidni fosfat) u NADPH. Pored toga, ovaj proces proizvodi [[proton]]ski gradijent preko membrane hloroplasta; njegova disperzija se koristi od strane ATP sintaze za povezanu sintezu [[adenozin trifosfat]]a (ATP-a). Molekula hlorofila ponovno dobija izgubljeni elektron od molekule vode putem procesa [[fotoliza|fotolize]], čime se otpušta molekula [[kisik]]a (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).

Sveukupna jednačina za svjetlosno zavisne reakcije pod uslovima necikličnog toka elektrona u zelenim biljkama je:&lt;ref name=&quot;Raven&quot;&gt;{{cite book|last = Raven|first = Peter H.|coauthors = Ray F. Evert, Susan E. Eichhorn|title = Biology of Plants, 7. izdanje|publisher = W.H. Freeman and Company Publishers|year = 2005|location = New York|pages = 124–128}} {{ISBN|0-7167-1007-2}}&lt;/ref&gt;

:2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 2 NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 2 ADP + 2 P&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt; + svjetlost → 2 NADPH + 2 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 2 ATP + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Ne može svaka svjetlost podržati proces fotosinteze. Spektar svjetlosti pri kojem je moguće vršiti fotosintezu zavisi od tipa i vrste pigmenta koji se nalazi u biljci. Naprimjer, kod zelenih biljaka, najintenzivnija fotosinteza se odvija u područjima ljubičasto-plave i [[crvena|crvene]] svjetlosti. Kod [[crvene alge|crvenih algi]], taj spektar se preklapa sa apsorpcionim spektrom fikobilina u plavo-zelenom području spektra, što omogućava ovim algama da rastu u dubljim vodama u kojima je svjetlost dužih talasnih dužina već apsorbovana od strane zelenih biljaka. Neapsorbirani dio svjetlosnog spektra je taj koji daje boju organizmima (npr. zelene biljke, crvene alge, ružičaste bakterije) te je ta svjetlost najmanje efikasna za fotosintezu u tim organizmima (tj. zelena svjetlost ne igra veliku ulogu pri fotosintezi kod zelenih biljaka itd).

== Reakcije nezavisne od svjetlosti ==
=== Calvinov ciklus ===
{{Glavni|Calvinov ciklus}}
[[Datoteka:Calvin cycle.svg|mini|desno|250px|Pregled Calvinovog ciklusa]]
Kod reakcija koje ne zavise od svjetlosti ili tzv. ''tamnih reakcija'', enzim [[Rubisco]] hvata ugljik-dioksid iz atmosfere, te u procesu koji zahtijeva novoformiranu NADPH, zvanom Calvin-Bensonov ciklus, otpuštaju se trioze (trikarbonski šećeri), koje se naknadno spajaju u obliku [[glukoza|glukoze]] i [[škrob]]a. Sveukupna jednačina svjetlosno nezavisnih reakcija kod zelenih biljaka glasi:&lt;ref name=&quot;Raven&quot;/&gt;

:3 CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 9 ATP + 6 NADPH + 6 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; → C&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;-fosfat + 9 ADP + 8 P&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt; + 6 NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O

Preciznije, fiksiranjem ugljika proizvodi se međuproizvod, koji se zatim pretvara u gotove proizvode u vidu ugljikohidrata. Ugljikov lanci napravljeni putem fotosinteze se zatim koriste na razne načine u formiranju drugih organskih supstanci, kao što je sinteza [[celuloza|celuloze]], kao prethodnicu u [[biosinteza|biosintezi]] [[lipid]]a i [[aminokiselina]] ili kao [[gorivo]] u ćelijskom [[disanje|disanju]]. Disanje se ne odvija samo u biljkama nego i u [[životinje|životinjama]] kada energija iz biljaka dođe do njih putem lanca ishrane.

Fiksiranje ugljika odnosno redukcija ugljik-dioksida je proces u kojem se [[ugljik-dioksid]] spaja sa pentozom, [[ribuloza 1,5-bifosfat|ribulozom 1,5 fosfatom]] (RuBP) da bi se napravile dvije molekule trioze [[glicerat 3-fosfat]]a (GP), također poznate i kao 3-fosfoglicerat (PGA). GP, u prisustvu ATP-a i NADPH iz fotosintetske ''svjetlosne'' faze, se redukuje do [[gliceraldehid 3-fosfat]]a (G3P). Ovaj proizvod se naziva i 3-fosfogliceraldehid (PGAL), a negdje i trioza fosfat. Trioze su šećeri sa tri [[atom]]a [[ugljik]]a. Većina G3P koji se proizvede (5 od šest molekula) se koristi za regeneraciju RuBP tako da se proces može nastaviti. Samo jedna od 6 molekula trioza fosfata se ne ''reciklira'' i često kondezuje u obliku heksoza fosfata, što na kraju daje glukozu, škrob i celulozu. Šećeri koji se proizvedu putem [[metabolizam|metabolizma]] ugljika daju lance ugljika koji se mogu korisiti za druge reakcije metabolizma poput sinteze aminokiselina i lipida.

== Redoslijed i kinetika ==
Sveukupni proces fotosinteze se može podijeliti u četiri faze. Prva, prijenos energije u prijemnim mjestima [[hlorofil]]a se dešava izuzetno brzo, vrijeme prijenosa se kreće u intervalu od 1 femtosekunde (1 femto[[sekunda]] (fs) = 10&lt;sup&gt;−15&lt;/sup&gt; s) do 1 pikosekunde (1 pikosekunda (ps) = 10&lt;sup&gt;−12&lt;/sup&gt; s). Sljedeća faza, prijenos elektrona u fotohemijskim reakcijama, se odvija u intervalu od pikosekundi do nanosekundi (1 nanosekunda (ns) = 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt; s). Treća faza, prijenosni lanac [[elektron]]a i sinteza ATP-a, se odvija u periodu od mikrosekunde (1 mikrosekunda (μs) = 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt; s) do milisekunde (1 milisekunde (ms) = 10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; s). Posljednja faza, fiksiranje ugljika i izvoz stablinih proizvoda se odvija u intervalima od milisekundi do par sekundi. Prve tri faze se odvijaju u membranama tilakoida.

== Efikasnost ==
Biljke obično pretvaraju svjetlost u hemijsku energiju sa prosječnom fotosintetičkom efikasnošću od 3-6%.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.fao.org/docrep/w7241e/w7241e05.htm#1.2.1%20photosynthetic%20efficiency|title = Chapter 1 - Biological energy production|author = Miyamoto K|work = Renewable biological systems for alternative sustainable energy production (FAO Agricultural Services Bulletin - 128)|publisher = Food and Agriculture Organization of the United Nations|access-date = 4. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Stvarna fotosintetička efikasnost biljaka varira u zavisnosti od frekvencije svjetlosti, njenog intenziteta, temperature te koncentracije ugljik-ioksida u atmosferi, a može se kretati u rasponu od 0,1% do 8%.&lt;ref name=&quot;govindjee&quot;&gt;Govindjee, [http://www.life.uiuc.edu/govindjee/whatisit.htm What is photosynthesis?]&lt;/ref&gt; Za usporedbu, solarni paneli pretvaraju svjetlost u [[električna energija|električnu energiju]] sa efikasnošću od 6-20% (kod serijskih modela panela), pa sve do 41% kod panela u istraživačkim laboratorijama.&lt;ref&gt;http://www.ise.fraunhofer.de/press-and-media/press-releases/press-releases-2009/world-record-41.1-efficiency-reached-for-multi-junction-solar-cells-at-fraunhofer-ise&lt;/ref&gt;

== Faktori ==
[[Datoteka:Leaf 1 web.jpg|mini|List je osnovno mjesto odvijanja fotosinteze u biljkama]]
Tri osnovna faktora utiču na odvijanje procesa fotosinteze:
* [[Svjetlost|Svjetlosno zračenje]] i [[talasna dužina]]
* Koncentracija [[ugljik-dioksid]]a
* [[Temperatura]].

=== Intenzitet svjetlosti, talasna dužina i temperatura ===
Početkom [[20. vijek]]a [[Frederick Blackman]] i [[Gabrielle Matthaei]] su ispitivali efekte intenziteta svjetlosti i temperature na brzinu asimilacije (ugradnje) ugljika.
* Pri konstantnoj temperaturi, brzina ugradnje ugljika zavisi od svjetlosnog zračenja, u početku se ubrzava pri pojačavanju zračenja. Međutim, pri višim nivoima svjetlosnog zračenja ova zavisnost više ne vrijedi, a brzina ugradnje ugljika ostaje konstantna na dostignutom nivou.
* Pri konstantnom nivou svjetlosnog zračenja, brzina ugradnje ugljika se pojačava pri porastu temperature u određenom vrlo ograničenom rasponu. Ovaj efekt je primijećen samo pri visokim nivoima svjetlosnog zračenja. Pri nižim nivoima, povećanje temperature ima relativno mali uticaj na brzinu ugradnje ugljika.

Ova dva eksperimenta objašnjavaju kritične tačke procesa: najprije, iz istraživanja je poznato da na fotohemijske reakcije općenito ne utiče temperatura. Međutim, ovi [[eksperiment]]i su jasno pokazali da temperatura utiče na brzinu ugradnje ugljika, tako da se pri procesu fotosinteze mora odvijati najmanje dva toka reakcija do potpune ugradnje ugljika. Kasnije su otkrivene dvije faze: ''fotohemijska faza'' koja zavisi od svjetlosti i ''mračna faza'' u kojoj svjetlost ne igra ulogu. Dalje, Blackmanovi eksperimenti su opisali koncept ograničavajućih faktora. Drugi ograničavajući faktor je talasna dužina. Cijanobakterije, koje žive u morskim dubinama do nekoliko metara, ne mogu dobiti svjetlost uobičajene talasne dužine koja je potrebna da fotoinicira razdvajanje naboja u konvencionalnim fotosintetičkim pigmentima. Da bi riješile ovaj ''problem'', one su razvile cijelu seriju bjelančevina sa različitim [[pigment]]ima koji okružuju reakcioni centar. Ova jedinica se naziva [[fikobilisom]].

=== Nivoi ugljik-dioksida i fotorespiracija ===
[[Datoteka:Photosynthesis - CO2 concentration graph-bs.png|desno|mini|Zavisnost brzine fotosinteze od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
Dok raste koncentracija ugljik-dioksida, brzina kojom se [[sinteza|sintetiziraju]] šećeri u fazi svjetlosno zavisnih reakcija se povećava sve dok je ne ograniče neki drugi faktori. [[Rubisco]], [[enzim]] koji ''hvata'' ugljik-dioksid u svjetlosno zavisnim reakcijama, ima afinitet za spajanje ugljik-dioksida kao i kisika. Kada je koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; velika, Rubisco će fiksirati ugljik-dioksid. Međutim, ako je njegova koncentracija niska, Rubisco će umjesto CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; fiksirati kisik. Ovaj proces, nazvan [[fotorespiracija]], korisiti uskladištenu energiju, ali se njom ne proizvode šećeri.

Aktivnost Rubisco oksigenaze ima niz nedostataka za biljku iz brojnih razloga:
# Jedan od proizvoda aktivnosti oksigenaze je [[fosfoglikolat]] (2 atoma ugljika) umjesto [[3-fosfoglicerat]]a (3 atoma ugljika). Fosfoglikolat se ne može [[metabolizam|metabolizirati]] putem Calvinovog ciklusa i predstavlja atom ugljika izgubljen u ciklusu. Visoka aktivnost oksigenaze iskorištava šećere koji su neophodi za recikliranje ribuloze 5-bifosfata i dalje za nastavak Calvinovog ciklusa.
# Fosfoglikolat se brzo metabolizira u glikolat koji je [[otrov]]an za biljke u visokim koncentracijama; on inhibira proces fotosinteze.
# Skupljanje glikolata je energetski zahtjevan proces koji iskorištava putanju glikolata, a samo 75% ugljika se vraća u Calvinov ciklus kao 3-fosfoglicerat. Ove reakcije također proizvode [[amonijak]] (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) koji može lahko da dovede biljku do gubitka [[dušik]]a.

::Vrlo pojednostavljena reakcija je:

:::2 glikolat + ATP → 3-fosfoglicerat + ugljik-dioksid + ADP +NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;

Putanja sakupljanja proizvoda aktivnosti Rubisco oksigenaze je češće poznata pod nazivom fotorespiracija, jer je odlikuje trošenje svjetlosno zavisnog kisika i ispuštanje ugljik-dioksida.

== Otkriće ==
Iako neki koraci kod fotosinteze ni danas nisu u potpunosti razjašnjeni, sveukupna fotosintetska jednačina je poznata još od početka [[19. vijek]]a.

[[Jan van Helmont]] je počeo sa proučavanje procesa sredinom [[17. vijek]]a kada je pažljivim mjerenjem [[masa|mase]] zemljišta koje iskoristi biljka i mase biljke tokom rasta. Nakon što je otkrio da se masa zemljišta promijenila vrlo malo u odnosu na rast biljke, pretpostavio je da je masa biljke povećana zbog vode, jedine supstance koja je dodavana zasađenoj biljci. Njegova teza je bila djelimično tačna, jer je veći dio mase zaista i dobiven iz vode kao i od ugljik-dioksida. U svakom slučaju, ovo je bila značajna ideja koja je pokazala da većina biomase dolazi iz ulaznih supstanci fotosinteze, a ne iz samog zemljišta.

[[Joseph Priestley]], hemičar i političar, je otkrio pojavu ispuštanja kisika, kada je izolirao [[zrak]] iz biljke, koju je stavio u izvrnut lonac, te u taj prostor unio zapaljenu [[svijeća|svijeću]]. Plamen svijeće je počeo izuzetno jako da gori zbog prisustva kisika. Također, otkrio je da zrak, koji je ''ispustio'' izolirani [[miš]] (ugljik-dioksid), može biti ''vraćen'' u normalno stanje ukoliko se u tu posudu unese biljka.

Godine [[1778]] [[Jan Ingenhousz]], dvorski fizičar [[Dinastija Habsburg|austrijskog cara]], je ponovio Priestleyev eksperiment, te je otkrio da je postojao uticaj sunčeve svjetlosti na biljku. Godine [[1796]], [[Jean Senebier]], švicarski svećenik, botaničar i naučnik, pokazao je da zelene biljke upotrebljavaju ugljik-dioksid i ispuštaju kisik pod uticajem sunčeve svjetlosti. Brzo nakon toga, [[Nicolas-Théodore de Saussure]] je dokazao da je povećanje mase biljke tokom rasta ne može biti isključivo od uzimanja ugljik-dioksida bez utjecaja vode. Pored toga, načinio je prvu osnovnu reakciju koja se odvija tokom fotosinteze kojom se proizvodi hrana ([[glukoza]]).

[[Cornelis Van Niel]] je načinio ključna otkrića koja su pomogla da se objasni [[hemija]] fotosinteze. Studiranje ružičastih sumpornih bakterija i zelenih bakterija, on je bio prvi naučnik koji je pokazao da je fotosinteza zapravo [[redoks reakcija]] zavisna od [[svjetlost]]i, pri kojoj [[vodik]] redukuje ugljik-dioksid.

Robert Emerson je otkrio dvije svjetlosne reakcije ispitujući produktivnost biljke koristeći različite talasne dužine svjetlosti. Sa samom crvenom svjetlošću, svjetlosne reakcije su bile onemogućene. Kada je pokušao kombinovati crvenu i [[plava|plavu]] svjetlost, rezultat je bio dosta bolji. Tako je pokazao da postoje dva fotosistema, jedan koji [[apsorpcija|apsorbuje]] talasne dužine svjetlosti do 600&amp;nbsp;nm a drugi do 700&amp;nbsp;nm. Prvi je danas poznat kao PSII a drugi kao PSI. PSI sadrži samo [[hlorofil]] ''a'', dok PSII sadrži uglavnom hlorofil ''a'', uz veliki dio hlorofila ''b'', između ostalih pigmenata.&lt;ref name=&quot;isbn0-07-144143-3&quot;&gt;{{cite book|author = Mark D. Licker (ur.)|title = Mcgraw Hill Encyclopedia of Science and Technology|publisher = McGraw-Hill Professional|year = 2007|pages = vol 13 str. 470}} {{ISBN|0-07-144143-3}}&lt;/ref&gt;

Daljnji eksperimenti koji su dokazali da kisik nastao tokom fotosinteze u zelenim biljkama dolazi iz vode, izveo je [[Robert Hill]] 1937 i 1939 godine. On je pokazao da izolirani hloroplasti također otpuštaju kisik u prisustvu nekih neprirodnih redukcionih supstanci poput [[željezo|željeza]], [[oksalat]]a, [[ferocijanid]]a ili [[benzokvinon]]a, nakon što se izlože svjetlosti. Hilova reakcija se može prikazati ovako:

:2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 2 A + ([[svjetlost]], hloroplasti) → 2 AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

gdje je A akceptor elektrona. Dalje, pri izlaganju svjetlosti, akceptor elektrona se redukuje a oslobađa se kisik. Cyt b&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;, danas poznat kao plastokvinon, je jedan od akceptora elektrona.

[[Samuel Ruben]] i [[Martin Kamen]] su koristili [[Radioaktivnost|radioaktivne]] [[izotop]]e da odrede da je kisik oslobođen pri fotosintezi zaista proizveden iz vode.

[[Melvin Calvin]] i [[Andrew Benson]], zajedno sa [[James Bassham]]om, su objasnili putanju asimilacije ugljika (ciklus fotosintetičke redukcije ugljika) u biljkama. Ciklus redukcije ugljika je poznat i pod nazivom [[Calvinov ciklus]], čiji naziv neopravdano zanemaruje doprinos Basshama i Bensona. Mnogi naučnici označavaju ciklus i kao Calvin-Bensonov ciklus, Benson-Calvinov ciklus a neki čak i Calvin-Benson-Basshamov ciklus (odnosno CBB ciklus).

[[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovac]] [[Rudolph A. Marcus]] je [[1992]] godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju za doprinos teoriji reakcija elektronskog transfera u hemijskim sistemima.

== Također pogledajte ==
* [[Vitamin D]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Photosynthesis}}
{{BiologijaPortal}}
* [http://www.life.uiuc.edu/govindjee/linksPSed.htm Kolekcija linkova o fotosintezi za sve uzraste]
* [http://www.life.uiuc.edu/govindjee/photosynBook.html Sveukupna energetika fotosinteze]
* [https://web.archive.org/web/20120422081849/http://academicearth.org/lectures/photosynthesis--from-light-to-atp UC Berkeley video lekcije] o fotosintezi
* [https://web.archive.org/web/20090428090455/http://scienceaid.co.uk/biology/biochemistry/photosynthesis.html Science Aid: Fotosinteza]
* [https://web.archive.org/web/20070914195047/http://www.ljmu.ac.uk/NewsCentre/63012.htm Liverpool John Moores univerzitet, dr.David Wilkinson]
* [https://web.archive.org/web/20130921225805/http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/d24/24.htm Botanika online: Fotosinteza]
* [https://web.archive.org/web/20091002030256/http://photoscience.la.asu.edu/photosyn/photoweb/default.html Fotosinteza na Photoscience 2008]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Metabolizam biljaka]]
[[Kategorija:Fotosinteza]]</text>
      <sha1>bgkis1sarj0d3cd82423v82sby43z4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26173</id>
    <revision>
      <id>3714323</id>
      <parentid>3486658</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T02:52:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1142" sha1="rim232296rdj4266q4olrlksqxgwgjo" xml:space="preserve">{{Fikh}}
'''Haram''' ({{ArJ|حرام}} ''Ḥarām'') je [[Arapski jezik|arapska]] riječ koja znači zabranjeno ili nedozvoljeno. Jedan je od kvalifikatora po kojima islamsko pravo kvalifikuje bilo koji ljudski postupak. Haram je sve ono što je zabranjeno raditi, i za što slijedi kazna.

Haram (kao izraz) često se koristi kad je nešto duševno ili religijski &quot;nečisto&quot;. Muslimanima naravno nije dozvoljeno činjenje harama tj. uzimanje/korištenje haram namirnica&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.halal.ba/index.php/ba/certificiranje/halal-standard |title=Halal Standard BAS |work=halal.ba |access-date=20. 12. 2017 |archive-date=24. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224064740/http://www.halal.ba/index.php/ba/certificiranje/halal-standard |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te nepoštivanje onoga što je [[šerijat]]om određeno.

== Također pogledajte ==
* [[Fikh]]
* [[Halal]]
* [[Farz]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.religiousrules.com/Islamfood00table.htm Laws of Islam Concerning Food], religiousrules.com {{en simbol}}

[[Kategorija:Fikh]]
[[Kategorija:Islamska terminologija]]</text>
      <sha1>rim232296rdj4266q4olrlksqxgwgjo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herbert George Wells</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26712</id>
    <revision>
      <id>3714324</id>
      <parentid>3658832</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T03:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69039" sha1="ehrjxxccpq2no9dnlmyu155bpw3houf" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = H.G. Wells
| slika           = H.G. Wells by Beresford.jpg
| opis_slike      = Portret [[George Charles Beresford]]a, 1920.
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1866|9|21}}
| mjesto_rođenja  = [[Bromley]], [[Kent]], [[Engleska]]
| datum_smrti     = {{datum smrti i godine|1946|8|13|1866|9|21}}
| mjesto_smrti    = [[London]], Engleska
| zanimanje       = [[pisac]], nastavnik, historičar i [[novinar]]
| jezik           = [[Engleski jezik|Engleski]]
| nacionalnost    = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko]] i &lt;br /&gt; [[Šri Lanka|Šrilankansko]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = [[Naučna fantastika]]
| poznata_djela   = {{plainlist|
* The World Set Free
* The Outline of History
* The Country of the Blind
* The Red Room
* Vremenski stroj
* Nevidljivi čovjek
* Rat svjetova
* Otok doktora Moreau
* The First Men in the Moon
* Obrisi budućnosti
* Ann Veronica
* When the Sleeper Wakes
}}  
| supružnik       = {{plainlist|
* Isabel Mary Wells ​(1891; razvod 1894)​
* Amy Catherine Robbins ​(1895; umrla 1927)​
}} 
| djeca           = 4
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}
'''Herbert George Wells''' ([[Bromley]], [[Engleska]] 21. septembar 1866 - 13. august 1946)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/H-G-Wells|title=H.G. Wells {{!}} Biography, Books, &amp; Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=1. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; bio je [[Engleska|engleski]] [[pisac]] i društveni komentator,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-36831|title=Wells, Herbert George (1866–1946), novelist and social commentator|website=Oxford Dictionary of National Biography|language=en|doi=10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-36831|access-date=1. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; rodio se u porodici radničke klase. Plodan u mnogim žanrovima, napisao je više od pedeset romana i desetine kratkih priča. Njegov publicistički rad uključivao je radove društvenih komentara, politike, historije, popularne nauke, satire, biografije i autobiografije. Wellsovi [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] romani su toliko cijenjeni da su ga nazivali &quot;ocem naučne fantastike&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Roberts|first=Adam |author-link=Adam Roberts (British writer) |title=Science Fiction |date=2000 |publisher=[[Psychology Press]] |isbn=978-0-415-19205-7 |ol=7485895M |lccn=99087223 |oclc=41338934}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=H.{{nbsp}}G. Wells – father of science fiction with hopes and fears for how science will shape our future |url=https://www.abc.net.au/radionational/programs/scienceshow/hg-wells-author-who-imaged-a-future-based-on-scientific-achie/13731742 |access-date=12. 8. 2022 |work=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

Pored slave kao pisca, za života je bio istaknut kao napredni, čak i proročki društveni kritičar koji je svoj književni talenat posvetio razvoju progresivne vizije na globalnom nivou. Kao futurista, napisao je niz utopijskih djela&lt;ref name=&quot;Davis-2003&quot;&gt;{{Cite book |last=Davis |first=Kenneth C. |title=Don't Know Much About History: Everything You Need to Know About American History but Never Learned |url=https://archive.org/details/dontknowmuchabou00davi_0 |publisher=HarperCollins |year=2003 |isbn=978-0-06-008381-6 |edition=1st |location=New York |pages=[https://archive.org/details/dontknowmuchabou00davi_0/page/431 431]–432 |author-link=Kenneth C. Davis}}&lt;/ref&gt; i predvidio pojavu [[avion]]a, [[tenk]]ova, [[Svemirska putovanja|svemirskih putovanja]], [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]], [[Satelitska televizija|satelitske televizije]] i nečega što liči na [[World Wide Web]].&lt;ref name=&quot;Handwerk-2016&quot;&gt;{{Cite web |last=Handwerk |first=Brian |date=21. 9. 2016 |title=The Many Futuristic Predictions of H.G. Wells That Came True |url=https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/many-futuristic-predictions-hg-wells-came-true-180960546/ |access-date=31. 10. 2023 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;visionary&quot;&gt;{{cite news |last=James |first=Simon John |date=9. 10. 2017 |title=HG Wells: A visionary who should be remembered for his social predictions, not just his scientific ones |newspaper=The Independent |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/hg-wells-a-visionary-who-should-be-remembered-for-his-social-predictions-not-just-his-scientific-a7320486.html}}&lt;/ref&gt; Njegova naučna fantastika zamišljala je putovanje kroz vrijeme, invaziju vanzemaljaca, nevidljivost i biološki inženjering prije nego što su ove teme postale uobičajene u žanru.&lt;ref name=&quot;Handwerk-2016&quot; /&gt; [[Brian Aldiss]] je Wellsa nazvao &quot;Šekspirom naučne fantastike&quot;, dok ga je [[Charles Fort]] nazvao &quot;divljim talentom&quot;.&lt;ref name=&quot;wagar&quot;&gt;{{cite book |last=Wagar |first=W. Warren |author-link=W. Warren Wagar |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Traversing Time |date=2004 |publisher=[[Wesleyan University Press]] |location=[[Middletown, Conn.]] |isbn=978-0-8195-6725-3 |url=https://books.google.com/books?id=HExGaHDhVbUC |access-date=24. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;{{Rp|7}}&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |title=The Time Machine |publisher=[[Penguin UK]] |date=2007 |isbn=978-0-14-143997-6 |location=London |page=xiii}}&lt;/ref&gt;

Wells je učinio svoje radove uvjerljivim tako što je ubacio uobičajene detalje uz jednu izvanrednu pretpostavku po djelu – nazvanu &quot;Vellsov zakon&quot; - što je dovelo do toga da ga je [[Joseph Conrad]] pozdravio 1898. sa &quot;O realisto fantastičnog!&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=How Hollywood fell for a British visionary |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3643882/How-Hollywood-fell-for-a-British-visionary.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3643882/How-Hollywood-fell-for-a-British-visionary.html |archive-date=10. 1. 2022 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=14. 3. 2019 |work=[[The Daily Telegraph]]}}&lt;/ref&gt; Njegova najznačajnija naučnofantastična dela uključuju ''[[Vremenski stroj]]'' (1895), koji je bio njegov prvi roman, ''[[Otok doktora Moroa]]'' (1896), ''[[Nevidljivi čovek]]'' (1897), ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'' (1898), vojnu naučnu fantastiku ''[[Rat u zraku]]'' (1907) i distopija ''[[Kad se spavač probudi]]'' (1910). Romani socrealizma kao što su ''[[Kipps]]'' (1905) i ''[[Historija gospodina Pollyja]]'' (1910), koji opisuju engleski život niže srednje klase, doveli su do mišljenja da je on bio dostojan nasljednik [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]],&lt;ref name=&quot;brome&quot;&gt;{{cite book|last1=Brome|first1=Vincent|title=H.{{nbsp}}G. Wells|date=2008|publisher=House of Stratus|page=180}}&lt;/ref&gt;{{Rp|99}} Wells je opisao niz društvenih slojeva i čak pokušao, u ''[[Tono-Bungayu]]'' (1909), postaviti dijagnozu engleskog društva u cjelini. Bio e četiri puta bio nominovan za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].&lt;ref name=&quot;Nobel nominations&quot;&gt;{{cite web |date=1. 4. 2020 |title=Nomination archive |url=https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=10075 |access-date=29. 12. 2022 |website=[[Nobel Foundation]]}}&lt;/ref&gt;

Wellsova najranija specijalizovana obuka bila je biologija, a njegovo razmišljanje o etičkim pitanjima odvijalo se u [[Darvinizam|darvinističkom]] kontekstu.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-first1=Robert M. |editor-last1=Philmus |editor-first2=David Y. |editor-last2=Hughes |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Early Writings in Science and Science Fiction |location=[[Berkeley, California|Berkeley]], Los Angeles, and London |publisher=[[University of California Press]] |date=1975 |page=179}}&lt;/ref&gt; Bio je i otvoreni [[Socijalizam|socijalista]] od malih nogu, često (ali ne uvijek, kao na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]) simpatizirajući [[Pacifizam|pacifističke]] stavove.&lt;ref&gt;{{cite web |website=[[British Library]] |url=https://www.bl.uk/romantics-and-victorians/articles/h-g-wells-politics |title=H.{{nbsp}}G. Wells' politics |access-date=13. 11. 2022 |archive-date=7. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230307044409/https://www.bl.uk/romantics-and-victorians/articles/h-g-wells-politics |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=H.{{nbsp}}G. Wells |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/hg-wells |access-date=13. 11. 2022 |website=[[United States Holocaust Memorial Museum]]}}&lt;/ref&gt; U kasnijim godinama pisao je manje beletristike, a više djela izlažući svoje političke i društvene stavove, ponekad dajući svoju profesiju kao novinar.&lt;ref name=&quot;brome&quot; /&gt; Wells je bio dijabetičar i suosnivao je dobrotvornoj organizaciji ''The Diabetic Association'' (Diabetes UK) 1934.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.diabetes.co.uk/celebrities/hg-wells.html|title=H.{{nbsp}}G. Wells – Author, Historian, Teacher with Type 2 Diabetes|website=www.diabetes.co.uk|access-date=18. 2. 2019|date=15. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
[[File:Young Bertie (H. G. Wells).jpg|thumb|upright=1.1|Mladi Wells, 1870ih.]]

Herbert George Wells je rođen u Atlas House, 162 High Street u [[Bromley]]u, [[Kent]],&lt;ref name=&quot;wheen&quot;/&gt; 21. septembra 1866.&lt;ref name=&quot;ODNB&quot;/&gt; Porodica ga je zvala &quot;Bertie&quot;, bio je četvrto i posljednje dijete Josepha Wellsa, bivšeg kućnog vrtlara, a u to vrijeme trgovca i profesionalnog igrača kriketa i Sare Neal, bivše kućne sluškinje. Nasljeđe je omogućilo porodici da stekne radnju u kojoj su prodavali porcelan i sportsku robu, iako nije uspjela djelomično prosperirati jer su zalihe bile stare i dotrajale, a lokacija je bila loša. Joseph Wells je uspio zaraditi skroman prihod, ali malo toga dolazilo je od trgovine i primao je nestalnu svotu novca od profesionalnog igranja kriketa za tim okruga Kent.&lt;ref name=&quot;Smith&quot;&gt;Smith, David C. (1986) ''H.{{nbsp}}G. Wells: Desperately mortal. A biography.'' Yale University Press, New Haven and London {{ISBN|0-300-03672-8}}&lt;/ref&gt;

Odlučujući incident u životu mladog Wellsa bila je nesreća 1874. koja ga je ostavila prikovanog za krevet sa slomljenom nogom.&lt;ref name=&quot;ODNB&quot;&gt;{{cite ODNB |doi=10.1093/ref:odnb/36831 |title=Wells, Herbert George |orig-date=23. 9. 2004 |date=12. 1. 2023 |last=Parrinder |first=Patrick |author-link=Patrick Parrinder |freearticle=y}}&lt;/ref&gt; Kako bi kratio vrijeme počeo je čitati knjige iz lokalne biblioteke, koje mu je donosio njegov otac. Ubrzo je postao odan drugim svjetovima i životima kojima su mu knjige omogućile pristup; oni su također podstakli njegovu želju za pisanjem. Kasnije te godine upisao je Komercijalnu akademiju Thomasa Morleya, privatnu školu osnovanu 1849, nakon bankrota Morleyeve ranije škole. Nastava je bila nestalna, a nastavni plan i program se uglavnom fokusirao, na izradu bakroreza i studiranje raznih vrsta računanja korisnih za trgovce. Wells je nastavio na Morleyjevoj akademiji do 1880. Godine 1877. njegov otac, Joseph Wells, slomio je butinu. Nesreća je zapravo stavila tačku na Josephovu kriketsku karijeru, a njegova kasnija zarada kao trgovca nije bila dovoljna da nadoknadi gubitak primarnog izvora porodičnog prihoda.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sep. 21, 1866: Wells Springs Forth|url=https://www.wired.com/2010/09/0921hg-wells-birthday/|magazine=Wired|date=9. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[File:Uppark-Sfront-01.jpg|thumb|upright=1.2|left|Wells je proveo zimu 1887-88 oporavljajući se u [[Uppark]]u, gdje je njegova majka, Sarah, bila domaćica.&lt;ref name=Pevsner&gt;{{cite book |last1=Nairn |first1=Ian |author-link=Ian Nairn |last2=Pevsner |first2=Nikolaus |author-link2=Nikolaus Pevsner |title=[[The Buildings of England]]: Sussex |publisher=[[Penguin Books]] |location=[[Harmondsworth]] |date=1965 |isbn=0-14-071028-0 |pages=358–360}}&lt;/ref&gt;]]

Pošto više nije bila u mogućnosti da se finansijski izdržava, porodica je umjesto toga tražila da svoje sinove smjesti kao šegrte u raznim zanimanjima.[20] Od 1880. do 1883, Wells je bio nesretan kao šegrt [[draper]]a u Hyde's Drapery Emporiumu u Southsea.&lt;ref&gt;{{cite news|title=HG Wells: prophet of free love|url=https://www.theguardian.com/books/2011/mar/11/hg-wells-david-lodge|newspaper=The Guardian|date=11. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Njegova iskustva u Hyde's, gdje je radio trinaest sati dnevno i spavao u studentskom domu s drugim šegrtima,&lt;ref name=&quot;GHW1925&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=Geoffrey Henry |title=The Works of H.{{nbsp}}G. Wells |publisher=[[Routledge]] |location=[[London]] |date=1925 |page=xvi |oclc=458934085 |isbn=0-86012-096-1}}&lt;/ref&gt; kasnije su inspirisale njegove romane ''[[The Wheels of Chance]]'', ''[[The History of Mr Polly]]'' i ''[[Kipps]]'', koji prikazuju život šegrta drapera i kritikuje društvenu distribucije bogatstva.&lt;ref name=&quot;wheen&quot;&gt;{{cite book |last=Wheen |first=Francis |author-link=Francis Wheen |editor-last1=Claeys |editor-first1=Gregory |editor-link1=Gregory Claeys |editor-last2=Parrinder |editor-first2=Patrick |editor-link2=Patrick Parrinder |title=A Modern Utopia |url=https://archive.org/details/modernutopia00well |url-access=registration|chapter=Biographical Note |chapter-url=https://archive.org/details/modernutopia00well/page/n8 |chapter-url-access=registration |publisher=[[Penguin Classics]] |date=2005 |orig-date=1905 |isbn=978-0-14-144112-2 |oclc=57380478 |ol=7359945M}}&lt;/ref&gt;{{Rp|2}}

Wellsovi roditelji su imali turbulentan brak, prvenstveno zahvaljujući tome što je njegova majka bila [[Protestantizam|protestantkinja]], a otac [[Slobodoumlje|slobodoumnik]]. Kada se njegova majka vratila na posao kao sluškinja (u Upparku, seoskoj kući u Sussexu), jedan od uslova za rad bio je da joj neće biti dozvoljeno da ima životni prostor za muža i djecu. Nakon toga, ona i Joseph su živjeli odvojenim životima, iako se nikada nisu razveli i ostali su vjerni jedno drugom. Kao posljedica toga, Herbertove lične nevolje su se povećale jer je propao kao draper, a kasnije i kao pomoćnik apoteke. Međutim, Uppark je imao veličanstvenu biblioteku u koju je uronio čitajući mnoga klasična djela, uključujući [[Država (Platon)|Platonovu Državu]], [[Utopija (knjiga)|Utopiju]] [[Thomas More|Thomasa Morea]] i djela [[Daniel Defoe|Daniela Defoea]].&lt;ref name=&quot;McFarland&quot;&gt;{{cite book|last1=Pilkington|first1=Ace G.|title=Science Fiction and Futurism: Their Terms and Ideas|date=2017|publisher=McFarland|page=137}}&lt;/ref&gt; Kada je postao prvi doajen [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] kao posebnog žanra [[Fantastika|fantastike]], Wells se osvrnuo na [[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenštajn]] [[Mary Shelley]] u odnosu na svoja djela, i napisao da, &quot;oni pripadaju klasi pisanja koja uključuje priču o Frankenštajnu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Philip |last=Ball |author-link=Philip Ball |url=https://www.newstatesman.com/2018/07/war-of-the-worlds-2018-bbc-hg-wells |title=What the War of the Worlds means now |date=18. 7. 2018 |work=[[New Statesman]] |access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Učitelj ===
[[File:HG Wells 20181021 120408.jpg|thumb|240px|Spomen ploča u Midhurstu, Zapadni Sussex, označava mjesto gdje je Wells boravio dok je bio nastavnik u gimnaziji Midhurst između 1883. i 1884.]]

Oktobra 1879, Wellsova majka je preko svog daljeg rođaka, Arthura Williamsa, dogovorila da se on pridruži Nacionalnoj školi u Wookeyju u [[Somerset (Velika Britanija)|Somersetu]] kao učenik-nastavnik, stariji učenik koji je radio kao učitelj mlađe djece.&lt;ref name=&quot;GHW1925&quot;/&gt; U decembru te godine, međutim, Williams je otpušten zbog nepravilnosti u svojim kvalifikacijama i vraćen je u Uppark. Nakon kratkog šegrtovanja kod hemičara u obližnjem Midhurstu i još kraćeg boravka u Midhurst Gimmar School, podnio je zahtjev za šegrtovanje u Hyde's. Godine 1883. Wells je uvjerio svoje roditelje da ga oslobode šegrtstva, iskoristivši priliku koju je ponudila gimnazija Midhurst ponovo da postane učenik-učitelj; ostalo je zapamćeno njegovo poznavanje latinskog jezika i nauke tokom njegovog ranijeg kratkog boravka.&lt;ref name=Smith/&gt;&lt;ref name=&quot;GHW1925&quot;/&gt;

Godine koje je proveo u Southsea-ju bile su najjadnije u njegovom životu do tog trenutka, ali njegova sreća u osiguranju pozicije u gimnaziji Midhurst značila je da je Wells mogao ozbiljno nastaviti svoje samoobrazovanje.&lt;ref name=Smith/&gt; Sljedeće godine, Wells je dobio stipendiju za ''Normal School of Science'' (kasnije Kraljevski koledž nauke u [[Južnom Kensingtonu]], koji je postao dio Imperial College London) u Londonu, studirajući biologiju kod [[Thomas Henry Huxley|Thomass Henryja Huxleya]].&lt;ref name=&quot;batchelor&quot; /&gt;{{Rp|164}}   Kao student, kasnije je pomogao u osnivanju Kraljevskog koledža za nauku, čiji je postao prvi predsjednik 1909. Wells je studirao u svojoj novoj školi do 1887, uz sedmičnu naknadu od 21 šilinga (gvineju) zahvaljujući njegovoj stipendiji. Ovo je trebalo da bude udobna suma novca (u to vreme mnoge porodice radničke klase imale su &quot;oko funte sedmično&quot; kao cio prihod domaćinstva),&lt;ref&gt;Reeves, M. S. ''Round About a Pound a Week''. New York: Garland Pub., 1980. {{ISBN|0-8240-0119-2}}. Some of the text is available online.&lt;/ref&gt; ali u svom Eksperimentu u autobiografiji Wells govori o tome da su stalno gladni, i zaista njegove fotografije iz tog vremena pokazuju mladića koji je veoma mršav i neuhranjen.&lt;ref name=&quot;brome&quot;/&gt;

Ubrzo je ušao u Debatno društvo škole. Ove godine označavaju početak njegovog interesovanja za moguću reformu društva. Isprva je pristupio ovoj temi kroz Platonovu Republiku, ubrzo se okrenuo savremenim idejama [[Socijalizam|socijalizma]] koje je izrazilo nedavno formirano Fabijansko društvo i besplatnim predavanjima u Kelmscott Houseu, domu [[William Morris|Williama Morrisa]]. Bio je i među osnivačima časopisa ''[[The Science School Journal]]'', školskog časopisa koji mu je omogućio da izrazi svoje stavove o književnosti i društvu, kao i da se okuša u [[Fikcija|fikciji]]; preteča njegovog romana ''[[Vremenski stroj]]'' je objavljen u časopisu pod naslovom &quot;''The Chronic Argonauts''&quot;. Školska godina 1886–87 bila je posljednja godina njegovih studija.&lt;ref name=&quot;batchelor&quot;&gt;{{cite book |last=Batchelor |first=John |author-link=John Batchelor |title=H.{{nbsp}}G. Wells |date=1985 |url=https://archive.org/details/hgwells0000batc |url-access=registration |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=[[Cambridge, England]] |isbn=978-0-521-27804-1 |ol=2854973M |lccn=84017440 |oclc=11045254}}&lt;/ref&gt;{{Rp|164}}

[[File:H. G. Wells, c.1890.jpg|thumb|left|Wells tokom studija u Londonu oko 1890.]]

Tokom 1888. Wells je ostao u Stoke-on-Trentu, živeći u Basfordu. Jedinstveno okruženje The Potteries je svakako bila inspiracija. On je u pismu prijatelju iz okoline napisao da je &quot;okrug na mene ostavio ogroman utisak&quot;. Smatra se da je inspiracija za neke od njegovih opisa u [[Rat svjetova (knjiga)|''Ratu svjetova'']] došla iz njegovog kratkog vremena provedenog ovdje, gledajući kako peći za livnicu gvožđa gore iznad grada, ispuštajući ogromno crveno svjetlo u nebo. Njegov boravak u Grnčarijama rezultirao je i sablasnom pripovijetkom &quot;Konus&quot; (1895, istovremeno s njegovim čuvenim ''Vremenskim strojem''), smještenom na sjeveru grada.&lt;ref name=&quot;hammond&quot;&gt;{{cite book |last=Hammond |first=John R. |title=A Preface to H.{{nbsp}}G. Wells |url=https://archive.org/details/prefacetohgwells0000hamm |date=2001 |publisher=Longman |isbn=978-0-582-40472-4 |ol=3770014M |lccn=2003501399 |oclc=45437595}}&lt;/ref&gt;{{Rp|90}}

Nakon što je neko vrijeme predavao – kratko je bio u osoblju Holt akademije u Walesu&lt;ref&gt;{{cite news|date=3. 10. 2016|title=Teaching spell near Wrexham inspired one of the nation's greatest science fiction writers|first=Jamie|last=Bowman|work=[[The Leader (Welsh newspaper)|The Leader]]|location=Wrexham|access-date=13. 5. 2018|url=http://www.leaderlive.co.uk/news/15956789.Teaching_spell_near_Wrexham_inspired_one_of_the_nation_s_greatest_science_fiction_writers/}}&lt;/ref&gt; – Wells je nastavio obrazovanje u vezi sa obrazovnim principima i metodologijom i upisao se na College of Preceptors (College of Teachers) gdje je dobio određene certifikate. Tek 1890. Wells je stekao diplomu zoologije na Eksternom programu Univerziteta u Londonu. Godina 1889–90. uspio je dobiti mjesto učitelja u školi Henley House u Londonu, gdje je predavao A. A. Milnea (čiji je otac vodio školu).&lt;ref&gt;{{cite journal |url= http://www.british-history.ac.uk/report.aspx?compid=22657 |date=1989 |title=Hampstead: Education |journal=A History of the County of Middlesex |volume=9 |pages=159–169 |access-date=9. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kirjasto.sci.fi/aamilne.htm|title=A. A. Milne|website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi)|first=Petri|last=Liukkonen|publisher=[[Kuusankoski]] Public Library|location=Finland|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222205524/http://www.kirjasto.sci.fi/aamilne.htm|archive-date=22. 2. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegovo prvo objavljeno djelo bio je Udžbenik biologije u dva toma (1893).&lt;ref&gt;{{cite book|title=H.{{nbsp}}G. Wells Under Revision: Proceedings of the International H.{{nbsp}}G. Wells Symposium, London, July 1986|url=https://archive.org/details/hgwellsunderrevi00inte/page/123|url-access=registration|date=1990|publisher=Associated University Presse|page=123]|isbn=9780945636052}}&lt;/ref&gt;

Po izlasku iz ''Normal School of Science'', Wells je ostao bez izvora prihoda. Njegova tetka Meri — snaha njegovog oca — pozvala ga je da neko vreme ostane kod nje, što je rešilo njegov neposredni problem smeštaja. Tokom boravka kod tetke, sve više se interesovao za njenu kćer Isabel, kojoj se kasnije udvarao i oženio. Da bi zaradio novac, počeo je pisati kratke humoristične članke za časopise kao što je ''The Pall Mall Gazette'', kasnije ih je prikupio u ''Odabrani razgovori sa stricem'' (1895) i ''Određene lične stvari'' (1897). Wells je postao toliko plodan u ovom načinu novinarstva da su mnoga njegova rana djela ostala neidentifikovana. Prema Davidu C. Smithu,
&lt;blockquote&gt;
Većina Wellsovih povremenih komada nije sakupljena, a mnogi čak nisu ni identificirani kao njegovi. Wells je automatski primio oznaku koju je tražila njegova reputacija tek nakon 1896. ili tako nešto. ... Kao rezultat toga, mnoga njegova rana djela su nepoznata. Očigledno je da su mnogi rani Wellsovi predmeti izgubljeni.&lt;ref&gt;{{cite book |first=David C. |last=Smith |author-link=David C. Smith (historian) |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Desperately Mortal: A Biography |publisher=[[Yale University Press]] |date=1986 |isbn=978-0-300-03672-5 |location=[[New Haven]] |page=35}}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

Njegov uspjeh sa ovim kraćim djelima ga je ohrabrio da napiše djelo koje traje do knjige, i objavio je svoj prvi roman, ''Vremenski stroj'', 1895.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Hammond|first=John R. |date=2004 |title=H.{{nbsp}}G. Wells's ''The Time Machine'': A Reference Guide |location=[[Westport, Conn.]] |publisher=[[Praeger Publishers|Praeger]] |page=50}}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
[[File:MayburyRoad h.g.wells house.jpg|thumb|upright|left|141 Maybury Rd, Woking, gdje je Wells živio od maja 1895. do kraja 1896.&lt;ref name=&quot;celebWoking-HGW&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.celebratewoking.info/legacywellsinwoking/HG_WellsandWoking |title=H.G. Wells and Woking |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date=2016 |website=Celebrate Woking |publisher=Woking Borough Council |access-date=5. 3. 2017 |quote=H.G. Wells arrived in Woking in May 1895. He lived at 'Lynton', Maybury Road, Woking, which is now numbered 141 Maybury Road. Today, there is an English Heritage blue plaque displayed on the front wall of the property, which marks his period of residence.}}&lt;/ref&gt;]]

Godine 1891. Wells je oženio svoju rodicu Isabel Mary Wells (1865–1931; od 1902. Isabel Mary Smith).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vintag.es/2017/05/they-did-what-15-famous-people-who.html |title=They Did What? 15 Famous People Who Actually Married Their Cousins |access-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Par je pristao da se rastane 1894, kada se on zaljubio u jednu od svojih učenica, [[Catherine Wells|Amy Catherine Robbins]] (1872–1927; kasnije poznatu kao Jane), s kojom se preselio u Woking, Surrey, u maju 1895. Živjeli su u iznajmljenoj kući, 'Lynton' (sada br. 141), Maybury Road, u centru grada nešto manje od 18 mjeseci i vjenčali su se u matičnom uredu St Pancras u oktobru 1895.&lt;ref name=&quot;batchelor&quot; /&gt;{{Rp|165}}&lt;ref name=&quot;WIW-WBC&quot;&gt;{{cite book |title=Wells In Woking: 150th Anniversary 1866–2016: Free Souvenir Programme |url=http://www.celebratewoking.info/legacywellsinwoking/programme.pdf |location=[[Woking, Surrey]] |publisher=[[Woking Borough Council]] |pages=4–5 |date=2016 |access-date=5. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;  Njegov kratki period u Wokingu bio je možda najkreativniji i najproduktivniji u svojoj spisateljskoj karijeri, jer je tamo planirao i napisao ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'' i ''[[Vremenski stroj]]'', završio ''[[Ostrvo doktora Moreaua]]'', napisao i objavio ''[[Divna posjeta|Divnu posjetu]]'' i ''[[Točkovi slučaja|Točkove slučaja]]'', i počeo pisati još dvije rane knjige, ''[[Kad se spavač probudi]]'' i ''[[Ljubav i gospodin Lewisham]]''.&lt;ref name=&quot;WIW-WBC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GoogleRiddle&quot;&gt;Before the 143rd anniversary of Wells's birth, [[Google]] published a cartoon riddle series with the solution being the coordinates of Woking's nearby Horsell Common—the location of the Martian landings in ''The War Of The Worlds''—described in newspaper article by {{cite web |url=https://www.theguardian.com/technology/blog/2009/sep/21/google-hgwells-doodle-mystery |title=H.G. Wells – Google reveals answer to teaser doodles |last=Schofield |first=Jack |date=21. 9. 2009 |work=[[The Guardian]] |access-date=5. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

U kasno ljeto 1896. Wells i Jane su se preselili u veću kuću u Worcester Parku, blizu Kingstona na [[Temza|Temzi]], na dvije godine; ovo je trajalo sve dok ih njegovo loše zdravlje nije odvelo u Sandgate, blizu Folkstona, gde je sagradio veliku porodičnu kuću, Spade House, 1901. Sa Jane je imao dva sina: George Filipa (poznatog kao &quot;Gip&quot;; 1901–1985) i Franka Richarda (1903–1982)&lt;ref name=&quot;wagar&quot; /&gt;{{Rp|295}} (djed filmskog reditelja [[Simon Wells|Simona Wellsa]]). Jane je umrla 6. oktobra 1927. u Dunmowu, u dobi od 55 godina, zbog čega je Wells bio razoren. Kremirana je u Golders Greenu, uz prisustvo prijatelja para uključujući [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]].&lt;ref name=&quot;hammond&quot; /&gt;{{rp|64}}

Wells je imao više ljubavnih afera.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lynn|first=Andrea |title=Shadow Lovers: The Last Affairs of H.{{nbsp}}G. Wells |date=2001 |publisher=[[Westview Press|Westview]] |location=[[Boulder, CO]] |isbn=978-0-8133-3394-6 |pages=10; 14; 47 et sec |url=https://archive.org/details/shadowloverslast00lynn/page/10 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; [[Dorothy Richardson]] je bila prijateljica s kojom je imao kratku aferu koja je dovela do trudnoće i pobačaja, 1907. Wellsova supruga je bila Richardsonova školska drugarica.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fromm |first=Gloria G. |date=1977 |title=Dorothy Richardson: A Biography |url=https://archive.org/details/dorothyrichardso00from |publisher=[[University of Illinois Press]] |location=[[Urbana, Illinois|Urbana]] |isbn=978-0-252006-31-9 |page=xxx}}&lt;/ref&gt; U decembru 1909. dobio je kćer Anna-Jane sa spisateljicom [[Amber Reeves]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2005/apr/02/featuresreviews.guardianreview33|title=A room of her own|author = Margaret Drabble|work= The Guardian|date=1. 4. 2005}}&lt;/ref&gt; čije je roditelje, Williama i Maud Pember Reeves, upoznao preko Fabijanskog društva. Amber se udala za advokata G. R. Blanko Whitea u julu te godine, u dogovoru sa Wellsom. Nakon što je Beatrice Webb izrazila neodobravanje Wellsove &quot;grozne intrige&quot; sa Amber, on je odgovorio ismijavanjem Beatrice Webb i njenog supruga Sidneya Webb u svom romanu Novi Makijaveli iz 1911. kao &quot;Altiora i Oscar Bailey&quot;, par kratkovidih buržuja. Između 1910. i 1913, romanopisac [[Elizabeth von Arnim]] bila je jedna od njegovih ljubavnica.&lt;ref&gt;{{cite ODNB |title=Arnim, Mary Annette &amp;#91;May&amp;#93; von &amp;#91;née Mary Annette Beauchamp; known as Elizabeth von Arnim; other married name Mary Annette Russell, Countess Russell&amp;#93; (1866&amp;ndash;1941), novelist |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-35883 |access-date=29. 12. 2022 |date=2004 |doi=10.1093/ref:odnb/35883}}&lt;/ref&gt; Godine 1914. dobio je sina [[Anthony West|Anthonyja Westa]] (1914–1987) od romanospisateljice i feministkinje [[Rebecca West|Rebecce West]], 26 godina mlađe od njega.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.kirjasto.sci.fi/hgwells.htm |title=H.{{nbsp}}G. Wells |website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi) |first=Petri |last=Liukkonen |publisher=[[Kuusankoski]] Public Library |location=Finland |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221021820/http://www.kirjasto.sci.fi/hgwells.htm |archive-date=21. 2. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 1920–21 i povremeno do svoje smrti, imao je ljubavnu vezu sa američkom aktivisticom za kontrolu rađanja [[Margaret Sanger]].&lt;ref&gt;[https://www.nyu.edu/projects/sanger/articles/passionate_friends.php &quot;The Passionate Friends: H.{{nbsp}}G. Wells and Margaret Sanger&quot;], at the Margaret Sanger Paper Project.&lt;/ref&gt;

Između 1924. i 1933. bio je partner sa 22 godine mlađom holandskom avanturistom i spisateljicom [[Odette Keun]], s kojom je živio u Lou Pidouu, kući koju su zajedno izgradili u Grasseu u [[Francuska|Francuskoj]]. Wells joj je posvetio svoju najdužu knjigu (''[[Svijet Williama Clissolda]]'', 1926).&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dixon|first=Kevin|date=20. 7. 2014|title=Odette Keun, H.{{nbsp}}G. Wells and the Third Way |url=http://www.theprsd.co.uk/2014/07/20/odette-keun-hg-wells-third-way/ |access-date=29. 12. 2022 |website=People's Republic of South Devon}}&lt;/ref&gt; Prilikom posjete [[Maksim Gorki|Maksimu Gorkom]] u Rusiji 1920, spavao je sa Gorkijevom ljubavnicom Murom Budberg,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Hill |first=Amelia |date=7. 1. 2001 |title=The secret loves of H.{{nbsp}}G. Wells unmasked |work=[[The Observer]] |url=https://www.theguardian.com/uk/2001/jan/07/books.booksnews1 |access-date=10. 9. 2020 |issn=0029-7712}}&lt;/ref&gt; tada još groficom Benckendorf i 27 godina mlađom od njega. Godine 1933, kada je napustila Gorkog i emigrirala u London, njihova veza se obnovila i ona se brinula o njemu kroz njegovu poslednju bolest. Wells ju je više puta tražio da se uda za njega, ali je Budberg oštro odbijala njegove ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Aron |first=Nina Renata |date=18. 5. 2017 |title=The impossibly glamorous life of this Russian baroness spy needs to be a movie |url=https://timeline.com/baroness-moura-budberg-spy-8cff5692c9c6 |access-date=29. 12. 2022 |website=[[Medium (website)|Medium]] |archive-date=16. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516234100/https://timeline.com/baroness-moura-budberg-spy-8cff5692c9c6 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dirda |first=Michael |author-link=Michael Dirda |date=22. 5. 2005 |title=Moura? Moura Budberg? Now whe{{nbsp}}... |newspaper=[[Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/archive/entertainment/books/2005/05/22/moura-moura-budberg-now-whe/c0e491b3-00fc-4e9e-9778-04641a72eab5/ |access-date=29. 12. 2022 |issn=0190-8286}}&lt;/ref&gt;

U ''[[Eksperiment s autobiografijom]]'' (1934), Wells je napisao: &quot;Nikad nisam bio veliki amorist, iako sam jako duboko volio nekoliko ljudi.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wells |first=H.G. |url=https://www.fadedpage.com/showbook.php?pid=20100511 |title=H.G. Wells: Experiment in Autobiography |date=1934 |publisher=[[J. B. Lippincott &amp; Co.]] |location=New York City |author-link=H. G. Wells}}&lt;/ref&gt; Roman David Lodgea A Man of Parts (2011) – 'narativ zasnovan na činjeničnim izvorima' (napomena autora) – daje uvjerljiv i općenito simpatičan prikaz Wellsovih odnosa sa gore navedenim ženama i drugima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lodge |first=David |author-link=David Lodge (author) |title=A Man of Parts |date=2011 |publisher=[[Random House]]}}&lt;/ref&gt;

Reditelj Simon Wells (rođen 1961), autorov praunuk, bio je konsultant za buduće scene u [[Povratak u budućnost 2|Povratku u budućnost 2]] (1989).&lt;ref&gt;{{cite news|title=Simon Wells|url=http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2bae476361|archive-url=https://web.archive.org/web/20170424044241/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2bae476361|url-status=dead|archive-date=24. 4. 2017|publisher=British Film Institute|date=22. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
=== Umjetnik ===
Jedan od načina na koji se Wells izražavao je kroz  crteže i skice. Jedno uobičajeno mjesto za njih bili su završni listovi i naslovne stranice njegovih vlastitih dnevnika, a pokrivali su širok raspon tema, od političkih komentara do njegovih osjećaja prema književnim savremenicima i njegovih trenutnih romantičnih interesovanja. Tokom braka sa Amy Catherine, kojoj je dao nadimak Jane, nacrtao je popriličan broj slika, od kojih su mnoge bile otvoreni komentari njihovog braka. Tokom tog perioda, on je ove slike nazvao &quot;picshuas&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.illinois.edu/news/06/0531wells.html |title=H.{{nbsp}}G. Wells' cartoons, a window on his second marriage, focus of new book &amp;#124; Archives &amp;#124; News Bureau |publisher=University of Illinois |date=31. 5. 2006 |access-date=10. 6. 2012 |archive-date=22. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722043830/http://news.illinois.edu/news/06/0531wells.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  koji su bile tema proučavanja naučnika već dugi niz godina, a 2006. je objavljena i knjiga na tu temu.&lt;ref&gt;Rinkel, Gene and Margaret. ''The Picshuas of H.{{nbsp}}G. Wells: A burlesque diary''. Urbana: University of Illinois Press, 2006. {{ISBN|0-252-03045-1}} (cloth: acid-free paper).&lt;/ref&gt;

=== Pisac ===
[[File:Woking tripod.JPG|thumb|right|upright=1.15|Statua Tripoda iz ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rata svjetova]]'' u [[Woking]]u, [[Engleska]]. Knjiga je temeljni prikaz sukoba između čovječanstva i vanzemaljske rase.]]

Neki od njegovih ranih romana, pod nazivom &quot;naučne romanse&quot;, izmislili su nekoliko tema koje su danas klasika u naučnoj fantastici u djelima kao što su ''[[Vremenski stroj]],'' ''[[Otok doktora Moroa]]'', ''[[Nevidljivi čovjek]]'', ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'', ''[[When the Sleeper Wakes]]'' i ''[[The First Men in the Moon]]''. Napisao je i realistične romane koji su dobili priznanje kritike, uključujući ''[[Kipps]]a'' i kritiku engleske kulture tokom edvardijanskog perioda, ''[[Tono-Bungay]]''. Wells je također napisao desetine kratkih priča i novela, uključujući &quot;''Cvjetanje čudne orhideje''&quot;, koje su pomogle da se široj javnosti prenese puni utjecaj Darwinovih revolucionarnih botaničkih ideja, a praćeni su mnogim kasnijim uspjesima kao što je &quot;''Zemlja slijepih''&quot; (1904).&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Endersby |first=Jim |date=juni 2016 |title=Deceived by orchids: sex, science, fiction and Darwin |url=https://www.cambridge.org/core/journals/british-journal-for-the-history-of-science/article/abs/deceived-by-orchids-sex-science-fiction-and-darwin/6D94917E32C7787D11AC5949BAA0176C |journal=[[The British Journal for the History of Science]] |volume=49|issue=2 |pages=205–229 |doi=10.1017/S0007087416000352 |pmid=27278105 |s2cid=23027055 |issn=0007-0874}}&lt;/ref&gt;

Prema [[James E. Gunn|Jamesu E. Gunnu]], jedan od Wellsovih glavnih doprinosa žanru naučne fantastike bio je njegov pristup, koji je nazvao svojim &quot;novim sistemom ideja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sfcenter.ku.edu/tomorrow.htm |title=The Man Who Invented Tomorrow |archive-url=https://archive.today/20120805171522/http://www.sfcenter.ku.edu/tomorrow.htm |archive-date=5. 8. 2012 |quote=In 1902, when [[Arnold Bennett]] was writing a long article for ''[[Cosmopolitan (magazine)|Cosmopolitan]]'' about Wells as a serious writer, Wells expressed his hope that Bennett would stress his &quot;new system of ideas&quot;. Wells developed a theory to justify the way he wrote (he was fond of theories), and these theories helped others write in similar ways.}}&lt;/ref&gt; Po njegovom mišljenju, autor uvijek treba da teži da priča bude što vjerodostojnija, čak i ako su i pisac i čitalac znali da su neki elementi nemogući, omogućavajući čitaocu da prihvati ideje kao nešto što bi se zaista moglo desiti, što se danas naziva &quot;uvjerljivo nemoguće&quot; i &quot;suspenzija nevjerice&quot;. Iako ni nevidljivost ni putovanje kroz vrijeme nisu bili novost u spekulativnoj fikciji, Wells je dodao osjećaj realizma konceptima s kojima čitaoci nisu bili upoznati. Osmislio je ideju korištenja vozila koje omogućava operateru da namjerno i selektivno putuje naprijed ili nazad u vremenu.&lt;ref&gt;{{cite news |title=A brief history of time travel |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/a-brief-history-of-time-travel-1566784.html |access-date=2. 12. 2020 |newspaper=The Independent|quote=Time travel began 100 years ago, with the publication of H.{{nbsp}}G. Wells' The Time Machine in January 1895. The notion of moving freely backwards and forwards in time, in the same way that we can move about in space, that was something new.}}&lt;/ref&gt; Termin &quot;Vremenski storj&quot;, koji je skovao Wells, se skoro univerzalno koristi za označavanje takvog vozila.&lt;ref name=&quot;McFarland&quot;/&gt; Objasnio je da je dok je pisao ''[[Vremenski stroj]]'' shvatio da &quot;što je priča koju sam morao ispričati nemogućija, to je okruženje uobičajenije, a okolnosti u kojima sam sada postavio Putnika kroz vrijeme bile su sve što sam mogao zamisliti o komforu više klase.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.writework.com/book-guides/the-time-machine-h-g-wells/scientists-and-gentlemen|title=The Time Machine – Scientists and Gentlemen – WriteWork|website=www.writework.com}}&lt;/ref&gt; U &quot;Wellsovom zakonu&quot;, naučnofantastična priča treba da sadrži samo jednu izuzetnu pretpostavku. Stoga je kao opravdanje za nemoguće koristio naučne ideje i teorije. Wellsova najpoznatija izjava o &quot;zakonu&quot; pojavljuje se u njegovom uvodu u zbirku njegovih radova objavljenu 1934.:

&lt;blockquote&gt;Čim je magični trik obavljen, cijeli posao pisca fantastike je da sve ostalo zadrži ljudskim i stvarnim. Dodiri prozaičnih detalja su imperativ i rigorozno pridržavanje hipoteze. Svaka dodatna fantazija izvan kardinalne pretpostavke odmah daje dašak neodgovorne gluposti izumu.&lt;ref name=&quot;Bhelkar 2009 p. 19&quot;&gt;{{cite book |last=Bhelkar |first=Ratnakar D. |title=Science Fiction: Fantasy and Reality |publisher=Atlantic Publishers &amp; Distributors |date=2009 |isbn=978-81-269-1036-6 |url=https://books.google.com/books?id=bvt_NyXYGb0C&amp;pg=PA19 |page=19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wells 1934 p. viii&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |title=Seven famous novels |publisher=[[Random House]] |date=1934 |isbn=978-99974-0-948-5 |oclc=948822249 |page=viii}}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

&quot;Dr. Griffin&quot; u ''[[Nevidljivi čovjek|Nevidljivom čovjeku]]'' je briljantan naučnik koji otkriva metod nevidljivosti, ali ne može da preokrene proces. Zaljubljenik u nasumično i neodgovorno nasilje, Griffin je postao kultni lik u horor fikciji.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Science of Fiction and the Fiction of Science: Collected Essays on SF Storytelling and the Gnostic Imagination|date=2009|publisher=McFarland|pages=41–42}}&lt;/ref&gt; ''[[Otok Doktora Moreaua]]'' vidi brodolomca ostavljenog na ostrvskom domu doktora Moroa, ludog naučnika koji od životinja vivisekcijom stvara hibridna bića slična ljudima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Novels: The Island of Doctor Moreau|url=http://academic.depauw.edu/aevans_web/HONR101-02/WebPages/Spring2006/Schmid(Todd)/wells.html|access-date=16. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Najraniji prikaz uzdizanja, roman se bavi brojnim filozofskim temama, uključujući bol i okrutnost, moralnu odgovornost, ljudski identitet i ljudsko miješanje u prirodu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.barnesandnoble.com/w/the-island-of-doctor-moreau-h-g-wells/1120353655?ean=9781499744446|title=The Island of Doctor Moreau: Original and Unabridged|author=Barnes &amp; Noble|work=Barnes &amp; Noble}}&lt;/ref&gt; U ''[[The First Men in the Moon]]'' Wells je koristio ideju radio komunikacije između astronomskih objekata, što je zaplet inspirisan tvrdnjom [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] da je primio radio signale sa [[Mars]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brewer |first=Nathan |date=19. 10. 2020 |title=Your Engineering Heritage: Thomas Edison and Nikola Tesla as Science Fiction Characters |url=https://insight.ieeeusa.org/articles/thomas-edison-and-nikola-tesla-as-science-fiction-characters/ |access-date=29. 12. 2022 |website=IEEE-USA InSight}}&lt;/ref&gt; Osim naučne fantastike, Wells je proizveo djela koja se bave mitološkim bićima poput anđela u ''[[The Wonderful Visit]]'' (1895) i sirene u ''[[The Sea Lady]]'' (1902).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Sherbourne |first=Michael |title=H.{{nbsp}}G. Wells: Another Kind of Life |publisher=[[Peter Owen Publishers|Peter Owen]] |date=2010 |page=108}}&lt;/ref&gt;

Iako ''[[Tono-Bungay]]'' nije naučnofantastični roman, radioaktivni raspad igra malu, ali posljedičnu ulogu u tome. Radioaktivni raspad igra mnogo veću ulogu u ''[[The World Set Free]]'' (1914), knjizi posvećenoj [[Frederick Soddy|Fredericku Soddyju]] koji će dobiti [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu]] za dokazivanje postojanja radioaktivnih izotopa.&lt;ref name=&quot;Chain reactor&quot;&gt;{{cite news |title=H.{{nbsp}}G. Wells and the Scientific Imagination |url=https://www.vqronline.org/essay/hg-wells-and-scientific-imagination |access-date=6. 8. 2022 |work=The Virginia Quarterly Review.}}&lt;/ref&gt; Ova knjiga sadrži ono što je zasigurno Wellsov najveći proročanski &quot;hit&quot;, s prvim opisom [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] (koje je on nazvao &quot;atomske bombe&quot;).&lt;ref name=&quot;Chain reactor&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nuclear&quot;/&gt; Tadašnji naučnici su bili svjesni da prirodni raspad [[radij]]uma oslobađa energiju sporom brzinom tokom hiljada godina. Brzina oslobađanja je prespora da bi imala praktičnu korist, ali ukupna oslobođena količina je ogromna. Wellsov roman se vrti oko (nespecificiranog) izuma koji ubrzava proces radioaktivnog raspadanja, proizvodeći bombe koje eksplodiraju ne većom silom od običnih visokih eksploziva — ali koje &quot;nastavljaju da eksplodiraju&quot; danima nakon toga. &quot;Ljudima ranijeg dvadesetog vijeka ništa nije moglo biti očiglednije od brzine kojom je rat postajao nemoguć... [ali] oni to nisu vidjeli sve dok atomske bombe nisu eksplodirale u njihovim nespokojnim rukama&quot;.&lt;ref name=&quot;Nuclear&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |url=https://archive.org/details/lastwarworldse00well |title=The Last War: A World Set Free |date=2001 |publisher=University of Nebraska Press |isbn=978-0-8032-9820-0 |page=XIX |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Godine 1932, fizičar i idejni tvorac nuklearne lančane reakcije [[Leó Szilárd]] pročitao je &quot;''[[The World Set Free]]''&quot; (iste godine kada je [[James Chadwick|Sir James Chadwick]] otkrio [[neutron]]), knjigu koju je napisao u svojim memoarima ostavila je &quot;veoma veliki utisak na mene.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |first=Richard |last=Rhodes |author-link=Richard Rhodes |date=1986 |title=The Making of the Atomic Bomb |url=https://archive.org/details/makingofatomicbo00rhod/page/24 |url-access=registration |publisher=[[Simon &amp; Schuster]] |location=[[New York City|New York]] |page=24 |isbn=978-0-684-81378-3 |ol=7721091M |oclc=17454791}}&lt;/ref&gt; Godine 1934. Szilárd je svoje ideje za lančanu reakciju iznio Britanskoj ratnoj kancelariji, a kasnije i Admiralitetu, prepustivši svoj patent Admiralitetu kako bi vijesti spriječile da dođu do šire naučne zajednice. Napisao je: &quot;Znajući šta bi ova [lančana reakcija] značila - a znao sam to jer sam čitao H. G. Wellsa - nisam želio da ovaj patent postane javan.&quot;&lt;ref name=&quot;Chain reactor&quot;/&gt;

[[File:H G Wells crater 5163 med.jpg|thumb|left|[[Krater H. G. Wells]], koji se nalazi na suprotnoj strani Mjeseca, dobio je ime po autoru knjige ''[[The First Men in the Moon]]'' (1901.) 1970.]]

Wells je također pisao nefikciju. Njegov prvi bestseler non-fiction bio je ''[[Anticipacije reakcije mehaničkog i naučnog napretka na ljudski život i misao]]'' (1901). Kada je originalno objavljen u časopisu, imao je podnaslov &quot;''An Experiment in Prophecy''&quot; i smatra se njegovim najeksplicitnijim futurističkim radom. Nudila je neposrednu političku poruku privilegovanih slojeva društva koja nastavlja da sprječava napredovanje sposobnih muškaraca iz drugih klasa sve dok rat ne bi nametnuo potrebu za zapošljavanjem onih najsposobnijih, a ne tradicionalnih viših klasa, kao vođe. Predviđajući kakav će svijet izgledati 2000, knjiga je zanimljiva i po svojim tačnim predviđanjima (vozovi i automobili koji rezultiraju disperzijom stanovništva iz gradova u predgrađa; moralna ograničenja koja se smanjuju kako muškarci i žene traže veću seksualnu slobodu; poraz njemačkog militarizma i postojanje Evropske unije) i njeni promašaji (nije očekivao uspješne letjelice pre 1950, i tvrdio je da &quot;moja mašta odbija da vidi bilo kakvu podmornicu koja radi bilo šta osim da guši svoju posadu i osnivača u moru&quot;).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://humanityplus.org/learn/about-us/wells |archive-url=https://web.archive.org/web/20090520001844/http://humanityplus.org/learn/about-us/wells |archive-date=20. 5. 2009 |title=Annual H.{{nbsp}}G. Wells Award for Outstanding Contributions to Transhumanism |date=20. 5. 2009 |access-date=10. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Turner |first=Frank Miller |title=Contesting Cultural Authority: Essays in Victorian Intellectual Life |chapter-url=https://archive.org/details/contestingcultur00turn/page/n232 |chapter-url-access=limited |date=1993 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-37257-2 |pages=219–220|chapter=Public Science in Britain 1880&amp;ndash;1919}}&lt;/ref&gt;

Njegov najprodavaniji dvotomni rad, Nacrt ''historije'' (''The Outline of History)'' (1920), započeo je novu eru popularizirane svjetske historije. Primio je mješovitu kritiku od strane profesionalnih historičara,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cs.clemson.edu/~tdoyle/hgwells/outline_hist.shtml |title=The Outline of History&amp;mdash;H.{{nbsp}}G. Wells |date=20. 4. 2003 |access-date=21. 9. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090430052722/http://www.cs.clemson.edu/~tdoyle/hgwells/outline_hist.shtml |archive-date=30. 4. 2009}}&lt;/ref&gt; Međutim, bio je vrlo popularan među općom populacijom što ga je obogatilo. Mnogi drugi autori su napisali svoje Nacrte u drugim područjima. Ponovio je svoj Nacrt 1922. sa mnogo kraćim popularnim djelom, ''Kratka historija svijeta'', historijskom knjigom koju je pohvalio [[Albert Einstein]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Einstein |first= Albert |date=1994 |contribution= Education and World Peace, A Message to the Progressive Education Association, 23 November 1934 |title=  Ideas and Opinions: With An Introduction by Alan Lightman, Based on Mein Weltbild, edited by Carl Seelig, and Other Sources, New Translations and Revisions by Sonja Bargmann |url=https://archive.org/details/ideasopinions0000eins_y3n3 |publisher=The Modern Library |place=New York |page=[https://archive.org/details/ideasopinions0000eins_y3n3/page/63 63]}}&lt;/ref&gt; i dva duga djela, ''Nauka o životu'' (1930.) - napisana sa njegovim sinom [[G. P. Wells]]om i evolucionim biologom [[Julian Huxley]], i ''Rad, bogatstvo i sreća čovječanstva'' (1931).&lt;ref&gt;H.{{nbsp}}G. Wells, ''The Work, Wealth and Happiness of Mankind'' (London: William Heinemann, 1932), p. 812.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bartleby.com/86/ |title=Wells, H. G. 1922. A Short History of the World |publisher=[[Bartleby.com]] |access-date=21. 9. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091019174104/http://www.bartleby.com/86/ |archive-date=19. 10. 2009}}&lt;/ref&gt; &quot;Nacrti&quot; su postali dovoljno uobičajeni da [[James Thurber]] parodira trend u svom humorističnom eseju, &quot;''Okvir naučnika''&quot;. Wellsov ''Nacrt historije'' ostaje u štampi sa novim izdanjem iz 2005, dok je ''Kratka historija svijeta'' reeditirana (2006).&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Wells|first1=H.{{nbsp}}G. |title=A Short History of the World|date=2006|publisher=Penguin UK}}&lt;/ref&gt;

Od početaka karijere, tražio je bolji način da organizuje društvo i napisao je niz utopijskih romana.&lt;ref name=&quot;Davis-2003&quot; /&gt; Prva od njih bila je ''Moderna utopija'' (1905.), koja prikazuje svjetsku utopiju &quot;bez uvoza osim meteorita i bez ikakvog izvoza&quot;;&lt;ref&gt;{{cite book |title=A Modern Utopia |last=Wells |first=H. G.  |author-link=H. G. Wells |date=1905 |ol=52256W |oclc=362828}}&lt;/ref&gt; dva putnika iz našeg svijeta upadaju u njegovu alternativnu povijest. Ostali obično počinju tako što svijet juri u katastrofu, sve dok ljudi ne shvate bolji način života: bilo da misteriozni gasovi iz komete navode ljude da se ponašaju racionalno i napuštaju evropski rat (''In the Days of the Comet'' (1906)), ili Svjetsko vijeće naučnika preuzima vlast, kao u ''Obrisima budućnosti'' (1933, koji je kasnije adaptirao za film Aleksandra Korde, Things to Come) iz 1936. Ovo je, oslikavalo predstojeći svjetski rat, sa gradovima koji su uništeni bombama. Također je prikazao uspon fašističkih diktatora u ''The Autocracy of Mr. Parham'' (1930) i ''The Holy Terror'' (1939). Ljudi poput bogova (1923) je također utopijski roman. Wells se u ovom periodu smatrao izuzetno uticajnom figurom; književni kritičar [[Malcolm Cowley]] je izjavio: &quot;u vrijeme kada je imao četrdeset godina, njegov utjecaj je bio širi od bilo kojeg drugog živog engleskog pisca&quot;.&lt;ref&gt;Cowley, Malcolm. &quot;Outline of Wells's History&quot;. ''[[The New Republic]]'' Vol. 81 Issue 1041, 14 November 1934 (pp. 22–23).&lt;/ref&gt;

Wells razmatra ideje prirode i odgoja i propituje čovječanstvo u knjigama kao što su ''The First Men in the Moon'', gdje je priroda potpuno potisnuta odgojem, i ''Otok doktora Moreaua'', gdje snažno prisustvo prirode predstavlja prijetnju civiliziranom društvu. Nisu sve njegove naučne romanse završile utopijom, a Wells je napisao i distopijski roman ''When the Sleeper Wakes (1899)'', koji prikazuje buduće društvo u kojem su klase postajale sve više odvojene, vodeći na pobunu masa protiv vladara.&lt;ref&gt;William Steinhoff, &quot;Utopia Reconsidered: Comments on ''1984''&quot; 153, in Eric S. Rabkin, Martin H. Greenberg, and Joseph D. Olander, eds., ''No Place Else: Explorations in Utopian and Dystopian Fiction''.  {{ISBN|0-8093-1113-5}}.&lt;/ref&gt; ''Otok doktora Moreaua'' je još mračniji. Pripovjedač, nakon što je zarobljen na ostrvu životinja koje su vivisektirane (neuspješno) u ljudska bića, na kraju se vraća u Englesku; poput Gulivera po povratku iz Houyhnhnma, on smatra da nije u stanju da se otrese percepcije svojih bližnjih kao jedva civiliziranih zvijeri, koje se polako vraćaju svojoj životinjskoj prirodi.&lt;ref name=&quot;Moreau&quot;&gt;Wells, H. G. (2005). ''The Island of Dr Moreau''. &quot;Fear and Trembling&quot;. Penguin UK.&lt;/ref&gt;

Wells je također napisao predgovor za prvo izdanje dnevnika W. N. P. Barbelliona, ''The Journal of a Disappointed Man'', objavljenog 1919. Pošto je &quot;Barbellion&quot; bio pravi pseudonim, mnogi recenzenti su vjerovali da je Wells bio pravi autor časopisa; Wells je to uvijek poricao, iako je bio pun hvale za dnevnike.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Quotable Barbellion{{snd}}A Barbellion Chronology |url=https://sites.google.com/site/thequotablebarbellion/a-barbellion-chronology |access-date=29. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

Godine 1927, kanadska učiteljica i spisateljica [[Florence Deeks]] neuspješno je tužila Wells-a za kršenje autorskih prava i kršenje povjerenja, tvrdeći da je veći dio ''Nacrt historije'' plagiran iz njenog neobjavljenih rukopisa,&lt;ref&gt;At the time of the alleged infringement in 1919–20, unpublished works were protected in Canada under common law.{{cite journal |last=Magnusson |first=Denis N. |date=Spring 2004 |title=Hell Hath No Fury: Copyright Lawyers' Lessons from ''Deeks v. Wells'' |journal=Queen's Law Journal |volume=29 |page=692, note 39}}&lt;/ref&gt; ''Web of the World's Romance'', koji je proveo skoro devet mjeseci u rukama Wellsovog kanadskog izdavača Macmillan Canada.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Magnusson |first=Denis N. |date=Spring 2004 |title=Hell Hath No Fury: Copyright Lawyers' Lessons from ''Deeks v. Wells'' |journal=Queen's Law Journal |volume=29 |page=682}}&lt;/ref&gt; Međutim, na suđenju je navedeno, pod zakletvom da je rukopis ostao u Torontu na čuvanju u Macmillanu, te da Wells nije ni znao da postoji, a kamoli da ga je vidio.&lt;ref&gt;Clarke, Arthur C. (March 1978). &quot;Professor Irwin and the Deeks Affair&quot;. p. 91. ''Science Fiction Studies''. SF-TH Inc. 5&lt;/ref&gt; Sud nije našao dokaze o kopiranju i odlučio je da su sličnosti posljedica činjenice da su knjige slične prirode i da su oba pisca imala pristup istim izvorima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.canlii.org/en/on/onca/doc/1931/1931canlii157/1931canlii157.html |title=''Deeks v. Wells'', 1931 CanLII 157 (ONSC (HC Div); ONSC (AppDiv)) |publisher=[[CanLII]] |access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Podnesena je žalba od kanadskih sudova Sudskom komitetu Tajnog vijeća, u to vrijeme najvišem apelacionom sudu Britanske imperije, koji je odbio žalbu u predmetu Deeks protiv Wellsa.&lt;ref&gt;[https://www.canlii.org/en/ca/ukjcpc/doc/1932/1932canlii315/1932canlii315.html Deeks v. Wells], 1932 CanLII 315 (UK JCPC).&lt;/ref&gt; Godine 2000., [[A. B. McKillop]], profesor historije na Univerzitetu Carleton, objavio je knjigu o tom slučaju, ''The Spister &amp; The Prophet: Florence Deeks, H. G. Wells, and the Mystery of the Purloined Past.''&lt;ref&gt;McKillop, A. B. (2000) Macfarlane Walter &amp; Ross, Toronto.&lt;/ref&gt; Prema McKillop-u, tužba je bila neuspješna zbog predrasuda prema ženi koja je tužila poznatog i priznatog muškog pisca, a on ispisuje detaljnu priču zasnovanu na posrednim dokazima slučaja.&lt;ref&gt;Deeks, Florence A. (1930-te) &quot;Plagiarism?&quot; unpublished typescript, copy in Deeks Fonds, Baldwin Room, Toronto Reference Library, Toronto, Ontario.&lt;/ref&gt; Godine 2004, [[Denis N. Magnusson]], profesor emeritus Pravnog fakulteta Queen's University, Ontario, objavio je članak o Deeksu protiv Wellsa. On preispituje slučaj u odnosu na McKillopovu knjigu. Iako ima neke simpatije prema Deeksu, tvrdi da je imalo slab slučaj koji nije bio dobro predstavljen, i iako se možda susrela sa seksizmom svojih advokata, dobila je pošteno suđenje, dodajući da je zakon koji se primjenjuje u suštini isti zakon koji bi se danas primjenio na sličan slučaj (tj. 2004).&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Magnusson |first=Denis N. |date=Spring 2004 |title=Hell Hath No Fury: Copyright Lawyers' Lessons from Deeks v. Wells |journal=Queen's Law Journal |volume=29 |pages=680, 684}}&lt;/ref&gt;

Godine 1933. Wells je u ''The Shape of Things to Come'' predvidio da će svjetski rat za koji se bojao početi u januaru 1940,&lt;ref&gt;{{cite book |title=The shape of things to come: the ultimate revolution |edition=Penguin 2005 |date=1933 |isbn=978-0-14-144104-7 |page=208 |chapter=9. The Last War Cyclone, 1940&amp;ndash;50 |last=Wells |first=H. G.  |publisher=Penguin Books Limited |author-link=H. G. Wells}}&lt;/ref&gt; predviđanje koje se na kraju obistinilo četiri mjeseca ranije, u septembru 1939., s izbijanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{r|wagar|p=209}} Godine 1936, pred Kraljevskom institucijom, Wells je pozvao na sastavljanje stalno rastuće i mijenjajuće Svjetske enciklopedije, koju bi recenzirali izvanredni autoriteti i koja bi bila pristupačna svakom ljudskom biću. Također je predstavio svoju koncepciju svjetske enciklopedije na Svjetskom kongresu univerzalne dokumentacije u Parizu 1937.&lt;ref&gt;Rayward, W. Boyd. (1999). “H.G. Wells’s Idea of a World Brain: A Critical Reassessment.” ''Journal of the American Society for Information Science'' 50 (7): 557–73.&lt;/ref&gt;

Godine 1938. objavio je zbirku eseja o budućoj organizaciji znanja i obrazovanja ''Svjetski mozak'', uključujući i esej &quot;Ideja stalne svjetske enciklopedije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=eBooks@Adelaide has now officially closed |url=https://www.adelaide.edu.au/library/news/list/2020/01/07/ebooksadelaide-has-now-officially-closed |access-date=29. 12. 2022 |website=University Library &amp;#124; University of Adelaide |archive-date=4. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210904005938/https://www.adelaide.edu.au/library/news/list/2020/01/07/ebooksadelaide-has-now-officially-closed |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prije 1933, Wellsove knjige bile su naširoko čitane u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]], a većina njegovih naučnofantastičnih djela prevedena je ubrzo nakon objavljivanja.&lt;ref name=&quot;Partington&quot;/&gt; Do 1933. privukao je pažnju njemačkih zvaničnika zbog kritike političke situacije u Njemačkoj, a 10. maja 1933. nacistička omladina je spalila Wellsove knjige na berlinskom [[Opernplatz]]u, a njegova djela zabranjena su u bibliotekama i knjižarama.&lt;ref name=&quot;Partington&quot;&gt;Patrick Parrinder and John S. Partington (2005). ''The Reception of H. G. in Europe''. str. 106–108. Bloomsbury Publishing.&lt;/ref&gt; Wells, kao predsjednik PEN-a (pjesnici, esejisti, romanopisci), razljutio je naciste nadgledajući izbacivanje njemačkog PEN kluba iz međunarodnog tijela 1934. nakon odbijanja njemačkog PEN-a da primi u svoje članstvo nearijske pisce. Na konferenciji PEN-a u Raguzi, Wells je odbio da popusti pred nacističkim simpatizerima koji su tražili da se prognani autor [[Ernst Toller]] spriječi da govori.&lt;ref name=&quot;Partington&quot;/&gt; Pred kraj Drugog svjetskog rata, savezničke snage su otkrile da je SS sastavio spiskove ljudi predviđenih za hitno hapšenje tokom invazije na Britaniju u napuštenoj operaciji &quot;Morski lav&quot;, a Wells je uključen u abecednu listu &quot;Crne knjige&quot;.&lt;ref&gt;Wells, Frank. ''H.{{nbsp}}G. Wells—A Pictorial Biography''. London: Jupiter Books, 1977, p. 91.&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
=== Romani ===
* ''[[Vremenski stroj]]'' (''The Time Machine'') (1896)
* ''[[The Wonderful Visit]]'' (1895)
* ''[[Otok doktora Moreaua]]'' (''The Island of Dr. Moreau'') (1896)
* ''[[The Wheels of Chance]]'' (1896)
* ''[[Nevidljivi čovjek]]'' (''The Invisible Man'') (1897)
* ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]'' (''The War of the Worlds'') (1898)
* ''[[When the Sleeper Wakes]]'' (1899)
* ''[[Love and Mr Lewisham]]'' (1900)
* ''[[The First Men in the Moon]]'' (1901)
* ''[[The Sea Lady]]'' (1902)
* ''[[The Food of the Gods and How It Came to Earth]]'' (1904)
*''[[Kipps]]'' (1905)
*''[[Moderna utopija]] (A Modern Utopia)'' (1905)
*''[[In the Days of the Comet]]'' (1906)
*''[[The War in the Air]]'' (1908)
*''[[Tono-Bungay]]'' (1909)
*''[[En Veronika]]'' (1909)
*''[[The History of Mr Polly]]'' (1910)
*''[[The Sleeper Awakes]]'' (1910) – revised edition of ''When the Sleeper Wakes'' (1899)
*''[[The New Machiavelli]]'' (1911)
*''[[Marriage (novel)|Marriage]]'' (1912)
*''[[The Passionate Friends: A Novel|The Passionate Friends]]'' (1913)
*''[[The Wife of Sir Isaac Harman]]'' (1914)
*''[[The World Set Free]]'' (1914)
*''[[Bealby|Bealby: A Holiday]]'' (1915)
*''[[Boon (novel)|Boon]]'' (1915) (as Reginald Bliss)
*''[[The Research Magnificent]]'' (1915)
*''[[Mr Britling Sees It Through]]'' (1916)
*''[[The Soul of a Bishop]]'' (1917)
*''[[Joan and Peter|Joan and Peter: The Story of an Education]]'' (1918)
*''[[The Undying Fire (H. G. Wells novel)|The Undying Fire]]'' (1919)
*''The Secret Places of the Heart'' (1922)
* ''[[Ljudi poput bogova]]'' (''Men Like Gods'') (1923)
*''[[The Dream (novel)|The Dream]]'' (1924)
*''[[Christina Alberta's Father]]'' (1925)
*''[[The World of William Clissold]]'' (1926)
*''[[Meanwhile (novel)|Meanwhile]]'' (1927)
*''[[Mr. Blettsworthy on Rampole Island]]'' (1928)
*''[[The Autocracy of Mr. Parham]]'' (1930)
*''[[The Bulpington of Blup]]'' (1932)
* ''[[Obrisi budućnosti]]'' (''The Shape of Things to Come'') (1933)
*''[[Brynhild (novel)|Brynhild]]'' (1937)
*''[[Star Begotten]]'' (1937)
*''Apropos of Dolores'' (1938)
*''[[The Holy Terror (Wells novel)|The Holy Terror]]'' (1939)
*''Babes in the Darkling Wood'' (1940)
*''You Can't Be Too Careful'' (1941)

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb name|id=0920229|name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{IBList|type=author|id=165|name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{discogs artist|name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{LCAuth|id=n79063613|name=H.{{nbsp}}G. Wells|count=772}}
* [https://www.bbc.co.uk/programmes/b07w13lz ''Future Tense – Priča o H. G. Wellsu''] na [[BBC One]] – dokumentarac povodom 150ta godišnjice (2016)
* [https://web.archive.org/web/20080517081302/http://www.newstatesman.com/200010090006 &quot;In the footsteps of H.{{nbsp}}G. Wells&quot;] na ''[[New Statesman]]'' – &quot;Veliki autor je pozvao na Zakon o ljudskim pravima; 60 godina kasnije, imamo ih&quot; (2000){{Commonscat|H. G. Wells}}
{{Wikicitat|Herbert George Wells}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori—kolekcije ===
* {{Gutenberg author |id=30 |name=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{Internet Archive author |sname=Herbert George Wells |dname=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* {{Librivox author |id=146 |title=H.{{nbsp}}G. Wells}}
* [http://www.ebooktakeaway.com/ebta/people/h_g_wells Besplatna djela H.G. Wells preuzimanja za iPhone, iPad, Nook, Android i Kindle u PDF-u i svim popularnim formatima čitača e-knjiga (AZW3, EPUB, MOBI)] na ebooktakeaway.com* [http://www.bl.uk/people/h-g-wells H.{{nbsp}}G. Wells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210912191326/http://www.bl.uk/people/h-g-wells |date=12. 9. 2021 }} na  [[Britanska biblioteka|Britanskoj biblioteci]]
* [http://hdl.handle.net/10111/MSS00071#letterH H.{{nbsp}}G. Wells papers] at [[University of Illinois]]
* [https://www.globalgreyebooks.com/h-g-wells-books.html Eknjige  H.G. Wellsa] na Global Grey Ebooks

===Izvori—pisma, eseji i intervjui ===
* [https://web.archive.org/web/20110613080855/http://www.bbc.co.uk/archive/hg_wells/ Archive of Wells's BBC broadcasts]
* [http://www.britishpathe.com/record.php?id=52254 Film interview with H.{{nbsp}}G. Wells] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100820031143/http://www.britishpathe.com/record.php?id=52254 |date=20. 8. 2010}}
* [https://web.archive.org/web/20131103051737/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/ot2www-pubeng?specfile=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fpublicsearch%2Fmodengpub.o2w&amp;act=text&amp;offset=719129302&amp;textreg=3&amp;query=h.%2Bg.%2Bwells&amp;id=WelCran &quot;Stephen Crane. From an English Standpoint&quot;], by Wells, 1900.
* [https://web.archive.org/web/20000309232944/http://www.schoolofwisdom.com/tagore-wells.html Rabindranath Tagore: In conversation with H.{{nbsp}}G. Wells]. [[Rabindranath Tagore]] and Wells conversing in Geneva in 1930.
* [https://web.archive.org/web/20060924212919/http://www.pseudopodium.org/barbellionblog/wells-intro.php &quot;Introduction&quot;], to W.{{nbsp}}N.{{nbsp}}P. Barbellion's ''The Journal of a Disappointed Man'', by Wells, 1919.
* [https://web.archive.org/web/20060813133418/http://www.depauw.edu/sfs/documents/wells2.htm &quot;Woman and Primitive Culture&quot;], by Wells, 1895.
* [https://web.archive.org/web/20110718140117/http://alangullette.com/lit/shiel/letters/mps_wells.htm Letter], to [[M. P. Shiel]], by Wells, 1937.

=== Biografija ===
* {{cite EB1911 |short=x |wstitle=Wells, Herbert George}}
* [https://www.britannica.com/eb/article-9076509/H-G-Wells &quot;H.{{nbsp}}G. Wells&quot;]. In ''[[Encyclopædia Britannica]]'' Online. &lt;!-- Click &quot;next page&quot; for full article --&gt;
* {{cite ODNB |id=36831 |title=Wells, Herbert George |orig-date=2004 |date=2011 |last=Parrinder |first=Patrick |author-link=Patrick Parrinder}}

=== Kritički eseji ===
* [https://web.archive.org/web/20140827214832/http://www.bl.uk/romantics-and-victorians/articles/an-introduction-to-the-war-of-the-worlds An introduction to ''The War of the Worlds'' by Iain Sinclair] on the British Library's Discovering Literature website.
* [https://web.archive.org/web/20030118202554/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new2?id=AusWell.sgm&amp;images=images%2Fmodeng&amp;data=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fparsed&amp;tag=public&amp;part=all &quot;An Appreciation of H.{{nbsp}}G. Wells&quot;], by [[Mary Hunter Austin|Mary Austin]], 1911.
* &quot;Socialism and the Family&quot; (1906) by [[Ernest Belfort Bax|Belfort Bax]], [https://web.archive.org/web/20060513234448/http://www.marxists.org/archive/bax/1906/11/family.htm Part 1], [http://www.marxists.org/archive/bax/1907/01/soc-family-26-1.htm Part 2].
* [https://web.archive.org/web/20070309070751/http://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=%2Fopinion%2F2005%2F07%2F24%2Fdo2402.xml&amp;sSheet=%2Fopinion%2F2005%2F07%2F24%2Fixop.html &quot;H.{{nbsp}}G. Wells warned us how it would feel to fight a ''War of the Worlds''&quot;], by [[Niall Ferguson]], in ''[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]'', 24 June 2005.
* [https://web.archive.org/web/20060716093153/http://people.lis.uiuc.edu/~wrayward/Wellss_Idea_of_World_Brain.htm &quot;H.{{nbsp}}G. Wells's Idea of a World Brain: A Critical Re-assessment&quot;], by W. Boyd Rayward, in ''Journal of the American Society for Information Science'' 50 (15 May 1999): 557–579
* [https://web.archive.org/web/20070302064008/http://www.cse.dmu.ac.uk/~mward/gkc/books/heretics/ch5.html &quot;Mr H.{{nbsp}}G. Wells and the Giants&quot;], by G.{{nbsp}}K. Chesterton, from his book ''Heretics'' (1908).
* [https://web.archive.org/web/20060418125058/http://findarticles.com/p/articles/mi_m2843/is_1_23/ai_53569321 &quot;The Internet: a world brain?&quot;], by [[Martin Gardner]], in ''[[Skeptical Inquirer]]'', Jan–Feb 1999.
* [https://web.archive.org/web/20060823022804/http://www.socialistreview.org.uk/article.php?articlenumber=9391 &quot;Science Fiction: The Shape of Things to Come&quot;], by Mark Bould, in ''The Socialist Review'', May 2005.
* [https://web.archive.org/web/20060926220743/http://ler.letras.up.pt/uploads/ficheiros/74_2.pdf &quot;Who needs Utopia? A dialogue with my utopian self (with apologies, and thanks, to H.{{nbsp}}G. Wells)&quot;], by [[Gregory Claeys]] in ''Spaces of Utopia: An Electronic Journal'', no 1, Spring 2006.
* [http://www.thenation.com/article/when-hg-wells-split-atom &quot;When H.{{nbsp}}G. Wells Split the Atom: A 1914 Preview of 1945&quot;], by [[Freda Kirchwey]], in ''[[The Nation]]'', posted 4 September 2003 (original 18 August 1945 issue).
* [https://web.archive.org/web/20060906215445/http://www.opinionjournal.com/la/?id=110006849 &quot;War of the Worldviews&quot;], by [[John J. Miller (journalist)|John J. Miller]], in ''[[The Wall Street Journal]]'' Opinion Journal, 21 June 2005.
* [https://web.archive.org/web/20051126081316/http://www.marxists.org/history/etol/newspape/ni/vol02/no02/hart.htm &quot;Wells's Autobiography&quot;], by [[John Hart (author)|John Hart]], from ''New International'', Vol.2 No.2, Mar 1935, pp.&amp;nbsp;75–76.
* [https://web.archive.org/web/20061123032053/http://revel.unice.fr/cycnos/document.html?id=615 &quot;History in the Science Fiction of H.{{nbsp}}G. Wells&quot;], by [[Patrick Parrinder]], ''Cycnos'', 22.2 (2006).
* [https://web.archive.org/web/20070928035957/http://www.gresham.ac.uk/event.asp?PageId=45&amp;EventId=486 &quot;From the World Brain to the Worldwide Web&quot;], by [[Martin Campbell-Kelly]], Gresham College Lecture, 9 November 2006.
* [https://web.archive.org/web/20070219163539/http://bostonreview.net/BR32.1/gornick.html &quot;The Beginning of Wisdom: On Reading H.{{nbsp}}G. Wells&quot;], by [[Vivian Gornick]], ''[[Boston Review]]'', 31.1 (2007).
* [https://archive.today/20010222215740/http://www.hycyber.com/SF/complete_wells.html John Hammond, The Complete List of Short Stories of H.{{nbsp}}G. Wells]
* [https://web.archive.org/web/20090924232911/http://news.nationalgeographic.com/news/2009/09/090921%2Dhg%2Dwells%2Dhgwells.html &quot;H.{{nbsp}}G. Wells Predictions Ring True, 143 Years Later&quot;] at [[National Geographic Society|''National Geographic'']]
* [http://www.newstatesman.com/archive/2013/12/h-g-wells-man-i-knew &quot;H.{{nbsp}}G. Wells, the man I knew&quot;] Obituary of Wells by [[George Bernard Shaw]], at the ''[[New Statesman]]''
* {{cite journal |last=Elber-Aviram |first=Hadas |title=&quot;My own particular city&quot;: H.{{nbsp}}G. Wells's Fantastical London |journal=The Wellsian |issue=38 |date=2015 |pages=97–117}}
* {{cite journal  |last=Hughes |first=David Y. |title=A Queer Notion of Grant Allen's |journal=[[Science Fiction Studies]] |volume=25 |issue=2 |date=1998 |pages=271–284 |url=https://www.depauw.edu/sfs/abstracts/a75.htm#E75 |jstor=4240701}}
* {{cite book |editor-last=Partington |editor-first=John S. |title=The Wellsian: Selected Essays on H.{{nbsp}}G. Wells |publisher=Equilibris |publication-place=[[Oss, Netherlands]] |date=2003 |isbn=978-90-5976-001-1 |oclc=54814627 |chapter=A Tale of Two Cities: H.{{nbsp}}G. Wells's The Door in the Wall |first=Laura |last=Scuriatti |others=Illustrated by Alvin Landon Coburn |chapter-url=https://www.academia.edu/696075}}

{{H. G. Wells}}

{{DEFAULTSORT:Wells, Herbert George}}
[[Kategorija:Rođeni 1866.]]
[[Kategorija:Umrli 1946.]]
[[Kategorija:Britanski pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Britanski pisci naučne fantastike]]</text>
      <sha1>ehrjxxccpq2no9dnlmyu155bpw3houf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janez Janša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28840</id>
    <revision>
      <id>3714406</id>
      <parentid>3705004</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19538" sha1="4j1yf7naju4huucu2x0mi0pzl8rgcv9" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Janez Janša
|slika                 = Janez Janša, EPP, 2025 (cropped).jpg
|redoslijed            = [[Premijer Slovenije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|prethodnik            = Marjan Šarec
|nasljednik            = [[Robert Golob]]
|vrijeme_na_vlasti2    = 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|prethodnik2           = [[Borut Pahor]]
|nasljednik2           = Alenka Bratušek
|vrijeme_na_vlasti3    = 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|prethodnik3           = Anton Rop
|nasljednik3           = Borut Pahor
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|09|17}}
|mjesto_rođenja        = [[Grosuplje]], FNRJ
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga               = Silva Predalič &lt;br&gt; Urška Bačovnik &lt;small&gt;(2009–trenutno)&lt;/small&gt;
|djeca                 = 4
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ivan Janša''' (rođen 17. septembra 1958, [[Ljubljana]]), baptiziran i najpoznatiji kao '''Janez Janša''', [[Slovenija|slovenski]] je [[političar]], ratni veteran Slovenske vojske 1991. i bivši [[premijer Slovenije]].

== Biografija ==
Janša je započeo svoju političku karijeru tokom 1980-ih kao novinar i disident tijekom komunističkog režima u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je aktivan u novinskim i intelektualnim krugovima koji su se borili za političke slobode i demokratske reforme.

Nakon osamostaljenja [[Slovenija|Slovenije]] 1991. godine, Janez Janša je postao jedan od ključnih vođa u novoj državi. Služio je kao ministar obrane i kasnije kao ministar vanjskih poslova u različitim slovenskim vladama.

U međuvremenu, 1993. godine, osnovao je [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] (SDS), konzervativnu stranku koja je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora.

Janša je bio izabran za predsjednika slovenske vlade tri puta: 2004, 2012. i 2020. godine. Tokom svog mandata suočavao se s različitim izazovima, uključujući gospodarsku krizu, reforme, borbu protiv korupcije, pandemiju uzrokovanu Korona virusom.

Janez Janša je diplomirao 1982. godine na Fakultetu društvenih nauka Sveučilišta u Ljubljani, SR Slovenija. Diplomirao je na području obrambenih znanosti, što je bilo u skladu s njegovom kasnijom karijerom u vojsci i politici.

Njegova politika često je bila usmjerena na očuvanje nacionalne suverenosti, snažniju ulogu države u privredii jačanje slovenskog identiteta. Međutim, politika Janeza Janše često je bila predmet kontroverzi, a njegove odluke i stajališta izazivale su podjele u slovenskom društvu.

Janša je ostao značajan politički lider u Sloveniji s dugogodišnjom političkom karijerom i nastavlja djelovati kao jedan od ključnih aktera u slovenskoj politici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biografija.net/janez-jansa/|title=Biografija Janeza Janše}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

=== 1980-te ===
Nakon diplomiranja, Janša je postao pripravnik u tadašnjem Republičkom sekretarijatu za odbranu, gdje je položio svoj stručni ispit. Krajem 1982. godine, je imenovan za predsjednika Komiteta za osnovnu narodnu odbranu i socijalnu samopomoć unutar okvira bivše omladinske organizacije (SSOS). Njegovo iznošenje kritičkog stava o uslovima unutar Jugoslovenske narodne armije, koji su označeni kao kontrarevolucionarni, označava početak Janševe opozicije. Nakon toga, Janša i njegovi saradnici bili su pod strogim nadzorom od strane Državne službe za sigurnost, izloženi političkim sankcijama i ograničenjima, te im je onemogućeno javno djelovanje.

Politička ograničenja koja su nametnuta Janezu Janši prožimala su sve aspekte njegovog života, te je tako izgubio mogućnost zapošljavanja u državnim institucijama ili kompanijama. Između 1985. i 1986. godine, odbijen je u 250 slučajeva kada je aplicirao za javno oglašene pozicije za koje je bio potpuno kvalificiran.

U tom periodu, Janez Janša postao je politički aktivan u novo nastajućim pacifističkim i ekološkim pokretima, koje su vlasti smatrale &quot;društveno poremećenim&quot;. Zarađivao je pišući računarske programe i obavljajući povremene &quot;visokogorske&quot; poslove zajedno s prijateljima iz planinarskog kluba.

Krajem 1986. godine, Janša postaje sekretar mjesečnika &quot;Časopis za kritiko znanosti&quot;, koji je izdavala studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani, a koji je počeo obrađivati teme koje su tada bile smatrane politički nepoželjnim.

Godine 1987. došlo je do djelomične liberalizacije uredničkog odbora Mladine, glavnog izdanja SSOS-a, što je omogućilo Janši da piše i objavljuje kritičke komentare i priloge na teme kao što su demokratija i nacionalni suverenitet.

U proljeće 1987. godine, Janez Janša i Igor Omerza osnovali su malu računarsku kompaniju pod nazivom MikroAda, koja se uskoro pretvorila u vrstu tehničke službe za novonastale političke alternative i društvene pokrete.

Tu je tajno pripremljen i dnevnik Stane Kavčiča, bivšeg predsjednika vlade Slovenske republike koji je 1972. godine odstranjen s funkcije od strane komunističkih vlasti zbog previše liberalnih stavova (urednici Janez Janša i Igor Bavčar). Dnevnik je objavljen 1988. godine i izazvao veliki interes - prvo izdanje rasprodano je u roku od nekoliko sati.

Na isti način, u aprilu 1988. godine na MikroAdi pripremljen je i radni papir za Ustav Slovenije, koji su napisali slovenski pisci, pravnici i sociolozi. Radni papir je oštro osuđen od strane predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, Milana Kučana, i visokih zvaničnika Jugoslovenske narodne armije. Ipak, radni papir u cijelosti je poslužio kao osnova za sadašnji Ustav Slovenije, usvojen 1991. godine.

Rano ujutro 31. maja 1988. godine, Janez Janša je uhapšen od strane agenata Državne službe za sigurnost. Takođe su uhapšeni zastavnik [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] [[Ivan Borštner]], novinar [[David Tasić]] i urednik [[Franci Zavrl]]. Tako je započelo poznato suđenje Četvorici, koje je bilo suđenje od strane komunističke nomenklature protiv novonastale opozicije i izazvalo snažan odgovor slovenske javnosti. Počeli su se pojavljivati zahtjevi za promjenom u višestranačku demokratiju, što je bio jedan od glavnih poluga procesa nezavisnosti Slovenije.

Mase demonstracija u Ljubljani i upis desetina hiljada građana u novoformirani Odbor za zaštitu ljudskih prava karakterizirali su ono što je postalo poznato kao Slovensko proljeće.

Na suđenju održanom zatvorenog vrata, tokom kojeg optuženi nisu imali pravo na pravnu zastupljenost, Janša je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Nakon što je presuda postala pravomoćna u maju 1989. godine, Janša je ponovno uhapšen od strane komunističkih vlast i poslan na izdržavanje kazne u zatvoru maksimalne sigurnosti u Dobu pri Mirni; tek nakon javnog negodovanja Janša je prebačen u otvoreni zatvor u Igu.

Na tim demonstracijama pročitana je Majsk deklaracija 1989. godine - deklaracija u kojoj je opozicija zahtijevala demokratsku i suverenu Sloveniju i poštovanje ljudskih prava. Zbog ogromnog javnog pritiska, Janša je pušten iz zatvora tokom ljeta 1989. godine nakon što je odslužio trećinu svoje kazne.

Nakon izlaska iz zatvora, Janša je postao glavni urednik opozicijskog tjednika Demokracija, gdje je ostao do maja 1990. godine. Demokracija je postala neslužbeni glas ujedinjene opozicije poznate kao Demos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Počeci njegove karijere|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990-te ===
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|mini|Igor Bavčar i Janez Janša (1991. godina)]]
U maju 1990. godine, Janša je postao Ministar odbrane. Igrao je ključnu ulogu u stvaranju sposobnog odbrambenog sistema koji je omogućio zemlji da se u junu 1991. godine suprotstavi agresiji jugoslovenske vojske s relativno malo gubitaka i konačno proglasi potpunu nezavisnost, preko Manevrske strukture narodne odbrane i transformacije Teritorijalne odbrane u prave Slovenske Oružane Snage.

Janez Janša je obavljao dužnost Ministra odbrane do 1994. godine; tokom svoje četverogodišnje vladavine i njegovi saradnici su stvorili vojnu strukturu koja je omogućila Sloveniji da potpiše Program partnerstva za mir s NATO-om. Kao Ministar odbrane, Janša je imao ključnu ulogu u uključivanju Slovenskih Oružanih Snaga u druge međunarodne mehanizme kolektivne bezbednosti, te je uspostavio parlamentarnu kontrolu nad vojskom kao osnovni demokratski standard.

Godine 1993. predložio je osnivanje Saveza veterana rata za Sloveniju, koji obuhvata patriote koji su aktivno pružali otpor jugoslovenskoj dominaciji i agresiji između 1990. i 1991. godine.

U martu 1994., Narodna skupština Republike Slovenije, na zahtjev premijera dr. [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]], razrešila je Janeza Janšu dužnosti Ministra odbrane. Razlog dat za smjenu bio je navodni prekoračaj vojnog sektora u civilnom okruženju. Skoro godinu dana kasnije, Državno tužilaštvo i Parlamentarni odbor za zakonodavstvo i pravna pitanja donijeli su jednoglasnu odluku da su vojne vlasti postupale u skladu sa slovenskim zakonom.

Tokom rasprave o razrješenju Janeza Janše s pozicije Ministra odbrane, hiljade njegovih pristalica demonstriralo je ispred zgrade parlamenta zahtijevajući vladavinu prava i okončanje korupcije u državnoj službi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Janez Janša - Ministar odbrane Slovenije|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990-2000 ===
U proljeće 1992. godine, Janez Janša se pridružio Socijaldemokratskoj stranci Slovenije pod vodstvom dr. Jožeta Pučnika. Na izborima 1992. godine, Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a u maju 1993. godine izabran je za predsjednika Socijaldemokratske stranke Slovenije na trećem stranačkom kongresu. Janez Janša je ponovno izabran za predsjednika Socijaldemokratske stranke na stranačkim kongresima održanim 1995., 1999., 2001. i 2005. godine.

Godine 1996., Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a Socijaldemokratska stranka postala je vodeća opoziciona stranka u Sloveniji.

U periodu od januara 1997. do jula 1998. godine, Janez Janša je također bio šef slovenske parlamentarne delegacije u Sjevernoatlantskoj skupštini (NAA).

Od juna do oktobra 2000. godine, Janez Janša obavljao je dužnost Ministra odbrane u vladi kojom je predsjedavao dr. Andrej Bajuk. Tokom tog perioda, on i njegovi saradnici izradili su rezoluciju o nacionalnoj strategiji bezbjednosti Republike Slovenije, najvažniji strateški dokument u oblasti odbrane, a na njegov prijedlog, Vlada je također usvojila Doktrinu odbrane Republike Slovenije.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|mini]]
Tokom svog mandata, Ministarstvo odbrane realno je procijenilo sprovođenje osnovnih programa razvoja odbrambenih snaga za period od 1994. do 2003. godine, te usvojilo plan za njihovu djelimičnu restrukturiranost, koja je trebala biti završena između 2000. i 2003. godine; pripadnicima Slovenskih Oružanih Snaga također je bilo omogućeno pravo na duhovnu brigu.

U vrijeme kada je Janez Janša bio Ministar odbrane, Slovenija je pripremila svoj drugi akcioni plan za punopravno članstvo u [[NATO]]-u i bila je prva među zemljama kandidatima koja je dostavila zahtjev Lordu Robertsonu, tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a u Briselu.

Na izborima za Narodnu skupštinu održanim u oktobru 2000. godine, Janez Janša je izabran za zastupnika Narodne skupštine po treći put, a Socijaldemokratska stranka postala je druga najveća politička stranka u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Predsjednik SDS-a|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2004 ===
9. novembra 2004. godine, Janez Janša, nominirani kandidat za mandat da formira novu slovensku vladu, izabran je za predsjednika Vlade Republike Slovenije sa 57 glasova.

3. decembra 2004. godine, nova Vlada je položila zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i sastala se pod vodstvom Janeza Janše za svoju konstitutivnu sjednicu tog istog dana.

Vlada Republike Slovenije, koju vodi Janez Janša, sastoji se od sljedećih koalicijskih partnera: [[Slovenska demokratska stranka]], [[Nova Slovenija - Krščanska ljudska stranka]], [[Slovenska ljudska stranka]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije]].

19. novembra 2007. godine, Narodna skupština Republike Slovenije održala je glasanje povjerenja koje je zatražio premijer Janez Janša u vezi predstojećeg slovenskog predsjedavanja [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] i potvrdila mandat Vladi.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Summit 15 December 2005 (21).jpg|mini|Janez Janša na EPP samitu]]
Neki od glavnih postignuća Vlade Republike Slovenije od decembra 2004. do decembra 2007. godine su i mjere koje su direktno uticale na živote građana Republike Slovenije, donoseći izuzetan ekonomski uspjeh, veći stepen zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti do tada. Većina mjera definiranih u Okviru ekonomskih i socijalnih reformi za povećanje blagostanja u Sloveniji i poboljšanje standarda života su implementirane, što Sloveniju svrstava među najuspješnije države članice [[Evropska unija|EU]] u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. Vlada je regulirala poreze i uklonila niz administrativnih prepreka na modern način koji je međunarodno usporediv i društveno održiv. Uvedene su mjere za smanjenje tereta na ekonomiju i povećanje konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima.

Tokom Janez Janšinog mandata, [[Slovenija|Republika Slovenija]] postala je prepoznatljiv i uspješan član Europske unije: 1. januara 2007. godine usvojila je jedinstvenu [[Euro|europsku valutu]]; 22. decembra 2007. godine eliminirala je unutarnje granice i pridružila se [[Šengenska zona|Schengenskom području]]; a 1. januara postala je prva nova država članica koja je preuzela predsjedavanje EU.

U svojstvu premijera, Janez Janša je posjetio Sjedinjene Američke Države, Kinu, Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak, Tursku, Italiju, Austriju, Hrvatsku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Vatikan, Portugal, Nizozemsku, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Luksemburg.

Nacionalni izbori u septembru 2008. godine doveli su slovensku političku situaciju do nove dimenzije. Tri tjedna prije izbora, u saradnji s finskim novinarom Magnusom Berglundom, tadašnja opozicija (i sadašnja vlada) pokrenula je optužbe za korupciju protiv tadašnjeg premijera Janeza Janše. Lažne tvrdnje da je Janša primio mito od finske kompanije imale su svoje posljedice - Socijaldemokratska stranka pobijedila je sa uskim postotkom razlike.

Slučaj je kasnije detaljno objašnjen u članku »''Slučaj Janša-Patria (ili potjera): Izazov za kriminologiju medija''« uglednog finskog stručnjaka dr. Johana Bäckmana (izvanrednog profesora sociologije na Univerzitetu u Helsinkiju i izvanrednog profesora kriminologije na Univerzitetu u Turku).

Europska narodna stranka jednoglasno je osudila slučaj u svojoj rezoluciji o Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Prvi premijerski mandat|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2008 ===
[[Datoteka:Dmitry Medvedev in Khanty-Mansiysk 26-27 June 2008-4.jpg|mini|Janez Janša i tadašnji predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Dmitrij Medvedev]] (2008.godina)]]
Na sljedećim parlamentarnim izborima održanim 21. septembra 2008. godine, vladajuća koalicija izgubila je većinu u parlamentu, a Janšina vlada je zamijenjena vladom koalicije koju su vodili Socijaldemokrati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a26113/Borut-Pahor-novi-slovenacki-premijer.html|title=Borut Pahor novi slovenački premijer}}&lt;/ref&gt;

=== 2011 ===
Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim u decembru 2011. godine, SDS je postala druga najjača politička snaga. Janši je uspjelo formirati centar-desnu koaliciju s četiri manje stranke, a ponovno je postao premijer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenski-premijer-pahor-ostao-bez-vecine-jansa-trazi-izbore-278602|title=Janša traži izbore}}&lt;/ref&gt;

=== 2013 ===
Godine 2013. Janša je optužen za korupciju u poznatom slučaju nazvanom &quot;Patria afera&quot;. Izgubio je premijersku poziciju nakon što je izgubio povjerenje u parlamentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/12/2/afera-patria-zvanicno-otisla-u-sudsku-zastaru|title=AFERA PATRIA}}&lt;/ref&gt;

=== 2014-2020 ===
Janša je ostao u političkoj areni kao oporbeni lider. SDS je sudjelovala u parlamentarnim izborima i ostvarivala značajan politički utjecaj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a493738/Slovenci-glasali-za-Stranku-Mire-Cerara.html|title=Slovenci glasali za Stranku Mire Cerara}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-2020 ===
[[Datoteka:Janez Janša in Brussels 26.jpg|mini|Janez Janša i predsjednik [[Francuska|Francuske]] [[Emmanuel Macron]] na samitu u Briselu 2021. godine]]
Nakon ostavke premijera Marjana Šareca u januaru 2020. godine, Janši je uspjelo formirati koaliciju od četiri stranke i postati premijer po treći put. Nakon izbijanja pandemije uzrokovane [[koronavirus]]om, Janez Janša je postao predmetom kritike zbog represivnih mjera koje je uveo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/jansa-eu-priprema-blokadu-zracnog-prometa-zbog-nove-varijante-korone/2321244.aspx|title=Janša: EU priprema blokadu zračnog prometa zbog nove varijante korone}}&lt;/ref&gt;

Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|Parlamentarim izborima]] održanim 24. aprila 2022. godine, Janez Janša je osvojio 27 mandata u Parlamentu Slovenije, što nije bilo dovoljno da produži premijerski mandat koji je osvojio dr. [[Robert Golob]] sa osvojenim 41 mandatom i time je posato novi Premijer Slovenije.

== Privatni život ==
On je otac četvero djece, Žana, Nike, Črtomira i Jakoba. U slobodno vrijeme igra nogomet i golf, uživa u skijanju i snowboardingu, ali najviše uživa u planinarenju u slovenskim planinama, gdje je također upoznao svoju suprugu, Uršku Bačkovnik Janša, doktorku.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Janez Janša}}

{{Premijeri Slovenije}}
{{Predsjednici Vijeća Evrope}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski premijeri]]</text>
      <sha1>4j1yf7naju4huucu2x0mi0pzl8rgcv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Human Rights Watch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32372</id>
    <revision>
      <id>3714343</id>
      <parentid>3505083</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:53:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2186" sha1="s5qrhiklyaypgshd17z5wqco0hoa0dc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hrw logo.svg|mini|desno|200px|Logo organizacije]]
'''Human Rights Watch''' ('''HRW''', u značenju: ''Posmatranje ljudskih prava'') američka je internacionalna nevladina organizacija koja se bavi ljudskim pravima u svijetu. Sjedište joj je u [[New York City|New Yorku]], ali ima urede i u drugim gradovima, kao što su [[Berlin]], [[Bruxelles]], [[Chicago]], [[Ženeva]], [[Johannesburg]], [[London]], [[Los Angeles]], [[Moskva]], [[Pariz]], [[San Francisco]], [[Tokio]], [[Toronto]] i [[Washington]].&lt;ref name=&quot;FAQ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hrw.org/en/node/75138|title=Frequently Asked Questions|publisher=Human Rights Watch |access-date= 23. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Osnovan je 1978. pod nazivom Helsinki Watch kako bi podupirao organizacije za promociju ljudskih prava u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Godine 1988. Helsinki Watch ujedinio se s drugim međunarodnim organizacijama koje slijede slične ciljeve u Human Rights Watch.
 
Prvenstveno, ta organizacija zasniva se na istraživanju i objavljivanju podataka o povredama ljudskih prava. Zauzima se protiv socijalne i spolne [[Diskriminacija|diskriminacije]], [[korupcija|korupcije]] i zloupotrebe državnog nasilja (npr. mučenja, progoni, nepravosnažna hapšenja, neljudsko ponašanje države itd.). Pojedini kadrovi zaposleni su isključivo na praćenju kršenja ljudskih prava žena.
 
Human Rights Watch bio je jedna od šest nevladinih organizacija koje su 1988. osnovale Koaliciju za sprečavanje upotrebe djece vojnika.
 
Budžet organizacije 2006. bio je 29,8 miliona $, a finansira se isključivo kroz privatne doprinose i fondove. Finansijska pomoć državnih vlasti kategorički se odbija.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hrw.org/de/node/75231 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2011 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514205025/http://www.hrw.org/de/node/75231 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hrw.org/ Zvanični sajt]
** [https://www.hrw.org/bs/languages?language=bs Sadržaj na bosanskom]{{Mrtav link}}

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Human Rights Watch}}

[[Kategorija:Nevladine organizacije]]</text>
      <sha1>s5qrhiklyaypgshd17z5wqco0hoa0dc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grover Cleveland</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34500</id>
    <revision>
      <id>3714319</id>
      <parentid>3678592</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T01:47:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6709" sha1="2zc9a46ejhblxtyyuftxqmrye79fz40" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Grover Cleveland
| slika                 = StephenGroverCleveland.jpg
| redoslijed            = 22. i 24. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti     = 4. mart 1893 – 4. mart 1897.
| prethodnik            = [[Benjamin Harrison]]
| nasljednik            = [[William McKinley]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 4. mart 1885 – 4. mart 1889.
| prethodnik2           = [[Chester A. Arthur]]
| nasljednik2           = Benjamin Harrison
| redoslijed3           = 28. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]]
| vrijeme_na_vlasti3    = 1. januar 1883 – 6. januar 1885.
| prethodnik3           = Alonzo B. Cornell
| nasljednik3           = David B. Hill
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1837|3|18}}
| mjesto_rođenja        = [[Caldwell (New Jersey)]], New Jersey
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1908|06|24|1837|03|18}}
| mjesto_smrti          = [[Princeton (New Jersey)]], New Jersey
| puno_ime              = Stephen Grover Cleveland
| nacionalnost          = Amerikanac
| politička_stranka     = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| supruga               = [[Frances Folsom]]
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 = Ruth&lt;br /&gt;Esther&lt;br /&gt;Marion&lt;br /&gt;Richard&lt;br /&gt;Francis
| obrazovanje           =
| vjera                 = Prezbiterijanska crkva
| potpis                = [[Datoteka:GroverCleveland_Signature.png|100px]]
| web_stranica          =
}}
'''Stephen Grover Cleveland''' (18. mart 1837 – 24. juni 1908) bio je 22. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] (1885–89) i 24. predsjednik (1893–97). Jedini je demokrat koji je izabran u republikanskom dobu između [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] i izbora [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] [[1912]].&lt;ref name=&quot;whitehouse&quot;&gt;[http://www.whitehouse.gov/about/presidents/grovercleveland22 Biografija sa stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100714054940/http://www.whitehouse.gov/about/presidents/grovercleveland22 |date=14. 7. 2010 }} ''whitehouse.gov'', [[Bijela kuća]] pristupljeno 24.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bio&quot;&gt;[http://www.biography.com/people/grover-cleveland-9251050#awesm=~oI7uNfG9fh87Fb Biografija sa stranice] ''biography'', pristupljeno 24.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Stephen Grover Cleveland rođen je u porodici [[Prezbiterijanska crkva|prezbiterijanskog]] svećenika, vlč. Richarda Cladwella. Porodica mu se često selila, pa je odrastao u državi [[New York (savezna država)|New York]], gdje je i završio pravo te započeo karijeru kao advokat.

Tamo je stekao veliki ugled, te je godine [[1870]]. izabran za [[šerif]]a [[Okrug Erie|okruga Erie]]. Njegove dužnosti su, između ostaloga, uključivale i vješanje osuđenih kriminalaca. U najmanje dva navrata Cleveland je osobno objesio osuđenike, te poslije objašnjavao kako mu je cilj bio &quot;ne delegirati tu neugodnu dužnost na svoje zamjenike&quot;.

Na građane okruga je ostavio prilično dobar dojam, te je godine [[1881]]. kao kandidat [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] i obećavajući reforme, izabran za gradonačelnika [[Buffalo]]a. To je bio početak meteorskog uspona na vrh američke politike. Samo godinu dana kasnije je izabran za [[Spisak guvernera New Yorka|guvernera New Yorka]].

Kao relativno mlad i korupcijskim skandalima neopterećen kandidat, Cleveland je na demokratskoj konvenciji [[1884]]. godine izborio predsjedničku nominaciju. Suprotstavio mu se [[Republikanska stranka SAD|republikanac]] [[James G. Blaine]] u izuzetno prljavoj kampanji, tokom koje je otkriveno kako je Cleveland uzdržavao nečije vanbračno dijete. Međutim, prilično tijesnu utrku je odlučila anti-katolička izjava nekoliko [[Protestantizam|protestantskih]] svećenika koji su Blaineu dali podršku. Njome revoltirani [[Irci|irski]] imigranti u državi New Yorku su dali glas Clevelandu, omogućivši da usprkos male prednosti po broju glasova postane prvi demokrat koji će nakon građanskog rata biti izabran za predsjednika.

Cleveland je za vrijeme svog prvog mandata nastojao izbjegavati kontroverzne odluke, ali se zamjerio industrijalcima zbog insistiranja na niskim carinama, te veteranima građanskog rata zbog stavljanja veta na davanje penzija. Godine [[1887]]. je formirana Komisija za međudržavnu trgovinu - prvo regulatorno tijelo u američkoj ekonomskoj historiji.

Najspektakularniji događaj Clevelandovog mandata se godine [[1886]]. dogodio u Bijeloj kući, kada se predsjednik oženio za [[Frances Folsom]], koja će s 20 godina postati najmlađa Prva dama u američkoj historiji.&lt;ref name=&quot;whitehouse&quot;/&gt;

Godine [[1888]]. Cleveland je na konvenciji jednoglasno proglašen demokratskim kandidatom za slijedeće predsjedničke izbore. Kao republikanskog protukandidata je imao [[Benjamin Harrison|Benjamina Harrisona]]. Od njega je dobio više glasova, ali je u ključnoj državi New York percepcija o Clevelandu kao simpatizeru [[UK|Velike Britanije]] od njega okrenula irske birače. Tako je Harrison uspio osvojiti većinu u [[Elektorski kolegij|elektorskom kolegiju]].

Tijesno poražen, četiri godine kasnije Cleveland se ponovno kandidirao za predsjednika. Zahvaljujući nezadovoljstvu republikanskom politikom prema radničkom pokretu, Cleveland je glatko 1892. godine porazio Harrisona.

Međutim, njegov drugi mandat je odmah obilježen velikom ekonomskom krizom, dotada nezapamćenom u američkoj historiji. Cleveland je na nju reagirao odbijanjem da napusti zlatni standard, odnosno uvede srebrni standard kao što su zahtijevali siromašni farmeri. Godine [[1894]]. Cleveland je s federalnim trupama razbio veliki željeznički štrajk.

Clevelandova nepopularnost je dovela do odbacivanja od strane Demokratske stranke, koju su na izbornoj konvenciji [[1896]]. godine preuzeli populisti poput [[William Jennings Bryan|Williama Jenningsa Bryana]].

Nakon odlaska iz Bijele kuće, Cleveland, kome je za vrijeme mandata bio odstranjen veliki [[tumor]] iz grla, otišao je u Princeton gdje je služio kao član upravnog odbora na tamošnjem univerzitetu. Umro je od [[srčani udar|srčanog udara]] u dobi od 71 godine.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Grover Cleveland}}

{{Predsjednici SAD-a}}

{{DEFAULTSORT:Cleveland, Grover}}
[[Kategorija:Rođeni 1837.]]
[[Kategorija:Umrli 1908.]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Članovi Demokratske stranke (SAD)]]</text>
      <sha1>2zc9a46ejhblxtyyuftxqmrye79fz40</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34573</id>
    <revision>
      <id>3714431</id>
      <parentid>3681807</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:45:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KiranBOT</username>
        <id>169784</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjeno AMP praćenje iz URL-ova ([[:m:User:KiranBOT/AMP|detalji]]) ([[User talk:Usernamekiran|prijavi grešku]]) v2.2.7r lm_rs</comment>
      <origin>3714431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42462" sha1="r3j0vk6gs7tx6h50t2puo73yu7cqxmc" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
|Grb = Flag of Dubai.svg
|Karta = Dubai Map.png
|Država = {{ZID|UAE}}
|ImeSrednjegNivoaVlasti = Emirat
|SrednjiNivoVlasti = [[Dubai (emirat)|Dubai]]
|Općina = Dubai
|Stanovništvo = 1422000
|StanovništvoGodina = 2006
|StanovništvoMetro = 2262000
|StanovništvoMetroGodina = 2008
|Površina = 4114
|Nadmorska visina = 0
|Pozivni broj = 971
|Poštanski broj = 44599
|VrstaNaselja = Grad
|Načelnik = Muhammed bin Rašid Al Maktum
|NačelnikTitula = Emir
|NačelnikStranka = 
|Web = www.dubai.ae
|Slika = Dubai night skyline.jpg
|SlikaInfo = Dubai noću
}}
'''Dubai''' (ili '''Dubayy''', {{ArJ|دبي}}) je najveći grad u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], i glavni grad [[Dubai (emirat)|istoimenog]] emirata UAE.

Grad sa 2.459.000 (2016) stanovnika. Nalazi se na obali [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. Dubai je član Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Većina stanovnika su [[Islam|islamske religije]] i po tome većina stanovnika Dubaia a i UAE koristi [[arapski jezik]].
U zadnjih nekoliko godina [[turizam]] u Dubaiu sve više i više raste. Također su u izgradnji sve veći neboderi hotela i šoping centara i centara finansija. Burj al arab je jedan od najskupljih i najluksuznijih hotela širom svijeta. Dubai godišnje posjeti oko 6 miliona turista, a smatra se da će do 2015. godine u ovom gradu biti i preko 20 miliona turista godišnje.

Također su još u izgradnji zanimljivi projekti kao [[Palm Island]] - vještačko ostrvo u obliku [[palma|palme]], i Hydropolis - hotel koji će se nalaziti na morskom dnu{{Izvor}}.

'''Dubai''' ({{Jez-ar|[[wikt:دبي|دبي]]}}],  je [[Spisak gradova u Ujedinjenim Arapskim Emiratima|najnaseljeniji]] grad u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] (UAE) i glavni grad [[Dubai (emirat)|Emirata Dubai]], najnaseljenijeg od 7 [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata]].&lt;ref name=&quot;dxbpopulation&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;dat=32&amp;geo=-12&amp;srt=pnan&amp;col=aohdq&amp;va=&amp;pt=a|title=United Arab Emirates: metropolitan areas|publisher=World-gazetteer.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001064703/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;dat=32&amp;geo=-12&amp;srt=pnan&amp;col=aohdq&amp;va=&amp;pt=a|archive-date=1. 10. 2007|url-status=dead|access-date=31. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dxbshj&quot;&gt;The Government and Politics of the Middle East and North Africa.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FSC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://uaecabinet.ae/en/federal-supreme-council|title=Federal Supreme Council|website=uaecabinet.ae|archive-url=https://web.archive.org/web/20170709020734/https://uaecabinet.ae/en/federal-supreme-council|archive-date=9. 7. 2017|url-status=live|access-date=25. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

Osnovan u 18. vijeku kao malo ribarsko selo, grad je brzo rastao početkom 21. vijeka sa fokusom na [[Turizam u Dubaiju|turizam]] i luksuz,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://newsroom.mastercard.com/mea/press-releases/dubai-remains-one-of-the-worlds-most-visited-cities-mastercard-global-destination-cities-index-2019/|title=Dubai Remains One Of The World’s Most Visited Cities: Mastercard Global Destination Cities Index 2019 {{!}} Middle East/Africa Hub|date=30. 1. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 6. 2023|archive-date=30. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210130111831/https://newsroom.mastercard.com/mea/press-releases/dubai-remains-one-of-the-worlds-most-visited-cities-mastercard-global-destination-cities-index-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; imajući druge po broju [[Hotel sa pet zvjezdica|hotele sa pet zvjezdica]] na svijetu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/niallmccarthy/2018/03/13/the-cities-with-the-most-five-star-hotels-infographic/|title=The Cities With The Most Five Star Hotels [Infographic]|last=McCarthy|first=Niall|website=Forbes|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226055208/https://www.forbes.com/sites/niallmccarthy/2018/03/13/the-cities-with-the-most-five-star-hotels-infographic/|archive-date=26. 2. 2021|url-status=live|access-date=1. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; i [[Najviša zgrada na svijetu|najvišom zgradom u svijetu]], [[Burj Khalifa]], koji je visok 828 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/arts-culture/28-of-dubai-s-most-famous-buildings-from-burj-khalifa-to-museum-of-the-future-1.1245833#referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.com&amp;_tf=From%20%251%24s|title=28 of Dubai's most famous buildings: from Burj Khalifa to Museum of the Future|date=24. 6. 2021|website=thenationalnews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210627045239/https://amp.thenationalnews.com/arts-culture/28-of-dubai-s-most-famous-buildings-from-burj-khalifa-to-museum-of-the-future-1.1245833#referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.com&amp;amp_tf=From%20%251%24s|archive-date=27. 6. 2021|url-status=live|access-date=27. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

Smješten na istoku [[Arapsko poluostrvo|arapskog poluostrva]] na obali [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaljeva]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thatsdubai.com/where-is-dubai.html|title=Where is Dubai and Dubai city?|date=14. 6. 2007|publisher=Thatsdubai.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130215234701/http://www.thatsdubai.com/where-is-dubai.html|archive-date=15. 2. 2013|url-status=dead|access-date=12. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; također je glavno globalno transportno čvorište za putnike i teret.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Sampler &amp; Eigner|title=Sand to Silicon|url=https://archive.org/details/sandtosilicongoi0000samp|publisher=Motivate|year=2008|isbn=978-1-86063-254-9|location=UAE|page=[https://archive.org/details/sandtosilicongoi0000samp/page/n30 11]}}&lt;/ref&gt; Prihodi od nafte pomogli su da se ubrza razvoj grada, koji je već bio glavno trgovačko središte.

Kao centar za regionalnu i međunarodnu trgovinu od početka 20. vijeka, [[Ekonomija Dubaija|privreda Dubaija]] se oslanja na prihode od trgovine, turizma, avijacije, nekretnina i finansijskih usluga.&lt;ref name=&quot;oilrev&quot;&gt;[http://www.ameinfo.com/122863.html Oil share dips in Dubai GDP] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130926033757/http://www.ameinfo.com/122863.html|date=26. 9. 2013}} ''[[:en:AMEInfo|AMEInfo]]'' (9 June 2007) Retrieved on 15 October 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArBusEcon&quot;&gt;[http://www.arabianbusiness.com/dubai-economy-set-treble-by-2015-149721.html Dubai economy set to treble by 2015] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141103174940/http://www.arabianbusiness.com/dubai-economy-set-treble-by-2015-149721.html|date=3. 11. 2014}} ArabianBusiness.com (3 February 2007) Retrieved on 15 October 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.khaleejtimes.com/business/economy/dubai-must-tap-booming-halal-travel-industry|title=Dubai must tap booming halal travel industry – Khaleej Times|last=Cornock|first=Oliver|publisher=khaleejtimes.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220134336/http://www.khaleejtimes.com/business/economy/dubai-must-tap-booming-halal-travel-industry|archive-date=20. 12. 2016|url-status=live|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ameinfo.com/66981.html|title=Dubai diversifies out of oil {{!}} Finance and Economy|date=19. 12. 2008|website=web.archive.org|access-date=17. 6. 2023|archive-date=19. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081219030604/http://www.ameinfo.com/66981.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja nafte doprinijela je manje od 1 posto BDP-a emirata u 2018.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bloomberg.com/opinion/articles/2018-01-14/dubai-s-the-very-model-of-a-modern-mideast-economy|title=Dubai's the Very Model of a Modern Mideast Economy|last=Winkler|first=Matthew A.|date=14. 1. 2018|work=Bloomberg|archive-url=https://web.archive.org/web/20180317113009/https://www.bloomberg.com/view/articles/2018-01-14/dubai-s-the-very-model-of-a-modern-mideast-economy|archive-date=17. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Grad ima oko 3,49 miliona stanovnika (od 2021.).&lt;ref name=&quot;britannica_online&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Dubai-United-Arab-Emirates|title=Dubai (city) {{!}} Geography, Creek, &amp; History {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=29. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Predložene su mnoge teorije o porijeklu riječi &quot;Dubai&quot;. Jedna teorija sugeriše da je riječ nekada bila ''[[suk]]'' u Ba.&lt;ref name=&quot;jundi&quot;&gt;{{Cite journal|last=Alyazya|date=juli 2011|script-title=ar:مسميات مناطق دبي قديماً|trans-title=Old names areas of Dubai|journal=Al Jundi|language=ar|volume=444|page=76}}&lt;/ref&gt; Arapska poslovica kaže &quot; ''Daba Dubai'' &quot; ({{Jez-ar|دبا دبي}}), što znači &quot;Došli su sa mnogo novca.&quot;&lt;ref name=&quot;MBR&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sheikhmohammed.ae/vgn-ext-templating/v/index.jsp?vgnextoid=13d94c8631cb4110VgnVCM100000b0140a0aRCRD|title=Old Dubai|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203194320/http://www.sheikhmohammed.ae/vgn-ext-templating/v/index.jsp?vgnextoid=13d94c8631cb4110VgnVCM100000b0140a0aRCRD|archive-date=3. 2. 2014|url-status=dead|access-date=24. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

Prema Fedelu Handhalu, stručnjaku za historiju i kulturu UAE, riječ Dubai možda potiče od riječi ''daba'' ({{Jez-ar|[[wikt:دبا|دبا]]}}) (prošlo vrijeme izvedenica od ''yadub'' ({{Jez-ar|[[wikt:يدب|يدب]]}}), što znači &quot;puzati&quot;), koji se odnosi na spor tok [[Dubai Creek]]a u unutrašnjost.

Pjesnik i učenjak Ahmad Mohammad Obaid vodi do iste riječi, ali do njenog alternativnog značenja &quot;bebe [[Skakavac|skakavca]]&quot; ({{Jez-ar|[[wikt:جراد|جراد]]}} ) zbog obilja skakavaca na području prije naseljavanja.&lt;ref name=&quot;UAEI&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.uaeinteract.com/news/rss-news.asp?ID=24335|title=How Did Dubai, Abu Dhabi and other Cities Get Their Names? Experts Reveal All|date=30. 3. 2007|website=UAE Interact|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407043402/http://www.uaeinteract.com/news/rss-news.asp?ID=24335|archive-date=7. 4. 2014|url-status=dead|access-date=24. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Bronze_&amp;_Iron_Dagger,_Saruq_Al_Hadid.jpg|mini| Bodež od bronze i legure željeza, arheološko nalazište [[Saruq Al Hadid]] (1100. pne)]]
Historija naseljavanja ljudi na području koje sada definišu Ujedinjeni Arapski Emirati je bogata i složena, te ukazuje na opsežne trgovačke veze između civilizacija [[Civilizacija doline Inda|doline Inda]] i [[Mezopotamija|Mesopotamije]], ali i daleko, kao [[Levant]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Weeks|first=Lloyd|last2=Cable|first2=Charlotte|last3=Franke|first3=Kristina|last4=Newton|first4=Claire|last5=Karacic|first5=Steven|last6=Roberts|first6=James|last7=Stepanov|first7=Ivan|last8=David-Cuny|first8=Hélène|last9=Price|first9=David|date=26. 4. 2017|title=Recent archaeological research at Saruq al-Hadid, Dubai, UAE|journal=Arabian Archaeology and Epigraphy|language=en|volume=28|issue=1|page=39|doi=10.1111/aae.12082|issn=0905-7196}}&lt;/ref&gt; Arheološki nalazi u emiratu Dubai, posebno u [[Al-Ashoosh|Al-Ashoosh-u]], [[Al Sufouh]]u i posebno bogatom bogatstvu iz [[Saruq Al Hadid]]a &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.thenational.ae/uae/brushing-off-sands-of-time-at-the-archaeological-site-of-saruq-al-hadid-1.150378|title=Brushing off sands of time at the archaeological site of Saruq al-Hadid|work=The National|access-date=6. 9. 2018|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729081526/https://www.thenational.ae/uae/brushing-off-sands-of-time-at-the-archaeological-site-of-saruq-al-hadid-1.150378|archive-date=29. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; pokazuju naseljavanje kroz periode [[Ubaid period|Ubaid]] i [[Hafit period|Hafit]], periode [[Kultura Umm al-Nar|Umm Al Nar]] i [[Wadi Suq kultura|Wadi Suq]] i tri [[Željezno doba|željezna doba]] u UAE. Područje je bilo poznato [[Sumer]]anima kao ''Magan'', i bilo je izvor metalnih proizvoda, posebno bakra i bronze.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://blog.une.edu.au/uneresearch/sharp-the-saruq-al-hadid-archaeological-research-project/|title=SHARP – the Saruq al-Hadid Archaeological Research Project|date=3. 9. 2017|work=Research Plus|access-date=29. 7. 2018|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729081611/https://blog.une.edu.au/uneresearch/sharp-the-saruq-al-hadid-archaeological-research-project/|archive-date=29. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

Područje je bilo prekriveno pijeskom prije oko 5.000 godina dok se obala povlačila u unutrašnjost, postajući dio današnje obale grada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf_2006/English_2006/eyb4.pdf|title=HISTORY AND TRADITIONS|access-date=17. 6. 2023|archive-date=26. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326030609/http://uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf_2006/English_2006/eyb4.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Predislamska keramika je pronađena iz 3. i 4. vijeka.&lt;ref name=&quot;preislam&quot; /&gt; Prije dolaska islama na ovo područje, ljudi na ovim prostorima su obožavali ''[[Bajir]]'' (ili ''Bajar'').&lt;ref name=&quot;preislam&quot;&gt;{{Cite book|last=Ibrahim Al Abed, Peter Hellyer|url=https://books.google.com/books?id=QcMz3zV0qAMC&amp;pg=PA79|title=United Arab Emirates: A perspective|publisher=Trident Press|year=2001|isbn=978-1-900724-47-0|access-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20200710101126/https://books.google.com/books?id=QcMz3zV0qAMC&amp;pg=PA79|archive-date=10. 7. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon širenja islama u regiji, [[Emevijski halifat|Omajadski]] [[Hilafet|halifa]] istočnog islamskog svijeta napao je jugoistočnu [[Arapsko poluostrvo|Arabiju]] i protjerao [[Sasanijanci|Sasanije]]. Iskopavanjima [[Muzej Dubaija|Muzeja Dubaija]] u regiji ''Al-Jumayra'' ([[Jumeirah|Džumejra]]) pronađeno je nekoliko artefakata iz perioda Omajada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf/perspectives/03.pdf|title=The Coming of Islam
and the Islamic Period in the UAE|last=King|first=Geoffrey R.|access-date=17. 6. 2023|archive-date=16. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130116151947/http://www.uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf/perspectives/03.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Rano spominjanje Dubaija je iz 1095. godine u ''Knjizi geografije'' [[El-Endelus|andaluzijsko]] - [[Arapi|arapskog]] [[geograf]]a [[Abu Abdullah al-Bakri|Abu Abdullaha al-Bakrija]].  [[Venecija]]nski trgovac biserima [[Gasparo Balbi]] posjetio je ovo područje 1580. godine i spomenuo Dubai (''Dibei'') zbog njegove industrije [[Lov na bisere|bisera]].&lt;ref name=&quot;balbi&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf/perspectives/03.pdf|title=The Coming of Islam and the Islamic Period in the UAE. King, Geoffrey R.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130116151947/http://www.uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf/perspectives/03.pdf|archive-date=16. 1. 2013|url-status=dead|access-date=20. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Osnivanje modernog Dubaija ===
[[Datoteka:Al_Fahidi-Fort.jpg|mini|Tvrđava Al Fahidi 1950-ih godina]]
Smatra se da je Dubai osnovan kao ribarsko selo u ranom 18. vijeku&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Heard-Bey|first=Frauke|url=https://books.google.ba/books/about/From_Trucial_States_to_United_Arab_Emira.html?id=Xa-BAAAAIAAJ&amp;redir_esc=y|title=From Trucial States to United Arab Emirates: A Society in Transition|date=1982|publisher=Longman|isbn=978-0-582-78032-3|language=en}}&lt;/ref&gt; i da je do 1822. godine bio grad sa oko 700-800 pripadnika plemena [[Bani Yas]] i podvrgnut vladavini [[Tahnun bin Shakhbut Al Nahyan|šeika Tahnuna bin Shakhbuta]] iz [[Abu Dhabi (emirat)|Abu]] [[Abu Dhabi (emirat)|Dhabija]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schofield|first=R|title=Islands and Maritime Boundaries of the Gulf 1798–1960|publisher=Archive Editions|year=1990|isbn=978-1-85207-275-9|location=UK|page=545}}&lt;/ref&gt; Godine 1822, britanski pomorski geodeta je zabilježio da je Dubai u to vrijeme bio naseljen sa hiljadu ljudi koji su živjeli u gradu ovalnog oblika okruženom zidom od blata, razasutim kozama i kamilama. Glavna pješačka staza koja je izlazila iz sela vodila je do potoka obraslog trskom, dok je drugi zavlačio u pustinju koja se spajala u karavanske puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Krane|first=Jim|url=http://archive.org/details/dubaistoryofworl0000kran|title=Dubai : the story of the world's fastest city|date=2010|publisher=London : Atlantic|others=Internet Archive|isbn=978-1-84887-009-3}}&lt;/ref&gt;: 17 

Godine 1833, nakon plemenske svađe, pripadnici plemena [[Kuća Al Falasi|Al Bu Falasah]] su se otcijepili od Abu Dabija i nastanili se u Dubaiju. Egzodus iz Abu Dhabija predvodili su [[Obeid bin Said bin Rashid|Obeid bin Saeed]] i [[Maktoum bin Butti bin Suhail|Maktoum bin Butti]], koji su postali zajednički vođe Dubaija sve dok Ubaid nije umro 1836. godine, ostavljajući Maktuma da uspostavi [[Al Maktoum|dinastiju Maktoum]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Heard-Bey|first=Frauke|title=From Trucial States to United Arab Emirates|url=https://archive.org/details/fromtrucialstate00unse|publisher=Longman|year=1990|isbn=978-0-582-27728-1|location=UK|page=[https://archive.org/details/fromtrucialstate00unse/page/238 238]}}&lt;/ref&gt;

Dubai je potpisao [[Opći pomorski ugovor iz 1820|Generalni pomorski sporazum iz 1820.]] sa [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|britanskom vladom]] zajedno s drugim [[Trucial države|Trucial državama]], nakon [[Kampanja u Persijskom zalivu 1819|britanske kampanje 1819.]] protiv [[Ras Al Khaimah]]a. To je dovelo do [[Vječno pomorsko primirje|trajnog pomorskog primirja]] 1853. godine. Dubai je također, kao i njegovi susjedi na [[Trucial States|Trucial Coast]] -u – sklopio ugovor o ekskluzivnosti u kojem je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] preuzelo odgovornost za sigurnost emirata [[Ugovor između Trucialne države i Ujedinjenog Kraljevstva iz 1892|1892. godine]].

=== Dubai prije nafte ===
Geografska blizina Dubaija [[Iran]]u učinila ga je važnom trgovinskom lokacijom. Grad Dubai je bio važna luka za inostrane trgovce, uglavnom one iz Irana, od kojih su se mnogi na kraju nastanili u gradu. Početkom 20. vijeka bio je važna luka.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20130903094953/http://concise.britannica.com/dday/print?articleId=31319&amp;fullArticle=true&amp;tocId=9031319 &quot;Dubayy&quot;].&lt;/ref&gt; U to vrijeme Dubai se sastojao od grada Dubaija i obližnjeg sela [[Jumeirah]], zbirke od oko 45 koliba ''areesh'' (palmin list).&lt;ref name=&quot;Lorimer 1915 454&quot;&gt;{{Cite book|last=Lorimer|first=John|title=Gazetteer of the Persian Gulf Vol II|publisher=British Government, Bombay|year=1915|page=454}}&lt;/ref&gt; Do 1920-ih mnogi Iranci su se trajno nastanili u Dubaiju, krećući se preko Perzijskog zaljeva. Do tada su sadržaji u gradu porasli i osnovana je moderna četvrt [[Al Bastakiya]].&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite book|last=Krane|first=Jim|url=http://archive.org/details/dubaistoryofworl0000kran|title=Dubai: The Story of the World's Fastest City|publisher=Atlantic|year=2010|isbn=978-1-84887-009-3|location=London, England|pages=|language=en}}&lt;/ref&gt; : 21–23 

Dubai je bio poznat po izvozu [[biser]]a sve do 1930-ih; trgovina biserima je nepopravljivo oštećena [[Velika depresija|Velikom depresijom]] 1929. i inovacijom [[Kulturni biseri|kultiviranih bisera]]. S kolapsom industrije bisera, Dubai je pao u duboku depresiju i mnogi stanovnici su živjeli u siromaštvu ili su migrirali u druge dijelove Perzijskog zaljeva.&lt;ref name=&quot;hist_trad&quot;&gt;{{Cite web|url=http://uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf_2006/English_2006/eyb4.pdf|title=History and Traditions of the UAE|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326030609/http://uaeinteract.com/uaeint_misc/pdf_2006/English_2006/eyb4.pdf|archive-date=26. 3. 2009|url-status=dead|access-date=31. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

Izgradnja prvog aerodroma u Dubaiju započeta je na sjevernom kraju grada 1959. godine, a zgrada terminala otvorena je za posao u septembru 1960. godine. Aerodrom je u početku opsluživao Gulf Aviation (leteći Dakotama, Heronsima i Viskontima), ali je Iran Air počeo da leti za Širaz&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Donald.|first=Hawley|title=The Trucial States|date=1970|publisher=Allen &amp; Unwin|isbn=978-0-04-953005-8|location=London|page=245|oclc=152680}}&lt;/ref&gt;

=== Naftna era ===
[[Datoteka:Dubai_Water_Canal_Business_Bay.jpg|mini| Pogled na [[Business Bay]]]]
Nakon godina istraživanja nakon velikih nalaza u susjednom [[Abu Dhabi|Abu Dabiju]], nafta je konačno otkrivena u teritorijalnim vodama kod Dubaija 1966. godine, iako u daleko manjim količinama. Prvo polje je nazvano &quot;Fateh&quot; ili &quot;sreća&quot;. To je dovelo do ubrzanja planova razvoja infrastrukture šeika Rašida i građevinskog buma koji je donio ogroman priliv stranih radnika, uglavnom Azijaca i sa Bliskog istoka. Između 1968. i 1975. godine stanovništvo grada poraslo je za preko 300%.&lt;ref name=&quot;pop7&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ite.org/traffic/documents/AB00H5001.pdf|title=Historic population statistics|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326030537/http://www.ite.org/traffic/documents/AB00H5001.pdf|archive-date=26. 3. 2009|url-status=dead|access-date=31. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Moderni Dubai ===
[[Datoteka:Vereinigte_Arabische_Emirate_-_Dubai_-_Palm_Jumeirah_und_Dubai_Marina_-_im_Vordergrund_das_Hotel_Atlantis_-_panoramio.jpg|mini|Dubai Palm Jumeirah i Marina 2011]]
Tokom 1970-ih, Dubai je nastavio rasti od prihoda ostvarenih od nafte i trgovine, čak i kada je grad vidio priliv imigranata koji su bježali od [[Libanski građanski rat|libansog građanskog rata]].&lt;ref name=&quot;nyt2&quot;&gt;&quot;Beirut Showing Signs of Recovery From Wounds of War&quot;.&lt;/ref&gt; Granični sporovi između emirata nastavljeni su i nakon formiranja UAE; tek 1979. godine postignut je formalni kompromis koji je okončao nesuglasice.&lt;ref name=&quot;lonelyplanet&quot;&gt;Dubai.&lt;/ref&gt; Luka [[Jebel Ali|Džebel Ali]], dubokovodna luka koja je omogućavala pristajanje većih brodova, osnovana je 1979. Luka u početku nije bila uspješna, pa je Sheikh Mohammed uspostavio JAFZA ([[Slobodna zona Džebel Ali|Jebel Ali Free Zone]]) oko luke 1985. godine kako bi stranim kompanijama omogućio neograničen uvoz radne snage i izvoz kapitala.&lt;ref name=&quot;UAEFreeZones&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.uaefreezones.com/fz_jebel_ali.html|title=Free Zones in the UAE|publisher=uaefreezones.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20100225153052/http://www.uaefreezones.com/fz_jebel_ali.html|archive-date=25. 2. 2010|url-status=live|access-date=23. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Aerodrom Dubai i avioindustrija su također nastavili rasti.
[[Datoteka:Dubai's_Rapid_Growth.ogv|mini|Ovaj video zapis pokazuje stopu rasta Dubaija na jedan kadar godišnje od 2000. do 2011. godine. Na satelitskim snimcima u lažnoj boji koji čine video, gola pustinja je smeđa, zemljište prekriveno biljkama je crveno, voda je crna, a urbana područja srebrna.]]

=== Klima ===
Dubai ima [[Pustinjska klima|vruću pustinjsku klimu]] ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppen]] BWh). Ljeta u Dubaiju su izuzetno vruća, produžena, vjetrovita i vlažna, sa prosječnom temperaturom oko {{Convert|40|°C|0}} i najniža temperatura tokom noći oko {{Convert|30|°C|0}} u najtoplijem mjesecu, augustu. Većina dana je sunčana tokom cijele godine. Zime su relativno hladne, iako blage do tople, sa prosječnom najvišom temperaturom od {{Convert|24|°C|0}} i najniža temperatura tokom noći od {{Convert|14|°C|0}} u januaru, najhladnijem mjesecu. Padavine su, međutim, u porastu u posljednjih nekoliko decenija, a akumulirana kiša dostiže 110,7&amp;nbsp;mm godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dubaiairport.com/dubaimet/MET/Climate.aspx|title=Climate in Dubai across the year. Dubai Meteorological office|publisher=Dubaiairport.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20101218070259/http://www.dubaiairport.com/DubaiMet/MET/Climate.aspx|archive-date=18. 12. 2010|url-status=dead|access-date=20. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Ljeta u Dubaiju su također poznata po veoma visokom nivou vlažnosti, što se mnogima može učiniti veoma neprijatnim sa izuzetno visokim tačkama rose tokom leta. Vrijednosti [[Indeks topline|indeksa topline]] mogu doseći i preko {{Convert|60|°C|0}} na vrhuncu ljeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gulfnews.com/uae/weather/64-degrees-in-dubai---should-you-worry-1.1862007|title=64 degrees in Dubai – should you worry?|last=Al Serkal|first=Mariam M.|date=14. 7. 2016|website=Gulf News|location=Dubai|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717230446/https://gulfnews.com/uae/weather/64-degrees-in-dubai---should-you-worry-1.1862007|archive-date=17. 7. 2019|url-status=live|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Najviša zabilježena temperatura u Dubaiju je 49 stepeni.
[[Datoteka:Mohammed_Bin_Rashid_Al_Maktoum_at_the_World_Economic_Forum_Summit_on_the_Global_Agenda_2008_2.jpg|lijevo|mini| [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladar Dubaija]]
Dubaijem vlada porodica [[Al Maktoum]] od 1833. godine; emirat je [[ustavna monarhija]]. Građani Dubaija učestvuju u izbornom kolegijumu kako bi glasali za predstavnike u [[Savezno nacionalno vijeće|Federalnom nacionalnom vijeću]] UAE. Vladar, Njegovo Visočanstvo Sheikh [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], također je potpredsjednik i [[premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i član Vrhovnog vijeća Unije (SCU). Dubai imenuje 8 članova u dva mandata u [[Savezno nacionalno vijeće|Federalno nacionalno vijeće]] (FNC) UAE, vrhovno savezno zakonodavno tijelo.&lt;ref name=&quot;uaegovt&quot;&gt;US Library of Congress – Legislative Branches&lt;/ref&gt;

=== Sprovođenje zakona ===
[[Policijske snage Dubaija]], osnovane 1956. godine na lokalitetu [[Naif]], imaju jurisdikciju za provođenje zakona nad emiratom. Snage su pod direktnom komandom Mohammeda bin Rashid al Maktouma.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uae-embassy.org/services-resources/students/scholarship-programs/dubai-police|title=Dubai Police|date=|work=uae-embassy.org|access-date=5. 3. 2021|language=en|archive-date=7. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210307002931/https://www.uae-embassy.org/services-resources/students/scholarship-programs/dubai-police}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Dubai_Police_at_work_(12385410394).jpg|mini| Policija Dubaija upravlja flotom [[Egzotičan auto|egzotičnih automobila]].]]

== Kriminal ==
Dubai ima jednu od najnižih stopa nasilnog kriminala u svijetu,&lt;ref name=&quot;Agarib&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.khaleejtimes.com/nation/dubai/dubai-among-worlds-safest-cities-as-serious-crimes-decline|title=Dubai among world's safest cities as serious crimes decline|last=Agarib|first=Amira|website=www.khaleejtimes.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180606080556/https://www.khaleejtimes.com/nation/dubai/dubai-among-worlds-safest-cities-as-serious-crimes-decline|archive-date=6. 6. 2018|url-status=live|access-date=30. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; a 2019. godine je rangiran kao sedmi najsigurniji grad na svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.arabnews.com/node/1142071/offbeat|title=Arab countries score low on crime, highest on safety in world survey|date=9. 8. 2017|work=Arab News|access-date=30. 7. 2018|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20190416101505/http://www.arabnews.com/node/1142071/offbeat|archive-date=16. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.numbeo.com/crime/rankings_current.jsp|title=Crime Index Rate|website=Numbeo|archive-url=https://web.archive.org/web/20180805204052/https://www.numbeo.com/crime/rankings_current.jsp|archive-date=5. 8. 2018|url-status=live|access-date=5. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.numbeo.com/crime/gmaps.jsp?indexToShow=safety|title=Crime Index Rate|website=Numbeo|archive-url=https://web.archive.org/web/20180805204118/https://www.numbeo.com/crime/gmaps.jsp?indexToShow=safety|archive-date=5. 8. 2018|url-status=live|access-date=5. 8. 2018}}&lt;/ref&gt; Regulatorna agencija za industriju sigurnosti klasificirala je zločine u šest kategorija.&lt;ref name=&quot;Reporter&quot;&gt;{{Cite news|url=https://gulfnews.com/news/uae/crime/revealed-top-crimes-committed-in-dubai-1.2169034|title=Revealed: Top crimes committed in Dubai|last=Reporter|first=Mariam M. Al Serkal, Senior Web|date=6. 2. 2018|work=GulfNews|access-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730140503/https://gulfnews.com/news/uae/crime/revealed-top-crimes-committed-in-dubai-1.2169034|archive-date=30. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Ova krivična djela uključuju krađu, prinudnu pljačku, provalu u kuću, prijevaru, seksualni napad i zlostavljanje, te krivičnopravnu naknadu štete.&lt;ref name=&quot;Reporter&quot; /&gt;

== Ekonomija ==
Jedna od najbrže rastućih ekonomija u svijetu,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thenational.ae/business/economy/dubai-enters-top-five-ranked-fastest-growing-economies|title=Dubai enters top five ranked fastest growing economies|last=Everington|first=John|date=22. 1. 2015|work=The National|access-date=24. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150311081706/http://www.thenational.ae/business/economy/dubai-enters-top-five-ranked-fastest-growing-economies|archive-date=11. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Bruto domaći proizvod Dubaija je projektovan na preko 177 milijardi američkih dolara u 2021., sa stopom rasta od 6,1% u 2014.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.zawya.com/story/Dubai_GDP_growth_seen_at_61_in_2014-ZAWYA20140604041903/|title=Dubai's gross domestic product is expected to reach $107.1 billion, posting a growth rate of 6.1% in 2014 and exceeding Dubai government's estimates of 5%, according to Citibank.|date=14. 6. 2014|work=Zawya Thomson Reuters|access-date=24. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150331161429/http://www.zawya.com/story/Dubai_GDP_growth_seen_at_61_in_2014-ZAWYA20140604041903/|archive-date=31. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Iako je niz ključnih elemenata trgovačke infrastrukture Dubaija izgrađen na pozadini naftne industrije,&lt;ref name=&quot;oilgas2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.usatoday.com/marketplace/ibi/dubai.htm|title=Dubai – Overview|work=USA Today|access-date=22. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808211435/http://www.usatoday.com/marketplace/ibi/dubai.htm|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; prihodi od nafte i prirodnog plina čine manje od 5% prihoda emirata. Procjenjuje se da Dubai proizvodi {{Convert|50000|to|70000|oilbbl}}   nafte dnevno &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.moneycontrol.com/news/business/dubais-oil-discoverydubais-debt_440035.html|title=Dubai's oil discovery and Dubai's debt|date=5. 2. 2010|publisher=Moneycontrol.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530195048/http://www.moneycontrol.com/news/business/dubais-oil-discoverydubais-debt_440035.html|archive-date=30. 5. 2013|url-status=live|access-date=20. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; i značajne količine gasa iz priobalnih polja. Udio Emirata u ukupnim prihodima od gasa UAE je oko 2%. Rezerve nafte u Dubaiju značajno su se smanjile i očekuje se da će biti iscrpljene za 20 godina.&lt;ref name=&quot;oilgas&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.uae.gov.ae/Government/oil_gas.htm#Dubai|title=UAE Oil and Gas|date=19. 6. 1999|publisher=Uae.gov.ae|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705161411/http://www.uae.gov.ae/Government/oil_gas.htm#Dubai|archive-date=5. 7. 2008|access-date=31. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; Nekretnine i građevinarstvo (22,6%),&lt;ref name=&quot;Ddooo&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ameinfo.com/66981.html|title=Dubai diversifies out of oil|date=7. 9. 2005|publisher=[[AMEInfo]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20081219030604/http://www.ameinfo.com/66981.html|archive-date=19. 12. 2008|url-status=dead|access-date=12. 8. 2008}}&lt;/ref&gt; trgovina (16%), ''[[Entrepôt|preduzetništvo]]'' (15%) i finansijske usluge (11%) najviše doprinose ekonomiji Dubaija.&lt;ref name=&quot;dubchamber&quot;&gt;[http://www.dcci.gov.ae/content/Bulletin/Issue10/SectorMonEn_ISSUE10.pdf Prospects of Dubai Economic Sectors] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216052206/http://www.dcci.gov.ae/content/Bulletin/Issue10/SectorMonEn_ISSUE10.pdf|date=16. 2. 2008}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Jebel_Ali_Port_2_Imresolt.jpg|mini| [[Luka Džebel Ali]]]]
[[Datoteka:Dubai_Creek_from_Bur_Dubai_(5374118618).jpg|lijevo|mini| Dubai Creek, koji odvaja [[Deira, Dubai|Deiru]] od [[Bur Dubai]]ja, igrao je vitalnu ulogu u ekonomskom razvoju grada.]]

=== Turizam i maloprodaja ===
[[Datoteka:Dubai_Marina_The_Beach.jpg|lijevo|mini| Plaža Dubai Marina u [[Jumeirah Beach Residence|rezidenciji Jumeirah Beach]] (JBR)]]
Turizam je važan dio strategije vlade Dubaija da održi priliv stranog novca u emirat. Privlačnost Dubaija za turiste uglavnom se zasniva na kupovini,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://drshem.com/2012/01/05/bargain-hunting-fashionistas-descend-onto-dubai/|title=Bargain-hunting Fashionistas Descend onto Dubai|date=17. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120418063828/http://drshem.com/2012/01/05/bargain-hunting-fashionistas-descend-onto-dubai/|archive-date=18. 4. 2012|url-status=live|access-date=17. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gateway-dubai.com/lifestyle-dubai/shopping/shopping-in-dubai/|title=Shopping in Dubai|date=17. 10. 2013|website=Shopping Galore in Dubai|archive-url=https://web.archive.org/web/20131017113310/http://www.gateway-dubai.com/lifestyle-dubai/shopping/shopping-in-dubai/|archive-date=17. 10. 2013|url-status=dead|access-date=17. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; ali i na posjedovanju drugih drevnih i modernih atrakcija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.holidayfactors.com/travel-blog/places-to-visit-in-dubai/|title=104 Attractions in Dubai|date=25. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706161851/https://www.holidayfactors.com/travel-blog/places-to-visit-in-dubai/|archive-date=6. 7. 2018|url-status=dead|access-date=27. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; Od 2018. godine, Dubai je četvrti najposjećeniji grad na svijetu prema broju međunarodnih posjetilaca i najbrže rastući, sa rastom od 10,7%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/most-visited-cities-in-the-world-2018-9|title=The 20 most visited cities around the world in 2018|last=Murray|first=Tom|website=Business Insider|archive-url=https://web.archive.org/web/20190119174322/https://www.businessinsider.com/most-visited-cities-in-the-world-2018-9|archive-date=19. 1. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Grad je ugostio 14,9 miliona posjetilaca u noćenju 2016. godine, a očekuje se da će dostići 20 miliona turista do 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gulfnews.com/business/sectors/tourism/14-9-million-overnight-visitors-for-dubai-in-2016-1.1974824|title=14.9 million overnight visitors for Dubai in 2016|date=7. 2. 2017|website=Gulf News|archive-url=https://web.archive.org/web/20170529062634/http://gulfnews.com/business/sectors/tourism/14-9-million-overnight-visitors-for-dubai-in-2016-1.1974824|archive-date=29. 5. 2017|url-status=live|access-date=29. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:DubaiMallAquariumDSC_7260.JPG|mini|Dubai Mall Aquarium]]
Velika turistička atrakcija u Dubaiju je [[Burj Khalifa]], trenutno najviša zgrada na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] . Iako, [[Milju visoka kula|Jeddah Tower]] u [[Džedda|Džedi]], [[Saudijska Arabija]] ima za cilj da bude viši.

=== Expo 2020 ===
[[Datoteka:Dubai_Expo_Sign.jpg|mini| Znak Expo 2020 Dubai UAE na [[Međunarodni aerodrom Dubai|međunarodnom aerodromu u Dubaiju]]]]
Dana 2. novembra 2011., četiri grada su već predale svoje ponude za Expo 2020 &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://newsroom.mastercard.com/mea/press-releases/dubai-remains-one-of-the-worlds-most-visited-cities-mastercard-global-destination-cities-index-2019/|title=Dubai Remains One Of The World's Most Visited Cities: Mastercard Global Destination Cities Index 2019|website=MasterCard Social Newsroom|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20210130111831/https://newsroom.mastercard.com/mea/press-releases/dubai-remains-one-of-the-worlds-most-visited-cities-mastercard-global-destination-cities-index-2019/|archive-date=30. 1. 2021|url-status=live|access-date=1. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;, a Dubai se prijavio u posljednjem trenutku. Delegacija Bureau International des Expositions, koja je posjetila Dubai u februaru 2013. kako bi ispitala spremnost Emirata za najveću izložbu, bila je impresionirana infrastrukturom i nivoom nacionalne podrške. U maju 2013. godine objavljen je Master plan Dubai Expo 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dubaichronicle.com/2013/05/22/dubai-expo-2020-master-plan/|title=Dubai Expo 2020 Master Plan|date=22. 5. 2013|publisher=dubaichronicle.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622152423/http://www.dubaichronicle.com/2013/05/22/dubai-expo-2020-master-plan/|archive-date=22. 6. 2013|url-status=live|access-date=23. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Dubai je tada dobio pravo da bude domaćin Expo 2020 27. novembra 2013.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Kerr|first=Simeon|title=Jubilant Dubai wins bid to host 2020 World Expo|url=http://www.ft.com/cms/s/0/648e8632-5781-11e3-b615-00144feabdc0.html|work=Financial Times|date=27. 11. 2013|access-date=7. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140219082238/http://www.ft.com/cms/s/0/648e8632-5781-11e3-b615-00144feabdc0.html|archive-date=19. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;
== Kultura ==
[[Datoteka:Vibrant_Spices.jpg|lijevo|mini| Tradicionalni bliskoistočni začini u [[Dubai Spice Souk]] u Deiri, Stari Dubai]]
Kultura UAE uglavnom se vrti oko tradicionalne arapske kulture. Uticaj arapske i islamske kulture na njenu arhitekturu, muziku, odjeću, kuhinju i stil života također je veoma izražen. Pet puta svakog dana muslimani se pozivaju na molitvu sa [[Munara|minareta]] džamija koje su raštrkane po cijeloj zemlji. Od 2006. do 2022., vikend je bio petak i subota, kao kompromis između svetosti petka za muslimane i zapadnog vikenda subote i nedjelje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ameinfo.com/95027.html|title=UAE Weekend Switchover|last=Jonathan Sheikh-Miller|publisher=AMEinfo|archive-url=https://web.archive.org/web/20110212191741/http://www.ameinfo.com/95027.html|archive-date=12. 2. 2011|url-status=dead|access-date=22. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; Prije 2006., vikend je bio četvrtak-petak. Dubai je 1. januara 2022. prešao na radnu sedmicu od četiri i po dana, a vikend se sastoji od petka popodne, subote i nedjelje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mediaoffice.ae/en/news/2021/December/07-12/The-changes-to-the-working-week-system|title=The changes to the working week system|last=Government of Dubai Media Office}}&lt;/ref&gt;
== Obrazovanje ==
Školski sistem u Dubaiju prati sistem Ujedinjenih Arapskih Emirata. {{As of|2009}}, postoji 79 javnih škola koje vodi Ministarstvo obrazovanja koje služe Emiracima i strancima iz Arapa, kao i 207 privatnih škola.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://whichschooladvisor.com/uae/school-search?city%5B%5D=4&amp;school_phase%5B%5D=1&amp;school_phase%5B%5D=2&amp;school_phase%5B%5D=4&amp;school_phase%5B%5D=5&amp;school_phase%5B%5D=6&amp;school_phase%5B%5D=7|title=Dubai Private School Directory|website=WhichSchoolAdvisor.com|publisher=WhichSchoolAdvisor.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310202235/https://whichschooladvisor.com/uae/school-search?city%5B%5D=4&amp;school_phase%5B%5D=1&amp;school_phase%5B%5D=2&amp;school_phase%5B%5D=4&amp;school_phase%5B%5D=5&amp;school_phase%5B%5D=6&amp;school_phase%5B%5D=7|archive-date=10. 3. 2021|url-status=live|access-date=31. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Medij nastave u javnim školama je arapski sa naglaskom na engleski kao drugi jezik, dok većina privatnih škola koristi engleski kao medij nastave. Trenutno samo Švicarska međunarodna naučna škola u Dubaiju tvrdi da nudi paralelne tokove na različitim jezicima – dvojezično engleski/francuski ili engleski/njemački.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://whichschooladvisor.com/uae/school-review/swiss-international-scientific-school-dubai|title=Review, Swiss International Scientific School|website=WhichSchoolAdvisor.com|publisher=WhichSchoolAdvisor.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200925003828/https://whichschooladvisor.com/uae/school-review/swiss-international-scientific-school-dubai|archive-date=25. 9. 2020|url-status=live|access-date=31. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Većina privatnih škola opslužuje jednu ili više iseljeničkih zajednica.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Mansell|first=Warwick|title=Expat guide to the UAE: schools|url=https://www.telegraph.co.uk/education/expateducation/7635831/Expat-guide-to-the-UAE-schools.html|work=The Daily Telegraph|location=London|date=30. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925001208/http://www.telegraph.co.uk/education/expateducation/7635831/Expat-guide-to-the-UAE-schools.html|archive-date=25. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Zdravstvena zaštita u Dubaiju može se podijeliti u dva različita sektora: javni i privatni. Svaki Emirat je u mogućnosti da diktira standarde zdravstvene zaštite u skladu sa svojim internim zakonima, iako standardi i propisi rijetko imaju ekstremne razlike. Javne bolnice u Dubaiju prvi put su izgrađene kasnih 1950-ih i nastavile su rasti uz inicijative javnog zdravstva. Sada postoji 28 bolnica u Dubaiju, 6 javnih i 22 privatne, sa još 3 velike bolnice koje bi trebalo da budu izgrađene do 2025.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.emirates247.com/news/emirates/uae-expo-2020-bid-in-good-health-dubai-gets-new-hospitals-2013-08-19-1.518053|title=UAE Expo 2020 bid in good health: Dubai gets new hospitals|date=19. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150623003659/http://www.emirates247.com/news/emirates/uae-expo-2020-bid-in-good-health-dubai-gets-new-hospitals-2013-08-19-1.518053|archive-date=23. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Do kraja 2012. godine bilo je ukupno 1.348 ambulanti, od kojih 97% posluje privatno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.colliers.com/-/media/83E76364901E465986CBF44594578C2A.ashx?la=en-GB|title=Dubai Healthcare Overview|website=Colliers|archive-url=https://web.archive.org/web/20150623013727/http://www.colliers.com/-/media/83E76364901E465986CBF44594578C2A.ashx?la=en-GB|archive-date=23. 6. 2015|url-status=live|access-date=22. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Dubai je 2015. godine postepeno uveo obavezno zdravstveno osiguranje za sve stanovnike, što je dovelo do povećane potražnje za medicinskim uslugama.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Dubai's mandatory health insurance law comes into force|url=http://www.thenational.ae/uae/health/dubais-mandatory-health-insurance-law-comes-into-force|work=The National|date=15. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150623010249/http://www.thenational.ae/uae/health/dubais-mandatory-health-insurance-law-comes-into-force|archive-date=23. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reference}}
{{Commonscat}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Perzijski zaliv]]
[[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]]
[[Kategorija:Dubai]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Gradovi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]</text>
      <sha1>r3j0vk6gs7tx6h50t2puo73yu7cqxmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Houston Rockets</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36519</id>
    <revision>
      <id>3714338</id>
      <parentid>3577558</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:30:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8565" sha1="9ivaqtoyc3eeqr67c4wz57qzunurclb" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Houston Rockets
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #CE1141
| boja3                  = #000000
| logo                   = Houston Rockets.svg
| trenutna_sezona        = 
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Jugozapadna divizija (NBA)|Jugozapadna]]
| osnovan                = 1967.
| historija              = '''San Diego Rockets''' &lt;br/&gt; (1967–1971) &lt;br/&gt; '''Houston Rockets''' &lt;br/&gt; (od 1971)
| dvorana                = '''[[Toyota Center]]'''
| grad                   = [[Houston]] ([[Texas]])
| boje                   = Crvena, crna, siva, antracit, bijela&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Rockets Reveal Three New Uniforms for 2019-20 NBA Season |url= https://www.nba.com/rockets/rockets-reveal-three-new-uniforms-2019-20-nba-season |publisher= NBA Media Ventures |website= Rockets.com |date= 20. 6. 2019 |access-date= 21. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Houston Rockets Reproduction and Usage Guideline Sheet |url= https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/hou/Houston_Rockets_Logosheet.jpg |publisher= NBA Properties, Inc. |access-date= 16. 7. 2019 |archive-date= 30. 6. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160630224118/https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/hou/Houston_Rockets_Logosheet.jpg |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#CE1141}} {{color box|#000000}} {{color box|#9EA2A2}} {{color box|#373A36}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Tilman Fertitta]]&lt;ref&gt;{{cite news |title= TILMAN J FERTITTA NEW OWNER OF THE HOUSTON ROCKETS |url= http://www.nba.com/rockets/news/tilman-j-fertitta-new-owner-houston-rockets |publisher= NBA Media Ventures, LLC |website= NBA.com/Rockets |date= 6. 10. 2017 |access-date= 17. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
| generalni_menadžer     = [[Rafael Stone]]
| trener                 = [[Ime Udoka]]
| pripojen               = [[Rio Grande Valley Vipers]]
| prvaci                 = '''2''' ([[NBA finale 1994.|1994]], [[NBA finale 1995.|1995]])
| konferencijski_prvaci  = '''4''' ([[NBA doigravanje 1981.|1981]], [[NBA doigravanje 1986.|1986]], [[NBA doigravanje 1994.|1994]], [[NBA doigravanje 1995.|1995]])
| divizijski_prvaci      = '''8''' ([[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]])
| penzionisani_brojevi   = '''7''' ([[Yao Ming|11]], [[Clyde Drexler|22]], [[Calvin Murphy|23]], [[Moses Malone|24]], [[Hakeem Olajuwon|34]], [[Elvin Hayes|44]], [[Rudy Tomjanovich|45]])
| veb-sajt               = {{url|rockets.com}}
| dom_tijelo             = FFFFFF
| dom_uzorak_t           = _houstonrocketsh
| dom_šorc               = FFFFFF 
| dom_uzorak_š           = _houstonrocketsh
| gost_tijelo            = CE1141
| gost_uzorak_t          = _houstonrocketsa
| gost_šorc              = CE1141
| gost_uzorak_š          = _houstonrocketsa
}}
'''Houston Rockets''' [[SAD|američki]] je [[košarka]]ški klub iz [[Houston]]a. Takmiči se u [[NBA]] ligi i član je [[Jugozapadna divizija (NBA)|Jugozapadne divizije]]. Osnovan je 1967. u [[San Diego|San Diegu]] i prve četiri godine nosio je ime '''San Diego Rockets''' prije nego što je 1971. premješten u Houston.&lt;ref name=&quot;chronhistory&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.chron.com/disp/story.mpl/first100/1050922.html |title= Owners, fans waited years before Rockets took off |date=20. 9. 2001 |work= Houston Chronicle |access-date=13. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;

Predvođeni [[Hakeem Olajuwon|Hakeemom Olajuwonom]], Rocketsi su osvojili dvije uzastopne titule prvaka NBA lige [[NBA finale 1994.|1994.]] i [[NBA finale 1995.|1995]], a imaju još četiri konferencijske i osam divizijskih titula.

== Domaće dvorane ==
* [[Sportska arena San Diego]] (1967–1971)
* [[Hofheinz Pavilion]] (1971–1975)
* [[HemisFair Arena]] (San Antonio) (1972–1973) 
* [[The Summit (Houston)|The Summit]] (1975–2003) (kasnije preimenovan u Compaq Center)
* '''[[Toyota Center]]''' (od 2003)

== Historija ==
{{Glavni|Historija Houston Rocketsa}}
{{Proširiti sekciju}}

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
(''Po redoslijedu primanja'')
{{div col}}
* [[Rick Barry]]
* [[Elvin Hayes]]
* [[Calvin Murphy]]
* [[Moses Malone]]
* [[Clyde Drexler]]
* [[Charles Barkley]]
* [[Hakeem Olajuwon]]
* [[Scottie Pippen]]
* [[Ralph Sampson]]
* [[Dikembe Mutombo]]
* [[Yao Ming]]
* [[Tracy McGrady]]
{{div col end}}

=== Penzionisani brojevi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D9004C; color:#FFFFFF;&quot;| '''Penzionisani brojevi Houston Rocketsa'''
|-
!  style=&quot;width:40px; background:#C2CCCC; color:#D9004C;&quot;| Br.
!  style=&quot;width:150px; background:#C2CCCC; color:#D9004C;&quot;|Igrač
!  style=&quot;width:120px; background:#C2CCCC; color:#D9004C;&quot;|Pozicija
!  style=&quot;width:110px; background:#C2CCCC; color:#D9004C;&quot;|Period
|-
| '''11''' || [[Yao Ming]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2002–2011&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.nba.com/rockets/rockets-retire-yao-mings-11-halftime-game-vs-chicago-february-3-2016 |title= Rockets to Retire Yao Ming's #11 at Halftime of Game vs. Chicago on February 3, 2017 |publisher= NBA}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''22''' || [[Clyde Drexler]] || [[bek šuter|BŠ]] || 1995–1998&lt;ref&gt;{{cite news |date= 3. 2. 2000 |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=2000_3193276 |title= Retirement of Drexler's number pleases Olajuwon |author= Michael Murphy |work= Houston Chronicle |access-date= 24. 2. 2009 |archive-date= 12. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120512182253/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=2000_3193276 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| '''23''' || [[Calvin Murphy]] || [[bek šuter|BŠ]] / [[Krilo (košarka)|NK]] || 1970–1983&lt;ref name=&quot;murphynumber&quot;&gt;{{cite news |date= 27. 2. 1989 |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1989_606463 |title= Rockets may play Murphy |author= Eddie Sefko |work= Houston Chronicle |access-date= 24. 2. 2009 |archive-date= 12. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120512181508/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1989_606463 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| '''24''' || [[Moses Malone]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1976–1982&lt;ref&gt;{{cite news |date= 20. 4. 1998 |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1998_3049517 |title= Rockets study future with history |author= Michael Murphy |work= Houston Chronicle |access-date= 24. 2. 2009 |archive-date= 12. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120512181631/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1998_3049517 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| '''34''' || [[Hakeem Olajuwon]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1984–2001&lt;ref&gt;{{cite news |date= 27. 10. 2002 |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=2002_3594489 |title= Nov. 9 looks like a night for a Dream |author= Jonathan Feigen |work= Houston Chronicle |access-date= 24. 2. 2009 |archive-date= 12. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120512181554/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=2002_3594489 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| '''44''' || [[Elvin Hayes]] || [[Krilni centar|KC]] / [[Centar (košarka)|C]] || 1968–1972, 1981–1984.
|-
| '''45''' || [[Rudy Tomjanovich]] || [[krilni bek|KB]] || 1970–1981&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;murphynumber&quot;/&gt;
|-
| '''CD''' &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || [[Carroll Dawson]] || pomoćni trener, &lt;br/&gt; generalni menadžer || 1979–2007.
|}
* &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ''Također bio glavni trener od 1991. do 2003.''
* &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''Budući da Dawson nije igrao za Rocketse, iskorišteni su njegovi inicijali.''&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.nba.com/rockets/news/Rockets_will_honor_general_man-218952-34.html |title= Tribute to Dawson |author= Damien Pierce |date=4. 4. 2007 |publisher= NBA.com |access-date= 24. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali ===
* [[Sam Cassell]]
* [[Steve Francis]] 
* [[Robert Horry]]
* [[Glen Rice]]
* [[James Harden]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Houston Rockets}}
* [http://www.rockets.com/ Službeni sajt]
* [http://www.basketball-reference.com/teams/HOU/ Rocketsi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525163546/http://www.basketball-reference.com/teams/HOU/ |date=25. 5. 2012 }} na [[Basketball Reference]]u

{{Houston Rockets}}
{{NBA}}

[[Kategorija:Houston Rockets|*]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]</text>
      <sha1>9ivaqtoyc3eeqr67c4wz57qzunurclb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hobotnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58277</id>
    <revision>
      <id>3714332</id>
      <parentid>3713368</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6399" sha1="ho2j0trg70v7kjvvqo46jngh4yv3lec" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Hobotnica
| slika =Octopus_macropus_-_The_Coral_Kingdom_Collection.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Octopus cyanea]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Mekušci|Mollusca]]
| classis = [[Glavonošci|Cephalopoda]]
| subclassis = [[Coleoidea]]
| superordo = [[Octopodiformes]]
| ordo = '''Octopus'''
| ordo_autorstvo = [[William Elford Leach|Leach]], [[1818]]
| razdioba_stepen = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = 14 porodica u 2 podreda
}}
'''Hobotnica''' (Octopus vulgaris) je [[mekušci|mekušac]] iz porodice [[glavonošci|glavonožaca]]. Ima 8 krakova s kojima može dostići dužinu i do 3 metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena, jer ima tajno oružje. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Nevjerovatno ljupka hobotnica izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, međutim njeno vrećasto tijelo krije posebno dobro razvijen mozak i [[nervni sistem]], zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.obrt-kornati-nautilus.hr/octopus.htm|title=hobotnica {{!}} octopus|website=www.obrt-kornati-nautilus.hr|access-date=29. 5. 2022|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130104239/http://obrt-kornati-nautilus.hr/octopus.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Način života ==

Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi. Ponekad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu &quot;utvrde&quot; na morskom dnu. Hobotnica se kreće plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreće unatrag. Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe. Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim pipcima.

Danju hobotnica većinu vremena provodi u svom skrovištu i pritom posmatra okolinu. Njene velike oči s kapcima prilagođene su prigušenom svjetlu pod vodom pa mogu razaznati kretanja i prepoznati strukture.

Hobotnica je osjetljiva na hladnoću i zbog toga ih mnogo umire zimi u plitkim predjelima uz obalu zbog niskih temperatura mora. Hobotnica zamočena u slatku vodu umire za nekoliko sekundi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://morski.hr/2021/01/28/zivot-hobotnice/|title=Život hobotnice {{!}} {{!}} Morski HR|date=28. 1. 2021|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Prehrana i način lova ==

Kao većina podvodnih lovaca izlazi i hobotnica iz svojeg skrovišta tek kad se smrači, te odlazi u potragu za hranom.  Njena omiljena hrana su [[rakovi]], rakovice i [[školjkaši]]. Iako je hobotnica odličan plivač, najčešće svoj plijen lovi primjenjujući lukavstvo. Može mijenjati boju tijela i tako se prilagoditi okolini. Ležeći maskirana na morskom dnu posmatrat će okolinu i jurnuti na neopreznog &quot;prolaznika&quot; te ga omamiti svojim nervnim [[otrov]]om. Njeni dugi i snažni krakovi rastezljivi su i opremljeni s dva reda pipaka, kojima hobotnica može čvrsto držati i sklizak plijen.

Ako je njena žrtva neki [[mekušci|mekušac]] s tvrdom [[ljuštura|ljušturom]], hobotnica će razbiti ljušturu svojim &quot;papagajskim kljunom&quot; tj. [[čeljust]]ima sličnim kljunu. Kad želi uloviti neki mnogo opasniji plijen, kao što je naprimjer [[hlap]], služi se lukavijom metodom. Najprije u vodu ispusti oblak crnila i tako smanji vidljivost, a zatom se kroz taj oblak oprezno približi hlapu i zgrabi ga sa stražnje strane kako ovaj ne bi mogao upotrijebiti svoja kliješta za odbranu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hr.nature-via.com/octopus-benefits-and-nutritional-properties|title=Hobotnica: koristi i nutritivna svojstva - prehrana i prehrana 2022|website=NatureVia|language=hr|access-date=29. 5. 2022|archive-date=18. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231118080930/https://hr.nature-via.com/octopus-benefits-and-nutritional-properties|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Neprijatelji i odbrana ==

U neprijatelje hobotnice ubrajaju se [[ugor]]i, [[delfin]]i i [[morski pas|morski psi]], kojima je ona česta hrana. Ako je moguće, hobotnica će im pobjeći najvećom mogućom brzinom pomoću svog &quot;mlaznog pogona&quot; te izbaciti crnilo. Hobotnica osim toga ima sposobnost da se provuče kroz vrlo male otvore kroz koje je neprijatelji ne mogu slijediti pa ostaju zbunjeni ispred njenog skloništa.

Svojom sposobnošću da se bojom u potpunosti prilagodi okolini hobotnica, međutim, već unaprijed sprječava da je neko otkrije. Ona pigmente boje u svojoj koži može rasporediti po želji, može ih na nekim mjestima zgusnuti, na nekima razrijediti te oblikovati pruge i uzorke koji su u skladu s okolinom.

Najdjelotvornija odbrambena metoda je ona ista koju koristi i u lovu. Ako je neko slijedi, ispustit će hobotnica u vodu velik oblak crnila. Istovremeno ispušta i supstancu koja umrtvljuje osjetilo mirisa protivnika tako da je on više neće biti u stanju pronaći.

Mora se spomenuti i ''otrovni zub'' koji se nalazi u središtu gdje izrastaju krakovi, ispod hobotnice. Ribolovci paze da taj zub uklone kada ulove hobotnicu da ne nastradaju.

== Razmnožavanje ==
Hobotnice koje se pare izgledaju kao da se drže za ruke. Međutim, u stvarnosti mužjak pomoću posebnog kraka, koji se naziva hektokotilus, uštrcava spermafore (sjemene vrećice) u otvor plašta ženke kako bi oplodio jajašca. Sedmicu dana kasnije ženka polaže jajašca u obliku grozdastih nakupina, oblaže ih želetinoznom masom i pričvršćuje za stijenu. Tokom četiri do šest sedmica, koliko je potrebno da se iz jaja izlegu [[larva|larve]], čuva jajašca, često ih dodiruje i čisti te im dovodi svježu vodu. Ta briga za mrijest može je stajati i života jer za to vrijeme ništa ne jede pa može u potpunosti izgubiti snagu i uginuti.

Iz jaja će se izleći ličinke duge samo 3&amp;nbsp;mm, koje izgledaju kao minijaturne hobotnice. Zajedno s [[plankton]]om plutaju neko vrijeme u vodi da bi se kasnije spustile na morsko dno, gdje brzo rastu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prirodahrvatske.com/2018/07/10/hobotnica-octopus-vulgaris/|title=Hobotnica - čudesni stanar morskog dna|date=10. 7. 2018|website=Priroda Hrvatske|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Commonscat|Octopus}}

[[Kategorija:Glavonošci]]</text>
      <sha1>ho2j0trg70v7kjvvqo46jngh4yv3lec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan državnosti Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59019</id>
    <revision>
      <id>3714363</id>
      <parentid>3620048</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:17:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1440" sha1="n1o2nvm3wpd3maogutuitimrmmtvuwm" xml:space="preserve">[[Datoteka:Croatian_Flags_during_the_Statehood_Day_%282007%29.jpg|mini|desno|200px|Vojnici drže zastave na ''pozdrav'' [[Predsjednik Republike Hrvatske|Vrhovnom zapovjedniku OSRH]] tokom proslave Dana državnosti 2007.]]

'''Dan državnosti Hrvatske''' praznik je koji se obilježava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[30. maj]]a, na dan kada je 1991. konstituisan prvi višestranački [[Hrvatski sabor]] donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] proglašavajući [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] samostalnom i nezavisnom državom. Dan državnosti je državni praznik te je stoga neradni dan.

Izmjenama iz 2001. Dan državnosti Hrvatske 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990, zamijenjen je 25. junom, dok je 30. maj postao Dan Hrvatskoga sabora. Istim izmjenama Dan Hrvatskog sabora 8. oktobra proglašen je Danom nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;IN&quot;&gt; {{cite webb |url= https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-novi-kalendar-blagdana-u-hrvatskoj/2122796.aspx |title= Ovo je novi kalendar blagdana u Hrvatskoj |website= [[Index.hr]] |date= 10. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

Od oktobra 2019. Dan državnosti ponovo se obilježava 30. maja (praznik), 25. juna obilježava se [[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]] (spomendan), a 8. oktobra [[Dan Hrvatskog sabora]] (spomendan).

== Također pogledajte ==
* [[Historija Hrvatske]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Državni praznici]]</text>
      <sha1>n1o2nvm3wpd3maogutuitimrmmtvuwm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714364</id>
      <parentid>3714363</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:19:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1239" sha1="n0fahpb7955t62lirnsafb5qvkgbknd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Croatian_Flags_during_the_Statehood_Day_%282007%29.jpg|mini|desno|200px|Vojnici drže zastave na ''pozdrav'' [[Predsjednik Republike Hrvatske|Vrhovnom zapovjedniku OSRH]] tokom proslave Dana državnosti 2007.]]

'''Dan državnosti Hrvatske''' praznik je koji se obilježava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[30. maj]]a, na dan kada je 1991. konstituisan prvi višestranački [[Hrvatski sabor]]. To je državni praznik te je stoga neradni dan.

Izmjenama iz 2001. Dan državnosti Hrvatske 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990, zamijenjen je 25. junom, dok je 30. maj postao [[Dan Hrvatskog sabora]]. Istim izmjenama 8. oktobar proglašen je [[Dan nezavisnosti Hrvatske|Danom nezavisnosti]].&lt;ref name=&quot;IN&quot;&gt; {{cite webb |url= https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-novi-kalendar-blagdana-u-hrvatskoj/2122796.aspx |title= Ovo je novi kalendar blagdana u Hrvatskoj |website= [[Index.hr]] |date= 10. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

Od oktobra 2019. Dan državnosti ponovo se obilježava 30. maja (praznik), 25. juna obilježava se Dan nezavisnosti (spomendan), a 8. oktobra Dan Hrvatskog sabora (spomendan).

== Također pogledajte ==
* [[Historija Hrvatske]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Državni praznici]]</text>
      <sha1>n0fahpb7955t62lirnsafb5qvkgbknd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714365</id>
      <parentid>3714364</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:20:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1218" sha1="eg4rtcnu2gcdevrsju7mdh00kmpxjoz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Croatian_Flags_during_the_Statehood_Day_%282007%29.jpg|mini|desno|200px|Vojnici drže zastave na ''pozdrav'' [[Predsjednik Republike Hrvatske|Vrhovnom zapovjedniku OSRH]] tokom proslave Dana državnosti 2007.]]

'''Dan državnosti Hrvatske''' praznik je koji se obilježava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[30. maj]]a, na dan kada je 1991. konstituisan prvi višestranački [[Hrvatski sabor]]. To je državni praznik te je stoga neradni dan.

Izmjenama iz 2001. Dan državnosti, koji je obilježavan od 1990, zamijenjen je 25. junom, dok je 30. maj postao [[Dan Hrvatskog sabora]]. Istim izmjenama 8. oktobar proglašen je [[Dan nezavisnosti Hrvatske|Danom nezavisnosti]].&lt;ref name=&quot;IN&quot;&gt; {{cite webb |url= https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-novi-kalendar-blagdana-u-hrvatskoj/2122796.aspx |title= Ovo je novi kalendar blagdana u Hrvatskoj |website= [[Index.hr]] |date= 10. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

Od oktobra 2019. Dan državnosti ponovo se obilježava 30. maja (praznik), 25. juna obilježava se Dan nezavisnosti (spomendan), a 8. oktobra Dan Hrvatskog sabora (spomendan).

== Također pogledajte ==
* [[Historija Hrvatske]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Državni praznici]]</text>
      <sha1>eg4rtcnu2gcdevrsju7mdh00kmpxjoz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714366</id>
      <parentid>3714365</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:20:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1217" sha1="e0jjq8alemu8kfiz4ji7ytwqw41kiln" xml:space="preserve">[[Datoteka:Croatian_Flags_during_the_Statehood_Day_%282007%29.jpg|mini|desno|200px|Vojnici drže zastave na ''pozdrav'' [[Predsjednik Republike Hrvatske|Vrhovnom zapovjedniku OSRH]] tokom proslave Dana državnosti 2007.]]

'''Dan državnosti Hrvatske''' praznik je koji se obilježava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[30. maj]]a, na dan kada je 1991. konstituisan prvi višestranački [[Hrvatski sabor]]. To je državni praznik te je stoga neradni dan.

Izmjenama iz 2001. Dan državnosti, koji je obilježavan od 1990, zamijenjen je 25. junom, dok je 30. maj postao [[Dan Hrvatskog sabora]]. Istim izmjenama 8. oktobar proglašen je [[Dan nezavisnosti Hrvatske|Danom nezavisnosti]].&lt;ref name=&quot;IN&quot;&gt; {{cite web |url= https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-novi-kalendar-blagdana-u-hrvatskoj/2122796.aspx |title= Ovo je novi kalendar blagdana u Hrvatskoj |website= [[Index.hr]] |date= 10. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

Od oktobra 2019. Dan državnosti ponovo se obilježava 30. maja (praznik), 25. juna obilježava se Dan nezavisnosti (spomendan), a 8. oktobra Dan Hrvatskog sabora (spomendan).

== Također pogledajte ==
* [[Historija Hrvatske]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Državni praznici]]</text>
      <sha1>e0jjq8alemu8kfiz4ji7ytwqw41kiln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guadeloupe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60594</id>
    <revision>
      <id>3714320</id>
      <parentid>3681303</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T01:53:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5711" sha1="kkpj7cr1ati5uorcglxirsrj3a8wzcy" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Guadeloupe
| ime_genitiv     = Guadeloupea
| izvorno_ime     = 
| zastava         = Flag of Guadeloupe (local).svg
| grb             = Coat of arms of Guadeloupe.svg
| mapa            = Guadeloupe in France 2016.svg
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Francuska}}
| upravni_oblik   = [[Regije Francuske|Regija]]
| službeni_jezik  = [[Francuski jezik|Francuski]]
| glavni_grad     = [[Basse-Terre]]
| vladar          = [[Victorin Lurel]]
| titula_vladara  = [[Predsjednik regionalnog vijeća|Predsjednik&lt;br /&gt;reg. vijeća]]
| površina        = 1703
| procenat_vode   = 
| stanovnika      = 438820
| pozivni_broj    = 590
| web             = www.guadeloupe.pref.gouv.fr
| komentar        = 
}}
'''Guadeloupe''' je mali [[arhipelag]] u [[Antili]]ma u [[Karipsko more|Karipskom moru]] i jedna od 18 [[Regije Francuske|administrativnih regija]] u [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Guadeloupe |title=Encyclopedia Britannica – Guadeloupe |access-date=27. 7. 2019 |archive-date=3. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403223745/https://www.britannica.com/place/Guadeloupe |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nalazi se otprilike 600{{razmak}}km sjeverno od obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i 600{{razmak}}km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao ''Karukera'' što znači &quot;ostrvo sa lijepim vodama&quot;. Prekomorski je departman [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name= &quot;RG&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.regionguadeloupe.fr/guadeloupe-regional-council/guadeloupe-a-land-of-history/#_|title= ''Guadeloupe, a Land of History''|website= regionguadeloupe.fr|access-date= 21. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu su bili američki indijanci iz plemena Arawaks, koji su naselili ostrvo 300 godina prije naše ere i bavili se pretežito ribolovom i poljoprivredom. Ostrvo su &quot;otkrili&quot; Evropljani 14. novembra 1493. od strane [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] koji ga je otkrio na svom drugom putovanju. [[Francuzi]] su kolonizirali ostrvo [[1635]]. godine, na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Ostrvo su mnogo puta tokom vijekova otimali Britanci i ponovno osvajali [[Francuzi]], da bi napokon [[1815]]. godine [[Bečki kongres|Bečkim ugovorom]] ostrvo pripalo Francuskoj. Ropstvo je na ostrvu ukinuto [[1848]]. godine. Ostrvo je postalo prekomorski departman Francuske [[19. mart]]a [[1946]]. godine.

== Administracija ==

[[Datoteka:GuadeloupeVue.jpg|lijevo|mini|Pogled s Gvadalupe]]
Gvadalupa je samostalna administrativna regija i prekomorski departman [[Francuska|Francuske]] (DOM- département d'outre-mer) s prefekturom u Basse-Terrei. Zajedno sa [[Martinik]]om koji se nalazi oko 150&amp;nbsp;km na jugu i [[Francuska Gvajana|Francuskom Gvajanom]] koja se nalazi na sjeveru [[Južna Amerika|Južne Amerike]] čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvadalupa je jedna od sedam ultraperifernih regija [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Geografija ==

[[Datoteka:Guadeloupe1.png|mini|320px|Zeleno(sa crvenim slovima) su ostrva koji spadaju pod Gvadalupu]]
[[Datoteka:Guadeloupe map.png|frame|Karta Gvadalupskog arhipelaga]]
Gvadalupe se sastoji od pet ostrva: Basse-Terre, Grande-Terre, La Désirade, Les Saintes i Marie-Galante. Također na sjeveru ostrva Saint-Barthélemy i francuski dio ostrva Saint-Martin spadaju pod Gvadalupu.
Basse-Terre je velik 848&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima vulkanski reljef, dok Grande-Terre je velik 588&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima brežuljkasti i nizinski reljef. Ostrva su odvojena malim kanalom kojeg zovu Rivière Salée tj. Slana Rijeka. 
Les Saintes se sastoje od 9 ostrvca od kojih su samo dva naseljena: Terre de Haut i Terre de Bas.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

== Ekonomija ==

Ekonomija Gvadalupe ovisi o poljoprivredi, turizmu i laganoj industriji. Više od 50% izvoza čine banane. Industrija se većinom bavi proizvodnjom [[šećer]]a i [[rum]]a.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

== Demografija ==

Većina vjernika su katolici (95%), hinduisti (4%) i protestanti (1%). [[Francuski jezik|Francuskim]] se koristi 99% stanovništva.
2005 godine populacijska tablica izgledala je ovako (448,000): gvadalupski [[kreoli]] 332,000 (govore francuski) i gvadalupski [[mestici]] 88,000 (francuski); [[Haićani]] 12,000; [[Francuzi]] 7,400; [[Tamili]] 4,500 (tamilski jezik); kreoli sa Djevičanskih ostrva (3,300, govore kreolsko-engleski)Dominikanci 500 (španski); Sirijski Arapi (700). Postoji i nešto nepoznatih.

== Kultura ==

Gvadalupska kultura je mješavina [[Evropa|evropske]], [[Indija|indijske]], [[Afrika|afričke]], [[Južna Amerika|južnoameričke]] i [[Sirija|sirijsko]]-[[libanon]]ske kulture.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Guadeloupe}}
* [http://www.cr-guadeloupe.fr Conseil régional de la Gouadeloupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219160924/http://www.cr-guadeloupe.fr/ |date=19. 2. 2014 }}
* [http://www.palli.ch/~kapeskreyol/ki_nov/inde/actu.html Indijanci na Gvadalupi]
* [https://web.archive.org/web/20070608000327/http://guadeloupe.rfo.fr/article11.html Lista spomenika na Gvadalupi]
* [http://www.antanlontan-antilles.com/guadeloupe.htm Poštanske markice s Gvadalupe.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917072124/http://www.antanlontan-antilles.com/guadeloupe.htm |date=17. 9. 2007 }}

{{Spisak regija Francuske}}
{{Departmani u Francuskoj}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Francuske prekomorske teritorije]]
[[Kategorija:Regije Francuske]]</text>
      <sha1>kkpj7cr1ati5uorcglxirsrj3a8wzcy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jasmin Dizdar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63827</id>
    <revision>
      <id>3714416</id>
      <parentid>3541010</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4820" sha1="499yzmc5210fum56vu869izjld6ha4z" xml:space="preserve">'''Jasmin Dizdar''' je bosanskohercegovački filmski scenarista i režiser rođen u [[Zenica|Zenici]] gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Kao srednjoškolac postaje član zeničkog kino kluba gdje režira kratke filmove za koje je nagrađivan na filmskim festivalima širom bivše Jugoslavije. Bio je član Predsjedništva Udruženja Filmskih Radnika Bosne i Hercegovine u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Studira režiju na filmskoj akademiji (FAMU) u [[Prag]]u gdje pravi niz zapaženih studentskih filmova. [[Češka|Češki]] filmski režiser (dobitnik Oskara za film “Trgovina na korzu”) Elmar Klos dodjeljuje nagradu žirija Jasminovom studentskom filmu “Tišina”. U tom filmu glavnu ulogu igra legendarni češki režiser František Vlačil&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bfi.org.uk/sightandsound/feature/49646/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120325072851/http://www.bfi.org.uk/sightandsound/feature/49646 |archive-date=25. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dok u sporednim ulogama igraju poznata glumica Miloša Formana iz filma &quot;Ljubavi jedne plavuše&quot; - Milada Ježkova&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/name/nm0422539/&lt;/ref&gt; i poznati češki glumac (dobitnik češke nagrade za životno djelo) - Josef Somr&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/name/nm0814162/&lt;/ref&gt;. &quot;Tišina&quot; je jedan od rijetkih studentskih filmova zaštićen kao narodna baština u češkom državnom arhivu. Jasminov posljednji studentski film “Rodni dom” predstavlja FAMU na internacionalnom studentskom festivalu u Karlovim Varima. Jasmin Dizdar završava filmske studije publikacijom knjige o češkom i američkom filmskom režiseru Milošu Formanu &quot;Audicija za režisera&quot; (Prag, 1990)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dantikvariat.cz/nabidka/detail/item/76904-dizdarevic-jasmin-konkurs-na-rezisera-milose-formana |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 3. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120724102024/http://www.dantikvariat.cz/nabidka/detail/item/76904-dizdarevic-jasmin-konkurs-na-rezisera-milose-formana |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Ova knjiga je publicirana u rekordnom tiražu od pedeset hiljada kopija&lt;ref&gt;http://www.milosforman.com/cz/biblio/monography&lt;/ref&gt;.

Prije povratka u Sarajevo gdje je planirao da nastavi filmsku karijeru Jasmin Dizdar odlučuje da provede godinu dana u Zapadnoj Evropi. Odlazi u [[Pariz]] a potom u London gdje ga zatiče rat u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Piše scenarije za [[BBC]] televiziju, BBC Radio 4 i predaje Istočno evropsku kinematografiju na univerzitetu u Voriku (University of Warwick).

1993 godine Jasmin dobija britansko državljanstvo i mijenja prezime Dizdarević na prezime svog djede - Dizdar. Posljeratno jugoslavensko sirotište je dodalo &quot;ević&quot; originalnom prezimenu Jasminovog oca kao što je to bila praksa sa djecom koja su izgubila oba roditelja u Drugom svjetskom ratu.

Jasmin Dizdar debituje igranim filmom “Divni Ljudi” (“Beautiful People”) na filmskom festivalu u Kanu 1999 godine. Film dobija ovacije kanske publike i nagradu za najbolji film u “Un Certain Regard” kategoriji&lt;ref name=&quot;festival-cannes.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/5381/year/1999.html |title=Festival de Cannes: Beautiful People |access-date=9. 10. 2009 |work=festival-cannes.com |archive-date=7. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121007091901/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/5381/year/1999.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. New York Time Magazine proglašava “Divne Ljude” za “najbolji film novog milenijuma”&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,996401,00.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 3. 2012 |archive-date=12. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120912143325/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,996401,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dok za The New York Times &quot;Divni Ljudi&quot; su “...ljubavna pjesma ljudskoj dobroti&quot;&lt;ref&gt;http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9C06E5DB1131F93BA25751C0A9669C8B63&lt;/ref&gt;.

Kratki film “Mamma Roma” (2006) je Jasmin Dizdar napisao i režirao za francuski dugometražni omnibus film “Evropljani”. Dizdar je namjerno nazvao svoj kratki film isto kao Pjer Paolo Pazolinijev film &quot;Mamma Roma&quot; (1962) kao simbolično gesto protiv zaboravljanja i omaložavanja filmske istorije.

==Vanjski linkovi==
* [http://film.britishcouncil.org/jasmin-dizdar Jasmin Dizdar - Filmografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120302152736/http://film.britishcouncil.org/jasmin-dizdar |date=2. 3. 2012 }}

==Reference==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Dizdar, Jasmin}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]</text>
      <sha1>499yzmc5210fum56vu869izjld6ha4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina na Eurosongu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65791</id>
    <revision>
      <id>3714255</id>
      <parentid>3503743</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T17:21:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.8.3</ip>
      </contributor>
      <comment>Puno ime države.</comment>
      <origin>3714255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14991" sha1="o0sadqeklxw4fjxt8n0n0xbofi2h9j5" xml:space="preserve">[[Datoteka:EuroBosnia-Herzegovina.svg|150px|right]]
'''[[Bosna i Hercegovina]]''' je debitovala [[Eurovision Song Contest 1993|1993]]. godine poslije prolaska kroz &quot;[[Kvalifikacije za Millstreet]]&quot;, a posljednji put se takmičila [[Eurosong 2016.|2016]]. godine.

Do 1992. godine, Bosna i Hercegovina se takmičila na Eurosongu kao dio [[Jugoslavija na Eurosongu|Jugoslavije]].

Niska mjesta su značila ispadanje iz takmičenja [[Eurovision Song Contest 1998|1998]]. i [[Eurovision Song Contest 2000|2000]]. godine i odustala je od takmičenja [[2013.]]godine u [[Malmö]]u zbog finansijske krize. BHRT se nadao povratku 2014. godine,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.esctoday.com/40002/bosnia-herzegovina-will-not-be-in-malmo/ |title=Bosnia and Herzegovina will not be in Malmö |url-status=live |access-date=10. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; ali 18.12.2013. je odlučeno da se neće vratiti na takmičenje.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sanjay|last=Jiandani|title=Eurovision 2014: Bosnia &amp; Herzegovina will not compete in Copenhagen|url=http://www.esctoday.com/72547/eurovision-2014-bosnia-herzegovina-will-compete-copenhagen/|work=ESCToday|access-date=19. 12. 2013|date=19. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Historija BiH na Euroviziji==
Najbolji bosanski rezultat je osvojen [[Eurovision Song Contest 2006|2006]]. godine, kada je [[Hari Mata Hari]] osvojio treće mjesto (drugo u polufinalu). Od 2004., uvijek je bila u finalu, osim 2013. i 2014. godine, kada se država nije takmičila, i dotad nikad nije ispala u polufinalu.

== Takmičari ==
;Legenda
{{legenda|#FFCC33|Pobjednik}}
{{legenda|#CCCCCC|Drugo mjesto}}
{{legenda|#cc9966|Treće mjesto}}
{{legenda|#FE8080|Posljednje mjesto}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%&quot;
|-
! Godina
! Izvođač
! Jezik
! Naziv
! Finale
! Bodovi
! Polufinale
! Bodovi
|-
| {{escyr|1993}}
| [[Muhamed Fazlagić|Fazla]]
| [[Bosanski jezik|bosanski]]
| &quot;[[Sva bol svijeta]]&quot;
| 16.
| 27
| bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; | 2.
| bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; | 52
|-
| {{escyr|1994}}
| [[Alma Čardžić]] &amp; [[Dejan Lazarević]]
| bosanski
| &quot;[[Ostani kraj mene]]&quot;
| 15.
| 39
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; data-sort-value=&quot;99999&quot; {{N/D|Nije bilo polufinala}}
|-
| {{escyr|1995}}
| [[Davorin Popović]]
| bosanski
| &quot;[[Dvadeset prvi vijek]]&quot;
| 19.
| 14
|-
| {{escyr|1996}}
| [[Amila Glamočak]]
| bosanski
| &quot;[[Za našu ljubav]]&quot;
| 22.
| 13
| 21.
| 29
|-
| {{escyr|1997}}
| [[Alma Čardžić]]
| bosanski
| &quot;[[Goodbye (Alma Čardžić)|Goodbye]]&quot;
| 18.
| 22
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;7&quot; data-sort-value=&quot;99999&quot; {{N/D|Nije bilo polufinala}}
|-
| {{N/D|{{escyr|1998}}}}
| colspan=&quot;5&quot; {{N/D|Nije učestvovala}}
|-
| {{escyr|1999}}
| [[Dino Merlin|Dino]] &amp; [[Béatrice Poulot]]
| bosanski, [[Francuski jezik|francuski]]
| &quot;[[Putnici]]&quot;
| 7.
| 86
|-
| {{N/D|{{escyr|2000}}}}
| colspan=&quot;5&quot; {{N/D|Nije učestvovala}}
|-
| {{escyr|2001}}
| [[Nino Pršeš]]
| bosanski, [[Engleski jezik|engleski]]
| &quot;[[Hano (pjesma)|Hano]]&quot;
| 14.
| 29
|-
| {{escyr|2002}}
| [[Maja Tatić]]
| [[Srpski jezik|srpski]], engleski
| &quot;[[Na jastuku za dvoje]]&quot;
| 13.
| 33
|-
| {{escyr|2003}}
| [[Mija Martina]]
| [[Hrvatski jezik|hrvatski]], engleski
| &quot;[[Ne brini]]&quot;
| 16.
| 27
|-
| {{escyr|2004}}
| [[Deen]]
| engleski
| &quot;[[In The Disco]]&quot;
| 9.
| 91
| 7.
| 133
|-
| {{escyr|2005}}
| [[Feminnem]]
| engleski
| &quot;[[Call Me (Feminnem)|Call Me]]&quot;
| 14.
| 79
| colspan=&quot;2&quot; data-sort-value=&quot;-9999&quot; {{N/D|Među prvih 12 prethodne godine}}
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| {{escyr|2006}}
| [[Hari Mata Hari]]
| bosanski
| &quot;[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]&quot;
| 3.
| 229
| bgcolor = &quot;#cccccc&quot;|2.
| bgcolor = &quot;#cccccc&quot;|267
|-
| {{escyr|2007}}
| [[Marija Šestić]]
| srpski
| &quot;[[Rijeka bez imena]]&quot;
| 11.
| 106
| colspan=&quot;2&quot; data-sort-value=&quot;-9999&quot; {{N/D|Među prvih 10 prethodne godine}}
|-
| {{escyr|2008}}
| [[Laka]]
| bosanski
| &quot;[[Pokušaj]]&quot;
| 10.
| 110
| 9.
| 72
|-
| {{escyr|2009}}
| [[Regina (grupa)|Regina]]
| bosanski
| &quot;[[Bistra voda]]&quot;
| 9.
| 106
| bgcolor =&quot;#CC9966&quot;|3.
| bgcolor =&quot;#CC9966&quot;|125
|-
| {{escyr|2010}}
| [[Vukašin Brajić]]
| engleski
| &quot;[[Thunder and Lightning (pjesma)|Thunder and Lightning]]&quot;
| 17.
| 51
| 8.
| 59
|-
| {{escyr|2011}}
| [[Dino Merlin]]
| engleski, bosanski
| &quot;[[Love in Rewind]]&quot;
| 6.
| 125
| 5.
| 109
|-
| {{escyr|2012}}
| [[Maya Sar]]
| bosanski
| &quot;[[Korake ti znam]]&quot;
| 18.
| 55
| 6.
| 77
|-
| colspan=&quot;8&quot; data-sort-value=&quot;zzzzz&quot; {{N/D|Nije učestvovala od {{escyr|2013}} do {{escyr|2015}}}}
|-
| {{escyr|2016}}
| [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] &amp; [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] &amp; [[Jasmin Fazlić Jala|Jala]]
| bosanski
| &quot;[[Ljubav je]]&quot;
| colspan=&quot;2&quot; data-sort-value=&quot;-9999&quot; {{N/D|Nije se kvalificirala}}
| 11.
| 104
|}

&lt;small&gt;'''NAPOMENA''': Ako država pobijedi prošle godine, ne mora se takmičiti u polufinalima sljedeće godine. U periodu od 2004–2007, top deset država koje nisu članice &quot;Velike četvorke&quot; ne moraju se takmičiti u polufinalima sljedeće godine. Međutim, ako se naprimjer Njemačka i Španija plasiraju u top 10, države koje su osvojile jedanaesto i dvanaesto mjesto imaju obezbijeđen automatski prolazak u finale sljedeće godine.&lt;/small&gt;

== Historija glasanja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
! colspan=&quot;3&quot;| Najviše poena ''datih'' samo u finalima
|-
! Rang
! Država
! Poeni
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1
| {{ZID|Hrvatska}}  
| 101
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| 2
| {{ZID|Turska}} 
| 95
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| 3
| {{ZID|Slovenija}} 
| 61
|-
| 4
| {{ZID|Srbija}} 
| 56
|-
| 5
| {{ZID|Švedska}} 
| 52
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
! colspan=&quot;3&quot;| Najviše poena ''dobivenih'' samo u finalima
|-
! Rank
! Country
! Poeni
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1
| {{ZID|Hrvatska}} 
| 144
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| 2
| {{ZID|Turska}} 
| 129
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| 3
| {{ZID|Slovenija}} 
| 100
|-
|rowspan=2 | 4=
| {{ZID|Austrija}} 
| 74
|-
| {{ZID|Švedska}} 
| 74
|}
{{col-break}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;3&quot;| Najviše poena ''datih'' u polufinalima i  finalima
|-
! Rang
! Država
! Poeni
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1
| {{ZID|Hrvatska}}  
| 145
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| 2
| {{ZID|Turska}} 
| 133
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| 3
| {{ZID|Makedonija}} 
| 114
|-
| 4
| {{ZID|Slovenija}} 
| 100
|-
| 5
| {{ZID|Srbija}} 
| 90
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;3&quot;| Najviše poena ''dobivenih'' u polufinalima i finalima
|-
! Rang
! Država
! Poeni
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1
| {{ZID|Hrvatska}} 
| 178
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| 2
| {{ZID|Turska}} 
| 175
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| 3
| {{ZID|Slovenija}} 
| 151
|-
| 4
| {{ZID|Makedonija}}
| 116
|-
| 5
| {{ZID|Švedska}} 
| 115
|}
{{col-end}}
===12 Poena===

:{{colorbox|#FFCC33}} ''Pobjednik'' – Bosna i Hercegovina je dala 12 poena pobjedniku/ Bosna i Hercegovina je pobjednik
:{{colorbox|#CCCCCC}} ''Drugo mjesto'' – Bosna i Hercegovina je dala 12 poena državi koja je osvojila drugo mjesto / Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto
:{{colorbox|#cc9966}} ''Treće mjesto'' – Bosna i Hercegovina je dala 12 poena državi koja je osvojila treće mjesto / Bosna i Hercegovina je osvojila treće mjesto
:{{colorbox|#99FF99}} ''Prošla polufinale'' – Bosna i Hercegovina je dala 12 poena državi koja je prošla kroz polufinale / Bosna i Hercegovina je prošla kroz polufinale.
:{{colorbox|#990000}} ''Nije prošla polufinale'' – Bosna i Hercegovina je dala 12 poena državi koja nije prošla kroz polufinale / Bosna i Hercegovina nije prošla kroz polufinale.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center&quot;| '''Godina'''
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center&quot;| '''Dato'''
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center&quot;| '''Dobiveno'''
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| '''Finale'''
| style=&quot;text-align:center&quot;| '''Polufinale'''
| style=&quot;text-align:center&quot;| '''Finale'''
| style=&quot;text-align:center&quot;| '''Polufinale'''
|-
|[[Eurovision Song Contest 1993|1993]]||{{ZID|Austrija}} ||bgcolor=&quot;#990000&quot;|{{ZID|Slovačka}}||{{ZID|Turska}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Slovačka}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 1994|1994]]||{{ZID|Malta}}||rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|Nema polufinala}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/center&gt;&lt;/small&gt;||rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|Nema polufinala}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 1995|1995]]||{{ZID|Malta}}|||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
|-
|[[Eurovision Song Contest 1996|1996]]||bgcolor=&quot;gold&quot;|{{ZID|Irska}}||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Irska}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Slovenija}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 1997|1997]]||bgcolor=&quot;#CC9966&quot;|{{ZID|Turska}} ||rowspan=&quot;7&quot; {{N/A|Nema polufinala}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;||rowspan=&quot;7&quot; {{N/A|Nema polufinala}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 1998|1998]]||{{N/A|Ispala}}||{{N/A|Ispala}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 1999|1999]]||bgcolor=&quot;gold&quot;|{{ZID|Švedska}} ||{{ZID|Austrija}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2000|2000]]||{{N/A|Ispala}}||{{N/A|Ispala}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 2001|2001]]||{{ZID|Francuska}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Eurovision Song Contest 2002|2002]]||{{ZID|Švedska}} ||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Eurovision Song Contest 2003|2003]]||bgcolor=&quot;gold&quot;|{{ZID|Turska}} ||{{ZID|Turska}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2004|2004]]||bgcolor=&quot;silver&quot;|{{ZID|Srbija i Crna Gora}}||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Srbija i Crna Gora}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Danska}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 2005|2005]]||{{ZID|Hrvatska}}||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Hrvatska}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;||{{N/A|Nije se takmičila}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 2006|2006]]||{{ZID|Hrvatska}}||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Turska}} ||bgcolor=&quot;#CC9966&quot;|{{ZID|Albanija}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Makedonija}}&lt;br&gt;{{ZID|Monako}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija i Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Slovenija}} &lt;br&gt;{{ZID|Švicarska}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Finska}}&lt;br&gt;{{ZID|Monako}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;{{ZID|Rumunija}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija i Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Slovenija}} &lt;br&gt;{{ZID|Švicarska}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2007|2007]]||bgcolor=&quot;gold&quot;|{{ZID|Srbija}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Srbija}} ||&lt;small&gt;&lt;center&gt;Niko&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;||{{N/A|Nije se takmičila}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 2008|2008]]||{{ZID|Srbija}} ||bgcolor=&quot;#990000&quot;|{{ZID|Crna Gora}}||{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;{{ZID|Slovenija}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2009|2009]]||{{ZID|Hrvatska}}||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Turska}} ||{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2010|2010]]||{{ZID|Srbija}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Srbija}} ||{{ZID|Srbija}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Srbija}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2011|2011]]||{{ZID|Slovenija}} ||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Slovenija}} ||{{ZID|Austrija}} &lt;br&gt;{{ZID|Makedonija}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija}} &lt;br&gt;{{ZID|Slovenija}} &lt;br&gt;{{ZID|Švicarska}}||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Austrija}} &lt;br&gt;{{ZID|Makedonija}}&lt;br&gt;{{ZID|Slovačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Slovenija}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2012|2012]]||{{ZID|Makedonija}}||bgcolor=&quot;#990000&quot;|{{ZID|Hrvatska}}||&lt;small&gt;&lt;center&gt;None&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;||bgcolor=&quot;#99FF99&quot;|{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}} 
|-
|[[Eurovision Song Contest 2013|2013]]||rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;4&quot; {{N/A|Nije se takmičila}}
|-
|[[Eurovision Song Contest 2014|2014]]
|-
|[[Eurovision Song Contest 2015|2015]]
|}

== Marcel Bezençon nagrade ==
'''Nagrade za pisce''' 
{| class=&quot;wikitable tsx_sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|- style=&quot;background:#efefef&quot;
! class=&quot;autorowspan&quot;| Godina
! class=&quot;unsortable&quot;| Pjesma
! class=&quot;unsortable&quot;| Pisac &lt;br&gt;&lt;small&gt;Tekst  / Muzika&lt;/small&gt;
! class=&quot;unsortable&quot;| Predstavnik
! class=&quot;autorowspan&quot;| Rezultat
! class=&quot;autorowspan&quot;| Poeni
! class=&quot;unsortable&quot;| Domaćin
|-
| 2006
| &quot;[[Lejla (pjesma)|Lejla]]&quot;
| [[Željko Joksimović]] (muzika), Fahrudin Pecikoza (tekst)&lt;br&gt;and Dejan Ivanović (tekst)
| [[Hari Mata Hari]]
| 3
| 229
| [[Atina]]
|-
| 2009
| &quot;[[Bistra voda]]&quot;
| Aleksandar Čović (muzika i tekst)
| [[Regina]]
| 9
| 106
| [[Moskva]]
|}

==Komentatori i predstavnici==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: left;&quot;
|-
! Godina
! Komentator
! Predstavnik
|-
| [[Eurovision Song Contest 1993|1993]] ||rowspan=&quot;3&quot;|[[Ismeta Dervoz-Krvavac]] || [[Senad Hadžifejzović]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 1994|1994]] ||rowspan=&quot;2&quot;|[[Diana Grković-Foretić]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 1995|1995]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 1996|1996]] || [[Suad Bejtović]] ||rowspan=&quot;2&quot;|[[Segmedina Srna]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 1997|1997]] || [[Diana Grković-Foretić]]
|-
| [[Eurovision Song Contest 1998|1998]] ||rowspan=&quot;5&quot;|[[Ismeta Dervoz-Krvavac]] || Bosna i Hercegovina se nije takmičila 
|-
| [[Eurovision Song Contest 1999|1999]] || [[Segmedina Srna]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2000|2000]] || Bosna i Hercegovina se nije takmičila
|-
| [[Eurovision Song Contest 2001|2001]] ||rowspan=&quot;2&quot;|[[Segmedina Srna]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2002|2002]]
|-
| [[Eurovision Song Contest 2003|2003]] ||rowspan=&quot;11&quot;|[[Dejan Kukrić]] || [[Ana Vilenica]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2004|2004]] || [[Mija Martina]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2005|2005]] || [[Ana Mirjana Račanović]]
|-
| [[Eurovision Song Contest 2006|2006]] ||rowspan=&quot;2&quot;|[[Vesna Andree-Zaimović]]
|-
| [[Eurovision Song Contest 2007|2007]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2008|2008]] || [[Melina Garibović]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2009|2009]] || [[Elvir Laković Laka|Laka]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2010|2010]] ||rowspan=&quot;2&quot;|[[Ivana Vidmar]] 
|-
| [[Eurovision Song Contest 2011|2011]]  
|-
| [[Eurovision Song Contest 2012|2012]] || [[Elvir Laković Laka|Laka]]
|-
|[[Eurovision Song Contest 2013|2013]] || rowspan=&quot;2&quot; |Bosna i Hercegovina se nije takmičila
|-
|[[Eurovision Song Contest 2014|2014]] || Nije prenosila
|}

==Galerija==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Image:ESC 2007 Bosnia and Herzegovina - Maria Sestic - Rijeka bez imena.jpg|[[Marija Šestić]] u Helsinkiju 
Image:ESC 2008 - Bosnia &amp; Herzegovina - Laka, 1st semifinal.jpg|[[Elvir Laković Laka|Laka]] u Beogradu
Image:Bosnia and Herzegovina at ESC 2011.jpg|[[Dino Merlin]] u Düsseldorfu ([[Eurovision Song Contest 2011|2011]])
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

==Reference==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20110214002931/http://www.bhrt.ba/eurosong2011/index.html Bosnia and Herzegovina Official ESC Website]
* [https://web.archive.org/web/20080908012530/http://www.eurobosnia.com/ Eurobosnia - a fan website devoted to Bosnian and ex Yugoslav entries]
* [http://tirydou.free.fr/Finales_nationales/Pays/bosnie.html National Final of Bosnia]
* [http://www.eurovisioncovers.co.uk/xtbih.htm Points to and from Bosnia and Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200926072526/http://www.eurovisioncovers.co.uk/xtbih.htm |date=26. 9. 2020 }} ''eurovisioncovers.co.uk''

{{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}}

[[Kategorija:Države na Euroviziji]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina na Euroviziji]]</text>
      <sha1>o0sadqeklxw4fjxt8n0n0xbofi2h9j5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finski zaliv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70902</id>
    <revision>
      <id>3714302</id>
      <parentid>3690667</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28466" sha1="jcrhh84k8g9kprgtsk1u98i3feisr2e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Baltic_Sea_map2.png|mini|desno|220px|Prikaz zemalja koje okružuju Finski zaliv]]
'''Finski zaliv''' ({{jez-fi|Suomenlahti}}; {{jez-ru|Финский залив}}; {{jez-sv|Finska viken}}; {{jez-et|Soome laht}}) najistočniji je zaliv Baltičkog mora. Prostire se između [[Finska|Finske]] (prema sjeveru) i [[Estonija|Estonije]] (prema jugu), pa sve do [[Sankt Peterburg]]a u [[Rusija|Rusiji]], gdje se u njega ulijeva rijeka [[Neva]]. Drugi važni gradovi okolo su [[Helsinki]] i [[Tallinn]]. Istočni dijelovi Finskog zaliva pripadaju Rusiji, a tu su locirane neke od najvažnijih naftnih luka Rusije. Kao jedini morski put do Sankt Peterburga ovaj zaliv bio je i nastavlja biti od strateške važnosti za Rusiju, između ostalog, i zbog toga što joj daje direktnu vezu s [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskom oblašću]]. Neki od [[ekologija|ekoloških]] problema koji pogađaju [[Baltičko more]] najizraženiji su baš u ovom plitkom zalivu.

== [[Geografija|Geografske]] karakteristike ==
Zaliv ima površinu od 30.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/207525/Gulf-of-Finland Finski zaliv], ''Encyclopaedia Britannica'';&lt;/ref&gt; a dužina mu je 400&amp;nbsp;km, s različitim širinama: od 73&amp;nbsp;km, pa sve do 130&amp;nbsp;km, na ulazu u zaliv. Geografske koordinate su mu {{coord|59|54|N|25|46|E|type:}}. Relativno je plitak, a dubina mu se smanjuje od ulaza prema kontinentu; najveća promjena dešava se u blizini estonskog grada Narva-Jõesuu, zbog čega se to i naziva Narvinim zidom. Prosječna dubina je 38, a maksimalna doseže do 100 m. Dubina Nevskog zaliva manja je od 6 m, zbog čega je na dnu iskopan kanal zbog sigurnosti plovidbe. Zbog velikog dotoka slatke vode, naročito iz Neve (2/3 ukupnog dotoka), voda u zalivu ima vrlo nizak [[salinitet]] - između 0.2 i 5.8 ‰ na površini te 0.3–8.5 ‰ blizu dna. Prosječna [[temperatura]] vode iznosi blizu 0&amp;nbsp;°C zimi; ljeti je 15–17&amp;nbsp;°C na površini i 2–3&amp;nbsp;°C na dnu. Zaliv je obično zaleđen od kraja novembra do kraja aprila; zamrzavanje počinje na istoku i postepeno se pomjera ka zapadu. Potpuna zaleđenost dešava se obično krajem januara, a u blažim zimama moguće je da do nje i ne dođe.&lt;ref&gt;[http://books.google.co.jp/books?id=ouOA81nGkGkC&amp;pg=PA336&amp;lpg=PA336&amp;dq=gulf+%22freezes+completely%22+finland&amp;source=bl&amp;ots=s-7zIW7pwY&amp;sig=t1pLOz-qisyoogKLWuTkBD5Ja44&amp;hl=en&amp;ei=Lo0kTOOJFYOqccWktK8C&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5&amp;ved=0CB8Q6AEwBA#v=onepage&amp;q=gulf%20%22freezes%20completely%22%20finland&amp;f=false ''Operativna okeanografija: izazov za evropsku kooperaciju''; zapisnik s Prvog međunarodnog kongresa o EuroGOOS-u, 7-11. 10. 1996, Den Haag, svezak 1996]; Elsevier, str. 336.&lt;/ref&gt; Vrlo su česti snažni zapadni vjetrovi koji uzrokuju valove, uzburkanost vode i plavljenja.&lt;ref&gt;St. Peterburg: Encyclopedia. – Moskva: Ruska politička enciklopedija. 2006 {{ISBN|5-8110-0107-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;A. V. Darinskii, [http://books.google.com/books?id=dHJ2HAAACAAJ ''Lenjingradska oblast'']{{Mrtav link}}, ''Lenizdat'', 1975.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:La2-demis-gulf-of-finland.png|mini|desno|310px|Finski zaliv na karti]]
Sjeverna obala zaliva visoka je i krivudava, s obiljem malih zaliva i hridi; ima samo nekoliko malo većih zaliva (Vyborg) i poluotoka (Hanko i Porkkala). Obala je većinom strma; ima dosta pješčanih dina s ponekim borovim stablima. Južna obala je ravna i plitka, ali cijelom njenom dužinom proteže se tzv. Baltički klint (erozijski [[krečnjak|krečnjački]] odroni i nanosi), čija visina doseže do 55 m.&lt;ref&gt;[http://www.klint.envir.ee/eng/17.html Klint u Istočnom Viruu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720124902/http://www.klint.envir.ee/eng/17.html |date=20. 7. 2011}}, ''Sjevernoestonski klint kao simbol estonske prirode'', Ministarstvo okoliša; preuzeto: 6. 10. 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;K. Kazanovič (1982), ''Geološki spomenici Lenjingradske oblasti'', ''Lenizdat''.&lt;/ref&gt;. Na istoku se zaliv završava Nevskim zalivom, a na zapadu se spaja s Baltičkim morem.

[[Datoteka:Gulf of Finland OnEarth WMS.png|mini|lijevo|310px|Finski zaliv na satelitskoj snimci]]
U Finskom zalivu su brojni nasipi, hridi i otoci. Najveći je otok Kotlin, na kojem je grad [[Kronštat (Rusija)|Kronštat]] (42.800 stanovnika), a tu su i Brezini otoci, zatim Lisij, Mali Visocki, s obližnjim gradićem Visockom (1706 stanovnika), Hogland (Suursaari), Mošnji, Boljšoj Tjuter (Tytärsaari), Sommers, Naissaar, Kimitoön, Kökar, Seskar, Lavansaari, Seskar (Seiskari), otoci Pakri i dr.&lt;ref&gt;Atlas [[SSSR]]-a. – M.: GUGK, 1984.&lt;/ref&gt;

Počevši od 1700. godine, Rusija je u zalivu izgradila 19 vještačkih otoka s tvrđavama. Svrha im je bila zaštita od napada s mora, a njihovu izgradnju podstakao je Veliki sjeverni rat (1700–1721). Neke od njih jesu Fort Alexander, Krasnaja Gorka, Ino, Totleben, Kronšlot i druge.&lt;ref&gt;[http://www.fingulf.ru/fort/ Tvrđave u Finskom zalivu] (rus.)&lt;/ref&gt;

Najveće rijeke koje utječu u zaliv jesu Neva (s istoka) te Narva, Keila, Pirita, Jägala, Kunda, Luga, Sista i Kovashi s juga. Sa sjevera teče rijeka Sestra, a kanal Saimaa povezuje zaliv s istoimenim jezerom.

== [[Geologija|Geološka]] [[historija]] ==
U [[paleozoik]]u, prije 300–400 miliona godina, čitavu teritoriju današnjeg Finskog zaliva prekrivalo je more. Današnji njegov [[reljef (geografija)|reljef]] nastao je kao rezultat aktivnosti [[lednik]]a. Njegovo povlačenje formiralo je [[Litorinsko more]] čiji je nivo vode bio 7-9 metara viši od današnjeg nivoa Baltičkog mora. Prije otprilike 4000 godina more se povuklo, a sprudovi u zalivu postali su otoci.&lt;ref&gt;Gerold Wefer, [http://books.google.com/books?id=LElrclnl0C8C&amp;pg=PA217#v=onepage&amp;q&amp;f=false ''Klimatski razvoj i historija Sjevernog Atlantika''], ''Springer, str. 217-219; {{ISBN|3-540-43201-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;A. V. Darinski, [http://books.google.com/books?id=KuRdPAAACAAJ ''Geografija Lenjingrada''], ''Lenizdat'', str. 12-18.&lt;/ref&gt; Poslije je uzdizanje [[Baltički štit|Baltičkog štita]] ukosilo površinu zaliva; iz ovog razloga njegove sjeverne obale znatno su više od južnih.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Komarovo bereg.jpg|Obala zaliva blizu Komarova, Sankt Peterburg
Ryssänsaari Island in front of Helsinki.jpg|Otoci blizu Helsinkija
Finnish gulf near Tallinn.JPG|Pogled na zaliv sa Crkve sv. Olafa u Tallinnu
Finland gulf.jpg|Ribari u Finskom zalivu
Haven Kronstadt 20080403 3.JPG|Kronštat zimi
San Petersburgo, panorámica del Rio Neva.JPG|Panorama rijeke Neve iz zaliva
Suursaari.jpg|Pogled na otok Hogland iz [[Kotka|Kotke]]
&lt;/gallery&gt;

== Flora i fauna ==
Većina je obalskog područja pod [[tajga|tajgom]], koja se sastoji od šume, livada i močvara. Glavno šumsko drveće su [[bor (biljka)|bor]], [[jela]], [[breza]], [[vrba]], [[glog]], [[jasika]], [[crna joha|crna]] i [[siva joha]]. Vegetacija močvarnih područja sastoji se većinom od [[rogoz]]i i [[trska|trske]], kao i od vodenih biljaka poput [[bijeli lokvanj|bijelog]] i [[žuti lokvanj|žutog lokvanja]] i [[tanka šaš|tanke šaši]] (''Carex acuta''). U vodene biljke u plitkim dijelovima spadaju one iz porodice ''[[Ruppiaceae]]'' te [[bodljikava najada]] (''Najas marina'').&lt;ref&gt;[http://www.fingulf.ru/nature/ Prirodni svijet Finskog zaliva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170628205204/http://fingulf.ru/nature/ |date=28. 6. 2017 }} (rus.)&lt;/ref&gt;

Od [[Riba|ribljih]] vrsta u zalivu tu su (atlantski) [[losos]], zatim živorodna podvrsta [[ugor]]a (iz porodice ''[[Zoarcidae]]''), [[glavoč]], [[bjelica (riba)|bjelica]], jedna vrsta [[čikov]]a (rod ''Misgurnus''), evropski [[klen (riba)|klen]], nekoliko (pod)vrsta [[crvenperka|crvenperke]], [[krupatica]], [[balavac]], [[karas]], [[gregorac]], [[gavun]], [[potočna pastrmka]], [[linjak]], [[morska igla]], [[manić (riba)|manić]], [[grgeč]], [[krkuša]], [[bodorka]], [[zmijuljica]] ili paklara, ''Coregonus albula'' (iz roda [[zrakoperke|zrakoperki]]), [[iglica (riba)|iglica]], ''Coregonus'', [[deverika]], [[som]], [[smuđ]], [[jez (riba)|jez]], [[štuka]], [[vijun]], [[sleđica]], [[sabljarka (slatkovodna)|slatkovodna sabljarka]], [[jegulja]], [[uklija]] i [[bakalar]]. Dvije su vrste [[endem]]i Baltika - baltička [[haringa]] i baltički bakalar. [[Siva foka|Siva]] i [[prstenasta foka]] ponekad se uoče s obala; ipak, ove vrste veoma su rijetke u Finskom zalivu.

== Ekologija ==
Ekološko stanje Finskog zaliva, Nevskog zaliva i rijeke Neve nije zadovoljavajuće. Postoji znatna zagađenost [[ion]]ima [[živa|žive]] i [[bakar|bakra]], organohlorinskim [[pesticidi]]ma, [[fenoli]]ma, [[nafta|naftnim]] derivatima i policikličnim [[aromatski ugljikovodici|aromatskim ugljikovodicima]]. Čišćenje otpadnih voda u Sankt Peterburgu počelo je 1979. i do 1997. pročišćeno je približno 74% otpadnih voda. Ovaj postotak porastao je na 85% 2005, 91,7% 2008. i očekuje se da će doseći 100% do 2011, uporedo sa završetkom radova na proširenju glavnog kanalizacijskog postrojenja.&lt;ref&gt;[http://eco.rian.ru/shortage/20091020/189781554.html ''&quot;Za približno dvije godine Sankt Peterburg bit će gotovo 100% očišćen od otpadnih voda&quot;''] (na [[ruski jezik|ruskom]]), ''RIA Novosti'', 20. 11. 2009.&lt;/ref&gt; Međutim, 2008. godine Savezna služba Sankt Peterburga objavila je da nijedna peterburška plaža nije pogodna za plivanje.&lt;ref&gt;[http://www.greenpeace.org/russia/ru/save-neva/project &quot;Čista Neva&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310173326/http://www.greenpeace.org/russia/ru/save-neva/project |date=10. 3. 2010}}, [[Greenpeace]]&lt;/ref&gt;

Ulov ribe smanjio se deset puta između 1989. i 2005. Osim zagađenosti, drugi razlog za to jesu hidraulični i građevinski radovi. Naprimjer, izgradnja novih luka u Ust-Lugi i Visocku te na otoku Vasilijevski negativno je utjecala na [[mrijest|mriješćenje]] riba. Vađenje šljunka i [[pijesak|pijeska]] u Nevskom zalivu uništilo je mjesta mriješćenja (evropskog) gavuna.

Izgradnja peterburške brane smanjila je razmjenu vode u istočnom dijelu Nevskog zaliva za 10% do 20%, što je povisilo nivo zagađenosti zaliva. Najveće promjene dešavaju se u krugu 5&amp;nbsp;km od brane. Neki plitki dijelovi između Sankt Peterburga i brane pretvaraju se u močvare. Preplavljivanje vodom i truhljenje biljnog svijeta može na kraju dovesti do eutrofikacije ili tzv. [[cvjetanje vode|cvjetanja vode]] u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.evol.nw.ru/lew/base1/ftp-ser/base.doc |title=Baza podataka o ekologiji zaliva i njenoj strukturi |access-date=21. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111021010258/http://www.evol.nw.ru/lew/base1/ftp-ser/base.doc |archive-date=21. 10. 2011 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je zabrinjavajuće i povećanje (broja) naftnih luka u zalivu i izgradnja centra za obradu korištenog goriva iz nuklearne elektrane ''Lenjingrad''.&lt;ref&gt;Galina Stoljarova (27. 7. 2010), [http://www.times.spb.ru/index.php?action_id=2&amp;story_id=32045 ''&quot;Rusija posramljena ekološkim izvještajem o Baltičkom moru&quot;''], ''The Saint Petersburg Times''; preuzeto: 27. 7. 2010.&lt;/ref&gt;

Kronštatska luka trenutno služi kao tranzitna tačka za uvoz [[radioaktivnost|radioaktivnog]] otpada u Rusiju preko Baltičkog mora. Otpad, koji većinom čini korišteni [[uranov heksafluorid]] (UF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;), transportira se dalje preko Sankt Peterburga u [[Novouralsk]], [[Angarsk]] i druge gradove istočne Rusije. Ova tranzitna tačka bit će premještena iz Sankt Peterburga u Ust-Lugu u okviru Zone sigurnosti granice Rusije, po odluci ruske vlade iz 2003 (Odluka br. 1491-r od 14. 10. 2003). Ovaj korak trebao bi smanjiti ekološke rizike za Sankt Peterburg.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.greenworld.org.ru/?q=bv103 |title=Plan nove luke u Ust-Lugi |access-date=20. 12. 2010 |archive-date=17. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170817075808/http://www.greenworld.org.ru/?q=bv103 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Važni historijski događaji ==
=== Prije 1700. godine ===
Mnoga drevna mjesta otkrivena su u obalnom pojasu Finskog zaliva i neka od njih stara su i do 9000 godina. Ljudi su počeli naseljavati ova mjesta ubrzo nakon što su se povukli ledenjaci u [[ledeno doba|ledenom dobu]] i nakon što se spustio nivo Litorinskog mora, otkrivši kopno. Od 1905. kod ušća rijeke Sestre nađeni su ostaci 11 [[neolit]]skih naselja. Nađeni su vrhovi strijela, strugači izrađeni od [[kvarc]]a, brojni pribori za jelo i tragovi logorskih vatri – svi oni ukazuju prije na lovačke aktivnosti, a ne na [[poljoprivreda|poljoprivredne]] ili [[stočarstvo|stočarske]].

Na obale zaliva kasnije su došli [[ugro-finski narodi]]. [[Estonci]] (ili [[Čudi]]) naselili su područje današnje Estonije, [[Voti]] su živjeli na jugu, a [[Ižori]] južno od Neve. [[Kareli|Karelska plemena]] nastanila su se zapadno od jezera [[Ladoga]].&lt;ref&gt;''Velika ruska enciklopedija'', ''&quot;Rusija&quot;'', 2004.&lt;/ref&gt; U osmom i(li) devetom stoljeću na obale Neve i zaliva doselili su se [[Istočni Slaveni]], a najviše [[Ilmenski Slaveni]] i [[Kriviči]]. Bavili su se tzv. &quot;[[posijeci-i-spali]]&quot; poljoprivredom, stočarstvom, [[lov]]om i [[ribolov]]om. Od osmog do 13. stoljeća Finski zaliv i Neva bili su dio vodenog puta iz [[Skandinavija|Skandinavije]] kroz [[Istočna Evropa|Istočnu Evropu]] do [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]].

Od 9. stoljeća istočne obale zaliva pripadale su [[Veliki Novgorod|Velikom Novgorodu]] i zvale su se ''Vodskaja Pjatina''. Kao rezultat [[Bitka kod Lyndanissea|Bitke kod Lyndanissea]] (blizu današnjeg Tallinna) 1219. sjeverna Estonija postala je dio [[Danska|Danske]] (tzv. Danska Estonija).&lt;ref&gt;''Zemlje i narodi: SSSR. Baltičke republike. Bjelorusija. Ukrajina. Moldavija'', ''&quot;Mysl&quot;'', [[Moskva]];&lt;/ref&gt; U 12. stoljeću grad Reval ([[latinski jezik|lat.]] ''Revalia'', rus. ''Колывань'') osnovan je na mjestu današnjeg Tallinna.&lt;ref&gt;A. F. Trešnjikov, [http://books.google.com/books?id=27zCPQAACAAJ ''Enciklopedijski rječnik geografije: Geografski nazivi''], Sovjetska enciklopedija, Moskva, 1983.&lt;/ref&gt; Kao rezultat [[Jurjevski noćni ustanak|Jurjevskog noćnog ustanka]] iz 1343. sjevernu Estoniju zauzeli su [[Teutonski viteški red|vitezovi Teutonskog reda]], a kasnije ju je Danska prodala (1346). Godine 1559, tokom [[Livonski rat|Livonskog rata]], biskup Ösela i Wieka u tzv. Terra Mariani ili Staroj Livoniji (današnji okruzi Saare i Lääne u Estoniji) prodao je zemlju kralju [[Friedrich II Danski|Friedrichu II Danskom]] za 30.000 [[talir]]a. Kralj je dao teritoriju svom mlađem bratu Magnusu koji je 1560. s vojskom došao u mjesto Saaremaa.&lt;ref&gt;Richard Frucht (2005), [http://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C&amp;dq ''''Istočna Evropa&quot;''], ''ABC-CLIO'', str. 70. {{ISBN|1-57607-800-0}}&lt;/ref&gt; Cijelo to područje postalo je danski posjed 1573. i tako je bilo sve do 1645, kad je &quot;prebačeno&quot; u vlasništvo [[Švedska|Švedske]].&lt;ref&gt;Nicola Williams, Debra Herrmann, Cathryn Kemp (2003), [http://books.google.com/books?q=%22Saaremaa+became+a+Danish+possession+in+1573%22&amp;btnG=Search+Books ''Estonija, Latvija i Litvanija''], Univerzitet ''Michigan'', str. 190. {{ISBN|1-74059-132-1}}.&lt;/ref&gt;

U 12. i 13. stoljeću finska plemena na sjeveru zaliva pala su pod naletom Šveđana, koji su nastavili dalje, prema [[Slaveni]]ma. Prvi sukob veže se za 1142. godinu, kada je 60 švedskih brodova napalo tri ruska trgovačka jedrenjaka. Nakon švedskog napada 1256. ruska vojska pod vodstvom [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]] prešla je zaleđeni zaliv i napala švedske teritorije u današnjoj Finskoj. Švedski maršal Torkel Knutsson 1293. osnovao je grad Viborg i podigao Viborški dvorac, za koji su se decenijama borile vojske Švedske i [[Novgorodska Republika|Novgorodske Republike]]. [[Orehovski mir|Orehovskim mirom]] iz 1323. Viborg je konačno priznat kao dio Švedske. Viborg je izdržao produženu opsadu pod vodstvom Danila Ščenje tokom [[Švedsko-ruski rat (1496–1499)|Švedsko-ruskog rata]] od 1496. do 1499. Trgovačke privilegije Viborga bile su zagarantirane poveljom koju je izdao kralj [[Erik Pomeranski]] 1403. Viborg je ostao u švedskim rukama sve dok ga 1710. nije osvojio [[Petar Veliki]] u [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]].&lt;ref&gt;V. A. Ježov, [http://books.google.com/books?id=7GQdAAAAMAAJ ''Lenjingradska oblast: historijska skica''], ''Lenizdat'', 1986. {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;

Orehovski mir uspostavio je granicu između Švedske i Rusije duž rijeke Sestre. U 15. stoljeću ižorske zemlje u Novgorodskoj republici pripojene su [[Velika moskovska kneževina|Velikoj moskovskoj kneževini]]. Godine 1550. [[Gustav I Vasa]] osnovao je grad na području današnjeg Helsinkija. Kao rezultat ruskog poraza u [[Ingrijski rat|Ingrijskom ratu]] (1610–1617) i [[Stolbovski mir|Stolbovskog mira]] (1617) zemlje uz Finski zaliv i Nevu postale su dio tzv. [[Švedska Ingrija|Švedske Ingrije]]. Njen glavni grad Nyen bio je u delti Neve.

=== Ruski period ===
Rusija je vratila u svoj posjed istočni dio zaliva kao rezultat pobjede u Velikom sjevernom ratu (1700–1721). Dana 16. maja 1703. na ušću Neve osnovan je Sankt Peterburg, nedaleko od Nyena, a 1712. postao je glavni grad Rusije. Kako bi se grad zaštitio od švedske [[flota|flote]], u maju 1704. podignuta je tvrđava Kronshlot, na umjetnom otoku izgrađenom blizu otoka Kotlina. Do 1705. izgrađeno je još pet sličnih tvrđava u njenoj blizini i tako je nastao grad Kronštat. Ove tvrđave, koje su savremenici nazivali &quot;ruskim [[Dardaneli]]ma&quot;, podignute su kako bi se kontrolirao vodeni put u zalivu.&lt;ref&gt;Irina Ignatijevna Lisajevič, (1986), ''Domenico Trezzini'', ''Lenizdat'', str. 20–26.&lt;/ref&gt;

Godine 1710. na južnoj obali zaliva osnovani su gradovi Petergof i Oranienbaum (ovaj drugi se od 1948. zove [[Lomonosov (grad)|Lomonosov]]). Dana 27. jula 1714. blizu rta Gangut (na poluotoku Hanko) ruska flota prvi je put u historiji porazila švedsku. Švedsko-ruski rat okončan je 1721. [[Nistadski mir|Nistadskim mirom]], na osnovu kojeg je Rusija dobila sve zemlje uz Nevu i Finski zaliv, kao i Estoniju, [[Švedska Livonija|Švedsku Livoniju]] i zapadni dio [[Karelska prevlaka|Karelske prevlake]], uključujući Viborg. Ipak, Finska je vraćena Švedskoj.&lt;ref&gt;F. M. Lurie, ''Ruska i svjetska historija u tabelama: Sinhronijska tabela'', ''SPb.: Caravelle'', 1995.&lt;/ref&gt; Rat je, međutim, nastavljen od 1788. do 1790, a [[Hoglandska bitka|glavna bitka]] dogodila se 6. jula 1788. u blizini otoka Hoglanda. Ni rat ni bitka nisu bili veliki ni presudni, a ishod je bio da je Rusija zadržala svoje teritorije.

Sljedeći sukob Rusije i Švedske, poznat kao [[Finski rat]], trajao je 1808. i 1809, a završen je [[Mir u Fredrikshamnu|Mirom u Fredrikshamnu]], koji je Rusiji dao pravo na teritoriju Finske i [[Olandska ostrva|Olandske otoke]]. Novoosnovana [[Velika finska kneževina]] dobila je široku autonomiju u okviru [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]], a Zapadna Karelija vraćena je Finskoj.&lt;ref&gt;David Kirby (2006),''Sažeta historija Finske'', Cambridge University Press; {{ISBN|978-0-521-53989-0}}&lt;/ref&gt; 6. decembra 1917. finski parlament objavio je [[Deklaracija o nezavisnosti Finske|Deklaraciju o nezavisnosti Finske]]. Zapadnu Kareliju [[aneksija|anektirao]] je [[Sovjetski Savez]] nakon [[Zimski rat|Zimskog rata]] 1940.

Estonija je proglasila nezavisnost 24. februara 1918. i nakon toga vodila [[Estonski rat za nezavisnost|rat]] za nju. Republika je postojala do 1940, kada ju je anektirao SSSR. Estonija je ponovo stekla nezavisnost nakon [[raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]] 1991.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Czar Peter en route to the newly built fregate 'Peter and Paul'.jpg|[[Petar Veliki]] na fregati &quot;Petar i Pavle&quot;.&lt;br /&gt;(Abraham Storck, 1708)
Gangut.jpg|[[Bitka kod Ganguta]]
Desprez - Battle of Hogland.jpg|[[Hoglandska bitka]]
Russian victory vyborg.jpg|''Pomorska bitka kod Viborga''&lt;br /&gt;([[Ivan Ajvazovski]], 1846)
&lt;/gallery&gt;

U Finskom zalivu vođene su velike pomorske operacije tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U augustu 1941, tokom evakuacije Baltičke flote iz Tallinna u Kronštat, Nijemci su potopili 15 ruskih vojnih brodova (pet [[razarač]]a, dvije [[podmornica|podmornice]], tri [[stražarski brod|stražarska broda]], dva [[minolovac|minolovca]], dva [[topnički brod|topnička broda]] i jedan motorni [[torpedni čamac]]), kao i 43 broda za transport i podršku. Nekoliko desetaka brodova još je na dnu zaliva blizu rta Juminda i tu je podignut spomenik u znak sjećanja na ove događaje.&lt;ref&gt;[http://www.world-war.ru/printer_852.html Evakuacija Talinna 1941. Rat na moru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090912135623/http://www.world-war.ru/printer_852.html |date=12. 9. 2009}} {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;A. V. Platonov, [http://militera.lib.ru/h/platonov_av/03.html ''Tragedije u Finskom zalivu''], ''Penguin Books'', St. Petersburg: Terra Fantastica, 2005.&lt;/ref&gt;

Godine 1978. počela je izgradnja peterburške brane s ciljem odbrane Sankt Peterburga od čestih poplava. Radovi su zbog finansijskih problema nastalih zbog raspada SSSR-a obustavljeni krajem 1980-ih (dotad je bilo urađeno 60% planiranog posla); nastavljeni su 2001. i još traju.&lt;ref&gt;[http://www.spb-projects.ru/showpage.php?id=600 ''Brana. Kompleks mjera zaštite Sankt Peterburga od poplava] {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
Na južnoj obali zaliva je nuklearna elektrana ''Lenjingrad'', kao i mreža luka te jedinstvene prirodne i historijske lokacije. Moreplovstvo je dugo vremena bilo dominantna aktivnost u zalivu. Glavni lučki gradovi i njihove funkcije jesu: 
* u Rusiji: Sankt Peterburg (sve vrste roba), Kronštat (utovar i istovar kontejnera), Lomonosov (teret općenito, kontejneri, [[metal (hemija)|metali]]), Viborg (teret općenito), Primorsk (naftni proizvodi), Visock (nafta i [[ugalj]]), Ust-Luga (ugalj, drvo, kontejneri)&lt;ref&gt;[http://portnews.ru/digest/188/ Luke u Finskom zalivu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170817034551/http://portnews.ru/digest/188/ |date=17. 8. 2017}} (rus.)&lt;/ref&gt;
* u Finskoj: Helsinki (kontejneri), Kotka (kontejneri, drvo, poljoprivredni proizvodi; to je glavna luka za pretovar prema Rusiji), Hanko (kontejneri, vozila), [[Turku]] (kontejneri, [[željeznički trajekt]])&lt;ref&gt;[http://www.logistics.ru/9/5/i20_23921p3.htm Luke. Promjene u finskim lukama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100512142147/http://www.logistics.ru/9/5/i20_23921p3.htm |date=12. 5. 2010}} (rus.)&lt;/ref&gt; 
* u Estoniji: Tallinn ([[žitarice]], rashladni uređaji, nafta), Paldiski, Sillamäe.
Finski zaliv također je dio [[Vodeni put Volga-Baltik|vodenog puta Volga-Baltik]] i [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-baltičkog kanala]]. U važnu robu spadaju [[apatit]] s [[Kola (poluotok)|poluotoka Kole]], karelski [[granit]], drvo iz [[Arhangeljska oblast|Arhangeljske]] i [[Vologodska oblast|Vologodske oblasti]], metale s tragovima [[željezo|željeza]] iz [[Čerepovec]]a, ugalj iz [[Donjeck]]a i [[Kuznjecki basen|Kuznjeckog basena]], [[pirit]] s [[Ural (planina)|Urala]], [[kalij-hlorid]] iz [[Solikamsk]]a, nafta iz regija uz [[Volga|Volgu]] i žitarice iz mnogih dijelova Rusije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.map.infoflot.ru/region_europe/index_euro.htm |title=Ruska riječna flota i turizam, INFOFLOT.RU |access-date=30. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020231021/http://map.infoflot.ru/region_europe/index_euro.htm |archive-date=20. 10. 2017 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Putnički [[saobraćaj]] u zalivu uključuje brojne trajektne linije koje povezuju sljedeće luke: Helsinki i Hanko (Finska), [[Mariehamn]] (Olandski otoci), [[Stockholm]] i Kappelsher (Švedska), Tallinn i Paldiski (Estonija), [[Rostock]] ([[Njemačka]]), Sankt Peterburg i [[Kalinjingrad]] (Rusija), kao i mnoge druge gradove.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.esline.ru/stellalines.html |title=Trajektni saobraćaj između Finske i Rusije počinje u aprilu 2010. |access-date=30. 12. 2010 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175133/http://www.esline.ru/stellalines.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Još jedna važna i historijska aktivnost u zalivu jeste ribolov, naročito na sjevernim obalama u blizini Viborga i Primorska, a na južnoj obali blizu Ust-Luge. Komercijalne riblje vrste jesu haringa, [[papalina]], gavun, zatim ''[[Coregonus lavaretus]]'', deverika, bodorka, grgeč, jegulja, zmijuljice i dr.&lt;ref&gt;A. V. Darinski (1982), [http://books.google.com/books?id=KuRdPAAACAAJ ''Geografija Lenjingrada''], ''Lenizdat'', str. 30–34.&lt;/ref&gt; 2005. godine samo ulov brodova iz Sankt Peterburga i Lenjingradske oblasti iznosio je 2000 tona.

U septembru iste godine potpisan je dogovor o izgradnji podvodnog plinovoda ''Nord Stream'' u Baltičkom moru, od Viborga do [[Greifswald]]a u Njemačkoj. Prva linija trebala bi postati operativna 2011.&lt;ref&gt;[http://www.nord-stream.com/ru/the-pipeline.html ''&quot;Nord Stream&quot;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110104220229/http://www.nord-stream.com/ru/the-pipeline.html |date=4. 1. 2011}} {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
St Petersburg port scene.jpg|Velika luka u Sankt Peterburgu
Tallinn port.jpg|Blizu luke u Tallinnu
Central Helsinki from plane.jpg|Pogled iz zraka na Helsinki
Stroy-b-3.JPG|Peterburška brana
&lt;/gallery&gt;

== [[Arheologija]] ==
Dno Finskog zaliva jedno je od najvećih groblja brodova u svijetu. Zbog niskog saliniteta i hladne vode brodovi su relativno dobro očuvani. Od 6. stoljeća kroz zaliv su prolazili glavni vodeni putevi, a samo je od osmog do desetog stoljeća ovuda transportirano više od 3000 tona [[srebro|srebra]]. Kasnije su zaliv koristile Rusija i Švedska za transport robe. Svake godine potonulo bi tuce brodova. U jesen 1743. sedamnaest ruskih bojnih brodova koji su se vraćali iz Finske potonulo je za samo sedam sati, a u ljeto 1746. za četiri sata potonulo je 26 trgovačkih jedrenjaka blizu Narve. Rekord je postavljen 1721, kada je tokom evakuacije ruskih trupa iz Finske potonulo više od 100 jedrenjaka za tri mjeseca, uključujući 64 za jednu jedinu noć.

Do kraja 1996. identificirano je oko 5.000 potopljenih objekata u ruskom dijelu zaliva, uključujući 2500 [[brod]]ova, 1500 [[avion]]a, te manje objekte poput [[čamac]]a, [[sidro|sidra]], [[traktor]]a, [[automobil]]a, [[top]]ova te čak i podmorskih [[mina oružje (čvor)|mina]], avionskih [[bomba|bombi]], [[torpedo|torpeda]] i drugih vrsta municije. Brodovi su pripadali Rusiji (25%), Njemačkoj (19%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (17%), Švedskoj (15%), [[Nizozemska|Nizozemskoj]] (8%) i Finskoj (7%). Ostalih 9% bili su iz [[Norveška|Norveške]], Danske, [[Francuska|Francuske]], [[SAD]]-a, [[Italija|Italije]], Estonije i [[Latvija|Latvije]]. Ovi objekti predstavljaju potencijalnu opasnost za plovidbu, ribolov, građevinske radove na obali, polaganje podmorskih cjevovoda i kablova, kao i za okolinu. Mine su u zalivu postavljene tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (38.932 komada), [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i Sovjetsko-finskog rata (1939–1940), a ukupni broj procjenjuje se na 60.000; još 85.000 mina postavljeno je tokom Drugog svjetskog rata i tek je mali dio svih njih uklonjen nakon ratova.&lt;ref&gt;[http://www.izvestia.ru/news/news70701 Atlas brodova potopljenih u Baltičkom moru] {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;

== Važniji gradovi ==
{{div col||15em}}
* [[Espoo]]
* [[Hamina]]
* [[Hanko]]
* '''[[Helsinki]]'''
* [[Kirkkonummi]]
* [[Kotka]]
* [[Kronštat]]
* [[Kunda]]
* [[Loksa]]
* [[Lomonosov (grad)|Lomonosov]]
* [[Loviisa]]
* [[Maardu]]
* [[Narva-Jõesuu]]
* [[Paldiski]]
* [[Petergof]]
* [[Porvoo]]
* [[Primorsk (Lenjingradska oblast)|Primorsk]]
* '''[[Sankt Peterburg]]'''
* [[Sestroreck]]
* [[Sillamäe]]
* [[Sosnovi Bor]]
* '''[[Tallinn]]'''
* [[Vantaa]]
* [[Viborg (Rusija)|Viborg]]
* [[Zelenogorsk (Sankt Peterburg)|Zelenogorsk]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gulf of Finland}}
* [https://web.archive.org/web/20031013233215/http://earth.esa.int/showcase/env/Finland/Gulf_of_Finland_MER_FR_Orbit_07204_20030717.htm ESA satelitska fotografija Finskog zaliva]

{{Spisak svjetskih mora}}

{{dobar članak}}

[[Kategorija:Zalivi u Estoniji]]
[[Kategorija:Zalivi u Finskoj]]
[[Kategorija:Zalivi u Rusiji]]
[[Kategorija:Zalivi Baltičkog mora]]
[[Kategorija:Geografija Finske]]
[[Kategorija:Geografija Estonije]]
[[Kategorija:Geografija Rusije]]</text>
      <sha1>jcrhh84k8g9kprgtsk1u98i3feisr2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krunske zemlje Commonwealtha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72743</id>
    <revision>
      <id>3714409</id>
      <parentid>3543388</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3760" sha1="tw43zfv5kuyyyp61r1v2troi5ra4isi" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Commonwealth (čvor)}}
[[Datoteka:Commonwealth realms map.svg|250px|mini|desno|Krunske zemlje Commonwealtha u plavom]]
'''Kraljevstvo Commonwealtha''' ili '''Krunske zemlje Commonwealtha''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Commonwealth realm'') je zajedničko ime za petnaest&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Charles is King of 15 countries - but for how much longer?|url=https://www.bbc.com/news/world-65426265|date=2023-05-03|access-date=2025-06-15|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[suveren]]ih [[država]] koje priznaju [[Charles III|kralja Charlesa III]]&lt;ref&gt;http://www.revparl.ca/27/2/27n2_04e_trepanier.pdf&lt;/ref&gt; kao svoga [[monarh|kralja]] i [[šef države|šefa države]]. Charles III nije kralj Commonwealtha jer to nije suštinski entitet; on je kralj svake od država Commonwealtha zasebno. U svakoj od njih (osim Ujedinjenog Kraljevstva) on postavlja, nezvanično po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera ([[engleski jezik|engleski]]: ''Governer-General'') koji je njegov predstavnik u datoj državi. Krunske zemlje Commonwealtha su članice [[Nacije Commonwealtha|Nacija Commonwealtha]].

Historijski gledano, tihim raspadom [[Britanski imperij|Britanske imperije]] nastao je veći broj nezavisnih država koji su do tada bili britanske [[kolonija|kolonije]] ili [[protektorat]]i. Po sticanju nezavisnosti većina ovih država je inicijalno prihvatila [[spisak engleskih i britanskih vladara|vladajućeg britanskog monarha]] za šefa svojih novostvorenih država. Međutim, određen broj na to nije pristao, a mnogo onih koji su inicijalno pristali na ovakav kompromis se kasnije odlučuje da samostalno imenuje šefa države.

[[Datoteka:King Charles III (July 2023).jpg|mini|desno|[[Charles III|Charles III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]]]]

Države koje trenutno čine Krunske zemlje Commonwealtha:

*[[Antigva i Barbuda]] 
*[[Australija]] 
*[[Bahami]] 
*[[Belize]] 
*[[Grenada]] 
*[[Jamajka]] 
*[[Kanada]] 
*[[Novi Zeland]] 
*[[Papua Nova Gvineja]] 
*[[Sveti Kristofor i Nevis]] 
*[[Sveta Lucija]] 
*[[Sveti Vincent i Grenadini]] 
*[[Solomonska Ostrva]] 
*[[Tuvalu]] 
*[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

Funkcija kralja u ovim državama je ceremonijalna i simbolična, te on nema ''[[de facto]]'' moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Ova uloga je historijski često bila paradoksalna. Tako je, naprimjer, za vrijeme vladavine [[George VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralja Georgea VI]], [[Kanada]] je [[Njemačka|Nemačkoj]] proglasila [[rat]] nekoliko dana poslije [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] tako da je George VI istovremeno bio u ratu i u miru sa Njemačkom. Nešto kasnije, tokom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a [[1947]]. godine, George VI, koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefinisanom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više kruna za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utiče na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar [[Crkva Engleske|Crkve Engleske]] donosi pitanje da li je moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.

U mnogim od država kojima trenutno vlada kralj postoje jake republikanske struje, naročito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod znakom pitanja. Ipak, mnogi vide kralja kao simbol jedinstva i tradiciju koju ne treba mijenjati što čini relativno izvjesnim da se broj država Commonwealtha neće mijenjati za vrijeme vladavine Charlesa III.

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Također pogledajte==
*[[Britansko carstvo]]

[[Kategorija:Državni savezi]]</text>
      <sha1>tw43zfv5kuyyyp61r1v2troi5ra4isi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jedarce (biologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74720</id>
    <revision>
      <id>3714422</id>
      <parentid>3497921</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3240" sha1="bfz0ui6myiyaba0ixnlx4zuj64hulcu" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Jedarce (čvor)}}
[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|mini|desno|300px|Jedarce je sadržano unutar jedra]]
'''Jedarce''' ({{lat|nucleolus}}) je [[ćelija|ćelijska]]  [[organela]], odnosno suborganela [[jedro (biologija)|jedra]]. Glavna funkcija mu je stvaranje i organizacija  komponenti [[ribosom]]a ([[rRNK]] i ribosomskih  [[protein]]a).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mssgracanica.com/farmacija/BOTANIKA-S-FARMAKOGNOZIJOM-3.RAZ%20FARMAC%20TEHNI.pdf|title=BOTANIKA S FARMAKOGNOZIJOM|last=Grbić|first=Ajna|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=5. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105064734/http://mssgracanica.com/farmacija/BOTANIKA-S-FARMAKOGNOZIJOM-3.RAZ%20FARMAC%20TEHNI.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Jedarce je obično loptastog ili elipsoidnog oblika, okruženo masom [[heterohromatin]]a. Nije odvojeno membranom od nukleoplazme. Jedro može da sadrži jedno ili veći broj jedarcadi.

Jedarce se nalazi u nukleoplazmi  (unutrašnji sadržaj jedra) od koje nije odvojeno membranom. Obično  je vidljivo je u [[interfaza|interfaznom]] jedru, dok prividno nestaje za vrijeme diobe, a postaje ponovo uočljivo na kraju [[mitoza|mitoze]] ([[telofaza]]). Obrazuje se u predjelu sekundarnog suženja [[hromosom]]a,  u dijelu koji se naziva organizator jedarceta.  Počinje se uočavati u telofazi, pokretanjem   aktivnosti strogo određenih [[hromosom]]a, koji su označeni su kao  hromosomi jedarceta, i to ne čitavih,  već samo njihovih sekundarnih suženja.

Ranije se smatralo da u jedarcetu nema [[DNK]] sve dok biohemijskim radovima nije dokazano njeno prisustvo i to  oko 7-17% u odnosu na ukupnu masu jedarceta.  [[Protein]]a ima  oko 70-80% od totalne suhe težine, pri čemu [[histoni]] čine oko  32%.  Od  [[enzim]]a u ovoj organeli,  dokazano je prisustvo [[ATPaza|ATP-aze]], [[RNK polimeraza|RNK-polimeraze]] i dr.&lt;ref name=&lt;&quot;Alberts&quot;&gt;{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bajrović&quot;&gt;{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &quot;Kapur Pojskić&quot;&gt;{{cite book|author=Kapur Pojskić  L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Organele]]
*[[Ćelije (biologija)|Ćelija]]
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Cell nucleolus}}
{{Commons|Nucleolus}}

{{Ćelijske strukture i organele}}{{Ćelija}}

[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Ćelije]]
[[Kategorija:Organele]]</text>
      <sha1>bfz0ui6myiyaba0ixnlx4zuj64hulcu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glodari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80675</id>
    <revision>
      <id>3714315</id>
      <parentid>3482635</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T00:09:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74467" sha1="3z395qeypmyk5xv9yyosb7exscm4726" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja     = pink
| naziv    = Glodari
| slika    = Blacksquirrelrev.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Vjeverica
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| infraclassis = [[Eutheria]]
| superordo = [[Euarchontoglires]]
| ordo = '''Rodentia'''
| razdioba_stepen = Podredovi
| razdioba = 
* [[Sciuromorpha]]
* [[Castorimorpha]]
* [[Myomorpha]]
* [[Anomaluromorpha]]
* [[Hystricomorpha]]
}}
'''Glodari''' ({{lat|Rodentia}}) jesu najveći red [[sisari|sisara]] koje karakteriziraju po dva stalno rastuća [[sjekutići|sjekutića]] u gornjoj i donjoj vilici koja se konstantno troše.

U svijetu postoji približno 2.277 vrsta glodara, što čini gotovo 40% svih vrsta sisara,&lt;ref&gt;http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Rodentia.html&lt;/ref&gt; a nastanjuju sve kontinente osim [[Antarktik]]a. Glodari posjeduju oštre sjekutiće pomoću kojih sitne hranu, drvo ili grizu predatore. Većina glodara jede [[sjemenke]] ili [[biljke]]. Veličina tijela razlikuje se od vrste do vrste od približno 5&amp;nbsp;cm velikog afričkog patuljastog miša do približno 130&amp;nbsp;cm velikog vodenprasca, no većina vrsta velika je između 8 i 35&amp;nbsp;cm. Većina glodara noćne su životinje ili su aktivne u [[sumrak]], ali se mogu sresti i po danu.

Vrste mogu da budu arborealne, fosorijalne (rijuće), ili semiakvatične. Neki od dobro poznatih glodara su: [[miš]]evi, [[pacov]]i, [[vjeverica|vjeverice]], [[dabar|dabrovi]], [[hrčak|hrčci]], [[morsko prase]] i [[činčila|činčile]].  Druge životinje kao što su kunići, zečevi, i pikovi, čiji sjekutići isto tako konstantno rastu, su se nekada smatrali glodarima, ali se u današnje vrijeme smatraju zasebnim redom, Lagomorpha. Bez obzira na to, Rodentia i Lagomorpha su sestrinjske grupe, koje imaju najbližeg drevnog zajedničkog pretka i formiraju kladus Glires.

Većina glodara su male životinje sa robusnim tijelom, kratkim udovima i dugim repom. Oni koriste svoje oštre sjekutiće da glođu hranu, iskopavaju jazbine, i za samoodbranu. Većina glodara jede sjemenje ili drugi biljni materijal, dok neki od njih imaju raznovrsniju ishranu. Oni imaju tendenciju da budu društvene životinje i mnoge vrste žive u društvima sa kompleksnim vidovima međusobne komunikacije. Parenje između glodara može da varira od [[Monogamija|monogamije]], do poliginije, do promiskuiteta. Mnogi imaju legla sa nerazvijenim mladuncima, dok su mladunci drugih predruštveni (relativno dobro razvijeni) pri rođenju.

Glodarski [[Fosili|fosilni]] zapisi datiraju iz [[Paleocen]]a na superkontinentu [[Laurazija]]. Raznovrsnost glodara je znatno porasla tokom Eocena, s njihovim širenjem po kontinentima, ponekad čak i prelazeći okeane. Glodari su dosegli Južnu Ameriku i Madagaskar iz Afrike, i oni su jedini kopneni placentalni sisari koji su dospjeli do i kolonizovali Australiju.

Glodari su korišteni kao hrana, za izradu odijela, kao kućni ljubimci, i kao laboratorijske životinje u istraživanjima. Neke vrste, a posebno smeđi pacov, crni pacov, i kućni miš, se smatraju štetočinama, koje jedu i upropaštavaju uskladištenu hranu, i šire [[bolest]]i. Slučajno uvedene vrste glodara se često smatraju invazivnim, i izazvale su izumiranje brojnih drugih vrsta, kao što su ostrvske ptice, prethodno izolovane od kopnenih predatora.

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Gnagarnas tandsystem, Nordisk familjebok.png|thumb|desno|Crtež tipičnog sistema zuba glodara: Prednja površina sjekutića je tvrda zubna caklina, dok je stražnja mekši dentin. Čin žvakanja troši dentin, ostavljajući oštru ivicu poput dlijeta.]]
[[Datoteka:Labeled Rattus Skull.jpg|thumb|Primjetna dijastema u lobanji glodara]]
Prepoznatljiva karakteristika glodara su njihovi parovi [[sjekutići|sjekutića]] s otvorenim korijenom koji neprestano rastu &lt;ref&gt;Single, G.; Dickman, C. R.; MacDonald, D. W. (2001). &quot;Rodents&quot;. In MacDonald, D. W. (ed.). The Encyclopedia of Mammals (2nd ed.). Oxford University Press. pp. 578–587. ISBN 978-0-7607-1969-5.&lt;/ref&gt;. Ovi sjekutići imaju debele slojeve cakline na prednjoj strani i malo cakline na stražnjoj strani &lt;ref name=&quot;Waggoner, Ben 2000&quot;&gt;Waggoner, Ben (15 August 2000). &quot;Introduction to the Rodentia&quot;. University of California Museum of Paleontology. Retrieved 4 July 2014.&lt;/ref&gt;. Budući da ne prestaju da rastu, životinja ih mora i dalje istrošiti kako ne bi dosegnule i probile lubanju. Kako se sjekutići bruse jedan o drugi, mekši dentin na stražnjoj strani zuba se troši, ostavljajući oštru ivicu cakline u obliku oštrice dlijeta &lt;ref&gt;Nowak, R. M. (1999). Walker's Mammals of the World. Johns Hopkins University Press. p. 1244. ISBN 978-0-8018-5789-8.&lt;/ref&gt;. Većina vrsta ima do 22 zuba bez očnjaka ili prednjih pretkutnjaka. Razmak ili dijastema se javlja između sjekutića i obraznih zuba kod većine vrsta. Ovo omogućava glodavcima da usisavaju svoje obraze ili usne kako bi zaštitili svoja usta i [[grlo]] od strugotine i drugog nejestivog materijala, odbacujući ovaj otpad sa strane usta.

Kod mnogih vrsta, [[kutnjaci]] su relativno veliki i izbočeni. Kutnjaci glodara su dobro opremljeni za mljevenje hrane &lt;ref&gt;Single, G.; Dickman, C. R.; MacDonald, D. W. (2001). &quot;Rodents&quot;. In MacDonald, D. W. (ed.). The Encyclopedia of Mammals (2nd ed.). Oxford University Press. pp. 578–587.&lt;/ref&gt;. Muskulatura vilice je jaka. Donja vilica se gura naprijed tokom griženja i povlači se unazad tokom žvakanja &lt;ref name=&quot;Waggoner, Ben 2000&quot;/&gt;. Za griženje se koriste sjekutići, a za žvakanje kutnjaci, međutim, zbog kranijalne anatomije glodara ove metode hranjenja se ne mogu koristiti istovremeno i smatraju se međusobno isključivim &lt;ref&gt;Cox, Philip G.; Rayfield, Emily J.; Fagan, Michael J.; Herrel, Anthony; Pataky, Todd C.; Jeffery, Nathan (27 April 2012). &quot;Functional Evolution of the Feeding System in Rodents&quot;. PLOS ONE. 7 (4): e36299. Bibcode:2012PLoSO...736299C. doi:10.1371/journal.pone.0036299. ISSN 1932-6203. PMC 3338682. PMID 22558427.&lt;/ref&gt;. Grupe glodara razlikuju se po rasporedu mišića čeljusti i povezanih struktura lobanje, kako od drugih sisara tako i međusobno. Sciuromorpha, kao što je istočna siva vjeverica, ima velik dubok masterični mišić, što je čini efikasnom u griženju sjekutićima. Myomorpha, kao što je smeđi štakor, ima uvećane sljepoočne i žvačne mišiće, što ih čini sposobnim da snažno žvaću svojim kutnjacima. Kod glodara, žvačni mišići se postavljaju iza očiju i doprinose pokretanju očiju koje se javlja tokom griženja, gdje brza kontrakcija i opuštanje mišića uzrokuje pomicanje očnih jabučica gore-dolje &lt;ref&gt;Froberg-Fejko, Karen (1 October 2014). &quot;Give a rat a bone: satisfying rodents' need to gnaw&quot;. Lab Animal. 43 (10): 378–379. doi:10.1038/laban.611. ISSN 1548-4475. S2CID 19686731.&lt;/ref&gt;. Hystricomorpha, kao što je zamorac, ima veće površne mišiće za žvakanje i manje duboke mišiće za žvakanje od štakora ili vjeverica, što ih možda čini manje efikasnim u griženju sjekutićima, ali njihovi uvećani unutrašnji pterygoidni mišići mogu im omogućiti da pomjeraju vilicu dalje u stranu &lt;ref&gt;Cox, Philip G.; Jeffery, Nathan (2011). &quot;Reviewing the Morphology of the Jaw-Closing Musculature in Squirrels, Rats, and Guinea Pigs with Contrast-Enhanced MicroCT&quot; (PDF). The Anatomical Record. 294 (6): 915–928. doi:10.1002/ar.21381. PMID 21538924. S2CID 17249666.&lt;/ref&gt;. Obrazna vrećica je specifična morfološka karakteristika koja se koristi za skladištenje hrane i evidentna je u određenim podgrupama glodara kao što su kengur pacovi, hrčci, vjeverice i gofovi koji imaju dvije vrećice koje se kreću od usta do prednjeg dijela ramena. Pravi miševi i pacovi nemaju ovu strukturu, ali su njihovi obrazi elastični zbog visokog stepena muskulature i inervacije u regiji &lt;ref&gt;Mustapha, O. (2015). &quot;Morphology of the Oral Cavity of the African Giant Rat&quot;. Bulgarian Journal of Veterinary Medicine. 18 (1): 19–30. doi:10.15547/bjvm.793.&lt;/ref&gt;.

Dok najveća vrsta, kapibara, može težiti čak 66&amp;nbsp;kg, većina glodara teži manje od 100 g. Glodavci obično imaju čučnjasta tijela i kratke udove. Prednji udovi obično imaju pet prstiju, uključujući suprotan palac, dok zadnji udovi imaju tri do pet prstiju. Lakat daje podlakticama veliku fleksibilnost. Većina vrsta je plantigradna, hodaju na dlanovima i tabanima i imaju nokte poput kandži. [[Nokti]] vrsta koje se ukopaju imaju tendenciju da budu dugi i jaki, dok glodari drveća imaju kraće i oštrije nokte. Različite vrste glodara koriste širok spektar metoda kretanja uključujući četveronožno hodanje, trčanje, kopanje, penjanje, dvonožno skakanje (klokani pacovi i miševi skakuću), plivanje, pa čak i klizanje. Ljuskaste vjeverice i leteće vjeverice, iako nisu u bliskom srodstvu, mogu kliziti s drveta na drvo koristeći membrane poput padobrana koje se protežu od prednjih do zadnjih udova &lt;ref&gt;horington, R. W Jr.; Darrow, K.; Anderson, C. G. (1998). &quot;Wing tip anatomy and aerodynamics in flying squirrels&quot; (PDF). Journal of Mammalogy. 79 (1): 245–250. doi:10.2307/1382860. JSTOR 1382860.&lt;/ref&gt;. Aguti ima brza stopala i nalik antilopi i nokte poput kopita. Većina glodara ima repove, koji mogu biti različitih oblika i veličina. Neki repovi služe kao hvataljke, npr. u evroazijskog žetvenog miša, a krzno na repovima može varirati od žbunastog do potpuno ćelavog. Rep se ponekad koristi za komunikaciju, kao kada dabrovi lupnu repom od površinu vode ili kućni miševi zveckaju repom da oglase uzbunu. Neke vrste imaju tek tragove repa ili ih uopšte nemaju. Kod nekih vrsta, rep je sposoban za regeneraciju ako se dio otkine.

[[Datoteka:VolRenderShearWarp.gif|thumb|desno|upright|Volumenski prikaz lobanje miša (snimak CT-a).]]
Glodari uglavnom imaju dobro razvijena čula mirisa, sluha i vida. Noćne vrste često imaju uvećane oči, a neke su osjetljive na ultraljubičasto svjetlo. Mnoge vrste imaju dugačke, osjetljive brkove ili vibrize za dodir ili osjećaj vibracija iz okoline. Radnju brkova uglavnom pokreće moždano stablo, koje je samo provocirano korteksom. Međutim, Legg et al. 1989. pronalaze alternativni krug između korteksa i brkova kroz cerebelarne krugove, a Hemelt &amp; Keller 2008. superiorni kolikulus &lt;ref&gt;Petersen, Carl C.H. (8 July 2014). &quot;Cortical Control of Whisker Movement&quot;. Annual Review of Neuroscience. Annual Reviews. 37 (1): 183–203. doi:10.1146/annurev-neuro-062012-170344. ISSN 0147-006X. PMID 24821429.&lt;/ref&gt;. Neki glodari imaju vrećice za obraze, koje mogu biti obložene krznom. One se mogu okrenuti naopačke radi čišćenja. Kod mnogih vrsta, jezik ne može doprijeti do sjekutića. Glodari imaju efikasan sistem za varenje, apsorbujući skoro 80% unesene energije. Kada jedete celulozu, hrana se omekšava u želucu i prenosi do cekuma, gdje je bakterije reduciraju na ugljikohidratne elemente. Glodavac tada prakticira koprofagiju, jedući vlastite fekalne pelete, tako da crijeva mogu apsorbirati hranjive tvari. Glodavci stoga često proizvode tvrdu i suhu fekalnu kuglicu. Horn et al. 2013.&lt;ref&gt;Horn, Charles C.; Kimball, Bruce A.; Wang, Hong; Kaus, James; Dienel, Samuel; Nagy, Allysa; Gathright, Gordon R.; Yates, Bill J.; Andrews, Paul L. R. (10 April 2013). Covasa, Mihai (ed.). &quot;Why Can't Rodents Vomit? A Comparative Behavioral, Anatomical, and Physiological Study&quot;. PLoS ONE. 8 (4): e60537. Bibcode:2013PLoSO...860537H. doi:10.1371/journal.pone.0060537. ISSN 1932-6203. PMC 3622671. PMID 23593236.&lt;/ref&gt; navodi da glodari nemaju sposobnost povraćanja &lt;ref&gt;Kapoor, Harit; Lohani, Kush Raj; Lee, Tommy H.; Agrawal, Devendra K.; Mittal, Sumeet K. (27 July 2015). &quot;Animal Models of Barrett's Esophagus and Esophageal Adenocarcinoma-Past, Present, and Future&quot;. Clinical and Translational Science. 8 (6): 841–847. doi:10.1111/cts.12304. PMC 4703452. PMID 26211420.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Balaban, Carey D.; Yates, Bill J. (2017). &quot;What is nausea? A historical analysis of changing views&quot;. Autonomic Neuroscience. 202: 5–17. doi:10.1016/j.autneu.2016.07.003. ISSN 1566-0702. PMC 5203950. PMID 27450627.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schier, Lindsey A.; Spector, Alan C. (1 January 2019). &quot;The Functional and Neurobiological Properties of Bad Taste&quot;. Physiological Reviews. 99 (1): 605–663. doi:10.1152/physrev.00044.2017. ISSN 0031-9333. PMC 6442928. PMID 30475657.&lt;/ref&gt;. Kod mnogih vrsta penis sadrži kost, baculum; testisi mogu biti locirani ili abdominalno ili na preponama.

Spolni dimorfizam se javlja kod mnogih vrsta glodara. Kod nekih glodara mužjaci su veći od ženki, dok je kod drugih obrnuto. Seksualni dimorfizam pristranosti mužjaka tipičan je za vjeverice, kengure, i usamljene krtice; osobina koja se vjerovatno razvila zbog seksualne selekcije. Spolni dimorfizam pristranosti ženki postoji i među vjevericama i miševima koji skaču. Nije razumljivo zašto se ovaj obrazac pojavljuje, ali u slučaju nekih vrsta vjeverica, mužjaci su možda odabrali veće ženke zbog njihovog većeg reproduktivnog uspjeha. Kod nekih vrsta, kao što su [[voluharice]], polni dimorfizam može varirati od populacije do populacije. Kod voluharica, ženke su tipično veće od mužjaka, ali seksualni dimorfizam u odnosu na mužjake javlja se u alpskim populacijama, vjerovatno zbog nedostatka predatora i veće konkurencije između mužjaka &lt;ref&gt;Schulte-Hostedde, A. I. (2008). &quot;Chapter 10: Sexual Size Dimorphism in Rodents&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 117–119. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;.

== Rasprostranjenost i stanište ==
[[Datoteka:NYC Rat in a Flowerbox by David Shankbone.jpg|thumb|lijevo|Smeđi pacov u kutiji za cvijeće: Neki glodari uspijevaju u ljudskim staništima.]]
Kao jedna od najrasprostranjenijih grupa sisara, glodari se mogu naći na svim kontinentima osim na Antarktiku. Oni su jedini kopneni placentarni sisari koji su kolonizirali Australiju i Novu Gvineju bez ljudske intervencije. Ljudi su također omogućili ovim životinjama da se šire na mnoga udaljena okeanska ostrva (npr. polinezijski pacov). Glodari su se prilagodili gotovo svakom kopnenom staništu, od hladne [[Tundra|tundre]] (gdje mogu živjeti pod [[snijeg]]om) do vrućih [[pustinja]].

Neke vrste kao što su vjeverice na drvetu i [[dikobraz]]i Novog svijeta su arborealne, dok neke, poput gofova, tuco-tucosa i krtica, žive gotovo potpuno pod zemljom, gdje grade složene sisteme jazbina. Drugi žive na površini zemlje, ali mogu imati rupu u koju se mogu povući. Dabrovi i muskrati su poznati po tome što su poluvodeni, ali glodavac koji je najbolje prilagođen za život u vodi je vjerovatno vodeni pacov bez ušiju iz Nove Gvineje &lt;ref&gt;Helgen, Kristofer M. (2005). &quot;The amphibious murines of New Guinea (Rodentia, Muridae): the generic status of Baiyankamys and description of a new species of Hydromys&quot;. Zootaxa. 913: 1–20. doi:10.11646/zootaxa.913.1.1. ISSN 1175-5326.&lt;/ref&gt;. Glodari su također uspjeli živjeti u okolinama koje je stvorio čovjek, kao što su poljoprivredna i urbana područja &lt;ref&gt;Parshad, V.R. (1999). &quot;Rodent control in India&quot; (PDF). Integrated Pest Management Reviews. 4 (2): 97–126. doi:10.1023/A:1009622109901. S2CID 36804001.&lt;/ref&gt;.

Iako su neke vrste uobičajene štetočine za ljude, glodari također igraju važnu ekološku ulogu. Neki glodari se smatraju ključnim vrstama i inženjerima ekosistema u svojim staništima. U Velikim ravnicama Sjeverne Amerike, aktivnosti kopanja prerijskih pasa igraju važnu ulogu u aeraciji tla i preraspodjeli hranjivih tvari, podižući organski sadržaj tla i povećavajući apsorpciju vode. Oni održavaju ova staništa, a neki veliki [[biljojedi]] kao što su [[bizon]] i vilorog radije pasu u blizini kolonija prerijskih pasa zbog povećane nutritivne kvalitete stočne hrane &lt;ref&gt;Krueger, Kirsten (1986). &quot;Feeding relationships among bison, pronghorn, and prairie dogs: an experimental analysis&quot;. Ecology. 67 (3): 760–770. doi:10.2307/1937699. ISSN 0012-9658. JSTOR 1937699.&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:American Beaver with dam.JPG|thumb|desno|Neki glodari, poput ovog sjevernoameričkog dabra, sa branom od izgrizenih stabala i jezerom koje je stvorio, smatraju se inženjerima ekosistema.]]
Istrebljenje prerijskih pasa također može doprinijeti gubitku regionalnog i lokalnog biodiverziteta, povećanom uništavanju sjemena, te uspostavljanju i širenju invazivnog grmlja. Glodari koji se ukopaju mogu jesti plodna tijela gljiva i širiti spore kroz njihov izmet, dopuštajući na taj način gljivama da se rasprše i formiraju simbiotske odnose s korijenjem biljaka (koji obično ne mogu napredovati bez njih). Kao takvi, ovi glodari mogu igrati ulogu u održavanju zdravih šuma &lt;ref&gt;Pérez, Francisco; Castillo-Guevara, Citlalli; Galindo-Flores, Gema; Cuautle, Mariana; Estrada-Torres, Arturo (2012). &quot;Effect of gut passage by two highland rodents on spore activity and mycorrhiza formation of two species of ectomycorrhizal fungi (Laccaria trichodermophora and Suillus tomentosus)&quot;. Botany. 90 (11): 1084–1092. doi:10.1139/b2012-086. ISSN 1916-2790.&lt;/ref&gt;.

U mnogim umjerenim regijama, dabrovi igraju bitnu hidrološku ulogu. Kada grade svoje brane i kuće, dabrovi mijenjaju puteve potoka i rijeka &lt;ref&gt;Burchsted, D.; Daniels, M.; Thorson, R.; Vokoun, J. (2010). &quot;The river discontinuum: applying beaver modifications to baseline conditions for restoration of forested headwaters&quot;. BioScience. 60 (11): 908–922. doi:10.1525/bio.2010.60.11.7. S2CID 10070184.&lt;/ref&gt; i omogućavaju stvaranje velikih močvarnih staništa. Jedna studija je pokazala da inženjering dabrova dovodi do 33 posto povećanja broja zeljastih biljnih vrsta u priobalnim područjima &lt;ref&gt;Wright, J. P.; Jones, C. G.; Flecker, A. S. (2002). &quot;[www.caryinstitute.org/sites/default/files/public/reprints/Wright_et_al_2002_An_ecosystem_Oecologia_132_96-101.pdf An ecosystem engineer, the beaver, increases species richness at the landscape scale]&quot;. Oecologia. 132 (1): 96–101. Bibcode:2002Oecol.132...96W. doi:10.1007/s00442-002-0929-1. PMID 28547281. S2CID 5940275.&lt;/ref&gt;. Druga studija je pokazala da dabrovi povećavaju populaciju divljeg lososa &lt;ref&gt;Kemp, P. S.; Worthington, T. A.; Langford, T. E. l.; Tree, A. R. J.; Gaywood, M. J. (2012). &quot;Qualitative and quantitative effects of reintroduced beavers on stream fish&quot;. Fish and Fisheries. 13 (2): 158–181. doi:10.1111/j.1467-2979.2011.00421.x.&lt;/ref&gt;.

== Ponašanje ==
=== Ishrana ===
[[Datoteka:Tamias striatus CT.jpg|thumb|lijevo|Istočna vjeverica nosi hranu u vrećicama za obraze.]]
Većina glodara su biljojedi, hrane se isključivo biljnim materijalom kao što su sjemenke, stabljike, lišće, cvijeće i korijenje. Neki su svaštojedi, a neki su grabežljivci. Poljska voluharica je tipičan biljojed glodar i hrani se travama, biljem, korijenskim gomoljima, mahovinom i drugim rastinjem, a zimi grize koru. Povremeno jede beskičmenjake kao što su larve insekata &lt;ref&gt;Hansson, Lennart (1971). &quot;Habitat, food and population dynamics of the field vole Microtus agrestis (L.) in south Sweden&quot;. Viltrevy. 8: 268–278. ISSN 0505-611X. Archived from the original on 27 September 2013.&lt;/ref&gt;. Ravnični džepni goper jede biljni materijal pronađen pod zemljom tokom kopanja tunela, a također sakuplja travu, korijenje i gomolje u svojim obraznim vrećicama i čuva ih u podzemnim ostavima. Afrički pacov s vrećicom hrani se na površini, skupljajući sve što bi moglo biti jestivo u svoje prostrane obrazne vrećice dok mu lice ne izboči postrance. Zatim se vraća u svoju jazbinu kako bi sortirao materijal koji je prikupio i jede hranjive namirnice.

Agouti vrste su jedna od rijetkih grupa životinja koje mogu razbiti velike kapsule ploda brazilskog oraha. Unutra je previše sjemenki da bi se konzumiralo u jednom obroku, tako da agouti nešto odnese i spremi, što pomaže u raspršivanju sjemena. Ostala stabla koja rađaju orašaste plodove imaju tendenciju da obilato rađaju u jesen. Plodovi im budu previše brojni da bi se pojeli u jednom obroku, a vjeverice skupljaju i pohranjuju višak u pukotinama i šupljim stablima. Mnogo toga sjemenja kasnije proklija i izraste. U pustinjskim regijama sjeme je često dostupno samo na kratko. Kengur pacov skuplja sve što može pronaći i skladišti u svojoj jazbini &lt;ref&gt;Attenborough, David (2002). The Life of Mammals. BBC Books. pp. 61–86. ISBN 978-0-563-53423-5.&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:Capibara 1.jpg|thumb|desno|Kapibara na paši.]]
Strategija za suočavanje sa sezonskim obiljem je da se jede što je više moguće i da se višak hranljivih sastojaka skladišti u obliku masti. Svizci to rade i mogu biti 50% teži u jesen nego u proljeće. Oslanjaju se na svoje rezerve masti tokom duge zimske hibernacije. Dabrovi se hrane lišćem, pupoljcima i unutrašnjom korom drveća koje raste, kao i vodenim biljkama. Hranu za zimu spremaju tako što u jesen obaraju mala stabla i lisnate grane i uranjaju ih u svoj ribnjak, zabadajući krajeve u blato kako bi ih usidrili. Ovdje mogu pristupiti zalihama hrane pod vodom čak i kada im je ribnjak zaleđen &lt;ref&gt;Müller-Schwarze, Dietland; Sun, Lixing (2003). The Beaver: Natural History of a Wetlands Engineer. Cornell University Press. pp. 67–75. ISBN 978-0-8014-4098-4.&lt;/ref&gt;.

Iako se glodari tradicionalno smatraju [[biljojedi]]ma, većina malih glodavaca oportunistički uključuje insekte, crve, gljive, ribu ili meso u svoju prehranu, a neki su postali specijalizirani za ishranu životinjskog porijekla. Funkcionalno-morfološka studija sistema zuba glodara podržava ideju da su primitivni glodari bili [[svaštojedi]], a ne biljojedi. Proučavanja literature pokazuju da su brojni pripadnici Sciuromorpha i Myomorpha, kao i nekoliko pripadnika Hystricomorpha, ili uključili životinjsku hranu u svoju prehranu ili su bili spremni da jedu takvu hranu kada se ponudi u zatočeništvu. Pregled sadržaja želuca sjevernoameričkog bijelonog miša, koji se inače smatra biljojedim, pokazao je 34% životinjske tvari.

Specijaliziraniji mesožderi uključuju rovčice na Filipinima, koji se hrane [[insekti]]ma i [[beskičmenjaci]]ma mekog tijela, i australskog vodenog štakora, koji proždire vodene insekte, ribe, rakove, [[dagnje]], puževe, [[žabe]], ptičja jaja i vodene ptice &lt;ref&gt;Landry, Stuart O. Jr. (1970). &quot;The Rodentia as omnivores&quot;. The Quarterly Review of Biology. 45 (4): 351–372. doi:10.1086/406647. JSTOR 2821009. PMID 5500524. S2CID 30382320.&lt;/ref&gt;. Miš skakavac iz sušnih krajeva Sjeverne Amerike hrani se insektima, [[škorpion]]ima i drugim malim miševima, a samo mali dio njegove ishrane je biljni materijal. Ima zdepasto tijelo sa kratkim nogama i repom, ali je okretan i lako može savladati plijen veliki poput njega samog.

=== Društveno ponašanje ===
[[Datoteka:Társas prérikutya 4.jpg|thumb|lijevo|&quot;Grad&quot; prerijskog psa. Prerijski psi su izuzetno društveni.]]
Glodari pokazuju širok raspon društvenih ponašanja od kastinskog sistema sisara golog krtičnjaka &lt;ref&gt;Jarvis, Jennifer (1981). &quot;Eusociality in a mammal: Cooperative breeding in naked mole-rat colonies&quot;. Science. 212 (4494): 571–573. Bibcode:1981Sci...212..571J. doi:10.1126/science.7209555. JSTOR 1686202. PMID 7209555.&lt;/ref&gt;, opsežnog &quot;grada&quot; kolonijalnog prerijskog psa &lt;ref&gt;Hoogland, John L. (1995). The Black-Tailed Prairie Dog: Social Life of a Burrowing Mammal. University of Chicago Press. p. 1. ISBN 978-0-226-35118-6.&lt;/ref&gt;, preko porodičnih grupa do nezavisnog, usamljenog života puha. Odrasli puhovi mogu imati preklapajući raspon hranjenja, ali žive u pojedinačnim gnijezdima i hrane se odvojeno, okupljajući se nakratko u sezoni parenja. Džepni gof je također usamljena životinja izvan sezone parenja, svaka jedinka kopa složen sistem tunela i održava teritoriju.

Veći glodari obično žive u porodičnim jedinicama u kojima roditelji i njihovi potomci žive zajedno dok se mladi ne raziđu. Dabrovi žive u proširenim porodičnim jedinicama obično sa parom odraslih, ovogodišnjim i prošlogodišnjim potomcima, a ponekad i starijim mladima &lt;ref&gt;Baker, Bruce W.; Hill, Edward P. (2003). &quot;Chapter 15: Beaver&quot;. In Feldhamer, George A.; Thompson, Bruce C.; Chapman, Joseph A. (eds.). Wild Mammals of North America: Biology, Management, and Conservation. JHU Press. pp. 288–310. ISBN 978-0-8018-7416-1.&lt;/ref&gt;. Smeđi štakori obično žive u malim kolonijama sa do šest ženki koje dijele jazbinu i jednim mužjakom koji brani teritoriju oko jazbine. Pri velikoj gustini naseljenosti, ovaj sistem se raspada i mužjaci pokazuju hijerarhijski sistem dominacije sa preklapajućim rasponima. Žensko potomstvo ostaje u koloniji dok se muški mladi raspršuju. Prerijska [[voluharica]] je monogamna i stvara doživotnu parnu vezu. Izvan sezone parenja, prerijske voluharice žive s drugima u malim kolonijama. Mužjak nije agresivan prema drugim mužjacima dok se ne pari, ali nakon parenja brani teritoriju, ženku i gnijezdo od drugih mužjaka. Par se okuplja, njeguje jedno drugo i dijeli odgovornosti za gniježđenje i uzgoj mladih &lt;ref&gt;Winslow, James T.; Hastings, Nick; Carter, C. Sue; Harbaugh, Carroll R.; Insel, Thomas R. (1993). &quot;A role for central vasopressin in pair bonding in monogamous prairie voles&quot; (PDF). Letters to Nature. 365 (6446): 545–548. Bibcode:1993Natur.365..545W. doi:10.1038/365545a0. PMID 8413608. S2CID 4333114.&lt;/ref&gt;.

Među najdruštvenijim glodarima su vjeverice, koje obično formiraju kolonije zasnovane na ženskom srodstvu, a mužjaci se raspršuju nakon odbijanja i postaju nomadski kao odrasli. Saradnja kod vjeverica varira među vrstama i obično uključuje alarmiranje, odbranu teritorije, dijeljenje hrane, zaštitu područja gniježđenja i sprječavanje čedomorstva &lt;ref&gt;Yensen, Eric; Sherman, Paul W. (2003). &quot;Chapter 10: Ground Squirrels&quot;. In Feldhamer, George A.; Thompson, Bruce C.; Chapman, Joseph A. (eds.). Wild Mammals of North America: Biology, Management, and Conservation. JHU Press. pp. 211–225. ISBN 978-0-8018-7416-1.&lt;/ref&gt;. Crnorepi prerijski pas formira velike gradove koji mogu pokrivati mnogo hektara. Jame nisu međusobno povezane, već su iskopane i zauzete od strane teritorijalnih porodičnih grupa poznatih kao koterije. Koteriju često čine odrasli mužjak, tri ili četiri odrasle ženke, nekoliko jednogodišnjaka koji se ne razmnožavaju i potomci tekuće godine. Pojedinci unutar koterija su prijateljski nastrojeni jedni prema drugima, ali neprijateljski prema strancima.

Možda najekstremniji primjeri kolonijalnog ponašanja kod glodara je kod [[slijepog kuče]]ta. Oni žive potpuno pod zemljom i mogu formirati kolonije do 80 jedinki. U koloniji se razmnožavaju samo jedna ženka i do tri mužjaka, dok su ostali članovi manji i sterilni i rade kao radnici. Neki pojedinci su srednje veličine. Pomažu u odgoju mladih i mogu zamijeniti reprodukciju ako netko umre.

=== Komunikacija ===
==== Čulom mirisa ====
[[Datoteka:Zwei Mäuse.JPG|thumb|desno|Vrste poput kućnih miševa se oslanjaju na urin, izmet i izlučevine žlijezda kako bi prepoznale svoje srodnike.]]
Glodari koriste označavanje mirisa u mnogim društvenim kontekstima uključujući komunikaciju među i unutar vrsta, obilježavanje staza i uspostavljanje teritorija. Njihov [[urin]] pruža genetske informacije o pojedincima, uključujući vrstu, spol i individualni identitet, te [[Metabolizam|metaboličke]] informacije o dominaciji, reproduktivnom statusu i zdravlju. Jedinjenja izvedena iz glavnog kompleksa histokompatibilnosti (MHC) vezana su za nekoliko proteina u urinu. Miris grabežljivca smanjuje učestalost označavanja mirisa.[45]

Glodari su u stanju prepoznati bliske srodnike po mirisu i to im omogućava da pokažu preferencijalno ponašanje prema svojim njima i izbjegavaju parenje između bližih srodnika. Ovo srodničko prepoznavanje se odvija pomoću mirisnih znakova iz urina, fecesa i sekreta žlijezda. Glavna procjena može uključivati MHC, gdje je stepen srodstva dvije osobe u korelaciji sa MHC genima koji su im zajednički. U komunikaciji bez srodstva, gdje su potrebni trajniji markeri mirisa, kao na teritorijalnim granicama, tada se mogu koristiti i nepromjenjivi glavni urinarni proteini (MUP), koji funkcionišu kao transporteri feromona. MUP-ovi također mogu signalizirati individualni identitet, pri čemu svaki mužjak kućnog miša (Mus musculus) izlučuje urin koji sadrži desetak genetski kodiranih MUP-ova &lt;ref&gt;Holmes, Warren G.; Mateo, Jill M. (2008). &quot;Chapter 19: Kin Recognition in Rodents: Issues and Evidence&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 216–230. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;.

Kućni miševi talože urin, koji sadrži feromone, za teritorijalno obilježavanje, individualno i grupno prepoznavanje i društvenu organizaciju. Teritorijalni dabrovi i crvene vjeverice istražuju i upoznaju se s mirisima svojih susjeda i manje agresivno reagiraju na njihove upade nego na one koje čine neteritorijalne &quot;skitnice&quot; ili stranci. Ovo je poznato kao &quot;efekat dragog neprijatelja&quot; &lt;ref&gt;Bjorkoyli, Tore; Rosell, Frank (2002). &quot;A test of the dear enemy phenomenon in the Eurasian beaver&quot;. Animal Behaviour. 63 (6): 1073–1078. doi:10.1006/anbe.2002.3010. hdl:11250/2437993. S2CID 53160345.&lt;/ref&gt;.

==== Slušna ====
[[Datoteka:Octodon degus -Artis Zoo, Netherlands-8b.jpg|thumb|lijevo|Obični degui imaju složen vokalni repertoar.]]
Mnoge vrste glodara, posebno oni koji su dnevni i društveni, imaju širok spektar poziva alarma koji se emituju kada primijete prijetnje. Postoje i direktne i indirektne koristi od ovoga. Potencijalni grabežljivac se može zaustaviti kada zna da je otkriven, ili poziv alarma može omogućiti bližnjima da preduzmu akciju izbjegavanja &lt;ref&gt;Shelley, Erin L.; Blumstein, Daniel T. (2005). &quot;The evolution of vocal alarm communication in rodents&quot;. Behavioral Ecology. 16 (1): 169–177. CiteSeerX 10.1.1.541.4408. doi:10.1093/beheco/arh148.&lt;/ref&gt;. Nekoliko vrsta, na primjer prerijski psi, imaju složene alarmne sisteme protiv predatora. Ove vrste mogu imati različite pozive za različite grabežljivce (npr. zračne grabežljivce ili grabežljivce na zemlji) i svaki poziv sadrži precizne informacije o prirodi prijetnje. Hitnost prijetnje također se prenosi akustičnim svojstvima poziva &lt;ref&gt;Zimmermann, Elke; Leliveld, Lisette; Schehka, Lisette (2013). &quot;8: Toward the evolutionary roots of affective prosody in human acoustic communication: A comparative approach to mammalian voices&quot;. In Altenmüller, Eckart; Schmidt, Sabine; Zimmermann, Elke (eds.). The Evolution of Emotional Communication: From Sounds in Nonhuman Mammals to Speech and Music in Man. Oxford University Press. pp. 123–124. ISBN 978-0-19-164489-4.&lt;/ref&gt;.

Društveni glodari imaju širi raspon vokalizacije od usamljenih vrsta. Petnaest različitih tipova poziva je prepoznato kod odraslih kataba krtica i četiri kod juvenila. Slično tome, obični degu, još jedan društveni glodar koji buši, pokazuje široku lepezu komunikacijskih metoda i ima razrađen vokalni repertoar koji se sastoji od petnaest različitih kategorija zvuka &lt;ref&gt;Long, C. V. (2007). &quot;Vocalisations of the degu (Octodon degus), a social caviomorph rodent&quot;. Bioacoustics. 16 (3): 223–244. doi:10.1080/09524622.2007.9753579. ISSN 0952-4622. S2CID 84569309.&lt;/ref&gt;. Ultrazvučni pozivi igraju ulogu u društvenoj komunikaciji između puhova i koriste se kada su jedinke van vidokruga jedni drugih.

Kućni miševi koriste i zvučne i ultrazvučne pozive u različitim kontekstima. Zvučne vokalizacije se često mogu čuti tokom agonističkih ili agresivnih susreta, dok se ultrazvuk koristi u seksualnoj komunikaciji, kao i kod mladih kada ispadnu iz gnijezda.

==== Vizuelna ====
Glodari, kao i svi placentni sisari osim primata, imaju samo dva tipa čunjića koji primaju svjetlost u svojoj mrežnjači &lt;ref&gt;Haverkamp, Silke; Waessle, Heinz; Duebel, Jens; Kuner, Thomas; Augustine, George J.; Feng, Guoping; Euler, Thomas (2005). &quot;The primordial, blue-cone color system of the mouse retina&quot;. Journal of Neuroscience. 25 (22): 5438–5445. doi:10.1523/JNEUROSCI.1117-05.2005. PMC 6725002. PMID 15930394.&lt;/ref&gt;, kratkotalasnu &quot;plavo-UV&quot; tip i srednje talasne dužine &quot;zeleni&quot; tip. Stoga su klasifikovani kao dihromati; međutim, oni su vizualno osjetljivi na ultraljubičasti (UV) spektar i stoga mogu vidjeti svjetlost koju ljudi ne mogu. Funkcije ove UV osjetljivosti nisu uvijek jasne. Kod degua, na primjer, trbuh reflektira više UV svjetla nego leđa. Stoga, kada degu ustane na stražnje noge, što čini kada je uzbunjen, izlaže svoj trbuh drugim deguima i ultraljubičasti vid može poslužiti u komunikaciji alarma. Kada stoji na sve četiri, njegova niska UV refleksija leđa bi mogla pomoći da degu bude manje vidljiv grabežljivcima. Ultraljubičastog svjetla ima u izobilju tokom dana, ali ne i noću. Postoji veliki porast omjera ultraljubičastog i vidljivog svjetla u jutarnjim i večernjim satima sumraka. Mnogi glodari su aktivni tokom sumraka (krepuskularna aktivnost), a UV osjetljivost bi bila korisna u tim vremenima. Ultraljubičasta refleksija je sumnjive vrijednosti za noćne glodare.

Urin mnogih glodara (npr. voluharice, degui, miševi, pacovi) snažno reflektuje UV svjetlo i to se može koristiti u komunikaciji ostavljajući vidljive, ali i mirisne oznake &lt;ref&gt;Desjardins, C.; Maruniak, J. A.; Bronson, F. H. (1973). &quot;Social rank in house mice: Differentiation revealed by ultraviolet visualization of urinary marking patterns&quot;. Science. 182 (4115): 939–941. Bibcode:1973Sci...182..939D. doi:10.1126/science.182.4115.939. PMID 4745598. S2CID 44346136.&lt;/ref&gt;. Međutim, količina UV koja se reflektuje opada s vremenom, što u nekim okolnostima može biti nepovoljno; [[vjetruška]] može razlikovati stare i svježe staze glodara i ima veći uspjeh u lovu na nedavno označenim rutama &lt;ref&gt;Viitala, J.; Korpimäki, E.; Palokangas, P.; Koivula, M. (1995). &quot;Attraction of kestrels to vole scent marks visible in ultraviolet light&quot;. Nature. 373 (6513): 425–427. Bibcode:1995Natur.373..425V. doi:10.1038/373425a0. S2CID 4356193.&lt;/ref&gt;.

==== Dodirna ====
[[Datoteka:Palestine Mole-rat 1.jpg|thumb|desno|Bliskoistočno slijepo kuče koristi seizmičku komunikaciju.]]
Vibracije mogu dati naznake bližnjima o specifičnim ponašanjima, upozorenju i izbjegavanju predatora, održavanju stada ili grupe i udvaranju. [[Bliskoistočno slijepo kuče]] bilo je prvi sisavac za kojeg je dokumentirana [[Seizmologija|seizmička]] komunikacija. Ovi glodari udaraju glavom o zidove svojih tunela. Ovo ponašanje je u početku tumačeno kao dio njihovog ponašanja u izgradnji tunela, ali se na kraju shvatilo da oni generiraju vremenski uzorkovane seizmičke signale za komunikaciju na daljinu sa susjednim krticama &lt;ref&gt;&quot;[https://mapoflife.org/topics/topic_585_Vibrational-communication-in-mammals/ Vibrational communication in mammals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231029230658/https://mapoflife.org/topics/topic_585_vibrational-communication-in-mammals/ |date=29. 10. 2023 }}&quot;. Map of Life: Convergent evolution online. University of Cambridge. 4 August 2010.&lt;/ref&gt;.

Bubnjanje se naširoko koristi kao upozorenje predatora ili odbrambena akcija. Koriste ga prvenstveno fosorni ili polufosorni glodari &lt;ref&gt;Randall, J. A. (2001). &quot;Evolution and function of drumming as communication in mammals&quot;. American Zoologist. 41 (5): 1143–1156. doi:10.1093/icb/41.5.1143.&lt;/ref&gt;. Klokanski štakor proizvodi nekoliko složenih obrazaca bubnjanja stopala u brojnim različitim kontekstima, od kojih je jedan kada naiđe na zmiju. Bubanj može upozoriti mladunce, ali najvjerovatnije govori da je pacov previše oprezan za uspješan napad, čime se sprječava zmijska grabežljiva potjera &lt;ref&gt;Randall, Jan A.; Matocq, Marjorie D. (1997). &quot;Why do kangaroo rats (Dipodomys spectabilis) footdrum at snakes?&quot;. Behavioral Ecology. 8 (4): 404–413. doi:10.1093/beheco/8.4.404.&lt;/ref&gt;.  Nekoliko studija je ukazalo na namjernu upotrebu vibracija tla kao sredstva intraspecifične komunikacije tokom udvaranja među krticama Cape &lt;ref&gt;Narins, P. M.; Reichman, O. J.; Jarvis, J. U. M.; Lewis, E. R. (1992). &quot;Seismic signal transmission between burrows of the Cape mole-rat Georychus capensis&quot;. Journal of Comparative Physiology A. 170 (1): 13–22. doi:10.1007/BF00190397. PMID 1573567. S2CID 22600955.&lt;/ref&gt;. Prijavljeno je da je bubnjanje uključeno u muško-muško takmičenje; dominantni mužjak pokazuje svoj potencijal zaštite teritorije bubnjanjem, čime se minimizira fizički kontakt sa potencijalnim rivalima.

=== Strategije parenja ===
[[Datoteka:Xerus inauris 1.jpg|thumb|lijevo|Kejpska vjeverica je primjer promiskuitetnog glodara.]]
Neke vrste glodara su monogamne, a odrasli mužjak i ženka stvaraju trajnu vezu u paru. [[Monogamija]] može doći u dva oblika; obavezna i fakultativna. U obaveznoj monogamiji, oba roditelja brinu o potomstvu i igraju važnu ulogu u njihovom opstanku. Ovo se dešava kod vrsta kao što su kalifornijski miševi, oldfield miševi, malagaški divovski pacovi i dabrovi. Kod ovih vrsta mužjaci se obično pare samo sa svojim partnericama. Pored povećane brige o mladima, obavezna monogamija može biti korisna i odraslom mužjaku jer smanjuje šanse da nikada ne nađe partnera ili da se pari sa neplodnom ženkom. U fakultativnoj monogamiji, mužjaci ne pružaju direktnu roditeljsku brigu i ostaju s jednom ženkom jer ne mogu pristupiti drugima zbog prostorne disperzije. Čini se da su prerijske voluharice primjer ovog oblika monogamije, gdje mužjaci čuvaju i brane ženke u njihovoj blizini &lt;ref&gt;Waterman, Jane (2008). &quot;Chapter 3: Male Mating Strategies in Rodents&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 28–39. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;.

Kod poliginih vrsta, mužjaci će pokušati monopolizirati i pariti se s više ženki. Kao i kod monogamije, poliginija kod glodara može doći u dva oblika; odbrambena i neodbrambena. Odbrambena poliginija uključuje muškarce koji kontroliraju teritorije koje sadrže resurse koji privlače ženke. To se događa kod vjeverica poput žutoglavih svizaca, kalifornijskih vjeverica, kolumbijskih vjeverica i Richardsonovih vjeverica. Mužjaci sa teritorijama poznati su kao &quot;rezidentni&quot; mužjaci, a ženke koje žive unutar teritorija poznate su kao &quot;rezidentne&quot; ženke. U slučaju svizaca, čini se da domaći mužjaci nikada ne gube svoju teritoriju i uvijek pobjeđuju u susretima s invazivnim mužjacima. Poznato je i da neke vrste direktno brane svoje ženke i borbe koje se dešavaju mogu dovesti do teških ranjavanja. Kod vrsta sa poliginijom bez odbrane, mužjaci nisu teritorijalni i lutaju naširoko u potrazi za ženkama. Oni uspostavljaju hijerarhiju dominacije, pri čemu visokorangirani mužjaci imaju pristup većini ženki. Ovo se dešava kod vrsta kao što su Beldingove vjeverice i neke vrste vjeverica na drvetu.

[[Datoteka:Patagonian Maras.jpg|thumb|desno|Dvije patagonske mare s mladima, primjer monogamije i zajedničkog gniježđenja.]]
Majke glodari pružaju i direktnu roditeljsku brigu, kao što je [[dojenje]], njegovanje, vraćanje i okupljanje, i indirektno roditeljstvo, kao što je čuvanje hrane, izgradnja gnijezda i zaštita njihovog potomstva &lt;ref&gt;McGuire, Betty; Bernis, William E. (2008). &quot;Chapter 20: Parental Care&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 231–235. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;. U mnogim društvenim vrstama, o mladima se mogu brinuti pojedinci koji nisu njihovi roditelji, što je praksa poznata kao aloparenting ili kooperativni uzgoj. Poznato je da se to događa kod crnorepih prerijskih pasa i Beldingovih kopnenih vjeverica, gdje majke imaju zajednička gnijezda i doje nesrodne mlade zajedno sa svojima. Postavlja se pitanje da li ove majke mogu razlikovati koji su njihovi mladi. U patagonskih mara, mladi se također stavljaju u zajedničke jame (gnijezda), ali majke ne dozvoljavaju da ih doje druga mladunčad osim njihovih &lt;ref&gt;Holmes, Warren G.; Mateo, Jill M. (2008). &quot;Chapter 19: Kin Recognition in Rodents: Issues and Evidence&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 226–227. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;.

Čedomorstvo postoji kod brojnih vrsta glodara i mogu ga prakticirati odrasli srodnici oba spola. Predloženo je nekoliko razloga za ovakvo ponašanje, uključujući nutritivni stres, nadmetanje u resursima, izbjegavanje pogrešnog usmjeravanja roditeljske brige i, u slučaju muškaraca, pokušaj da se majka učini seksualno prijemčivom. Potonji razlog je dosta uočen kod [[Primati|primata]] i lavova, ali manje kod glodara &lt;ref&gt;Ebensperger, Luis A.; Blumsperger, Daniel T. (2008). &quot;Chapter 23: Nonparental Infanticide&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 274–278. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;. Čini se da je čedomorstvo široko rasprostranjeno kod crnorepih prerijskih pasa, uključujući čedomorstvo od invazivnih mužjaka i ženki imigranata, kao i povremeni kanibalizam vlastitog potomstva pojedinca. Da bi se zaštitile od čedomorstva drugih odraslih , ženke glodara mogu koristiti izbjegavanje ili direktnu agresiju na potencijalne počinioce, višestruko parenje, teritorijalnost ili prijevremeni prekid trudnoće. Feticid se također može pojaviti među glodarima; kod alpskih svizaca dominantne ženke imaju tendenciju da potisnu reprodukciju podređenih tako što su antagonističke prema njima dok su trudne. Rezultirajući stres uzrokuje pobačaj fetusa &lt;ref&gt;Hackländera, Klaus; Möstlb, Erich; Arnold, Walter (2003). &quot;Reproductive suppression in female Alpine marmots, Marmota marmota&quot;. Animal Behaviour. 65 (6): 1133–1140. doi:10.1006/anbe.2003.2159. S2CID 53218701.&lt;/ref&gt;.

=== Rađanje i roditeljstvo ===
[[Datoteka:Bank voles.jpg|thumb|lijevo|Mlade voluharice u gnijezdu ispod hrpe drveta.]]
Glodari se mogu roditi ili altricijski (slijepi, bez dlake i relativno nerazvijeni) ili prekocijalni (uglavnom krzneni, otvorenih očiju i prilično razvijeni), u zavisnosti od vrste. Altricijalno stanje je tipično za vjeverice i miševe, dok se prekocijalno stanje obično javlja kod vrsta kao što su zamorci i [[dikobraz]]i. Ženke s altricijskim mladuncima obično grade složena gnijezda prije nego što se okote i održavaju ih dok se njihovo potomstvo ne osamostali. Ženka rađa sjedeći ili ležeći. Novorođenčad prvi put izađu iz gnijezda nekoliko dana nakon što su otvorili oči i u početku se redovno vraćaju. Kako su stariji i razvijeniji, rjeđe posjećuju gnijezdo i napuštaju ga za stalno obično kada se odbiju od dojenja &lt;ref&gt;McGuire, Betty; Bernis, William E. (2008). &quot;Chapter 20: Parental Care&quot;. In Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (eds.). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 231–235. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;.

Kod prekocijalnih vrsta, majke malo ulažu u izgradnju gnijezda, a neke uopće ne grade gnijezda. Ženka rađa stojeći. Majke ovih vrsta održavaju kontakt sa svojim visoko pokretnim mladuncima uz pomoć majčinih kontaktnih poziva. Iako su relativno nezavisni i odviknuti od dojenja u roku od nekoliko dana, ipak ih majke još neko vrijeme mogu nastaviti [[Dojenje|dojiti]] i njegovati. Veličine legla glodara također varira i ženke s manjim leglom provode više vremena u gnijezdu od onih s većim leglom.

=== Inteligencija ===
[[Datoteka:Kangaroo-rat.jpg|thumb|desno|Kengur štakor može locirati skladišta hrane pomoću prostorne memorije.]]
Glodari imaju napredne kognitivne sposobnosti. Oni mogu brzo naučiti izbjegavati otrovane mamce, što ih čini teškim protivnicima prilikom borbe protiv štetočina.[Zamorci mogu naučiti i zapamtiti složene puteve do hrane. Vjeverice i kengur-pacovi su u stanju da lociraju zalihe hrane prostornom memorijom, a ne samo mirisom &lt;ref&gt;Jacobs, Lucia F. (1992). &quot;Memory for cache locations in Merriam's kangaroo rats&quot; (PDF). Animal Behaviour. 43 (4): 585–593. doi:10.1016/S0003-3472(05)81018-8. S2CID 14173113.&lt;/ref&gt;.

S obzirom da se laboratorijski miševi (kućni miševi) i pacovi (smeđi pacovi) naširoko koriste kao naučni modeli za dalje razumijevanje biologije, dostupna su mnoga saznanja o njihovim [[Kognitivna nauka|kognitivnim]] kapacitetima. Smeđi pacovi pokazuju kognitivnu pristrasnost, gdje je obrada informacija pristrasna ovisno o tome da li su u pozitivnom ili negativnom afektivnom stanju &lt;ref&gt;Harding, E. J.; Paul, E. S.; Mendl, M. (2004). &quot;Animal behaviour: Cognitive bias and affective state&quot;. Nature. 427 (6972): 312. Bibcode:2004Natur.427..312H. doi:10.1038/427312a. PMID 14737158. S2CID 4411418.&lt;/ref&gt;. Na primjer, laboratorijski štakori obučeni da reagiraju na određeni ton pritiskom na polugu za primanje nagrade i da pritisnu drugu polugu kao odgovor na drugačiji ton kako bi izbjegli strujni udar, vjerojatnije će odgovoriti na srednji ton odabirom poluge nagrađivanja ako su ih upravo golicali (nešto u čemu uživaju), što ukazuje na &quot;vezu između direktno izmjerenog pozitivnog afektivnog stanja i donošenja odluka pod neizvjesnošću u životinjskom modelu.&quot;

Laboratorijski (smeđi) štakori mogu imati sposobnost metakognicije – da razmotre svoje vlastito učenje, a zatim donose odluke na osnovu onoga što znaju ili ne znaju, kao što pokazuju izbori koje donose, očigledno mijenjajući težinu zadataka i očekivane nagrade, čineći ih prve životinje osim primata za koje se zna da imaju ovaj kapacitet &lt;ref&gt;Foote, Allison L.; Crystal, J. D. (2007). &quot;Metacognition in the rat&quot;. Current Biology. 17 (6): 551–555. doi:10.1016/j.cub.2007.01.061. PMC 1861845. PMID 17346969.&lt;/ref&gt;, ali ovi nalazi su sporni, budući da su pacovi možda slijedili jednostavne principe operantnog kondicioniranja, ili ekonomski model ponašanja &lt;ref&gt;Jozefowiez, J.; Staddon, J. E. R.; Cerutti, D. T. (2009). &quot;Metacognition in animals: how do we know that they know?&quot;. Comparative Cognition &amp; Behavior Reviews. 4: 29–39. doi:10.3819/ccbr.2009.40003.&lt;/ref&gt;. Smeđi pacovi koriste društveno učenje u širokom spektru situacija, ali možda posebno u sticanju preferencija u hrani.

== Klasifikacija i evolucija ==
=== Evoluciona historija ===
[[Datoteka:Masillamys Senckenberg 2007-01.JPG|thumb|upright=1.3|desno|''Masillamys' sp. fosil sa nalazišta eocenske jame Messel, Njemačka.]]
Zubi su ključna karakteristika po kojoj se fosilni glodari prepoznaju, a najraniji zapis o takvim sisarima potiče iz paleocena, ubrzo nakon izumiranja neptičjih dinosaurusa prije nekih 66 miliona godina. Ovi fosili se nalaze u [[Laurazija|Lauraziji]] &lt;ref&gt;Kay, Emily H.; Hoekstra, Hopi E. (2008). &quot;Rodents&quot;. Current Biology. 18 (10): R406–R410. doi:10.1016/j.cub.2008.03.019. PMID 18492466.&lt;/ref&gt;, superkontinentu koji se sastoji od današnje Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Divergencija Gliresa, grupe koja se sastoji od glodara i lagomorfa (zečeva i pika), od drugih placentnih sisara dogodila se u roku od nekoliko miliona godina krede i prije paleogena. Neki podaci o molekularnom satu ukazuju na to da su se moderni glodari (pripadnici reda glodara) pojavili u kasnoj kredi, iako su druge procjene molekularne divergencije u skladu sa fosilnim zapisom &lt;ref&gt;Horner, D. S.; Lefkimmiatis, K.; Reyes, A.; Gissi, C.; Saccone, C.; Pesole, G. (2007). &quot;Phylogenetic analyses of complete mitochondrial genome sequences suggest a basal divergence of the enigmatic rodent Anomalurus&quot;. BMC Evolutionary Biology. 7 (1): 16. doi:10.1186/1471-2148-7-16. PMC 1802082. PMID 17288612.&lt;/ref&gt;.

Smatra se da su glodari evoluirali u Aziji, gdje su lokalne faune bile ozbiljno pogođene izumiranjem iz krede i paleogena i nikada se nisu u potpunosti oporavile, za razliku od njihovih sjevernoameričkih i evropskih rođaka. U nastalom ekološkom vakuumu, glodari  su mogli evoluirati i diverzificirati se, zauzimajući upražnjene niše.

Hstorija kolonizacije svjetskih kontinenata od strane glodara je složena. Kretanja velike nadporodice Muroidea (uključujući hrčke, gerbile, prave miševe i pacove) su možda uključivala do sedam kolonizacija Afrike, pet Sjeverne Amerike, četiri Jugoistočne Azije, dvije Južne Amerike i do deset Evroazije &lt;ref&gt;Schenk, John J.; Rowe, Kevin C.; Steppan, Scott J. (2013). &quot;Ecological opportunity and incumbency in the diversification of repeated continental colonizations by muroid rodents&quot;. Systematic Biology. 62 (6): 837–864. doi:10.1093/sysbio/syt050. PMID 23925508.&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:Ceratogaulus hatcheri NMNH.jpg|thumb|lijevo|Izumrli rogati gofer ''Ceratogaulus hatcheri'', jedini je poznati rogati glodar.]]
Tokom eocena, glodari su počeli da se diverzifikuju. Dabrovi su se pojavili u [[Evroazija|Evroaziji]] u kasnom eocenu pre nego što su se proširili na Sjevernu Ameriku u kasnom miocenu. Kasno u eocenu, histrikognati se šire na Afriku, najvjerovatnije su nastali u Aziji prije najmanje 39,5 miliona godina. Iz Afrike, fosilni dokazi pokazuju da su neki histrikognati (kaviomorfi) kolonizirali Južnu Ameriku, koja je u to vrijeme bila izolirani kontinent, očito koristeći okeanske struje da pređu Atlantik na plutajućim krhotinama. Kaviomorfi su stigli u Južnu Ameriku prije 41 milion godina (što implicira da je datum barem isti za histrikognate u Africi) &lt;ref&gt;Marivaux, Laurent; Essid, El Mabrouk; Marzougui, Wissem; Ammar, Hayet Khayati; Adnet, Sylvain; Marandat, Bernard; Merzeraud, Gilles; Tabuce, Rodolphe; Vianey-Liaud, Monique (2014). &quot;A new and primitive species of Protophiomys (Rodentia, Hystricognathi) from the late middle Eocene of Djebel el Kébar, Central Tunisia&quot;. Palaeovertebrata. 38 (1): 1–17. doi:10.18563/pv.38.1.e2. S2CID 55599571.&lt;/ref&gt;, i stigli su do Velikih Antila u ranom oligocenu, što sugerira da su se sigurno brzo raspršili po jugu Amerika.

Smatra se da su glodari Nesomyid splavarili iz Afrike na Madagaskar prije 20-24 miliona godina. Čini se da su svih 27 vrsta autohtonih malagaških glodara potomci jednog događaja kolonizacije.

Prije 20 miliona godina pojavili su se fosili koji su prepoznatljivo pripadali sadašnjim porodicama kao što su Muridae. Do miocena, kada se Afrika sudarila sa Azijom, afrički glodari poput dikobraza počeli su da se šire u Evroaziju. Neke fosilne vrste bile su veoma velike u poređenju sa modernim glodarima i uključivale su džinovskog dabra, Castoroides ohioensis, koji je narastao do dužine od 2,5 m i težine od 100&amp;nbsp;kg. Najveći poznati glodar bio je Josephoartigasia monesi, pacarana s procijenjenom dužinom tijela od 3 m.

Prvi glodari stigli su u Australiju preko Indonezije prije oko 5 miliona godina. Iako su tobolčari najistaknutiji sisari u Australiji, mnogi glodari, svi koji pripadaju potporodici Murinae, spadaju među vrste sisara na kontinentu. Postoji oko pedeset vrsta 'starih endema', prvi val glodara koji je kolonizirao zemlju u [[miocen]]u i ranom [[pliocen]]u, i osam pravih vrsta pacova (Rattus) 'novih endema', koji su stigli u sljedećem valu u kasnom pliocenu. ili ranog pleistocena. Najraniji fosilni glodari u Australiji imaju maksimalnu starost od 4,5 miliona godina, a molekularni podaci su u skladu sa kolonizacijom Nove Gvineje sa zapada tokom kasnog miocena ili ranog pliocena, nakon čega je uslijedila brza diverzifikacija. Dalji val [[Adaptivna radijacija|adaptivne radijacije]] dogodio se nakon jedne ili više kolonizacija Australije nekih 2 do 3 miliona godina kasnije &lt;ref&gt;Rowe, K. C.; Reno, M. L.; Richmond, D. M.; Adkins, R. M.; Steppan, S. J. (2008). &quot;Pliocene colonization and adaptive radiations in Australia and New Guinea (Sahul): multilocus systematics of the old endemic rodents (Muroidea: Murinae)&quot;. Molecular Phylogenetics and Evolution. 47 (1): 84–101. doi:10.1016/j.ympev.2008.01.001. PMID 18313945.&lt;/ref&gt;.

Glodari su učestvovali u Velikoj američkoj razmjeni koja je nastala spajanjem Amerike formiranjem Panamske prevlake, prije oko 3 miliona godina u doba Piacenziana. U ovoj razmjeni, mali broj vrsta kao što su dikobrazi Novog svijeta (Erethizontidae) krenuo je na sjever. Međutim, glavna invazija sigmodontina prema jugu prethodila je formiranju kopnenog mosta za najmanje nekoliko miliona godina, vjerovatno koristeći plutajuća debla kao splav &lt;ref&gt;Marshall, L. G.; Butler, R. F.; Drake, R. E.; Curtis, G. H.; Tedford, R. H. (1979). &quot;Calibration of the Great American Interchange&quot;. Science. 204 (4390): 272–279. Bibcode:1979Sci...204..272M. doi:10.1126/science.204.4390.272. PMID 17800342. S2CID 8625188.&lt;/ref&gt;. Sigmodontinci su se jednom eksplozivno diverzificirali u Južnoj Americi, iako se određeni stepen diverzifikacije možda već dogodio u Centralnoj Americi prije kolonizacije.

=== Standardna klasifikacija ===
Upotreba naziva reda &quot;Rodentia&quot; pripisuje se engleskom putniku i prirodoslovcu Thomasu Edwardu Bowdichu (1821). Moderna latinska riječ Rodentia je izvedena od rodensa, participa prezenta rodere – „gristi“, „jesti“. Zečevi, zečevi i pike (red Lagomorpha) imaju kontinuirano rastuće sjekutiće, kao i glodari, i svojevremeno su bili uključeni u red. Međutim, oni imaju dodatni par sjekutića u gornjoj čeljusti i ova dva reda imaju prilično odvojenu evolucijsku historiju. Filogenija glodara svrstava ih u Glires, Euarchontoglires i Boreoeutheria. Slika ispod pokazuje unutrašnje i vanjske odnose Rodentia na osnovu pokušaja iz 2012. od strane Wua et al. da se uskladi molekularni sat s paleontološkim podacima &lt;ref&gt;Wu, Shaoyuan; Wu, Wenyu; Zhang, Fuchun; Ye, Jie; Ni, Xijun; Sun, Jimin; Edwards, Scott V.; Meng, Jin; Organ, Chris L. (2012). &quot;Molecular and paleontological evidence for a post-Cretaceous origin of rodents&quot;. PLOS ONE. 7 (10): e46445. Bibcode:2012PLoSO...746445W. doi:10.1371/journal.pone.0046445. PMC 3465340. PMID 23071573.&lt;/ref&gt;:

{{clade| style=font-size:85%; line-height:75%
|label1=Boreoeutheria
|1={{clade
 |label1=Laurasiatheria
 |1={{clade
  |1=Scrotifera [[Datoteka:Equus quagga (white background).jpg|50 px]]
  |2=Eulipotyphla [[Datoteka:Erinaceus europaeus - 1700-1880 - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam -(white background).jpg|50 px]]}}
 |label2=Euarchontoglires
 |2={{clade
  |1=[[Primati]] [[Datoteka:Cynocephalus doguera - 1700-1880 - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam - (white background).tiff|50px]]
  |label2=Glires
  |2={{clade
   |label1=Lagomorpha
   |1={{clade
    |1=''Ochotona''[[Datoteka:LagomysAlpinusRoyle.jpg|50px]]
    |2=''Sylvilagus'' (zečevi)[[Datoteka:The quadrupeds of North America (Plate CVIII) (white background).jpg|50px]] }}
   |label2='''Rodentia'''
   |2={{clade
    |label1=Hystricomorpha
    |1={{clade
     |1=''Ctenodactylidae''[[Datoteka:Pectinator spekei Wagner white background.jpg|50px]]
     |2={{clade
      |1=''Atherurus'' (četkasti dikobrazi)[[Datoteka:Actes de la Socilinnnne de Bordeaux (1883) (white background).jpg|70px]]
      |2={{clade
       |1=''Octodontomys'' (planinski degus)[[Datoteka:Octodontomys gliroides 1847 -white background.jpg|50px]]
       |2={{clade
        |1=''Erethizon'' (sjevernoamerički dikobrazi)[[Datoteka:ErethizonRufescensWolf white background.jpg|50px]]
        |2=''Cavia'' (zamorci)[[Datoteka:Carnegie Institution of Washington publication (1914) (white background).jpg|alt=A guinea pig in profile|50px]]}} }} }} }}
    |2={{clade
     |label1=Sciuromorpha
     |1={{clade
      |1=''Aplodontia'' (planinski dabrovi)[[Datoteka:Aplodontia rufa (Harvard University) (cropped).jpg|alt=A mountain beaver on display|50px]]
      |2={{clade
       |1=''Glaucomys'' (leteće vjeverice Novog svijeta)[[Datoteka:The quadrupeds of North America (Plate XV) (white background).jpg|50px]]
       |2=''Tamias'' (vjeverice)[[Datoteka:Chipmunk (white background).png|50px]] }} }}
     |2={{clade
      |label1=Castorimorpha
      |1={{clade
       |1=''Beaver|Castor'' (dabrovi)[[Datoteka:Die Gartenlaube (1858) b 068 white background.jpg|50px]]
       |2={{clade
        |1=''Dipodomys'' (kengurski pacov)[[Datoteka:Image taken from page 111 of 'Report of an expedition down the Zuni and Colorado Rivers by Captain L. Sitgreaves (white background).jpg|50px]]
        |2=''Thomomys'' (džepni gofer)[[Datoteka:Western pocket gopher.jpg|50px]] }} }}
      |label2=Myomorpha
      |2={{clade
       |label1=Muroidea
       |1={{clade
        |1=''Peromyscus'' (jelenski miševi)[[Datoteka:Image taken from page 105 of 'Report of an expedition down the Zuni and Colorado Rivers by Captain L. Sitgreaves (white background).jpg|50px]]
        |2={{clade
         |1=''Mus (rod)'' (pravi miševi)[[Datoteka:MusMuralisSmit white background.jpg|50px]]
         |2=''Rattus'' (pacovi)[[Datoteka:Ruskea rotta.png|50px]] }} }}
       |label2=Dipodoidea
       |2={{clade
        |1=''Sicista'' (skočimiševi)[[Datoteka:Pallas Sicista betulina 1778-79 white background.png|50px]]
        |2={{clade
            |1=''Zapus'' (skočimiševi)[[Datoteka:Squirrels and other fur-bearers (Plate 15) (white background).jpg|50px]]
            |2=''Cardiocranius'' (mali jerboas (skočimiš))[[Datoteka:Cardiocranius.jpg|50 px]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} }}

[[Datoteka:Phylogenetic Tree of Rodentia.jpg|thumb|desno|Rekonstrukcija filogenetskog stabla glodara na osnovu njihovih kompletnih genoma.]]
Red Rodentia može se podijeliti na podredove, infraredove, nadporodice i porodice. Postoji velika doza paralelizma i konvergencije među glodarima uzrokovana činjenicom da su imali tendenciju evolucije da popune uglavnom slične niše. Ova paralelna evolucija uključuje ne samo strukturu zuba, već i infraorbitalni dio [[Lobanja|lobanje]] (ispod očne duplje) i otežava klasifikaciju jer slične osobine možda nisu posljedica zajedničkog porijekla &lt;ref&gt;Wood, Albert E. (1955). &quot;A Revised Classification of the Rodents&quot;. Journal of Mammalogy. 36 (2): 165–187. doi:10.2307/1375874. JSTOR 1375874.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wood, Albert E. (1958). &quot;Are there rodent suborders?&quot;. Systematic Biology. 7 (4): 169–173. doi:10.2307/2411716. JSTOR 2411716.&lt;/ref&gt;. Brandt (1855) je prvi predložio podjelu glodara na tri podreda, Sciuromorpha, Hystricomorpha i Myomorpha, na osnovu razvoja određenih mišića u vilici i ovaj sistem je bio široko prihvaćen. Schlosser (1884) je izvršio sveobuhvatan pregled fosila glodara, uglavnom koristeći obrazne zube, i otkrio da se oni uklapaju u klasični sistem, ali Tullborg (1899) je predložio samo dva podreda, Sciurognathi i Hystricognathi. Oni su se zasnivali na stepenu savijanja donje vilice i trebali su biti dalje podijeljeni na Sciuromorpha, Myomorpha, Hystricomorpha i Bathyergomorpha. Matthew (1910) je stvorio filogenetsko stablo glodara Novog svijeta, ali nije uključio problematičnije vrste Starog svijeta. Dalji pokušaji klasifikacije nastavljeni su bez dogovora, pri čemu su neki autori usvojili klasični sistem od tri podreda, a drugi Tullborgova dva podreda.

Ova neslaganja ostaju neriješena, niti su molekularne studije u potpunosti riješile situaciju iako su potvrdile monofiliju grupe i da je poticala od zajedničkog paleocenskog pretka. Carleton i Musser (2005) u Sisarskim vrstama svijeta privremeno su usvojili sistem od pet podreda: Sciuromorpha, Castorimorpha, Myomorpha, Anomaluromorpha i Hystricomorpha. Od 2021. godine Američko društvo mamaloga prepoznaje 34 nedavne porodice koje sadrže više od 481 roda i 2277 vrsta &lt;ref&gt;Carleton, M. D.; Musser, G. G. (2005). &quot;Order Rodentia&quot;. In Wilson, Don E.; Reeder, DeeAnn M. (eds.). Mammal Species of the World – a taxonomic and geographic reference. Vol. 12. JHU Press. pp. 745–752. ISBN 978-0-8018-8221-0.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Honeycutt, Rodney L. (2009). &quot;Rodents (Rodentia)&quot; (PDF). In Hedges, S.B.; Kumar, S. (eds.). The Timetree of Life. Oxford University Press.&lt;/ref&gt;.

== Međuodnos sa ljudima ==
=== Zaštita ===
[[Datoteka:Santamartamys, David Valle Martinez.jpg|thumb|desno|Crtež kritično ugroženog šiljastog štakora s mekim krznom]]
Iako glodari nisu najozbiljnije ugroženi red sisara, postoji 168 vrsta u 126 rodova za koje se smatra da treba obratiti posebnu pažnju na njihovom očuvanju &lt;ref&gt;mori, G.; Gippoliti, S. (2003). &quot;A higher-taxon approach to rodent conservation priorities for the 21st century&quot;. Animal Biodiversity and Conservation. 26 (2): 1–18.&lt;/ref&gt;. Budući da 76 posto rodova glodara sadrži samo jednu vrstu, velika filogenetska raznolikost mogla bi biti izgubljena s relativno malim brojem izumiranja. U nedostatku detaljnijeg znanja o ugroženim vrstama i tačne taksonomije, očuvanje se mora zasnivati uglavnom na višim taksonima (kao što su porodice, a ne vrste) i geografskim žarištima. Nekoliko vrsta pirinčanih pacova je izumrlo od XIX vijeka, vjerovatno zbog gubitka staništa i unošenja stranih vrsta &lt;ref&gt;Morgan, G. S. (1993). &quot;Quaternary land vertebrates of Jamaica&quot;. Biostratigraphy of Jamaica. Geological Society of America Memoirs. Vol. 182. pp. 417–442. doi:10.1130/mem182-p417. ISBN 978-0-8137-1182-9.&lt;/ref&gt;. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] je smeđi dlakavi patuljasti dikobraz zabilježen na samo dva planinska lokaliteta 1920-ih godina, dok je bodljasti štakor s crvenom dlakom poznat samo po svom tipskom lokalitetu na obali Kariba, pa se ove vrste smatraju ranjivim. IUCN Komisija za preživljavanje vrsta navodi &quot;Možemo sa sigurnošću zaključiti da su mnogi južnoamerički glodari ozbiljno ugroženi, uglavnom zbog ekoloških poremećaja i intenzivnog lova&quot; &lt;ref&gt;Gudynas, Eduardo (1989). Lidicker, William Zander (ed.). Rodents: A World Survey of Species of Conservation Concern: Based on the Proceedings of a Workshop of the IUCN/SSC Rodent Specialist Group, Held at the Fourth International Theriological Congress, August 17, 1985, Edmonton, Alberta, Canada. IUCN. p. 23.&lt;/ref&gt;.

Tri vrste glodara &lt;ref&gt;Buckle, A. P.; Fenn, M. G. P. (1992). &quot;Rodent Control in the Conservation of Endangered Species&quot;. Proceedings of the 15th Vertebrate Pest Conference: Paper 12. 3–5 March 1992&lt;/ref&gt;, smeđi štakor, crni pacov i kućni miš proširile su se po svijetu tokom evropskih ekspedicija od XV do XIX vijeka. Pacifički polinezijski štakor (Rattus exulans) ozbiljno je oštetio ostrvske biote širom svijeta. Na primjer, kada je crni pacov stigao na ostrvo Lord Howe 1918. godine, preko 40 posto kopnenih vrsta [[Ptice|ptica]] na ostrvu &lt;ref&gt;Hindwood, K.A. (1940). &quot;Birds of Lord Howe Island&quot;. Emu. 40: 1–86. doi:10.1071/mu940001.&lt;/ref&gt; je izumrlo u roku od deset godina. Slično uništenje viđeno je na ostrvu Midvej (1943.) i Velikom ostrvu Južni Kejp (1962.). Projekti očuvanja mogu uz pažljivo planiranje u potpunosti iskorijeniti ove invazivne glodare sa otoka korištenjem antikoagulansnog rodenticida kao što je brodifakum. Ovaj pristup je bio uspješan na ostrvu Lundy u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je iskorjenjivanje otprilike 40.000 smeđih pacova dalo populaciji manks strižnjaka i atlantskog puffina priliku da se oporavi od skorog izumiranja.

Glodari su također podložni klimatskim promjenama, posebno vrste koje žive na niskim ostrvima. Bramble Cay melomys, koji je živio na najsjevernijoj tački kopna Australije, bio je prva vrsta sisara koja je proglašena izumrlom kao posljedica savremenih klimatskih promjena &lt;ref&gt;Slezak, Michael (14 June 2016). &quot;[https://www.theguardian.com/environment/2016/jun/14/first-case-emerges-of-mammal-species-wiped-out-by-human-induced-climate-change Revealed: first mammal species wiped out by human-induced climate change]&quot;. The Guardian. London.&lt;/ref&gt;.

=== Iskorištavanje ===
[[Datoteka:Peru-chinchilla fur redingote 1900.jpg|thumb|upright|lijevo|Krzneni kaput od činčile, izložen na &quot;Exposition Universelle&quot; 1900. u Parizu.]]
Čovječanstvo je dugo koristilo životinjske kože za odjeću, jer je koža izdržljiva, a krzno pruža dodatnu izolaciju. Domoroci Sjeverne Amerike mnogo su koristili [[Dabar|dabrovu]] kožu, štaveći i šivajući je kako bi napravili ogrtače. Evropljani su cijenili njihov kvalitet i sjevernoamerička trgovina krznom se razvila i postala od primarne važnosti za prve naseljenike. U Evropi se pokazalo da je mekana donja vuna poznata kao &quot;dabrova vuna&quot; idealna za filcanje &lt;ref&gt;Innis, Harold A. (1999). The Fur Trade in Canada: An Introduction to Canadian Economic History. University of Toronto Press. pp. 9–12. ISBN 978-0-8020-8196-4.&lt;/ref&gt;. Kasnije je koypu postao jeftiniji izvor krzna za filcanje i bio je ekstenzivno uzgajan u Americi i Evropi; međutim, kako se moda se promijenila a novi materijali su postali dostupni, industrija životinjskog krzna se smanjila. [[Činčile|Činčila]] ima mekanu i svilenkastu dlaku, a potražnja za njenim krznom bila je tolika da je skoro uništena u divljini prije nego što je uzgoj postao glavni izvor krzna.

=== Ishrana ===
Najmanje 89 vrsta glodara, uglavnom Hystricomorpha, kao što su zamorci, aguti i kapibare, jedu ljudi; 1985. postojala su najmanje 42 različita društva u kojima ljudi jedu pacove. Zamorci su prvi put uzgajani za hranu oko 2500 godina p.n.e. i do 1500. godine p.n.e. postali su glavni izvor mesa za Carstvo Inka. Rimljani su puhove uzgajali u posebnim posudama zvanim &quot;gliraria&quot;, ili u velikim otvorenim ograđenim prostorima, gdje su ih tovili orasima, kestenovima i žirom. Puhovi su se također hvatali u divljini u jesen kada su bili najdeblji i pripremali pečeni. Istraživači su otkrili da su u [[Amazonija|Amazoniji]], gdje su veliki sisari bili rijetki, pake i obični agouti činili oko 40 posto godišnje divljači koju su ulovili autohtoni ljudi, ali u šumskim područjima gdje su veći sisari bili prisutni u izobilju, ovi glodari su činili samo oko 3 posto ishrane &lt;ref&gt;Fiedler, Lynwood A. (1990). &quot;Rodents as a Food Source&quot;. Proceedings of the Fourteenth Vertebrate Pest Conference 1990: 149–155.&lt;/ref&gt;.

Zamorci se koriste i u kuharstvu Kuska, Peru, u jelima kao što je cuy al horno, pečeni zamorac &lt;ref&gt;Knowlton, David (13 July 2011). &quot;Guinea Pig, Pet or Festive Meal&quot;. Cuzco Eats. Archived from the original on 14 July 2014. Retrieved 5 July 2014.
Morveli, Walter Coraza; Knowlton, David (5 March 2012). &quot;Traditional Mud&lt;/ref&gt;. Tradicionalna andska peć, poznata kao qoncha ili fogón, napravljena je od blata i gline ojačane slamom i dlakom životinja kao što su zamorci. U Peruu je intenzivan uzgoj  domaćih zamoraca. Ova životinja je odličan izvor hrane jer [[meso]] sadrži 19% [[protein]]a. U Sjedinjenim Državama ljudi jedu uglavnom vjeverice, ali i dikobraze i [[mrmot]]e. Narod Navaho jeo je jelo pripremljeno od prerijskih pasa, dok su Paiute jeli gofove, vjeverice i pacove.

=== Testiranje na životinjama ===
Glodari se široko koriste kao uzorni organizmi u testiranju na životinjama &lt;ref&gt;Wolff, Jerry O.; Sherman, Paul W. (2008). Rodent Societies: An Ecological and Evolutionary Perspective. University of Chicago Press. pp. 3–8. ISBN 978-0-226-90538-9.&lt;/ref&gt;. Albino mutantni štakori su prvi put korišteni za istraživanja 1828. godine, a kasnije su postali prva životinja uzgajana za čisto naučne svrhe &lt;ref&gt;Krinke, George J.; Bullock, Gillian R.; Bunton, Tracie (2000). &quot;History, strains and models&quot;. The Laboratory Rat (Handbook of Experimental Animals). Academic Press. pp. 3–16. ISBN 978-0-12-426400-7.&lt;/ref&gt;. U današnje vrijeme kućni miš je najčešće korišteni laboratorijski glodar, a 1979. godine procijenjeno je da se godišnje koristi pedeset miliona primjeraka širom svijeta. Omiljeni su zbog svoje male veličine, plodnosti, kratkog perioda [[trudnoća|trudnoće]] i lakoće rukovanja i zato što su podložni mnogim stanjima i infekcijama koje pogađaju i ljude. Koriste se u istraživanju genetike, razvojne biologije, biologije ćelije, [[onkologija|onkologije]] i [[imunologija|imunologije]]. Zamorci su bili popularne laboratorijske životinje do kasnog XX vijeka; oko 2,5 miliona zamoraca godišnje je korišteno u Sjedinjenim Državama za istraživanje 1960-ih, ali se taj ukupan broj smanjio na oko 375,000 do sredine 1990-ih. U 2007. godini činile su oko 2% svih laboratorijskih životinja &lt;ref&gt;Gad, Shayne C. (2007). Animal Models in Toxicology (2nd ed.). Taylor &amp; Francis. pp. 334–402. ISBN 978-0-8247-5407-5.&lt;/ref&gt;. Zamorci su igrali glavnu ulogu u uspostavljanju teorije klica u kasnom XIX vijeku, kroz eksperimente Louisa Pasteura, Emilea Rouxa i Roberta Kocha. Nekoliko puta su lansirani u orbitalni svemirski let — prvo od strane SSSR-a na biosatelitu Sputnjik 9 dana 9. marta 1961. godine, uz uspješan povratak &lt;ref&gt;Gray, Tara (1998). &quot;[https://history.nasa.gov/animals.html A Brief History of Animals in Space]&quot;. National Aeronautics and Space Administration.&lt;/ref&gt;.

Glodari imaju osjetljive olfaktorne sposobnosti, koje su ljudi koristili za otkrivanje mirisa ili hemikalija od interesa. Gambijski štakor sa vrećicom je u stanju da detektuje bacile tuberkuloze sa osetljivošću do 86,6%, a otkrivanje odsustva bacila od preko 93%; ista vrsta je obučena za otkrivanje nagaznih [[Kopnena mina|mina]]. [[Pacov]]i su proučavani za moguću upotrebu u opasnim situacijama kao što su zone katastrofe. Mogu se obučiti da odgovaraju na komande, koje se mogu davati na daljinu, pa čak i uvjeriti da se upuste u jarko osvijetljena područja, što pacovi obično izbjegavaju &lt;ref&gt;Xu, S.; Talwar, S. K.; Hawley, E. S.; Li, L.; Chapin, J. K. (2004). &quot;A multi-channel telemetry system for brain microstimulation in freely roaming animals&quot;. Journal of Neuroscience Methods. 133 (1–2): 57–63.&lt;/ref&gt;.

=== Kao kućni ljubimci ===
Glodari uključujući zamorce, miševe, pacove, hrčke, gerbile, činčile, degue i vjeverice su pogodni kućni ljubimci koji mogu živjeti u malim prostorima. Većina se obično drži u kavezima odgovarajućih veličina i imaju različite zahtjeve za prostorom i društvenom interakcijom. Ako se njima rukuje od malih nogu, obično su poslušni i ne grizu. Zamorci imaju dug životni vijek i potreban im je veliki kavez. Štakorima je takođe potrebno dosta prostora i mogu postati veoma pitomi, mogu naučiti trikove i čini se da uživaju u ljudskom društvu. Miševi su kratkog vijeka, ali zauzimaju vrlo malo prostora. Hrčci su usamljeni, a imaju tendenciju da budu noću aktivni. Imaju zanimljivo ponašanje, ali ako se njima ne postupa na odgovarajući način, mogu biti odbrambenog ponašanja. Gerbili obično nisu agresivni, rijetko grizu i društvene su životinje koje uživaju u društvu ljudi i svoje vrste &lt;ref&gt;Broekel, Ray (1983). Gerbil Pets and Other Small Rodents. Childrens Press. pp. 5–20. ISBN 978-0-516-01679-5.&lt;/ref&gt;.

=== Kao štetočine i prenosioci bolesti ===
[[Datoteka:Potatoes feeding damage HC1.JPG|thumb|lijevo|Glodari nanose značajne gubitke usjevima, kao primjer su ovi krompiri oštećeni od strane voluharica.]]
Neke vrste glodara su ozbiljne poljoprivredne štetočine, jedu velike količine hrane koju proizvode ljudi &lt;ref&gt;Meerburg, B. G.; Singleton, G. R; Leirs, H. (2009). &quot;The Year of the Rat ends: time to fight hunger!&quot;. Pest Management Science. 65 (4): 351–2. doi:10.1002/ps.1718. PMID 19206089.&lt;/ref&gt;. Na primjer, 2003. godine procijenjeno je da je količina riže koju su miševi i pacovi pojeli u Aziji dovoljna da prehrani 200 miliona ljudi. Većinu štete širom svijeta uzrokuje relativno mali broj vrsta, uglavnom pacova i miševa. U Indoneziji i Tanzaniji glodari smanjuju prinose usjeva za oko petnaest posto, dok su u nekim slučajevima u Južnoj Americi gubici dosegli devedeset posto. Širom Afrike, glodari, uključujući Mastomys i Arvicanthis, oštećuju [[žitarice]], [[kikiriki]], povrće i kakao. U Aziji, pacovi, miševi i vrste kao što su Microtus brandti, Meriones unguiculatus i Eospalax baileyi oštećuju usjeve [[Riža|riže]], sirka, gomolja, povrća i orašastih plodova. U Evropi, kao i pacovi i miševi, vrste Apodemus, Microtus i povremeno Arvicola terrestris nanose štetu voćnjacima, povrću i pašnjacima, te žitaricama. U Južnoj Americi, širi spektar vrsta glodara, kao što su Holochilus, Akodon, Calomys, Oligoryzomys, Phyllotis, Sigmodon i Zygodontomys, oštećuju mnoge usjeve uključujući [[Šećerna trska|šećernu trsku]], [[voće]], [[povrće]] i gomolje &lt;ref&gt;Stenseth, Nils Chr; Leirs, Herwig; Skonhoft, Anders; Davis, Stephen A.; Pech, Roger P.; Andreassen, Harry P.; Singleton, Grant R.; Lima, Mauricio; Machang'u, Robert S.; Makundi, Rhodes H.; Zhang, Zhibin; Brown, Peter R.; Shi, Dazhao; Wan, Xinrong (2003). &quot;Mice, rats, and people: The bio-economics of agricultural rodent pests&quot;. Frontiers in Ecology and the Environment. 1 (77): 367–375. doi:10.2307/3868189. JSTOR 3868189.&lt;/ref&gt;.

Glodari su također značajni prenosioci bolesti &lt;ref&gt;Meerburg, B. G.; Singleton, G. R.; Kijlstra, A. (2009). &quot;Rodent-borne diseases and their risks for public health&quot;. Critical Reviews in Microbiology. 35 (3): 221–70. doi:10.1080/10408410902989837. PMID 19548807. S2CID 205694138.&lt;/ref&gt;. Crni štakor, sa buhama koje nosi, igra primarnu ulogu u širenju bakterije [[Yersinia pestis]] odgovorne za [[Kuga|bubonsku kugu]] &lt;ref&gt;McCormick, M. (2003). &quot;Rats, communications, and plague: Toward an ecological history&quot; (PDF). Journal of Interdisciplinary History. 34 (1): 1–25. doi:10.1162/002219503322645439. S2CID 128567627.&lt;/ref&gt;, i nosi organizme odgovorne za [[tifus]], Weilovu bolest, toksoplazmozu i trihinelozu. Brojni glodari nose hantaviruse, uključujući viruse Puumala, Dobrava i Saaremaa, koji mogu zaraziti ljude. Glodavci također pomažu u prenošenju drugih bolesti uključujući babeziozu, kožnu lajšmaniozu, ljudsku granulocitnu anaplazmozu, [[Lajmska bolest|lajmsku bolest]], Omsku hemoragijsku groznicu, Powassan virus, rikecije, povratnu groznicu, pjegavu groznicu Rocky Mountaina i virus Zapadnog Nila.

== Također pogledajte ==
* [[Viskača]]
* [[Ravničarska viskača]]
* [[Chinchillidae]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Rodentia}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Glodari| ]]</text>
      <sha1>3z395qeypmyk5xv9yyosb7exscm4726</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lokacijska karta Makedonija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>85194</id>
    <revision>
      <id>3714352</id>
      <parentid>2570011</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:35:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <origin>3714352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="259" sha1="hildst84pwxqxtyv91vtt4e2lksuq3w" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1}}}|
|top      = 42.5
|bottom   = 40.7
|left     = 20.3
|right    = 23.2

| image   = Macedonia location map.svg
| image1  = Reliefkarte Mazedonien.png
}}&lt;noinclude&gt;{{Lokacijska karta/Info}}
[[Kategorija:Lokacijske karte|Makedonija]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hildst84pwxqxtyv91vtt4e2lksuq3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Informacijska tehnologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87510</id>
    <revision>
      <id>3714369</id>
      <parentid>3684981</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:42:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31112" sha1="map9smxylq35vhwpzgbfet52b69i9u5" xml:space="preserve">{{Računarstvo}}{{distinguish|Informatika|Digitalna tehnologija}}'''Informaciona tehnologija''' ('''IT''') ({{jez-en|information technology – IT}}) jest upotreba [[računar]]a za pohranu, dohvaćanje, slanje i rukovanje [[podatak (računarstvo)|podacima]]&lt;ref name=&quot;DOP&quot; /&gt; ili [[informacija]]ma. Smatra se podsetom informacione i komunikacijske tehnologije ({{Jez-en|information and communications technology – ICT}}).

[[Informacioni sistem]] (IT sistem) je računarski i [[komunikacioni sistem]] koji uključuje [[hardver]], [[softver]] i [[Periferija|perifernu]] opremu koju koristi određena grupa korisnika. Smatra se jednom od pet disciplina [[Računarstvo|računarstva]].

Termin (pojam) &quot;informaciona tehnologija&quot; često obuhvata i znatno šire polje oblasti [[tehnologija|tehnologije]]. Sve one aktivnosti kojima se IT profesionalci bave, od instalacija aplikativnih programa do projektovanja složenih [[računarska mreža|računarskih mreža]] i [[informacioni sistem|informacionih sistema]]. Neke od tih aktivnosti su: umrežavanje i inženjering računarskog [[hardver]]a, pravljenje [[softver]]a i [[baza podataka]], kao i upravljanje i [[Sistemski administrator|administracija]] informacionim sistemom.&lt;ref name=&quot;LeavittWhisler&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;DMC&quot;&gt;{{citation |last=Chandler|first=Daniel |last2=Munday|first2=Rod |contribution=Information technology |title=A Dictionary of Media and Communication |edition=first |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=nLuJz-ZB828C&amp;pg=PA211 |quote = Commonly a synonym for computers and computer networks but more broadly designating any technology that is used to generate, store, process, and/or distribute information electronically, including television and telephone. |access-date=1. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |editor1-last=Ralston|editor1-first=Anthony |editor2-last=Hemmendinger|editor2-first=David |editor3-last=Reilly|editor3-first=Edwin D. |title=Encyclopedia of Computer Science |edition=4th |year=2000|publisher=Nature Publishing Group |isbn=978-1-56159-248-7}}&lt;/ref&gt;{{rp|869}} Informaciona tehnologija je opći termin koji opisuje tehnologiju koja pomaže proizvodnji, manipulaciji, pohranjivanju, komunikaciji i distribuciji informacija.

== Opis ==
[[File:PaperTapes-5and8Hole.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:PaperTapes-5and8Hole.jpg|desno|mini|[[Bušene trake]] su korištene u radnim godinama [[računar]]a za pohranu [[podatak]]a. ]]
U svojoj osnovi, informaciona tehnologija (IT) se bavi poboljšanjem različitih ljudskih napora u rješavanju problema kroz projektovanje, razvoj i korištenje tehnološki zasnovanih sistema i procesa koji poboljšavaju efikasnost i efektivnost [[informacija]] i relevantnih [[znanje|znanja]] u različitim strateškim, taktičkim i operativnim situacijama. U idealnom slučaju, postiže se kroz obraćanje pažnje na informacione potrebe ljudi u rješavanju problema i zadataka, u pružanju tehnoloških pomagala, uključujući računarske sisteme zasnovane na [[hardver]]u i [[softver]]u i procese u vezi, koji pomažu u ovim zadacima. Aktivnosti informacione tehnologije dopunjuju i poboljšavaju, ali takođe prevazilaze granice tradicionalnog [[inženjerstvo|inženjeringa]], stavljajući naglasak na informacione osnove inženjerskih aktivnosti, suprotno zasnivanju na fizičkim naukama u tradicionalnim inženjerskim poduhvatima.

Početni napori u pružanju sistema zasnovanih na informacionim tehnologijama, bili su u vezi sa implementacijom i korištenjem novih tehnologija za podršku kancelarijskim poslovima. Oni su razvijeni od [[pisaća mašina|električnih pisaćih mašina]] i elektronskih [[računovodstvo|računovodstvenih]] sistema ka naprednom tehnološkom hardveru kao što je [[faks|faks mašina]] i lični računar koji obavljaju važne funkcije među kojima su elektronska obrada spisa, računovodstvo i [[obrada teksta]]. Današnji glavni aspekt informacionih tehnologija tiče se [[računarska mreža|umrežavanja]] i [[internet]]a, novih tehnologija kao što je [[računarstvo u oblaku]].

== Historijski razvoj informacione tehnologije ==

U ranim danima ljudske civilizacije, razvoj je bio moguć jedino kroz ljudski napor odnosno [[рад|rad]]. Ljudska sposobnost za korištenje [[prirodni resursi|prirodnih resursa]], dovela je do toga da se čovječanstvo razvija ne samo kroz svoj sopstveni napor i rad, već i kroz upotrebu dostupnih prirodnih resursa. Za klasičan primjer u [[ekonomija|ekonomiji]] obično se uzima zemljište kao pojam koji podrazumijeva prirodne fizičke resurse. U to vrijeme, najveći broj ljudskih društava se zasnivao na malim zemljoposjednicima. Dostupnost finansijskog kapitala tokom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] uvela je treći osnovni ekonomski resurs i omogućila razvoj hijerarhijskih korporacija. Ovaj period je uglavnom povezan sa centralizacijom, [[masovna proizvodnja|masovnom proizvodnjom]] proizvoda i [[standardizacija|standardizacijom]].

U drugom dijelu industrijske revolucije otkrivena je [[električna energija]] a nešto kasnije i [[poluprovodnik|poluprovodnici]].&lt;ref&gt;{{citation |doi=10.1049/esej:19980301 |last=Cooke-Yarborough |first=E. H. |title=Some early transistor applications in the UK |journal=Engineering and Science Education Journal |volume=7 |issue=3 |publisher=IEE |year=1998|url=http://ieeexplore.ieee.org/stamp/stamp.jsp?arnumber=00689507 |issn=0963-7346 |access-date=7. 6. 2009|pages=100–106}}&lt;/ref&gt; Ova otkrića su dovela do informatičkog, ili doba informacionih tehnologija. Među mnogobrojnim potencijalno kritičnim alatima baziranim na informacionim tehnologijama srećemo: mašine [[baza podataka]], [[e-pošta|e-poštu]], alatke [[vještačka inteligencija|vještačke inteligencije]], uređaje za prenos faksimila (faks mašine), [[programski jezik|programske jezike]] četvrte generacije, lokalne mreže ([[Local Area Network|LAN]]), digitalne mreže sa integrisanim servisima ([[ISDN]]), kablovske i [[DSL|ADSL]] mreže za pristup [[internet]]u, uređaje i diskove za optičko skladištenje podataka ([[CD uređaj|CD-ROM]], [[DVD]] i sl.), lične [[računar]]e, [[pametni telefon|pametne (naprednije) mobilne telefone]], ručne i [[Tablet (računar)|tablet računare]], [[algoritam|algoritme]] za paralelnu obradu, softver za obradu teksta, softverske pakete za [[CAD|inženjering pomoću računara]], pakete [[računovodstveni softver|računovodstvenog softvera]], itd. Skoro sve što podržava prikupljanje, predstavljanje, prenos i korištenje informacija, može se nazvati proizvodom informacione tehnologije.

== Elektronska obrada podataka ==
{{main|Elektronska obrada podataka}}

=== Skladištenje podataka ===
{{main|Masovna spremišta podataka}}

Rani elektronski računari kao što je Kolos koristili su bušene trake, duge papirne trake na kojima su podaci prikazani nizom rupa, sada zastarjelom tehnologijom.&lt;ref&gt;{{citation |last=Alavudeen|first=A. |last2=Venkateshwaran|first2=N. |title=Computer Integrated Manufacturing |year=2010|publisher=PHI Learning |isbn=978-81-203-3345-1}}&lt;/ref&gt;{{rp|178}} Elektronsko skladištenje podataka, koje se koristi u modernim računarima, datira iz vremena [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je jedan oblik [[delay line memory|odložene linijske memorije]] bio razvijen radi uklanjanja nereda iz [[radar]]skih signala, čija prva praktična primjena je bila linija kašnjenja žive.&lt;ref&gt;{{citation |last=Lavington|first=Simon |title=A History of Manchester Computers |year=1998|edition=2nd |publisher=The British Computer Society |isbn=978-1-902505-01-5}}&lt;/ref&gt;{{rp|1}} Prvo masovno spremište podataka sa [[RAM|nasumičnim pristupom]] je bila Williamsova cijev, bazirana na standardnoj [[Katodna cijev|katodnoj cevi]],&lt;ref name=&quot;Resurrection&quot;&gt;{{citation |title=Early computers at Manchester University |journal=Resurrection |volume=1 |issue=4 |publisher=The Computer Conservation Society |date=ljeto 1992 |url=http://www.cs.man.ac.uk/CCS/res/res04.htm#g |issn=0958-7403 |access-date=19. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170828010743/http://www.cs.man.ac.uk/CCS/res/res04.htm#g |archive-date=28. 8. 2017 |url-status=dead |df= }}&lt;/ref&gt; ali su informacije koje su čuvane u njoj u vidu linijski odložene memorije bili nestalni, u smislu da se cijev morala neprestan osvježavati, tako da podaci nisu ostajali u memoriji nakon prekida struje. Najranija forma postojanog računarskog spremišta informacija bio je magnetni bubanj, izumljen 1932. godine&lt;ref name=&quot;MagDrum&quot;&gt;{{citation |url=http://cs-exhibitions.uni-klu.ac.at/index.php?id=222 |title=Magnetic drum |work=Virtual Exhibitions in Informatics |editor-last=Klagenfurt |editor-first=Universität |access-date=21. 8. 2011 |archive-date=21. 6. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060621130619/http://cs-exhibitions.uni-klu.ac.at/index.php?id=222 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i našao je primjenu u mašini Ferranti Mark 1, prvom komercijalno dostupnom elektronskom računaru opće namjene na svijetu.&lt;ref name=&quot;Digital60MM1&quot;&gt;{{citation |title=The Manchester Mark 1 |url=http://www.digital60.org/birth/manchestercomputers/mark1/manchester.html |publisher=University of Manchester |access-date=24. 1. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081121112547/http://www.digital60.org/birth/manchestercomputers/mark1/manchester.html |archive-date=21. 11. 2008 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;

IBM je uveo prve [[Tvrdi disk|tvrde diskove]] 1956. godine, kao komponentu njihovog 305 RAMAC računarskog sistema.&lt;ref&gt;{{citation |last=Khurshudov|first=Andrei |title=The Essential Guide to Computer Data Storage: From Floppy to DVD |year=2001|publisher=Prentice Hall |isbn=978-0-130-92739-2}}&lt;/ref&gt;{{rp|6}} Većina digitalnih podataka u današnje vrijeme se čuva na magnetskim tvrdim diskovima, uređajima (kao što je [[SSD]]) sa [[Permanentna memorija|permanentnom memorijom]] ili na optičkim medijima kao što je CD ili DVD.&lt;ref&gt;{{citation |last=Wang|first=Shan X. |last2=Taratorin|first2=Aleksandr Markovich |title=Magnetic Information Storage Technology |year=1999|publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-734570-3}}&lt;/ref&gt;{{rp|4–5}} Do 2002. najveći dio informacija je bio pohranjen na analognim uređajima. Te godine je kapacitet digitalnih uređaja za skladištenje podataka prevazišao analogne uređaje po prvi put. Godine 2007 skoro 94% podataka pohranjenih širom svijeta  se nalazilo na digitalnim uređajima:&lt;ref name=&quot;USCNews&quot;&gt;{{citation |last=Wu|first=Suzanne |title=How Much Information Is There in the World? |url=http://news.usc.edu/#!/article/29360/How-Much-Information-Is-There-in-the-World |work=USC News |publisher=University of Southern California |access-date=10. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; 52% na tvrdim diskovima, 28% na optičkim uređajima i 11% na digitalnim magnetskim trakama. Po nekim procjenama svjetski kapacitet čuvanja informacija na elektronskim uređajima je porastao od manje od 3 [[eksabajt]]a u 1986. do 295 eksabajta u 2007,&lt;ref name=&quot;HilbertLopez2011&quot;&gt;{{citation |last=Hilbert|first=Martin |last2=López|first2=Priscila |title=The World's Technological Capacity to Store, Communicate, and Compute Information |date=1. 4. 2011 |journal=[[Science (časopis)|Science]] |volume=332 |issue=6025 |url=http://www.sciencemag.org/content/332/6025/60.full?sid=ef08b031-c911-46ae-9e9c-d675cc635c6d |access-date=10. 9. 2013 |doi=10.1126/science.1200970 |pmid=21310967|pages=60–65}}&lt;/ref&gt; udvostručujući se približno svake tri godine.&lt;ref name=&quot;Hilbertvideo2011&quot;&gt;{{cite web|url=http://ideas.economist.com/video/giant-sifting-sound-0|title=Americas events- Video animation on The World's Technological Capacity to Store, Communicate, and Compute Information from 1986 to 2010|work=The Economist|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118072720/http://ideas.economist.com/video/giant-sifting-sound-0|archive-date=18. 1. 2012|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

==== Baze podataka ====
{{main|Baza podataka}}
Sistemi za upravljanje bazama podataka su se pojavili tokom 1960-ih&lt;ref name=&quot;Ward&quot; /&gt;{{rp|2}} da bi se zadovoljila potreba za preciznim i brzim čuvanjem i pristupom velikim količinama podataka. Jedan od najranijih takvih sistema je bio [[IBM]]-ov [[IBM Information Management System|Sistem za upravljanje informacijama]],&lt;ref name=&quot;Ward&quot; /&gt;{{rp|2}} koji je još uvijek u širokoj upotrebi, mada je prošlo više od 50 godina.&lt;ref name=&quot;IMS&quot;&gt;{{citation |last=Olofson |first=Carl W. |title=A Platform for Enterprise Data Services |date=oktobar 2009 |publisher=[[International Data Corporation|IDC]] |url=http://public.dhe.ibm.com/software/data/sw-library/ims/idc-power-of-ims.pdf |access-date=7. 8. 2012 |archive-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140617214756/http://public.dhe.ibm.com/software/data/sw-library/ims/idc-power-of-ims.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom 1970-ih [[Edgar F. Codd]] je predložio jedan alternativni model za relaciono pohranjivanje temeljen na [[Teorija skupova|teoriji skupova]] i predikatnoj logici i poznatim konceptima tabela, redova i kolona. Prvi komercijalno dostupni [[sistem za upravljanje relacionim bazama podataka]] je proizvela firma [[Oracle Corporation|Oracle]] 1980. godine.&lt;ref name=&quot;Ward&quot; /&gt;{{rp|3}}

Svi sistemi za upravljanje bazama podataka sastoje se od nekoliko komponenti koje zajednički omogućavaju velikom broju korisnika istovremeni pristup sačuvanim podacima uz održavanje integriteta. Karakteristika svih baza podataka je da je struktura podataka koje oni sadrže definisana i sačuvana zasebno od samih podataka, u [[database schema|shemi baze podataka]].&lt;ref name=Ward&gt;{{citation |last=Ward|first=Patricia |last2=Dafoulas|first2=George S. |title=Database Management Systems |year=2006|publisher=Cengage Learning EMEA |isbn=978-1-84480-452-8}}&lt;/ref&gt;{{rp|2}}

[[XML]] je postao popularni format za predstavljanje podataka zadnjih decenija. Mada XML podaci mogu da budu sačuvani u normalnim [[Datotečni sistem|datotečnim sistemima]], oni se često čuvaju u relacionim bazama podataka da bi se iskoristila njihova &quot;robusna implementacija verifikovana godinama teorijskih i praktičnih napora&quot;.&lt;ref name=Pardede/&gt;{{rp|2}} Sljedeći evolucioni korak je SGML, čija XML bazirana tekstualna struktura pruža prednosti formata koji je mašinski i ljudski razumljiv.&lt;ref name=Pardede&gt;{{citation |last=Pardede|first=Eric |title=Open and Novel Issues in XML Database Applications |year=2009|publisher=Information Science Reference |isbn=978-1-60566-308-1}}&lt;/ref&gt;{{rp|4}}

=== Pristup podacima ===
Model relacionih baza podataka je uveo od programskog jezika nezavisni [[SQL|Struktuirani upitni jezik]] (SQL), baziran na relacionoj algebri.

Termini &quot;podaci&quot; i &quot;informacije&quot; nisu sinonimni. Sve što je sačuvano su podaci, ali oni postaju informacije samo kad su organizovani i smisleno predstavljeni.&lt;ref&gt;{{citation |last=Kedar|first=Seema |title=Database Management Systems |year=2009|publisher=Technical Publications |isbn=978-81-8431-584-4}}&lt;/ref&gt;{{rp|1–9}} Većina digitalnih podataka u svijetu nije struktuirana, i čuvaju se u mnoštvu različitih fizičkih formata&lt;ref&gt;{{citation |last=van der Aalst |first=Wil M. P. |title=Process Mining: Discovery, Conformance and Enhancement of Business Processes |year=2011|publisher=Springer |isbn=978-3-642-19344-6}}&lt;/ref&gt;{{rp|2}}{{efn|name=format}} čak i u okviru pojedinačne organizacije. Razvoj [[skladište podataka|skladišta podataka]] je započeo tokom 1980-tih radi integracije velikog broja različitih tipova sačuvanih podataka. Ona obično sadrže podatke izdvojene iz različitih izvora, uključujući vanjske izvore kao što je Internet, organizovane na takav način se omogući rad [[Sistemi za podršku odlučivanju|sistema za podršku odlučivanja]] DSS.&lt;ref&gt;{{citation |last=Dyché|first=Jill |title=Turning Data Into Information With Data Warehousing |year=2000|publisher=Addison Wesley |isbn=978-0-201-65780-7}}&lt;/ref&gt;{{rp|4–6}}

=== Prenos podataka ===
[[Prenos podataka]] ima tri aspekta: slanje, propagaciju, i prijem.&lt;ref&gt;{{citation |last=Weik|first=Martin |title=Computer Science and Communications Dictionary |volume=2 |year=2000|publisher=Springer |isbn=978-0-7923-8425-0}}&lt;/ref&gt;{{rp|361}} On se u širem smislu može kategorisati kao vid emitovanja, pri čemu se informacija jednosmjerno prenosi, ili kao [[telekomunikacije]], pri čemu se koriste dvosmjerni kanali.

XML pristup je u sve većoj meri primenjivan kao način razmene podataka od ranih 2000-tih,&lt;ref name=Pardede/&gt;{{rp|xiii}} posebno u mašinski orijentisanim interakcijama kao što su one u kojima učestvuju razni mrežni [[protokol za komunikaciju|protokoli]], kao što je [[SOAP]],&lt;ref name=Pardede/&gt;{{rp|4}} kojima se opisuju &quot;podaci u tranzitu umjesto ... podataka u mirovanju&quot;.&lt;ref name=Pardede/&gt;{{rp|xiii}} Jedan od izazova takve primjene je pretvaranje podataka iz relacionih baza podataka u XML - strukture [[Objektni model dokumenta|objektnog modela dokumenta]] (DOM).&lt;ref&gt;{{citation |last=Lewis|first=Bryn |contribution=Extraction of XML from Relational Databases |title=XML-Based Data Management and Multimedia Engineering – EDBT 2002 Workshops |year=2003|editor1-first=Akmal B. |editor1-last=Chaudhri|editor2-first=Chabane |editor2-last=Djeraba|editor3-first=Rainer |editor3-last=Unland|editor4-first=Wolfgang |editor4-last=Lindner|publisher=Springer |isbn=978-3540001300}}&lt;/ref&gt;{{rp|228–31}}

=== Rukovanje podacima ===
Hilbert i Lopez su prepoznali eksponencijalnu brzinu tehnoloških promjena (formu [[Mooreov zakon|Moorevog zakona]]): mašinski aplikaciono specifični kapacitet obrade informacija po glavi stanovnika se udvostručavao približno svakih 14 meseci između 1986. i 2007. godine; kapacitet po glavi stanovnika svjetskih računara opće svrhe se udvostručavao svakih 18 meseci tokom iste dvije decenije; globalni telekomunikacioni kapacitet po glavi stanovnika se udvostručavao svaka 34 mjeseca; svjetskom kapacitetu skladištenja po glavi stanovnika je bilo potrebno oko 40 mjeseci da se udvostruči (svake 3 godine); i količina emitovanih informacija po glavi stanovnika se udvostručavala svakih 12,3 godina.

Velike količine podataka se skladište svakog dana širom svijeta, ali ako podaci ne mogu da budu efektivno analizirani i predstavljeni, oni u osnovi počivaju u onom što se naziva grobnicama podataka: &quot;arhivama podataka koji se rijetko posjećuju&quot;.&lt;ref name=Han2011/&gt;{{rp|5}} Da bi se riješilo ovo pitanje, polje [[Analiza podataka|analize podataka]] – &quot;proces otkrivanja relevantnih obrazaca i znanja iz velikih količina podataka&quot;&lt;ref name=Han2011/&gt;{{rp|8}} se pojavilo tokom kasnih 1980-tih.&lt;ref name=Han2011&gt;{{citation |last=Han|first=Jiawei |last2=Kamber|first2=Micheline |last3=Pei|first3=Jian |title=Data Mining: Concepts and Techniques |year=2011|edition=3rd |publisher=[[Morgan Kaufmann]] |isbn=978-0-12-381479-1}}&lt;/ref&gt;{{rp|xxiii}}

== Perspektiva ==

=== Akademska perspektiva ===

U akademskom kontekstu, Asocijacija za računarske mašine definiše IT kao &quot;programe dodiplomskih studija koji pripremaju učenike da zadovolje računarsko tehnološke potrebe biznisa, vlade, zdravstva, škola i drugih vrsta organizacija. ... IT stručnjaci preuzimaju odgovornost za odabir hardverskih i softverskih proizvoda pogodnih za organizaciju, integrišući te proizvode sa organizacijskim potrebama i infrastrukturom, kao i instalirajući, prilagođavajući i održavajući te aplikacije za računarske korisnike organizacije.&quot;&lt;ref name=&quot;curricula&quot;&gt;The Joint Task Force for Computing Curricula 2005.[http://www.acm.org/education/curric_vols/CC2005-March06Final.pdf Computing Curricula 2005: The Overview Report (pdf)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021153204/http://www.acm.org/education/curric_vols/CC2005-March06Final.pdf |date=21. 10. 2014 }}&lt;/ref&gt;

=== Perspektiva trgovine i zapošljavanja ===
Kompanije u polju informacione tehnologije se obično razmatraju kao grupa &quot;tehničkog sektora&quot; ili &quot;tehničke industrije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Technology Sector Snapshot|url=http://markets.on.nytimes.com/research/markets/usmarkets/sectors.asp?sector=57|access-date=12. 1. 2017|work=New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20170113163914/http://markets.on.nytimes.com/research/markets/usmarkets/sectors.asp?sector=57|archive-date=13. 1. 2017|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Our programmes, campaigns and partnerships|url=https://www.techuk.org/focus|publisher=TechUK|access-date=12. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Cyberstates 2016|url=https://www.comptia.org/resources/cyberstates-2016|publisher=CompTIA|access-date=12. 1. 2017|archive-date=6. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181106145152/https://www.comptia.org/resources/cyberstates-2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U poslovnom kontekstu, [[Information Technology Association of America|Informaciono tehnološka asocijacija Amerike]] je definisala informacionu tehnologiju kao &quot;proučavanje, dizajn, razvoj, primjenu, implementaciju, podršku ili upravljanje računarskim [[Informacioni sistem|informacionim sistemima]]&quot;.&lt;ref&gt;{{citation |last=Proctor|first=K. Scott |title=Optimizing and Assessing Information Technology: Improving Business Project Execution |year=2011|publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-1-118-10263-3}}&lt;/ref&gt; Odgovornosti onih koji rade u ovom polju obuhvataju [[Sistemski administrator|administraciju]] mreže, razvoj i instalaciju softvera, i planiranje i upravljanje tehnološkim životnim ciklusom organizacije, po kome se hardver i softver održavaju, nadograđuju i zamenjuju.

Poslovna vrijednost informacione tehnologije leži u automatizaciji poslovnih procesa, pružanju informacija za donošenje odluka, povezivanju preduzeća sa svojim klijentima i obezbjeđivanju produktivnih alata radi povećanja efikasnosti.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:ComputerSystemsEmployment distribution .png|Raspodjela primjene računarskog sistemskog dizajna i srodnih usluga, 2011&lt;ref name=&quot;bls.gov&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bls.gov/opub/btn/volume-2/careers-in-growing-field-of-information-technology-services.htm|title=Careers in the growing field of information technology services : Beyond the Numbers: U.S. Bureau of Labor Statistics|last=Csorny|first=Lauren|date=9. 4. 2013|work=bls.gov}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:EmploymentComputerSystems.png|Zapošljavanje u oblasti računarskih sistema i srodnim uslužnim industrijama, u hiljadama, 1990-2011&lt;ref name=&quot;bls.gov&quot;/&gt;
Datoteka:ComputerSystemsOccupationalGrowthWages.png|Profesionalni rast i primanja u računarskim sistemima i srodnim uslugama, 2010-2020&lt;ref name=&quot;bls.gov&quot;/&gt;
Datoteka:ProjectedEmploymentChangeComputerSystems.png|Projekcija procentualne promjene u zapošljavanju u oblasti računarskog sistemskog dizajna i srodnih usluga, 2010-2020&lt;ref name=&quot;bls.gov&quot;/&gt;
Datoteka:ProjectedAverageAnnualEmploymentChangeSelectedIndustries.png|Projekcija prosječne godišnje procentualne promjene u proizvodnji i zapošljavanju u odabranim industrijama, 2010-2020&lt;ref name=&quot;bls.gov&quot;/&gt; 
&lt;/gallery&gt;

=== Etička perspektiva ===
{{main|Informaciona etika}}

Polje informacione etike je uspostavio matematičar [[Norbert Wiener]] tokom 1940-tih.&lt;ref&gt;{{citation |last=Bynum|first=Terrell Ward |contribution=Norbert Wiener and the Rise of Information Ethics |title=Information Technology and Moral Philosophy |year=2008|editor1-last=van den Hoven |editor1-first=Jeroen |editor2-last=Weckert|editor2-first=John |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85549-5}}&lt;/ref&gt;{{rp|9}} Neke od etičkih pitanja vezanih za korištenje informacione tehnologije obuhvataju:&lt;ref&gt;{{citation |last=Reynolds|first=George |title=Ethics in Information Technology |year=2009|publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-538-74622-9}}&lt;/ref&gt;{{rp|20–21}}
* Povrede [[Autorsko pravo|autorskih prava]] pri preuzimanju pohranjene datoteke bez dozvole vlasnika autorskih prava
* Poslodavci koji nadziru e-poštu svojih zaposlenika i drugu upotrebu interneta
*[[Spam|Neželjena e-pošta]]
* [[Haker]]ski pristup online bazama podataka
* Web sajtovi koji instaliraju HTTP kolačiće ili neželjeni softver radi praćenja online aktivnosti korisnika

== Napomene ==
{{notelist
| notes =
{{efn|name=format|&quot;Format&quot; se odnosi na fizičke karakteristike pohranjenih podataka kao što je [[kodna strana karaktera]] sheme; &quot;struktura&quot; opisuje organizaciju tog podatka.}}
}}

== Također pogledajte ==

* [[Računarstvo]]
* [[Računarska nauka]]
* [[Obrada podataka]]
* [[Informaciona i komunikacijska tehnologija]]

== Reference ==
{{reflist|30em|refs=
&lt;ref name=&quot;LeavittWhisler&quot;&gt;
{{citation |title=Management in the 1980s |url=http://hbr.org/1958/11/management-in-the-1980s |last=Leavitt|first=Harold J. |last2=Whisler|first2=Thomas L. |journal=Harvard Business Review |year=1958|volume=11}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;DOP&quot;&gt;
{{citation |contribution=IT |title=A Dictionary of Physics |editor-last=Daintith|editor-first=John |publisher=Oxford University Press |year=2009|url=http://www.oxfordreference.com/views/ENTRY.html?subview=Main&amp;entry=t83.e1592 |access-date=1. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Alavudeen|first=A. |last2=Venkateshwaran|first2=N. |title=Computer Integrated Manufacturing |year=2010|publisher=PHI Learning |isbn=978-81-203-3345-1}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Bynum|first=Terrell Ward |contribution=Norbert Wiener and the Rise of Information Ethics |title=Information Technology and Moral Philosophy | url= https://archive.org/details/isbn_9780521855495|year=2008|editor1-last=van den Hoven |editor1-first=Jeroen |editor2-last=Weckert|editor2-first=John |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85549-5}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Chaudhuri|first=P. Pal |title=Computer Organization and Design |year=2004|publisher=PHI Learning |isbn=978-81-203-1254-8}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Childress|first=David Hatcher| title=Technology of the Gods: The Incredible Sciences of the Ancients | url= https://archive.org/details/technologyofgods0000chil|year=2000| publisher=Adventures Unlimited Press |isbn=978-0-932813-73-2}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Dyché|first=Jill |title=Turning Data Into Information With Data Warehousing | url= https://archive.org/details/edataturningdata00dych|year=2000|publisher=Addison Wesley |isbn=978-0-201-65780-7}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Han|first=Jiawei |last2=Kamber|first2=Micheline |last3=Pei|first3=Jian |title=Data Mining: Concepts and Techniques |year=2011|edition=3rd |publisher=Morgan Kaufman |isbn=978-0-12-381479-1}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Kedar|first=Seema |title=Database Management Systems |year=2009|publisher=Technical Publications |isbn=978-81-8431-584-4}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Khurshudov|first=Andrei |title=The Essential Guide to Computer Data Storage: From Floppy to DVD | url= https://archive.org/details/essentialguideto00andr|year=2001|publisher=Prentice Hall |isbn=978-0-130-92739-2}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Lavington|first=Simon |title=Early British Computers |publisher=Digital Press |year=1980|isbn=978-0-7190-0810-8}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Lavington|first=Simon |title=A History of Manchester Computers |year=1998|edition=2nd |publisher=The British Computer Society |isbn=978-1-902505-01-5}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Lewis|first=Bryn |contribution=Extraction of XML from Relational Databases |title=XML-Based Data Management and Multimedia Engineering – EDBT 2002 Workshops |year=2003|editor1-first=Akmal B. |editor1-last=Chaudhri|editor2-first=Chabane |editor2-last=Djeraba|editor3-first=Rainer |editor3-last=Unland|editor4-first=Wolfgang |editor4-last=Lindner|publisher=Springer |isbn=978-3540001300}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Pardede|first=Eric |title=Open and Novel Issues in XML Database Applications |year=2009|publisher=Information Science Reference |isbn=978-1-60566-308-1}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Proctor|first=K. Scott |title=Optimizing and Assessing Information Technology: Improving Business Project Execution |year=2011|publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-1-118-10263-3}}
* {{Cite book| ref= harv|editor1-last=Ralston|editor1-first=Anthony |editor2-last=Hemmendinger|editor2-first=David |editor3-last=Reilly|editor3-first=Edwin D. |title=Encyclopedia of Computer Science |edition=4th |year=2000|publisher=Nature Publishing Group |isbn=978-1-56159-248-7}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Reynolds|first=George |title=Ethics in Information Technology |year=2009|publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-538-74622-9}}
* {{Cite book| ref= harv|last=van der Aalst |first=Wil M. P. |title=Process Mining: Discovery, Conformance and Enhancement of Business Processes | url= https://archive.org/details/processminingdis0000vand|year=2011|publisher=Springer |isbn=978-3-642-19344-6}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Wang|first=Shan X. |last2=Taratorin|first2=Aleksandr Markovich |title=Magnetic Information Storage Technology | url= https://archive.org/details/magneticinformat0000wang|year=1999|publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-734570-3}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Ward|first=Patricia |last2=Dafoulas|first2=George S. |title=Database Management Systems | url= https://archive.org/details/databasemanageme0000ward|year=2006|publisher=Cengage Learning EMEA |isbn=978-1-84480-452-8}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Weik|first=Martin |title=Computer Science and Communications Dictionary |volume=2 |year=2000|publisher=Springer |isbn=978-0-7923-8425-0}}
* {{Cite book| ref= harv|last=Wright|first=Michael T. |contribution=The Front Dial of the Antikythera Mechanism |year=2012|editor1-last=Koetsier|title=Explorations in the History of Machines and Mechanisms: Proceedings of HMM2012 | url= https://archive.org/details/explorationshist00moon|editor1-first=Teun |editor2-last=Ceccarelli|editor2-first=Marco |publisher=Springer |isbn=978-94-007-4131-7|pages=[https://archive.org/details/explorationshist00moon/page/n285 279]–292}}
* Allen, T., and M. S. Morton, eds. 1994. ''Information Technology and the Corporation of the 1990s''. New York: [[Oxford University Press]].
* Gitta, Cosmas and South, David (2011). ''[https://books.google.co.uk/books/about/Southern_Innovator_Issue_1_Mobile_Phones.html?id=Q1O54YSE2BgC Southern Innovator Magazine Issue 1: Mobile Phones and Information Technology]'': United Nations Office for South-South Cooperation. {{ISSN|2222-9280}}
* [[James Gleick|Gleick, James]] (2011).''[[The Information: A History, a Theory, a Flood]]''. New York: Pantheon Books.
* {{Cite book| ref= harv|last=Price|first=Wilson T. |title=Introduction to Computer Data Processing |year=1981|publisher=Holt-Saunders International Editions |isbn=978-4-8337-0012-2}}
* Shelly, Gary, Cashman, Thomas, Vermaat, Misty, and Walker, Tim. (1999). ''Discovering Computers 2000: Concepts for a Connected World''. Cambridge, Massachusetts: Course Technology.
* Webster, Frank, and Robins, Kevin. (1986). ''Information Technology – A Luddite Analysis''. Norwood, NJ: Ablex.
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Information technology}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Računarstvo]]</text>
      <sha1>map9smxylq35vhwpzgbfet52b69i9u5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izmir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>94993</id>
    <revision>
      <id>3714396</id>
      <parentid>3288836</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9778" sha1="7zagfgrg59u1vyajtcgs0lz721lwbdx" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
| ime                   =Izmir
| izvorno_ime           =''İzmir''
| drugo_ime             =Smyrna, Smirna
| kategorija            = Grad
| etimologija           =
| službeni_naziv        =İzmir
| nadimak               =Biser Egejskog mora
| slika                 =Faik Sarikaya VARYANTTAN GORUNUS 2.jpg
| opis_slike            =Trg Konak u centru Izmira
| zastava               =
| simbol                =
| država                ={{ZID|Turska}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = [[Izmir (provincija)|Izmir]]
| pokrajina_vrsta       = Regija
| dio                   =
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 38| širina_minuta =26 | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 27 | dužina_minuta =09 | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E
| najviši               =
| najviša_visina        = 2
| najniža               =
| najniža_visina        =
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 11811
| površina_zemlje       =
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        = 
| stanovništvo          = 2783866
| stanovništvo_datum    = 2011
| stanovništvo_metro    = 3366947
| stanovništvo_gustoća  = 234.9
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         =[[Aziz Kocaoğlu]]
| gradonačelnik_partija =[[Republikanska narodna stranka|CHP]]
| lider                 =
| vremenska_zona        =EET | utc_odstupanje =+2
| vremenska_zona_DST    =EEST| utc_offset_DST =+3
| poštanski_broj        =35 xxx
| pozivni broj          =+90 232
| kod                   =
| karta                 = Turkey location map.svg
| karta_lokacija        = Turska
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
| web_stranica          =[http://www.izmir.bel.tr/ www.izmir.bel.tr]
| bilješka              =
}}
'''Izmir''' ([[osmanlijski turski]]: إزمير ''İzmir'', [[grčki jezik|grčki]]: ''Σμύρνη'', [[latinica|latinično]]: ''Smýrnē'', [[armenski]]: Իզմիր, [[italijanski jezik|italijanski]]: ''Smirne'', [[ladino]]: ''Izmir'', bez turskog slova „İ”, [[bosanski]] naziv za ovaj grad je greko-romanskog porijekla '''Smirna''') je grad i luka na obali [[Egejsko more|Egejskog mora]], upravno središte istoimene [[Izmir (provincija)|provincije]] u zapadnoj [[Turska|Turskoj]]. [[Spisak gradova u Turskoj|Treći]] je najmnogoljudniji grad Turske. Šire gradsko područje Izmira se pruža duž obale [[Izmirski zaliv|Izmirskog zaliva]], a u unutrašnjost prema sjeveru preko delte rijeke [[Gediz (rijeka)|Gediz]], na istoku duž [[aluvijalna ravnica|aluvijalne ravnice]] koju su načinili manji riječni tokovi, te na jug gdje je nešto brdovitiji teren. Antički grad na mjestu današnjeg Izmira je bio poznat kao ''Smyrna'' (grč. ''Smýrnē''), sve do 1930. kada je turskim poštanskim zakonom međunarodno poznat kao '''Izmir'''. Savremeni Izmir je glavna turska izvozna luka i druga po izvozu iza [[Istanbul]]a.

Grad Izmir je sastavljen iz nekoliko distrikta. Od njih, distrikt Konak otprilike odgovara historijskom gradu Izmiru, a površina ovog distrikta je odgovarala površini općine Izmir (''İzmir Belediyesi'') sve do 1984. godine. Od tada, Konak je naziv za centralni distrikt koji je i dalje jezgra grada. Osnivanjem Općine šireg područja Izmira (''İzmir Büyükşehir Belediyesi''), grad Izmir je postao metropola koja se sastoji od devet prvobitnih, a odnedavno 11 metropolskih distrikta: [[Balçova]], [[Bayraklı]], [[Bornova]], [[Buca]], [[Çiğli]], [[Gaziemir]], [[Güzelbahçe]], [[Karabağlar]], [[Karşıyaka]], [[Konak, Izmir|Konak]] i [[Narlıdere]]. Gotovo svako od ovih naselja su ranija središta distrikta ili naselja koja imaju svoje osobitosti, a proces pripajanja okolnih naselja općini Izmir traje i danas.

== Ime i etimologija ==
{{Citat|''Izmir je princeza sa najljepšim šeširom.''|[[Victor Hugo]]&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.izto.org.tr/IZTO/IN/Pearl+of+Aegean/For+Pleasure/alsancak.htm|title = Victor Hugo - &quot;Le Captive&quot; u knjizi &quot;Les Orientales&quot; (1829)|access-date = 26. 9. 2012|archive-date = 4. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304084217/http://www.izto.org.tr/IZTO/IN/Pearl+of+Aegean/For+Pleasure/alsancak.htm|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;}}
Današnje ime Izmira je izvedeno iz ranijeg [[Grčki jezik|grčkog imena]] Σμύρνη &quot;Smyrna&quot;, preko izraza &quot;εις Σμύρνην&quot; (izgovara se &quot;iz Smirnin&quot;), što na grčkom jeziku znači ''Iz Smyrne''. Slična etimologija se također izvodi i u nazivima drugih turskih gradova koji su nosili ranija grčka imena, poput grada [[İznik]] (iz izraza &quot;iz Nikaean&quot;, što znači &quot;u Nicaeu&quot;), kao i [[Istanbul]] što je nastalo od &quot;is tan Polin&quot; ili &quot;u Grad&quot;, &quot;prema Gradu&quot;).

U drevnoj [[Anadolija|Anadoliji]], ime lokacije gdje se nalazi grad je bilo ''Ti-smurna'', a pomenuto je na nekim kamenim tablama u [[Asirija|asirskoj]] koloniji u [[Kültepe]] (prva polovina 2. milenija p. n. e.), gdje prefiks ''ti-'' identificira pravilno ime, mada neki autori ne povezuju sa sigurnošću to ime sa današnjim Izmirom.&lt;ref&gt;{{cite book | title = Old Smyrna's 1st Settlement Layer and the Artemis Sanctuary|author= Ekrem Akurgal|publisher=Tursko historiološko društvo| year= 1983}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Izmir Turkey.jpg|mini|lijevo|Pogled na centralni dio Izmira]]

Područje Izmira se nalazi na južnim granicama nekadašnje ''Yortanske kulture'' u prahistorijskoj Anadoliji (rano bronzano doba), a znanje o njima se najvećim dijelom bazira na njihovim grobljima&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://links.jstor.org/sici?sici=0066-1546(1992)42%3C75%3APSACSO%3E2.0.CO%3B2-2 Anatolian Studies, Volume 42, 1992, str. 75–78|title = Preliminary survey and core sampling on the Aegean coast of Turkey|author=K. Lambrianides|publisher=[http://www.biaa.ac.uk British Institute at Ankara]|access-date=24. 10. 2007}}&lt;/ref&gt;. Iz tog perioda sačuvane su rezbarije u pećinama nedaleko od Izmira, a po nazivu tog kraljevstva ''Myra'', smatra se i da potiče prvobitni naziv tog naselja.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://links.jstor.org/sici?sici=0066-1546(1998)48%3C1%3ATKOM'B%3E2.0.CO%3B2-G Anatolian Studies, Volume 48, 1998, str. 1–31|title = Tarkasnawa King of Mira|author=J.D.Hawkins|publisher=[http://www.biaa.ac.uk British Institute at Ankara]|access-date=19. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Izmir je, prema procjeni iz 2010. godine, imao 3.606.326 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://rapor.tuik.gov.tr/reports/rwservlet?adnksdb2&amp;ENVID=adnksdb2Env&amp;report=turkiye_il_koy_sehir.RDF&amp;p_il1=35&amp;p_kod=2&amp;p_yil=2010&amp;p_dil=1&amp;desformat=pdf |title=tuik.gov.tr |access-date=20. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014214448/http://rapor.tuik.gov.tr/reports/rwservlet?adnksdb2&amp;ENVID=adnksdb2Env&amp;report=turkiye_il_koy_sehir.RDF&amp;p_il1=35&amp;p_kod=2&amp;p_yil=2010&amp;p_dil=1&amp;desformat=pdf |archive-date=14. 10. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Drevna eolska, pa ionska kolonija; 575. razorio ju je indijski kralj Alijat. Grad je obnovljen po zamisli [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Od 4. stoljeća bio je u sklopu [[Bizant|Bizantskog Carstva]], a od [[1424]]. do [[1919]]. [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Od [[1919]]. do [[1922]]. nalazio se pod grčkom okupacijom, a otada je ponovno u sastavu Turske.

== Gradovi partneri ==
&lt;div class=&quot;references&quot; style=&quot;-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2;&quot;&gt;
* [[1985]] : [[Baku]], {{ZID|Azerbejdžan}}&lt;ref name=ks&gt;{{cite web | url = http://www.izmir.bel.tr/kardeskentler.asp | title = İzmir'in kardeş kentleri | access-date=20. 9. 2012 | archive-url = https://www.webcitation.org/69f2n0MBu?url=http://www.izmir.bel.tr/kardeskentler.asp | archive-date=4. 8. 2012 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
* [[1987]] : [[Pilsen]], {{ZID|Češka}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1990]] : [[Tianjin]], {{ZID|Kina}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1991]] : [[Odense]], {{ZID|Danska}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1992]] : [[Tampa]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1992]] : [[Buhara]], {{ZID|Uzbekistan}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1993]] : [[Türkmenabat]], {{ZID|Turkmenistan}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1993]] : [[Bremen]], {{ZID|Njemačka}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1994]] : [[Famagusta]], {{ZID|Sjeverni Kipar}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1994]] : [[Bishkek]], {{ZID|Kirgistan}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1994]] : [[Vlorë]], {{ZID|Albanija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1995]] : [[Constanţa]], {{ZID|Rumunija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1995]] : [[Havana]], {{ZID|Kuba}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Mostar]], {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Aleksandrija]], {{ZID|Egipat}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Bălţi]], {{ZID|Moldavija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Surabaya]], {{ZID|Indonezija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Tel Aviv]], {{ZID|Izrael}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Trablus]], {{ZID|Liban}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Viña del Mar]], {{ZID|Čile}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1996]] : [[Split]], {{ZID|Hrvatska}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1997]] : [[Mumbai]], {{ZID|Indija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1997]] : [[Žilina]], {{ZID|Slovačka}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1998]] : [[Simferopol]], {{ZID|Ukrajina}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[1999]] : [[Wroclaw]], {{ZID|Poljska}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[2002]] : [[Sousse]], {{ZID|Tunis}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[2004]] : [[Šimkent]], {{ZID|Kazahstan}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[2004]] : [[Long Beach, California]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;ref name=ks/&gt; 
* [[2005]] : [[Ancona]], {{ZID|Italija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[2006]] : [[Volgograd]], {{ZID|Rusija}}&lt;ref name=ks/&gt;
* [[2008]] : [[Krdžali]], {{ZID|Bugarska}}&lt;ref name=ks/&gt;
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]</text>
      <sha1>7zagfgrg59u1vyajtcgs0lz721lwbdx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hloroplast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96989</id>
    <revision>
      <id>3714330</id>
      <parentid>3540311</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T04:59:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13705" sha1="a2z23h3gzqic8mdwkztjw7afrnnllt6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chloroplast diagram.svg|mini|300px|Pojednostavljeni prikaz unutrašnje strukture hloroplasta]]
'''Hloroplasti''' su organele koje se nalaze u biljnim [[ćelija]]ma i drugim [[eukarioti|eukariotskim]] organizmima koji vrše proces fotosinteze. Uloga hloroplasta je da ''hvataju'' [[svjetlost|svjetlosnu]] [[energija|energiju]] i pretvaraju je u slobodnu energiju u vidu [[Adenozin trifosfat|ATP-a]] te da reduciraju NADP u NADPH putem složenog niza procesa koji se zove '''[[fotosinteza]]'''.&lt;ref name=&quot;Campbell 2006&quot;&gt;{{cite book|last = Campbell|first = Neil A.|coauthors = Brad Williamson; Robin J. Heyden|title = Biology: Exploring Life|publisher = Pearson Prentice Hall|date = 2006|location = Boston, Massachusetts|url = http://www.phschool.com/el_marketing.html|access-date = 27. 10. 2009|archive-date = 2. 11. 2014|archive-url = https://web.archive.org/web/20141102041816/http://www.phschool.com/el_marketing.html|url-status = dead}} {{ISBN|0-13-250882-6}}&lt;/ref&gt;
Riječ ''hloroplast'' je izvedena iz [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''chloros'' što znači [[zelena]] i ''plast'' u značenju entitet, forma. Hloroplasti pripadaju vrsti organela koje se nazivaju [[plastid]]i,

== Evolucijsko porijeklo ==
[[Datoteka:Plagiomnium affine laminazellen.jpeg|mini|250px|Hloroplasti vidljivi u ćelijama biljke ''[[Plagiomnium affine]]'']]
[[Datoteka:Überseemuseum Bremen 2009 238.JPG|mini|desno|250px|Model hloroplasta]]
Hloroplasti su jedne od mnogih vrsta [[organela]] u ćeliji. Općenito, smatra se da potiču od endosimbiotskih [[cijanobakterija]] (ranije poznatih i kao modrozelene alge). Ovu teoriju je prvi postavio [[Konstantin Mereschkowski]] [[1905]] godine&lt;ref&gt;{{cite journal|author= Mereschkowsky C|title= Über Natur und Ursprung der Chromatophoren im Pflanzenreiche|journal= Biol Centralbl|year=1905|volume=25|pages=593-604}}&lt;/ref&gt; nakon ranijih [[Andreas Franz Wilhelm Schimper|Schimperovih]] proučavanja iz [[1883]] godine u kojima je primijetio sličnost hloroplasta i cijanobakterija&lt;ref&gt;{{cite journal|author= Schimper AFW|title= Über die Entwicklung der Chlorophyllkörner und Farbkörper|journal= Bot. Zeitung|year=1883|volume=41|pages=105-14, 121-31, 137-46, 153-62}}&lt;/ref&gt;. Smatra se da većina današnjih hloroplasta vode direktno ili indirektno porijeklo od jedinstvenog endosimbiotskog događaja (u ''Archaeplastidima''), osim možda za ''[[Paulinella]] chromatophora'' kod koje je nedavno otkriven fotosintetički cijanobakterijski endosimbiont koji nije blisko povezan sa hloroplastima drugih eukariota&lt;ref&gt;{{cite journal|title = Diversity and evolutionary history of plastids and their hosts|author = Patrick J. Keeling|url = http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1481|journal = American Journal of Botany|year = 2004|volume = 91|pages = 1481-1493|access-date = 27. 10. 2009|archive-date = 27. 2. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080227023326/http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1481|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;. Kod onih koji su nastali iz endosimbiotskog događaja, hloroplasti su slični [[mitohondrija]]ma, ali se hloroplasti nalaze samo u biljkama i protistima. Hloroplasti su okruženi dvoslojnom membranom sa međumembranskim prostorom; a dalje imaju mnoge formacije koje ispunjavaju unutrašnji prostor. Hloroplasti imaju svoju vlastitu [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]], kojom su kodirane redoks bjelančevine za transport [[elektron]]a tokom fotosinteze. One se nazivaju plastomi&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Krause K|title=From chloroplasts to &quot;cryptic&quot; plastids: evolution of plastid genomes in parasitic plants|url=https://archive.org/details/sim_current-genetics_2008-09_54_3/page/111|journal=Curr. Genet.|volume=54|issue=3|pages=111-21|year=2008|month=septembar}}&lt;/ref&gt;.

Kod zelenih biljaka, hloroplasti su okruženi s dvije lipidne dvoslojne membrane. One se smatraju kao ''ostaci'' vanjske i unutrašnje membrane cijanobakterijskih predaka&lt;ref&gt;{{cite journal|author= Joyard J, Block MA, Douce R|title=Molecular aspects of plastid envelope biochemistry. |journal=Eur. J. Biochem.|volume=199|pages=489-509|year=1991}}&lt;/ref&gt; Hloroplasti imaju vlastiti [[genom]], koji je značajno smanjen u odnosu na cijanobakterije koje danas žive, ali dijelovi koji su još prisutni u hloroplastima pokazuju jasne sličnosti sa genomom cijanobakterija. Plastidi mogu sadržavati 60 do 100 gena dok cijanobakterije često sadrže i više od 1500 gena&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Martin W, Rujan T, Richly E, ''et al''|title=Evolutionary analysis of Arabidopsis, cyanobacterial, and chloroplast genomes reveals plastid phylogeny and thousands of cyanobacterial genes in the nucleus|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=99|issue=19|pages=12246-51|year=2002|month=septembar|url=http://www.pnas.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=12218172}}&lt;/ref&gt; Mnogi nedostajući geni su kodirani u genomu u ćelijskom jedru domaćina. Prijenos jedrenih informacija kod biljke [[duhan]]a iz DNK hloroplasta u jedro ćelije se procjenjuje na jedan gen za svakih 16000 [[polen]]ovih zrna&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Huang CY, Ayliffe MA, Timmis JN|title=Direct measurement of the transfer rate of chloroplast DNA into the nucleus|journal=Nature|volume=422|issue=6927|pages=72-6|year=2003|month=mart|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12594458}}&lt;/ref&gt;.
Kod nekih algi (poput ''Euglenzoa'' i ''Cercozoa''), smatra se da su se hloroplasti razvili putem sekundarne endosimbioze, kod koje je eukariotska ćelija okružila drugu eukariotsku ćeliju koja je sadržavala hloroplast, čime su nastale hloroplasti sa tri ili četiri sloja membrana. U nekim slučajevima, ti sekundarni endosimbionti su se dalje udruživali sa drugim eukariotima, formirajući tercijarne endosimbionte. Kod alge ''Chlorella'' postoji samo jedan hloroplast u obliku zvona.

U nekim grupama miksotropskih [[protisti|protista]] poput dinoflagelata, hloroplasti su odvojeni od uhvaćene alge ili diatoma i koriste se samo privremeno. Ovi ''klepto'' hloroplasti (''ukradeni'') mogu imati životni vijek od samo par dana i nakon toga bivaju zamijenjeni&lt;ref name=Skovgaard&gt;{{cite journal|author=Skovgaard A|title=Role of chloroplast retention in a marine dinoflagellate|journal=Aquatic Microbial Ecology|volume=15|pages=293-301|year=1998|url=http://www.alfskovgaard.dk/publications/Skovgaard1998.pdf|date=|access-date=27. 10. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/5uKjjzB0M?url=http://www.alfskovgaard.dk/publications/Skovgaard1998.pdf|archive-date=18. 11. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

== Struktura ==
[[Datoteka:Chloroplast.svg|mini|305px|desno|Ultrastruktura hloroplasta:&lt;br /&gt;
   1. Vanjska membrana&lt;br /&gt;
   2. Međumembranski prostor&lt;br /&gt;
   3. Unutrašnja membrana (1+2+3: opna)&lt;br /&gt;
   4. Stroma (vodenasti fluid)&lt;br /&gt;
   5. Tilakoidni lumen (unutar tilakoida)&lt;br /&gt;
   6. Membrana tilakoida&lt;br /&gt;
   7. Grana (nakupina tilakoida)&lt;br /&gt;
   8. Tilakoid (lamela)&lt;br /&gt;
   9. [[Škrob]]&lt;br /&gt;
  10. Ribozom&lt;br /&gt;
  11. DNK plastida&lt;br /&gt;
  12. Plastoglobula (kapljica lipida)
]]

Hloroplasti se pod [[mikroskop]]om mogu vidjeti kao spljošteni diskovi promjera 2 do 10 μm i 1 μm debeli. Kod kopnenih biljaka, oni su općenio 5 μm u promjeru i 2,3 μm debeli. Hloroplasti su okruženi opnom koja se sastoji iz unutrašnje i spoljašnje fosfolipidne membrane. Između ova dva sloja je međumembranski prostor. Jedna prosječna ćelija sadrži 10 do 100 hloroplasta.

Materijal unutar hloroplasta se naziva stroma, što otprilike odgovara citosolu prvobitne cijanobakterije a sadrži jednu ili više [[molekula]] malih okruglih DNK. Također sadrže [[ribozom]]e; međutim većina njegovih [[bjelančevine|bjelančevina]] je kodirano u genima koje se nalaze u jedru ćelije domaćina a bjelančevinasti proizvodi se prenose u hloroplast.

[[Datoteka:Chloroplast_in_leaf_of_Anemone_sp_TEM_12000x.png|mini|250px|lijevo|Slika hloroplasta načinjena putem elektronskog mikroskopa]]

Unutar strome je nakupina [[tilakoid]]a, suborganela u kojima se vrši proces fotosinteze. Tilakoidi su organizirani u nakupine zvane grane (jednina: grana)&lt;ref name=&quot;Campbell 2006&quot;/&gt;. Tilakoidi imaju oblik spljoštenog diska. Između njih je prazan prostor zvani tilakoidni prostor ili lumen. Fotosinteza se obavlja u membrani tilakoida; ona uključuje povezivanje fluksa preko membrane sa biosintezom putem rasipanja [[proton]]a [[elektrohemija|elektrohemijskog]] gradijenta.

Pod elektronskim mikroskopom, membrane tilakoida se prikazuju kao svijetle i tamne trake koje se naizmjenično smjenjuju, svaka debljine 0,01&amp;nbsp;µm. Uklopljeni unutar membrane tilakoida su antenski kompleksi, koji se sastoje od [[Biološki pigment|pigmenata]] koji [[apsorpcija|apsorbuju]] svjetlost, uključujući [[hlorofil]] i [[karotenoid]]e te bjelančevine koje vežu pigmente. Ovaj kompleks povećava površinu neophodnu za hvatanje svjetlosti te omogućava hvatanje [[foton]]a u širem rasponu talasnih dužina. Energija primljenih fotona se apsorbuje od strane pigmenta te se dalje prenosi u reakcione centre putem transfera rezonantne energije. Zatim se dvije molekule hlorofila [[ion]]iziraju, proizvodeći pobuđeni elektron koji se prenosi u fotohemijski reakcioni centar.

Nedavne studije su pokazale da se hlorplasti mogu povezati putem cjevastih mostova zvanih stromule koje se grade kao proširenja njihovih vanjskih membrana&lt;ref name=Köhler2000&gt;{{cite journal|author=Köhler RH, Hanson MR|title=Plastid tubules of higher plants are tissue-specific and developmentally regulated|journal=J. Cell. Sci.|volume=113|issue=Pt 1|pages=81-9|year=2000|month=januar|url=http://jcs.biologists.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=10591627|access-date=28. 10. 2009|archive-date=18. 11. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5uKjkRKBB?url=http://jcs.biologists.org/cgi/pmidlookup?view=long|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Gray2001&gt;{{cite journal|author=Gray JC, Sullivan JA, Hibberd JM, Hansen MR|title=Stromules: mobile protrusions and interconnections between plastids|journal=Plant Biology|volume=3|pages=223-33|year=2001}}&lt;/ref&gt;. Smatra se da hloroplasti imaju mogućnost da razmjenjuju bjelančevine preko stromula,&lt;ref name=Köhler1997&gt;{{cite journal|author=Köhler RH, Cao J, Zipfel WR, Webb WW, Hanson MR|title=Exchange of protein molecules through connections between higher plant plastids|journal=Science (journal)|volume=276|issue=5321|pages=2039-42|year=1997|month=juni|url=http://www.sciencemag.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=9197266}}&lt;/ref&gt; te tako funkcionišu kao mreža.

== Transplastomske biljke ==
Nedavno, hloroplasti su skrenuli pažnju naučnika koji razvijaju [[genetički inženjering|genetski modificirane]] biljke. U većini biljaka cvjetnica, hloroplaste ne zavise od muškog roditelja,&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Stegemann S, Hartmann S, Ruf S, Bock R|title=High-frequency gene transfer from the chloroplast genome to the nucleus|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=100|issue=15|pages=8828-33|year=2003|month=juli|url=http://www.pnas.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=12817081}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ruf2007&gt;{{cite journal|author=Ruf S, Karcher D, Bock R|title=Determining the transgene containment level provided by chloroplast transformation|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=104|issue=17|pages=6998-7002|year=2007|month=april|url=http://www.pnas.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=17420459}}&lt;/ref&gt; iako kod biljaka kao što su borovi, genom hloroplasta se nasljeđuje od muškog roditelja&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Powell W, Morgante M, McDevitt R, Vendramin GG, Rafalski JA|title=Polymorphic simple sequence repeat regions in chloroplast genomes: applications to the population genetics of pines|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=92|issue=17|pages=7759-63|year=1995|month=august}}&lt;/ref&gt;. U slučajevima gdje se geni hloroplasta nasljeđuju od majke, transgeni u ovim plastidima ne mogu biti prenošeni putem [[polen]]a. Ovo daje mogućnost da se putem plastidne transformacije kreiraju i kultiviraju genetski modificirane biljke koje su biološki prihvatljive a sadrže mnogo manje rizike za okolinu. Ova biološka strategija je pogodna za osnivanje agrikulturnih zajednica u kojima žive prirodne i genetski modificirane biljke. Iako ovaj mehanizam nije do kraja proučen za sve relevantne vrste biljaka, nedavne studije kod duhana su pokazale obećavajuće rezultate, pokazujući stopu neuspješnosti transplastomskih biljaka od 3 na milion.&lt;ref name=ruf2007/&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Calvinov ciklus]]
*[[Mitohondrija]]
*[[Ćelija]]
*[[Fotosinteza]]

== Vanjski linkovi ==
*[http://ccdb.ucsd.edu/sand/main?stype=lite&amp;keyword=chloroplast&amp;Submit=Go&amp;event=display&amp;start=1 Hloroplast - baza podataka]
*[https://web.archive.org/web/20030803194320/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/C/Chloroplasts.html Hloroplasti] 
*[https://web.archive.org/web/20051211080401/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/L/LightReactions.html Fotosinteza: Uloga svjetlosti]
*[https://web.archive.org/web/20051126204125/http://reference.allrefer.com/encyclopedia/C/chloropl.html Botanika: Hloroplast]
*{{cite journal|author=Clegg MT, Gaut BS, Learn GH, Morton BR|title=Rates and patterns of chloroplast DNA evolution|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=91|issue=15|pages=6795-801|year=1994|month=juli}}
*[http://opm.phar.umich.edu/localization.php?localization=Thylakoid%20membrane 3D strukture bjelančevina sa membranama tilakoida]
*[https://web.archive.org/web/20110720155136/http://www.coextra.eu/projects/project199.html Co-Extra istraživanje o transformaciji hloroplasta]

== Reference ==
{{reference}}﻿
{{Commonscat|Chloroplasts}}

{{Ćelijske strukture i organele}}

[[Kategorija:Citologija]]</text>
      <sha1>a2z23h3gzqic8mdwkztjw7afrnnllt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Holy Moses</title>
    <ns>0</ns>
    <id>136229</id>
    <revision>
      <id>3714337</id>
      <parentid>3258819</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:23:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2025" sha1="fv6znsu0tlxllnq648hgltyoktq7tge" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Holy Moses
| pozadina          = skupina
| slika             = Holy Moses live 2009.jpg
| žanr              = [[thrash metal]]
| karijera          = [[1980]]-[[1994]];&lt;br /&gt; [[2000]]-sada
| trenutni_članovi  = Sabina Classen, Michael Hankel, Olli Jaath, Atomic Steiff, Thomas Neitsch
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = Steamhammer, Century Media
| porijeklo         = [[Njemačka]] 
}}
'''Holy Moses''' je [[njemačka|njemački]] [[thrash metal]] bend iz [[Aachen]]a, jedan od rijetkih koji za glavni vokal ima pjevačicu. 

==O grupi==

Grupu su [[1980]] osnovali basista Ramon Brüssler te gitarista i pjevač Jochen Fünders. Fündersa već iduće godine zamjenjuje Sabina Classen, te je nakon mnogih promjena postave, do danas ostala kao najstariji član. Smatraju se jednim od prvih njemačkih [[thrash metal]] bendova. Godine [[1994]] prekinuli su s radom, no ponovo su se okupili [[2000]]. Do sada su objavili deset studijskih albuma, najnoviji ''[[Agony of Death]]'' [[2008]] godine. 

==Članovi grupe==

;Sadašnja postava
* Sabina Classen - [[pjevanje|vokal]]
* Michael Hankel - [[električna gitara|gitara]]
* Oliver Jaath - [[električna gitara|gitara]]
* Atomic Steiff - [[bubnjevi]]
* Thomas Neitsch - [[bas-gitara]]

==Diskografija==

;Studijski albumi
*''[[Queen of Siam]]'' (1986)
*''[[Finished With the Dogs]]'' (1987)
*''[[The New Machine of Liechtenstein]]'' (1989)
*''[[World Chaos]]'' (1990)
*''[[Terminal Terror]]'' (1991)
*''[[Reborn Dogs]]'' (1992)
*''[[No Matter What's the Cause]]'' (1994)
*''[[Disorder of the Order]]'' (2002)
*''[[Strength Power Will Passion]]'' (2005)
*''[[Agony of Death]]'' (2008)
*''[[Redefined Mayhem]]'' (2014)

==Vanjski linkovi==
{{commonscat}}
*[http://www.holymoses.net/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121075831/http://www.holymoses.net/ |date=21. 11. 2010 }}

[[Kategorija:Njemačke thrash metal grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980.]]</text>
      <sha1>fv6znsu0tlxllnq648hgltyoktq7tge</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protokoli sionskih mudraca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137832</id>
    <revision>
      <id>3714260</id>
      <parentid>3655938</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T18:24:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SyntaxTerror</username>
        <id>50614</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>cleaned version of [[File:1912ed TheProtocols by Nilus.jpg]]</comment>
      <origin>3714260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7970" sha1="5sbab9xgyazx3n0sam68m8besy9nw7d" xml:space="preserve">[[Datoteka:1912ed TheProtocols by Nilus (cleaned).jpg|mini|[[Sergei Alexandrowitsch Nilus|Sergei Nilus]], ''Veliko u malom''. prikaz u ruskom izdanju iz 1911.]]
'''Protokoli sionskih mudraca''' (na [[ruski jezik|ruskom]]: '''Протоколы сионских мудрецов''' ili '''Сионские протоколы''') su [[antisemitizam|antisemitski]] zapis koji je navodno zbirka zapisnika sa masonskih sastanaka te opisuje navodnu [[židovi|židovsku]] i [[masoni|masonsku]] zavjeru da se zavlada [[svijet]]om. ''Protokoli'' se ubrajaju u najpoznatije historijske falsifikate.&lt;ref&gt;[[Hadassa Ben-Itto|Ben-Itto, Hadassa]]: ''The Lie That Wouldn’t Die: The Protocols of the Elders of Zion'', 2005 (Vallentine Mitchell). [http://www.timesonline.co.uk/printFriendly/0,,1-7-1506190,00.html Review]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Les Protocoles des Sages de Sion, par Pierre-André Taguieff. Tome I : Un faux et ses usages dans le siècle (408 p.); tome II : Études et documents (816 p.). Berg International, 1992.&lt;/ref&gt;
U svom eseju ''Knjiga kraljeva i budala'' pisac [[Danilo Kiš]] detaljno istražuje porijeklo i sudbinu ove knjige.

== Historija ==

''Protokoli'' su prvi put štampani [[1903]]. godine u ruskom listu ''Znamja'', a kasnije ponovo [[1905]]. kao dvanaesto poglavlje knjige ruskog pravnika, mistika i pisca religioznih pamfleta [[Sergej Nilus|Sergeja Nilusa]]. Nilus je tvrdio da rukopis potiče sa Prvog cionističkog kongresa održanog od 29. do 31. augusta 1897. u [[Basel]]u. Kada mu je skrenuta pažnja na to da je kongres bio otvoren za javnost i da su mnogi nežidovi prisustvovali, promijenio je priču i tvrdio da je rukopis potekao sa tajnih sastanaka održavanih 1902. i 1903. godine da bi na kraju rekao da je tekst dobio već 1901. godine. .&lt;ref name=&quot;Kominsky1970&quot;&gt;[[Morris Kominsky]], ''The Hoaxers'', 1970. p. 209 {{ISBN|0-8283-1288-5}}&lt;/ref&gt;
Najveći dio teksta „Protokola“ potiče iz djela francuskog pisca i satirista [[Maurice Joly]]-ja ''Razgovor između [[Niccolò Machiavelli|Macchiavelija]] i [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquiea]] na onome svijetu'', napisanog 1864. godine kao kritika politike [[Napoleon III|Napoleona Trećeg]]&lt;ref&gt;http://links.jstor.org/sici?sici=0032-3497(197723)10%3A1%3C18%3ATTIHMJ%3E2.0.CO%3B2-D&lt;/ref&gt;. Djelo nije antisemitskog karaktera niti se u njemu spominju [[Židovi]]. Dijalog se vodi između Macchiavelija, kome su u usta stavljene ideje [[Napoleon III|Napoleona Trećeg]] i Montesquiera, koji govori sa liberalnih pozicija. Poglavlja Protokola od broja 1. do 19. prate Jollyijev ''Dijalog'', od poglavlja 1. do 17. na mnogim mjestima od riječi do reči.
Jedan manji dio teksta je preuzet iz romana ''Biarritz'' [[Hermann Goedsche|Hermanna Goedschea]] , napisanog 1868. godine. .&lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;&gt;http://www.jstor.org/view/00138266/ap020234/02a00240/0&lt;/ref&gt; Goedsche je [[roman]] objavio pod pseudonimom „Sir John Retcliff“. Jedno poglavlje u knjizi je nosilo naslov ''Židovsko [[groblje]] u [[Prag]]u i Vijeće predstavnika dvanaest plemena Izraela'' i objavljeno je posebno 1872. godine u Sankt Petersburgu kao pamflet. Roman je nastao pod direktnim uticajem Joly-jevog „Razgovora“ iz koga je prepisan znatan dio materijala, kao i iz romana ''Joseph Balsamo'' [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandrea Dumasa oca]] . Sam Goedsche je izgubio posao u pruskoj pošti 1848. godine pošto je otkriveno da je falsifikovao dokumente kojima bi dokazao da je tadašnji kandidat na izborima radio protiv kralja.

== Porijeklo falsifikata ==

Predsjednik ruskog Vijeća ministara, Petar Stolipin, je 1905. sproveo istragu i zaključio da su protokoli progurani već 1897. godine. On je o rezultatima svoje istrage informisao cara Nikolaja II koji je, mada i sam antisemit, navodno izjavio da Protokole treba zaplijeniti jer se ne može &quot;pravedan cilj postići prljavim sredstvima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.fedorov.ru/stolypin.html P. Stolypin's attempt to resolve the Jewish question] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210161318/http://www.fedorov.ru/stolypin.html |date=10. 2. 2012 }} by Boris Fyodorov&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Burtsev1938&gt;[http://www.jewniverse.ru/RED/Burtsev/BPSM-1-4.htm The Protocols of the Elders of Zion: A Proved Forgery] by Vladimir Burtsev (Paris, 1938) p.106 (Ch.4)&lt;/ref&gt;
Porijeklo „Protokola“ je na Zapadu rasvetljeno 1920. godine u Londonu &lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;/&gt; kada je engleski novinar Lucien Wolf otkrio u listu Times da je tekst gotovo u cjelom preuzet iz prethodno navedena dva rada. Najveći broj historičara se slaže da je „Protokole“ napisao oko 1890. godine Matvej Golovinski, novinar rusko-francuskog porijekla, operativac Ohrane, ruske tajne policije, i antisemit.
Ruski historičar [[Mihail Lepekin]] je 18. novembra 1999. objavio rezultate svojih istraživanja izvora Protokola u francuskom listu Ekspres. Po Lepekinu, autor je [[Matvej Golovinski]], a djelo je nastalo 1901. godine. Djelo je pisano pod okriljem Ohrane koja je nastojala da ograniči careve modernističke težnje za industrijalizacijom, a Golovinski je angažiran da bi kompromitirao bogate Židove koji su u Rusiji imali značajnu političku moć. Glavni organizatori su bili ultrareakcionarni [[Ivan Golemikin]], bivši ministar unutrašnjih poslova i [[Pjotr Rakovski]], šef tajne policije. Lepekin je svoje istraživanje osnivao na dokumentima ruskih arhiva koji su postali dostupni 1992. godine. On nije prvi koji je identificirao Golovinskog. To je prvi put uradio 1944. godine njemački pisac [[Konrad Heiden]].&lt;ref&gt;http://debatebothsides.com/archive/index.php/t-46111.html&lt;/ref&gt; 
Lepekin tvrdi da nalazi pokazuju da je agent Ohrane francuz Henri Bint bio angažiran platiti izradu. To je Bint priznao 1917. Sergeju Svatikovu, tadašnjem predstavniku vlade Kerenskog kada je ovaj došao u [[Pariz]] da razriješi dužnosti bivše službenike Ohrane. Dokumente o Golovinskom i njegovom nalogu je 1925. bivši ruski poslanik, [[Vasilije Maklakov]], predao američkoj fondaciji Hoover dok je Bintov privatni arhiv bio kupljen i držan u [[Prag]]u sve dok ga [[Sovjetski Savez|SSSR]] nije preuzeo 1946. godine .&lt;ref&gt;http://www.phdn.org/antisem/protocoles/origines.html&lt;/ref&gt; 
26. novembra 1993. godine, u Okružnom sudu u Moskvi (Čerjomušinski okrug), sud, sa predsjedavajućom sudijom Valentinom Belikovom i članovima vijeća Bunjinom i Jakovljevom, po tužbi desničarske grupe „Pamjat“ protiv lista ''Židovska gazeta'', a poslije mišljenja više stručnjaka, donosi presudu da su &quot;Protokoli&quot; falsifikat i da se njihovo štampanje treba smatrati [[antisemitizam|antisemitizmom]]. Panel stručnjaka se sastojao od tri člana koje su obje strane u sporu odobrile i koji nisu bili židovskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.intjewishlawyers.org/pdf/Justice%20-%201.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060909120905/http://www.intjewishlawyers.org/pdf/Justice%20-%201.pdf |archive-date=9. 9. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Uticaj ==
„Protokoli“ spadaju među najviše zloupotrebljavane zapise u historiji. Iako je njihova autentičnost stavljena pod sumnju takoreći odmah poslije štampanja, a ubrzo potom i potpuno osporena, na ''Protokole'' su se kao na istinite uporno pozivale razne antisemitske struje i politički pokreti, počevši od ruskih, preko Hitlera do modernih azijskih i južnoameričkih.
== Također pogledajte ==

* [[antisemitizam]]
* [[cionizam]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://public.carnet.hr/dragotadic/dodaci/knjige/protokoli_sionskih_mudraca.pdf Puni tekst protokola]
* [https://web.archive.org/web/20061204055446/http://www.voanews.com/croatian/archive/2006-04/2006-04-25-voa8.cfm Analiza protokola]

&lt;!-- preuzeto sa hr.wiki --&gt;
{{Commonscat|Protocols of the Elders of Zion}}

[[Kategorija:Antisemitizam]]
[[Kategorija:Rusija]]
[[Kategorija:1903. u Ruskoj Imperiji]]
[[Kategorija:1905. u Ruskoj Imperiji]]</text>
      <sha1>5sbab9xgyazx3n0sam68m8besy9nw7d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714309</id>
      <parentid>3714260</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T22:26:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku 1912ed_TheProtocols_by_Nilus_(cleaned).jpg datotekom [[:File:The_Protocols_of_the_Elders_of_Zion_by_Nilus_(1912)_-_cleaned.jpg|The_Protocols_of_the_Elders_of_Zion_by_Nilus_(1912)_-_cleaned.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|Co</comment>
      <origin>3714309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7993" sha1="h1gxoej4nh2xpp4u3fdxd3khmfrbpb5" xml:space="preserve">[[Datoteka:The Protocols of the Elders of Zion by Nilus (1912) - cleaned.jpg|mini|[[Sergei Alexandrowitsch Nilus|Sergei Nilus]], ''Veliko u malom''. prikaz u ruskom izdanju iz 1911.]]
'''Protokoli sionskih mudraca''' (na [[ruski jezik|ruskom]]: '''Протоколы сионских мудрецов''' ili '''Сионские протоколы''') su [[antisemitizam|antisemitski]] zapis koji je navodno zbirka zapisnika sa masonskih sastanaka te opisuje navodnu [[židovi|židovsku]] i [[masoni|masonsku]] zavjeru da se zavlada [[svijet]]om. ''Protokoli'' se ubrajaju u najpoznatije historijske falsifikate.&lt;ref&gt;[[Hadassa Ben-Itto|Ben-Itto, Hadassa]]: ''The Lie That Wouldn’t Die: The Protocols of the Elders of Zion'', 2005 (Vallentine Mitchell). [http://www.timesonline.co.uk/printFriendly/0,,1-7-1506190,00.html Review]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Les Protocoles des Sages de Sion, par Pierre-André Taguieff. Tome I : Un faux et ses usages dans le siècle (408 p.); tome II : Études et documents (816 p.). Berg International, 1992.&lt;/ref&gt;
U svom eseju ''Knjiga kraljeva i budala'' pisac [[Danilo Kiš]] detaljno istražuje porijeklo i sudbinu ove knjige.

== Historija ==

''Protokoli'' su prvi put štampani [[1903]]. godine u ruskom listu ''Znamja'', a kasnije ponovo [[1905]]. kao dvanaesto poglavlje knjige ruskog pravnika, mistika i pisca religioznih pamfleta [[Sergej Nilus|Sergeja Nilusa]]. Nilus je tvrdio da rukopis potiče sa Prvog cionističkog kongresa održanog od 29. do 31. augusta 1897. u [[Basel]]u. Kada mu je skrenuta pažnja na to da je kongres bio otvoren za javnost i da su mnogi nežidovi prisustvovali, promijenio je priču i tvrdio da je rukopis potekao sa tajnih sastanaka održavanih 1902. i 1903. godine da bi na kraju rekao da je tekst dobio već 1901. godine. .&lt;ref name=&quot;Kominsky1970&quot;&gt;[[Morris Kominsky]], ''The Hoaxers'', 1970. p. 209 {{ISBN|0-8283-1288-5}}&lt;/ref&gt;
Najveći dio teksta „Protokola“ potiče iz djela francuskog pisca i satirista [[Maurice Joly]]-ja ''Razgovor između [[Niccolò Machiavelli|Macchiavelija]] i [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquiea]] na onome svijetu'', napisanog 1864. godine kao kritika politike [[Napoleon III|Napoleona Trećeg]]&lt;ref&gt;http://links.jstor.org/sici?sici=0032-3497(197723)10%3A1%3C18%3ATTIHMJ%3E2.0.CO%3B2-D&lt;/ref&gt;. Djelo nije antisemitskog karaktera niti se u njemu spominju [[Židovi]]. Dijalog se vodi između Macchiavelija, kome su u usta stavljene ideje [[Napoleon III|Napoleona Trećeg]] i Montesquiera, koji govori sa liberalnih pozicija. Poglavlja Protokola od broja 1. do 19. prate Jollyijev ''Dijalog'', od poglavlja 1. do 17. na mnogim mjestima od riječi do reči.
Jedan manji dio teksta je preuzet iz romana ''Biarritz'' [[Hermann Goedsche|Hermanna Goedschea]] , napisanog 1868. godine. .&lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;&gt;http://www.jstor.org/view/00138266/ap020234/02a00240/0&lt;/ref&gt; Goedsche je [[roman]] objavio pod pseudonimom „Sir John Retcliff“. Jedno poglavlje u knjizi je nosilo naslov ''Židovsko [[groblje]] u [[Prag]]u i Vijeće predstavnika dvanaest plemena Izraela'' i objavljeno je posebno 1872. godine u Sankt Petersburgu kao pamflet. Roman je nastao pod direktnim uticajem Joly-jevog „Razgovora“ iz koga je prepisan znatan dio materijala, kao i iz romana ''Joseph Balsamo'' [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandrea Dumasa oca]] . Sam Goedsche je izgubio posao u pruskoj pošti 1848. godine pošto je otkriveno da je falsifikovao dokumente kojima bi dokazao da je tadašnji kandidat na izborima radio protiv kralja.

== Porijeklo falsifikata ==

Predsjednik ruskog Vijeća ministara, Petar Stolipin, je 1905. sproveo istragu i zaključio da su protokoli progurani već 1897. godine. On je o rezultatima svoje istrage informisao cara Nikolaja II koji je, mada i sam antisemit, navodno izjavio da Protokole treba zaplijeniti jer se ne može &quot;pravedan cilj postići prljavim sredstvima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.fedorov.ru/stolypin.html P. Stolypin's attempt to resolve the Jewish question] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210161318/http://www.fedorov.ru/stolypin.html |date=10. 2. 2012 }} by Boris Fyodorov&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Burtsev1938&gt;[http://www.jewniverse.ru/RED/Burtsev/BPSM-1-4.htm The Protocols of the Elders of Zion: A Proved Forgery] by Vladimir Burtsev (Paris, 1938) p.106 (Ch.4)&lt;/ref&gt;
Porijeklo „Protokola“ je na Zapadu rasvetljeno 1920. godine u Londonu &lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;/&gt; kada je engleski novinar Lucien Wolf otkrio u listu Times da je tekst gotovo u cjelom preuzet iz prethodno navedena dva rada. Najveći broj historičara se slaže da je „Protokole“ napisao oko 1890. godine Matvej Golovinski, novinar rusko-francuskog porijekla, operativac Ohrane, ruske tajne policije, i antisemit.
Ruski historičar [[Mihail Lepekin]] je 18. novembra 1999. objavio rezultate svojih istraživanja izvora Protokola u francuskom listu Ekspres. Po Lepekinu, autor je [[Matvej Golovinski]], a djelo je nastalo 1901. godine. Djelo je pisano pod okriljem Ohrane koja je nastojala da ograniči careve modernističke težnje za industrijalizacijom, a Golovinski je angažiran da bi kompromitirao bogate Židove koji su u Rusiji imali značajnu političku moć. Glavni organizatori su bili ultrareakcionarni [[Ivan Golemikin]], bivši ministar unutrašnjih poslova i [[Pjotr Rakovski]], šef tajne policije. Lepekin je svoje istraživanje osnivao na dokumentima ruskih arhiva koji su postali dostupni 1992. godine. On nije prvi koji je identificirao Golovinskog. To je prvi put uradio 1944. godine njemački pisac [[Konrad Heiden]].&lt;ref&gt;http://debatebothsides.com/archive/index.php/t-46111.html&lt;/ref&gt; 
Lepekin tvrdi da nalazi pokazuju da je agent Ohrane francuz Henri Bint bio angažiran platiti izradu. To je Bint priznao 1917. Sergeju Svatikovu, tadašnjem predstavniku vlade Kerenskog kada je ovaj došao u [[Pariz]] da razriješi dužnosti bivše službenike Ohrane. Dokumente o Golovinskom i njegovom nalogu je 1925. bivši ruski poslanik, [[Vasilije Maklakov]], predao američkoj fondaciji Hoover dok je Bintov privatni arhiv bio kupljen i držan u [[Prag]]u sve dok ga [[Sovjetski Savez|SSSR]] nije preuzeo 1946. godine .&lt;ref&gt;http://www.phdn.org/antisem/protocoles/origines.html&lt;/ref&gt; 
26. novembra 1993. godine, u Okružnom sudu u Moskvi (Čerjomušinski okrug), sud, sa predsjedavajućom sudijom Valentinom Belikovom i članovima vijeća Bunjinom i Jakovljevom, po tužbi desničarske grupe „Pamjat“ protiv lista ''Židovska gazeta'', a poslije mišljenja više stručnjaka, donosi presudu da su &quot;Protokoli&quot; falsifikat i da se njihovo štampanje treba smatrati [[antisemitizam|antisemitizmom]]. Panel stručnjaka se sastojao od tri člana koje su obje strane u sporu odobrile i koji nisu bili židovskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.intjewishlawyers.org/pdf/Justice%20-%201.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060909120905/http://www.intjewishlawyers.org/pdf/Justice%20-%201.pdf |archive-date=9. 9. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Uticaj ==
„Protokoli“ spadaju među najviše zloupotrebljavane zapise u historiji. Iako je njihova autentičnost stavljena pod sumnju takoreći odmah poslije štampanja, a ubrzo potom i potpuno osporena, na ''Protokole'' su se kao na istinite uporno pozivale razne antisemitske struje i politički pokreti, počevši od ruskih, preko Hitlera do modernih azijskih i južnoameričkih.
== Također pogledajte ==

* [[antisemitizam]]
* [[cionizam]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://public.carnet.hr/dragotadic/dodaci/knjige/protokoli_sionskih_mudraca.pdf Puni tekst protokola]
* [https://web.archive.org/web/20061204055446/http://www.voanews.com/croatian/archive/2006-04/2006-04-25-voa8.cfm Analiza protokola]

&lt;!-- preuzeto sa hr.wiki --&gt;
{{Commonscat|Protocols of the Elders of Zion}}

[[Kategorija:Antisemitizam]]
[[Kategorija:Rusija]]
[[Kategorija:1903. u Ruskoj Imperiji]]
[[Kategorija:1905. u Ruskoj Imperiji]]</text>
      <sha1>h1gxoej4nh2xpp4u3fdxd3khmfrbpb5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hodi da ti čiko nešto da</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142350</id>
    <revision>
      <id>3714333</id>
      <parentid>3529471</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:04:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7232" sha1="bv33knf9p4q3uuozb35wckb50m29wh7" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Hodi da ti čiko nešto da
| vrsta           = Studijski [[album]]
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]
| slika           = Hodi da ti ciko nesto da.jpg
| objavljen       = [[16. novembar]] [[2006.]]
| snimljen        = novembar 2004 – juni 2006.
| mjesto          = 
| studio          = Present Studio, [[Zagreb]]
| žanr            = Garage rock, [[novi primitivizam]]
| trajanje        = 78:54
| izdavač         = CIVITAS, Mascom Records
| producent       = [[Davor Sučić]], Denyken
| prethodni_album = ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]''&lt;br /&gt;(2004)
| ovaj_album      = '''''Hodi da ti čiko nešto da'''''&lt;br /&gt;(2006)
| sljedeći_album  = ''[[The Ultimate Collection (Zabranjeno pušenje)|The Ultimate Collection]]''&lt;br /&gt;(2009)
}}
'''''Hodi da ti čiko nešto da!''''' je osmi studijski [[album]] [[rock]] grupe [[Zabranjeno pušenje]],&lt;ref&gt;{{cite web |title=Diskografija - Zabranjeno pušenje |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/diskografija/ |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; objavljen [[16. novembar|16. novembra]] [[2006.]] godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u izdanju CIVITAS-a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Novi spot Zabranjenog pušenja |url=http://mondo.rs/a89612/Zabava/Muzika/Novi-spot-Zabranjenog-pusenja.html |website=mondo.rs |access-date=24. 9. 2018 |archive-date=30. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730080817/http://mondo.rs/a89612/Zabava/Muzika/Novi-spot-Zabranjenog-pusenja.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=&quot;Zabranjeno pušenje&quot; - Album &quot;Hodi da ti čiko nešto da&quot; bit će objavljen 15.10.2006. god. |url=https://ba.ekapija.com/after-workhours/54624/zabranjeno-pusenje-album-hodi-da-ti-ciko-nesto-da-bit-ce-objavljen |work=ba.ekapija.com |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj je objavljen [[15. mart]]a [[2007.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Novi album Pušenja na kioscima Tiska |url=https://www.muzika.hr/novi-album-pusenja-na-kioscima-tiska/ |work=muzika.hr |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Mascom je izdao album u [[Srbija|Srbiji]] 2007. godine. Ovo je drugi dupli studijski album benda, a podnaslovi CD-ova su ''Se kličem Mujo'' i ''Se kličem Suljo''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje: Hodi da ti čiko nešto da (Civitas) |url=https://www.vecernji.hr/kultura/zabranjeno-pusenje-hodi-da-ti-ciko-nesto-da-civitas-830297 |work=vecernji.hr |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Hodi-Da-Ti-%C4%8Ciko-Ne%C5%A1to-Da/release/3829046 Discogs]&lt;/small&gt;
{{Spisak pjesama
| ukupno_trajanje  = 43:26
| naslov =  Se kličem Mujo
| dodatna_kolona  = Aranžman&lt;ref&gt;{{cite web |title=ZAMP Datoteka|url=http://www.zamp.hr/baza-autora/pregled |work=zamp.hr |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;
| zasluge_pisanje =  da

| naziv1 = Nema više
| autor1 = [[Davor Sučić]], [[Nenad Veličković]]
| trajanje1 = 4:06

| naziv2 = Mali Motač Jointa
| autor2 = Sučić, John Fogerty
| trajanje2 = 3:45

| naziv3 = Pravo zajebani DJ iz Chicaga
| autor3 = Sučić
| trajanje3 = 4:17

| naziv4 = Biffe Neretva
| autor4 = Sučić
| trajanje4 = 5:15

| naziv5 = Dobro dvorište
| autor5 = Sučić
| dodatna5 = Sučić, [[Robert Boldižar]]
| trajanje5 = 4:51

| naziv6 = Sigurna vremena
| autor6 = Sučić
| trajanje6 = 4:14

| naziv7 = Haag
| autor7 = Sučić
| dodatna7 = Sučić
| trajanje7 = 3:09

| naziv8 = Impossible is Nothing (David Beckham)
| autor8 = Sučić, Dragomir Herendić
| trajanje8 = 3:00

| naziv9 = Laku noć stari
| autor9 = Sučić
| trajanje9 = 5:08

| naziv10 = Takvim sjajem
| autor10 = [[Arsen Dedić]]
| trajanje10 = 5:07

}}

{{Spisak pjesama
| ukupno_trajanje = 35:28
| naslov = Se kličem Suljo
| dodatna_kolona  = Aranžman
| zasluge_pisanje =  da

| naziv1 = Hodi da ti čiko nešto da
| autor1 = Sučić
| dodatna1 = [[Paul Kempf]]
| trajanje1 = 1:30

| naziv2 = Džana
| autor2 = Darko Ostojić
| trajanje2 = 4:13

| naziv3 = Pred zatvorenim šankom
| autor3 = Sučić
| trajanje3 = 3:45

| naziv4 = OK Diane
| autor4 = Sučić
| trajanje4 = 4:02

| naziv5 = Mejtaš
| autor5 = Ostojić
| trajanje5 = 3:45

| naziv6 = Igrač s brojem 2
| autor6 = Sučić
| trajanje6 = 4:54

| naziv7 = Džeki
| autor7 = Sučić
| trajanje7 = 3:26

| naziv8 = Agregat
| autor8 = Sučić
| trajanje8 = 4:12

| naziv9 = Domovina
| autor9 = Sučić, Veličković, Šaban Gadžo
| trajanje9 = 5:41

}}

== Izvođači i saradnici==
Preneseno s omota albuma.&lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{cite web |title=  Zabranjeno Pušenje – Hodi Da Ti Čiko Nešto Da  |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Hodi-Da-Ti-%C4%8Ciko-Ne%C5%A1to-Da/release/3829046 |work=discogs.com |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Zabranjeno pušenje'''
*[[Davor Sučić]] – [[Pjevanje|vokal]], [[gitara]]
*[[Robert Boldižar]] – [[violina]], [[klavijature]], prateći vokal
*[[Branko Trajkov|Branko Trajkov &quot;Trak&quot;]] – [[bubnjevi]], udaraljke, prateći vokal
*[[Predrag Bobić]] – [[bas-gitara]]
*[[Toni Lović]] – [[električna gitara|električna]] i akustična gitara
*[[Paul Kempf]] – klavijature

{{col-2}}
'''Produkcija'''
* [[Davor Sučić]] – produkcija
* Denis Mujadžić Denyken – muzička produkcija, snimanje, mastering
* [[Dario Vitez]] – izvršna produkcija

'''Dizajn'''
* Tarik Zahirović – dizajn omota &lt;small&gt;(Agencija Ideologija u [[Sarajevo|Sarajevu]], BIH)&lt;/small&gt;
* Saša Midžor Sučić – fotografija
* Denis Lovrović – fotografija
{{col-end}}

'''Gostujući muzičari'''
{{div col|colwidth=30em}}
*[[Arsen Dedić]] – dirigent &lt;small&gt;(pjesma 1/10)&lt;/small&gt;
*[[Bruno Urlić]] – violina &lt;small&gt;(pjesma 1/06, 1/10)&lt;/small&gt;
*Sakin Modronja – vokal &lt;small&gt;(pjesma 1/09)&lt;/small&gt;
*Irena Mujadžić – prateći vokal
*Jelena Vučetić – prateći vokal
*Nina Sučić – [[viola]] &lt;small&gt;(pjesma 1/10)&lt;/small&gt;
*Stanislav Kovačić – [[violončelo]] &lt;small&gt;(pjesma 1/10)&lt;/small&gt;
*Marijan Jakić – [[saksofon]] &lt;small&gt;(Gudački kvartet)&lt;/small&gt;
*Antonio Janković – trombon &lt;small&gt;(Gudački kvartet)&lt;/small&gt;
*Tomica Rukljić – [[truba]] &lt;small&gt;(Gudački kvartet)&lt;/small&gt;
*Krešimir Oreški – đembe 
*Ismet Kurtović – dirigent [[Zbor Arabeske|zbora Arabeske]], zbor
*Aida Kočo – zbor
*Aldijana Mujić – zbor
*Alma Srebreniković – zbor
*Amina Omanović – zbor
*Azra Grabčanović – zbor
*Belma Hadžović – zbor
*Boris Turina – zbor
*Dženana Čaušević – zbor
*Emina Nuhbegović – zbor
*Galija Hammad – zbor
*Melisa Huskić – zbor
*Nimer Hammad – zbor
*Sakin Modronja – zbor
*Selma Srebreniković – zbor
{{div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Službeni sajt Zabranjenog pušenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }}
*[http://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Hodi-Da-Ti-%C4%8Ciko-Ne%C5%A1to-Da/master/479320 ''Hodi da ti čiko nešto da''] na Discogsu

{{Zabranjeno pušenje}}

[[Kategorija:Albumi iz 2006.]]
[[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]]</text>
      <sha1>bv33knf9p4q3uuozb35wckb50m29wh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrva Koralnog mora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143093</id>
    <revision>
      <id>3714401</id>
      <parentid>3669551</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:15:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2078" sha1="h9v1vfq9mgu9g16ei9yqnk8srss7o7u" xml:space="preserve">Teritorija '''Ostrva Koralnog Mora''' predstavlja vanjsku teritoriju [[Australija|Australije]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Coral-Sea-Islands|title=Coral Sea Islands {{!}} Islands, Reefs, Marine Life {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2025-06-15}}&lt;/ref&gt; koja se sastoji od grupe malih tropskih ostrva i grebena u [[Koralno more|Koralnom moru]], sjeveroistočno od [[Queensland]]a na 18° S 152° E.

[[Datoteka:Coral_Sea_Islands.png|desno|250px|mini|Ostrva Koralnog mora]]

Imaju oko 30 zasebnih grebena i [[atol]]a, od kojih su 12 potpuno potopljeni za vrijeme plime, te 51 manjih ostrva, od kojih neka imaju vegetaciju. Atoli su različite veličine, te uključuju Greben Lihou - drugi najveći atol na svijetu - koji ima lagunu dužine 100 i širine 30&amp;nbsp;km, te površine od oko 25000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. No, sami atoli su vrlo mali površinom, koja iznosi 3&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Na ostrvima nema luka ni pristaništa, nego se koriste vanjska sidrišta. Stalnog stanovništva ni ekonomske aktivnosti nema, dok meterološka stanica na Grebenu Lihou ima stalnu posadu. Postoji i nekoliko svjetionika.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060427013358/http://www.dotars.gov.au/terr/coral/index.aspx DOTARS: Coral Sea Islands]
* [http://mitglied.lycos.de/dc3mf/Eliza.htm Middleton and Elizabeth Reefs]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.oceandots.com/pacific/elizmid/ Middleton and Elizabeth Reefs - General] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101223043232/http://www.oceandots.com/pacific/elizmid/ |date=23. 12. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20050723114912/http://www.aims.gov.au/pages/research/marine-surveys/elizabeth-middleton-reefs-surveys-december2003/pdf/elizabeth-middleton-reefs-surveys-december2003.pdf Middleton and Elizabeth Reefs - Biology]

{{Commonscat|Coral Sea Islands}}
{{Commonwealth}}
{{Savezne države i teritorije Australije}}

[[Kategorija:Australija]]
[[Kategorija:Vanjske teritorije]]</text>
      <sha1>h9v1vfq9mgu9g16ei9yqnk8srss7o7u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714427</id>
      <parentid>3714401</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:22:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2077" sha1="q59q3x23epmxz38zwht4x7b8dtz1uct" xml:space="preserve">Teritorija '''Ostrva Koralnog Mora''' predstavlja vanjsku teritoriju [[Australija|Australije]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Coral-Sea-Islands|title=Coral Sea Islands {{!}} Islands, Reefs, Marine Life {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2025-06-15}}&lt;/ref&gt; koja se sastoji od grupe malih tropskih ostrva i grebena u [[Koralno more|Koralnom moru]], sjeveroistočno od [[Queensland]]a na 18° S 152° E.

[[Datoteka:Coral_Sea_Islands.png|desno|250px|mini|Ostrva Koralnog mora]]

Imaju oko 30 zasebnih grebena i [[atol]]a, od kojih su 12 potpuno potopljeni za vrijeme plime, te 51 manje ostrvo, od kojih neka imaju vegetaciju. Atoli su različite veličine, te uključuju Greben Lihou - drugi najveći atol na svijetu - koji ima lagunu dužine 100 i širine 30&amp;nbsp;km, te površine od oko 25000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. No, sami atoli su vrlo mali površinom, koja iznosi 3&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Na ostrvima nema luka ni pristaništa, nego se koriste vanjska sidrišta. Stalnog stanovništva ni ekonomske aktivnosti nema, dok meterološka stanica na Grebenu Lihou ima stalnu posadu. Postoji i nekoliko svjetionika.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060427013358/http://www.dotars.gov.au/terr/coral/index.aspx DOTARS: Coral Sea Islands]
* [http://mitglied.lycos.de/dc3mf/Eliza.htm Middleton and Elizabeth Reefs]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.oceandots.com/pacific/elizmid/ Middleton and Elizabeth Reefs - General] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101223043232/http://www.oceandots.com/pacific/elizmid/ |date=23. 12. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20050723114912/http://www.aims.gov.au/pages/research/marine-surveys/elizabeth-middleton-reefs-surveys-december2003/pdf/elizabeth-middleton-reefs-surveys-december2003.pdf Middleton and Elizabeth Reefs - Biology]

{{Commonscat|Coral Sea Islands}}
{{Commonwealth}}
{{Savezne države i teritorije Australije}}

[[Kategorija:Australija]]
[[Kategorija:Vanjske teritorije]]</text>
      <sha1>q59q3x23epmxz38zwht4x7b8dtz1uct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Graham Chapman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145948</id>
    <revision>
      <id>3714316</id>
      <parentid>3700338</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T00:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3260" sha1="r8a8zzj8k1aglsuiecr51l98u5dtfhs" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija glumac
|ime              =Graham Chapman
|ime_pri_rođenju        =Graham Arthur Chapman
|mjesto_rođenja   =[[Leicester]], [[Leicestershire]], [[Engleska]]
|mjesto_smrti     =[[Maidstone]], [[Kent]], [[Engleska]]
|slika            =
|opis       =
|datum_rođenja          =8. januar 1941
|datum_smrti             =4. oktobar 1989
|godine_aktivnosti      =1960-1989
|pseudonim        =Gray Chapman
|veb-sajt              =
|supruge          =[[David Sherlock]] (1966 - 1989)
|značajna_djela    =
|važniji filmovi  =
|oskar            =
|olivier          =
|afi              =
|bafta            =
|zlatni globus    =
|emmy             =
|cesar            =
|goya             =
|tony             =
}}
'''Graham Arthur Chapman''' (8. januar 1941 – 4. oktobar 1989) bio je [[Englezi|engleski]] [[glumac]], [[pisac]] i [[ljekar]], najpoznatiji kao jedan od članova čuvene humorističke trupe [[Monty Python]]. U njoj se istakao kao tumač glavnih uloga u njenim igranim filmovima - kao [[kralj Arthur]] u ''[[Monty Python and the Holy Grail]]'' i ''Brian'' u ''[[Monty Python's Life of Brian]]''. Glumio je i u filmu  ''[[Yellowbeard]]''.

==Literatura==
* {{cite book | first=Bob | last=McCabe | year=2005 | title=The Life of Graham, The authorised biography of Graham Chapman | url=https://archive.org/details/lifeofgrahamauth0000mcca | publisher=Orion Books | location=London | isbn=0752857738}}
* {{cite book | first=Graham | last=Chapman | date=oktobar 2005 | title=Calcium Made Interesting : Sketches, Letters, Essays &amp; Gondolas | url=https://archive.org/details/calciummadeinter0000chap | editor=Jim Yoakum | publisher=Sidgwick &amp; Jackson | location=London | isbn=0283070161}}
* {{cite book | first=Robert | last=Hewison | year=1983 | title=Footlights! - A Hundred Years of Cambridge Comedy | url=https://archive.org/details/footlightshundre0000hewi | publisher=Methuen London | location=London | isbn=0413511502}}
* {{cite book | first=Roger | last=Wilmut | year=1980 | title=From Fringe to Flying Circus - 'Celebrating a Unique Generation of Comedy 1960-1980' | url=https://archive.org/details/fromfringetoflyi0000wilm_c1s8 | publisher=Eyre Methuen | isbn=0413469506}}
* {{cite book | first=Graham | last=Chapman | year=1980 | title=A Liar's Autobiography (Volume VI) | publisher=Methuen Publishing| isbn=0416009018}}

==Vanjski linkovi==
*Graham Chapman na [https://web.archive.org/web/20071216064804/http://pythonline.com/meet/chapman PythOnline Pythons Page]
*Graham Chapman at [http://www.bbc.co.uk/comedy/guide/talent/c/chapman_graham.shtml the BBC Comedy Guide]
*Graham Chapman at [http://www.comedy-zone.net/standup/comedian/c/chapman-graham.htm the Comedy Zone]
*Graham Chapman at [http://www.fyne.co.uk/index.php?item=461 Gay Greats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716055305/http://www.fyne.co.uk/index.php?item=461 |date=16. 7. 2011 }}
*{{ibdb name|79107}}
*{{imdb name|0001037}}
*{{tvtome person|53549}}

{{Monty Python}}

{{DEFAULTSORT:Chapman, Graham}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Leicester]]
[[Kategorija:Engleski glumci]]
[[Kategorija:Gej glumci]]
[[Kategorija:Gej pisci]]
[[Kategorija:LGBTQ osobe iz Engleske]]</text>
      <sha1>r8a8zzj8k1aglsuiecr51l98u5dtfhs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak poznatih osoba rođenih u Pragu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147662</id>
    <revision>
      <id>3714313</id>
      <parentid>3705824</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T23:44:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dostojewskij</username>
        <id>70546</id>
      </contributor>
      <comment>/* K */ * / †</comment>
      <origin>3714313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20982" sha1="gul8itmc2o7l9n1y807dzt8trdq8zqu" xml:space="preserve">{{Prijevod}}

{{TOC}}

== A ==
* [[Quido Adamec]] (1924–2007), bivši češki sportski sudija (hokej na ledu)
* [[Hans Günther Adler]] (1910–1988), austrijski pisac
* [[Paul Adler]] (1878–1946), austrijski pisac
* [[Victor Adler]] (1852–1918), političar, osnivač partije, novinar
* [[Agnes von Böhmen (1211–1282)|Agnes von Böhmen]] (1211–1282), češka princeza
* [[Madeleine Albright]] (1937–2022), američka političarka
* [[Anna Silvia Carretto]] (1605–1664), supruag Leopolda Wilhelma von Baden
* [[Karl Arnstein]] (1887–1974), njemački inžinjer
* [[Adolf Carl Daniel Fürst von Auersperg]] (1814–1890), predskjednik vlade Austro-ugarske
* [[Josef Augusta (Paleontolog)|Josef Augusta]] (1903–1968), češki paleontolog

== B ==
* [[Lída Baarová]] (1914–2000), češka glumica i ljubavnica [[Joseph Goebbels|Josepha Goebbelsa]]
* [[Joseph Maria Baernreither]] (1845–1925), austrijski političar
* [[Josef Bárta]] (1744–1787), češki kompozitor
* [[Karl Bartunek]] (1906–1984), njemački političar, član parlamenta
* [[Richard Batka]] (1868–1922), češki muzičar i libretist
* [[Jara Beneš]] (1897–1949), češki kompozitor
* [[Patrik Berger]] (* 1973), češki nogometaš
* [[Ludwig Berwald]] (1883–1942), austrijski matematičar češkog porijekla
* [[Michal Bílek]] (* 1965), češki nogometaš
* [[Maxim Biller]] (* 1960), njemački pisac
* [[Ivan Blecha]] (* 1957), filozof
* [[Vilém Blodek]] (1834–1874), češki kompozitor
* [[Vojtěch Bludův]] (14. vijek), teolog i filozof
* [[Anne von Böhmen]] (1366–1394), prva žena Rikarda II, kralj Engleske
* [[Antonín Boll]] (1721–1792), češki filozof i jesuit
* [[Bernard Bolzano]] (1781–1848), filozof, teolog i matematičar
* [[Joseph Adolf Bondy]] (1876–1946), novinar
* [[Ruth Bondy]] (1923–2017), izraelska novinarka
* [[Zsófia Boros]] (* 1980), mađarska gitaritica
* [[Jana Brejchová]] (* 1940), češka glumica
* [[František Xaver Brixi]] (1732–1771), češki kompozitor
* [[Max Brod]] (1884–1968), njemački pisac
* [[Eduard Bruna]] (1822–1899), austrijski filozof i profesor
* [[Ferdinand Bund]] (1890–1962), njemački političar (SPD)
* [[Werner Busch]] (* 1944), njemački historičaar umjetnosti
* [[Dolly Buster]] (* 1969), češka producentica, režiser, glumica, porno glumica

== C ==
* [[Josef Čapek (kompozitor)|Josef Čapek]] (1825–1915), češki kompozitor
* [[Jan Charouz]] (* 1987), češki automobilista
* [[Václav Chochola]] (1923–2005), češki fotograf
* [[Miroslav Cikán]] (1896–1962), češki režiser
* [[Carl Ferdinand Cori]] (1896–1984), liječnik, dobitnik Nobelove nagrade
* [[Gerty Cori]] (1896–1957), biohemičarka, dobitnica Nobelove nagrade
* [[Barbara Coudenhove-Kalergi]] (* 1932), češko-austrijska novinarka
* [[Ignác Cornova]] (1740–1822), italijanski svećenik, historičar, pedagog i pjesnik
* [[Václav Čtvrtek]] (1911–1976), pisac

== D ==
* [[Pavel Dědeček]] (1885–1954), dirigent
* [[Ernst Deutsch]] (1890–1969), njemački glumac
* [[Karl W. Deutsch]] (1912–1992), naučnik
* [[Michal Dlouhý]] (* 1968), glumac
* [[Vladimír Dlouhý]] (1958–2010), glumac
* [[Lukáš Došek]] (* 1978), češki nogometaš

== E ==
* [[Karl Egon Ebert]] (1801–1882), pjesnik
* [[David Elias]] (* 1956), švicarski jazz muzičar
* [[Ursula Engelen-Kefer]] (* 1943), predsjednica njemačkog sindikalnog udruženja
* [[Helen Epstein]] (* 1947), američka književnica
* [[Heinrich Karl Erben]] (1921–1997), njemački paleontolog

== F ==
* [[Jan Faktor]] (* 1951), češko-njemački pisac
* [[Stanislav Feikl]] (1883–1933), slikar
* [[Renate Feyl]] (* 1944), njemačka književnica
* [[Ladislav Fialka]] (1931–1991), pantomimičar, glumac, koreograf i profesor
* [[Miroslav Filip]] (1928–2009), šahista
* [[Franz Firbas]] (1902–1964), njemački botaničar
* [[Vilém Flusser]] (1920–1991), filozof
* [[Josef Bohuslav Foerster]] (1859–1951), češki kompozitor
* [[Hans Heinrich Formann]] (1939–2016), dramatičar
* [[Julius Fučík (kompozitor)|Julius Ernest Wilhelm Fučík]] (1872–1916), kompozitor
* [[Ladislav Fuks]] (1923–1994), pisac

== G ==
* [[Petr Gabriel]] (* 1973), češki nogometaš
* [[Ladi Geisler]] (1927–2011), njemački hazz muzičar
* [[Franz Anton von Gerstner]] (1796–1840), austrijski inžinjer
* [[Richard Glazar]] (1920–1997), jedan od preživjelih iz koncentarcionog logora Treblinka
* [[Sergius Golowin]] (1930–2006), švicarski publicist
* [[Hermann Grab]] (1903–1949), austrijski pisac i muzičar
* [[Heinrich Grünfeld]] (1855–1931), austrijski kompozitor i čelist
* [[Stanislav Grof]] (* 1931), Medizinphilosoph i Psychiater
* [[Stanislav Gross]] (1969–2015), češki političar
* [[Eduard Gundling]] (1819–1905), pravnik i profesor
* [[Julius Gundling]] (1828–1890), romanopisac i novinar

== H ==
* [[Willy Haas]] (1891–1973), njemački publicist i književni kritičar
* [[Eduard Hanslick]] (1825–1904), muzički kritičar
* [[Jan Hanuš]] (1915–2004), kompozitor
* [[Jarmila Hassan Abdel Wahab]] (1917–1996), operska pjevačica
* [[Auguste Hauschner]] (1850–1924), književnica
* [[Václav Havel]] (1936–2011), pisac, političar
* [[Karl Herloßsohn]] (1804–1849), njemački pisac i enciklopedist
* [[Alice Herz-Sommer]] (1903–2014), njemačko-češka pijanistica
* [[Jaroslav Heyrovský]] (1890–1967), češki fizikohemičsr, dobitnik Nobelove nagrade (1959)
* [[Hieronymus von Prag]] (≈1379–1416), češki filozof
* [[Ingeborg Hoffmann]] (1923–2012), njemačka političarka
* [[Karel Hoffmann]] (1872–1936), violinist i Musikpädagoge
* [[Eduard Hölzel]] (1817–1885), austrijski izdavač
* [[Milada Horáková]] (1901–1950), čehoslovačka Frauenrechtlerin
* [[Lucie Hradecká]] (* 1985), češka teniserka
* [[Tomás Hübschman]] (* 1981), češki nogometaš
* [[Lukáš Hurník]] (* 1967), kompozitor
* [[Karel Husa]] (1921–2016), američki kompozitor i profesor
* [[Richard Husmann]] (1922–1987), pisac
* [[Gustav Franz Hüttig]] (1890–1957), austrijski hemičar

== I ==
* [[Klára Issová]] (* 1979), glumica

== J ==
* [[Fanny Janauschek]] (1828–1904), glumica
* [[Ivan Jandl]] (1937–1987), glumac
* [[Eugen Jegorov]] (1937–1992), glumac i jazz muzičar
* [[Jaromír Jermář]] (* 1956), historičar i političar
* [[Milena Jesenská]] (1896–1944), češka književnica
* [[Karel Boleslav Jirák]] (1891–1972), češki kompozitor
* [[Martin Jiránek]] (* 1979), češki nogometaš
* [[Tomas Jun]] (* 1983), češki nogometaš

== K ==
*[[Miloslav Kabeláč]] (1908–1979), kompozitor i dirigent
*[[Franz Kafka]] (1883–1924), pisac
*[[Julius Kalaš]] (1902–1967), kompozitor
*[[Jan Václav Kalivoda|Jan (Křtitel) Václav Kalivoda]] (1801–1866), „Johann (Baptist) Wenzel Kalliwoda“, kompozitor
*[[Franz Maximilian Kaňka]] (1674–1766), arhitekt
*[[Johann Nepomuk Kaňka senior]] (1744–1798), pravnik i kompozitor
*[[Johann Nepomuk Kaňka junior]] (1772–1865), pravnik i kompozitor
*[[Alfred Kantor]] (1923–2003), umjetnik
*[[Jan Kaplický]] (1937–2009), češko-britanski arhitekt
*[[Siegfried Kapper]] (1820–1879), pisac, prevodilac i liječnik
*[[Jan Kapr]] (1914–1988), kompozitor
*[[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva]] (1316–1378), car
*[[Richard Katz]] (1888–1968), njemačko-češki novinar
*[[Karl Kautsky]] (1854–1938), filozof i političar
*[[Lubomir Kavalek]] (1943–2021), američki velemajstor
*[[Hans Kelsen]] (1881–1973), pravnik
*[[Marek Kincl]] (* 1973), nogometaš
*[[Rudolf Fürst Kinsky]] (1802–1836), češki plemić
*[[Alois Kirnig]] (1840–1911), slika
*[[Alexander Kisch]] (1848–1917), rabin
*[[Egon Erwin Kisch]] (1885–1948), novinar i reporter
*[[Guido Kisch]] (1889–1985), pravnik i historičae
*[[Václav Klaus]] (* 1941), češki političar
*[[Johann von Klenau]] (1758–1819), austrijski general
*[[Ivan Klíma]] (* 1931), češki pisac
*[[Paul d’Abrest]] (1850–1893), češki pisac
*[[František Kočvara]] (≈1740–1791), kompozitor
*[[Jiří Kodet]] (1937–2005), glumac
*[[Pavel Kohout]] (* 1928), češki pisac i političar
*[[Franz Anton Graf von Kolowrat-Liebsteinsky]] (1778–1861), austrijski političar
*[[Olly Komenda-Soentgerath]] (1923–2003), njemačka književnica
*[[Alma Johanna König]] (1887–1942), austrijska pjesnikinja
*[[Friedrich Konrad]] (* 1921), njemački učitelj
*[[Petr Korda]] (* 1968), bivši češki teniser
*[[Frank Kortan]] (* 1964), njemački slikar
*[[Petr Kotík]] (* 1942), kompozitor
*[[Cenek Kottnauer]] (1910–1996), češki i britanski šahista
*[[Stanislav Kozubek]] (* 1980), češki biciklista
*[[Hans Krása]] (1899–1944), češko-njemački kompozitor
*[[Otakar Kraus]] (1909–1980), češko-britanski operni pjevač i pedagog
*[[Stefan Krikl]] (* 1936), umjetnik ekspresionizma
*[[Joe Kučera]] (* 1943), češki saksofonist i jazz flautist
*[[Pavel Kuka]] (* 1968), češki nogometaš
*[[Vladimir Kulich]] (* 1956), češki glumac
*[[Michael Kunze]] (* 1943), njemački libretist
*[[Ladislaus Kurpiel]] (1883–1930), austrijski nogometaš

== L ==
*[[Ludovit Václav Lachnit]], kompozitor
*[[Antonín Langweil]], Litograf, slikar
*[[Ferdinand Laub]], češki violinist
*[[Lea De Mae]], porno glumica
*[[Paul Leppin]], njemački pisac
*[[Aloys von Liechtenstein]], austrijski političar 
*[[Rudy Linka]], jazz muzičar
*[[Herbert Lom]], glumac
*[[Josef Loos]], hokejaš na ledu
*[[Judah Löw]], rabin

== M ==
*[[Karel Hynek Mácha]], češki pisac 
*[[Heinrich Mache]], austrijski fizičar
*[[Milan Machovec]], češki filozof 
*[[Jakub Malý]], češki historičar, pisac i novinar
*[[Hana Mandliková]], češka teniserka
*[[Antonín Mánes]], češki slikar 
*[[Josef Mánes]], češki slikar 
*[[Jiří Marek]], češki pisac
*[[Jan Masaryk]], češki političar
*[[Albin Mašek]], kompozitor
*[[Gašpar Mašek]], kompozitor
*[[Jaroslav Mathauser]], češki slikar 
*[[Gabriel von Max]], njemački slikar
*[[Alexander Mell]], učitelj
*[[Karel Milota]], češki pjesnik, pisac i prevodilac
*[[Ivo Minář]], češki teniser
*[[Heinrich Mitteis]], njemački historičar
*[[Mira Mladejovska]], češka historičarka umjetnosti
*[[Lucia Moholy]], fotografin
*[[Libuše Moníková]], književnica
*[[Miloslav Moulis]], čehoslovački  borac otpora 
*[[Jiří Mucha]], češki kosmopolit, pisac, publicist i scenarist
*[[Müelich von Prag]], pjevač
*[[Walter Müller (glumac)|Walter Müller]], austrijski glumac

== N ==
* [[Vojtěch Náprstek]], Philanthrop, Ethnologe, Buchhändler, Gründer eines Museums i bedeutende Persönlichkeit im öffentlichen Leben Böhmens
* [[Karel Navrátil]], kompozitor
* [[Tomas Necid]], nogometaš
* [[Vladimír Neff]], češki pisac, prevodilac, scenarist
* [[Kateřina Němcová (šahistain)|Kateřina Němcová]], šahistain
* [[Jan Němec (Filmemacher)|Jan Němec]], Filmemacher
* [[Petra Neomillnerová]], češka Buchrezensentin i Science Fiction-književnica
* [[Jan Neruda]], češki novinar, pjesnik i pisac
* [[Josef Nesvadba]], češki pisac, prevodilac i Psychiater
* [[Stanislav Kostka Neumann]], češki pjesnik
* [[Tereza Nováková]], češka književnica, Vertreterin des Realismus i der Dorfprosa
* [[David Nykl]], Kanadischer glumac

== O ==
*[[Eugen Fürst zu Oettingen-Wallerstein]], njemački političar
*[[František Ondříček]], violinist i kompozitor
*[[Theodor Oppolzer]], austrijski astronom češkog porijekla
*[[Otakar Ostrčil]], češki kompozitor

== P ==
*[[Antonin Panenka]], češki nogometaš
*[[Vladimír Páral]], češki pisac
*[[Dagmar Patrasová]], glumica, pjevačica
*[[Ota Pavel]], češki pisac, Sportpublizist, Erzähler i novinar
*[[Josef Boleslav Pecka]], češki novinar i pjesnik, Mitbegründer der Tschechischen Sozialdemokratischen Partei 
*[[Ferdinand Peroutka]], češki pisac, dramaturg i publicist
*[[Leo Perutz]], austrijski pisac
*[[Jiří Pešek (nogometaš)|Jiří Pešek]], nogometaš i trener
*[[Maria von Peteani]], književnica
*[[Jiri Petr]], Rektor Emeritus Universität Prag-Suchdol
*[[Otto Pick (pisac)|Otto Pick]], jüdisch-njemački pisac i prevodilac
*[[Rudi Piffl]], njemački stonoteniser
*[[František Plánička]], češki golman 
*[[Oskar Pollak]], historičar umjetnosti
*[[Klára Pollertová]], glumica
*[[Jaroslav Poncar]], fotograf
*[[David Popper]], češki Violoncellist i kompozitor
*[[Grete Popper]], njemački fotograf
*[[Roman Freiherr von Procházka]], češki pravnik, genealog i historičar
*[[Tonia Baronin Procházka]], Wohltäterin i Präsidentin des Klubs njemački umjetnikinnen Prag
*[[Hans Alexander Puluj]], Kulturfilmproduzent

== R ==
*[[Anton Reicha]], češki kompozitor i profesor
*[[Grete Reiner]], njemački prevodilac 
*[[Wenzel Lorenz Reiner]], slikar 
*[[Lenka Reinerová]], njemačko-češka književnica i novinarka
*[[Franz Retz]], general
*[[Bernd Richter]], njemački političar 
*[[Rainer Maria Rilke]], njemački liričar, pripovjedač, prevodilac i romansijer
*[[Johann Rittig]], američki novinar njemačkog porijekla
*[[Tomáš Rosický]], češki nogometaš 
*[[Jaroslav Rudiš]], češki pisac
*[[Alice Rühle-Gerstel]], njemačka  književnica
*[[Ruprecht von der Pfalz, Herzog von Cumberland]], britanski general
*[[Jiří Růžek]], češki fotograf
*[[Jan Rychlík]], kompozitor

== S ==
*[[Karel Sabina]], češki radikaler Demokrat, publicist, pisac i Literaturkritiker
*[[Maria Anna Sagar]], austrijska književnica 
*[[Maria-Elisabeth Schaeffler]], austrijsko-njemačka poduzimačica
*[[Filip Salaquarda]], češki automobilist
*[[Hanns-Eberhard Schleyer]], njemački pravnik 
*[[Franz von Schlick]], austrijski general
*[[Gustav Schmidt]], k.k. austrijski profesor
*[[Viliam Schrojf]], čehoslovački nogometaš
*[[Franziskus von Paula Schönborn]], kardinal 
*[[Erwin Schulhoff]], češki kompozitor i pijanist
*[[Julius Schulhoff]], češki pijanist i kompozitor
*[[Karl Fürst zu Schwarzenberg]], češki političar
*[[Jaroslav Seifert]], češki pisac
*[[Alois Senefelder]], austrijski glumac 
*[[Alena Šeredová]], češki fotomodel
*[[Jaroslaw Serpan]], češki slikar
*[[Karol Sidon]], češki rabin i pisac
*[[Katharina Sieverding]], umjetnica
*[[Julie Silver]], porno glumica
*[[Jan Šimůnek]], nogometaš
*[[Hans Sitt]], njemački kompozitor
*[[Jaroslav Škarvada]], biskuo
*[[Antonín Slavíček]], češki slikar
*[[Ondřej Sosenka]], biciklista
*[[Magda Spiegel]], njemačka operna pjevačica
*[[Angela Stachowa]], njemačka književnica
*[[Marek Štěch]], nogometni golman
*[[Jan Stefani]], poljski kompozitor
*[[Wilhelm Steigerwald]], njemački industrijalac
*[[Wilhelm Steinitz]], šahista 
*[[Martin Štěpánek]], češki glumac,režiser i političar
*[[Kaspar Maria von Sternberg]], češki Naturforscher; gründete das ''Vaterländische Museum des Königreichs Böhmen'' in Prag i gilt als Begründer der modernen Paläobotanik
*[[Bernard Václav Štiasný]], čelist i kompozitor
*[[František Jan Štiasný]], čelist i kompozitor
*[[Jiří Stivín]], češki jazz-muzičar
*[[Marek Suchý]], češki nogometaš
*[[Cyril Suk]], češki teniser
*[[Josef Suk (violinist)|Josef Suk]] (* 1929), češki violinist, unuk des kompozitora [[Josef Suk (kompozitor)|Josef Suk]]
*[[Helena Suková]], čehoslovačka teniserka
*[[Josef Suttner]], Hornist i profesor
*[[Bertha von Suttner]], Friedensaktivistin i Friedensnobelpreisträgerin
*[[Miloslav Švandrlík]], češki pisac
*[[Karel Svoboda]], kompozitor
*[[Milan Svoboda]], jazz muzičar i kompozitor

== T ==
*[[Karl von Terzaghi]], Begründer der Bodenmechanik
*[[Václav Thám|Jan Šimon Václav Thám]], češki pjesnik, pisac i glumac
*[[Filip Topol]], Sänger, Songwriter i pijanist
*[[Walter Trier]], Illustrator
*[[František Tuček]], kompozitor
*[[Herbert Turnauer]], austrijski industrijalac
*[[Else Tuschkau-Huth]], pjevačica

== U ==
* [[Hermann Ungar]], njemački pisac
* [[Gertrude Urzidil]], njemačka književnica
* [[Johannes Urzidil]], njemački pisac

== V ==
*[[Daniel Vacek]], teniser
*[[Tomáš Vačkář]], kompozitor
*[[Dana Vávrová]], njemačko-češka filmska glumica i režiserka
*[[Zbyněk Vostřák]], kompozitor
*[[Miroslav Votava]], njemački nogometaš i trener
*[[Čestmír Vycpálek]], češki nogometaš i trener
*[[Ladislav Vycpálek]], kompozitor

== W ==
*[[Roland Wabra]], njemački nogometaš
*[[Lothar Wallerstein]], njemački Operndirektor
*[[Joseph Weber (muzičar)|Joseph Weber]], njemački muzičar
*[[Franz Carl Weiskopf]], njemački pisac
*[[Wilhelm Weizsäcker]], njemački historičar
*[[Georg Wellner]], njemački inžinjer,
*[[Felix Weltsch]], njemačko bibliotekar
*[[Robert Weltsch]], njemačko-jüdischer novinar i političar
*[[Franz Werfel]], austrijski pisac
*[[Wolfgang von Wersin]], njemački arhitekt
*[[Max Wertheimer]], einer der Hauptbegründer der Gestaltpsychologie bzw. der Gestalttheorie
*[[Fritz von Wettstein|Friedrich von Wettstein]], austrijski Botaniker
*[[Emil Weyr]], austrijski matematičar
*[[Wilhelm Friedrich Wiechowski]], njemački farmakolog
*[[Oskar Wiener]], njemački pisac
*[[Wolfgang Achilles von Wieser]], austrijski Radiologe
*[[Wilhelm Winkler]], austrijski statističar i demograf
*[[Wilhelm Winternitz]], njemački Mediziner
*[[Hans Winterstein]], njemački fiziolog
*[[Thaddäus Ignatius Wiskotschill]], njemački kipar
*[[Ernst Wolf (teolog)|Ernst Wolf]], njemački teolog
*[[Franz Karl Wolf]], njemački Zeichner i Graphiker
*[[Johann Wenzel Reichsgraf von Wratislaw]], austrijski diplomat
*[[David Woodard]], američki pisac i dirigent

== Z ==
*[[Václav Zahradník]], češki dirigent, kompozitor i Arrangeur
*[[Klára Zakopalová]], češka teniserka
*[[Karl Zappe]], Domkapellmeister in Linz, Orchesterleiter, 1967 Strassenbenennung &lt;!--  (1812–1871) --&gt;&lt;!--
*[[Julius Zappert]], Pädiater, entdeckte das Zappert-Syndrom bei Kindern
*[[Stella Zázvorková]], češka glumica
*[[Zdeněk Zeman]], češki Fußballtrainer
*[[Wolfgang von Zeynek]], njemački pravnik im Dienst des Nationalsozialismus
*[[Robert von Zimmermann]], austrijski filozof
*[[Otto Zoff]], njemački pisac i novinar
&lt;!--
== Weitere verdienstvolle Persönlichkeiten Prags ==
&lt;!--in alphabetischer Reihung--&gt;&lt;!--
*[[Adalbert von Prag]]
*[[Joachim Barrande]]
*[[Edvard Beneš]]
*[[Karel Gott]]
*[[Ignát Herrmann]], češki pisac, Humorist i Redakteur
*[[Milan Horáček]]
*[[Leoš Janáček]]
*[[Polyxena von Lobkowicz]], češka Adelige
*[[Zdeněk Vojtěch von Lobkowicz]], češki Adeliger
*[[Matthias Louda von Klumtschan]], češki Heeresführer i Diplomat
*[[Julius Mařák]], češko-češki Landschaftsmaler zwischen Romantik i Realismus
*[[Bohuslav Martinů]]
*[[Lubor Niederle]], češki arheolog, antropolog, etnograf i historičar
*[[Ernst Weiß (pisac)|Ernst Weiß]]
*[[Zdeňka Baldová]]
*[[Karel Bodlák]], češki Literaturkritiker, pjesnik i Lehrer
*[[Josef Ignác Buček]], češki Universitätsprofessor sowie Autor volkswirtschaftlicher Werke
*[[Vlaho Bukovac]], hrvatski slikar
*[[Kaspar Cappleri de Sulewicz]], češki Adeliger
*[[Antonín Dvořák]]
*[[Klement Gottwald]]
*[[Josef Hlávka]], češki Baumeister, arhitekt i Mäzen
*[[Bedřich Hrozný]], Sprachwissenschaftler (Linguist) i Orientalist
*[[Jan Jessenius]]
*[[Alois Jirásek]], češki pisac i historičar
*[[Karel Leopold Klaudy]], češki pravnik i političar
*[[Mikuláš Konáč z Hodiškova]]
*[[Václav Levý]], češki kipar
*[[Georg Christian von Lobkowitz (1835–1908)|Georg Christian von Lobkowitz]], češki Adeliger i političar
*[[Antonín Machek]], češki slikar
*[[Josef Malinský]], češki kipar i Schnitzer
*[[Julius Mařák]], češko-češki Landschaftsmaler zwischen Romantik i Realismus
*[[Tomáš Garrigue Masaryk]], erster čehoslovačkar Staatspräsident
*[[Jan Morávek (historičar)|Jan Morávek]] , češki historičar i Archivar
*[[Jan Morávek (pisac)|Jan Morávek]], češki pisac i novinar
*[[Václav Bolemír Nebeský]], češki pjesnik i filozof
*[[Zdeněk Nejedlý]], češki historičar, Literaturkritiker i Musikwissenschaftler
*[[František Nepil]], češki pisac, Rundfunkmoderator i Erzähler
*[[Vítězslav Nezval]], češki pjesnik, pisac i prevodilac
*[[Jan Otto]], češki izdavač
*[[Jan Patočka]], češki filozof
*[[Tomáš Pešina z Čechorodu]], češki historičar i pisac
*[[Karel Postl]], češki klassischer Landschaftsmaler, Zeichner i Graphiker
*[[Karel Ptáčník]], češki pisac
*[[Jiří Růžek]], češki fotograf
*[[Rudolf Schreiber]], češko-njemački historičar i Archivar
*[[Bedřich Smetana]]
*[[Jiří Šotola]], češki pjesnik, pisac i dramaturg
*[[Ladislav Stroupežnický]], češki dramaturg des Nationaltheaters in Prag
*[[Jindřich Štyrský]], češki slikar, fotograf, grafičar, pjesnik, Vertreter des Surrealismus i Kunsttheoretiker
*[[Josef Sudek]]
*[[Jan Zábrana]], pisac, pjesnik i prevodilac
*[[Vojtech Zamarovský]], slowakischer historičar, pisac i prevodilac

[[Kategorija:Spisak osoba po gradovima]]
[[Kategorija:Biografije, Prag|*]]</text>
      <sha1>gul8itmc2o7l9n1y807dzt8trdq8zqu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Graphical Modeling Framework</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264978</id>
    <revision>
      <id>3714318</id>
      <parentid>3303507</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T01:14:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3199" sha1="2s7fcmw0lfjcacfmfrukuiisx001c2f" xml:space="preserve">{{Infokutija softver
| naziv                            = Graphical Modeling Framework
| logo                             = &lt;!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --&gt;
| alt_logoa                        = 
| tekst_logoa                      = 
| snimak_ekrana                    = &lt;!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --&gt;
| alt_snimka_ekrana                = 
| tekst                            = 
| sklopivo                         = &lt;!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --&gt;
| autor                            = Eclipse fondacija
| programer                        = 
| prvo_izdanje                     = 
| obustavljeno                     = &lt;!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite &quot;da&quot;. U suprotnom, izostavite. --&gt;
| izgled_verzija                   = &lt;!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --&gt;
| najnovija_stabilna_verzija       = 
| datum_najnovije_stabilne_verzije = 
| najnovija_probna_verzija         = 
| datum_najnovije_probne_verzije   = 
| centralna_arhiva                 = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| razvojno_stanje                  = 
| programski_jezik                 = 
| operativni_sistem                = [[Više-platformski]]: [[Linux]], [[Mac OS X]], [[Solaris]], [[Microsoft Windows|Windows]]
| platforma                        = [[Java SE]], [[Standard Widget Toolkit]]
| veličina                         = 
| standard                         = 
| jezici                           = 
| broj_jezika                      = 
| fusnota_o_jezicima               = 
| vrsta                            = [[Integrirana razvojna okolina]]
| licenca                          = [[Eclipse Public License]]
| alexa                            = 
| veb-sajt                         = {{URL|eclipse.org/modeling/gmp}}
| ažurirano                        = 
}}
'''Graphical Modeling Framework''' ('''GMF''') jeste [[softverski okvir]] za [[Eclipse|Eclipse platformu]]. On pruža generativne komponente i izvršnu infrakstrukturu za razvoj grafičkih uređivača bazirano na [[Eclipse Modeling Framework]] (EMF) i [[Graphical Editing Framework]] (GEF).&lt;ref&gt;{{en simbol}} [http://wiki.eclipse.org/Graphical_Modeling_Framework/Tutorial#What_is_GMF_.3F Šta je GMF?]&lt;/ref&gt;

'''GMF''' je prvi put objavljen u junu 2006. kao dio Eclipse verzije 2.6 (''Callisto'').&lt;ref&gt;{{en simbol}} [http://www.eclipse.org/org/press-release/20060626callisto.php Callisto obavještenja], na ''eclipse.org''. Učitano 4. oktobra 2013.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Graphical Editing Framework]] (GEF)
* [[Eclipse Modeling Framework]] (EMF)
* [[Model-orijentirana arhitektura]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Model-driven Architecture'', ili skraćeno ''MDA'')

== Literatura ==
* {{en simbol}} Richard C. Gronback, ''Eclipse Modeling Project: A Domain-Specific Language''. {{ISBN|978-0-321-53407-1}}.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* {{en simbol}} [http://www.eclipse.org/modeling/gmp/ Stranica projekta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131003194703/http://www.eclipse.org/modeling/gmp/ |date=3. 10. 2013 }}

{{stub-rač}}
{{Eclipse fondacija}}

[[Kategorija:Dijagramski softver]]
[[Kategorija:Eclipse]]</text>
      <sha1>2s7fcmw0lfjcacfmfrukuiisx001c2f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lokacijska karta Lihtenštajn</title>
    <ns>10</ns>
    <id>266982</id>
    <revision>
      <id>3714325</id>
      <parentid>2266762</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T04:01:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <comment>svg</comment>
      <origin>3714325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="322" sha1="kkzekwxjukhx01js03lxvhwat380mil" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1}}}
| name   = Lihtenštajn
| top    = 47.2952
| bottom = 47.0298
| left   = 9.3726
| right  = 9.7287
| image  = Liechtenstein location map.svg
| image1 = Liechtenstein relief location map.svg
}}&lt;noinclude&gt;{{Lokacijska karta/Info|ime=Lihtenštajn}}

[[Kategorija:Lokacijske karte|Lihtenštajn]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kkzekwxjukhx01js03lxvhwat380mil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grand Slam Masters</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267966</id>
    <revision>
      <id>3714317</id>
      <parentid>3336197</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T01:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14096" sha1="p1wg8u8kq2y0l7q3uu4lgprdnl1e0f0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bilbao 2008 chess1.jpg|thumb|right|Bilbao Chess Masters Final 2008. Glass-enclosed playing venue on the [[Plaza Nueva]], Bilbao]] 

'''''Grand Slam Masters''''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Bilbao Chess Masters Final'') je jedan od najvažnijih pojedinačnih šahovskih turnira, koji se održava svake godine od 2008, obično krajem godine kao zadnji od turira u seriji Šahovske asocijacije Grand Slama u [[Bilbao|Bilbau]] u [[Španija|Španiji]], te je po kvalitetu učesnika i visini nagrada jedan od najjačih svjetskih šahovskih turnira. Drugi po redu turnir se igrao u [[Sao Paulo|Sao Paulu]] u [[Brazil]]u. Turnir se igra po pravilima [[Šahovska asocijacija Grand Slam|Šahovske asocijacije Grand Slam]]. Osim njega u toj konkurenciji igraju se slijedeći turniri:

* [[Šahovski turnir u Nanjingu]], održava se u oktobru u [[Nanjing]]u u [[Kina|Kini]];
* [[Šahovski turnir Tata-Steel]] (prije ''[[Šahovski turnir Corus]]''), održava se u januaru u [[Wijk aan Zee]]u u [[Holandija|Holandiji]];
* [[Šahovski turnir Bazna Kings]], održava se u junu u [[Rumunija|Rumuniji]]; 
* [[Šahovski turnir u Linaresu]] održavao se u februaru u [[Linaresu]] u [[Španija|Španiji]] i u [[Morelia|Moreliji]] u [[Meksiko|Meksiku]]; Zbog finansijskih problema, ne održava se od 2011. godine;
* [[M-Tel Masters|M-Tel masters u Sofiji]] održavao se u maju u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], ali se od 2011. godine više ne organizira; 

== Format ==

Turnir se igra po dvostrukom [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]] sa četiri do šest igrača. Pravila i bodovanje turnira su po [[Sofijska pravila|Sofijskim pravilima]], a bodovanje je kao u [[nogomet]]u 3 boda za pobjedu i 1 bod za remi.

== Historija ==

==Rezultati==

[[Datoteka:Bilbao 2008 chess2.jpg|thumb|Carlsen protiv Ananda, Bilbao 2008.]]

=== 1. Grand Slam Masters (2008.) ===

Na prvom Grand Slam Mastersu, odigranom u [[Bilbao|Bilbau]] septembra 2008, učestvovali su šest igrača: [[Viswanathan Anand]], [[Magnus Carlsen]], [[Vasilij Ivančuk]], [[Veselin Topalov]], [[Teymur Rəcəbov]] i [[Levon Aronjan]]. Pobijedio je Topalov, osvojivši 17 bodova, samo sa jednim porazom protiv Aronjana.&lt;ref&gt;{{Chessgames|id=504595|tekst= Aronjan - Topalov}}&lt;/ref&gt;  Slab rezultat Ananda, mogao bi se objasniti pripremama za dvoboj sa [[Vladimir Kramnik|Kramnikom]] na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2008.|Svjetskom prvenstvu u šahu 2008]], te prikrivanjem mogućih varijanti za dvoboj za svjetskog prvaka, koji se odigrao u drugoj polovini oktobra.

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ 1. Grand Slam Masters (2008.)&lt;ref&gt;{{Chessgames3|id=65193|tekst=1.Grand Slam Masters 2008.}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXI (2769)

! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|BUG}}|| 2777 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 1 || ½ 0 || ½ 1 || ½ ½ || 1 ½ || 17
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}|| 2775 || 0 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 1 || ½ 0 || 1 ½ || ½ ½ || 13
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2737 || ½ 1 || 0 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 ½ || ½ 0 || ½ 1 || 13
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|UKR}}|| 2781 || ½ 0 || ½ 1 || 0 ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ 1 || ½ ½ || 12 
|- align=center
| 5 || align=left | {{flagathlete|[[Teymur Rəcəbov]]|AZE}}|| 2744 || ½ ½ || 0 ½ || ½ 1 || ½ 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ ½ || 10 
|- align=center
| 6 || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}}|| 2798 || 0 ½ || ½ ½ || ½ 0 || ½ ½ || ½ ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 8 
|}

=== 2. Grand Slam Masters (2009.) ===

Na drugom Grand Slam Mastersu, odigranom u [[Bilbao|Bilbau]] septembra 2009, učestvovali su četiri igrača: [[Aleksej Širov]], pobjednik [[M-Tel masters u Sofiji#2009.|M-Tel mastersa u Sofiji 2009]], [[Sergej Karjakin]] pobjednik [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu#2009.|Šahovskog turnira u Wijk aan Zeeu 2009]], [[Aleksandar Griščuk]] pobjednik [[Šahovski turnir u Linaresu#2009.|Šahovskog turnira u Linaresu 2009]] i [[Levon Aronjan]], drugoplasirani na [[Šahovski turnir u Nanjingu#2009.|Šahovskog turnira u Nanjingu 2009]]. Pobijedio je Aronjan, osvojivši 13 bodova, samo sa jednim porazom protiv Griščuka.&lt;ref&gt;{{Chessgames|id=1556038|tekst= Griščuk - Aronjan}}&lt;/ref&gt;  

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ 2. Grand Slam Masters (2009.)&lt;ref&gt;{{Chessgames3|id=69642|tekst=2.Grand Slam Masters 2009.}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XX (2740)
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2773 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 0 1 || 1 ½ || 1 1 || 13
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Aleksandar Griščuk]]|RUS}}|| 2733 || 1 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 0 ½ || 1 ½ || 8
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}}|| 2722 || 0 ½ || 1 ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ ½ || 7
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|ŠPA}}|| 2730 || 0 0 || 0 ½ || ½ ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 3 
|}

===3. Grand Slam Masters (2010)===

Treći Grand Slam Masters, odigran u [[Bilbao|Bilbau]] septembra 2010, organiziran je za četiri igrača. Trećeplasirani sa [[FIDE-ina ljestvica|FIDE-ine ljestvice]] [[Viswanathan Anand]]&lt;ref name=&quot;FIDE&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ratings.fide.com/toparc.phtml?cod=169 |title=FIDE ljestvica u julu 2010. |access-date=30. 11. 2013 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021003537/http://ratings.fide.com/toparc.phtml?cod=169 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i prvoplasirani [[Magnus Carlsen]]&lt;ref name=&quot;FIDE&quot;&gt;&lt;/ref&gt;, pobjednik [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu#2010.|Šahovskog turnira u Wijk aan Zeeu 2010]], [[Šahovski turnir u Nanjingu#2010.|Šahovskog turnira u Nanjingu 2010]] i [[Šahovski turnir Bazna Kings#2010.|Šahovskog turnira Bazna Kings 2010]] dobili su pravo učestvovanja bez kvalifikacija, dok je a druga dva mjesta održan kvalifikacijski turnir u [[Šangaj]]u na kome su učestvovali [[Vladimir Kramnik]], [[Levon Aronjan]], [[Aleksej Širov]] i [[Wang Hao]]. Na Maters se direktno kao pobjednik kvalificirao Širov, dok su Kramnik i Levon igrali zbog istog broja bodova, razigravanje za drugo mjesto, koje je dobio Kramnik i samim tim plasman na Grand Slam Masters. Pobijedio je Kramnik, osvojivši 10 bodova, bez i jednog poraza.  

Sve do organiziranja turnira ''[[The Sinquefield Cup]]'' u septembru 2013. u [[SAD|američkom]] [[St. Louis]]u, sa prosječnim rejtingom od 2794,8 bodova, ovaj Grand Slam Masters je bio najjači turnir [[Kategorije šahovskih turnira|22. kategorije]] u historiji šaha, sa prosječnim rejtingom od 2788,8 bodova.

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ 3. Grand Slam Masters (2010.)&lt;ref&gt;{{Chessgames3|id=72456|tekst=3.Grand Slam Masters 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXII (2789) 
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|RUS}}|| 2780 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ ½ || 1 ½ || 1 ½ || 10
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}}|| 2800 || ½ ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 ½ || ½ ½ || 8
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}|| 2826 || 0 ½ || 0 ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ 1 || 6
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|ŠPA}}|| 2749 || 0 ½ || ½ ½ || ½ 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 4 
|}

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ Razigravanje na kvalifikacijskom turniru u Šangaju (2010.)
! !! Igrač!! Rejting !! B1 !! B2 !! A !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|RUS}}|| 2780 || 1 || 0 || 1  || 2
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2783 || 0 || 1 || 0 || 1
|}

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ Kvalifikacijski turnir u Šangaju (2010.)&lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXI (2759) 
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|ŠPA}}|| 2749 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ 1 || ½ ½ || 1 1 || 12
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|RUS}}|| 2780 || ½ 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ 1 || ½ ½ || 7
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2783 || ½ ½ || ½ 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 ½ || 7
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Wang Hao]]|KIN}}|| 2724 || 0 0 || ½ ½ || 0 ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 3 
|}

===4. Grand Slam Masters (2011.)===

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ 4. Grand Slam Masters (2011.)&lt;ref&gt;{{Chessgames3|id=75295|tekst=4.Grand Slam Masters 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXII (2784) 
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! Ukupno !! TB !! Perf. !! +/-
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}|| 2823 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 1  1 || ½  ½ || ½  ½ || ½  ½ || 0  1 || 15 || 76.00 || 2842 || + 3
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|UKR}}|| 2785 || 0  0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || ½  1 || 1  ½ || 1  ½ || 1  0 || 15 || 64.00 || 2819 || + 8
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}}|| 2753 || ½  ½ || ½  0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || ½  1 || ½  ½ || 1  0 || 12 || 62.50 || 2785 || + 5
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2809 || ½  ½ || 0  ½ || ½ 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || ½  1 || 1  ½ || 12 || 61.50 || 2775 || - 5
|- align=center
| 5 || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}}|| 2817 || ½  ½ || 0  ½ || ½  ½ || ½  0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 1  1 || 12 || 60.50 || 2773 || - 6
|- align=center
| 6 || align=left | {{flagathlete|[[Francisco Vallejo Pons]]|ŠPA}}|| 2716 || 1  0 || 0  1 || 0  1 || 0  ½ || 0  0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 10 ||  || 2686 || - 4
|- align=center
|}

===5. Grand Slam Masters (2012.)===

Peti turnir po redu igrao se po dvostrukom [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]] sa šest igrača. Prvi dio se igrao u [[São Paulo|São Paulu]] u [[Brazil]]u od 24. do 29. septembra, a drugi u [[Bilbao|Bilbau]] od 8. do 13. oktobra.  Zbog istog broja osvojenih bodova [[Magnus Carlsen]] i [[Fabiano Caruana]] su igrali razigravanje u kome je sa 2:0 pobijedio Carlsen. 

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ 5. Grand Slam Masters (2012.)&lt;ref&gt;{{Chessgames3|id=79025|tekst=5.Grand Slam Masters 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXII (2782) 
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}|| 2843 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 0  1 || ½  ½ || ½  ½ || 1  ½   || 1  1  || 17 
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|ITA}}|| 2773 || 1  0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 1  ½   || 1  ½  || ½  ½ || 1  ½  || 17 
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2816 || ½  ½ || ½  0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 1  ½  || ½  ½ || ½  ½ || 11 
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}}|| 2778 || ½  ½ || 0  ½ || 0 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || ½  ½ || 1  ½   || 10 
|- align=center
| 5 || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}}|| 2780 || ½  0 || ½  ½ || ½  ½ || ½  ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || ½  ½ || 9 
|- align=center
| 6 || align=left | {{flagathlete|[[Francisco Vallejo Pons]]|ŠPA}}|| 2697 || 0  0 || 0  ½ || ½  ½ || ½  0 || ½  ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]  || 6 
|- align=center
|}

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ Razigravanje 
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2856 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 1 || 2  
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|ITA}} || 2718 || 0 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 0
|}

=== 6. Grand Slam Masters (2013.) ===

:{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ 6. Grand Slam Masters (2013.)&lt;ref&gt;{{Chessgames3|id=82368|tekst=6.Grand Slam Masters 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXI (2762) 
! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! Ukupno
|-
| 1 || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}}|| 2795 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ 1 || ½ 1|| ½ ½  || 10
|- align=center
| 2 || align=left | {{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|ENG}}|| 2753 || ½ 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 1 || ½ ½ || 9
|- align=center
| 3 || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}}|| 2759 || ½ 0 || 0 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 ½ || 5 
|- align=center
| 4 || align=left | {{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|AZE}}|| 2742 || ½ ½ || ½ ½ || 0 ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 5
|}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.bilbaomastersfinal.com/ Bilbao Chess Masters Final] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130151525/http://www.bilbaomastersfinal.com/ |date=30. 11. 2013 }}
*[http://www.grandslamdexadrez.com.br Grand Slam Xadrez Final] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927145329/http://grandslamdexadrez.com.br/ |date=27. 9. 2011 }}

{{Šahovski Grand Slam}}

[[Kategorija:Šahovska takmičenja]]
[[Kategorija:Šah u Španiji]]
[[Kategorija:Šah u Brazilu]]
[[Kategorija:2008. u šahu]]</text>
      <sha1>p1wg8u8kq2y0l7q3uu4lgprdnl1e0f0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Statističke regije Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357675</id>
    <revision>
      <id>3714388</id>
      <parentid>3314138</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Statistički regioni Srbije]] na [[Statističke regije Srbije]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>3314138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6055" sha1="hl4thxuouqyc3ec0wdxnwux3ol3e3re" xml:space="preserve">{{Politika Srbije}}
[[Datoteka:Statistical regions of Serbia NUTS 1.svg|250px|mini|desno| Statistički regioni Srbije na nivou [[NUTS|NUTS-1]]
{{legend|#F3D5BD|— Srbija - Sjever}}
{{legend|#C7E1BA|— Srbija - Jug}}
]]
[[Datoteka:Statistical regions of Serbia NUTS 2.svg|250px|mini|desno| Statistički regioni Srbije na nivou [[NUTS|NUTS-2]]{{legend|#DECD87|—[[Vojvodina]]}}
{{legend|#C8C4B7|—[[Beograd]]}}
{{legend|#E5FF80|—[[Šumadija i zapadna Srbija]]}}
{{legend|#E9DDAF|—[[Južna i istočna Srbija]]}}
{{legend|#FFB380|—[[Kosovo]]}}
]]
'''[[Srbija|Republika Srbija]]''' je regionalno po normama [[NUTS]]-a podjeljena na pet statističkih regiona: [[Vojvodina|Vojvodinu]], [[Beograd]], [[Šumadija i zapadna Srbija|Šumadiju i zapadnu Srbiju]], [[Južna i istočna Srbija|Južnu i istočnu Srbiju]] i [[Kosovo]]. Ovi regioni su na [[NUTS]]-2 razini po [[NUTS|Nomenklaturi statističkih teritorijalnih jedinica - NUTS]] [[Evropska unija|Evropske unije]] i grupirani su u dvije više [[NUTS]]-1 jedinice.&lt;ref&gt;[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/uredbePrva.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113152124/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/uredbePrva.htm |date=13 Novembar 2010 }}, pristupljeno 25. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
* [[Srbija - Sjever]]: ([[Vojvodina]] i [[Beograd]])
* [[Srbija - Jug]]: ([[Šumadija i zapadna Srbija]], [[Južna i istočna Srbija]] i [[Kosovo]]{{Napomena|Zakoni Republike Srbije, ne priznaju otcijepljenje Kosova, te Kosovo i dalje vode kao autonomnu pokrajinu i jedan statički region po normama NUTS-a}})

== Historija ==
U maju 2009. godine, [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupština Srbije]] usvojila je zakon kojim je Srbija podijeljena na sedam statističkih regiona.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=07&amp;dd=08&amp;nav_category=11&amp;nav_id=370168 Uvedeno sedam statističkih regiona; Portal B92]&lt;/ref&gt; Prema ovoj podjeli, statističke regije [[Srbija|Srbije]] činili su : [[Vojvodina]], [[Beograd]], [[Zapadni region]], [[Istočni region]], [[Središnji region]], [[Južni region]] i [[Kosovo|Kosovo i Metohija]].

Granice ovih regija nisu bile točno utvrđene (u javnim glasilima je objavljeno nekoliko različitih karata sa granicama regije), au nekim dijelovima zemlje ([[Raški okrug|Raškom okrugu]], [[Pomoravski okrug|Pomoravskom okrugu]], itd.) javilo se nezadovoljstvo zbog ovakvih prijedloga podjele .

Početkom [[2010]]. godine prevladala je ideja o smanjenju broja statističkih regiona. Razlog za to je neravnomjernost u broju stanovnika po prvom prijedlogu na temelju koga bi npr. [[Vojvodina]] imala oko dva milijuna, a Zapadni region oko osam stotina hiljada ljudi. Zbog toga je usvojen novi prijedlog po kome [[Srbija]] ima pet statističkih regiona.&lt;ref&gt;[http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=125924 Smanjenje broja statističkih regiona kroz izmjene Zakona o regionalnom razvoju, pristupljeno 25. 4. 2013.]&lt;/ref&gt; Ujednačavanje regiona postiglo se spajanjem Zapadnog i Središnjeg regiona i Istočnog i Južnog regiona, tako da, prema novoj podjeli, statističke regione Srbije čine :
* [[Vojvodina]]
* [[Beograd]]
* [[Šumadija i zapadna Srbija]]
* [[Južna i istočna Srbija]]
* [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]

== Nadležnosti regiona ==
Podjela na statističke regije urađena je u cilju usaglašavanja sa zemljama [[Evropska unija|Evropske unije]] i skoro svim drugim evropskim državama, koje koriste [[NUTS]] standarde. Ovim se razina države određuje kao prvi statistički nivo. Za podjelu [[NUTS]]-1 Srbija je podijeljena na dvije jedinice: [[Srbija - Sjever]] i [[Srbija - Jug]]. Podjela Srbije na pet statističkih regiona je podjela na nivou [[NUTS]]-2. [[NUTS]]-3 su danas postojeći [[upravni okruzi Srbije|upravni okruzi]] (iako ovaj nivo jedinice zahtjeva broj stanovnika od minimum 150.000, pa neki okruzi ne ispunjavaju ovaj uvjet). Niži nivo [[Lokalne administrativne jedinice|LAU]] čine područja [[Teritorijalna organizacija Republike Srbije|gradova i općina]] .

Ovu organizaciju prostora prati i odgovarajuća [[kodifikacija]] teritorijalnih jedinica . Kod za [[Srbija|Srbiju]] je [[RS]]. Kodovi za niže [[NUTS]] razine su:

''' NUTS-1'''
*&lt;tt&gt; RS1&lt;/tt&gt; : [[Srbija - Sjever]]
*&lt;tt&gt; RS2&lt;/tt&gt; : [[Srbija - Jug]]

'''NUTS-2'''
:''Srbija - Sjever (&lt;tt&gt;RS1&lt;/tt&gt;) ''
*&lt;tt&gt; RS11&lt;/tt&gt; : [[Beograd]]
*&lt;tt&gt; RS12&lt;/tt&gt; : [[Vojvodina]]
:'' Srbija - Jug (&lt;tt&gt;RS2&lt;/tt&gt; ) ''
*&lt;tt&gt; RS21&lt;/tt&gt; : [[Šumadija i zapadna Srbija]]
*&lt;tt&gt; RS22&lt;/tt&gt; : [[Južna i istočna Srbija]]
*&lt;tt&gt; RS23&lt;/tt&gt; : [[Kosovo]]

'''NUTS-3'''
*Kodovi se kreću od &lt;tt&gt;RS111&lt;/tt&gt; do &lt;tt&gt;RS235&lt;/tt&gt;.

Obrazovanje ovih regiona praktično znači da nekadašnja [[Centralna Srbija]] (koja je i sama predstavljala neki oblik statističkog regiona) više ne postoji kao statistička cjelina, jer je na njenom prostoru sada obrazovana tri nova statističkih regiona. Pojam ''[[Centralna Srbija]]'' će, međutim, i dalje ostati u izvjesnoj uporabi kada se govori o upravnoj podjeli Srbije, sve do moguće upravno-administrativne regionalizacije tog prostora. Čak i prije obrazovanja statističkih regiona shvaćanje datog pojma je doživjelo izvjesnu evoluciju, tako da su se u nekim glasilima i izdanjima statistički podaci vezani za [[Beograd]] davali odvojeno od podataka vezanih za ostatak [[Centralna Srbija|Centralne Srbije]].

== Politička gledišta ==
Ove statističke regije mnogi u Srbiji vide kao začetak buduće političke regionalne podjele [[Srbija|Srbije]]. Zahtjevi za političkom (upravnom) regionalizacijom [[Srbija|Srbije]] naročito su izraženi u [[Šumadija|Šumadiji]], [[Raška|Raškoj]] i [[Niš]]u, dok neki stanovnici [[Užice|Užica]] i [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] nisu zadovoljni činjenicom da nemaju vlastiti statistički region i da je područje [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] spojeno sa [[Šumadija|Šumadijom]].{{Izvor}}

== Takoder pogledajte ==
* [[NUTS]]
* [[ISO 3166-2:RS]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;N&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Statistički regioni Srbije|*]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Srbije]]</text>
      <sha1>hl4thxuouqyc3ec0wdxnwux3ol3e3re</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamid Karzai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365644</id>
    <revision>
      <id>3714322</id>
      <parentid>3340210</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T02:40:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2437" sha1="pgce6p0aki4zi97zrxzjekhkr4lo6y8" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hamid Karzai
| slika                 = Hamid Karzai listens to Barack Obama in Kabul 2012 (cropped).jpg
| redoslijed            = 13. predsjednik [[Afganistan]]a
| vrijeme_na_vlasti     = 22. decembar 2001 – 29. septembar 2014.
| prethodnik            = [[Burhanuddin Rabbani]]
| nasljednik            = [[Ashraf Ghani]]
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1957|12|24}}
| mjesto_rođenja        = [[Kandahar]], [[Afganistan]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| puno_ime              =
| nacionalnost          =
| etnicitet             =
| politička_stranka     =
| supruga               = [[Zeenat Karzai]]
| djeca                 = Mirwais&lt;br&gt;Malalai&lt;br&gt;Howsi
| obrazovanje           = [[Univerzitet Himachal Pradesh]]
| vjera                 = [[Islam]]
| potpis                =
| web_stranica          = 
}}
'''Hamid Karzai '''(rođen 24. decembra 1957) je bio trinaesti predsjednik [[Afganistan]]a. Na dužnost je stupio 22. decembra 2001. godine, a naslijedio ga je Ashraf Ghani 29. septembra 2014.

Postao je dominantna politička osoba poslije uklanjanja talibanskog režima 2001. Na Međunarodnoj konferenciji o Afganistanu u [[Bonn|Bonnu]] u decembru 2001. godine izabran je, od strane istaknutih afganistanskih političara, za predsjednika Privremene uprave na mandat od šest mjeseci. Potom je izabran za privremenog predsjednika na mandat od dvije godine. Na predsjedničkim izborima 2004. pobijedio je Yunusa Qanunija s 55,4% glasova, te postao predsjednik Islamske Republike Afganistan.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pbs.org/newshour/bb/asia/afghanistan/karzai.html |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2014 |archive-date=16. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100116114230/http://www.pbs.org/newshour/bb/asia/afghanistan/karzai.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20131021233338/http://www.dmoz.org/Regional/Asia/Afghanistan/Society_and_Culture/Politics/Politicians/Karzai%2C_Hamid/ Hamid Karzai na DMOZ]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Karzai, Hamid}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>pgce6p0aki4zi97zrxzjekhkr4lo6y8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fuzor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>379263</id>
    <revision>
      <id>3714308</id>
      <parentid>3712854</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T22:17:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19148" sha1="l0a7ejsjtv27qrwcj7gxiptp6dkdfra" xml:space="preserve">[[Datoteka:Homemade fusion reactor.JPG|mini|upright=1.5|Fuzor kućne izvedbe.&lt;ref&gt;[http://www.tidbit77.blogspot.com/2010/02/fusion-reactors-first-light.html blogspot.com - Will's Amateur Science and Engineering: Fusion Reactor's First Light!], Feb 2010 (from [http://www.tidbit77.blogspot.com/search?updated-min=2010-01-01T00:00:00-08:00&amp;updated-max=2011-01-01T00:00:00-08:00&amp;max-results=14 blog])&lt;/ref&gt;]]

'''Fuzor''' je uređaj koji koristi [[električno polje]] za zagrijavanje [[ion]]a na stanja adekvatna za [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]]. Mašina ima napon između dva metalna kaveza unutar [[vakuum]]a. Pozitivni ioni padaju niz ovaj pad napona, ubrzavajući se. Ako se sudare u centru, onda mogu fuzirati. Ovo je tip uređaja za [[inercijalno elektrostatsko stješnjavanje]].

Farnsworth–Hirschov fuzor je najčešći tip fuzora.&lt;ref name=Utah-bio&gt;{{cite web | url = http://content.lib.utah.edu/u?/UU_EAD,2160 | title = Biography of Philo Taylor Farnsworth | publisher = University of Utah Marriott Library Special Collections | access-date = 5. 7. 2007 | archive-url = https://wayback.archive-it.org/all/20131021170352/http://content.lib.utah.edu/u?/UU_EAD,2160 | archive-date=21. 10. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj dizajn je nastao radom [[Philo T. Farnsworth]]a 1964. godine i [[Robert L. Hirsch]]a 1967. godine.&lt;ref name = &quot;Hirsch&quot;&gt;Robert L. Hirsch, &quot;Inertial-Electrostatic Confinement of Ionized Fusion Gases&quot;, Journal of Applied Physics, v. 38, no. 7, October 1967&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;P. T. Farnsworth (private communication, 1964)&lt;/ref&gt; Prethodnu varijantu fuzora izglasali su William Elmore, [[James L. Tuck]] i Ken Watson na [[Los Alamos National Laboratory]]&lt;ref name = &quot;Elmore&quot;&gt;&quot;On the Inertial Electrostatic Confinement of a Plasma&quot; William Elmore, James Tuck and Ken Watson, The Physics of Fluids, January 30, 1959&lt;/ref&gt; iako oni nisu nikad napravili uređaj.

Fuzore su pravile razne institucije, između kojih [[Univerzitet Wisconsin–Madison]],&lt;ref&gt;Ion Flow and Fusion Reactivity, Characterization of a Spherically convergent ion Focus. PhD Thesis, Dr. Timothy A Thorson, Wisconsin-Madison 1996.&lt;/ref&gt; [[Massachusetts Institute of Technology]]&lt;ref&gt;Improving Particle Confinement in Inertial electrostatic Fusion for Spacecraft Power and Propulsion.  Dr. Carl Dietrich, PhD Thesis, the Massachusetts Institute of Technology, 2007&lt;/ref&gt; te vladini subjekti, poput [[Atomic Energy Organization of Iran]] i [[Turkish Atomic Energy Authority]].&lt;ref name = &quot;Turkey&quot;&gt;&quot;Preliminary Results of Experimental Studies from Low Pressure Inertial Electrostatic Confinement Device&quot; Journal of Fusion Energy, May 23, 2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Experimental Study of the Iranian Inertial Electrostatic Confinement Fusion Device as a Continuous Neutron Generator&quot; V. Damideh, A. Sadighzadeh, Koohi, Aslezaeem, Heidarnia, Abdollahi, Journal of Fusion Energy, June 11, 2011&lt;/ref&gt; Fuzori su također bili razvijani komercijalno, kao izvori [[neutron]]a od strane [[DaimlerChrysler Aerospace]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Miley|first=George H.|last2=Sved|first2=J.|date=15. 11. 2000|title=The IEC star-mode fusion neutron source for NAA — status and next-step designs|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0969804300002153|journal=Applied Radiation and Isotopes|volume=53|issue=4|pages=779–783|doi=10.1016/S0969-8043(00)00215-3|issn=0969-8043}}&lt;/ref&gt; te kao metoda za generisanje medicinskih [[izotop]]a.&lt;ref name=&quot;May 1, 2013&quot;&gt;&quot;Phoenix Nuclear Labs meets neutron production milestone&quot;, PNL press release May 1, 2013, Ross Radel, Evan Sengbusch&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;shinemed.com&quot;&gt;http://shinemed.com/products/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190609145712/https://shinemed.com/products/ |date=9. 6. 2019 }}, SHINE medical inc, accessed 1-20-2014&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nsd-fusion.com&quot;&gt;http://www.nsd-fusion.com&lt;/ref&gt; Fuzori su također postali veoma popularni za hobiste i amatere. Rastući broj amatera je izveo [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] koristeći jednostavnu fuzor-mašinu.&lt;ref&gt;Hull, Richard. &quot;The Fusor List.&quot; The Open Source Fusor Research Consortium II - Download Complete Thread. 58. http://fusor.net/board/viewtopic.php?t=13&amp;f=7&amp;sid=4d8521abbea0401b7c9ee0d4a6b09d6e#p512 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190514060034/http://fusor.net/board/viewtopic.php?t=13&amp;f=7&amp;sid=b520035a541a049b7b2007d195886e5c#p512 |date=14. 5. 2019 }}, 24 Apr. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://discovermagazine.com/2010/extreme-universe/18-do-it-yourself-basement-fusion &quot;How to Build a $1000 Fusion Reactor in Your Basement&quot; Discovery Magazine March 2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://spectrum.ieee.org/energy/nuclear/fusion-on-a-budget &quot;Fusion on a Budget&quot; IEEE Specturm March 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/news/10385853 &quot;Extreme DIY: Building a homemade nuclear reactor in NYC&quot; BBC June 2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://robofusor.aditl.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140916055636/http://robofusor.aditl.com/ |date=16. 9. 2014 }} &quot;THE  HAYLETT  NUCLEAR  FUSION  PROJECT&quot; Accessed 9/15/2014&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.cnet.com/news/13-year-old-builds-working-nuclear-fusion-reactor/ &quot;13-year-old builds working nuclear fusion reactor&quot; CNET news, March 2014&lt;/ref&gt;

== Mehanizam ==
Za svaki [[volt]] koji je ion od ±1 naboja ubrzan prijeko, dobija se 11.604 [[kelvin]]a temperature. Naprimjer, tipična [[magnetna stiješnjena fuzija|magnetno-stiješnjena fuzijska]] plazma je 15 keV, odnosno 170 megakelvina. Ion sa nabojem od jedan može dostići ovu temperaturu bivajući ubrzan preko pada napona od petnaest hiljada. Kod fuzora, pad napona je napravljen sa žičanim kavezom. Zbog toga što većina iona upada u žice kaveza, fuzori trpe velike [[Električna otpornost i kondukcija|kondukcijske]] gubitke. Zato, nijedan fuzor nije nikad uspio napraviti veću [[Energija|energiju]] od one koju troši.

&lt;!--[[Datoteka:Fusor Mechanism.png|thumb|center|400px|Ovo je ilustracija osnovnog mehanizma fuzije u fuzora. (1) Fuzor sadrži dva koncentrična žičana kaveza. Katoda je unutar anode. (2) Pozitivni ioni se privlače na unutrašnju katodu. Oni padaju niz pad napona. Električno polje vrši rad na ione grijući ih do uvjeta za fuziju. (3) Ioni promašuju unutrašnji kavez. (4) Ioni se sudaraju u centru i mogu fuzirati.&lt;ref name=&quot;Tim Thorson 1996&quot;&gt;&quot;Ion flow and fusion reactivity characterization of a spherically convergent ion focus&quot; Thesis work, Tim Thorson, December 1996, The University of Wisconsin–Madison&lt;/ref&gt;]]--&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:US3386883 - fusor.png|thumb|upright=1.0|{{US patent|3,386,883}} - fuzor&amp;nbsp;— Slika sa Farnsworths, na 4. juni. 1968. Ovaj uređaj ima unutarnji kavez da napravi polje, te četiri ionska pištolja spolja.]]

{{Također pogledajte|Inercijalno elektrostatičko stješnjavanje#Historija}}

Fuzor je prvobitno osmislio [[Philo T. Farnsworth]], poznatiji zbog svog pionirskog rada u televiziji. U ranim 1930-tim, on je istaživao veliki broj [[vakuumska cijev|vakuumskih cijevi]] za korištenje u televiziji, te našao jednu koja je imala interesantan učinak. U ovom dizajnu, koji je on zvao &quot;multipaktor&quot;, [[elektron]]i koji su se pomjerali s jedne [[elektroda|elektrode]] na drugu bili su zaustavljeni u međuletu sa odgovarajućom primjenom [[visoka frekvencija|visokofrekventnog]] [[magnetno polje|magnetnog polja]]. Naboj bi se kasnije akumulirao u centru cijevi, vodeći do visoke amplifikacije. Nažalost, također je vodio do visoke erozije na elektrodama kada su ih elektroni eventualno pogađali, te je danas [[multipaktor učinak]] generalno smatran problemom koji se izbjegava.

Ono što je posebno zanimalo Farnswortha oko uređaja bila je njegova sposobnost za stješnjavanje elektrona na određenu tačku. Jedan od najvećih problema u [[moć fuzije|istraživanju fuzije]] jeste sprječavanje toplog goriva od udaranja o zidove posude. Ako je ovo dopušteno da se dogodi, [[gorivo]] ne može biti držano dovoljno vrućim za [[Nuklearna fuzija|fuzijsku reakciju]] da se desi. Farnsworth je obrazložio da je mogao sagraditi sistem elektrostatičkog plazmatičnog stješnjavanja u kojem bi &quot;zidna&quot; polja reaktora bili elektroni ili ioni držani u mjestu odstrane ''multipaktora''. Gorivo bi moglo onda biti ubačeno preko zida, te jednom unutra bilo bi zarobljeno. On je nazvao ovaj koncept virtualna elektroda, te sistem u cjelini ''fuzor''.

=== Dizajn ===
Farnsworthov originalni dizajn fuzora bio je zasnovan na cilindričnim rasporedima elektroda, poput originalnih multipaktora. Gorivo je bilo ionizirano i onda paljeno malim ubrzavačima kroz rupe u vanjskim (fizičkim) elektrodama. Jednom su bile ubrzane kroz rupu prema unutrašnjem reakcijskom području sa velikim brzinama. Elektrostatički [[pritisak]] sa pozitivno nabijenih elektroda držao bi gorivo kao cjelinu van zidova odaje, te utjecaji sa novih iona bi držali najtopliju plazmu u centru. On je tvrdio da je ovo [[inercijalno elektrostatičko stješnjavanje]], pojam koji se i danas koristi.

=== Rad u laboratorijima Farnsworth Television ===
Čitav ovaj rad uzeo je mjesto na [[Philo Farnsworth|Farnsworth Television laboratorijima]], koje je kupila 1949. [[ITT Corporation]], kao dio svog plana da postane sljedeći [[RCA]]. Ipak, projekak istraživanja fuzije nije bio smatran profitabilnim odmah. Godine 1965, odjel direktora počeo je tražiti od Geneena da proda diviziju Farnsworth, ali on je imao svoj budžet iz 1966. odobren za finansiranje do sredine 1967. Daljnje finansiranje je odbijeno, što je završilo ITT-ove eksperimente sa fuzijom.

Stvari su se izmijenile dramatično sa dolaskom [[Robert L. Hirsch|Roberta Hirscha]], te uvođenja modificiranog Hirsch-Meeks fuzorskog patenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://patents.google.com/patent/US3530036A/en|title=}}&lt;/ref&gt; Novi fuzori zasnovani na Hirschovom dizajnu bili su prvi konstruirani između 1964. i 1967.&lt;ref name= &quot;Hirsch&quot; /&gt; Hirsch je objavio svoj dizajn u novinama 1967. Njegov dizajn uključivao je [[ionska zraka|ionske zrake]] za gađanje iona u vakuumskoj odaji.&lt;ref name= &quot;Hirsch&quot; /&gt;

Tim se onda vratio na [[United States Atomic Energy Commission|AEC]], tada s razlogom finansiranja istraživanja fuzije, te ih obezbijedio sa demonstrativnim uređajem ugrađenim na  &quot;serving cart&quot; koji je proizvodio više fuzije nego bilo koji postojeći &quot;klasični&quot; uređaj. Očevici su bili iznenađeni, ali je tajming bio loš; Hirsch je osobno nedavno otkrio odlične uspjehe koje su napravili Sovjeti koristeći [[tokamak]]. U odgovoru na ovaj iznenađujući razvoj, AEC je odlučio da koncentrira ulaganja na velike tokamak projekte, te reducira podršku za alternativne koncepte.

=== Nedavni razvoj ===
U ranim 1980-tim, razočarani sporim razvojem &quot;velikih mašina&quot;, veliki broj fizičara uzeo je svježi pogled na alternativne dizajne. George H. Miley na [[University of Illinois|Univerzitetu u Illinoisu]] usredotočio se na fuzor i ponovo ga uveo u polje istraživanja. Mali ali spreman interes za fuzorima počeo je otad. Važan razvoj bio je uspješna komercijalna predstava generatora neutrona zasnovanom na fuzoru. Od 2006. do njegove smrti 2007, [[Robert W. Bussard]] davao je govore vezane za reaktor sličan po dizajnu na fuzor, sada nazvan [[polywell]], za koji je tvrdio da bi bio u mogućnosti djelovati kao koristan generator energije.&lt;ref name=&quot;IAC2006&quot;&gt;[http://www.askmar.com/ConferenceNotes/2006-9%20IAC%20Paper.pdf  &quot;The Advent of Clean Nuclear Fusion: Super-performance Space Power and Propulsion&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929075949/http://www.askmar.com/ConferenceNotes/2006-9%20IAC%20Paper.pdf |date=29. 9. 2011 }}, Robert W. Bussard, Ph.D., 57th International Astronautical Congress, October 2–6, 2006&lt;/ref&gt; Nedavno, fuzor je dobio popularnost među amaterima, koji ih biraju kao domaće prijekte zbog njihovog relativno malog prostora, novca, te zahtjeva energije. Internetska društvena mreža &quot;fuzionera&quot;, ''The Open Source Fusor Research Consortium'', ili Fusor.net, posvećena je prijavljivanju razvoja u svijetu fuzora i pomaganjem drugim amaterima u njihovima projektima. Sajt sadrži forume, članke i novine vezane za fuzore, uključujući Farnsworthov originalni patent, kao i Hirschov patent njegove verzije otkrića.&lt;ref&gt;[http://fusor.net fusor.net]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Coulombova barijera]]
* [[Phoenix Nuclear Labs]]
* [[Inercijalno elektrostatičko zbijanje]]
* [[High beta fusion reactor]]

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{Refbegin|2}}
* Reducing the Barriers to Fusion Electric Power; G. L. Kulcinski and J. F. Santarius, October 1997 Presented at &quot;Pathways to Fusion Power&quot;, submitted to ''Journal of Fusion Energy'', vol. 17, No. 1, 1998. ([https://web.archive.org/web/20040905182509/http://solarsystem.estec.esa.nl/Moon2000/abs58_kulcinski.PDF Abstract] in [[Portable Document Format|PDF]])
* Robert L. Hirsch, &quot;Inertial-Electrostatic Confinement of Ionized Fusion Gases&quot;, ''Journal of Applied Physics'', v. 38, no. 7, October 1967
* [[Irving Langmuir]], [[Katharine B. Blodgett]], &quot;Currents limited by space charge between concentric spheres&quot; ''Physical Review'', vol. 24, No. 1, pp49–59, 1924
* R. A. Anderl, J. K. Hartwell, J. H. Nadler, J. M. DeMora, R. A. Stubbers, and G. H. Miley, ''Development of an IEC Neutron Source for NDE'', 16th Symposium on Fusion Engineering, eds. G. H. Miley and C. M. Elliott, IEEE Conf. Proc. 95CH35852, IEEE Piscataway, New Jersey, 1482–1485 (1996).
* &quot;On the Inertial-Electrostatic Confinement of a Plasma&quot; William C. Elmore, James L. Tuck, Kenneth M. Watson, ''The Physics of Fluids'' v. 2, no 3, May–June, 1959
* {{Pdf|[http://fti.neep.wisc.edu/FTI/pdf/fdm1119.pdf D-3He Fusion in an Inertial Electrostatic Confinement Device]|142&amp;nbsp;KB}}; R. P. Ashley, G. L. Kulcinski, J.F. Santarius, S. Krupakar Murali, G. Piefer; IEEE Publication 99CH37050, pg. 35-37, 18th Symposium on Fusion Engineering, Albuquerque NM, 25–29 October 1999.
* G. L. Kulcinski, ''Progress in Steady State Fusion of Advanced Fuels in the University of Wisconsin IEC Device'', March 2001
* Fusion Reactivity Characterization of a Spherically Convergent Ion Focus, T.A. Thorson, R.D. Durst, R.J. Fonck, A.C. Sontag, Nuclear Fusion, Vol. 38, No. 4. str.&amp;nbsp;495, April 1998. ([http://www.iop.org/EJ/abstract/0029-5515/38/4/302 abstract])
* Convergence, Electrostatic Potential, and Density Measurements in a Spherically Convergent Ion Focus, T. A. Thorson, R. D. Durst, R. J. Fonck, and L. P. Wainwright, ''Phys. Plasma'', 4:1, January 1997.
* R. W. Bussard and L. W. Jameson, &quot;Inertial-Electrostatic Propulsion Spectrum: Airbreathing to Interstellar Flight&quot;, ''Journal of Propulsion and Power'', v 11, no 2.  The authors describe the proton&amp;nbsp;— Boron 11 reaction and its application to ionic electrostatic confinement.
* R. W. Bussard and L. W. Jameson, &quot;Fusion as Electric Propulsion&quot;, Journal of Propulsion and Power, v 6, no 5, September–October, 1990  (This is the same Bussard who conceived the Bussard Ramjet widely used in science-fiction for interstellar rocketry)
* Todd H. Rider, [https://dspace.mit.edu/handle/1721.1/29869 &quot;A general critique of inertial-electrostatic confinement fusion systems&quot;], M.S. thesis at [[MIT]], 1994.
* Todd H. Rider, [http://adsabs.harvard.edu/abs/1995PhDT........45R &quot;Fundamental limitations on plasma fusion systems not in thermodynamic equilibrium&quot;], Ph. D. thesis at [[MIT]], 1995.
* Todd H. Rider, [http://scitation.aip.org/getabs/servlet/GetabsServlet?prog=normal&amp;id=PHPAEN000004000004001039000001&amp;idtype=cvips&amp;gifs=yes &quot;Fundamental limitations on plasma fusion systems not in thermodynamic equilibrium&quot;] ''Physics of Plasmas'', April 1997, Volume 4, Issue 4, str.&amp;nbsp;1039–1046.
* Could Advanced Fusion Fuels Be Used with Today's Technology?; J.F. Santarius, G.L. Kulcinski, L.A. El-Guebaly, H.Y. Khater, January 1998 [presented at Fusion Power Associates Annual Meeting, 27–29 August 1997, Aspen CO; ''Journal of Fusion Energy'', Vol. 17, No. 1, 1998, str.&amp;nbsp;33].
* R. W. Bussard and L. W. Jameson, &quot;From SSTO to Saturn's Moons, Superperformance Fusion Propulsion for Practical Spaceflight&quot;, 30th AIAA/ASME/SAE/ASEE Joint Propulsion Conference, 27–29 June 1994,  AIAA-94-3269
* Robert W. Bussard presentation [http://video.google.com/videoplay?docid=1996321846673788606 video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071110091614/http://video.google.com/videoplay?docid=1996321846673788606 |date=10. 11. 2007 }} to Google Employees&amp;nbsp;— Google TechTalks, 9 November 2006.
* [https://web.archive.org/web/20110929075949/http://www.askmar.com/ConferenceNotes/2006-9%20IAC%20Paper.pdf &quot;The Advent of Clean Nuclear Fusion: Super-performance Space Power and Propulsion&quot;], Robert W. Bussard, Ph.D., 57th International Astronautical Congress, 2–6 October 2006.
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* David, Schneider, &quot;[http://www.americanscientist.org/issues/pub/fusion-from-television Fusion from Television?]&quot;. [[American Scientist]], July–August
*[http://fti.neep.wisc.edu/iec/MainPage/ftisite1.htm University of Wisconsin-Madison IEC homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030817075152/http://fti.neep.wisc.edu/iec/MainPage/ftisite1.htm |date=17. 8. 2003 }}
*[http://www.rtftechnologies.org/ RTFTechnologies.org IEC Fusion Reactor ] Detailed IEC reactor construction information
*[https://web.archive.org/web/20080919143110/http://mr-fusion.hellblazer.com/ Mr. Fusion&amp;nbsp;— Blog of an experimenter]
*[https://web.archive.org/web/20071104171819/http://mr-fusion.hellblazer.com/neutrons_for_sale.htm Neutrons for sale]&amp;nbsp;— [[New Scientist]] article
*[http://www.wired.com/science/discoveries/news/2007/03/fusion_0329 Fusion Experiments Show Nuclear Power's Softer Side]&amp;nbsp;— [[Wired (magazine)|Wired]] article
*[https://web.archive.org/web/20080618090641/http://mr-fusion.hellblazer.com/pdfs/ Various Patents and Articles Related to Fusion, IEC, ICC and Plasma Physics]
*[http://www.belljar.net/634fusor.pdf How a Small Vacuum System and a Bit of Basketweaving Will Get You a Working Inertial-Electrostatic Confinement Neutron Source]
*[http://www.ibiblio.org/lunar/school/InterStellar/Explorer_Class/Bussard_Fusion_systems.HTML Description of Bussard's &quot;aneutronic&quot; boron version]
*[http://www.fusor.net Fusor.net] Forum for hobbyist fusor builders
*[http://www.nsd-fusion.com NSD-Fusion]
*[http://lobby.nwnc.us.com/_layouts/15/start.aspx#/SitePages/Home.aspx North West Nuclear Consortium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203015356/http://lobby.nwnc.us.com/_layouts/15/start.aspx#/SitePages/Home.aspx |date=3. 12. 2013 }} teaches high school students fusors
*[http://www.farnovision.com/chronicles/fusion/vassilatos.html ''The Farnsworth Fusor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907110432/http://www.farnovision.com/chronicles/fusion/vassilatos.html |date=7. 9. 2013 }} at the ''Farnsworth Chronicles'' (farnovision.com)
*[http://www.youtube.com/watch?v=4TkvPCMJEFI Kako kreirati fuzor za 60 minuta]

[[Kategorija:Moć fuzije]]
[[Kategorija:Izvori neutrona]]
[[Kategorija:Fuzijski reaktori]]
[[Kategorija:Američki izumi]]
[[Kategorija:Fizika plazme]]</text>
      <sha1>l0a7ejsjtv27qrwcj7gxiptp6dkdfra</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385689</id>
    <revision>
      <id>3714296</id>
      <parentid>3704278</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:09:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3714296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4418" sha1="58y4d82x4da78j0gcmtbk9f8xdtk35i" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj          = Utrka na 20 km
| takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1958.
| slika           = Biathlon_pictogram.svg
| veličina_slike  = 150px
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Saalfelden]], {{ZID|Austrija}}
| datum           = 2. mart 1958.
| takmičari       = 28
| države          = 6
| zlato           = [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]
| zlatoNOK       = ŠVE
| srebro          = [[Olle Gunneriusson]]
| srebroNOK      = ŠVE
| bronza          = [[Viktor Butakov]]
| bronzaNOK      = SSSR|1955
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|1959.]]
}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.}}
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji]] na 20&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1958.]] za muškarce održala se [[2. mart]]a 1958. u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Saalfelden]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT5758SWRLCH__SMIN |title=BIATHLON WORLD CHAMPIONSHIPS - Saalfelden (AUT) |publisher=[[Internationale Biathlon-Union|IBU]] |author= |access-date=3. 3. 2011 |date= |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
Početak utrke je bio u 10:30. Nastupilo je ukupno 28 biatlonaca iz šest država. Gađalo se četiri puta, sa po pet metaka, a udaljenost mete se nakon prvog gađanja sa 250 metara, smanjivala na 200, 150 i 100 m. Samo se u zadnjoj rundi gađalo stojeći, a svaki promašaj donosio je dvije kaznene minute.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skisport365.com/skiskyting/resultat.php?lop=725&amp;k=F |title=Feistritz|publisher= |author= |access-date=2. 8. 2019 |date= 2. 8. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
!Plasman !! Startni&lt;br&gt;broj !! Ime !! Država !! Vrijeme!! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} ||  ||align=left| [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}} || 1:33:44 || 3  ||  
|-
| {{silver02}} ||  ||align=left| [[Olle Gunneriussonn]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}} || 1:34:13 || 3  ||  +29
|-
| {{bronze03}} ||  ||align=left| [[Viktor Butakov]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|195}} || 1:34:46 || 6 ||  +1:02
|-
| 4. || ||align=left| [[Sture Ohlin]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}|| 1:35:47|| 3 || + 2:03
|- 
| 5. || ||align=left| [[Arvid Nyberg]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}|| 1:36:54|| 7 || + 3:10
|- 
| 6. || ||align=left| [[Pentti Napari]] || align=left| {{flagcountry|FIN}}|| 1:37:13|| 7 || + 3:29
|- 
| 7. || ||align=left| [[Valentin Nikolajevič Pšenicin|Valentin Pšenicin]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}|| 1:37:14|| 7 || + 3:30
|- 
| 8. || ||align=left| [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}|| 1:40:14|| 6 || + 6:30
|- 
| 9. || ||align=left| [[Dmitrij Petrovič Sokolov|Dmitrij Sokolov]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}} || 1:41:21|| 11||  + 7:37
|- 
| 10. || ||align=left| [[Aleksandar Mihailovič Gubin|Aleksandar Gubin]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}|| 1:42:12|| 10 || + 8:28
|- 
| 11. || ||align=left| [[Stanisław Szczepaniak]] || align=left| {{flagcountry|POL}}|| ... || ... || ...
|- 
| 12. || ||align=left| [[Asbjoern Bakken]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}|| 1:49:35 || 10 || +15:51
|- 
| 13. || ||align=left| [[Hermann Mayr]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 1:50:52|| 11 || + 17:08
|- 
| 14. || ||align=left| [[Stanisław Styrczula]] || align=left| {{flagcountry|POL}}|| ... || ... || ...
|-
| 15. || ||align=left| [[Stanisław Zięba]] || align=left| {{flagcountry|POL}} || || ||+21:22
|- 
| 16. || ||align=left| [[Knur Vold]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}||1:55:23 || 12 || +21:39
|- 
| 17. || ||align=left| [[Ernst Paul]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 1:57:06|| 7 || + 23:22
|- 
| 22. || ||align=left| [[Rolf Graterud]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}|| 2:02:06  ||  || + 28:22
|-
| 23. || ||align=left| [[Stanisław Gąsienica-Sobczak]] || align=left| {{flagcountry|POL}} || || || +29:18
|- 
| 25. || ||align=left| [[Fritz Krischan]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 2:04:23|| 17 || + 30:39
|- 
| 26. || ||align=left| ... || ... || ... || ...
|- 
| 27. || ||align=left| [[Heinz Härting]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}|| 2:08:07|| 20 || + 34:23
|}

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.]]</text>
      <sha1>58y4d82x4da78j0gcmtbk9f8xdtk35i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Holm Sundhaussen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391746</id>
    <revision>
      <id>3714335</id>
      <parentid>3607068</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:16:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8355" sha1="28jo52wu0nkvjxykmqd040sl1p7fe1u" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Holm  Sundhaussen
| slika                = Sundhaussen 2.jpg
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  Holm Sundhaussen, njemački historičar
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1942|4|17}}
| mjesto_rođenja     = Berlin, Njemačka
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2015|2|21|1942|4|17}}
| mjesto_smrti       = Regensburg, Njemačka
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Holm Sundhaussen''' bio je [[Njemačka|njemački]] [[Historija|historičar]] sa težištem svog rada na [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]]. Rođen je u [[Berlin]]u 1942. godine, a umro je u [[Regensburg]]u 2015.

== Biografija == 
Sundhaussen je od 1966-72. godine studirao historiju [[Istočna Evropa|Istočne]] i [[Jugoistočna Evropa|Jugostočne Evrope]], [[Slavistika|slavistiku]] i [[Germanistika|germanistiku]] na [[Univerzitet Ludwig Maximilian|Univerzitetu Ludwig Maximilian]] u [[München]]u. Promovisan je 1973. godine sa radom ''Der Einfluss der Herderschen Ideen auf die Nationsbildung bei den Völkern der Habsburger Monarchie.'' Od 1988. do emeritacije 2007. godine bio je profesor za historiju Jugoistočne Evrope na [[Institutu za Istočnu Evropu u Berlinu|Institutu za Istočnu Evropu]] na [[Frei Universität Berlin]]. Težište njegovih stručnih radova je bila historija Jugoistočne Evrope u periodu od 19-20. vijeka, posebno stvaranje nacionalnih država, nacionalizma, etničkih konflikta, privredne i društvene historije. Autor je mnogih djela o historiji [[Balkan]]a, [[Jugoslavija|Jugoslavije]], te država koje su nastale njenim raspadom. Izlazak knjige ''Istorija Srbije. Od 19. do 21. veka.'' 2009. godine u Srbiji, izazvao je diskusije o pristranosti autora, te o tezi, da li stranac može napisati istoriju Srbije.&lt;ref&gt;[[Rüdiger Rossig]]: [http://www.taz.de/!36405/ ''Umgeben von Feinden.''] Auf: ''taz.de.'' 22.&amp;nbsp;Juni 2009;
[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=815173 Das dort erwähnte Interview Sundhaussens.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150722032329/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=815173 |date=22. 7. 2015 }} Bei: ''[[Vreme (Nachrichtenmagazin)|Vreme.com.]]'' Nr.&amp;nbsp;944, 5.&amp;nbsp;Februar 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nenad Stefanov: ''Jargon der eigentlichen Geschichte: Vom Nichtverstehen u. dem Fremden. Zur Diskussion um Holm Sundhaussens Geschichte Serbiens in der serbischen Öffentlichkeit.'' In: ''Südosteuropa.'' 58 (2010), 2, S.&amp;nbsp;220–249.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zu den unterschiedlichen Positionen Serbiens vgl.:&lt;br /&gt;Miloš Ković: ''Zadatak istorije je da objašnjava.'' In: ''Politika online.'' 18.&amp;nbsp;Februar 2009.&lt;br /&gt;Sofija Božić: [http://www.politika.rs/rubrike/intervjui-kultura/Tadatak-istorije-je-da-objashnjava.lt.html; ''Istorija Srbije od 19. do 21. veka Holm Zundhausena i srpska naučna zajednica&amp;nbsp;– odjeci i reagovanja.''] In: ''Zbornik Matice srpske'' 88 (2013), S.&amp;nbsp;141–161.&lt;br /&gt;Latinka Perović: [http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Proshlost-nije-isto-shto-i-istorija.sr.html ''Prošlost nije isto što i istorija.'']: ''Politika online.'' 2.&amp;nbsp;Februar 2009.&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''Der Einfluss der Herderschen Ideen auf die Nationsbildung bei den Völkern der Habsburger Monarchie.'' München 1973, {{ISBN|3-486-43841-7}}.
* ''Geschichte Jugoslawiens 1918–1980.'' Stuttgart 1982, {{ISBN|3-17-007289-7}}.
* ''Wirtschaftsgeschichte Kroatiens im nationalsozialistischen Großraum 1941–1945. Das Scheitern einer Ausbeutungsstrategie.'' Stuttgart 1983, {{ISBN|3-421-06150-5}}.{{Napomena|Kritika knjige na hrcak.hr&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/103281?lang=en hrcak.hr]&lt;/ref&gt;}}
* ''Historische Statistik Serbiens 1834–1914. Mit europäischen Vergleichsdaten.'' München 1989, {{ISBN|3-486-55011-X}}. ([http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00042049-8 Digitalisat]{{Mrtav link}})
* ''Geschichte Südosteuropas als Migrationsgeschichte. Eine Skizze.'' In: ''Südost-Forschungen.'' 65/66 (2006/2007), S.&amp;nbsp;422–477.
* ''Experiment Jugoslawien. Von der Staatsgründung bis zum Staatszerfall.'' Mannheim 1993, {{ISBN|3-411-10241-1}}.
* ''Geschichte Serbiens. 19.–21. Jahrhundert.'' Böhlau, Wien 2007, {{ISBN|978-3-205-77660-4}}.
** Prevod na srpski jezik: ''Istorija Srbije. Od 19. do 21. veka.'' Übers. [[Tomislav Bekić]], Beograd 2009, {{ISBN|978-86-7102-320-7}}.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/istorija-srbije-od-19-do-21-veka/ Istorija Srbije od 19. do 21. veka na pescanik.net]&lt;/ref&gt;
* Kao koautor: ''Lexikon zur Geschichte Südosteuropas.'' Böhlau, Wien 2004, {{ISBN|3-8252-8270-8}}. 
* Kao koautor: ''Lexikon der Vertreibungen. Deportation, Zwangsaussiedlung und ethnische Säuberung im Europa des 20.&amp;nbsp;Jahrhunderts.'' Böhlau, Wien 2010, {{ISBN|978-3-205-78407-4}}.
* Kao koautor: ''Prowestliche und antiwestliche Diskurse in den Balkanländern und Südosteuropa.'' München 2008, {{ISBN|978-3-86688-022-1}}.
* Kao koautor: ''Definitionsmacht, Utopie, Vergeltung. „Ethnische Säuberungen“ im östlichen Europa des 20.&amp;nbsp;Jahrhunderts.'' Berlin 2006, {{ISBN|3-8258-8033-8}}.
* Kao koautor: ''Regionale Bewegungen und Regionalismen in europäischen Zwischenräumen seit der Mitte des 19.&amp;nbsp;Jahrhunderts.'' Marburg 2003, {{ISBN|3-87969-306-4}} 
**''Vom Mythos Region zum Staat wider Willen. Metamorphosen in [[Bosnien und Herzegowina]].'' S.&amp;nbsp;215–233.
* ''Dorf, Religion und Nation. Über den Wandel vorgestellter Gemeinschaften im Balkanraum.'' In: ''Journal of Modern European History.'' 9 (2011), 1, S.&amp;nbsp;87–116.
* ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943–2011. Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewöhnlichen.'' Böhlau, Wien 2012, {{ISBN|978-3-205-78831-7}}; 2.&amp;nbsp;durchgesehene Aufl., 2014.
* ''Wie „balkanisch“ waren die „Balkankriege“ des 20.&amp;nbsp;Jahrhunderts.'' In: ''Jahrbuch für Europäische Geschichte.'' 13 (2012), S.&amp;nbsp;3–24.
* ''Ambiguities of „Natural“ and „Artificial“ Nations: Introductory Remarks.'' In: ''The Ambiguous Nation. Case Studies from Southeastern Europe in the 20th&amp;nbsp;Century'', Ulf Brunnbauer und Hannes Grandits, München 2013, S.&amp;nbsp;43–54.
* ''Sarajevo. Die Geschichte einer Stadt.'' Böhlau, Wien u.&amp;nbsp;a. 2014, {{ISBN|978-3-205-79517-9}}.{{Napomena|Članak o knjizi na dw.com&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/bs/%C5%A1ta-je-sa-sarajevom/a-17712317 Šta je sa Sarajevom?]&lt;/ref&gt;}}
== Napomena ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* ''[http://www.bpb.de/themen/MJAM4W,0,0,Ein_Europa_mit_variablen_Grenzen.html Ein Europa mit variablen Grenzen.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304063912/http://www.bpb.de/themen/MJAM4W,0,0,Ein_Europa_mit_variablen_Grenzen.html |date=4. 3. 2016 }}'' {{Simboli jezika|de|njemački}}
* ''[http://www.bpb.de/publikationen/BMMNP2,0,0,Staatsbildung_und_ethnischnationale_Gegens%E4tze_in_S%FCdosteuropa.html Staatsbildung und ethnisch-nationale Gegensätze in Südosteuropa.]'' {{Simboli jezika|de|njemački}}
* ''[http://www.bpb.de/publikationen/5DDGVJ,0,Der_Zerfall_Jugoslawiens_und_dessen_Folgen.html Der Zerfall Jugoslawiens und dessen Folgen.]'' {{Simboli jezika|de|njemački}}
* ''[http://www.europa.clio-online.de/site/lang__de/ItemID__79/mid__12188/40208766/Default.aspx Von „Lausanne“ nach „Dayton“. Ein Paradigmenwechsel bei der Lösung ethnonationaler Konflikte.]'' {{Simboli jezika|de|njemački}}
* ''[http://www.zeitgeschichte-online.de/kommentar/wenn-ein-deutscher-eine-serbische-geschichte-schreibt Wenn ein Deutscher eine serbische Geschichte schreibt&amp;nbsp;… Ein Beitrag zum (Miss)Verstehen des Anderen.]'' {{Simboli jezika|de|njemački}}
* '' [http://www.danas.rs/vesti/feljton/stare_tabue_zamenjuju_novi.24.html?news_id=143049 Holm Zundhausen: Istorija Srbije od 19. do 21. veka]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|sr|srpski}}
* '' [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=815173 Holm Zundhausen: Politika istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150722032329/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=815173 |date=22. 7. 2015 }} {{Simboli jezika|sr|srpski}}

{{DEFAULTSORT:Sundhaussen, Holm}}
[[Kategorija:Njemački historičari]]
[[Kategorija:Biografije, Berlin]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>28jo52wu0nkvjxykmqd040sl1p7fe1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>396866</id>
    <revision>
      <id>3714224</id>
      <parentid>3711959</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3714224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5559" sha1="cf1k05t3z8f3x9vjaud312njald8gdn" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj          = Utrka na 20 km
| takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1959.
| slika           = Biathlon_pictogram.svg
| veličina_slike  = 150px
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Courmayeur]], {{ZID|Italija}}
| datum           = 18. februar 1959.
| takmičari       = 30
| države          = 8
| zlato = [[Vladimir Melanjin]]
| zlatoNOK = SSSR|1955
| srebro= [[Dmitrij Sokolov]]
| srebroNOK= SSSR|1955
| bronza= [[Sven Agge]]
| bronzaNOK= ŠVE
| prethodno       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958 – 20 km|1958.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|1961.]]
}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.}}
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji]] na 20&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1959.]] za muškarce održala se [[18. februar]]a 1959. u [[italija]]nskom gradu [[Courmayeur]]u.&lt;ref name=&quot;IBU&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT5859SWRLCH01SMIN Rezultati na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
Svaki promašaj donosio je dvije kaznene minute.
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
!Plasman !! Startni&lt;br&gt;broj !! Ime !! Država !! Vrijeme!! Promašaji !! Zaostatak
|-
|[[Datoteka:gold medal icon.svg|18p]] ||28||align=left| [[Vladimir Melanjin]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}} || 1:41:05.0 || 10 &lt;small&gt;(4+4+0+2)&lt;/small&gt; || 
|-
|[[Datoteka:silver medal icon.svg|18p]] || 21||align=left| [[Dmitrij Sokolov]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}|| 1:41:15.0 || 8 &lt;small&gt;(2+2+0+4)&lt;/small&gt; || +10.0
|-
|[[Datoteka:bronze medal icon.svg|18p]] ||12||align=left| [[Sven Agge]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}|| 1:43:23.0 || 6 &lt;small&gt;(4+2+0+0)&lt;/small&gt; ||+2:18.0
|-
|4. ||18||align=left| [[Martti Meinilä]] || align=left| {{flagcountry|FIN}}||1:46:26.0 ||16 &lt;small&gt;(4+8+0+4)&lt;/small&gt; || +5:21.0 
|-
|5. ||9||align=left| [[Vilho Ylonen]] || align=left| {{flagcountry|FIN}}||1:47:08.0 ||8 &lt;small&gt;(2+0+4+2)&lt;/small&gt;||+6:03.0 
|- 
|6. ||2||align=left| [[Knut Wold]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}||1:47:39.0 || 6 &lt;small&gt;(0+2+2+2)&lt;/small&gt; || 6:34.0 
|- 
|7. ||11||align=left| [[Valentin Pšenicin]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}||1:48:07.0 || 8 &lt;small&gt;(2+2+0+4)&lt;/small&gt;|| +7:02.0
|-
|8. ||20||align=left| [[Mauric Paquette]] || align=left| {{ZID|SAD}}||1:48:43.0 ||10 &lt;small&gt;(2+4+0+4)&lt;/small&gt; || +7:38.0 
|-
|9. ||8||align=left| [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]] || align=left| {{flagcountry|SWE}}||1:49:37.0 ||12 &lt;small&gt;(6+2+2+2)&lt;/small&gt; || 8:32.0
|-
|10. ||19||align=left| [[Henry Hermansen]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}||1:51:03.0 ||16 &lt;small&gt;(0+0+8+8)&lt;/small&gt;||+9:58.0
|-
|11. ||5||align=left| [[Aleksandar Privalov]] || align=left| {{flagcountry|SSSR|1955}}||1:52:07.0 ||10 &lt;small&gt;(0+2+2+6)&lt;/small&gt;||+11:02.0
|-
|12. ||30||align=left| [[Sture Ohlin]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}||1:53:11.0 ||12 &lt;small&gt;(4+0+2+6)&lt;/small&gt; || +12:06.0
|-
|13. ||26||align=left| [[Ivar Skogsrud]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}||1:55:05.0 ||16 &lt;small&gt;(2+2+4+8)&lt;/small&gt; || +14:00.0 
|-
|14. ||10||align=left| [[Alpino Ventura]] || align=left| {{flagcountry|ITA}}||1:58:44.0 ||9 &lt;small&gt;(1+3+3+2)&lt;/small&gt;||+17:39.0
|-
|15. ||25||align=left| [[Battista Mismetti]] || align=left| {{flagcountry|ITA}}||1:59:50.0 || 14 &lt;small&gt;(6+2+4+2)&lt;/small&gt;||+18:45.0
|-
|16. ||6||align=left| [[Virginio Epis]] || align=left| {{flagcountry|ITA}}||1:59:56.0 ||20 &lt;small&gt;(6+8+4+2)&lt;/small&gt; || +18:51.0
|-
|17. ||3||align=left| [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]] || align=left| {{flagcountry|FIN}}||2:00:15.0 || 22 &lt;small&gt;(4+8+6+4)&lt;/small&gt;|| +19:10.0
|-
|18. ||17||align=left| [[Olle Gunneriusson]] || align=left| {{flagcountry|ŠVE}}||2:00:29.0 ||18 &lt;small&gt;(6+4+0+8)&lt;/small&gt; || +19:24.0
|-
|19. ||29||align=left| [[Robert Collins]] || align=left| {{ZID|SAD}}||2:01:10.0 ||20 &lt;small&gt;(4+2+6+8)&lt;/small&gt; || +20:05.0
|-
|20. ||24||align=left| [[Pentti Taskinen]] || align=left| {{flagcountry|FIN}}||2:03:20.0 ||26 &lt;small&gt;(6+6+6+8)&lt;/small&gt; || +22:15.0
|- 
|21. ||7||align=left| [[John Burritt]] || align=left| {{ZID|SAD}}||2:03:37.0 ||22 &lt;small&gt;(4+4+8+6)&lt;/small&gt; || +22:32.0
|-
|22. ||23||align=left| [[Gianni Carrara]] || align=left| {{flagcountry|ITA}}||2:05:06.0 ||30 &lt;small&gt;(8+8+8+6)&lt;/small&gt;||+24:01.0
|-
|23. ||15||align=left| [[Hermann Lackner]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}||2:10:47.0 || 36 &lt;small&gt;(10+10+8+8)&lt;/small&gt; || +29:42.0
|-
|24. ||16||align=left| [[Einar Smlberget]] || align=left| {{flagcountry|NOR}}||2:10:51.0 ||26 &lt;small&gt;(6+4+6+10)&lt;/small&gt; || +29:46.0
|-
|25. ||13||align=left| [[Richard Mize]] || align=left| {{ZID|SAD}}||2:12:54.0 ||32 &lt;small&gt;(4+8+10+10)&lt;/small&gt; || +31:49.0
|-
|26. ||1||align=left| [[Hermann Mayr]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}||2:14:40.0 ||32 &lt;small&gt;(10+8+8+6)&lt;/small&gt; || +33:35.0
|-
|27. ||22||align=left| [[Johann Falkner]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}||2:16:01.0 ||36 &lt;small&gt;(10+10+8+8)&lt;/small&gt; || +34:56.0
|-
|28. ||14||align=left| [[John Moore (biatlonac){{!}}John Moore]] || align=left| {{flagcountry|UK}}||2:18:00.0 ||30 &lt;small&gt;(8+4+8+10)&lt;/small&gt; || +36:55.0 
|-
|29. ||27||align=left| [[Hubert Schrott]] || align=left| {{flagcountry|AUT}}||2:20:39.0 || 40 &lt;small&gt;(10+10+10+10)&lt;/small&gt;
|| +39:34.0 
|- 
|30. ||4||align=left| [[James Templer]] || align=left| {{flagcountry|UK}}||2:27:36.0 ||34 &lt;small&gt;(10+10+10+4)&lt;/small&gt;|| +46:31.0 
|}

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.]]</text>
      <sha1>cf1k05t3z8f3x9vjaud312njald8gdn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Invazijska vrsta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406646</id>
    <revision>
      <id>3714379</id>
      <parentid>3554813</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17201" sha1="4pme8z55v4lee86wzxknxq0cc7101je" xml:space="preserve">[[Datoteka:Starr_010222-9001_Ambrosia_artemisiifolia.jpg|mini|200px|&lt;center&gt;[[Ambrozija (biljka)|Ambrozija]] je veoma [[alergija|alargena]] i brzošireća  invanzijskavrsta]]

'''Invazijske vrste''' su  nezavičajne [[vrsta|vrste]] koje prirodno ne nastanjuju  određene [[ekosistem]]e ili područja, nego su u njih  dospjele namjernim ili nehotičnim unošenjem.  Unošenje  ili širenje strane vrste  može negativno uticati  na [[bioraznolikost|biološku raznolikost]], zdravlje ljudi ili pričinjavati  ekonomske  štete na području na koje su unesene. Postoje i one koje u novim [[ekološka niša|ekološkim nišama]] predstavljaku kompetitore i/ili [[predator]]e [[autohtonost (biologija)|autohtonih]] vrsta.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odum E. P.,  Barrett  G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole,  {{ISBN|978-0-534-42066-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, {{ISBN|978 9958-592-03-4}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Exotic Pest Plant Council.[http://www.cal-ipc.org/ip/inventory/pdf/Inventory1999.pdf Exotic Pest Plants of Greatest Ecological Concern in California] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170908082938/http://cal-ipc.org/ip/inventory/pdf/Inventory1999.pdf |date=8 Septembar 2017 }}' accessed 4/10/2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.invasivespeciesinfo.gov/whatis.shtml National Invasive Species Information Center - What is an Invasive Species?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713124416/http://www.invasivespeciesinfo.gov/whatis.shtml |date=13. 7. 2014 }}. United States Department of Agriculture: National Agriculture Library.&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Invazijske vrsti imaju nekoliko zajedničkih obilježja, koja ih čine sposobnim za osvajanje novih staništa i brzo širenje areala. Među njima to su osobito:
* Brz rast;
* Brza  [[reprodukcija]];
* Visoka sposobnost  biološkog širenja;
* [[Fenotip|Plastičnost ske fenotipa]] (mogućnost mijenjanja oblika rasta tako da odgovara trenutnim uvjetima);
* Tolerancija širokog spektra okolišnih uvjeta  ([[ekološka valenca|ekološke valence]]);
* Sposobnost da žive od širokog spektra tipova hrane (vrste generalista );
* Pridruženost  ljudskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;williams&quot;&gt;{{cite journal |last=Williams |first=J.D. |authorlink= |author2=G. K. Meffe |year= 1998 |title=Nonindigenous Species |journal=Status and Trends of the Nation's Biological Resources. Reston, Virginia: United States Department of the Interior, Geological Survey |volume=1}}&lt;/ref&gt;
* Prior successful invasions&lt;ref name=&quot;ewell&quot;&gt;{{cite journal |last=Ewell |first= J.J. |author2=D.J. O’Dowd, J. Bergelson, C.C. Daehler, C.M. D’Antonio, L.D. Gomez, D.R. Gordon, R.J. Hobbs, A. Holt, K.R. Hopper, C.E. Hughes, M. LaHart, R.R.B. Leakey, W.G. Wong, L.L. Loope, D.H. Lorence, S.M. Louda, A.E. Lugo, P.B. McEvoy, D.M. Richardson, and P.M. Vitousek |year=1999 |title=Deliberate introductions of species: Research needs - Benefits can be reaped, but risks are high |url=https://archive.org/details/sim_bioscience_1999-08_49_8/page/619 |journal=BioScience |volume=49 |pages=619–630 |doi=10.2307/1313438 |jstor=1313438 |issue=8 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tilm&quot;&gt;{{cite journal |last= Tilman|first=D. |year=2004
| title = Niche tradeoffs, neutrality, and community structure: A stochastic theory of resource competition, invasion, and community assembly |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=101 |pages=10854–10861
| doi = 10.1073/pnas.0403458101
| pmid = 15243158 |issue= 30 |pmc= 503710}}&lt;/ref&gt; Pri  niskim gustinama populacije, može biti teško ostvariti  reprodukciju i održavanja  unesene  vrste za na novoj lokaciji, tako da je obično  mogla biti donošena nekoliko puta,  prije nego što postane ukorijenjena. Ponovljeni obrasci ljudskog kretanja, kao što su brodovi koji plove do i od luke ili  ponovljene automobilske  vožnje dalje i iznad autocesta povećavaju mogućnosti za unošenje invazijskih vrsta (također poznat kao visoki [[propagacijski pritisak]]).&lt;ref name=&quot;verl&quot;&gt;{{cite journal |last= Verling|first=E. |author2=G.M. Ruiz, L.D. Smith, B. Galil, A.W. Miller, and K.R. Murphy |year=2005 |title=Supply-side invasion ecology: characterizing propagule pressure in coastal ecosystems |journal=[[Proceedings of the Royal Society B]] |volume= 272 |pages=1249–1256 |doi=10.1098/rspb.2005.3090 |pmid= 16024389 |issue= 1569 |pmc= 1564104}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = USA | year = 1999 | title = Executive Order 13112 of February 3, 1999: Invasive Species | url = | journal = Federal Register | volume = 64 | issue = 25| pages = 6183–6186 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/docs/1_EN_resume_impact_assesment_part1_v3.pdf |title=Communication From The Commission To The Council, The European Parliament, The European Economic And Social Committee And The Committee Of The Regions Towards An EU Strategy On InvasFpollive Species |format=PDF |access-date=17. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.cal-ipc.org/ip/inventory/pdf/Inventory1999.pdf Exotic Pest Plant Council] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170908082938/http://cal-ipc.org/ip/inventory/pdf/Inventory1999.pdf |date=8 Septembar 2017 }}. p. 1. accessed 4/10/2010.&lt;/ref&gt;

Invazijske vrste mogu i značajno  i direktno  uticati  na zdravlje ljudi. Najočitiji primjer ovog utjecaja predstavlja biljka [[Ambrozija (biljka)|ambrozija]] čiji je [[polen]] izraziti [[alergen]] koji uzrokuje burne [[alergija|alergije]] kod mnogih osjetljivih  ljudi. Međutim, čovjek je svijetom prenio i čitav niz [[virus]]a i [[bakterija]], pa čak i [[sisar]]a  zbog kojih su pomrli milioni ljudi. Takvi su patogeni npr. virusi [[gripa|gripe]], [[HIV]]-a, [[virus Zapadnog Nila]] itd.

Procjenjuje se  da šteta koju nanose  invazijske vrste, u 27 zemalja članica [[EU]]-a iznose  između 9,6 i 12 milijardi [[euro|eura]].  Smatra se da je danas kontrola takvih  vrsta i smanjivanje njihovog  uticaja na domorodačke  vrste i ukupne [[ekosistem]]e, jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Evropi.&lt;ref name=&quot;kolar&quot;&gt;{{cite journal |last=Kolar |first=C.S. |author2=D.M. Lodge |year=2001 |title=Progress in invasion biology: predicting invaders|url=https://archive.org/details/sim_trends-in-ecology-evolution_2001-04_16_4/page/199 |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=16 |issue=4 |pages=199–204 |doi=10.1016/S0169-5347(01)02101-2 |pmid=11245943}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;kolar&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;theb&quot;&gt;{{cite journal |last=Thebaud |first=C. |author2=A.C. Finzi, L. Affre, M. Debussche, J. Escarre |year=1996 |title=Assessing why two introduced Conyza differ in their ability to invade Mediterranean old fields |url=https://archive.org/details/sim_ecology_1996-04_77_3/page/791 |journal=Ecology |volume=77 |issue=3|pages=791–804 |doi=10.2307/2265502 |jstor=2265502 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;reichard&quot;&gt;{{cite journal |last=Reichard |first= S.H.|author2=C. W. Hamilton |year=1997 |title=Predicting invasions of woody plants introduced into North America |url=https://archive.org/details/sim_conservation-biology_1997-02_11_1/page/193 |journal=Conservation Biology |volume=11 |issue=1|pages=193–203 |doi=10.1046/j.1523-1739.1997.95473.x}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:CDC-Gathany-Aedes-albopictus-1.jpg|mini|250px|Azijski [[tigrasti komarac]].]]
[[Datoteka:Oncorhynchus_mykiss.jpg|mini|300px|[[Kalifornijska pastrmka]]]]
== Invazijske vrste u Bosni i Hercegovini==
Azijski [[tigrasti komarac]], [[nutrija]], ambrozija i afrički [[grivasti skakač]] (srodnik koze) samo su neke poznate strane i invazijske  vrste na Zapadnom [[Balkan]]u , unesene  izvan područja svog prirodnog [[areal]]a, gdje  su dospjele isključivo zahvaljujući namjernom ili nenamjernom posredovanjuj pomoći čovjeka, a česti i iz neshvatljivog nehata.
Najstariji poznati primjer namjernog unosa strane invazivne vrste u Bosnu i Hercegovinu  je unos [[sunčanica (riba)|sunčanice]]  i [[somić]]a, koji su, umjesto dekorativne namjene, postali [[korov]]ske vrste mnogih [[šaran]]skih ribnjaka. U [[Hrvatska|Hrvatsku]] je unesen indijski [[mungos]] u cilju  biološke kontrole populacije [[zmija]], prvenstveno [[poskok]]a, odnosno suzbijanja jedne vrste unošenjem druge. Samo  11 jedinki te vrste [[sisar]]a iz reda [[zvijeri]] je  uneseno [[1910]]. godine na otok [[Mljet]]. Kroz 20-tak godina introducirani mungos je uništio sve zmije na otoku i počeo napadati druge male divlje životinje uključujući ptice selice, ali i domaće životinje, „pa se mungos u proteklih stotinjak godina življenja na hrvatskom tlu od spasonosnog tamanitelja zmija preobrazio u ljutog neprijatelja lovstva i prirode uopće“. Danas ga ima na pet otoka: [[Mljet]]u, [[Korčula|Korčuli]], [[Hvar]]u, [[Čiovo|Čiovu]] i drugdje, a unesen je i na poluotok [[Pelješac]] odakle se polahko počeo širiti obalom.

[[Smuđ]], zavičajna autohtona  vrsta u rijekama [[dunav]]skoga sliva, invazivna je npr.  u vodama [[Neretva]]nskog (jadranskog)  sliva jer je u njima  je uljez – [[predator|grabežljivac]]  i,  u lancima ishrane, postaje takmac autohtonim [[salnonidi]]ma. U drugoj polovini 20. Stolječa je unesen u [[Ramsko jezero]], a danas ga ima sve do [[Mostar]]a, osobito u hidroakumulaciji [[Salakovac]]

=== Neke invazijske biljke u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Ailanthus-altissima-growing-as-weed-in-Australia.jpg|mini|300px|&lt;center&gt;[[Pajasen]] u Australiji]]
* [[Pajasen]] ili [[kiselo drvo]] (''Ailanthus altissima'', (Mill.) Swingle) je jedna od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], kao i u susjednim zemljama. Potiče iz [[Kina|Kine]], a u Europu je unesen kao ukrasna biljka početkom , 18. stoljeća. Brzo raste, nema prirodnih neprijatelja, prilagođen  je na sve vrste tla i kvalitet zraka, a  lučenjem  otrova [[ailanton]]a zaustavlja rast drugih biljaka u svom okruženju. Razmnožava se i vegetativno izbojcima iz korijena pa se ista jedinka širi i nekoliko desetaka metara od matičnog stabla. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uspijeva duž cijele obale, otocima i zaleđu, a u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pretežno na posručjima  urbanih centara.
* Kanadska vrsta  ''Conyza canadensis'', (L.) Cronquist) je jedna od najinvazivnijih, široko rasprostranjenjih biljaka, a pripada najbrojnijoj porodici glavočika (''[[Asteraceae]]''). Ova jednogodišnja, visoka [[zeljasta biljka]], potiče iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a naraste i do 150&amp;nbsp;cm visine; na vrhu stvara [[cvast]] s brojnim malenim bijelo-žutim glavicama. Biljka stvara veliki broj sitnih dlakavih sjemenki, koje se vjetrom lahko rasprostiru na velike udaljenosti. U Dalmaciji uspijeva duž cijele obale, otocima i zaleđu, a u [[BiH]] u obradivim površinama oko urbanih centara.
* [[Srebrnolisna pomoćnica]] (''Solanum elaeagnifolium'', Cav.) jedna je od najinvazivnijih kopnenih biljaka [[Mediteran]]a. Unesena  je iz Sjeverne i Južne Amerike. Najviše upada na polja sa poljoprivrednim kulturama, a posebno je opasna jer može prenositi niz bolesti, poput [[virus]]a [[krompir]]a i žute  uvijenosti  lista [[paradajz]]a. Svi su dijelovi te biljke su otrovni, osobito plodovi, za ljude mogu biti i  smrtonosni.
* [[Grozdasta kaulerpa]] (''Caulerpa racemosa'', (Forsskål) J.Agardh) je zelena [[morska alga]] podrijetlom iz tropskih i umjereno toplih mora. Ona uspijeva na gotovo svim tipovima dna, na dubinama do 70 m. Kod nas je dosad zabilježena na stotinjak lokaliteta u Jadranu, uključujući i [[Malostonski kanal]].

===Neke invazijske ribe u Bosni i Hercegovini===
[[Datoteka:Lepomis gibbosus.jpg|mini|300px|Sunčanica (''Lepomis gibosus'')]]
U kopnenim vodama Bosne i Hercegovine  dosad je  zabilježeno nekoliko  vrste riba koje su unesene iz drugih,  čak i prekookeanskih [[populacija]], od kojih neke veoma  negativno utiču na domaće ekološke  prilike, pa  se zato smatraju invazijskim vrstama:
* [[Kalifornijska pastrmka]] je očit primjer negativnog uticaja namjerno unijete strane ribe na autohtonu  faunu, jer je postala takmac domaćim salmonisima, i predator sitnih riba i ostalih karika u lancima ishrane.
* [[Gambuzija]] (''Gambusia holbrooki'') je svojevremeno,  početkom 20. stoljeća unesena u Evropu iz Sjeverne Amerike zbog biokontrole rasta populacija [[komarac]]a koji su prenosili [[malarija|malariju]], a danas se smatra jednom od sto najopasnijih invazijskih  vrsta.
Najčešće su:

* [[Sunčanica (riba)|Sunčanica]];
* [[Babuška (riba)|Babuška]];
* [[Crni somić]];
* [[Bijeli amur]]:
* [[Bezrilica]];
* [[Bijeli glavaš|Bijeli]] i [[sivi glavaš]];
* [[Riječni glavočić]];
* [[Glavočić]];
* [[Keslerov glavočić]].

==Odabrane  invazijske vrste u svijetu  ==
[[Datoteka:Gator and Python.jpg|thumb|right|300px|[[krokodili|Američki aligator]] napada [[burma]]nskog [[piton]]a na  [[Florida|Floridi]]. Ovaj piton je invazijska vrsta koja je postala opasnost za mnoge domaće vrste, uključujući i aligatora]]
[[Datoteka:Cactoblastis monument, Dalby, Queensland, Australia.jpg|mini|&lt;center&gt;Spomenik moljcu ''[[Cactoblastis cactorum]]'' koji je uništio invanzivnu [[Opuncija|opunciju]] u mjestu Dalby, [[Queensland]], Australija.]]
* [[Kunić]]i su stigli  na brodovima koji su u [[Australija|Australiju]] dovozili kažnjenike. Najprije su ugrozili [[Tasmanija|Tamsaniju]], a zatim su se brzo  proširili i na kontinent. [[Virus]] [[miksomatoza]] uvezen [[1948]]. sveo je višemilionsku populaciju na podnošljivu mjeru.
*[[Kaktus]] ''[[opuncija]]'' (''rod ''Opuntia'')  je u Australiju unijet kao ukrasna biljka, a  potom se izuzetno brzo proširio i uništio milione hektara [[pašnjak]]a. Njegovu  brojnost su  smanjili tako da su uvezli [[leptir]]a ''[[Cactoblastits]]'' čija se [[larva]] hrani tkivom kaktusa.
*Doseljenici  u Ameriku su sa sobom ponijeli i uobičajnu evropsku biljku [[gospina trava|gospinu travu]], vjerojatno da ih podsjeti na stari zavičaj. No, ona se ubrzo proširila na milione hektara obradivog  zemljišta. I za nju je pronađen neprijatelj, mala [[evropska zlatica]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{commonscat|Invasive species}}
* http://www.invazivnevrste.hr invazivnevrste.hr]
* http://www.cabi.org/ISC/ Invasive Species Compendium],
* http://www.issg.org/database/ {{Webarchive|url=https://archive.today/20010620054000/http://www.issg.org/database/ |date=20. 6. 2001 }} Invasive Species Specialist Group], Database
* http://www.naisn.org/ North American Invasive Species Network], a consortium that uses a coordinated network to advance science-based understanding and enhance management of non-native, invasive species.
* http://www.cabi.org/ISC/ Invasive Species Compendium], An encyclopaedic resource that draws together scientific information on all aspects of invasive species.
* http://www.invasivespeciesinfo.gov/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190914224821/https://www.invasivespeciesinfo.gov/ |date=14. 9. 2019 }} Invasive Species], National Invasive Species Information Center, United States National Agricultural Library. Lists general information and resources for invasive species.
*http://onlinelibrary.wiley.com/enhanced/doi/10.1111/j.1752-4571.2010.00123.x/ |title=EDITORIAL: Synthesizing ecology and evolution for the study of invasive species *http://issg.org/database/welcome/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110406095350/http://issg.org/database/welcome/ |date=6. 4. 2011 }} Invasive Species Specialist Group] - global invasive species database
*http://www.hear.org/pier/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210407213621/http://www.hear.org/pier/ |date=7. 4. 2021 }} PIER])
* http://www.hear.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221021637/http://www.hear.org/ |date=21. 2. 2021 }} Hawaiian Ecosystems at Risk project (HEAR)]
* http://www.invadingspecies.com/ www.invadingspecies.com] 
*http://www.fisheriesireland.ie/Invasive-Species/invasive-species.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221021607/https://www.fisheriesireland.ie/Invasive-Species/invasive-species.html |date=21. 2. 2021 }} Aquatic invasive species in Ireland], Inland Fisheries Ireland
*https://archive.today/20130104202801/http://app.thearit.com/nature-conservancy/thenatureconservancysgreatlakesproject.html The Nature Conservancy's Great Lakes Project- Aquatic Invasive Species]
*http://ias.biodiversity.be/ Invasive alien species in Belgium] Belgian Forum on Invasive Species (BFIS)
*http://go.usa.gov/BE3  &quot;Invasive species&quot; from the Global Legal Information Network Subject Term Index]
*http://dontmovefirewood.org/ Don't Move Firewood] - Part of the Continental Dialogue on Non-Native Forest Insects and Diseases
*http://www.thenakedscientists.com/HTML/articles/article/reconsidering-non-native-species/|title=Reconsidering{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Non-Native Species: Ecologists challenge the categories that identify some species as natives and others as invaders.

[[Kategorija:Invazijske vrste]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>4pme8z55v4lee86wzxknxq0cc7101je</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Holocen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>420984</id>
    <revision>
      <id>3714336</id>
      <parentid>3396335</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:16:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4839" sha1="8wvwpf4dsjurdk0p91qpj7mqivfanms" xml:space="preserve">[[Datoteka:Post-Glacial Sea Level.png|mini|300px|Podizanje nivoa mora od posljednjeg glacijalnog maksimuma.]]
'''Holocen''' je  [[Geologija|geološka]] [[Epoha (geologija)|epoha]]  koja je počela poslije [[pleistocen]]a&lt;ref name=&quot;Hadziselimović&quot;&gt;{{cite book |author=Hadžiselimović R.| year=1988|title= Uvod u teoriju antropogeneze|publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=86-01-02217-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2013-01.pdf | title=International Stratigraphic Chart |publisher=International Commission on Stratigraphy| access-date=6. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; prije približno 9.700 godina p.n.e.&lt;ref name=&quot;Walker, M. 2009. pp. 3&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Walker | first1 = M. | last2 = Johnsen | first2 = S. | last3 = Rasmussen | first3 = S. O. | last4 = Popp | first4 = T. | last5 = Steffensen | first5 = J.-P. | last6 = Gibbard | first6 = P. | last7 = Hoek | first7 = W. | last8 = Lowe | first8 = J. | last9 = Andrews | first9 = J. | last10 = Bjo | last11 = Cwynar | first11 = L. C. | last12 = Hughen | first12 = K. | last13 = Kershaw | first13 = P. | last14 = Kromer | first14 = B. | last15 = Litt | first15 = T. | last16 = Lowe | first16 = D. J. | last17 = Nakagawa | first17 = T. | last18 = Newnham | first18 = R. | last19 = Schwander | first19 = J. | year = 2009 | title = Formal definition and dating of the GSSP (Global Stratotype Section and Point) for the base of the Holocene using the Greenland NGRIP ice core, and selected auxiliary records | url = http://www.stratigraphy.org/GSSP/Holocene.pdf | format = PDF | journal = J. Quaternary Sci. | volume = 24 | issue = | pages = 3–17 | doi=10.1002/jqs.1227}}&lt;/ref&gt; Termin  &quot;Recentna&quot; (obično velikim početnim slovom) se često koristi kao sinonim za &quot;holocen&quot;, iako je ta upotreba obeshrabrena u nauci 21. stoljeća.&lt;ref&gt;The OED quotes P. Gibbard &amp; T. van Kolfschoten in F. Gradstein et al. Geol. Time Scale 2004 xxii. 451/2: &quot;The term 'Recent' as an alternative to Holocene is invalid and should not be used.&quot;&lt;/ref&gt; Holocen je dio   [[kvartar]]nog  perioda. Ime  mu dolazi od [[starogrčki jezik|starogrčki]] riječi ὅλος - ''holoi'', cijeli ili u cijelini) + καινός – ''kainos'' = nov, što znači  &quot;potpuno nedavno&quot;.&lt;ref name=OnlineEtDict&gt;{{cite web|title=Holocene|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=Holocene&amp;allowed_in_frame=0|publisher=Online Etymology Dictionary}}&lt;/ref&gt;

Identificiran je početkom  toplog perioda, poznatog kao [[Morska izotopna faza|MIS 1]], i može se,  na  osnovu tih dokaza, smatrati [[interglacijacija|interglacijacijom]]  [[kvartarne glacijacije|tadašnjeg ledenog doba]].&lt;ref name=&quot;Hadziselimović&quot;/&gt;

Holocena obuhvata razvoj i posebni uticaj ljudske vrste u živom svijetu, uključujući i [[pismo|svu njegovu pisanu historiju]], razvoj velikih civilizacija i ukupne značajne tranzicije prema urbanom životu u sadašnjosti. Uticaj ljudske vrste na moderno doba [[Zemlja|Zemlje]] i njegove [[ekosistem]]e može se smatrati da su  globalnog značaja za buduću evoluciju živećihh vrsta,  uključujući otprilike sinhrone [[litosfera|litosferske]] dokaze ili više nedavno [[atmosfera|atmosferske]] dokaze ljudskog uticaja. S obzirom na ovo, novi termin, predložen je novi termin ''[[antropocen]]'', koji se neformalno koristisamo za najnovije dijelove moderne historije,  koji uključuju značajan ljudski uticaj.

==Također pogledajte==
*[[Pleistocen]]
*[[Kvartar]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Dopunska literatura==
* {{Cite book |last=Roberts |first=Neil |title=The Holocene: an environmental history |year=2014 |edition=3rd |publisher=Wiley-Blackwell |location=Malden, MA |isbn=978-1-4051-5521-2}}
* {{Cite book |editor1-last=Mackay |editor1-first=A. W. |editor2-last=Battarbee |editor2-first=R. W. |editor3-last=Birks |editor3-first=H. J. B. |display-editors = 3 |editor4-last=Oldfield |editor4-first=F. |title=Global change in the Holocene |url=https://archive.org/details/globalchangeinho0000unse |year=2003 |publisher=Arnold |location=London |isbn=0-340-76223-3 }}
* Hunt CO and Rabett RJ. (2013). Holocene landscape intervention and plant food production strategies in island and mainland Southeast Asia. Journal of Archaeological Science

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Holocene}}
* [http://www.bbc.co.uk/nature/history_of_the_earth/Holocene The Holocene epoch explained by the BBC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180118215702/http://www.bbc.co.uk/nature/history_of_the_earth/Holocene |date=18. 1. 2018 }}
* [http://ghkclass.com/ghkC.html?Holocene ghK Classification] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022012549/http://ghkclass.com/ghkC.html?Holocene |date=22. 10. 2016 }}

[[Kategorija:Holocen| ]]
[[Kategorija:Geološke epohe]]
[[Kategorija:Geohronologija]]
[[Kategorija:Interglacijacije]]
[[Kategorija:Kvartar]]</text>
      <sha1>8wvwpf4dsjurdk0p91qpj7mqivfanms</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423128</id>
    <revision>
      <id>3714272</id>
      <parentid>3704238</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:23:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3714272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6647" sha1="74v9p8bah3bebvb7cz1eqo8x3ajb0cj" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Francuska}}, [[Autrans]]
| datum           = 15. februar 1968.
| broj_učesnika   = 56
| broj_zemalja    = 14
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1968
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Gundarcev]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]
| bronza_NOK      = SWE
| prijašnji       = 
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1968.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1968.]] održana je 15. februara 1968. u [[Autrans]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;&gt;{{cite web
| title       = Rapport Officiel Xes Jeux Olympiques D'Hiver 1968 Grenoble
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/or1968.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work        = Comité d'organisation des Xemes jeux olympiques d'hiver
| year        = 1968
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi prvi put je organizirana utrka u štafeti za muškarce.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala prvi put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 12,5&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 30&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 150&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Gundarcev]]&lt;/small&gt; || 2 || 2:13:02.4
|-
| {{silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]&lt;/small&gt; || 5|| 2:14:50.2&lt;br/&gt;
|-
| {{bronze3}}  ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]&lt;/small&gt; || 0 || 2:17:26.3
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Józef Różak]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Fiedor]]&lt;br/&gt;[[Stanisław Łukaszczyk]]&lt;br/&gt;[[Stanisław Szczepaniak]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:20:18.6&lt;br/&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Kalevi Vähäkylä]]&lt;br/&gt;[[Arvo Kinnari]]&lt;/small&gt; || 5 || 2:20:41.8
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}{{efn|name=NJE|Biatlonci Istočne i Zapadne Njemačke nastupili su ove godine odvojeno, ali pod istom zastavom, kao i na olimpijadama 1960 i 1964. godine.}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Heinz Kluge]]&lt;br/&gt;[[Hans-Gert Jahn]]&lt;br/&gt;[[Horst Koschka]]&lt;br/&gt;[[Dieter Speer]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:21:54.5
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Gheorghe Cimpoia]]&lt;br/&gt;[[Constantin Carabela]]&lt;br/&gt;[[Nicolae Bărbăşescu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Vilmoș]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:25:39.8
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ralph Wakley]]&lt;br/&gt;[[Edward Williams (biatonac)|Edward Williams]]&lt;br/&gt;[[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]]&lt;br/&gt;[[John Ehrensbeck]]&lt;/small&gt; || 8 ||2:28:35.5
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}{{efn|name=NJE|}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Herbert Hindelang]]&lt;br/&gt;[[Theo Merkel]]&lt;br/&gt;[[Xaver Kraus]]&lt;br/&gt;[[Gerhard Gehring]]&lt;/small&gt; || 6 || 2:29:56.6
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Daniel Claudon]]&lt;br/&gt;[[Serge Legrand]]&lt;br/&gt;[[Aimé Gruet-Masson]]&lt;br/&gt;[[Jean-Claude Viry]]&lt;/small&gt; || 10 || 2:31:12.9
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]]&lt;br/&gt;[[Adolf Scherwitzl]]&lt;br/&gt;[[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]]&lt;br/&gt;[[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]]&lt;/small&gt; || 10 || 2:33:47.1
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Marcus Halliday]]&lt;br/&gt;[[Alan Notley]]&lt;br/&gt;[[Peter Tancock]]&lt;br/&gt;[[Frederick Andrew]]&lt;/small&gt; || 9 || 2:34:40.9
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Miki Shibuya]]&lt;br/&gt;[[Shozo Okuyama]]&lt;br/&gt;[[Hajime Yoshimura]]&lt;/small&gt; || 9 || 2:35:21.0
|-
| - ||align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[George Ede (biatonac)|George Ede]]&lt;br/&gt;[[Knowles McGill]]&lt;br/&gt;[[George Rattai]]&lt;br/&gt;[[Esko Karu]] || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 1968. godine}}
|Broj     = 1
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1968 Winters Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]</text>
      <sha1>74v9p8bah3bebvb7cz1eqo8x3ajb0cj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714273</id>
      <parentid>3714272</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3714273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6648" sha1="pr6buqfvucve6ggzxyg1keld79kmug9" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Francuska}}, [[Autrans]]
| datum           = 15. februar 1968.
| broj_učesnika   = 56
| broj_zemalja    = 14
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1968
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Gundarcev]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]
| bronza_NOK      = SWE
| prijašnji       = 
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1968.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1968.]] održana je 15. februara 1968. u [[Autrans]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;&gt;{{cite web
| title       = Rapport Officiel Xes Jeux Olympiques D'Hiver 1968 Grenoble
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/or1968.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work        = Comité d'organisation des Xemes jeux olympiques d'hiver
| year        = 1968
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi prvi put je organizirana utrka u štafeti za muškarce.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala prvi put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 12,5&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 30&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 150&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Gundarcev]]&lt;/small&gt; || 2 || 2:13:02.4
|-
| {{silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]&lt;/small&gt; || 5|| 2:14:50.2&lt;br/&gt;
|-
| {{bronze3}}  ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]&lt;/small&gt; || 0 || 2:17:26.3
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Józef Różak]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Fiedor]]&lt;br/&gt;[[Stanisław Łukaszczyk]]&lt;br/&gt;[[Stanisław Szczepaniak]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:20:18.6&lt;br/&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Kalevi Vähäkylä]]&lt;br/&gt;[[Arvo Kinnari]]&lt;/small&gt; || 5 || 2:20:41.8
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}{{efn|name=NJE|Biatlonci Istočne i Zapadne Njemačke nastupili su ove godine odvojeno, ali pod istom zastavom, kao i na olimpijadama 1960 i 1964. godine.}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Heinz Kluge]]&lt;br/&gt;[[Hans-Gert Jahn]]&lt;br/&gt;[[Horst Koschka]]&lt;br/&gt;[[Dieter Speer]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:21:54.5
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Gheorghe Cimpoia]]&lt;br/&gt;[[Constantin Carabela]]&lt;br/&gt;[[Nicolae Bărbăşescu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Vilmoș]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:25:39.8
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ralph Wakley]]&lt;br/&gt;[[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]]&lt;br/&gt;[[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]]&lt;br/&gt;[[John Ehrensbeck]]&lt;/small&gt; || 8 ||2:28:35.5
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}{{efn|name=NJE|}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Herbert Hindelang]]&lt;br/&gt;[[Theo Merkel]]&lt;br/&gt;[[Xaver Kraus]]&lt;br/&gt;[[Gerhard Gehring]]&lt;/small&gt; || 6 || 2:29:56.6
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Daniel Claudon]]&lt;br/&gt;[[Serge Legrand]]&lt;br/&gt;[[Aimé Gruet-Masson]]&lt;br/&gt;[[Jean-Claude Viry]]&lt;/small&gt; || 10 || 2:31:12.9
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]]&lt;br/&gt;[[Adolf Scherwitzl]]&lt;br/&gt;[[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]]&lt;br/&gt;[[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]]&lt;/small&gt; || 10 || 2:33:47.1
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Marcus Halliday]]&lt;br/&gt;[[Alan Notley]]&lt;br/&gt;[[Peter Tancock]]&lt;br/&gt;[[Frederick Andrew]]&lt;/small&gt; || 9 || 2:34:40.9
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Miki Shibuya]]&lt;br/&gt;[[Shozo Okuyama]]&lt;br/&gt;[[Hajime Yoshimura]]&lt;/small&gt; || 9 || 2:35:21.0
|-
| - ||align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[George Ede (biatonac)|George Ede]]&lt;br/&gt;[[Knowles McGill]]&lt;br/&gt;[[George Rattai]]&lt;br/&gt;[[Esko Karu]] || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 1968. godine}}
|Broj     = 1
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1968 Winters Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]</text>
      <sha1>pr6buqfvucve6ggzxyg1keld79kmug9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darko Cvijetić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>433657</id>
    <revision>
      <id>3714370</id>
      <parentid>3686284</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:50:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.223.145.137</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */ Kratke izmjene - istupio iz PEN BiH, istupio iz IANUBIH</comment>
      <origin>3714370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12870" sha1="bx3lh301qp3wmao0l0mq00n6t4gj5cw" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}

{{Infokutija pisac
| ime             = Darko Cvijetić
| slika           = Darko-Cvijetic.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{nowrap|{{Datum rođenja i godine|1968|01|11}}}}
| mjesto_rođenja  = [[Ljubija|Ljubija Rudnik]]
| datum_smrti     =
| mjesto_smrti    = 
| zanimanje       = 
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Masovne razglednice iz Bosne'', ''Mali ekshumatorski eseji'', ''Emotikoni u Viberu'', &quot;Ježene kožice&quot;, &quot;Schindlerov lift&quot;
| supružnik       =
| dijete          = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Darko Cvijetić''' ([[Ljubija|Ljubija Rudnik]], 11. januar 1968) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac, režiser i dramaturg.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Biografija|url=https://darkocvijetic.blogspot.com/p/darko-cvijetic-11.html|website=Hypomnemata blog|access-date=24. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je  11. januara 1968. godine u [[prijedor]]skom naselju Ljubija Rudnik, Jugoslavija (danas Bosna i Hercegovina, Republika Srpska).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://amp.dw.com/bs/arhipelag-jugoslavija-eseji-o-raspadu/a-57052075|title=Arhipelag Jugoslavija|date=5. 4. 2021|website=[[Deutsche Welle]]|access-date=24. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; 

Piše pjesme i kratke priče, režiser je i dramaturg u Pozorištu Prijedor, kolumnist sarajevskog portala “Žurnal”. Njegove pjesme i romani su prevođeni na: francuski, engleski, njemački, slovenski, hebrejski, albanski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš. Knjige objavljuje u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Banja Luci, Zenici, Skoplju, Hamburgu, Gdanjsku, Varšavi, Padovi, Tel Avivu, Mariboru. Uređivao je književni blog  &quot;Hypomnemata&quot;.

Filozofiju vrtlarstva – etike, monoteističku teologiju i teatrologiju izučio na privatnom studiju kod Majstora Leona Weissa.

Član je  [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]]. &lt;ref&gt;{{cite web |title=Prof. Darko Cvijetić – IANUBIH |url=https://ianubih.ba/prof-darko-cvijetic/ |access-date=23. 3. 2023 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

Potpisnik je “[[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
” [https://docs.google.com/spreadsheets/u/1/d/1XVGV5Z306SeDFzpdpUHhfeK-voAFdaakS48LqXfGozA/pubhtml pod rednim brojem 36]

== Objavljena djela ==
* ''Noćni Gorbačov'', pjesme, 1990, Pegaz, Beograd;
* ''Himenica'',  pjesme, 1996, Raskršća, Beograd;
* ''Manifest Mlade Bosne'', 2000, kratke priče, Prometej, Novi Sad
* ''Passport for Sforland'', 2004, pjesme, Udruženje književnika RS, Banja Luka
* ''Masovne razglednice iz Bosne'', 2012, Besjeda, Banja Luka, Pozorište Prijedor
* ''Konopci s otiskom vrata'', 2013, Centar za kritičku misao, Mostar
* ''Mali ekshumatorski eseji'', 2015, Zadužbina „Petar Kočić“,Banja Luka – Beograd
* ''Emotikoni u Viberu'', 2016, Samouprava, Sarajevo
* ''Paraolimpijske himne'', 2017, dvojezično, Poiesis, Ljubljana
* ''Ježene kožice'', 2017. Vrijeme, Zenica
* ''Schindlerov lift'', 2018. roman, Buybook,
* ''Snijeg je dobro pazio da ne padne'', 2019. V.B.Z., Zagreb
* ''Što na podu spavaš'', 2020, roman, Buybook, Sarajevo 
* ''Noćna straža'', 2021, kratke priče, Buybook, Zagreb/Sarajevo 
* ''Nakupine straha'', 2023, sabrane pjesme, Buybook, Zagreb /Sarajevo 
* ''Šum, Šumarice'', drama, Spomen-park &quot;Kragujevački oktobar&quot;, Kragujevac, 2023.
* ''Previše mi to. Osam devojčica'', 2024. roman, Buybook, Zagreb/Sarajevo

U antologijama je BiH poezije na makedonskom (Seida Beganović), srpskom (Milenko Stojčić, Milosav Tešić) i francuskom (Tomislav Dretar). Autor je preko 200 radio priča po tekstovima južnoslavenskih autora za “Dramski program Radio Prijedora”. (1990 – 2008)

== Značajnije kazališne režije ==

* ''Nije čovjek ko ne umre'', Velimir     Stojanović, 1991. godine
* Znakovi, Ivo Andrić, 1991.
* Duplo dno, Goran Stefanovski, 1993.
* ''Srpska drama'', Siniša Kovačević,     1995. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu, Kočićeva srpska scena, 1995.)
* ''Mandragola'', N.Machiavelli, 1997.     (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Kočićeva srpska scena, 1997.)
* ''Galeb'', paviljon 6, po A.P. Čehovu,     2003. (Specijalna nagrada za režiju, Festival Kočićeva srpska scena, 2003.)
* ''Na čijoj strani'', Ronald Harwood,     2007. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Kočićeva srpska scena, 2007.)
* ''Kvartet'', Ronald Harwood, 2012.
* ''Feničanke'', materijali, autorski     projekat, 2013. (Specijalna nagrada, Sarajevska zima, 2014.)
* ''Generacija bez kosti'', autorski     projekat, 2015.
* ''Bunar'', Radmila Smiljanić, 2016.     (Nagrada za najbolju režiju na Kazališnim/Pozorišnim igrama BiH, Jajce,     2017.)
* ''Sve o ženama'', Miro Gavran, 2017.

== Značajnije kazališne  uloge ==

* Andreja Andrejević, Divlje meso, Goran Stefanovski, režija Ahmet Obradović, 1985.
* Rodion Raskoljnikov, ''Zločin i kazna'', F.M. Dostojevski, režija Gradimir Gojer, 2007.
* Boris Davidovič Novski, ''Grobnica za Borisa Davidoviča'', Danilo Kiš, režija Gradimir Gojer, 2009.
* Estragon, ''U očekivanju Godota'', Samuel Beckett, režija Radenko Bilbija, 2003.
* Clow, ''Svršetak igre'', Samuel Beckett, režija Dragoljub Mutić, 1989.
* Svetozar Ružičić, ''Pokondirena tikva'', Jovan Sterija Popović, režija Radenko Bilbija, 1998.
* dvanaestogodišnji Neven, ''Urnebesna tragedija'', Dušan Kovačević, režija Radenko Bilbija, 2006. godine 
* Darko Cvijetić, ''Što na podu spavaš'', Darko Cvijetić, režija Kokan Mladenović, 2022.

== Časopisi ==
Objavljivao u: ''Književna reč'' (Beograd), ''Literatura'' (Ljubljana), ''Quorum'' (Zagreb), ''Split Mind'' (Split), ''Odjek'' (Sarajevo), ''Polja'' (Novi Sad), ''Koraci'' (Kragujevac), ''Povelja'' (Kraljevo), ''Reč'' (Beograd), ''Poezija'' (Beograd), ''Život'' (Sarajevo), ''Sarajevske sveske'' i druge.
Vodio u više navrata „Dnevnik“ za „Radio Slobodna Europa“, Prag.

== Nagrade i priznanja ==

* Dobitnik - [[Sterijina nagrada|Sterijine nagrade]] (u koautorstvu) za dramatizaciju romana &quot;Što na podu spavaš&quot;, na 68. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, 2023.
* Dobitnik specijalne nagrade za tekst i izvedbu predstave &quot;Što na podu spavaš&quot; na 10.Tvrđava teatru i Čortanovcima, 2023. 
* Dobitnik specijalne nagrade Narodnog pozorišta Sarajevo - piscu, dramaturgu i glumcu u predstavi &quot;Što na podu spavaš&quot;, 2023.godine 
*
* Dobitnik godišnje nagrade Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, za predstavu &quot;Što na podu spavaš&quot;, 2023.
* Dobitnik nagrade [[Nagrada Uglješa Kojadinović|Uglješa Kojadinović]], za &quot;Ukupan doprinos teatarskoj umjetnosti&quot;, koju dodjeljuje „Glas Srpske“, Banja Luka, 1999. godine.
* Dobitnik nagrade [[Nagrada Marko Pavković|Marko Pavković]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gradprijedor.com/kultura/intervju-sa-darkom-cvijetiaeem|title=Intervju sa Darkom Cvijetićem - GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora|date=12. 3. 2009|language=sr|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;, za &quot;Ukupan doprinos pozorišnoj umjetnosti u gradu Prijedoru&quot;, koju dodijeljuje Pozorište Prijedor, 2005.
* Dobitnik nagrade za režiju, na Kazališnim/Pozorišnim Igrama u Jajcu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtv7.ba/arhive/124159|title=Zatvorene 36. Pozorišne/kazališne igre u Jajcu: Nagrada za dramski lik Woyzecka pripala glumcu Midhatu Kušljugiću|last=RTV7|first=Urednik|website=RTV7 {{!}} Medijski servis grada Tuzle|language=bs-BA|access-date=7. 4. 2022|archive-date=12. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170712091855/http://rtv7.ba/arhive/124159|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (Festival profesionalnih kazališta BiH) za režiju predstave „BUNAR“, po tekstu Radmile Smiljanić, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR, 2017. god. 
* ''Dobitnik nagrade “Zoranov brk” za glumačku bravuru za ulogu Darka Cvijetića u predstavi Što na podu spavaš, po romanu Darka Cvijetića, u režiji Kokana Mladenovića u izvedbi Dramskog kazališta “Gavella” Zagreb, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo na “Zoranovim danima” u Zaječaru, listopad, 2022.''
* Dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/darko-cvijetic-o-nagradi-za-shindlerov-liftmoje-jurisanje-na-nebo-je-krunisano-kocicevim-imenom/|title=Darko Cvijetić o nagradi za „Schindlerov lift“: Moje jurišanje na nebo je krunisano Kočićevim imenom|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; koju dodjeljuje Zadužbina PETAR KOČIĆ, Banja Luka/Beograd, za roman „Schindlerov lift“  – jesen 2019.
* Dobitnik književne nagrade „Fric – Miroslav Krleža“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mvinfo.hr/clanak/darko-cvijetic-dobitnik-knjizevne-nagrade-fric-2018-19|title=Darko Cvijetić dobitnik književne nagrade Fric 2018/19.|website=mvinfo.hr|language=hr-HR|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; koju dodjeljuje hrvatski tjednik „Express“, Zagreb, za roman „Schindlerov lift“ 2020.
* Dobitnik nagrade za ukupan književni rad „Literarum fundatio“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacija.eu/nagrade/|title=Nagrade – Fondacija &quot;Idriz Jakupovic&quot;|language=bs-BA|access-date=7. 4. 2022|archive-date=25. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210925155914/https://fondacija.eu/nagrade/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, Fondacije “Idriz Jakupović” za 2018. godinu, Sanski Most/Prijedor, 2019.
* Dobitnik Specijalne nagrade za režiju predstave “Srpska drama”, po tekstu Siniše Kovačevića, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR na Festivalu “Zlatna vila” u Prijedoru, 1995.
* Dobitnik nagrade “Amra Prutina” za umjetničku hrabrost&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/dodjelom-nagrada-zavrsen-festival-autorske-poetike/|title=bhrt|website=bhrt.ba|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;, 2021. (Mostarski teatar mladih)
* Dvostruki finalist nagrade Europski pjesnik slobode, koju dodjeljuje Međunarodni književni festival u Gdanjsku (Poljska), 2019/2020 godine, kao 2024. godine
* Počasni je ambasador za kulturu “Bosanskog kulturnog centra” u Prijedoru i koordinator “Odsjeka za knjigu i izdavaštvo”.

== Dramska izvođenja ==
Po motivima romana SCHINDLEROV LIFT, u “Kamernom teatar 55”, u Sarajevu, urađena je kazališna predstava&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/premijera-predstave-schindlerov-lift-na-repertoaru-kamernog-teatra-55/|title=BHRT - Premijera predstave Schindlerov lift (Kamerni teatar 55)|website=bhrt.ba|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; u režiji Kokana Mladenovića  (premijera – ožujak 2021.)

Po motivima romana ŠTO NA PODU SPAVAŠ, u koprodukciji Dramskog kazališta &quot;Gavella&quot;, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo, urađena je kazališna predstava u režiji Kokana Mladenovića (Beograd), u kojoj lik Darka Cvijetića tumači autor. (premijera - rujan 2022.)

Po motivima drame ŠUM ŠUMARICE, urađena je dramska izvedba u Spomen području Šumarice (Kragujevac) u listopad 2023. u izvedbi Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca i produkciji RTS Beograd, u režiji Marka Misirača (premijera, 21.10.2023.)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/dnevnik_darka_cvijetica_masovne_razglednice_iz_bosne/24480222.html Masovne razglednice iz Bosne] (učitano 29.09.2017)
* [http://www.tacno.net/interview/darko-cvijetic-pisanje-je-narusavanje-univerzuma-vaseljenski-incident/ Pisanje je narušavanje univerzuma, vaseljenski incident] (učitano 29.09.2017)
* [http://www.6yka.com/novost/99052/buka-intervju-darko-cvijetic-nama-nece-biti-bolje-mi-bioloski-necemo-dohvatiti-bolje Nama neće biti bolje, mi biološki nećemo dohvatiti bolje] (učitano 29.09.2017)
* [http://poskok.info/wp/darko-cvijetic-pisanje-je-pokusaj-da-se-krhotine-uviju/ Pisanje je pokušaj da se krhotine uviju u gazu] (učitano 29.09.2017)
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/darko-cvijetic-zlocinac-je-uvijek-banalan-i-obican-covjek Zločinac je uvijek banalan i običan čovjek] (učitano 29.09.2017)
* [http://www.frontslobode.ba/vijesti/intervju/79006/buka-tv-darko-cvijetic-stotinu-godina-ovdje-traje-natjecaj-za-najuspjesniju-zrtvu-video Stotinu godina ovdje traje natječaj za najuspješniju žrtvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220629184746/https://www.frontslobode.ba/vijesti/intervju/79006/buka-tv-darko-cvijetic-stotinu-godina-ovdje-traje-natjecaj-za-najuspjesniju-zrtvu-video |date=29. 6. 2022 }} (učitano 29.09.2017)

{{DEFAULTSORT:Cvijetić, Darko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]</text>
      <sha1>bx3lh301qp3wmao0l0mq00n6t4gj5cw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714430</id>
      <parentid>3714370</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:43:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KiranBOT</username>
        <id>169784</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjeno AMP praćenje iz URL-ova ([[:m:User:KiranBOT/AMP|detalji]]) ([[User talk:Usernamekiran|prijavi grešku]]) v2.2.7r lm_rs</comment>
      <origin>3714430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12870" sha1="q2g9zzf0cm5qdhtfo9efabrtlcmgktc" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}

{{Infokutija pisac
| ime             = Darko Cvijetić
| slika           = Darko-Cvijetic.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{nowrap|{{Datum rođenja i godine|1968|01|11}}}}
| mjesto_rođenja  = [[Ljubija|Ljubija Rudnik]]
| datum_smrti     =
| mjesto_smrti    = 
| zanimanje       = 
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Masovne razglednice iz Bosne'', ''Mali ekshumatorski eseji'', ''Emotikoni u Viberu'', &quot;Ježene kožice&quot;, &quot;Schindlerov lift&quot;
| supružnik       =
| dijete          = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Darko Cvijetić''' ([[Ljubija|Ljubija Rudnik]], 11. januar 1968) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac, režiser i dramaturg.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Biografija|url=https://darkocvijetic.blogspot.com/p/darko-cvijetic-11.html|website=Hypomnemata blog|access-date=24. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je  11. januara 1968. godine u [[prijedor]]skom naselju Ljubija Rudnik, Jugoslavija (danas Bosna i Hercegovina, Republika Srpska).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/arhipelag-jugoslavija-eseji-o-raspadu/a-57052075|title=Arhipelag Jugoslavija|date=5. 4. 2021|website=[[Deutsche Welle]]|access-date=24. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; 

Piše pjesme i kratke priče, režiser je i dramaturg u Pozorištu Prijedor, kolumnist sarajevskog portala “Žurnal”. Njegove pjesme i romani su prevođeni na: francuski, engleski, njemački, slovenski, hebrejski, albanski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš. Knjige objavljuje u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Banja Luci, Zenici, Skoplju, Hamburgu, Gdanjsku, Varšavi, Padovi, Tel Avivu, Mariboru. Uređivao je književni blog  &quot;Hypomnemata&quot;.

Filozofiju vrtlarstva – etike, monoteističku teologiju i teatrologiju izučio na privatnom studiju kod Majstora Leona Weissa.

Član je  [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]]. &lt;ref&gt;{{cite web |title=Prof. Darko Cvijetić – IANUBIH |url=https://ianubih.ba/prof-darko-cvijetic/ |access-date=23. 3. 2023 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

Potpisnik je “[[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
” [https://docs.google.com/spreadsheets/u/1/d/1XVGV5Z306SeDFzpdpUHhfeK-voAFdaakS48LqXfGozA/pubhtml pod rednim brojem 36]

== Objavljena djela ==
* ''Noćni Gorbačov'', pjesme, 1990, Pegaz, Beograd;
* ''Himenica'',  pjesme, 1996, Raskršća, Beograd;
* ''Manifest Mlade Bosne'', 2000, kratke priče, Prometej, Novi Sad
* ''Passport for Sforland'', 2004, pjesme, Udruženje književnika RS, Banja Luka
* ''Masovne razglednice iz Bosne'', 2012, Besjeda, Banja Luka, Pozorište Prijedor
* ''Konopci s otiskom vrata'', 2013, Centar za kritičku misao, Mostar
* ''Mali ekshumatorski eseji'', 2015, Zadužbina „Petar Kočić“,Banja Luka – Beograd
* ''Emotikoni u Viberu'', 2016, Samouprava, Sarajevo
* ''Paraolimpijske himne'', 2017, dvojezično, Poiesis, Ljubljana
* ''Ježene kožice'', 2017. Vrijeme, Zenica
* ''Schindlerov lift'', 2018. roman, Buybook,
* ''Snijeg je dobro pazio da ne padne'', 2019. V.B.Z., Zagreb
* ''Što na podu spavaš'', 2020, roman, Buybook, Sarajevo 
* ''Noćna straža'', 2021, kratke priče, Buybook, Zagreb/Sarajevo 
* ''Nakupine straha'', 2023, sabrane pjesme, Buybook, Zagreb /Sarajevo 
* ''Šum, Šumarice'', drama, Spomen-park &quot;Kragujevački oktobar&quot;, Kragujevac, 2023.
* ''Previše mi to. Osam devojčica'', 2024. roman, Buybook, Zagreb/Sarajevo

U antologijama je BiH poezije na makedonskom (Seida Beganović), srpskom (Milenko Stojčić, Milosav Tešić) i francuskom (Tomislav Dretar). Autor je preko 200 radio priča po tekstovima južnoslavenskih autora za “Dramski program Radio Prijedora”. (1990 – 2008)

== Značajnije kazališne režije ==

* ''Nije čovjek ko ne umre'', Velimir     Stojanović, 1991. godine
* Znakovi, Ivo Andrić, 1991.
* Duplo dno, Goran Stefanovski, 1993.
* ''Srpska drama'', Siniša Kovačević,     1995. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu, Kočićeva srpska scena, 1995.)
* ''Mandragola'', N.Machiavelli, 1997.     (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Kočićeva srpska scena, 1997.)
* ''Galeb'', paviljon 6, po A.P. Čehovu,     2003. (Specijalna nagrada za režiju, Festival Kočićeva srpska scena, 2003.)
* ''Na čijoj strani'', Ronald Harwood,     2007. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Kočićeva srpska scena, 2007.)
* ''Kvartet'', Ronald Harwood, 2012.
* ''Feničanke'', materijali, autorski     projekat, 2013. (Specijalna nagrada, Sarajevska zima, 2014.)
* ''Generacija bez kosti'', autorski     projekat, 2015.
* ''Bunar'', Radmila Smiljanić, 2016.     (Nagrada za najbolju režiju na Kazališnim/Pozorišnim igrama BiH, Jajce,     2017.)
* ''Sve o ženama'', Miro Gavran, 2017.

== Značajnije kazališne  uloge ==

* Andreja Andrejević, Divlje meso, Goran Stefanovski, režija Ahmet Obradović, 1985.
* Rodion Raskoljnikov, ''Zločin i kazna'', F.M. Dostojevski, režija Gradimir Gojer, 2007.
* Boris Davidovič Novski, ''Grobnica za Borisa Davidoviča'', Danilo Kiš, režija Gradimir Gojer, 2009.
* Estragon, ''U očekivanju Godota'', Samuel Beckett, režija Radenko Bilbija, 2003.
* Clow, ''Svršetak igre'', Samuel Beckett, režija Dragoljub Mutić, 1989.
* Svetozar Ružičić, ''Pokondirena tikva'', Jovan Sterija Popović, režija Radenko Bilbija, 1998.
* dvanaestogodišnji Neven, ''Urnebesna tragedija'', Dušan Kovačević, režija Radenko Bilbija, 2006. godine 
* Darko Cvijetić, ''Što na podu spavaš'', Darko Cvijetić, režija Kokan Mladenović, 2022.

== Časopisi ==
Objavljivao u: ''Književna reč'' (Beograd), ''Literatura'' (Ljubljana), ''Quorum'' (Zagreb), ''Split Mind'' (Split), ''Odjek'' (Sarajevo), ''Polja'' (Novi Sad), ''Koraci'' (Kragujevac), ''Povelja'' (Kraljevo), ''Reč'' (Beograd), ''Poezija'' (Beograd), ''Život'' (Sarajevo), ''Sarajevske sveske'' i druge.
Vodio u više navrata „Dnevnik“ za „Radio Slobodna Europa“, Prag.

== Nagrade i priznanja ==

* Dobitnik - [[Sterijina nagrada|Sterijine nagrade]] (u koautorstvu) za dramatizaciju romana &quot;Što na podu spavaš&quot;, na 68. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, 2023.
* Dobitnik specijalne nagrade za tekst i izvedbu predstave &quot;Što na podu spavaš&quot; na 10.Tvrđava teatru i Čortanovcima, 2023. 
* Dobitnik specijalne nagrade Narodnog pozorišta Sarajevo - piscu, dramaturgu i glumcu u predstavi &quot;Što na podu spavaš&quot;, 2023.godine 
*
* Dobitnik godišnje nagrade Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, za predstavu &quot;Što na podu spavaš&quot;, 2023.
* Dobitnik nagrade [[Nagrada Uglješa Kojadinović|Uglješa Kojadinović]], za &quot;Ukupan doprinos teatarskoj umjetnosti&quot;, koju dodjeljuje „Glas Srpske“, Banja Luka, 1999. godine.
* Dobitnik nagrade [[Nagrada Marko Pavković|Marko Pavković]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gradprijedor.com/kultura/intervju-sa-darkom-cvijetiaeem|title=Intervju sa Darkom Cvijetićem - GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora|date=12. 3. 2009|language=sr|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;, za &quot;Ukupan doprinos pozorišnoj umjetnosti u gradu Prijedoru&quot;, koju dodijeljuje Pozorište Prijedor, 2005.
* Dobitnik nagrade za režiju, na Kazališnim/Pozorišnim Igrama u Jajcu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtv7.ba/arhive/124159|title=Zatvorene 36. Pozorišne/kazališne igre u Jajcu: Nagrada za dramski lik Woyzecka pripala glumcu Midhatu Kušljugiću|last=RTV7|first=Urednik|website=RTV7 {{!}} Medijski servis grada Tuzle|language=bs-BA|access-date=7. 4. 2022|archive-date=12. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170712091855/http://rtv7.ba/arhive/124159|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (Festival profesionalnih kazališta BiH) za režiju predstave „BUNAR“, po tekstu Radmile Smiljanić, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR, 2017. god. 
* ''Dobitnik nagrade “Zoranov brk” za glumačku bravuru za ulogu Darka Cvijetića u predstavi Što na podu spavaš, po romanu Darka Cvijetića, u režiji Kokana Mladenovića u izvedbi Dramskog kazališta “Gavella” Zagreb, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo na “Zoranovim danima” u Zaječaru, listopad, 2022.''
* Dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/darko-cvijetic-o-nagradi-za-shindlerov-liftmoje-jurisanje-na-nebo-je-krunisano-kocicevim-imenom/|title=Darko Cvijetić o nagradi za „Schindlerov lift“: Moje jurišanje na nebo je krunisano Kočićevim imenom|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; koju dodjeljuje Zadužbina PETAR KOČIĆ, Banja Luka/Beograd, za roman „Schindlerov lift“  – jesen 2019.
* Dobitnik književne nagrade „Fric – Miroslav Krleža“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mvinfo.hr/clanak/darko-cvijetic-dobitnik-knjizevne-nagrade-fric-2018-19|title=Darko Cvijetić dobitnik književne nagrade Fric 2018/19.|website=mvinfo.hr|language=hr-HR|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; koju dodjeljuje hrvatski tjednik „Express“, Zagreb, za roman „Schindlerov lift“ 2020.
* Dobitnik nagrade za ukupan književni rad „Literarum fundatio“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacija.eu/nagrade/|title=Nagrade – Fondacija &quot;Idriz Jakupovic&quot;|language=bs-BA|access-date=7. 4. 2022|archive-date=25. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210925155914/https://fondacija.eu/nagrade/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, Fondacije “Idriz Jakupović” za 2018. godinu, Sanski Most/Prijedor, 2019.
* Dobitnik Specijalne nagrade za režiju predstave “Srpska drama”, po tekstu Siniše Kovačevića, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR na Festivalu “Zlatna vila” u Prijedoru, 1995.
* Dobitnik nagrade “Amra Prutina” za umjetničku hrabrost&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/dodjelom-nagrada-zavrsen-festival-autorske-poetike/|title=bhrt|website=bhrt.ba|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;, 2021. (Mostarski teatar mladih)
* Dvostruki finalist nagrade Europski pjesnik slobode, koju dodjeljuje Međunarodni književni festival u Gdanjsku (Poljska), 2019/2020 godine, kao 2024. godine
* Počasni je ambasador za kulturu “Bosanskog kulturnog centra” u Prijedoru i koordinator “Odsjeka za knjigu i izdavaštvo”.

== Dramska izvođenja ==
Po motivima romana SCHINDLEROV LIFT, u “Kamernom teatar 55”, u Sarajevu, urađena je kazališna predstava&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/premijera-predstave-schindlerov-lift-na-repertoaru-kamernog-teatra-55/|title=BHRT - Premijera predstave Schindlerov lift (Kamerni teatar 55)|website=bhrt.ba|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; u režiji Kokana Mladenovića  (premijera – ožujak 2021.)

Po motivima romana ŠTO NA PODU SPAVAŠ, u koprodukciji Dramskog kazališta &quot;Gavella&quot;, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo, urađena je kazališna predstava u režiji Kokana Mladenovića (Beograd), u kojoj lik Darka Cvijetića tumači autor. (premijera - rujan 2022.)

Po motivima drame ŠUM ŠUMARICE, urađena je dramska izvedba u Spomen području Šumarice (Kragujevac) u listopad 2023. u izvedbi Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca i produkciji RTS Beograd, u režiji Marka Misirača (premijera, 21.10.2023.)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/dnevnik_darka_cvijetica_masovne_razglednice_iz_bosne/24480222.html Masovne razglednice iz Bosne] (učitano 29.09.2017)
* [http://www.tacno.net/interview/darko-cvijetic-pisanje-je-narusavanje-univerzuma-vaseljenski-incident/ Pisanje je narušavanje univerzuma, vaseljenski incident] (učitano 29.09.2017)
* [http://www.6yka.com/novost/99052/buka-intervju-darko-cvijetic-nama-nece-biti-bolje-mi-bioloski-necemo-dohvatiti-bolje Nama neće biti bolje, mi biološki nećemo dohvatiti bolje] (učitano 29.09.2017)
* [http://poskok.info/wp/darko-cvijetic-pisanje-je-pokusaj-da-se-krhotine-uviju/ Pisanje je pokušaj da se krhotine uviju u gazu] (učitano 29.09.2017)
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/darko-cvijetic-zlocinac-je-uvijek-banalan-i-obican-covjek Zločinac je uvijek banalan i običan čovjek] (učitano 29.09.2017)
* [http://www.frontslobode.ba/vijesti/intervju/79006/buka-tv-darko-cvijetic-stotinu-godina-ovdje-traje-natjecaj-za-najuspjesniju-zrtvu-video Stotinu godina ovdje traje natječaj za najuspješniju žrtvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220629184746/https://www.frontslobode.ba/vijesti/intervju/79006/buka-tv-darko-cvijetic-stotinu-godina-ovdje-traje-natjecaj-za-najuspjesniju-zrtvu-video |date=29. 6. 2022 }} (učitano 29.09.2017)

{{DEFAULTSORT:Cvijetić, Darko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]</text>
      <sha1>q2g9zzf0cm5qdhtfo9efabrtlcmgktc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SPuB - sprint</title>
    <ns>10</ns>
    <id>452519</id>
    <revision>
      <id>3714301</id>
      <parentid>3683903</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:24:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8836" sha1="1up2yeheutd2hlohljphg3yuycl47a7" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:left; font-size:90%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza
|-
| {{NaziviSPB|1974}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Juhani Suutarinen]]|FIN}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Günter Bartnik]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Torsten Wadman]]|ŠVE}}
|-
| {{NaziviSPB|1975}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}}
|-
| {{NaziviSPB|1976}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Jelizarov]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}}
|-
| {{NaziviSPB|1977}}  
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Ušakov]]|SSSR}}
|-
| {{NaziviSPB|1978}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}}
|-
| {{NaziviSPB|1979}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Luigi Weiss]]|ITA}}
|-
| {{NaziviSPB|1981}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Erkki Antila]]|FIN}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Yvon Mougel]]|FRA}}
|-
| {{NaziviSPB|1982}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Vladimir Aljikin]]|SSSR}}
|-
| {{NaziviSPB|1983}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|AUT}}
|-
| {{NaziviSPB|1985m}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
|-
| {{NaziviSPB|1986m}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]|AUT}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
|-
| {{NaziviSPB|1987m}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
|-
| {{NaziviSPB|1989}} 
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}}
|-
| {{NaziviSPB|1990}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}}
|-
| {{NaziviSPB|1991}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|1993}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS|1991}}
|-
| {{NaziviSPB|1995}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} 
|-
| {{NaziviSPB|1996}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[René Cattarinuss]]|ITA}}
|-
| {{NaziviSPB|1997}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}}
|-
| {{NaziviSPB|1999}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2000}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[René Cattarinuss]]|ITA}}
|-
| {{NaziviSPB|2001}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[René Cattarinuss]]|ITA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} 
|-
| {{NaziviSPB|2003}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Zdeněk Vítek]]|ČEŠ}}
|-
| {{NaziviSPB|2004}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2005}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LVA}}
|-
| {{NaziviSPB|2007}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|ČEŠ}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Andrij Derizemlja]]|UKR}}
|-
| {{NaziviSPB|2008}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Maksim Čudov]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2009}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Lars Berger]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} 
|-
| {{NaziviSPB|2011}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2012}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]]|ŠVE}}
|-
| {{NaziviSPB|2013}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Jakov Fak]]|SLO}}
|-
| {{NaziviSPB|2015}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]]|KAN}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2016}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Serhij Semenov]]|UKR}}
|-
| {{NaziviSPB|2017}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|-
| {{NaziviSPB|2019}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Loginov]]|RUS}} 
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}}
|-
| {{NaziviSPB|2020}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandar Loginov]]|RUS}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|-
| {{NaziviSPB|2021}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Martin Ponsiluoma]]|ŠVE}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|FRA}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Émilien Jacquelin]]|FRA}}
|-
| {{NaziviSPB|2023}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2024}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Sturla Holm Lægreid]]|NOR}}
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|NOR}}
|-
| {{NaziviSPB|2025}}
|bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
|bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{flagathlete|[[Campbell Wright]]|SAD}}
|bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]]

{{Clear}}

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1up2yeheutd2hlohljphg3yuycl47a7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Himna Džibutija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454012</id>
    <revision>
      <id>3714326</id>
      <parentid>3381148</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T04:13:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6806" sha1="cbp1goclerv6l7uh4hgqtigj5ez7ev4" xml:space="preserve">{{Infokutija himna
|naslov         = Jabuuti (somalski)&lt;br&gt; Gabuuti (afarski) 
|latinica       =
|naslov-bs      = Džibuti
|slika          = Djiboutian_Anthem_Music_Sheet.InstrumentalSimple.svg
|veličina_slike = 270px
|opis_slike     = 
|država         = {{ZID|Džibuti}}
|jezik          = 
|tekstopisac    = Aden Elmi 
|kompozitor     = Abdi Robleh 
|ostali_nazivi  = 
|prihvaćena     = 1977.
|zvuk           = The Djiboutian anthem.ogg
|naslov_zvuka   = Džibuti (instrumental)
|bilješke       = 
}}

'''Himna Džibutija''', pod nazivom ''Džibuti'' je nacionalna himna [[Afrika|afričke]] države [[Džibuti]].&lt;ref name=&quot;cia&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/dj.html|title=Africa: Djibouti|website=CIA|access-date=10. 6. 2019|date=7. 10. 2016|archive-date=2. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702024855/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/dj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Nacionalna himna Džibutija usvojena je 1977. godine nakon što su stanovnici ove države izborili nezavisnost od Francuske. Tekst himne je na somalskom jeziku, a djelo je Adena Elmija. Melodiju je komponovao Abdi Robleh.

Himna je prvi put zvanično izvedena na ceremoniji proslavljanja nezavisnosti 27. juna 1977.&lt;ref name=&quot;daily&quot;&gt;{{Cite news |title=NCNA Reports on Djibouti Independence Ceremony |date=27. 6. 1977 |publisher=U.S. Foreign Broadcast Information Service |location=Djibouti}}&lt;/ref&gt;

=== Historijske poveznice ===

Tematski gledano, tekst himne Džibutija autora Adena Elmija se odnosi na borbu Džibutija za nezavisnost. Francuzi su sredinom 19. vijeka tvrdili da je region poznat kao francuski Somaliland. U narednom vijeku, regijom je vladalo niz francuskih guvernera. Područje je služilo kao baza za francuske ratove s raznim protivnicima, uključujući Rusiju i Italiju.

Godine 1958. održan je referendum u Džibutiju na kojem se odlučivalo o zadržavanju veza sa Francuskom ili pridruživanju Somaliji. Referendumom se odlučilo o zadržavanju veza s Francuskom&lt;ref name=Barrington2006&gt;Barrington, Lowell, [https://books.google.com/books?id=pyWpKKlukLcC&amp;pg=PA115 ''After Independence: Making and Protecting the Nation in Postcolonial and Postcommunist States''], (University of Michigan Press: 2006), p. 115 {{ISBN|0472068989}}&lt;/ref&gt; iako je bilo izvještaja o namještanju glasova a uz to su Francuzi protjerivali hiljade Somalijaca prije nego što su bili u mogućnosti da glasaju na referendumu.&lt;ref&gt;Kevin Shillington, Encyclopedia of African history, (CRC Press: 2005), p. 360 {{ISBN|1579582451}}.&lt;/ref&gt;  U augustu 1960. godine, zvanična posjeta teritoriji tadašnjeg francuskog predsjednika, generala [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaulle]], izazvala je demonstracije i nemire.&lt;ref name=&quot;Apcoatf&quot;&gt;''A Political Chronology of Africa'', (Taylor &amp; Francis), p.132.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nwvol&quot;&gt;''Newsweek'', Volume 81, (Newsweek: 1973), p.254.&lt;/ref&gt;

19. marta 1967. održan je drugi plebiscit. Slično kao i u slučaju referenduma iz 1959. godine, glasanje je bilo podijeljeno po etničkim principima, dok su stanovnici Somalci uglavnom glasali za nezavisnost, s ciljem konačnog ujedinjenja sa Somalijom, Afari su uglavnom odlučili da ostanu povezani sa Francuskom.&lt;ref name=&quot;Apcoatf&quot;/&gt; Također su se pojavili izvještaji o namještanju glasova od strane francuskih vlasti.&lt;ref name=&quot;Aufsnas&quot;&gt;American Universities Field Staff, ''Northeast Africa series'', Volume 15, Issue 1, (American Universities Field Staff.: 1968), p.3.&lt;/ref&gt; Objavljivanje rezultata izazvalo je građanske nemire, uključujući i nekoliko smrtnih slučajeva. Francuska je također povećala svoju vojnu silu duž granice.&lt;ref name=&quot;Nwjestr&quot;&gt;[[Jean Strouse]], ''Newsweek'', Volume 69, Issues 10-17, (Newsweek: 1967), p.48.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tioipeami&quot;&gt;Alvin J. Cottrell, Robert Michael Burrell, Georgetown University. Center for Strategic and International Studies, ''The Indian Ocean: its political, economic, and military importance'', (Praeger: 1972), p.166.&lt;/ref&gt;  Ubrzo nakon toga, teritorija je preimenovana u Francusku teritoriju Afara i Issasa, ali je rastuća ujedinjena somalijska i afarska populacija dovela do izglasavanja nezavisnost 1977. godine, čime je Džibuti zvanično stekao nezavisnost.&lt;ref name=&quot;Nwvol&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://africanelections.tripod.com/dj.html Elections in Djibouti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170102105012/http://africanelections.tripod.com/dj.html |date=2. 1. 2017 }} African Elections Database&lt;/ref&gt;

== Himna ==

Himna se sastoji od 20 [[Takt (muzika)|taktova]] a komponovana je sa četverostrukom promjenom taktova. 
{|class=&quot;toccolours&quot; cellpadding=&quot;15&quot; rules=&quot;cols&quot; align= border=1 cellpadding=7 cellspacing=0 style=&quot;margin: 0 0 0 1em; background: #ffffff; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; text-align:left; font-size: 95%;&quot;
|- style=&quot;text-align:center; background: lightblue; border-bottom:2px solid black;&quot;

! [[Somalski jezik|Somalski]] tekst
! [[Afarski jezik|Afarski]] tekst
! Bosanski prijevod
! Engleski prijevod
! Arapski prijevod
|-
| &lt;poem&gt; Hinjinne u sara kaca
Calankaan harraad iyo
Haydaar u mudateen.
Hir cagaarku qariyayiyo
Habkay samadu tahayoo
Xiddig dhi igleh hoorshoo
Caddaan lagu hadheeyaay.
Maxaa haybad kugu yaal.&lt;/poem&gt;
| | &lt;poem&gt;Soolisnuh inkih solaa
Simbiliiy kah bakaree
Macalleh giclool bahnee (2)
Bulci kaak qaran sido 
Hey gubi kaak baaxo agdaay
Cutukti caxte cayduu
Qidi wagri silaalo
Faylay heebati kumuu (4)&lt;/poem&gt;
| | &lt;poem&gt;
Ustani snažno!
Jer podigli smo zastavu,
Zastavu koja nas je skupo koštala.
Uz ekstremnu žeđ i bol. 
Naša zastava, čije su boje vječno zelenilo Planete,
Nebesko plavetnilo, i bijelo, boja mira;
A u sredini je crvena zvijezda krvi.
Naša zastava, veličanstvenog izgleda!&lt;/poem&gt;
| | &lt;poem&gt;Arise with strength! For we have raised our flag,
The flag which has cost us dear
With extremes of thirst and pain.
Our flag, whose colours are the everlasting green of the earth,
The blue of the sky, and white, the colour of peace;
And in the centre the red star of blood.
Oh flag of ours, what a glorious sight!&lt;/poem&gt;
| |&lt;poem&gt;
تنشأ مع قوة! لقد أثرنا لعلمنا،
العلم الذي يكلفنا العزيز
مع النقيضين من العطش والألم.
لدينا علم، التي هي الألوان الخضراء الأبدية من الأرض،
زرقة السماء ، والأبيض، لون السلام؛
وفي وسط النجمة الحمراء من الدم.
يا علم لنا، ما له من منظر رائع!&lt;/poem&gt;
|}

[[File:Djibouti anthem Somali lyrics.ogg|thumb|Somalski tekst Nacionalne himne Džibutija]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Džibuti po temama}}
{{Himne Afrike}}

[[Kategorija:Državne himne]]
[[Kategorija:Džibuti]]</text>
      <sha1>cbp1goclerv6l7uh4hgqtigj5ez7ev4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan nezavisnosti Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456868</id>
    <revision>
      <id>3714385</id>
      <parentid>3315717</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:24:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1937" sha1="lsbbdb5cem9y72hyckgzxin961sf4h9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Spomen poloca 08101991.jpg|mini|Spomen-ploča postavljena ispred zgrade u kojoj je proglašena nezavisnost]]
'''Dan nezavisnosti''' ({{Jez-hr|Dan neovisnosti}}) spomendan je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se od 2001. do 2019. obilježavao 8. oktobra, a 2019. premješten je na 25. juni.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-novi-kalendar-blagdana-u-hrvatskoj/2122796.aspx |title= Ovo je novi kalendar blagdana u Hrvatskoj |website= [[Index.hr]] |date= 10. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|Referendumu o hrvatskoj samostalnosti]], održanom 19. maja 1991, 93% glasača podržalo je nezavisnost. Hrvatski je Sabor 25. juna 1991. proglasio nezavisnost Hrvatske. Dana 7. jula [[Hrvatska]] i [[Slovenija]] potpisale su [[Brionska deklaracija|Brionsku deklaraciju]], kojom su se obavezale na tri mjeseca suspendirati sve deklaracije i poteze koje su preduzeli parlamenti u Hrvatskoj i Sloveniji, a koji se odnose na otcjepljenje te dvije republike od ostatka Jugoslavije. U tom razdoblju počeo je [[rat u Hrvatskoj]].

Hrvatski sabor odlučio je 8. oktobra 1991. prekinuti sve odnose s [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavijom]] te je usvojio ''Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_10_53_1265.html|title=Odluka|website=narodne-novine.nn.hr|access-date=3. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Ta sjednica nije održana u zgradi Sabora nego u podrumu zgrade [[INA]]-e zbog mogućnosti ponovnog [[Raketiranje Banskih dvora|granatiranje Banskih dvora]] od [[JNA]].

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Hrvatsko društvo]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Praznici u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Praznici u oktobru]]
[[Kategorija:Državni praznici]]
[[Kategorija:Dani nezavisnosti]]</text>
      <sha1>lsbbdb5cem9y72hyckgzxin961sf4h9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak suverenih država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461134</id>
    <revision>
      <id>3714339</id>
      <parentid>3652542</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:35:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.8.3</ip>
      </contributor>
      <comment>Službeno ime države.</comment>
      <origin>3714339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94528" sha1="n8pqs4ur2zqz9wsyuy8kr7lbck5fkdg" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog Mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od kontinentalnog dijela [[Rio Muni]] i
dvije prekomorske teritorije:

* [[Republika Dobra Godina]]
* [[Bioko]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>n8pqs4ur2zqz9wsyuy8kr7lbck5fkdg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714354</id>
      <parentid>3714339</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T07:42:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.138.56</ip>
      </contributor>
      <comment>Kontinent koji je nedostajao.</comment>
      <origin>3714354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94552" sha1="t4wzamq5ong1qxwd9po5y45j6pprkph" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 4 - [[Južna Amerika]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog Mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od kontinentalnog dijela [[Rio Muni]] i
dvije prekomorske teritorije:

* [[Republika Dobra Godina]]
* [[Bioko]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>t4wzamq5ong1qxwd9po5y45j6pprkph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714355</id>
      <parentid>3714354</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T07:43:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.138.56</ip>
      </contributor>
      <comment>Ukomponiranost u ženski rod.</comment>
      <origin>3714355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94563" sha1="njvzhnsc1oupmllebyuyr7ctnox2s4q" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 4 - [[Južna Amerika]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik|Antarktika]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog Mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od kontinentalnog dijela [[Rio Muni]] i
dvije prekomorske teritorije:

* [[Republika Dobra Godina]]
* [[Bioko]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>njvzhnsc1oupmllebyuyr7ctnox2s4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714362</id>
      <parentid>3714355</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:08:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>U bosanskom je Antarktik, u hrvatskom je Antarktika.</comment>
      <origin>3714362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94552" sha1="t4wzamq5ong1qxwd9po5y45j6pprkph" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 4 - [[Južna Amerika]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog Mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od kontinentalnog dijela [[Rio Muni]] i
dvije prekomorske teritorije:

* [[Republika Dobra Godina]]
* [[Bioko]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>t4wzamq5ong1qxwd9po5y45j6pprkph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714402</id>
      <parentid>3714362</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:20:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94421" sha1="o1r5s9b4hpw1a33d0gsxu7rr3onooph" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 4 - [[Južna Amerika]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog Mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>o1r5s9b4hpw1a33d0gsxu7rr3onooph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714404</id>
      <parentid>3714402</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:28:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94423" sha1="rv5yvxw7c2qr1jgwqrr92igj7dh19ed" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 4 - [[Južna Amerika]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog Mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]}}
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>rv5yvxw7c2qr1jgwqrr92igj7dh19ed</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714421</id>
      <parentid>3714404</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94423" sha1="qrywhs3ij8f3mytbo45h502xpbloemi" xml:space="preserve">[[Datoteka:World,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|alt=|mini|320x320piksel|1 – [[Sjeverna Amerika]], 2 – [[Evropa]], 3 – [[Azija]], 4 - [[Južna Amerika]], 5 – [[Afrika]], 6 – [[Okeanija]], 7 – [[Antarktik]]]]
Ovo je abecedni spisak svih [[država]] [[svijet]]a. Uz redne brojeve, spisak sadrži zastave, skraćene i pune oblike imena država, njihov međunarodni status, te liste njihovih zavisnih i autonomnih teritorija. Iako postoje [[Montevidejska konvencija|kriteriji za utvrđivanje]] i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko njihovog broja, pa je teško ustanoviti koliko „država“ ima u svijetu.

Spisak sadrži 206 država koje možemo podijeliti u tri kategorije temeljene na vrsti članstva u Ujedinjenim Nacijama: 193 države članice,&lt;ref name=&quot;unms2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/members/index.shtml|title=United Nations Member States|date=3. 7. 2006|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml#|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead|author=Press Release ORG/1469|access-date=3. 11. 2019|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; dvije države posmatrači, i 11 ostalih država. Općepriznatih država ima 190, a 16 država ima osporen status.

Cilj spiska je da uključi sve države koje imaju [[de facto]] suveren status, i njihovo uključivanje na spisak nije promocija nijedne pretenzije.

== Spisak država ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;background:white; text-align:left;&quot;
!#
! style=&quot;width:35%;&quot; |Ime države
! style=&quot;width:14%;&quot; |Međunarodno&lt;br /&gt;priznanje
! style=&quot;width:51%;&quot; |Zavisne i autonomne teritorije
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Države članice Ujedinjenih nacija|Zemlje članice UN]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Avganistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Afganistan}}'''{{nbsp}}– Islamski Emirat Afganistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Albanija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Albanija}}'''{{nbsp}}– Republika Albanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Alžir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Alžir}}'''{{nbsp}}– Narodna Demokratska Republika Alžir
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Andora&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Andora}}'''{{nbsp}}– Kneževina Andora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Angola&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Angola}}'''{{nbsp}}– Republika Angola
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Cabinda Province.svg}} [[Kabinda]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antigva_i_Barbuda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Antigva i Barbuda}}'''{{nbsp}}– Antigva i Barbuda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZD|Antigva i Barbuda}} [[Barbuda]] &lt;ref name=&quot;Government of Antigua and Barbuda&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|title=''Chapter 44: The Barbuda Local Government Act''|date=10. 11. 2010|publisher=Laws of Antigua and Barbuda|access-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706071022/http://www.laws.gov.ag/acts/chapters/cap-44.pdf|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|df=}}&lt;/ref&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Argentina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Argentina}}'''{{nbsp}}– Argentinska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Argentina je federacija [[Administrativna podjela Argentine|23 provincije i 1. saveznog okruga]].
Ima teritorijalne pretenzije (na [[Antarktik]]u):

* {{ZD slika|Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg}} [[Argentinski Antarktik]]

I ima spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] zbog teritorija ''[[Folklandska ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]''&lt;ref name=&quot;dis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|title=Disputes — International|publisher=CIA World Factbook|access-date=8. 11. 2011|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514215411/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2070.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i na dijelu ''[[Antarktik]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Armenija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Armenija}}'''{{nbsp}}– Republika Armenija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Pakistan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Australija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Australija}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Australija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Australija je federalna državna zajednica koja obuhvata:
[[Države i teritorije Australije|6 država i 3 unutrašnje teritorije]], zatim 
Jednu samoupravnu vanjsku teritoriju:

* {{ZD slika|Flag of Norfolk Island.svg}} '''[[Ostrvo Norfolk]]'''

Dvije zavisne vanjske teritorije:

* '''{{ZID|Božićno ostrvo}}'''
* '''{{ZID|Kokosova ostrva}}'''

Tri slabo naseljene vanjske teritorije:

* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Ashmore i Cartier]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrva Koralnog mora]]
* {{ZD|Australija}} [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Australija}} [[Australijska antarktička teritorija]]

I tri prekomorska podsubjekta:

* {{ZD slika|Flag of Lord Howe Island.svg}} ''[[Lord Howe]]''
* ''[[Ostrva Torresovog moreuza]]''
* {{ZD|Australija}} ''[[Ostrvo Macquarie]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Austrija&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Austrija}}'''{{nbsp}}– Republika Austrija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Austrija je federacija [[Pokrajine Austrije|9 pokrajina]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azerbejdžan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Azerbejdžan}}'''{{nbsp}}– Azerbejdžanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* {{ZID|Nagorni Karabah}}
* {{ZD|Azerbejdžan}} [[Nahičevan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahamas&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahami}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Bahama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bahrain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bahrein}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Bahrein
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  14  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bangladesh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bangladeš}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Bangladeš
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  15 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Barbados&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Barbados}}'''{{nbsp}}– Barbados
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  16  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belgium&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Belgija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Belgija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Belgija je federacija 3 regiona: 
[[Flandrija]], [[Valonija]] i [[Briselski region]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  17  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belize&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Beliz}}'''{{nbsp}}– Beliz
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  18  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Benin&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Benin}}'''{{nbsp}}– Republika Benin
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  19  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Belarus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bjelorusija}}'''{{nbsp}}– Republika Bjelorusija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  20  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Botswana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bocvana}}'''{{nbsp}}– Republika Bocvana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  21  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bolivia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bolivija}}'''{{nbsp}}– Višenacionalna Država Bolivija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  22  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bosnia_and_Herzegovina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Bosnu i Hercegovinu čine [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva konstitutivna entiteta]], i to: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] s [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] i [[Republika Srpska]]

i jedan samoupravni distrikt: ''[[Brčko distrikt|Distrikt Brčko]]''&lt;ref name=&quot;Stjepanović2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Stjepanović|first=Dejan|date=2015|title=Dual Substate Citizenship as Institutional Innovation: The Case of Bosnia's Brčko District|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=21|issue=4|pages=382–383|doi=10.1080/13537113.2015.1095043|issn=1353-7113|oclc=5927465455|eissn=1557-2986}}&lt;/ref&gt; 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  23  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brazil&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brazil}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Brazil
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Brazil je federacija [[Savezne države Brazila|26 država i 1. federalnog distrikta]]
Brazilu pripadaju i 4 spoljna podsubjekta:

''[[Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Arhipelag Svetog Petra i Pavla]] i [[Trindade and Martin Vaz]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  24  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Brunei&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Brunej}}'''{{nbsp}}– Sultanat Brunej, boravište mira
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  25  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bulgaria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Bugarska}}'''{{nbsp}}– Republika Bugarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  26  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burkina_Faso&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burkina Faso}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  27  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burundi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Burundi}}'''{{nbsp}}– Republika Burundi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  28  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Bhutan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Butan}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Butan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  29  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Montenegro&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Crna Gora}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  30  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chad&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čad}}'''{{nbsp}}– Republika Čad
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  31  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Czech_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Češka}}'''{{nbsp}}– Češka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  32  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Chile&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Čile}}'''{{nbsp}}– Republika Čile
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Čile ima dvije posebne spoljne teritorije:

* {{ZD slika|Flag of Rapa Nui, Chile.svg}} [[Uskršnje ostrvo]]
* {{ZD slika|Bandera Juan Fernández.svg}} [[Ostrva Juan Fernandez]]

i dva prekomorska podsubjekta (posjeda):
ostrva ''[[Salas i Gomez]]'' i ''[[Ostrva Desventuradas]]'' 
Te jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* [[Antarktička Čileanska oblast]]

Postoji i teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i [[Argentina|Argentinom]] zbog pretenzija na [[Antarktik]]u.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  33  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Denmark&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Danska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Danska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
[[Kraljevina Danska]] se sastoji od uže Danske i dvije samoupravne prekomorske zemlje:

* '''{{ZID|Farska Ostrva}}''' – Farska Ostrva
* '''{{ZID|Grenland}}''' – Grenland
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  34  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominika}}'''{{nbsp}}– Commonwealth Dominika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  35  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Dominican_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Dominikanska Republika}}'''{{nbsp}}– Dominikanska Rep 
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  36  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Djibouti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Džibuti}}'''{{nbsp}}– Republika Džibuti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  37  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Egypt&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Egipat}}'''{{nbsp}}– Arapska Republika Egipat
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorijalni spor sa [[Sudan]]om oko teritorije ''[[Halaibski trougao|Halayib trougla]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  38  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ecuador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvador}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna prekomorska samoupravna provincija:

* {{ZD slika|Flag of the Galápagos Islands.svg}} [[Galapagos]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  39  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Equatorial_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ekvatorska Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Ekvatorska Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  40  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Eritrea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Eritreja}}'''{{nbsp}}– Država Eritreja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  41  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Estonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Estonija}}'''{{nbsp}}– Estonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  42  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Swaziland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Esvatini}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Esvatini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  43  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ethiopia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Etiopija}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Etiopija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Etiopija je federacija [[Administrativna podjela Etiopije|9 regiona i 2 autonomna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  44  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Fiji&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Fidži}}'''{{nbsp}}– Republika Fidži
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Rotuma]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  45  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Philippines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Filipini}}'''{{nbsp}}– Republika Filipini
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Bangsamoro]] — ranije poznat kao Muslimanski Mindanao

Filipini osporavaju [[Kina|Kini]] suverenitet na ''Ostrva Spratly''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  46 &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Finland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Finska}}'''{{nbsp}}– Republika Finska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Olandska ostrva}}'''

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  47  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;France&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Francuska}}'''{{nbsp}}– Francuska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska Republika obuhvata]] mediteransku Francusku sa
Jednim autonomnim regionom u Evropi:

* '''{{ZD slika|Flag of Corsica.svg}}''' [[Korzika]]

Pet samoupravnih prekomorskih departmana:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Francuska Gvajana|local}}'''
* '''{{ZID|Guadeloupe}}'''
* '''{{ZID|Martinique}}'''
* '''{{ZID|Mayotte}}'''
* '''{{ZID|Réunion}}'''}}
Dva pridružena prekomorska kolektiviteta:

* '''{{ZID|Nova Kaledonija|local}}'''
* '''{{ZID|Francuska Polinezija}}''':
{{Columns-list|2|** {{ZD slika|Flag of the Society Islands.svg}} ''[[Društvena ostrva]]''
** ''{{ZD slika|Flag of the Tuamotu Islands.svg}}'' [[Tuamotu]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Gambier Islands.svg}}'' [[Ostrva Gambier]]
** ''{{ZD slika|Flag of the Austral Islands.svg}}'' [[Australna ostrva]]
** ''{{ZD slika|Flag of Marquesas Islands.svg}}'' [[Markižanska ostrva]]}}
Četiri prekomorske zavisne teritorije:
{{Columns-list|2|* '''{{ZD slika|Flag of Saint Barthelemy (local).svg}}''' '''[[Sveti Bartolomej]]'''
* {{ZD|Francuska}} '''[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]'''
* '''{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}'''
* '''{{ZID|Wallis i Futuna}}'''}}
Tri slabo naseljena kolektiviteta:

* '''{{ZID|Francuske južne i antarktičke teritorije}}'''
** ostrva: ''[[Ostrva Crozet]], [[Kerguelen]] i [[Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam|Sv. Pavle i Amsterdam]]''
* {{ZD|Francuska}} [[Francuski razbacani otoci u Indijskom okeanu]]
* {{ZD|Francuska}} [[Ostrvo Kliperton]]

Jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Francuska}} [[Adelina zemlja]]

Zbog ''[[Raspršena ostrva u Indijskom okeanu]]'' Francuska ima teritorijalni spor sa [[Madagaskar]]om, [[Mauricijus]]om, [[Sejšeli]]ma, a zbog ''[[Mayotte]]a'' i sa [[Komori]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  48  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gabon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gabon}}'''{{nbsp}}– Gabonska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  49  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Gambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Gambia&lt;/span&gt; '''{{ZID|Gambija}}'''{{nbsp}}– Republika Gambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  50  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ghana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gana}}'''{{nbsp}}– Republika Gana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  51  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Greece&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grčka}}'''{{nbsp}}– Helenska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* {{ZD slika|Flag of the Greek Orthodox Church.svg}} '''[[Sveta gora]]'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  52  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Grenada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Grenada}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  53  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Georgia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gruzija}}'''{{nbsp}}– Gruzija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Abhazija}} 
* {{ZD slika|Flag of Adjara.svg}} [[Adžarija]]

Jedna autonomna oblast:

* {{ZID|Južna Osetija}} 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  54  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guyana&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvajana}}'''{{nbsp}}– Kooperativna Republika Gvajana
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija regiona ''[[Guayana Esequiba]]'' je u sporu sa [[Venecuela|Venecuelom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  55  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guatemala&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvatemala}}'''{{nbsp}}– Republika Gvatemala
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  56  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  57  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Guinea-Bissau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Gvineja-Bisau}}'''{{nbsp}}– Republika Gvineja-Bisau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  58  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Haiti&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Haiti}}'''{{nbsp}}– Republika Haiti
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  59  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Netherlands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Holandija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Nizozemska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Kraljevina Holandija]] je zajednica [[Holandija|Holandije]] i
tri prekomorska entiteta:

* '''{{ZID|Aruba}}'''
* '''{{ZID|Curaçao}}'''
* '''{{ZID|Sint Maarten}}'''

Entitet Holandija ima i tri prekomorske općine:

* '''{{ZID|Bonaire}}'''
* '''{{ZD slika|Flag_of_Saba.svg}}''' '''[[Saba]]'''
* '''{{ZID|Sveti Eustahije}}'''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  60  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Honduras&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Honduras}}'''{{nbsp}}– Republika Honduras
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  61  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Croatia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Hrvatska}}'''{{nbsp}}– Republika Hrvatska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  62  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;India&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indija}}'''{{nbsp}}– Republika Indija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indija je federacija [[Države i teritorije Indije|28 država i 9 saveznih teritorija]].
dvije teritorije su prekomorske:

* [[Lakadivi]]
* [[Andamani i Nikobari]]

Indija ima još i [[Autonomne teritorije Indije|14 unutrašnjih autonomnih]] regiona.
A indijski suverenitet nad [[Arunachal Pradesh]] osporavaju [[Kina|NR Kina]] i [[Republika Kina]]. Indija tvrdi da ima suverenitet nad cijelim [[Kašmir]]om, ali kontroliše samo dio podijeljen u dvije teritorije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  63  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Indonesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Indonezija}}'''{{nbsp}}– Republika Indonezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Indonezija se dijeli na [[Administrativna podjela Indonezije|34 subjekta]], od toga ima:
jedan subjekt sa posebnim međunarodnim statusom:

*[[Aceh]]

dva autonomna regiona:

*[[Zapadna Papua]]
* {{ZD slika|Flag of Papua 2.svg}} [[Papua (indonežanska provincija)|Papua]]

dva autonomna okruga:

* {{ZD slika|Flag of Yogyakarta.svg}} [[Jogjakarta]]
* {{ZD slika|Flag of Jakarta (vectorised).svg}} [[Džakarta]]

a svi ostali subjekti su provincije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  64  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iraq&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irak}}'''{{nbsp}}– Republika Irak
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Irak je federacija [[Administrativna podjela Iraka|18 gubernija]], a tri od njih formiraju jedan poseban autonomni region:

* [[Južni Kurdistan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  65  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iran&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Iran}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Iran
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  66  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ireland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Irska}}'''{{nbsp}}– Irska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  67  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Iceland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Island}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  68  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;East_Timor&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Istočni Timor}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Istočni Timor
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  69  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Italy&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Italija}}'''{{nbsp}}– Italijanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Italija obuhvata i [[Regije Italije|5 autonomnih regija]]:

* {{ZD slika|Flag of Valle d'Aosta.svg}} [[Valle d'Aosta]]
* {{ZD slika|Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg}} [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD slika|Flag of Sardinia, Italy.svg}} [[Sardinija]]
* {{ZD slika|Flag of Sicily.svg}} [[Sicilija]]
* {{ZD slika|Flag of Trentino-South Tyrol.svg}} [[Trentino-Južni Tirol]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  70  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Israel&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Izrael}}'''{{nbsp}}– Država Izrael
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Od 1967. do 1994. godine Izrael je držao u okupaciji mnoge teritorije većinski naseljene Arapima. Ujedinjavanjem ''[[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]]'' i ''[[Zapadna obala|Zapadne obale]]'' formirana je
Autonomna teritorija sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''''{{ZID|Palestina}}'''''

Izrael ima spor i sa [[Sirija|Sirijom]] oko teritorije ''[[Golanska visoravan]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  71  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jamaica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jamajka}}'''{{nbsp}}– Jamajka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  72  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Japan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Japan}}'''{{nbsp}}– Japan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Osnovni dio Japana leži na ''[[Japanski arhipelag|Japanskom arhipelagu]]'' koji je podijeljen na [[Administrativna podjela Japana|46 prefektura i 8 regiona]].

Jedna prefektura, ujedno i region, leži odvojeno na jugu:

* [[Datoteka:Emblem_of_Okinawa_Prefecture.svg|17x17piksel]] [[Okinava]]

dio Japana su i ostrva: 
''[[Boninska ostrva]], [[Ostrvo Markus]] i [[Okinotori]]''.

Japan ima spor sa [[Rusija|Rusijom]] oko južnih ''[[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]'', spor sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] zbog ostrva ''[[Lijankur]]'' i spor sa [[Kina|Kinom]] i [[Tajvan]]om zbog ''[[Ostrva Senkaku]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  73  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Yemen&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jemen}}'''{{nbsp}}– Republika Jemen
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jedan prekomorski teritorijalni podsubjekt:

* ''[[Sokotra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  74  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Jordan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Jordan}}'''{{nbsp}}– Hašemitska Kraljevina Jordan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  75  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Južna_Koreja&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Koreja}}'''{{nbsp}}– Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None

Jedan autonomni prekomorski region:

* {{ZD slika|Flag of Jejudo.svg}} [[Čedžu]]

Spor sa [[Japan]]om zbog ostrva ''[[Lijankur]]''.

&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  76  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južni Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Južni Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Južni Sudan je federacija [[Administrativna podjela Južnog Sudana|10 država, grupisanih u 3 regiona]].

Ima spor sa [[Sudan]]om oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  77  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Africa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južnoafrička Republika}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Afrika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
JAR je podjeljena na [[Administrativna podjela Južnoafričke Republike|9 provincija]].

dio [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a je i jedan prekomorski podsubjekt:

* ''[[Ostrva Princa Edvarda]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  78  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cambodia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kambodža}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Kambodža
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  79  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cameroon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kamerun}}'''{{nbsp}}– Republika Kamerun
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  80  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Canada&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kanada}}'''{{nbsp}}–  Kanada
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kanada je federacija [[Provincije i teritorije Kanade|10 provincija i 3 teritorije]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  81  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Qatar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Katar}}'''{{nbsp}}– Država Katar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  82  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kazakhstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kazahstan}}'''{{nbsp}}– Republika Kazahstan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Kazahstan je podjeljen na [[Administrativna podjela Kazahstana|14 oblasti i 3 federalna grada]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  83  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kenya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kenija}}'''{{nbsp}}– Republika Kenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  84  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;China&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kina}}'''{{nbsp}}– Narodna Republika Kina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimčno priznata, osporena od [[Republika Kina|Republike Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NR Kina se dijeli na [[Administrativna podjela NR Kine|33 subjekta]], od toga:
Dva regiona sa posebnim suverenitetom:

* '''{{ZID|Makao}}'''
* '''{{ZID|Hong Kong}}'''

Pet su autonomne pokrajine:

* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Guangxi]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Ningxia]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Xinjiang]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Tibet (autonomna oblast)|Tibet]]
* {{ZD slika|Flag of the People's Republic of China.svg}} [[Unutrašnja Mongolija]]

Ostalo su 22 provincije i 4 općinska regiona.

Ističe pretenzije na još tri teritorije:

* '''{{ZID|Tajvan}}''' 
* [[Paracelska ostrva]]
* [[Ostrva Spratly]]

U ove teritorijalne pretenzije su uključeni su i [[Republika Kina]], [[Filipini]], [[Vijetnam]], [[Brunej]] i [[Malezija]].
Kina ima spor i sa [[Japan]]om oko ''[[Ostrva Senkaku]]'', sa [[Indija|Indijom]] i [[Pakistan]]om u dijelu ''[[Kašmir]]a'', a sa Indijom i u dijelu ''[[Arunačal Pradeš]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  85  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kipar}}'''{{nbsp}}– Kiparska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznat od [[Turska|Turske]] i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Postoji spor sa [[Turska Republika Sjeverni Kipar|sjevernim dijelom ostrva]]:

* {{ZID|Sjeverni Kipar}}  
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  86  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kyrgyzstan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kirgistan}}'''{{nbsp}}– Kirgiska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  87  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kiribati&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kiribati}}'''{{nbsp}}– Nezavisna i Suverena Republika Kiribati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
NSR Kiribati je zajednica ''[[Gilbertova ostrva|Gilbertovih ostrva]]'' i [[Administrativna podjela Kiribata|Tri udaljena prekomorska arhipelaga]]:

* [[Banaba]]
*[[Linijska ostrva]] 
* [[Ostrva Feniks]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  88  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Colombia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kolumbija}}'''{{nbsp}}– Republika Kolumbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima jednu samoupravnu prekomorsku teritoriju:

*[[San Andres i Providencia]]

Zbog ove teritorije, u sporu je sa [[Nikaragva|Nikaragvom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  89  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Comoros&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Komori}}'''{{nbsp}}– Savez Komora
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Komori su federacija [[Administrativna podjela Komora|3 ostrva]] ''[[Komorski arhipelag|Komorskog arhipelaga]]'':

* {{ZD slika|Flag of Grande Comore.svg}} [[Grande Comore]] {{ZD slika|Flag of Mohéli (official).svg}} [[Mohéli]] {{ZD slika|Flag of Anjouan (1997-2012).svg}} [[Anjouan]]

a sa [[Francuska|Francuskom]] imaju spor oko ''[[Mayotte]]a'' i jednog od ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]].''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  90  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Democratic_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
DR Kongo je zajednica [[Provincije Demokratske Republike Kongo|deset provincija]].
Državi pripada i jedna autonomna regija: ''[[Ituri]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  91  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Congo,_Republic_of_the&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kongo}}'''{{nbsp}}– Republika Kongo
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  92  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Costa_Rica&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kostarika}}'''{{nbsp}}– Republika Kostarika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  93  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cuba&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuba}}'''{{nbsp}}– Republika Kuba
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ima spor sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oko ''[[Vojna baza Gvantanamo|Vojne baze Gvantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  94  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kuwait&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kuvajt}}'''{{nbsp}}– Država Kuvajt
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  95  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Laos&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Laos}}'''{{nbsp}}– Laoška Narodna Demokratska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  96  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Latvia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Latvija}}'''{{nbsp}}– Republika Latvija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  97  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lesotho&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lesoto}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Lesoto
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  98  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lebanon&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liban}}'''{{nbsp}}– Libanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  99  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liberia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Liberija}}'''{{nbsp}}– Republika Liberija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  100  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Libya&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Libija}}'''{{nbsp}}– Država Libija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Cyrenaica.svg}} ''[[Kirenaika]]''
* ''[[Kufra]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  101  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Liechtenstein&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Lihtenštajn}}'''{{nbsp}}– Kneževina Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  102  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Lithuania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Litvanija}}'''{{nbsp}}– Litvanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  103  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Luxembourg&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Luksemburg}}'''{{nbsp}}– Veliko Vojvodstvo Luksemburg
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  104  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Madagascar&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Madagaskar}}'''{{nbsp}}– Republika Madagaskar
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Madagaskar ima teritorijalni spor sa [[Francuska|Francuskom]] zbog nekih ''[[Raspršeni otoci|Raspršenih otoka]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  105  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Hungary&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mađarska}}'''{{nbsp}}– Mađarska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  106  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malawi&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malavi}}'''{{nbsp}}– Republika Malavi
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  107  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Maldives&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maldivi}}'''{{nbsp}}– Maldivska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  108  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malaysia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malezija}}'''{{nbsp}}– Malezija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malezija je federacija [[Administrativna podjela Malezije|13 saveznih država i 3 teritorije]].
dvije države i jedna teritorija su odvojene morem:

* [[Sabah]], [[Saravak]], [[Labuan]]

Spor sa [[Kina|Kinom]] oko ''[[Spratly]]'' otoka.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  109  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mali&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mali}}'''{{nbsp}}– Republika Mali
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan separatistički region:

* {{ZD slika|MNLA flag.svg}} ''[[Azavad]]''
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  110  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malta&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malta}}'''{{nbsp}}– Republika Malta
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  111  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Morocco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maroko}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Maroko
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Maroko tvrdi da ima suverenitet nad teritorijom:

* '''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''

Također, osporava suverenitet [[Španija|Španije]] nad regionima: 
''[[Ceuta]], [[Melilla]] i [[Španske suverene teritorije|primorskim teritorijama]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  112  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Marshall_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Maršalska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Republika Maršalska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  113  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritius&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauricijus}}'''{{nbsp}}– Republika Mauricijus
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan prekomorski autonomni region:

*[[Rodrigez]]

Mauricijus ima teritorijalni spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] oko ''Arhipelaga [[Chagos]]'' i sa [[Francuska|Francuskom]] oko ostrva ''[[Tromelin]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  114  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mauritania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mauritanija}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Mauritanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  115  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mexico&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Meksiko}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Meksičke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Meksiko je federacija [[Savezne države Meksika|31 države i jednog federalnog okruga]]. 
dio Meksika su i ostrva:

* ''[[Revillagigedo]]'' 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  116  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Micronesia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mikronezija}}'''{{nbsp}}– Savez Država Mikronezije
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mikronezija je federacija [[Administrativna podjela SD Mikronezije|4 državna entineta]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  117  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Burma&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mjanmar}}'''{{nbsp}}– Republika Savez Mjanmara
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Mjanmar se dijeli na [[Administrativna podjela Mjanmara|7 saveznih država i 7 regiona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  118  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Moldova&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Moldavija}}'''{{nbsp}}– Republika Moldavija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna regiona:

* [[Gagauzia]]
* {{ZID|Pridnjestrovlje}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  119  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Monaco&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Monako}}'''{{nbsp}}– Kneževina Monako
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  120  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mongolia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mongolija}}'''{{nbsp}}– Mongolija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  121  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Mozambique&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Mozambik}}'''{{nbsp}}– Republika Mozambik
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  122  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Namibia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Namibija}}'''{{nbsp}}– Republika Namibija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  123  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nauru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nauru}}'''{{nbsp}}– Republika Nauru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  124  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nepal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nepal}}'''{{nbsp}}– Savezna Demokratska Republika Nepal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nepal je federacija [[Administrativna podjela Nepala|14 federalnih zona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  125  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niger&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niger}}'''{{nbsp}}– Republika Niger
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  126  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nigeria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nigerija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Nigerija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Nigerija je federacija [[Države Nigerije|36 država i jednog saveznog okruga]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  127  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nicaragua&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Nikaragva}}'''{{nbsp}}– Republika Nikaragva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt; 
Nikaragva ima dva autonomna regiona:

* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Sur.png}} [[Južni Atlantiko]]
* {{ZD slika|Bandera Atlàntic Nord.png}} [[Sjeverni Atlantiko]]

Ima spor sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] oko prekomorske provincije ''[[San Andrés, Providencia i Santa Catalina]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  128  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Norway&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Norveška}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Norveška
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region sa posebnim međunarodnim statusom:

* '''{{ZID|Svalbard}}'''

dvije slabo naseljene prekomorske teritorije:

* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Bouvet]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Jan Mayen]]

dvije teritorijalne pretenzije na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|Norveška}} [[Zemlja Kraljice Mod|Zemlja Kraljice Maud]] 
* {{ZD|Norveška}} [[Ostrvo Petra I]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  129  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;New_Zealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Novi Zeland}}{{nbsp}}– Novi Zeland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Novi Zeland]] je [[Commonwealth]]

Dvije teritorije su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa njim:

*'''{{ZID|Cookova Ostrva}}''' — ima diplomatske odnose sa 49 zemalja
*'''{{ZID|Niue}}''' — ima diplomatske odnose sa 18 zemalja

Ima i dvije prekomorske zavisne teritorije:

*{{ZD slika|Flag of Tokelau.svg}} '''[[Tokelau]]'''
*[[Rossov zavisni teritorij]] (Antartik)

Dio države su i četiri slabo naseljene teritorije:

*{{ZD|Novi Zeland}} [[Kermadecovi otoci]] 
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Novozelandska subantarktička ostrva|Subantarktička ostrva]]
*{{ZD|Novi Zeland}} [[Ostrva Tri kralja]]
*{{ZD slika|Flag of Chatham Islands.svg}} [[Čatamska ostrva]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  130  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Germany&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Njemačka}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Njemačka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Njemačka je federacija [[Savezne države Njemačke|16 federalnih država]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  131  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Côte_d'Ivoire&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Obala Slonovače}}'''{{nbsp}}– Republika Obala Slonovače
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  132  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Oman&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Oman}}'''{{nbsp}}– Sultanat Oman
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Oman je podijeljen na [[Administrativna podjela Omana|5 regiona i 4 gubernije]]. 
[[Gubernija Musandam]] je prekomorska eksklava.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  133  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Pakistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pakistan}}'''{{nbsp}}– Islamska Republika Pakistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Pakistan je federacija [[Administrativna podjela Pakistana|4 provincije, jedne prestone teritorije, i plemenskih regiona]] .
dio Kašmira, koji kontoliše Pakistan, je podijeljen u dvije autonomne teritorije koje su u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Pakistanom:

*[[Azad Kašmir]]
*[[Gilgit-Baltistan]]

Postoji jedan secesionistički region:

* {{ZD slika|Flag of Waziristan resistance (1930s).svg}} ''[[Južni Waziristan]]''

Pakistan osporava suverenitet [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] nad ostalim dijelovima ''[[Kašmir]]a''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  134  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palau&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palau}}'''{{nbsp}}– Republika Palau
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  135  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Panama&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Panama}}'''{{nbsp}}– Republika Panama
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Panama obuhvata i 5 indijanskih teritorija.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  136  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Papua_New_Guinea&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Papua Nova Gvineja}}'''{{nbsp}}– Nezavisna Država Papua Nova Gvineja
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država se sastoji od istočnog dijela [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckov arhipelag]], arhipelaga [[Milne Bay]], te joj pripada i jedan autonomni region:

* [[Bougainville (otok)|Bougainville]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  137  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paraguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Paragvaj}}'''{{nbsp}}– Republika Paragvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  138  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Peru&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Peru}}'''{{nbsp}}– Republika Peru
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  139  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Poland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Poljska}}'''{{nbsp}}– Republika Poljska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  140  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Portugal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Portugal}}'''{{nbsp}}– Republika Portugal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Dva autonomna prekomorska regiona:

* '''{{ZID|Azori}}''' 
* '''{{ZID|Madeira}}'''

Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Španija|Španijom]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  141  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Rwanda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ruanda}}'''{{nbsp}}– Republika Ruanda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  142  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Romania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rumunija}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  143  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Russia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Rusija}}'''{{nbsp}}– Ruska Federacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Rusija je federacija [[Administrativna podjela Rusije|85 federalnih subjekata]].
Nema zavisnih teritorija, ali ima
22. autonomne republike:
{{Columns-list|2|* [[Adigeja]]
* [[Altajska Republika]]
* [[Baškortostan]]
* [[Burjatija]]
* [[Dagestan]]
* [[Ingušetija]]
* [[Republika Saha]]
* [[Kabardino-Balkarija]]
* [[Kalmikija]]
* [[Karačajevo-Čerkezija]]
* [[Karelija]]
* [[Komi]]
* [[Krim]]
* [[Marij El]]
* [[Mordovija]]
* [[Sjeverna Osetija-Alanija]]
* [[Tatarstan]]
* [[Tuva]]
* [[Udmurtija]]
* [[Hakasija]]
* [[Čečenija]]
* [[Čuvašija]]}}
četiri autonomne teritorije: 
{{Columns-list|2|* {{ZD slika|Flag of Yamal-Nenets Autonomous District.svg}} [[Jamalija]]
* {{ZD slika|Flag of Nenets Autonomous District.svg}} [[Nenecija]]
* {{ZD slika|Flag of Yugra.svg}} [[Hantija-Mansija]]
* {{ZD slika|Flag of Chukotka.svg}} [[Čukotka]]}}
i jedna autonomna oblast:

* {{ZD slika|Flag of the Jewish Autonomous Oblast.svg}} [[Jevrejska autonomna oblast]]

Ostali subjekti su: 46 federalnih oblasti, devet pokrajina i dva federalna grada. 
Jedna od oblasti je prekomorska eksklava:

* {{ZD slika|Flag of Kaliningrad Oblast.svg}} [[Kalinjingradska oblast]]

dio Rusije su i ostrva: 
''[[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]] i [[Kurilska ostrva]]''.
Suverenitet Rusije nad južnim ''[[Kurilska ostrva|Kurilskim ostrvima]]'' osporava [[Japan]], a nad [[Krim]]om [[Ukrajina]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  144  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;El_Salvador&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|El Salvador}}'''{{nbsp}}– El Salvador
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  145  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Samoa&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Samoa}}'''{{nbsp}}– Samoa
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  146  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;San_Marino&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|San Marino}}'''{{nbsp}}– Najuzvišenija Republika San Marino
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  147  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saudi_Arabia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Saudijska Arabija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Saudijska Arabija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  148  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;span&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;A&quot;Senegal&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Senegal}}'''{{nbsp}}– Republika Senegal
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  149  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Seychelles&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sejšeli}}'''{{nbsp}}– Republika Sejšeli
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Republika Sejšeli su zajednica ''[[Arhipelag Sejšeli|arhipelaga Sejšeli]]'' i još [[Administrativna podjela Sejšela|5 drugih spoljašnjih arhipelaga]] pod administracijom:

*[[Vanjska ostrva Sejšela]]

Čine ih: ''[[Aldabra ostrva]], [[Farkuar ostrva]], [[Alfonsova ostrva]], [[Amirantska ostrova]] i [[Južna Koralna ostrva]]''.
Sejšeli osporavaju britanski suverenitet nad ''[[Chagos|Ostrvima Chagos]]''.

|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  150  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sierra_Leone&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sijera Leone}}'''{{nbsp}}– Republika Sijera Leone
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  151  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Singapore&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Singapur}}'''{{nbsp}}– Republika Singapur
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  152  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Syria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sirija}}'''{{nbsp}}– Sirijska Arapska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dio Sirije je pod kontrolom pobunjenih frakcija. Frakcija Sirijska Nacionalna Koalicija je priznata od 20 suverenih država kao legitimna vlada Sirije.

dio Sirije, ''[[Golanska visoravan]]'' je pod okupacijom [[Izrael]]a.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  153  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_States&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}'''{{nbsp}}– Sjedinjene Američke Države
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
SAD je federacija [[Savezne države SAD|50 saveznih država i jednog saveznog distrikta]]. Pod suverenitetom SAD su i 
dvije teritorije u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa SAD:

* '''{{ZID|Portoriko}}''' 
* '''{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}'''

Tri zavisne prekomorske teritorije:

* '''{{ZID|Američka Samoa}}'''
* '''{{ZID|Guam}}'''
* '''{{ZID|Američka Djevičanska Ostrva}}'''

Jedanaest slabo naseljenih prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* {{ZD|SAD}} [[Atol Palmyra]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Baker]]
* {{ZD|SAD}} [[Hauland (ostrvo)|Hauland ostrvo]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Jarvis]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Johnston|Atol Johnson]]
* {{ZD|SAD}} [[Greben Kingman]]
* {{ZD|SAD}} [[Atol Midway]]
* {{ZD|SAD}} [[Navassa]]
* {{ZD|SAD}} [[Ostrvo Wake]]
* {{ZD|SAD}} ''[[Bajo Nuevo]]''
* {{ZD|SAD}} ''[[Mala vanjska ostrva Sjedinjenih Američkih Država|Seranilja]]}}
dvije savezne države su prekomorske:

* {{ZID|Aljaska}}
* {{ZID|Havaji}}

a imaju i 310 [[Indijanski rezervati|indijanskih rezervata]]. SAD ima teritorijalni spor sa [[Kuba|Kubom]] zbog ''[[Vojna baza Guantanamo|Vojne baze Guantanamo]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  154  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Korea_North&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Koreja}}'''{{nbsp}}– Demokratska Narodna Republika Koreja
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nije priznata od [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Francuska|Francuske]] i [[Estonija|Estonije]].
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  155  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Macedonia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sjeverna Makedonija}}'''{{nbsp}}– Republika Sjeverna Makedonija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  156  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovakia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovačka}}'''{{nbsp}}– Slovačka Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  157  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Slovenia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Slovenija}}'''{{nbsp}}– Republika Slovenija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  158  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Solomon_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Solomonska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Solomonska Ostrva
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Solomonovih Ostrva|Osnovni dio države]] leži na arhipelagu ''Solomoni'', dok je jedna provincija odvojena na arhipelagu ''[[Ostrva Santa Cruz|Santa Cruz]]'':

* {{ZD slika|Temotu province flag.svg}} [[Temotu]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  159  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somalia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somalija}}'''{{nbsp}}– Savezna Republika Somalija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Somalija je podijeljena [[Administrativna podjela Somalije|na više frakcija]], a jedna teritorija djeluje kao nezavisna država:

* {{ZID|Somaliland}}

Tri teritorije su samoproglašene autonomije:

* {{ZD slika|Flag of Galmudug.svg}} [[Galmudug]]
* {{ZD slika|Flag of Puntland.svg}} [[Puntlend|Puntland]]
* {{ZD slika|KSS flag.svg}} [[Hatumo]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  160  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Serbia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srbija}}'''{{nbsp}}– Republika Srbija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
dvije autonomne pokrajine:

* {{ZID|Vojvodina}}
*[[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohija]] (''de facto'' pod kontrolom [[Kosovo|Republike Kosovo]])
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  161  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Central_African_Republic&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Srednjoafrička Republika}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  162  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sudan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sudan}}'''{{nbsp}}– Republika Sudan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sudan je organizovan u [[Administrativna podjela Sudana|17 vilajeta grupisanih u 6 regiona]].
Jedan region ima djelimičnu autonomiju:

* {{ZD slika|Flag of Darfur.svg}} [[Darfur]]

Sudan ima spor sa [[Egipat|Egiptom]] oko teritorije ''[[Halayibski trougao]]'', a sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] oko teritorija ''[[Abyei]]'' i ''[[Kafia Kingi]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  163  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Suriname&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Surinam}}'''{{nbsp}}– Republika Surinam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  164  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Lucia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveta Lucija}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  165  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Kitts_and_Nevis&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Sveti Kristofor i Nevis je [[commonwealth]] i [[federacija]] dva otoka Svetog Kristofora i Nevisa.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  166  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;São_Tomé_and_Príncipe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Toma i Princip}}'''{{nbsp}}– Demokratska Republika Sao Tome i Principe
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Principe]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  167  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Saint_Vincent_and_the_Grenadines&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}'''{{nbsp}}
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  168  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Spain&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Španija}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Španija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Španija je zajednica [[Autonomne zajednice Španije|16 unutrašnjih autonomnih zajednica]], a tri su prekomorske samoupravne pokrajine:

* '''{{ZID|Kanarska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Melilla}}'''
* '''{{ZID|Ceuta}}'''

I jedna slabo naseljena teritorija:

* {{ZD|Španija}} ''[[Španske suverene teritorije]]''

Zbog ''[[Melilla|Melillije]], [[Ceuta|Ceute]] i [[Španske suverene teritorije|Španskih teritorija]]'' Španija ima spor sa [[Maroko]]m. Zbog mjesta ''[[Olivenza]]'' i ''[[Taliga]]'' ima spor sa [[Portugalom]], a zbog ''[[Gibraltar]]a'' spor sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  169  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sri_Lanka&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Šri Lanka}}'''{{nbsp}}– Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  170  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sweden&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švedska}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Švedska
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  171  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Switzerland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Švicarska}}'''{{nbsp}}– Švaicarska Konfederacija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Švajcarska je federacija [[Administrativna podjela Švajcarske|26 kantona]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  172  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tajikistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tadžikistan}}'''{{nbsp}}– Republika Tadžikistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* [[Gorno-Badahšan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  173  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Thailand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tajland}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tajland
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  174  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tanzania&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tanzanija}}'''{{nbsp}}– Ujedinjena Republika Tanzanija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* {{ZID|Zanzibar}}
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  175  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Togo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Togo}}'''{{nbsp}}– Togoleška Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  176  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tonga&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tonga}}'''{{nbsp}}– Kraljevina Tonga
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  177  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Trinidad_and_Tobago&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Trinidad i Tobago}}'''{{nbsp}}– Republika Trinidad i Tobago
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedan autonomni region:

* [[Tobago]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  178  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tunisia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tunis}}'''{{nbsp}}– Tunižanska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  179  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turkmenistan}}'''{{nbsp}}– Turkmenistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  180  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Turkey&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Turska}}'''{{nbsp}}– Turska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  181  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Tuvalu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Tuvalu}}'''{{nbsp}}– Tuvalu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  182  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uganda&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uganda}}'''{{nbsp}}– Republika Uganda
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  183  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ukraine&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ukrajina}}''' – Ukrajina
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika sa spornim statusom:

* {{ZD slika|Flag of Crimea.svg}} [[Autonomna Republika Krim]]

Spor sa Rusijom zbog ove autonomije.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  184  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Arab_Emirates&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeni Arapski Emirati
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
UAE su federacija [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|7 emirata]].
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  185  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;United_Kingdom&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}'''{{nbsp}}– Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
[[Administrativna podjela Ujedinjenog Kraljevstva|UK je zajednica]] četiri konstitutivna entiteta:

* {{ZID|Vels}}
* {{ZID|Engleska}}
* {{ZID|Sjeverna Irska}}
* {{ZID|Škotska}}

Tri samoupravne krunske teritorije:

* '''{{ZID|Guernsey}}''' (uključujući: ''[[Alderney]], [[Sark]] i [[Herm]]'')
* '''{{ZID|Ostrvo Man}}'''
* '''{{ZID|Jersey}}'''

Deset prekomorskih teritorija:
{{Columns-list|2|* '''{{ZID|Angvila}}'''
* '''{{ZID|Bermudi}}'''
* '''{{ZID|Britanska Djevičanska Ostrva}}'''
* '''{{ZID|Gibraltar}}'''
* '''{{ZID|Kajmanska ostrva}}'''
* '''{{ZID|Montserrat}}'''
* '''{{ZID|Pitcairn}}'''
* '''{{ZID|Turks i Caicos}}'''
* '''{{ZID|Folklandska ostrva}}'''}}
* {{ZD|Sveta Helena}} '''[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]'''
** {{ZID|Sveta Helena}}
** {{ZID|UK}} ''[[Ascension]]''
** ''{{ZID|Tristan da Cunha}}''

Tri slabo naseljene teritorije:

* {{ZD|UK}} [[Tristan da Cunha]]
* '''{{ZD|UK}}''' [[Britanska teritorija Indijskog okeana]]
* '''{{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}}'''

UK ima jednu teritorijalnu pretenziju na [[Antarktik]]u:

* {{ZD|UK}} Britanska Antarktička Teritorija
** ''[[Južna Orkney ostrva]]''
** ''[[Južna Shetland ostrva]]''

I ima teritorijalne sporove sa [[Argentina|Argentinom]], [[Čile]]om, [[Španija|Španijom]], [[Kipar|Kiprom]], [[Mauricijus]]om i [[Sejšeli]]ma.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  186  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uruguay&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Urugvaj}}'''{{nbsp}}– Istočna Republika Urugvaj
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  187  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Uzbekistan}}'''{{nbsp}}– Republika Uzbekistan
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A&lt;/span&gt;
Jedna autonomna republika:

* {{ZD slika|Flag of Karakalpakstan.svg}} [[Karakalpakstan]]
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  188  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vanuatu&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vanuatu}}'''{{nbsp}}– Republika Vanuatu
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  189  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Venezuela&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Venecuela}}'''{{nbsp}}– Bolivarska Republika Venecuela
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Venecuela je federacija [[Administrativna podjela Venecuele|23 savezne države, jedne prijestolne teritorije i jedne prekomorske teritorije]]:

* {{ZD slika|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Federalna teritorija Venecuele|Federalna teritorija]]

Venecuela ima spor sa [[Gvajana|Gvajanom]] oko teritorije ''[[Guayana Esequiba]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  190  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vietnam&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vijetnam}}'''{{nbsp}}– Socijalistička Republika Vijetnam
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Vijetnam osporava suverenitet Kine nad ostrvima ''[[Ostrva Spartly|Spartly]] i [[Paracelska ostrva|Paracelskim ostrvima]]''.
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  191  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zambia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zambija}}'''{{nbsp}}– Republika Zambija
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  192  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cape_Verde&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zelenortska Ostrva}}'''{{nbsp}}– Zelenortska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  193  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Zimbabwe&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zimbabve}}'''{{nbsp}}– Republika Zimbabve
| style=&quot;text-align:center; background:white; font-size:90%&quot; |općepriznata
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Posmatrači Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija|Zemlje posmatrači UN]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  194  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Palestina&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Palestina}}'''{{nbsp}}– Država Palestina
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznata, osporena od [[Izrael]]a 
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] [[Palestina (država)|Palestina]] je autonomija sa posebnim međunarodnim statusom. Jednostrano proglašenu nezavisnost priznalo je 135 država. Država Palestina je punopravna članica UNESCO-a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/arab-states/palestine/|title=Arab States: Palestine|publisher=United Nations|access-date=3. 12. 2011|author=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization}}&lt;/ref&gt;  i posmatrač u UN. 
|-
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  195  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Vatican_City&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Vatikan}}'''{{nbsp}}–  Vatikan Grad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |djelimično priznat
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Spisak nepriznatih država|Sporne zemlje]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Abkhazia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Abhazija}}'''{{nbsp}}– Republika Abhazija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički nezavisna i priznata od Rusije, Venecuele, Naurua, Nikaragve, Tuvalua i Vanuatua,  te Južne Osetije, Nagorno-Karabaha i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Nagorno-Karabakh&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Arcah}}'''{{nbsp}}– Republika Arcah (Nagornokarabaška Republika)
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Azerbejdžan]]a
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Azerbejdžan ovu teritoriju smatra svojim dijelom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azad_Kašmir&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Azad Kashmir.svg}}''' [[Azad Kašmir]]  
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Indija|Indije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
[[Kašmir]] je teritorija podijeljena između Pakistana, Indije i Kine. Azad Kašmir je teritorija u asocijaciji sa Pakistanom (formalno priznata kao nezavisna od Pakistana), a koja ističe pretenzije i na sve ostale dijelove Kašmira, što Indija i Kina osporavaju.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Azavad&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|MNLA flag.svg}} '''[[Azavad]]''' — Nezavisna Država Azavad
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Mali]]ja
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Azavad je bivša jednostrano proglašena država. Mali je smatra svojom teritorijom. Teritorija je trenutno predmet ratnog sukoba više zaraćenih strana.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  5  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Cook_Islands&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Cookova Ostrva}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu sa Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 42 drugih država. Cookova Ostrva su član više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  6  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;South_Ossetia&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Južna Osetija}}'''{{nbsp}}– Republika Južna Osetija
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od [[Gruzija|Gruzije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Rusije, Venecuele, Nikaragve, Naurua i Tuvalua,  te Abhazije i Pridnjestrovlja. Gruzija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  7  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kosovo&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Kosovo}}'''{{nbsp}}– Republika Kosovo
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Srbija|Srbije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;Jednostrano proglašenu nezavisnost od 2008, priznalo je 99 država članica UN i Tajvan. ''Kosovo'' je član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  8  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Niue&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Niue}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Država nije nezavisna već je u posebnom [[Pridružena zavisna država|pridruženom]] statusu s Novim Zelandom, ali ima diplomatske odnose sa 10 drugih država. Članica više agencija UN-a kao punopravni član.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  9  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Transnistria&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Pridnjestrovlje}}'''{{nbsp}}– Pridnjestrovska Moldavska Republika
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Moldavija|Moldavije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali priznata samo od Abhazije, Južne Osetije i Nagorno-Karabaha. Moldavija je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  10  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Taiwan&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Republika Kina}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od  [[Kina|NR Kine]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ova faktički nezavisna država ne priznaje vlast NR Kine, kao nasljednika Kine prije 1949. g. Republika Kina kontroliše ostrvo Tajvan i okolna ostrva i nije se odrekla pretenzija na kopnene teritorije Kine. Priznata je od 24 države članice UN i Vatikana. Učestvuje u mnogim međunarodnim organizacijama pod različitim pseudonimima, najčešće kao „Kineski Taipei“ a u [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]] je punopravni član. NR Kina ostrvo Tajvan smatra svojom provincijom.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  11  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Northern_Cyprus&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZID|Sjeverni Kipar}}{{nbsp}}– Turska Republika Sjeverni Kipar
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Kipar|Kipra]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, priznata od Turske i Pakistana. Ima priznanje i  [[Nahičevan|Autonomne Republike Nahičevan]], ali ne i od Azerbejdžana. Pod imenom &quot;Turska kiparska država&quot; posmatrač je u Organizaciji islamske saradnje i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Republika Kipar je smatra dijelom svoje teritorije.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  12  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Somaliland&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Somaliland}}'''{{nbsp}}– Republika Somaliland
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Somalija|Somalije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
''De facto'' nezavisna država, ali nema diplomatsko priznanje bilo koje druge države. UN je smatra dijelom Somalije. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  13  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;SADR&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Zapadna Sahara}}'''{{nbsp}}– Demokratska Arapska Republika Sahara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |nezavisnost osporena od  [[Maroko|Maroka]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Teritorija pod kontrolom Maroka. Priznata kao nezavisna država od 84 zemalje članice UN, od kojih su njih 32 povukle ili zamrzle svoje priznanje, a tu ubrajamo i [[Afrička unija|Organizaciju Afričke unije]] (bivša Organizacija Afričkog jedinstva).
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Sporne slabonaseljene teritorije]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Antartik&quot;&gt;&lt;/span&gt; '''{{ZD slika|Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg}}''' [[Antarktik]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Čile]], [[Argentina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Shodno međunarodnoj [[Sistem antarktičke povelje|Antarktičkoj povelji]], ovaj kontinent i svo kopno i lednici južno od od 60° JGŠ nisu politički subjekt niti jedne zemlje. Ipak, nekoliko zemalja ističu svoje pretenzije na Antarktiku. Ostale zemlje potpisnice Povelje to osporavaju.

Teritorija od 90° ZGD do 150° ZGD  je jedino kopno na Zemlji prema kome nijedna zemlja ne ističe svoje pretenzije:

* [[Zemlja Marie Byrd]]
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Ostrva_Spretli&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Ostrva Spretli|Ostrva Spartly]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]], [[Malezija]], [[Filipini]] i [[Brunej]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Ovo je prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su ucrtavali kao dio svoje teritorije. Stvaranjem novih država u 20. vijeku neke od njih: Republika Kina — Tajvan, te NR Kina, Filipini, Malezija i Brunej su takođe osporile suverenitet Vijetnama. Nakon oružanog sukoba između NR Kine i Vijetnama iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji, a prisutne su i oružane snage svih navedenih zemalja.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Paracelska_ostrva&quot;&gt;&lt;/span&gt;[[Paracelska ostrva]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |teritorijalne pretenzije:
[[Vijetnam]], [[Kina]], [[Republika Kina]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Još jedna prekomorska nenaseljena teritorija. Vijetnam, a kasnije i Kina ostrva su smatrali dijelom svoje teritorije. Nakon oružanog sukoba iz 1988. većina ostrva su pod kontrolom NR Kine. Spor i dalje postoji.
|- style=&quot;background:#e6eaec;&quot;
|{{nbsp}}
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nbsp}}{{nbsp}}{{nbsp}}'''[[Mikronacija|Mikronacije sa djelimičnim međunarodnim priznanjem]]'''
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  1  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Malteški_red&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZID|Malteški red}}'''
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporeni od mnogo država
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Malteški red su vjersko-viteška organizacija i mikrodržava. Italija, Španija, Vatikan i Malta im priznaju eksteritorijalni suverenitet i na svojim teritorijama. Imaju diplomatske odnose sa 105 država, te status posmatrača u UN i mnogim drugim međunarodnim organizacijama. 
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  2  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kneževina_Seborga&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of the Principality of Seborga (current).svg}} [[Kneževina Seborga|Seborga]] {{nbsp}}– Kneževina Seborga
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Selo u Italiji u blizini grada [[Sanremo|San Remo]]. Samoproglašenu nezavisnost sela navodno je priznala država [[Burkina Faso|Burkine Faso]], a imaju diplomatske odnose sa još 20 država. Italija i dalje vrši efektnu vlast nad selom, a cijeli spor naziva samo deklarativnim, jer stvarnog političkog i sudskog spora nikad nije bilo.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  3  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Sealand&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''{{ZD slika|Flag of Sealand.svg}}''' — [[Kneževina Sealand]]
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; | -
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Samoupravna teritorija sa proglašenim suverenitetom u međunarodnim vodama. Prema nekim izvorima, Sealand zadovoljava sve kriterije državnosti koje su navedene u [[Montevidejska konvencija|Montevidejska konvenciji]] o pravima i obavezama država, ali (zvanično) nema priznanje nijedne države.
|- style=&quot;style=&amp;quot;background:#eeeee;&amp;quot;&quot;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;small&gt;&lt;center&gt;  4  &lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
| valign=&quot;top&quot; |&lt;span id=&quot;Kraljevstvo_Tavolara&quot;&gt;&lt;/span&gt;{{ZD slika|Flag of Tavolara.svg}} [[Kraljevstvo Tavolara|Tavolara]] {{nbsp}}– Kraljevstvo Tavolara
| style=&quot;text-align:center; background:LemonChiffon; font-size:90%&quot; |osporena od [[Italija|Italije]]
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;A None&lt;/span&gt;
Faktički, teritorija je dio Italije, ali suverenitet ove bivše Kraljevine potvrđen je više puta, pa i od same Italije, a akt o pripajanju Italiji nikad nije donijet.
|- style=&quot;background:Darkgrey;&quot;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;ZZZZ&lt;/span&gt;
|&lt;span style=&quot;display:n/span&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==
{{Columns-list|2|* [[Spisak bivših država]]
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Spisak država i teritorija po površini]]
* [[Spisak država po broju stanovnika]]
* [[Spisak federalnih subjekata]]
* [[Spisak administrativnih jedinica po državama]]
* [[Spisak mikronacija]]}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.glotter.com/administrator/weltstaedte-mit-flagge/ Interaktivna karta svijeta sa zastavama država (bazirano na Google mapama)] 
{{Commonscat|Countries}}

[[Kategorija:Države]]
[[Kategorija:Spiskovi država]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije]]</text>
      <sha1>qrywhs3ij8f3mytbo45h502xpbloemi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivanka Brađašević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462010</id>
    <revision>
      <id>3714392</id>
      <parentid>3552026</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:44:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2957" sha1="9ajzm5mygehkk75kezhjzel3bvb0ugp" xml:space="preserve">'''Ivanka Brađašević''' (rođena 1955) jest hrvatska književnica i pjesnikinja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.geni.com/projects/Hrvatski-knji%C5%BEevnici-Croatian-writers/8163|title=Hrvatski književnici/Croatian writers genealogy project|website=geni_family_tree|language=bs|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Završila je [[hrvatski jezik]] i [[Hrvatska književnost|književnost]] te [[biblioteka]]rstvo na [[Univerzitet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu]]. Predavala je u srednjoj školi u [[Labin]]u te u [[Zagreb]]u. Sarađivala je s književnicima Stjepanom Liceom, Sonjom Tomić&lt;ref&gt;Tomić, Sonja (2013): &quot;Izvor nade&quot;, Glas Koncila, Križevci, 2013, str. 17 i 38-39. ISBN 978-953-2-413-885.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomić, Sonja (2018). ''&quot;''Učitelju, gdje stanuješ?&quot;, Glas Koncila, Križevci, str. 57-58. ISBN 978-953-241-590-2&lt;/ref&gt; i Željkom-Horvat Vukeljom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.os-akovacica-zg.skole.hr/skola/ploca?news_id=219|title=Osnovna škola Ante Kovačića Zagreb - Oglasna ploča - Književni susret: Željka Horvat-Vukelja|website=www.os-akovacica-zg.skole.hr|access-date=29. 3. 2020|archive-date=29. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329232352/http://www.os-akovacica-zg.skole.hr/skola/ploca%3Fnews_id%3D219|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pjesme i priče su joj objavljene u ''Zvoniku'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zvonik.rs/arhiva/185/obitelj.html|title=Zvonik|website=www.zvonik.rs|access-date=29. 3. 2020|archive-date=1. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161101035719/http://www.zvonik.rs/arhiva/185/obitelj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''Zagorskom listu'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/zagorski_list/docs/zagorski_list_336_26032010/20|title=Zagorski list 336|website=Issuu|language=en|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; ''Križu života'' i nizu katoličke štampe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=18484|title=Glas - KTA|website=www.ktabkbih.net|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zupa-svkriza-ogulin.hr/b44-08.php|title=Bilten broj 6 (44) Župa sv. Križa Ogulin|website=www.zupa-svkriza-ogulin.hr|access-date=29. 3. 2020|archive-date=29. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329221718/http://www.zupa-svkriza-ogulin.hr/b44-08.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.obitelj-malih-marija.com/slavim-te-duse/|title=Slavim Te, Duše!|last=S|first=Marija|date=24. 5. 2015|website=Obitelj malih Marija|language=hr|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveti-juraj.org/put%20srca.html|title=Priče|website=www.sveti-juraj.org|access-date=29. 3. 2020|archive-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028022044/http://sveti-juraj.org/put%20srca.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Brađašević, Ivanka}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]]</text>
      <sha1>9ajzm5mygehkk75kezhjzel3bvb0ugp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvoje Ištuk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462073</id>
    <revision>
      <id>3714342</id>
      <parentid>3633381</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5430" sha1="aoh4ffz8z7dhd8nf8ydh2ghegxhllfl" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Hrvoje Ištuk
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1935|11|08}}
| mjesto_rođenja = [[Bugojno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2002|2|22|1935|11|08}}
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| obrazovanje =  [[Univerzitet u Sarajevu]]
| zanimanje = Političar
|titula =  Sekretar Predsjedništva CK SR BiH
| nagrade = Nagrada ZAVNOBIH - 1982. godina
}}

'''Hrvoje Ištuk''' ([[Bugojno]], 8. novembar 1935 – [[Sarajevo]], 22. februar 2002) bio je jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;https://www.bljesak.info/lifestyle/putujte-s-nama/bugojno-sjenka-mikulicevog-istukovog-i-kokanovog-grada/298708&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za jezik i književnost. Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]&lt;ref&gt;https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/&lt;/ref&gt; Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.&lt;ref&gt;https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je [[Nagrada ZAVNOBIH|nagrade ZAVNOBIH-a]] 1982. godine.&lt;ref&gt;http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Priznanje se dodjeljivalo za &quot;izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine&quot;. Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]&lt;ref&gt;https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314&lt;/ref&gt; i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.&lt;ref&gt;https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&amp;_id=225&lt;/ref&gt; Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]  u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].&lt;ref&gt;https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507&lt;/ref&gt;
Početkom 90-tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka &quot;sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana - ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke - leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&quot; Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi &quot;bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države&quot;.&lt;ref&gt;http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf&lt;/ref&gt;
Povremeno je pisao članke početkom 90-tih  za časopis [[Bosanski pogledi|&quot;Bosanski pogledi&quot;]] koji je pokrenuo bošnjački političar [[Adil Zulfikarpašić]].&lt;ref&gt;http://bosanskipogledi.com/2019/05/27/branko-mikulic-covjek-koji-je-odbio-sve-pozive-da-napusti-ratno-sarajevo/&lt;/ref&gt;
U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|Hrvatska seljačka stranka BiH]]. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH [[Jozo Jozić]] i pripadnik vojne sigurnosti [[Armija RBiH|Armije RBiH]] Stanko Slišković.
1995. godine bio je član Suda časti Bosanskohercegovačke paneuropske unije osnovane 27.11.1995. u Sarajevu.&lt;ref&gt;https://ika.hkm.hr/novosti/paneuropska-unija-za-bosnu-i-hercegovinu/&lt;/ref&gt; Bio je dugogodišnji član HKD &quot;Napredak&quot;.&lt;ref&gt;https://ika.hkm.hr/novosti/hrvatski-predsjednik-primio-izaslanstvo-hkd-napredak/&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama [[Oslobođenje]] i [[BH Dani]]&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/vijesti/bih/izvjestaj-pise-ko-prezivi-djure-kozara-je-trijumf-novinarske-magije/140904113&lt;/ref&gt;. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.&lt;ref&gt;https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25151.shtml{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Ištuk, Hrvoje}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Umrli 2002.]]
[[Kategorija:Biografije, Bugojno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske seljačke stranke Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>aoh4ffz8z7dhd8nf8ydh2ghegxhllfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jana Radičević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467998</id>
    <revision>
      <id>3714405</id>
      <parentid>3683227</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:33:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11309" sha1="c4wvuciyal2v2maurysjurvguhr9ad3" xml:space="preserve">'''Jana Radičević''' (rođena 1997. u [[Podgorica|Podgorici]]) je crnogorska pjesnikinja.

=== Biografija ===
Nakon završene gimnazije &quot;Slobodan Škerović&quot; u Podgorici, završila je osnovne i upisala specijalističke studije germanistike na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u [[Nikšić]]u, a kao student na razmjeni studirala je i na univerzitetima u [[Marburg]]u i [[Graz]]u.

Aktivni je član Foruma mladih pisaca&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/forummladihpisaca/|title=Forum mladih pisaca|website=www.facebook.com|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; koji se od 2015. okuplja u Kulturno-informativnom centru &quot;Budo Tomović&quot; u Podgorici, u sklopu kojeg je objavljivala svoje pesme u zajedničkim publikacijama Foruma, učestvovala u muzičko-scenskim performansima i čitanjima poezije na nekoliko festivala u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i regionu.

Osvojila je drugu nagradu na konkursu Ulaznica 2017. za ciklus pesama &quot;Megalodon Lantimos&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.gradskiradiozrenjanin.com/ziri-knjizevnog-konkursa-ulaznica-2017-objavio-spisak-nagradenih/|title=Žiri Književnog konkursa &quot;Ulaznica 2017&quot; objavio spisak nagrađenih -|date=15. 11. 2017|language=en-US|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011929/http://www.gradskiradiozrenjanin.com/ziri-knjizevnog-konkursa-ulaznica-2017-objavio-spisak-nagradenih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Jedna je od finalista 33. Festivala mladih pjesnika&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.seecult.net/vest/nagrade-33-festivala-mladih-pjesnika|title=Nagrade 33. Festivala mladih pjesnika {{!}} SEEcult.org|website=www.seecult.net|access-date=1. 9. 2020}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; u [[Zaječar]]u, 46. Ratkovićevih večeri poezije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ratkoviceve.bijelopolje.co.me/index.php/press/372-i-drugog-dana-ratkovievih-veeri-poezije-bogat-program|title=I drugog dana Ratkovićevih večeri poezije bogat program|website=ratkoviceve.bijelopolje.co.me|access-date=1. 9. 2020|archive-date=28. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228160106/http://ratkoviceve.bijelopolje.co.me/index.php/press/372-i-drugog-dana-ratkovievih-veeri-poezije-bogat-program|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] kao i 22. poetskog konkursa Desanka Maksimović&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=705834679550087&amp;id=283288491804710|title=JU Gimnazija &quot;Slobodan Škerović&quot;|website=www.facebook.com|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; u [[Valjevo|Valjevu]].

Uvrštena je u izbor za prevod na nemački jezik na konkursu &quot;Vrijeme (bez) utopije. Mreža mladih pisaca&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://510357227.swh.strato-hosting.eu/Autoren/Jana-RADI-EVI/|title=- Jana RADIČEVIĆ|website=510357227.swh.strato-hosting.eu|language=de-DE|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011929/http://510357227.swh.strato-hosting.eu/Autoren/Jana-RADI-EVI/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, projekta koji je podržan od DAAD-a, a u najavi su prevodi na francuski&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/kultura/knjizevnost/Prevodilac-Zivko-Vlahovic-Bavimo-se-kulturom-slovenskih-zemalja-bez-izuzetaka/617034|title=Živko Vlahović: Bavimo se kulturom slovenskih zemalja bez izuzetaka|last=Rakulj|first=Milan|date=21. 8. 2020|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;, slovenski i engleski.

Prva samostalna zbirka poezije &quot;ako kažem može postati istina&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.me/Magazin/Kultura/a779355/Promovisana-zbirka-poezije-Ako-kazem-moze-postati-istina.html|title=&quot;Pisac mora biti svjestan fenomena sopstvenog vremena&quot;|website=Mondo.Me Prod|language=en-US|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.partizanskaknjiga.com/knjige/ako-kazem-moze-postati-istina-jana-radicevic|title=Ako kažem može postati istina - Jana Radičević|website=partizanska knjiga|language=sr|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011929/https://www.partizanskaknjiga.com/knjige/ako-kazem-moze-postati-istina-jana-radicevic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pobjeda.me/|title=Najvažnije vijesti svakog dana|website=pobjeda|language=sr-ME|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; objavljena joj je 2019. u izdanju Partizanske knjige&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.partizanskaknjiga.com/|title=home|website=partizanska knjiga|language=sr|access-date=1. 9. 2020|archive-date=7. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200807092458/https://www.partizanskaknjiga.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, brzo je zapažena, a dobila je i pozitivne kritike.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Delać|first=Barbara|date=24. 1. 2020|title=Ne možeš ni da naslutiš šta ona može|url=NE MOŽEŠ NI DA NASLUTIŠ ŠTA ONA MOŽE|journal=POLJA|publisher=|issue=|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://strane.ba/nikola-jelincic-novo-otkrivanje-jezika/|title=Nikola Jelinčić: Novo otkrivanje jezika|language=hr|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjizevnost/osvrt-korekture-zabluda-499984?fbclid=IwAR30atSgMoIbaJSBL8jxu14Hc9IyMcjxgtD2mtcHTBNOOO4YbgQn6QSD6Wc|title=Osvrt: Korekture zabluda|last=Krajišnik|first=Đorđe|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

Najmlađa je dobitnica godišnje literarne stipendije [[Stadtschreiber von Graz|Pisac grada Graca]] (Writer of the City of Graz) za 2020/21&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ucg.ac.me/objava/blog/1247/objava/84668-jana-radicevic-dobitnica-prestizne-stipendije-writer-of-the-city-of-graz-za-2020-21|title=Univerzitet Crne Gore - Filološki fakultet|last=Gore|first=Univerzitet Crne|website=Univerzitet Crne Gore - Filološki fakultet|language=en-gb|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;.

== Bibliografija ==
=== Zbirke poezije ===
* &quot;ako kažem može postati istina&quot;. Kikinda: Partizanska knjiga. 2019. ISBN 978-86-6477-042-2

=== Književni časopisi, portali===
* &quot;Libartes&quot;, časopis za umjetnost, kulturu i društvena pitanja, Beograd, 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://libartes.rs/jana-radicevic-poezija/|title=Jana Radičević, Poezija|date=30. 12. 2019|website=Libartes|language=en-US|access-date=1. 9. 2020|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921010644/https://libartes.rs/jana-radicevic-poezija/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Enklava&quot;, časopis za poeziju, Beograd, 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://enklava.rs/enklava_calling/225180/jana-radicevic-bilo-je-kasno-kad-smo-primijetili.html|title=Jana Radičević: Bilo je kasno kad smo primijetili|website=Enklava|language=sr|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Fokalizator&quot; 2-3, časopis za književnost i kulturu, Podgorica, 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fokalizator.me/jana-radicevic-okean/|title=Jana Radičević: OKEAN|date=2. 4. 2020|website=Fokalizator|language=en-US|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011935/http://fokalizator.me/jana-radicevic-okean/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;ARS&quot; 3/18, časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja, OKF, Cetinje, 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://okf-cetinje.org/jana-radicevic-direravangardna/|title=Jana Radičević: Direravangardna|date=28. 8. 2018|website=OKF|language=me-ME|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Ulaznica&quot; 246, časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja, Gradska biblioteka &quot;Žarko Zrenjanin&quot;, Zrenjanin, 2017.
* &quot;Vesna&quot;, studentski književni časopis, Filološki fakultet, Beograd, 2017.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=septembar 2017.|title=Vesna studentski list|url=http://www.fil.bg.ac.rs/wp-content/uploads/casopis/vesna/Vesna-15.pdf?fbclid=IwAR1dE7FoAcyKkibRtZBcGe1CsnNNB2U0913P7edSFRQC-82dXWBl31ynors|journal=Vesna|doi=|access-date=|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011933/http://www.fil.bg.ac.rs/wp-content/uploads/casopis/vesna/Vesna-15.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Script&quot;, časopis za književnost i kulturu, Transkript, Cetinje, 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scriptoriummm.wordpress.com/2017/05/09/jana-radicevic-poezija/|title=Jana Radičević, Poezija|last=mirzalekic|date=9. 5. 2017|website=SCRIPTORIUM|language=en|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale publikacije===
* &quot;Kolažiranje&quot;, Zbirka poezije i proze Foruma mladih pisaca, JU KIC &quot;Budo Tomović&quot;, Podgorica, 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/peti_zbornik|title=Kolažiranje|website=Issuu|language=en|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011934/https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/peti_zbornik|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Bespomoćne riječi&quot;, Zbirka poezije i proze Foruma mladih pisaca, JU KIC &quot;Budo Tomović&quot;, Podgorica, 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/bespomo_ne_rije_i|title=Bespomoćne riječi|website=Issuu|language=en|access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Rukopisi 41&quot;, Poezija i proza mladih sa prostora EX-Jugoslavije, Pančevo, 2018.
* &quot;Rješenje zagonetke&quot;, Zbirka poezije i proze Foruma mladih pisaca, JU KIC &quot;Budo Tomović&quot;, Podgorica, 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/treci_zbornik|title=Rješenje zagonetke|website=Issuu|language=en|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011935/https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/treci_zbornik|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Rukopisi 40&quot;, Poezija i proza mladih sa prostora EX-Jugoslavije, Pančevo, 2017.
* &quot;Ili je neko već to isplanirao&quot;, Zbirka poezije i proze Foruma mladih pisaca, JU KIC &quot;Budo Tomović&quot;, Podgorica, 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/drugi_zbornik_|title=Ili je već neko to isplanirao...|website=Issuu|language=en|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011936/https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/drugi_zbornik_|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Raspoloženi za ptice&quot;, Zbirka poezije i proze Foruma mladih pisaca, JU KIC &quot;Budo Tomović&quot;, Podgorica, 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/prvi_zbornik_|title=RASPOLOŽENI ZA PTICE|website=Issuu|language=en|access-date=1. 9. 2020|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222011935/https://issuu.com/forummladihpisaca/docs/prvi_zbornik_|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* Stipendija Writer of the City of Graz koju dodeljuje grad Graz, 2020/21.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.literaturhaus-graz.at/veranstaltung/come-together-jana-radicevic/|title=Come together: Neue Stadtschreiberin Jana Radičević|website=Literaturhaus Graz|language=de-DE|access-date=1. 9. 2020|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921093421/http://www.literaturhaus-graz.at/veranstaltung/come-together-jana-radicevic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada &quot;Ulaznica&quot; za drugi najbolji ciklus pesama na bhscg jezicima, 2017.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;

{{DEFAULTSORT:Radicevic, Jana}}
[[Kategorija:Biografije, Podgorica]]
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Crnogorski pjesnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Gradski pisac Graza&quot;]]</text>
      <sha1>c4wvuciyal2v2maurysjurvguhr9ad3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Gorski Karabah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468643</id>
    <revision>
      <id>3714344</id>
      <parentid>3665758</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:02:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.138.56</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravka jezičkih i pisanih grešaka.</comment>
      <origin>3714344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12575" sha1="96kkvsbjrf3kwpwdi4f4ub8tr34ybxf" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Nagorni Karabah
| izvorno_ime                    = Լեռնային Ղարաբաղ , Leṙnayin Ġarabaġ (Armenski) Dağlıq         Qarabağ / Yuxarı Qarabağ (Azerbejdžanski) Нагорный Карабах, Nagorny Karabakh(Ruski)
| ime_genitiv                    = 
| zastava                        = Flag of Artsakh.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            =Emblem of the Republic of Artsakh.svg
| grb_širina                     = 100px
| vrsta_simbola                  = grb
| uzrečica                       =
| himna                          = &quot;Azat u ankakh Artsakh&quot;
| mapa                           = Location_Nagorno-Karabakh2.png
| mapa_širina                    = 250px
| glavni_grad                    = [[Stepanakert]]
| glavni_grad_koordinate          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 = 
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               =
| vrsta_prve_vlasti              = 
| vladar_prva_vlast              = 
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    =Od Azerbejdžana
| nezavisnost_priznato           =nepriznata
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 138,000
| stanovnika_godina              =
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 =
| hdi                            =
| hdi_godina                     =
| hdi_nivo                       =
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           =
| gini_godina                    =
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| najviša_tačka_ime              =
| najviša_tačka_metara           =
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| nacionalni_dan                 =
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
|}}

'''Gorski Karabah''' ili '''Nagorno-Karabah''' (jermenski: Արցախ, tj. Artsakh, Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)&lt;ref name=&quot;Constitution&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|title=Constitution of the Republic of Artsakh|website=Ministry of Foreign Affairs – Republic of Artsakh|access-date=19. 4. 2020|quote=The names 'Republic of Artsakh' and 'Republic of Nagorno-Karabakh' are identical.|archive-date=30. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181230103339/http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bivša je nepriznata država koja se nalazila u Zakavkazju čiju nezavisnost su priznavale tri države koje nisu članice Ujedinjenih naroda ([[Abhazija]], [[Južna Osetija]], [[Pridnjestrovlje]]). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazila se većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti s područjem uz nju. Glavni grad Gorskoga Karabaha bio je [[Stepanakert]].

Između 1991. i 2023, Gorski Karabah je kontrolisao dijelove bivše Nagorno-Karabaške autonomne oblasti Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike, uključujući njen glavni grad Stepanakert. Bio je enklava unutar Azerbejdžana od rata u Nagorno-Karabahu 2020. do azerbejdžanske ofanzive 2023., kada je azerbejdžanska vojska preuzela kontrolu nad preostalom teritorijom pod kontrolom Gorskog Karabaha. Njen jedini kopneni pristup Armeniji nakon rata 2020. bio je preko 5&amp;nbsp;km širokog koridora Lačin, koji je stavljen pod nadzor ruskih mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;&gt;{{cite magazine |author-last=Wilson |author-first=Audrey |date=4. 8. 2022 |title=Violence Flares in Nagorno-Karabakh |url=https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |url-status=live |magazine=[[Foreign Policy]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Graham Holdings Company]] |issn=0015-7228 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809072053/https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |archive-date=9. 8. 2022 |access-date=14. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Na područje Gorskog Karabaha, pretežno naseljenog Jermenima, polagale su pravo i Azerbejdžanska Demokratska Republika i Prva Republika Jermenija kada su obje zemlje postale nezavisne 1918. nakon pada Ruskog Carstva. Kratak rat oko regije izbio je 1920. Spor je uglavnom odložen nakon što je Sovjetski Savez uspostavio kontrolu nad tim područjem i stvorio Gorsko Karabahsku autonomnu oblast (NKAO) u okviru Azerbejdžanske SSR 1923. Tokom sovjetskog perioda, Jermeni su u autonomnoj oblasti Gorski Karabah bili diskriminisani. Sovjetske azerbejdžanske vlasti radile su na suzbijanju jermenske kulture i identiteta u Gorskom Karabahu, vršile su pritisak na Jermene da napuste regiju i ohrabrivale Azere da se nasele unutar njega, iako su Jermeni i dalje bili većinsko stanovništvo.&lt;ref name=&quot;circle1&quot;&gt;{{cite AV media |date=maj 2020 |title=Parts of a Circle I: The Road to War |type=Documentary |language=English |publisher=Media Initiatives Center, Internews Azerbaijan, and the Humanitarian Research Public Union}}&lt;/ref&gt;

Uoči pada Sovjetskog Saveza kasnih 1980-ih, regija se ponovo pojavila kao izvor spora između Jermenije i Azerbejdžana. Godine 1991, referendum održan u NKAO i susjednoj provinciji Shahumyan rezultirao je proglašenjem nezavisnosti. Sukob je eskalirao u potpuni rat 1992.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;/&gt; Rat je dobio Gorski Karabah uz podršku Jermenije. Iako je sporazum o prekidu vatre potpisan 1994, zamrznuta situacija ostavila je teritoriju pretežno naseljenu Jermenima de facto nezavisnom, sa samoproglašenom vladom u Stepanakertu, ali još uvijek u velikoj mjeri oslonjenoj na Jermeniju i blisko integrisanoj s Jermenijom, koja je na mnogo načina funkcionisala kao de fakto dio Jermenije.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |title=Nagorno-Karabakh Conflict |access-date=29. 9. 2023 |publisher=Council on Foreign Relations |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929171849/https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hughes&quot;&gt;{{cite book |last=Hughes |first=James |title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in Conflict |year=2002 |publisher=Cass |location=London |isbn=978-0-7146-8210-5 |page=211 |author-link=Jim Hughes (academic) |quote=Indeed, Nagorno-Karabakh is de facto part of Armenia.}}&lt;/ref&gt; Iako Jermenija nikada nije zvanično priznala nezavisnost regije, postala je glavni finansijski i vojni podržavalac teritorije.&lt;ref name=&quot;bbc-2023-09-07&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |title=Nagorno-Karabakh profile |date=7. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=BBC News |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130074208/https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |title=A Stunningly Sudden End to a Long, Bloody Conflict in the Caucasus |date=27. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |work=The New York Times |author1=Andrew Higgins |author2=Ivan Nechepurenko |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929174141/https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U 2017, referendumom u toj oblasti odobren je bio novi ustav koji je transformisao sistem vlasti iz polupredsjedničke u predsjedničku demokratiju s jednodomnim zakonodavnim tijelom uz promjenu naziva države iz Republike Gorski Karabah u Republika Arcah, iako su oba imena bila ostala zvanična.

Od 1994. do 2020, jermenske i azerbejdžanske trupe ostale su razdvojene spornom linijom kontakta&lt;ref name=&quot;natgeo-2023-09-25&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |title=How the Nagorno-Karabakh conflict has been shaped by past empires |date=25. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=National Geographic |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929061030/https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koja je imala sporadične smrtonosne incidente tokom proteklih godina.&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |title=The Nagorno-Karabakh Conflict: A Visual Explainer |access-date=29. 9. 2023 |publisher=International Crisis Group |archive-date=29. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629210704/https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Godine 2020. u regiji je vođen novi rat,&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot; /&gt; sa Azerbejdžanom koji je ostvario pobjedu i povratio sve okolne okupirane oblasti i značajan dio teritorije na koju se polaže pravo na Arcah.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot; /&gt; Azerbejdžan je blokirao koridor Lačin koji povezuje Arcah i Jermeniju u decembru 2022. U septembru 2023. Azerbejdžan je pokrenuo još jednu vojnu ofanzivu. Vlada Arcaha pristala je da se razoruža i započne pregovore sa Azerbejdžanom, što je dovelo do bjekstva etničkih Jermena iz tog područja. 28. septembra 2023, predsednik Arcaha je potpisao ukaz o raspuštanju svih republičkih institucija do 1. januara 2024,&lt;ref name=&quot;Reuters-2023-09-28&quot;&gt;{{cite web |date=28. 9. 2023 |title=Nagorno-Karabakh Republic will cease to exist from Jan 1 2024 - Nagorno-Karabakh authorities |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |access-date=28. 9. 2023 |publisher=Reuters |archive-date=28. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230928103245/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; iako je predsjednik kasnije pokušao da poništi ovu uredbu.&lt;ref name=&quot;annulled-bundle&quot;&gt;
* {{Cite web |title=France 24 via msn.com|url=https://www.msn.com/ |access-date=2. 1. 2024 |website=www.msn.com}}
* {{Cite web |date=22. 12. 2023 |title=Artsakh Leader Annuls Earlier Decree to Dissolve Government |url=https://hetq.am/en/article/163051 |access-date=2. 1. 2024 |website=Hetq.am |language=en}}
* {{Cite web |title=Artsakh Dissolution Decree Annulled – Asbarez.com |url=https://asbarez.com/artsakh-dissolution-decree-annulled/ |access-date=2. 1. 2024 |language=en-US}}
* {{Cite web |last=Presse |first=AFP-Agence France |title=Karabakh Dissolution Not Valid, Says Separatist Leader |url=https://www.barrons.com/news/karabakh-dissolution-not-valid-says-separatist-leader-52082a77 |access-date=2. 1. 2024 |website=www.barrons.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Do 1. oktobra 2023, gotovo cjelokupno stanovništvo regije je pobjeglo u Jermeniju.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nagorno-Karabakh almost empty as most of population flees to Armenia |url=https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |date=30. 9. 2023 |publisher=Radio France Internationale |access-date=30. 9. 2023 |archive-date=2. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002020258/https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{reference}}

{{Commonscat|Nagorno-Karabakh}}

{{Države i regioni Kavkaza}}
{{Države Azije}}

[[Kategorija:Azerbejdžan]]
[[Kategorija:Gorski Karabah]]
[[Kategorija:Politička historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Geografska historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Moderna historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Separatizam u Aziji]]</text>
      <sha1>96kkvsbjrf3kwpwdi4f4ub8tr34ybxf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714345</id>
      <parentid>3714344</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.138.56</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravak jezičkih i gramatičkih grešaka.</comment>
      <origin>3714345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12589" sha1="7anc9pv6eqznd8sdh0kto6v4mixwab0" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Nagorni Karabah
| izvorno_ime                    = Լեռնային Ղարաբաղ , Leṙnayin Ġarabaġ (jermenski) Dağlıq Qarabağ / Yuxarı Qarabağ (azerski) Нагорный Карабах, Nagorny Karabakh (ruski)
| ime_genitiv                    = 
| zastava                        = Flag of Artsakh.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Emblem of the Republic of Artsakh.svg
| grb_širina                     = 100px
| vrsta_simbola                  = grb
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;Azat u ankakh Artsakh&quot;
| mapa                           = Location_Nagorno-Karabakh2.png
| mapa_širina                    = 250px
| glavni_grad                    = [[Stepanakert]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = 
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = 
| vrsta_prve_vlasti              = 
| vladar_prva_vlast              = 
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = Od Azerbejdžana
| nezavisnost_priznato           = nepriznata
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 138,000
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = |
}}

'''Gorski Karabah''' ili '''Nagorno-Karabah''' (jermenski: Արցախ, tj. Artsakh, Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)&lt;ref name=&quot;Constitution&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|title=Constitution of the Republic of Artsakh|website=Ministry of Foreign Affairs – Republic of Artsakh|access-date=19. 4. 2020|quote=The names 'Republic of Artsakh' and 'Republic of Nagorno-Karabakh' are identical.|archive-date=30. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181230103339/http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bivša je nepriznata država koja se nalazila u Zakavkazju čiju nezavisnost su priznavale tri države koje nisu članice Ujedinjenih naroda ([[Abhazija]], [[Južna Osetija]], [[Pridnjestrovlje]]). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazila se većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti s područjem uz nju. Glavni grad Gorskoga Karabaha bio je [[Stepanakert]].

Između 1991. i 2023, Gorski Karabah je kontrolisao dijelove bivše Nagorno-Karabaške autonomne oblasti Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike, uključujući njen glavni grad Stepanakert. Bio je enklava unutar Azerbejdžana od rata u Nagorno-Karabahu 2020. do azerbejdžanske ofanzive 2023., kada je azerbejdžanska vojska preuzela kontrolu nad preostalom teritorijom pod kontrolom Gorskog Karabaha. Njen jedini kopneni pristup Armeniji nakon rata 2020. bio je preko 5&amp;nbsp;km širokog koridora Lačin, koji je stavljen pod nadzor ruskih mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;&gt;{{cite magazine |author-last=Wilson |author-first=Audrey |date=4. 8. 2022 |title=Violence Flares in Nagorno-Karabakh |url=https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |url-status=live |magazine=[[Foreign Policy]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Graham Holdings Company]] |issn=0015-7228 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809072053/https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |archive-date=9. 8. 2022 |access-date=14. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Na područje Gorskog Karabaha, pretežno naseljenog Jermenima, polagale su pravo i Azerbejdžanska Demokratska Republika i Prva Republika Jermenija kada su obje zemlje postale nezavisne 1918. nakon pada Ruskog Carstva. Kratak rat oko regije izbio je 1920. Spor je uglavnom odložen nakon što je Sovjetski Savez uspostavio kontrolu nad tim područjem i stvorio Gorsko Karabahsku autonomnu oblast (NKAO) u okviru Azerbejdžanske SSR 1923. Tokom sovjetskog perioda, Jermeni su u autonomnoj oblasti Gorski Karabah bili diskriminisani. Sovjetske azerbejdžanske vlasti radile su na suzbijanju jermenske kulture i identiteta u Gorskom Karabahu, vršile su pritisak na Jermene da napuste regiju i ohrabrivale Azere da se nasele unutar njega, iako su Jermeni i dalje bili većinsko stanovništvo.&lt;ref name=&quot;circle1&quot;&gt;{{cite AV media |date=maj 2020 |title=Parts of a Circle I: The Road to War |type=Documentary |language=English |publisher=Media Initiatives Center, Internews Azerbaijan, and the Humanitarian Research Public Union}}&lt;/ref&gt;

Uoči pada Sovjetskog Saveza kasnih 1980-ih, regija se ponovo pojavila kao izvor spora između Jermenije i Azerbejdžana. Godine 1991, referendum održan u NKAO i susjednoj provinciji Shahumyan rezultirao je proglašenjem nezavisnosti. Sukob je eskalirao u potpuni rat 1992.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;/&gt; Rat je dobio Gorski Karabah uz podršku Jermenije. Iako je sporazum o prekidu vatre potpisan 1994, zamrznuta situacija ostavila je teritoriju pretežno naseljenu Jermenima de facto nezavisnom, sa samoproglašenom vladom u Stepanakertu, ali još uvijek u velikoj mjeri oslonjenoj na Jermeniju i blisko integrisanoj s Jermenijom, koja je na mnogo načina funkcionisala kao de fakto dio Jermenije.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |title=Nagorno-Karabakh Conflict |access-date=29. 9. 2023 |publisher=Council on Foreign Relations |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929171849/https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hughes&quot;&gt;{{cite book |last=Hughes |first=James |title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in Conflict |year=2002 |publisher=Cass |location=London |isbn=978-0-7146-8210-5 |page=211 |author-link=Jim Hughes (academic) |quote=Indeed, Nagorno-Karabakh is de facto part of Armenia.}}&lt;/ref&gt; Iako Jermenija nikada nije zvanično priznala nezavisnost regije, postala je glavni finansijski i vojni podržavalac teritorije.&lt;ref name=&quot;bbc-2023-09-07&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |title=Nagorno-Karabakh profile |date=7. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=BBC News |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130074208/https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |title=A Stunningly Sudden End to a Long, Bloody Conflict in the Caucasus |date=27. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |work=The New York Times |author1=Andrew Higgins |author2=Ivan Nechepurenko |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929174141/https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U 2017, referendumom u toj oblasti odobren je bio novi ustav koji je transformisao sistem vlasti iz polupredsjedničke u predsjedničku demokratiju s jednodomnim zakonodavnim tijelom uz promjenu naziva države iz Republike Gorski Karabah u Republika Arcah, iako su oba imena bila ostala zvanična.

Od 1994. do 2020, jermenske i azerbejdžanske trupe ostale su razdvojene spornom linijom kontakta&lt;ref name=&quot;natgeo-2023-09-25&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |title=How the Nagorno-Karabakh conflict has been shaped by past empires |date=25. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=National Geographic |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929061030/https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koja je imala sporadične smrtonosne incidente tokom proteklih godina.&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |title=The Nagorno-Karabakh Conflict: A Visual Explainer |access-date=29. 9. 2023 |publisher=International Crisis Group |archive-date=29. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629210704/https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Godine 2020. u regiji je vođen novi rat,&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot; /&gt; sa Azerbejdžanom koji je ostvario pobjedu i povratio sve okolne okupirane oblasti i značajan dio teritorije na koju se polaže pravo na Arcah.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot; /&gt; Azerbejdžan je blokirao koridor Lačin koji povezuje Arcah i Jermeniju u decembru 2022. U septembru 2023. Azerbejdžan je pokrenuo još jednu vojnu ofanzivu. Vlada Arcaha pristala je da se razoruža i započne pregovore sa Azerbejdžanom, što je dovelo do bjekstva etničkih Jermena iz tog područja. 28. septembra 2023, predsednik Arcaha je potpisao ukaz o raspuštanju svih republičkih institucija do 1. januara 2024,&lt;ref name=&quot;Reuters-2023-09-28&quot;&gt;{{cite web |date=28. 9. 2023 |title=Nagorno-Karabakh Republic will cease to exist from Jan 1 2024 - Nagorno-Karabakh authorities |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |access-date=28. 9. 2023 |publisher=Reuters |archive-date=28. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230928103245/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; iako je predsjednik kasnije pokušao da poništi ovu uredbu.&lt;ref name=&quot;annulled-bundle&quot;&gt;
* {{Cite web |title=France 24 via msn.com|url=https://www.msn.com/ |access-date=2. 1. 2024 |website=www.msn.com}}
* {{Cite web |date=22. 12. 2023 |title=Artsakh Leader Annuls Earlier Decree to Dissolve Government |url=https://hetq.am/en/article/163051 |access-date=2. 1. 2024 |website=Hetq.am |language=en}}
* {{Cite web |title=Artsakh Dissolution Decree Annulled – Asbarez.com |url=https://asbarez.com/artsakh-dissolution-decree-annulled/ |access-date=2. 1. 2024 |language=en-US}}
* {{Cite web |last=Presse |first=AFP-Agence France |title=Karabakh Dissolution Not Valid, Says Separatist Leader |url=https://www.barrons.com/news/karabakh-dissolution-not-valid-says-separatist-leader-52082a77 |access-date=2. 1. 2024 |website=www.barrons.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Do 1. oktobra 2023, gotovo cjelokupno stanovništvo regije je pobjeglo u Jermeniju.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nagorno-Karabakh almost empty as most of population flees to Armenia |url=https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |date=30. 9. 2023 |publisher=Radio France Internationale |access-date=30. 9. 2023 |archive-date=2. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002020258/https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{reference}}

{{Commonscat|Nagorno-Karabakh}}

{{Države i regioni Kavkaza}}
{{Države Azije}}

[[Kategorija:Azerbejdžan]]
[[Kategorija:Gorski Karabah]]
[[Kategorija:Politička historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Geografska historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Moderna historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Separatizam u Aziji]]</text>
      <sha1>7anc9pv6eqznd8sdh0kto6v4mixwab0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714346</id>
      <parentid>3714345</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:20:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12573" sha1="0u1fawcx1lk1rz4gbkiiwnpuzloqfgi" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Nagorni Karabah
| izvorno_ime                    = Լեռնային Ղարաբաղ , Leṙnayin Ġarabaġ (jermenski) Dağlıq Qarabağ / Yuxarı Qarabağ (azerski) Нагорный Карабах, Nagorny Karabakh (ruski)
| ime_genitiv                    = 
| zastava                        = Flag of Artsakh.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Emblem of the Republic of Artsakh.svg
| grb_širina                     = 100px
| vrsta_simbola                  = grb
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;Azat u ankakh Artsakh&quot;
| mapa                           = Location_Nagorno-Karabakh2.png
| mapa_širina                    = 250px
| glavni_grad                    = [[Stepanakert]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = 
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = 
| vrsta_prve_vlasti              = 
| vladar_prva_vlast              = 
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = Od Azerbejdžana
| nezavisnost_priznato           = nepriznata
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 138,000
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = |
}}

'''Gorski Karabah''' ili '''Nagorno-Karabah''' (armenski: Արցախ, tj. Artsakh, Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)&lt;ref name=&quot;Constitution&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|title=Constitution of the Republic of Artsakh|website=Ministry of Foreign Affairs – Republic of Artsakh|access-date=19. 4. 2020|quote=The names 'Republic of Artsakh' and 'Republic of Nagorno-Karabakh' are identical.|archive-date=30. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181230103339/http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bivša je nepriznata država koja se nalazila u Zakavkazju čiju nezavisnost su priznavale tri države koje nisu članice Ujedinjenih naroda ([[Abhazija]], [[Južna Osetija]], [[Pridnjestrovlje]]). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazila se većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti s područjem uz nju. Glavni grad Gorskoga Karabaha bio je [[Stepanakert]].

Između 1991. i 2023, Gorski Karabah je kontrolisao dijelove bivše Nagorno-Karabaške autonomne oblasti Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike, uključujući njen glavni grad Stepanakert. Bio je enklava unutar Azerbejdžana od rata u Nagorno-Karabahu 2020. do azerbejdžanske ofanzive 2023., kada je azerbejdžanska vojska preuzela kontrolu nad preostalom teritorijom pod kontrolom Gorskog Karabaha. Njen jedini kopneni pristup Armeniji nakon rata 2020. bio je preko 5&amp;nbsp;km širokog koridora Lačin, koji je stavljen pod nadzor ruskih mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;&gt;{{cite magazine |author-last=Wilson |author-first=Audrey |date=4. 8. 2022 |title=Violence Flares in Nagorno-Karabakh |url=https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |url-status=live |magazine=[[Foreign Policy]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Graham Holdings Company]] |issn=0015-7228 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809072053/https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |archive-date=9. 8. 2022 |access-date=14. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Na područje Gorskog Karabaha, pretežno naseljenog Armenima, polagale su pravo i Azerbejdžanska Demokratska Republika i Prva Republika Armenija kada su obje zemlje postale nezavisne 1918. nakon pada Ruskog Carstva. Kratak rat oko regije izbio je 1920. Spor je uglavnom odložen nakon što je Sovjetski Savez uspostavio kontrolu nad tim područjem i stvorio Gorsko Karabahsku autonomnu oblast (NKAO) u okviru Azerbejdžanske SSR 1923. Tokom sovjetskog perioda, Armeni su u autonomnoj oblasti Gorski Karabah bili diskriminisani. Sovjetske azerbejdžanske vlasti radile su na suzbijanju jermenske kulture i identiteta u Gorskom Karabahu, vršile su pritisak na Armene da napuste regiju i ohrabrivale Azere da se nasele unutar njega, iako su Armeni i dalje bili većinsko stanovništvo.&lt;ref name=&quot;circle1&quot;&gt;{{cite AV media |date=maj 2020 |title=Parts of a Circle I: The Road to War |type=Documentary |language=English |publisher=Media Initiatives Center, Internews Azerbaijan, and the Humanitarian Research Public Union}}&lt;/ref&gt;

Uoči pada Sovjetskog Saveza kasnih 1980-ih, regija se ponovo pojavila kao izvor spora između Armenije i Azerbejdžana. Godine 1991, referendum održan u NKAO i susjednoj provinciji Shahumyan rezultirao je proglašenjem nezavisnosti. Sukob je eskalirao u potpuni rat 1992.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;/&gt; Rat je dobio Gorski Karabah uz podršku Armenije. Iako je sporazum o prekidu vatre potpisan 1994, zamrznuta situacija ostavila je teritoriju pretežno naseljenu Armenima de facto nezavisnom, sa samoproglašenom vladom u Stepanakertu, ali još uvijek u velikoj mjeri oslonjenoj na Armeniju i blisko integrisanoj s Armenijom, koja je na mnogo načina funkcionisala kao de fakto dio Armenije.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |title=Nagorno-Karabakh Conflict |access-date=29. 9. 2023 |publisher=Council on Foreign Relations |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929171849/https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hughes&quot;&gt;{{cite book |last=Hughes |first=James |title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in Conflict |year=2002 |publisher=Cass |location=London |isbn=978-0-7146-8210-5 |page=211 |author-link=Jim Hughes (academic) |quote=Indeed, Nagorno-Karabakh is de facto part of Armenia.}}&lt;/ref&gt; Iako Armenija nikada nije zvanično priznala nezavisnost regije, postala je glavni finansijski i vojni podržavalac teritorije.&lt;ref name=&quot;bbc-2023-09-07&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |title=Nagorno-Karabakh profile |date=7. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=BBC News |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130074208/https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |title=A Stunningly Sudden End to a Long, Bloody Conflict in the Caucasus |date=27. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |work=The New York Times |author1=Andrew Higgins |author2=Ivan Nechepurenko |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929174141/https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U 2017, referendumom u toj oblasti odobren je bio novi ustav koji je transformisao sistem vlasti iz polupredsjedničke u predsjedničku demokratiju s jednodomnim zakonodavnim tijelom uz promjenu naziva države iz Republike Gorski Karabah u Republika Arcah, iako su oba imena bila ostala zvanična.

Od 1994. do 2020, armenske i azerbejdžanske trupe ostale su razdvojene spornom linijom kontakta&lt;ref name=&quot;natgeo-2023-09-25&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |title=How the Nagorno-Karabakh conflict has been shaped by past empires |date=25. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=National Geographic |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929061030/https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koja je imala sporadične smrtonosne incidente tokom proteklih godina.&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |title=The Nagorno-Karabakh Conflict: A Visual Explainer |access-date=29. 9. 2023 |publisher=International Crisis Group |archive-date=29. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629210704/https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Godine 2020. u regiji je vođen novi rat,&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot; /&gt; sa Azerbejdžanom koji je ostvario pobjedu i povratio sve okolne okupirane oblasti i značajan dio teritorije na koju se polaže pravo na Arcah.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot; /&gt; Azerbejdžan je blokirao koridor Lačin koji povezuje Arcah i Armeniju u decembru 2022. U septembru 2023. Azerbejdžan je pokrenuo još jednu vojnu ofanzivu. Vlada Arcaha pristala je da se razoruža i započne pregovore sa Azerbejdžanom, što je dovelo do bjekstva etničkih Jermena iz tog područja. 28. septembra 2023, predsednik Arcaha je potpisao ukaz o raspuštanju svih republičkih institucija do 1. januara 2024,&lt;ref name=&quot;Reuters-2023-09-28&quot;&gt;{{cite web |date=28. 9. 2023 |title=Nagorno-Karabakh Republic will cease to exist from Jan 1 2024 - Nagorno-Karabakh authorities |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |access-date=28. 9. 2023 |publisher=Reuters |archive-date=28. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230928103245/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; iako je predsjednik kasnije pokušao da poništi ovu uredbu.&lt;ref name=&quot;annulled-bundle&quot;&gt;
* {{Cite web |title=France 24 via msn.com|url=https://www.msn.com/ |access-date=2. 1. 2024 |website=www.msn.com}}
* {{Cite web |date=22. 12. 2023 |title=Artsakh Leader Annuls Earlier Decree to Dissolve Government |url=https://hetq.am/en/article/163051 |access-date=2. 1. 2024 |website=Hetq.am |language=en}}
* {{Cite web |title=Artsakh Dissolution Decree Annulled – Asbarez.com |url=https://asbarez.com/artsakh-dissolution-decree-annulled/ |access-date=2. 1. 2024 |language=en-US}}
* {{Cite web |last=Presse |first=AFP-Agence France |title=Karabakh Dissolution Not Valid, Says Separatist Leader |url=https://www.barrons.com/news/karabakh-dissolution-not-valid-says-separatist-leader-52082a77 |access-date=2. 1. 2024 |website=www.barrons.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Do 1. oktobra 2023, gotovo cjelokupno stanovništvo regije je pobjeglo u Armeniju.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nagorno-Karabakh almost empty as most of population flees to Armenia |url=https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |date=30. 9. 2023 |publisher=Radio France Internationale |access-date=30. 9. 2023 |archive-date=2. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002020258/https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{reference}}

{{Commonscat|Nagorno-Karabakh}}

{{Države i regioni Kavkaza}}
{{Države Azije}}

[[Kategorija:Azerbejdžan]]
[[Kategorija:Gorski Karabah]]
[[Kategorija:Politička historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Geografska historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Moderna historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Separatizam u Aziji]]</text>
      <sha1>0u1fawcx1lk1rz4gbkiiwnpuzloqfgi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714347</id>
      <parentid>3714346</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:20:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12572" sha1="bele5v3uit9nluuiup3bdjg4f20mu4i" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Nagorni Karabah
| izvorno_ime                    = Լեռնային Ղարաբաղ , Leṙnayin Ġarabaġ (armenski) Dağlıq Qarabağ / Yuxarı Qarabağ (azerski) Нагорный Карабах, Nagorny Karabakh (ruski)
| ime_genitiv                    = 
| zastava                        = Flag of Artsakh.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Emblem of the Republic of Artsakh.svg
| grb_širina                     = 100px
| vrsta_simbola                  = grb
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;Azat u ankakh Artsakh&quot;
| mapa                           = Location_Nagorno-Karabakh2.png
| mapa_širina                    = 250px
| glavni_grad                    = [[Stepanakert]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = 
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = 
| vrsta_prve_vlasti              = 
| vladar_prva_vlast              = 
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = Od Azerbejdžana
| nezavisnost_priznato           = nepriznata
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 138,000
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = |
}}

'''Gorski Karabah''' ili '''Nagorno-Karabah''' (armenski: Արցախ, tj. Artsakh, Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)&lt;ref name=&quot;Constitution&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|title=Constitution of the Republic of Artsakh|website=Ministry of Foreign Affairs – Republic of Artsakh|access-date=19. 4. 2020|quote=The names 'Republic of Artsakh' and 'Republic of Nagorno-Karabakh' are identical.|archive-date=30. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181230103339/http://www.nkr.am/en/constitution-of-Artsakh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bivša je nepriznata država koja se nalazila u Zakavkazju čiju nezavisnost su priznavale tri države koje nisu članice Ujedinjenih naroda ([[Abhazija]], [[Južna Osetija]], [[Pridnjestrovlje]]). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazila se većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti s područjem uz nju. Glavni grad Gorskoga Karabaha bio je [[Stepanakert]].

Između 1991. i 2023, Gorski Karabah je kontrolisao dijelove bivše Nagorno-Karabaške autonomne oblasti Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike, uključujući njen glavni grad Stepanakert. Bio je enklava unutar Azerbejdžana od rata u Nagorno-Karabahu 2020. do azerbejdžanske ofanzive 2023., kada je azerbejdžanska vojska preuzela kontrolu nad preostalom teritorijom pod kontrolom Gorskog Karabaha. Njen jedini kopneni pristup Armeniji nakon rata 2020. bio je preko 5&amp;nbsp;km širokog koridora Lačin, koji je stavljen pod nadzor ruskih mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;&gt;{{cite magazine |author-last=Wilson |author-first=Audrey |date=4. 8. 2022 |title=Violence Flares in Nagorno-Karabakh |url=https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |url-status=live |magazine=[[Foreign Policy]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Graham Holdings Company]] |issn=0015-7228 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809072053/https://foreignpolicy.com/2022/08/04/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-clash-russia-turkey/ |archive-date=9. 8. 2022 |access-date=14. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Na područje Gorskog Karabaha, pretežno naseljenog Armenima, polagale su pravo i Azerbejdžanska Demokratska Republika i Prva Republika Armenija kada su obje zemlje postale nezavisne 1918. nakon pada Ruskog Carstva. Kratak rat oko regije izbio je 1920. Spor je uglavnom odložen nakon što je Sovjetski Savez uspostavio kontrolu nad tim područjem i stvorio Gorsko Karabahsku autonomnu oblast (NKAO) u okviru Azerbejdžanske SSR 1923. Tokom sovjetskog perioda, Armeni su u autonomnoj oblasti Gorski Karabah bili diskriminisani. Sovjetske azerbejdžanske vlasti radile su na suzbijanju jermenske kulture i identiteta u Gorskom Karabahu, vršile su pritisak na Armene da napuste regiju i ohrabrivale Azere da se nasele unutar njega, iako su Armeni i dalje bili većinsko stanovništvo.&lt;ref name=&quot;circle1&quot;&gt;{{cite AV media |date=maj 2020 |title=Parts of a Circle I: The Road to War |type=Documentary |language=English |publisher=Media Initiatives Center, Internews Azerbaijan, and the Humanitarian Research Public Union}}&lt;/ref&gt;

Uoči pada Sovjetskog Saveza kasnih 1980-ih, regija se ponovo pojavila kao izvor spora između Armenije i Azerbejdžana. Godine 1991, referendum održan u NKAO i susjednoj provinciji Shahumyan rezultirao je proglašenjem nezavisnosti. Sukob je eskalirao u potpuni rat 1992.&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot;/&gt; Rat je dobio Gorski Karabah uz podršku Armenije. Iako je sporazum o prekidu vatre potpisan 1994, zamrznuta situacija ostavila je teritoriju pretežno naseljenu Armenima de facto nezavisnom, sa samoproglašenom vladom u Stepanakertu, ali još uvijek u velikoj mjeri oslonjenoj na Armeniju i blisko integrisanoj s Armenijom, koja je na mnogo načina funkcionisala kao de fakto dio Armenije.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |title=Nagorno-Karabakh Conflict |access-date=29. 9. 2023 |publisher=Council on Foreign Relations |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929171849/https://www.cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/nagorno-karabakh-conflict |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hughes&quot;&gt;{{cite book |last=Hughes |first=James |title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in Conflict |year=2002 |publisher=Cass |location=London |isbn=978-0-7146-8210-5 |page=211 |author-link=Jim Hughes (academic) |quote=Indeed, Nagorno-Karabakh is de facto part of Armenia.}}&lt;/ref&gt; Iako Armenija nikada nije zvanično priznala nezavisnost regije, postala je glavni finansijski i vojni podržavalac teritorije.&lt;ref name=&quot;bbc-2023-09-07&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |title=Nagorno-Karabakh profile |date=7. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=BBC News |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130074208/https://www.bbc.com/news/world-europe-18270325 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |title=A Stunningly Sudden End to a Long, Bloody Conflict in the Caucasus |date=27. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |work=The New York Times |author1=Andrew Higgins |author2=Ivan Nechepurenko |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929174141/https://www.nytimes.com/2023/09/27/world/europe/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U 2017, referendumom u toj oblasti odobren je bio novi ustav koji je transformisao sistem vlasti iz polupredsjedničke u predsjedničku demokratiju s jednodomnim zakonodavnim tijelom uz promjenu naziva države iz Republike Gorski Karabah u Republika Arcah, iako su oba imena bila ostala zvanična.

Od 1994. do 2020, armenske i azerbejdžanske trupe ostale su razdvojene spornom linijom kontakta&lt;ref name=&quot;natgeo-2023-09-25&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |title=How the Nagorno-Karabakh conflict has been shaped by past empires |date=25. 9. 2023 |access-date=29. 9. 2023 |publisher=National Geographic |archive-date=29. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929061030/https://www.nationalgeographic.com/premium/article/nagorno-karabakh-armenia-azerbaijan-conflict-geography-ussr |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koja je imala sporadične smrtonosne incidente tokom proteklih godina.&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |title=The Nagorno-Karabakh Conflict: A Visual Explainer |access-date=29. 9. 2023 |publisher=International Crisis Group |archive-date=29. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629210704/https://www.crisisgroup.org/content/nagorno-karabakh-conflict-visual-explainer |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Godine 2020. u regiji je vođen novi rat,&lt;ref name=&quot;Wilson 2022&quot; /&gt; sa Azerbejdžanom koji je ostvario pobjedu i povratio sve okolne okupirane oblasti i značajan dio teritorije na koju se polaže pravo na Arcah.&lt;ref name=&quot;cfr-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-2023-09-27&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;icg-2023&quot; /&gt; Azerbejdžan je blokirao koridor Lačin koji povezuje Arcah i Armeniju u decembru 2022. U septembru 2023. Azerbejdžan je pokrenuo još jednu vojnu ofanzivu. Vlada Arcaha pristala je da se razoruža i započne pregovore sa Azerbejdžanom, što je dovelo do bjekstva etničkih Jermena iz tog područja. 28. septembra 2023, predsednik Arcaha je potpisao ukaz o raspuštanju svih republičkih institucija do 1. januara 2024,&lt;ref name=&quot;Reuters-2023-09-28&quot;&gt;{{cite web |date=28. 9. 2023 |title=Nagorno-Karabakh Republic will cease to exist from Jan 1 2024 - Nagorno-Karabakh authorities |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |access-date=28. 9. 2023 |publisher=Reuters |archive-date=28. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230928103245/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/nagorno-karabakh-republic-will-cease-exist-jan-1-2024-nagorno-karabakh-2023-09-28/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; iako je predsjednik kasnije pokušao da poništi ovu uredbu.&lt;ref name=&quot;annulled-bundle&quot;&gt;
* {{Cite web |title=France 24 via msn.com|url=https://www.msn.com/ |access-date=2. 1. 2024 |website=www.msn.com}}
* {{Cite web |date=22. 12. 2023 |title=Artsakh Leader Annuls Earlier Decree to Dissolve Government |url=https://hetq.am/en/article/163051 |access-date=2. 1. 2024 |website=Hetq.am |language=en}}
* {{Cite web |title=Artsakh Dissolution Decree Annulled – Asbarez.com |url=https://asbarez.com/artsakh-dissolution-decree-annulled/ |access-date=2. 1. 2024 |language=en-US}}
* {{Cite web |last=Presse |first=AFP-Agence France |title=Karabakh Dissolution Not Valid, Says Separatist Leader |url=https://www.barrons.com/news/karabakh-dissolution-not-valid-says-separatist-leader-52082a77 |access-date=2. 1. 2024 |website=www.barrons.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Do 1. oktobra 2023, gotovo cjelokupno stanovništvo regije je pobjeglo u Armeniju.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nagorno-Karabakh almost empty as most of population flees to Armenia |url=https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |date=30. 9. 2023 |publisher=Radio France Internationale |access-date=30. 9. 2023 |archive-date=2. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002020258/https://www.rfi.fr/en/europe/20230930-nagorno-karabakh-almost-empty-as-most-of-population-flees-to-armenia |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{reference}}

{{Commonscat|Nagorno-Karabakh}}

{{Države i regioni Kavkaza}}
{{Države Azije}}

[[Kategorija:Azerbejdžan]]
[[Kategorija:Gorski Karabah]]
[[Kategorija:Politička historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Geografska historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Moderna historija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Separatizam u Aziji]]</text>
      <sha1>bele5v3uit9nluuiup3bdjg4f20mu4i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>James P. Allison</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472128</id>
    <revision>
      <id>3714403</id>
      <parentid>3642481</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:26:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3912" sha1="7efqffv64lw3m2cwj7bhhgg7ghh7iq7" xml:space="preserve">[[Datoteka:James P. Allison EM1B5525 (46207775441).jpg|alt=James P. Allison|mini|James P. Allison (2018)]]
'''James Patrick Allison''' (rođen 7. augusta 1948) američki je [[Imunologija|imunolog]] i nobelovac koji zauzima mjesto [[profesor]]a i predsjedavajućeg katedre [[Imunologija|imunologije]] i izvršnog direktora platforme za imunoterapiju u MD Anderson Centru za rak na Univerzitetu u Teksasu .

Njegova otkrića dovela su do novih tretmana karcinoma za najsmrtonosnije karcinome. Također je direktor naučnog savjetodavnog vijeća Instituta za istraživanje raka (CRI). Dugo ga zanimaju mehanizmi razvoja i aktivacije [[T-ćelija]], razvoj novih strategija za imunoterapiju tumora, i prepoznat je kao jedan od prvih ljudi koji su izolirali protein kompleksa antigenskog receptora T-ćelija.&lt;ref name=&quot;Cancer Research Institute&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.cancerresearch.org/our-strategy-impact/people-behind-the-progress/scientists/james-allison|title=James Allison|website=Cancer Research Institute|publisher=Cancer Research Institute|access-date=4. 8. 2016|archive-date=30. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140430083750/http://www.cancerresearch.org/our-strategy-impact/people-behind-the-progress/scientists/james-allison|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Blair Alcade Raising the Tail&quot;&gt;{{Cite web|url=https://alcalde.texasexes.org/2014/05/raising-the-tail/|title=Raising the Tail|last=Blair|first=Jenny|date=2. 5. 2014|website=[[The Alcalde]]|publisher=[[Texas Exes]]|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

godine 2014. dobio je Nagradu za prodor u naukama o životu ; 2018. je podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] sa Tasukuom Honjom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.tang-prize.org/en/owner.php?cat=11&amp;y=2|title=2014 Tang Prize in Biopharmaceutical Science|archive-url=https://web.archive.org/web/20171020051653/http://www.tang-prize.org/en/owner.php?cat=11&amp;y=2|archive-date=20. 10. 2017|url-status=live|access-date=18. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Devlin 2018&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2018/oct/01/james-p-allison-and-tasuku-honjo-win-nobel-prize-for-medicine|title=James P Allison and Tasuku Honjo win Nobel prize for medicine|last=Devlin|first=Hannah|date=1. 10. 2018|website=the Guardian|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:11_Hegasy_CTLA4_PD1_Immunotherapy.png|lijevo|mini|440x440piksel| Terapija raka inhibicijom negativne imunološke regulacije (CTLA4, PD1)]]
Prema kvantitativnoj analizi, Allison je bio najviše rangirani dobitnik najprestižnijih međunarodnih nagrada za nauku u periodu 2010–2019, primivši 13 od 40 najboljih takvih nagrada u bilo kojoj oblasti nauke.&lt;ref name=&quot;Meho2020&quot;&gt;{{Cite journal|last=Meho|first=Lokman I.|year=2020|title=Highly prestigious international academic awards and their impact on university rankings|journal=Quantitative Science Studies|pages=1–25|doi=10.1162/qss_a_00045}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://faculty.mdanderson.org/profiles/james_allison.html Academic Home Page]
* [http://www.hhmi.org/research/investigators/allison_bio.html Howard Hughes Medical Institute bio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130430024354/http://www.hhmi.org/research/investigators/allison_bio.html |date=30. 4. 2013 }}
* [https://scholar.google.com/citations?user=Vq6NVkAAAAAJ James P. Allison] publikacije indeksirane na Google Scholar
* James P. Allison on Nobelprize.org including the Nobel Lecture December 7, 2018 ''[https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2018/allison/lecture/ Immune Checkpoint Blockade in Cancer Therapy: New insights, opportunities, and prospects for cures]''

{{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}}
{{Wolfova nagrada za medicinu}}

[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Alice (Texas)]]
[[Kategorija:Američki imunolozi]]</text>
      <sha1>7efqffv64lw3m2cwj7bhhgg7ghh7iq7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska demokratska zajednica 1990</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473458</id>
    <revision>
      <id>3714341</id>
      <parentid>3712622</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:43:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46251" sha1="5x4po5nbkqbb3i35rmrn9nhgrogy89v" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska demokratska zajednica 1990
| logo             = Logo of the HDZ 1990.svg
| predsjednik      = [[Ilija Cvitanović]]
| sekretar         = [[Ivica Gašpar]]
| godina osnivanja = 8. april 2006.
| broj članova     = 
| sjedište         = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Federacija|Federalizam]]&lt;br/&gt;[[Hrvatski nacionalizam]]&lt;ref name=&quot;P&amp;E in FBiH&quot;&gt;{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|title=Parties and elections in Federation of Bosnia and Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=2020-02-18|archive-date=2020-02-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042024/http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;[[Kršćanska demokratija]]&lt;ref name=&quot;P&amp;E in FBiH&quot;/&gt;&lt;br/&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;P&amp;E in FBiH&quot;/&gt;
| boje             = {{colorbox|blue}} {{colorbox|red}} {{colorbox|gray}}
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|3|98|blue}}
| web stranica     = [https://www.hdz1990.org/ hdz1990.org]
| skraćenica       = HDZ 1990
| osnivač          = [[Božo Ljubić]]
| prethodnik       = [[HDZ BiH]]
| adresa           = Kneza Branimira 2
| politička_pozicija = [[Desni centar]], [[desnica]]
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]]
}}'''Hrvatska demokratska zajednica 1990''' ('''HDZ 1990''') jest [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka politička stranka]] osnovana 8. aprila 2006. godine u [[Mostar]]u nakon izdvajanja iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]].

Osnovao ju je [[Božo Ljubić]] i skupina nezadovoljnika u [[HDZ BiH|HDZ-u BiH]] nakon Pete sjednice [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] na kojemu je Ljubić izgubio unutarstranačke izbore od [[Dragan Čović|Dragana Čovića]]. Odmah nakon osnivanja, HDZ 1990 se 2006. usprotivio [[Aprilski paket|Aprilskom paketu]] ustavnih promjena, te u suradnji sa [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Strankom za BiH]] spriječio promjenu [[Dejtonski sporazum|dejtonskog]] [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Potom je stranka kritizirala Prudski proces za ustavne promjene koje je 2008. vodio [[Dragan Čović]] zajedno s predstavnicima [[Srbi|Srba]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] iz [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]-a i [[Sulejman Tihić|Sulejmanom Tihićem]] iz [[Stranka demokratske akcije|SDA]]. HDZ 1990 je držao kako su ti pokušaji ustavnih promjena išli na štetu [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]].

Nakon što je uz potporu međunarodne zajednice uspostavljena [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije BiH]] bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u vlasti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] i HDZ 1990 su, zajedno s drugim manjim hrvatskim strankama, izuzev [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP-a BiH]] koji je sudjelovao u vladi, ponovno osnovali [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatski narodni sabor]] kao krovno tijelo hrvatskih političkih stranaka u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Unutar [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]-a, HDZ 1990 i [[HDZ BiH]] radili su na jačanju hrvatskog položaja suprotstavljajući se vladi koju su vodili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] i [[Stranka demokratske akcije|SDA]].

Nakon izbora [[Martin Raguž|Martina Raguža]] za predsjednika stranke, HDZ 1990 se sukobljava s [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-om BiH]], te se približava bošnjačkim političarima u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U stranci se pojavilo veliko nezadovoljstvo [[Martin Raguž|Ragužovom]] politikom, a nakon njegovog ujedinjenja HDZ-a 1990 sa [[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine|Hrvatskim narodnim savezom BiH]] (bivši [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]), brojno članstvo, među njima osnivač stranke [[Božo Ljubić]] i drugi visoki izabrani i stranački dužnosnici napustili su stranku. Ipak, HDZ 1990 ostao je unutar [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora]].

== Historija ==
=== Nastanak ===
[[Datoteka:Ljubić_Božo.jpg|mini|Božo Ljubić]]
Hrvatska demokratska zajednica 1990 osnovana je 8. aprila 2006. godine u [[Mostar]]u. Nastala je izdvajanjem od [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] . Za predsjednika je izabran [[Božo Ljubić]].

=== Opći izbori 2006. godine i djelovanje u vlasti ===
==== Rezultati izbora ====
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] HDZ 1990 kandidirao se u koaliciji Hrvatsko jedinstvo zajedno s [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS-om]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU-om BiH]] i [[Demokršćani Bosne i Hercegovine|Demokršćanima]].&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060929/bih02.asp ’Kukolj od žita valja odvojiti’]. Slobodna Dalmacija, 29. rujna 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Hrvatska zajednica dobila je podršku i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i premijera [[Ivo Sanader|Sanadera]].&lt;ref&gt;J. Gudelj: [http://www.nezavisne.com/dnevne/dogadjaji/dog09032006-05.php Ivo Sanader podržao &quot;Hrvatsko zajedništvo&quot;]{{Mrtav link}}. Nezavisne novine, 2. rujna 2006. Pristupljeno 14. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|Opći izbori 2006.]] pokazali su veliki uspjeh HDZ-a 1990., čemu je uvelike doprinio njegov doprinos rušenju [[Aprilski paket|aprilskog paketa]]. Po prvi put je dominacija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] među [[Hrvati]]ma više poljuljana.&lt;ref name=&quot;Croportal&quot;&gt;[http://croportal.ba/vijesti/bih/4840-slobodna-bosna--republika-srpska-netaknuta--herceg-bosna-do-tarina-bonjaci-u-dvije-enklave- Slobodna Bosna: Republika Srpska netaknuta, Herceg-Bosna do Tarčina, Bošnjaci u dvije enklave]{{Mrtav link}}. Croportal, 7. listopada 2011. Pristupljeno 21. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Ljubić se kandidirao za hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] kao kandidat za Hrvatsku zajednicu. Osvojio je 53.325 (18,18%) glasova i završio na trećem mjestu od šest kandidata. Ispred njega bili su [[Ivo Miro Jović]] iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i [[Željko Komšić]] iz [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], koji su izbore dobili zahvaljujući glasovima iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/predsjednistvo_bih/Predsjednistvo.asp?nivo=702&amp;nivo1=701 Opći izbori 2006. - potvrđeni rezultati: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - hrvatski član Predsjedništva]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

HDZ 1990 dobio je dva zastupnika u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu PS BiH,]] od kojih ukupno 42. [[Martin Raguž]] i Vinko Zorić dobili su mandate kao kandidati Hrvatske zajednice. Raguž je dobio 11.641 (44,28%) glasova, a Zorić 2.836 (10,79%) glasova, ali je zahvaljujući kompenzacijskom mjestu ušao u Predstavnički dom BiH.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kandidati.asp?sifra=824&amp;naziv=HRVATSKO%20ZAJEDNI%5BTVO%20(HDZ%201990%20HZ-HSS-HKDU-HDU-DEMOKR%5B%5DANI)&amp;nivo=512&amp;glasovi=26288&amp;mandati=1&amp;jedinica=ZASTUPNI^KI/PREDSTAVNI^KI%20DOM%20PARLAMENTARNE%20%5BTINE%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE%20IZ%20FEDERACIJE%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE%20-%20IZBORNA%20JEDINICA%202 Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 2: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani)]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

U [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]] izabrano je sedam zastupnika iz redova HDZ 1990 u koaliciji Hrvatsko zajedništvo, od ukupno 98. U izbornoj jedinici 8 izabrana je [[Slavica Josipović]] (2559 glasova);&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kandidati.asp?sifra=824&amp;naziv=HRVATSKO%20ZAJEDNI%5BTVO%20(HDZ%201990%20HZ-HSS-HKDU-HDU-DEMOKR%5B%5DANI)&amp;nivo=408&amp;glasovi=10424&amp;mandati=1&amp;jedinica=ZASTUPNI^KI/PREDSTAVNI^KI%20DOM%20PARLAMENTA%20FEDERACIJE%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE%20-%20IZBORNA%20JEDINICA%208 Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 8: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani)]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; izborne jedinice 9 direktno su izabrane dvije izborne jedinice - [[Jure Musa]] (4472 glasa), [[Jozo Ivančević]] (3145 glasova), a dvije su dobile kompenzacijska mjesta - [[Ivan Musa]] (1772 glasa) i [[Magdalena Šagolj]] (1119 glasova);&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kandidati.asp?sifra=824&amp;naziv=HRVATSKO%20ZAJEDNI%5BTVO%20(HDZ%201990%20HZ-HSS-HKDU-HDU-DEMOKR%5B%5DANI)&amp;nivo=409&amp;glasovi=18290&amp;mandati=2&amp;jedinica=ZASTUPNI^KI/PREDSTAVNI^KI%20DOM%20PARLAMENTA%20FEDERACIJE%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE%20-%20IZBORNA%20JEDINICA%209 Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 9: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani)]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; [[Žarko Šantić]] (2432 glasa) izabran je u izbornoj jedinici 10;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kandidati.asp?sifra=824&amp;naziv=HRVATSKO%20ZAJEDNI%5BTVO%20(HDZ%201990%20HZ-HSS-HKDU-HDU-DEMOKR%5B%5DANI)&amp;nivo=410&amp;glasovi=8082&amp;mandati=1&amp;jedinica=ZASTUPNI^KI/PREDSTAVNI^KI%20DOM%20PARLAMENTA%20FEDERACIJE%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE%20-%20IZBORNA%20JEDINICA%2010 Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 10: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani)]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; [[Ante Čolak|i Ante Čolak]] izabran je iz izborne jedinice 12 (2666 glasova).&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kandidati.asp?sifra=824&amp;naziv=HRVATSKO%20ZAJEDNI%5BTVO%20(HDZ%201990%20HZ-HSS-HKDU-HDU-DEMOKR%5B%5DANI)&amp;nivo=412&amp;glasovi=5986&amp;mandati=1&amp;jedinica=ZASTUPNI^KI/PREDSTAVNI^KI%20DOM%20PARLAMENTA%20FEDERACIJE%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE%20-%20IZBORNA%20JEDINICA%2012 Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 12: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani)]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

HDZ 1990 osvojio je mjesta u pet od deset [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih skupština Federacije BiH]] . U [[Posavski kanton|Posavskom kantonu,]] HDZ 1990 osvojio je pet od 21 mjesta;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=202# Skupština kantona 2]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; osvojio je tri od 30 mjesta u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]]&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=206 Skupština kantona 6]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; u Skupštini [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]], HDZ 1990 osvojio je sedam od 30 mjesta;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=207# Skupština kantona 7]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; zatim u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]] osam od 23 mjesta u Skupštini;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=208# Skupština kantona 8]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; i u [[Kanton 10|Kantonu 10]], gdje je osvojio relativnu većinu, šest od 25 mjesta.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=210# Skupština kantona 10]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

==== Uspostavljanje vlade ====
HDZ 1990 je uspio doći na vlast na državnom nivou. U novom sazivu [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] Božo Ljubić imenovan je [[Ministarstvo komunikacija i prometa|ministrom komunikacija i prometa]]. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] stupilo je na snagu 11. januara 2007.&lt;ref name=&quot;VijeceMinistara&quot;&gt;[http://interoperabilnost.vijeceministara.gov.ba/home_right_docs/info/Default.aspx?id=13961 Sazivi Vijeća ministara]{{Mrtav link}}. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Ljubić je na mjestu ministra ostao do 23. juna 2009. godine, kada je to mjesto prepustio stranačkom kolegi Rudu Vidoviću, kojeg je Ljubić zamijenio za izaslanika u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda PS BiH]] . Ljubićevo Ministarstvo bilo je jedno od najneefikasnijih u Vijeću ministara. Ukupno je ostvareno samo 22% planiranog u 2007. godini, a 2008. samo 44% planiranog.&lt;ref&gt;[http://database.cin.ba/baza/biography.php?id=75 Božo Ljubić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140502000506/http://database.cin.ba/baza/biography.php?id=75 |date=2. 5. 2014 }} (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

U [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] na vlast je došao i HDZ 1990. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije BiH]] potvrđena je 30. marta 2007. godine, a u koaliciji su bili [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]], [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU BiH]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]], HDZ 1990 i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] . HDZ 1990 dobio je dva ministarstva. Perica Jelečević imenovan je ministrom raseljenih osoba i izbjeglica, a Damir Ljubić ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva .&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/hrvatski/sastav%20vlade/konstituiranje-2007-2011.php Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714145532/http://fbihvlada.gov.ba/hrvatski/sastav%20vlade/konstituiranje-2007-2011.php |date=14. 7. 2014 }}. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

HDZ 1990 uspio je izbaciti [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] iz tri od četiri većinskih hrvatskih kantona i uspostavio koalicijsku vladu u [[Kanton 10|Kantonu 10]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] i [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]]. U prva dva kantona imao je i premijere, Nediljka Rimca i Srećka Borasa, dok je u drugom premijer bio Zvonko Jurišić iz [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP-a]].

U [[Kanton 10|Kantonu 10]] u novembru 2006. HDZ 1990 osnovao je vladu zajedno s [[Hrvatska stranka prava|HSP]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] . Nediljko Rimac iz HDZ-a 1990 imenovan je premijerom [[Kanton 10|Kantona 10]], a Drago Stanić iz [[HSP|HSP-a]] je imenovan predsjednikom kantona.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061129/bih01.asp Pravaš Stanić na čelu Županije]. Slobodna Dalmacija, 29. studenog 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

U januaru 2007. godine Zvonko Jurišić, predsjednik [[HSP BIH|HSP-a]], Imenovan je [[Zapadnohercegovački kanton|premijerom Zapadnohercegovačkog kantona]].&lt;ref&gt;Danijel Ivanković: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061216/bih02.asp Fabusovci ’lete’ s posla, a sve mlade s diplomom dogodine ćemo zaposliti]. Slobodna Dalmacija, 16. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Sastav nove vlade odgođen je zbog bojkota skupštinskih zasjedanja predstavnika HDZ-a BiH. HDZ 1990 dobio je tri ministarstva, Vjekoslav Bakula imenovan je ministrom financija, Ivica Gašpar ministrom unutarnjih poslova , a Božo Zovko ministrom pravde i uprave. Vlada je, uz ministre HDZ-a 1990 i [[HSP BIH|HSP-a]] Đapića - dr. Jurišića su činili i ministri iz [[Narodna stranka Radom za boljitak|Narodne stranke za boljitak]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]].&lt;ref&gt;Danijel Ivanković: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061207/bih02.asp ’Čovićevci’ ne odustaju - opet bojkot Skupštine]. Slobodna Dalmacija, 7. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Raguž je 29. marta 2014. godine potpisao sporazum o ujedinjenju s [[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine|Hrvatskim narodnim savezom BiH]], nekadašnjim [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]], zajedno s predsjednikom stranke Dragom Džambasom. Nakon toga započeo je postupak postepenog ujedinjenja.&lt;ref&gt;[http://www.abcportal.info/clanak/raguz-i-dzambas-potpisali-sporazum-o-ujedinjenju-hdza-1990-i-hnsa-bih Raguž i Džambas potpisali Sporazum o ujedinjenju HDZ-a 1990 i HNS-a BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141017164920/http://www.abcportal.info/clanak/raguz-i-dzambas-potpisali-sporazum-o-ujedinjenju-hdza-1990-i-hnsa-bih |date=17. 10. 2014 }} ABC Portal, 29. ožujka 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Ujedinjenje s Džambasovom strankom izazvalo je bijes unutar samog HDZ-a 1990. Bivši [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] bio je dio [[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina)|Saveza za promjene]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|savezne]] vlade bez prisustva hrvatskih predstavnika, i podržavao je [[Centralizacija|centralizam]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].&lt;ref&gt;[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=32133:pobuna-zbog-najave-ujedinjenja-hdz-a-1990-i-zubakove-stranke-ne-ele-biti-u-istoj-stranci-sa-onima-koji-su-sotonizirali-sve-hrvatsko-u-bih&amp;catid=24:bih-vijesti&amp;Itemid=100 Pobuna zbog najave ujedinjenja HDZ-a 1990 i Zubakove stranke: Ne žele biti u istoj stranci sa onima koji su sotonizirali sve hrvatsko u BiH]. HRsvijet, 25. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Prvi koji su napustili stranku i ujedinili se s Džambasovom strankom bili su generalni tajnik Josip Merdzo i glasnogovornik Veso Vegar, koji su stranku napustili 26. aprila.&lt;ref&gt;Jurica Gudelj: [http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/osipanje-u-hdzu-1990-merdzo-i-vegar-napustaju-stranku Osipanje u HDZ-u 1990: Merdžo i Vegar napuštaju stranku] (na bošnjačkom). Oslobođenje, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Istog dana stranku je napustio i predsjednik mostarskog ogranka stranke, najvećeg ogranka HDZ-a 1990. godine, Slaven Raguž.&lt;ref&gt;[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/slaven-raguz-napustio-hdz-1990/83417 Slaven Raguž napustio HDZ 1990] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141017160525/http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/slaven-raguz-napustio-hdz-1990/83417 |date=17. 10. 2014 }}. Bljesak, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a 1990, održanoj 27. aprila u [[Usora (općina)|Usori]], konačno je prihvaćena odluka o ujedinjenju HDZ-a 1990 i bivše [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]. Na sjednici je vrh stranke reorganizovan, pa je Merdžu zamijenio Ilija Cvijanović, a Vegaru Pero Nikić . Ante Janković izabran je za međunarodnog tajnika. Oduzet je i mandat Boži Ljubiću da zastupa HDZ 1990 u Glavnom vijeću [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog nacionalnog sabora]], a protiv ministra Damira Ljubića pokrenut je disciplinski postupak.&lt;ref&gt;Zoran Krešić: [http://www.vecernji.ba/raskol-u-hdz-u-1990-zbog-hns-a-935336 Raskol u HDZ-u 1990. zbog HNS-a]. Večernji list, 27. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Dan nakon sjednice, član predsjedništva stranke Slaven Bevanda napustio je stranku zbog &quot;kršenja Statuta&quot; i &quot;suprotno demokratskim procedurama&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/slaven-bevanda-napustio-hdz-1990-13709.html Slaven Bevanda napustio HDZ 1990]. Hercegovina.info, 28. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Božo Ljubić napustio je stranku 29. aprila 2014. godine, razočaran odlukom stranke da se kandidira na općim izborima izvan [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora]], dodajući da je stranka u vrijeme kada ju je osnovao potpuno napustila izvornu politiku HDZ-a iz 1990. godine.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/329776/Bozo-Ljubic-razocaran-napustio-HDZ-1990.html Božo Ljubić razočaran napustio HDZ 1990.] Tportal, 29. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Istog dana stranku je napustio i Dražen Gagulić, član predsjedništva stranke.&lt;ref&gt;[http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/dra%C5%BEen-gaguli%C4%87-dao-ostavku-u-hdz-1990 Niz se nastavlja - HDZ 1990 napustili Odbori Širokog i Sarajeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014103317/http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/dra%C5%BEen-gaguli%C4%87-dao-ostavku-u-hdz-1990 |date=14. 10. 2014 }}. Dnevnik.ba, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Dan nakon toga stranku je napustio i ministar Damir Ljubić.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/330014/I-Damir-Ljubic-napustio-HDZ-1990.html I Damir Ljubić napustio HDZ 1990.] Tportal, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, to nije bio kraj napuštanju stranke. Predsjednica [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma FBiH]] Slavica Josipović također je napustila stranku 3. maja.&lt;ref&gt;[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=32237:slavica-josipovi-napustila-hdz-1990&amp;catid=24:bih-vijesti&amp;Itemid=100 Slavica Josipović napustila HDZ 1990.] HRsvijet, 3. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Zbog neslaganja s novom politikom stranke, Perica Jelečević, član parlamenta dijaspore, također je 5. maja napustio HDZ 1990.&lt;ref&gt;[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/i-perica-jelecevic-napustio-hdz-1990/84166 I Perica Jelečević napustio HDZ 1990]{{Mrtav link}}. Bljesak, 5. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije, stranku su napustili i zamjenik predsjednika Rudo Vidović i član predsjedništva stranke Roman Jurić.&lt;ref&gt;[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/i-rudo-vidovic-napustio-hdz-1990/84455 I Rudo Vidović napustio HDZ 1990] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141017160313/http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/i-rudo-vidovic-napustio-hdz-1990/84455 |date=17. 10. 2014 }} Bljesak, 8. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Zajedno s drugim neistomišljenicima iz HDZ-a 1990 i ostalim pristašama, bivši predsjednik mostarskog ogranka Slaven Raguž [[Hrvatska republikanska stranka|osnovao je Hrvatsku republikansku stranku]] 11. maja 2014. [[Mostar|u Mostaru]] . Na Osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika, a Slaven Bevanda, nekada član Predsjedništva HDZ-a 1990., za njegovog zamjenika.&lt;ref name=&quot;Bljesak&quot;&gt;[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/republikanci-hrvati-u-bih-dobili-jos-jednu-stranku/84784 Republikanci: Hrvati u BiH dobili još jednu stranku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141017160909/http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/republikanci-hrvati-u-bih-dobili-jos-jednu-stranku/84784 |date=17. 10. 2014 }}. Bljesak, 11. svibnja 2014. Pristupljeno 27. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] godine HDZ 1990 nominirao je [[Martin Raguž|Martina Raguža]] za svog kandidata za hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], koji je, međutim, završio drugi, sa 94.695 glasova ili 38,6%. Većina glasova Raguža bila je iz područja s većinskom bošnjačkom većinom. Raguž je dobio značajnu podršku u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Zenica|Zenici]] i drugim gradovima sa većinskom bošnjačkom većinom, dok je njegova stranka dobila manju podršku na tim područjima. [[Dragan Čović]] izabran je za hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]].&lt;ref&gt;[http://www.idpi.ba/martin-raguz/ Izborni legitimitet Martina Raguža kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH]. IDPI, 4. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.&lt;/ref&gt;

HDZ 1990 zadržao je jednog člana [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma PS BiH]],&lt;ref&gt;[http://izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/ParlamentBIH/Default.aspx Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.&lt;/ref&gt; i, za razliku od općih izbora 2010. godine, povećao je broj članova u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PFBiH]] sa četiri na pet.&lt;ref&gt;[http://izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/ParlamentFBIH/Default.aspx Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.&lt;/ref&gt; HDZ 1990 uspio je povećati broj zastupnika u kantonalnim skupštinama, naime u [[Posavski kanton|Posavskom kantonu]] s pet na sedam, dok je u ostalim kantonima zadržao isti broj zastupnika: u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Posavski kanton|kanton]]&lt;nowiki/&gt;u dva, u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] tri i četiri [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom]] [[Posavski kanton|kanton]]&lt;nowiki/&gt;u i [[Kanton 10|Kantonu 10]] .&lt;ref&gt;[http://izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/SkupstineKantone/Default.aspx Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.&lt;/ref&gt;

Dvoje kantonalnih zastupnika u [[Kanton 10|Kantonu 10]] napustili su HDZ 1990 zbog neslaganja s &quot;građansko-liberalnom politikom&quot; koju je vodio HDZ 1990 pod vodstvom Raguža.&lt;ref&gt;[http://www.prvi.tv/vijesti/bih/bozo-i-mirko-pavic-napustili-hdz-1990-zbog-smjera-martina-raguza/2659 Božo i Mirko Pavić napustili HDZ 1990 zbog 'smjera Martina Raguža'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219021927/https://fonts.googleapis.com/css?family=Open+Sans |date=19. 2. 2021 }}. Prvi.tv, 17. siječnja 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2015.&lt;/ref&gt;

U decembru 2015. godine, Kantonalni odbor HDZ-a 1990 [[Zapadnohercegovački kanton|u Zapadnohercegovačkog kantona]] zatražio je ostavku Raguža zbog &quot;opšte neaktivnosti i stranka neaktivnost i situacija pogoršava stranke na terenu.&quot; HDZ 1990 ZZH zatražio je da se stranačka skupština održi u [[Mostar]]u umjesto u [[Sarajevo|Sarajevu]], da skup bude izborne, a ne izvještajne prirode, da se stranka profilira i da se naglasi hrvatska demokršćanska ideologija. Ovu inicijativu podržali su zastupnici u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] Zdravko Kuzman i Ljuban Herceg, te poslanik u Skupštini [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] Luka Faletar.&lt;ref&gt;[http://www.artinfo.ba/index.php/politika-arhiva/4898-hdz1990-zhz-trazi-ostavku-martina-raguza HDZ 1990 ZHŽ traži ostavku Martina Raguža!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220518054359/https://www.artinfo.ba/index.php/politika-arhiva/4898-hdz1990-zhz-trazi-ostavku-martina-raguza |date=18. 5. 2022 }}. ARTinfo, 17. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Raguž je dao ostavku 23. decembra 2015. godine, navodeći zdravstvene probleme sa kičmom.&lt;ref name=&quot;Dnevnik&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/vijesti/bih/martin-raguz-vise-nije-predsjednik-hdz-1990 Martin Raguž više nije predsjednik HDZ-a 1990] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224232359/http://www.dnevnik.ba/vijesti/bih/martin-raguz-vise-nije-predsjednik-hdz-1990 |date=24. 12. 2015 }}. Dnevnik.ba, 23. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Organizacija ==

=== Lokalna organizacija ===
[[Datoteka:Zgrada_HDZ-a_1990.jpg|mini| Sjedište HDZ-a 1990 u [[Mostar]]u]]
Struktura HDZ-a 1990. bila je regulirana Statutom. Prema Statutu, HDZ 1990 organiziran je prema regionalnom principu. Stranku čine regionalni, općinski i gradski, kantonalni i regionalni odbori i organizacija HDZ-a 1990 u [[Brčko Distrikt|Brčko distriktu]].&lt;ref name=&quot;Statut&quot;&gt;[http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/statut/ Statut Hrvatske demokratske zajednice 1990] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140618162200/http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/statut/ |date=18. 6. 2014 }}, Hrvatska demokratska zajednica 1990, 6. srpnja 2013., Sarajevo. Pristupljeno 13. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Osnovnu organizaciju čine regionalni odbor, ali u iznimnim slučajevima i općinski odbor u kojem je broj članova HDZ-a 1990. manji od stotinu. Ako ne postoje uvjeti za osnivanje regionalnog odbora u općinskoj / gradskoj organizaciji HDZ-a 1990. godine, Statutom je predviđeno iznimno uspostavljanje jedinstvene općinske / gradske organizacije kao osnovne organizacije stranke.&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;

Regionalni komitet se uspostavlja za područje nekoliko lokalnih zajednica, gradskih četvrti i / ili naselja koja čine funkcionalnu jedinicu. Odluku o osnivanju regionalnog odbora donosi općinski / gradski odbor stranke kada broj članova općinske / gradske organizacije premaši stotinu članova.&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;

Regionalni komitet djeluje u okviru općinske / gradske organizacije u kojoj je osnovan. Sastoji se od Skupštine članstva kao najvišeg tijela i Izvršnog odbora.&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;

Izvršni odbor ima između sedam i jedanaest članova koji se sastaju najmanje jednom mjesečno, a saziva ih predsjednik Izvršnog odbora. Članove Izvršnog odbora bira i razrješava Skupština članova, a predsjednika, potpredsjednike, sekretara i blagajnika Izvršni odbor bira na konstituirajućoj sjednici. Predsjednik Izvršnog odbora je ujedno i predsjednik Regionalnog odbora.&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;

Skupštinu članova regionalnog odbora saziva Izvršni odbor, a Skupštinu saziva na zahtjev najmanje 25% članova stranke iz regionalnog odbora.&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;

Prema Statutu, regionalni odbor odgovoran je za raspravu o političkim pitanjima i odlučivanje o svim pitanjima iz svog djelokruga; sprovođenje stranačke politike na području regionalnog komiteta; razmatranje zahtjeva za prijem i upis novih članova stranke; učešće u predlaganju kandidata na izborima za organe lokalne i lokalne samouprave; analiziranje rezultata postignutih nakon izbora; i pokretanje i organizovanje aktivnosti na poboljšanju životnih uslova u području djelovanja regionalnog komiteta.&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;

== Ideologija ==
Ideološki, HDZ 1990 je [[Konzervativizam|konzervativna]], [[Kršćanska demokratija|demokršćanska]] stranka koja promiče principe socijalnog tržišta u ekonomiji. Što se tiče organizacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], HDZ 1990 zalaže se za [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kao državnu zajednicu jednaku s tri konstitutivna naroda, [[Hrvati]]ma, [[Srbi]]ma i [[Bošnjaci]]ma, i promovira je kao složenu i decentraliziranu državu. Što se tiče euroatlantskih integracija, odnosno ulaska [[Bosna i Hercegovina|BiH]] u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]], HDZ 1990 zauzeo je pozitivan stav. U svojoj programskoj deklaraciji iz jula 2013. godine. HDZ 1990 predan je suradnji s HDZ-om iz Republike Hrvatske.  HDZ 1990 podržava usvajanje novog ustava za cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] federalizacijom BiH na etničkoj osnovi, s tim da broj federalnih jedinica nije manji od tri.

[[Martin Raguž]], zajedno sa čelnicima [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i [[Stranka demokratske akcije|SDA]], potpisao je Deklaraciju o evropskim vrijednostima u [[Sarajevo|Sarajevu]] 4. aprila 2014.  Deklaraciju su potpisale narodne stranke koje teže članstvu u Europskoj narodnoj stranci i dijele europske vrijednosti: identitet i raznolikost, socijalnu tržišnu ekonomiju, vladavinu zakona i vladavinu zakona te suradnju i međusobno poštovanje kao osnovu za stranačko djelovanje.&lt;ref name=&quot;zajednicka-izjava&quot;&gt;[http://www.noveinicijative.org/wp-content/uploads/Tekst-Deklaracije-mo%C5%BEete-pro%C4%8Ditati-ovdje.pdf Zajednička izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnoj privredi i pravnoj državi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407080903/http://www.noveinicijative.org/wp-content/uploads/Tekst-Deklaracije-mo%C5%BEete-pro%C4%8Ditati-ovdje.pdf |date=7. 4. 2014 }} (na bošnjačkom). Sarajevo, 4. travja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Izbori ==

=== Predsjedništvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
!Narod
! Broj glasova
! %
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]]
| 3.
! [[Božo Ljubić]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]
| align=&quot;center&quot; | 53 325
| 18,18%
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]]
| 3.
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Martin Raguž]]
| align=&quot;center&quot; | 60 266
| 10,84%
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]]
| 2.
| align=&quot;center&quot; | 94 695
| 38,61%
|-
|}

=== Parlament ===

==== Državni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
! rowspan=&quot;2&quot; |Izborna jedinica
! colspan=&quot;3&quot; | Broj predstavnika
|-
! 2006.
! 2010.
! 2014.
|-
| Izborna jedinica 1 FBiH 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
|-
| Izborna jedinica 2 FBiH 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
|-
| Izborna jedinica 3 FBiH 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
|-
| Izborna jedinica 4 FBiH 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|6|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|6|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|6|blue}}
|-
| Izborna jedinica 5 FBiH 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
|-
| Izborna jedinica 1 RS 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
|-
| Izborna jedinica 2 RS 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
|-
| Izborna jedinica 3 RS 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
|-
|kompenzacijski FBiH 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
|-
|kompenzacijski RS 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
|-
|Ukupno 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|42|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|42|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|42|blue}}
|-
|}

==== Entitetski nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
! rowspan=&quot;2&quot; |Izborna jedinica
! colspan=&quot;3&quot; | Broj predstavnika
|-
! 2006.
! 2010.
! 2014.
|-
| Izborna jedinica 1 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|9|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|9|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|9|blue}}
|-
| Izborna jedinica 2 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|5|blue}}
|-
| Izborna jedinica 3 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
|-
| Izborna jedinica 4 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
|-
| Izborna jedinica 5 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|8|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|8|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|8|blue}}
|-
| Izborna jedinica 6 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|4|blue}}
|-
| Izborna jedinica 7 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|6|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|6|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|6|blue}}
|-
| Izborna jedinica 8 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|9|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|9|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|9|blue}}
|-
|Izborna jedinica 9 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|8|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|8|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|8|blue}}
|-
|Izborna jedinica 10 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
|-
|Izborna jedinica 11 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|7|blue}}
|-
|Izborna jedinica 12 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|3|blue}}
|-
|Kompenzacijski 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|20|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|20|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|20|blue}}
|-
|Ukupno 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|98|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|98|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|98|blue}}
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
! rowspan=&quot;2&quot; |Kanton
! colspan=&quot;3&quot; |Broj predstavnika
|-
!2006.
!2010.
!2014.
|-
|{{ZID|Unsko-sanski kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|30|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|30|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|30|blue}}
|-
|{{ZID|Posavski kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|21|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|21|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|7|21|blue}}
|-
|{{ZID|Tuzlanski kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
|-
|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
|-
|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|25|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|25|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|25|blue}}
|-
|{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|30|blue}}
|-
|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|7|30|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|blue}}
|-
|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|23|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|blue}}
|-
|{{ZID|Kanton Sarajevo}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|blue}}
|-
|{{ZID|Kanton 10}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|25|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|25|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|25|blue}}
|-
!Ukupno
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|29|289|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|19|289|blue}}
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|20|289|blue}}
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2006.]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica 1990|*]]
[[Kategorija:Konzervatizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>5x4po5nbkqbb3i35rmrn9nhgrogy89v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hmeli suneli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476359</id>
    <revision>
      <id>3714331</id>
      <parentid>3331639</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:01:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1698" sha1="pfae0tno70bwifpq2l0mwy7afhhhs2f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Khmeli suneli.JPG|mini|Hmeli suneli]]
'''Hmeli suneli''' ({{jez-ka|ხმელი სუნელი}}) je vrsta mješavine začina iz [[Gruzijska kuhinja|gruzijske kuhinje]], koja se proširila na čitavo područje [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a.

== Sastojci ==
Mješavina se najčešće sastoji od osušenih, sitno mljevenih ili ribanih začina: [[korijander]], [[kim]], [[bosiljak]], [[Lovor|listovi lovora]], [[majoran]], [[Vrisak (biljni rod)|vrisak]], [[estragon]], u manjim količinama [[šafran]] ili [[šafranika]] i [[biber]]. Često se dodaje [[celer]], [[peršun]], [[Thymus|majčina dušica]], [[Mentha|metvica]] ili [[matičnjak]], [[miloduh]] i [[Piskavica (biljka)|piskavica]].{{sfn|Chowhound|}}

== Upotreba ==
Mješavina je skoro obavezan sastojak gruzijske kuhinje za pravljenje soseva. Sosevi su začinjeni, blago kiselkasti i u njih se dodaju razni plodovi i orasi, a dodaje se i u gruzijska [[Varivo|variva]] i [[čorbe]].

== Također pogledajte ==

== Vanjski linkovi ==
* {{cite book |last=Похлёбкин  |first=Вильям Васильевич |date=1973 |title=Всё о пряностях |url= |location= |publisher= |page= |isbn= |access-date= }}
* {{cite web
| url = https://www.chowhound.com/recipes/khmeli-suneli-10587
| title = Khmeli-Suneli
| last = 
| first = 
| date = 
| website = chowhound.com
| publisher = Chowhound
| access-date = 2. 5. 2021
| language = en
| ref = {{harvid|Chowhound|}}
| archive-date = 2. 5. 2021
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210502122607/https://www.chowhound.com/recipes/khmeli-suneli-10587
| url-status = dead
}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Gruzijska kuhinja]]
[[Kategorija:Začini]]</text>
      <sha1>pfae0tno70bwifpq2l0mwy7afhhhs2f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franciszek Kruszelnicki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477089</id>
    <revision>
      <id>3714307</id>
      <parentid>3488668</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T21:56:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8421" sha1="j7fugxta0yoh45kx0cjf4lpofxw2bgz" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Franciszek Kruszelnicki
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = 1859
| mjesto_rođenja         = Kolomija, [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti            = {{Godina smrti i godine|1934|1859}}
| mjesto_smrti           = Toruń, [[Poljska]]
| mjesto_počivanja       = Groblje sv. Georgija u Torunju
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = poljska
| druga_imena            = Franjo Kruszelnicki,&lt;br /&gt;Franz Ritter von Kruszelnicki
| alma_mater             = [[Univerzitet u Lavovu]]
| zanimanje              = pravnik
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = počasni konzul Republike Poljske u Sarajevu (1919.–1921.)
| značajna_djela         = 
| supružnik              = 
| djeca                  = Tadeusz
| roditelji              = 
| porodica               = 
| nagrade                = [[Datoteka:SRB-SHS-YUG Orden Svetog Save Komandir BAR.svg|40px]] [[Datoteka:AT-T weiss-rot spange BAR.svg|40px]] [[Datoteka:AUT KuK Friedensbande BAR.png|40px]] [[Datoteka:Bosnisch-Herzegowinische Erinnerungsmedaille - Ribbon.png|40px]]
}}
[[Datoteka:Sarajevo,_Villa_Mandic_(2).jpg|mini|Vila Mandić (2012)]]
'''Franciszek Kruszelnicki''', '''Franjo'''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Durmišević|first=Enes|date=2010|title=Officials specialized in shari’ah law during the Austro-Hungarian period in Bosnia and Herzegovina (1878–1918)|url=https://anali.rs/xml/201-/2010c/2010-3e/Annals_2010_054-066.pdf|journal=Anali Pravnog fakulteta u Beogradu|issue=58 (3)|pages=57, 64|issn=0003-2565|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429203552/https://anali.rs/xml/201-/2010c/2010-3e/Annals_2010_054-066.pdf|archive-date=29. 4. 2021|access-date=6. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;, fonetski: Francišek Krušelnicki (1859 u Kolomiji, [[Austro-Ugarska]] – 1934. u [[Toruń|Torunju]], [[Poljska]])&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citation|title=Z żałobnej karty. Ś. p. Franciszek Kruszelnicki|url=https://kpbc.umk.pl/dlibra/publication/211670|publisher=Pomorska Spółdzielnia Wydawnicza|date=3. 6. 1934|access-date=6. 5. 2021|first=|last=|website=Dzień Pomorski|language=pl|page=7}}&lt;/ref&gt; bio je [[Poljaci|poljski]] pravnik, specijalista civilnog prava, sudija, počasni konzul Republike Poljske u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1919.–1921.).

== Biografija ==
Pohađao je C. K. gimnaziju u Kolomiji, gdje je 1879. maturu položio odličnim uspjehom u 8. razredu i dobio &quot;slavno svjedočanstvo o položenom maturskom ispitu&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Sprawozdanie Dyrekcyi C. K. Wyższego Gimnazyum w Kołomyi za rok szkolny 1879|url=https://www.pbc.rzeszow.pl/dlibra/publication/867|publisher=Druk. H. Zadembski|date=1879|access-date=6. 5. 2021|language=pl|page=84|location=Kołomyja|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506130741/https://www.pbc.rzeszow.pl/dlibra/publication/867|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Lavovu|Univerziteta u Lavovu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.torun.pl/pl/rekordowa-xvi-kwesta-na-cmentarzu-sw-jerzego|title=Rekordowa XVI kwesta na cmentarzu św. Jerzego|last=Litwin|first=Małgorzata|date=1. 4. 2018|website=torun.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20191027164932/https://www.torun.pl/pl/rekordowa-xvi-kwesta-na-cmentarzu-sw-jerzego|archive-date=27. 10. 2019|access-date=6. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Godine 1883. dolazi u [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Lis|first=Tomasz Jacek|title=Działalność pierwszego polskiego konsulatu honorowego w Sarajewie|work=W kręgu dyplomacji i polityki : w 100-lecie nawiązania stosunków dyplomatycznych między Polską a Jugosławią|publisher=Wydawnictwo Uniwersytetu Kazimierza Wielkiego|year=2020|isbn=978-83-8018-328-5|location=Bydgoszcz|pages=42–57|language=pl|oclc=1242165575}}&lt;/ref&gt; Bio je potpredsjednik Apelacionog suda&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; i do 1918. jedan od predsjednika Senata Višeg suda u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Također je radio i kao [[advokat]] (njegova kancelarija nalazila se na adresi [[Ferhadija (naselje)|Ferhadija 1]]).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Kao teoretičar, specijalizovao se u polju lokalnog [[Građansko pravo|građanskog prava]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Spominje se među vodećim austrougarskim istraživačima [[Šerijat|šerijatskog prava]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Nedugo nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], bio je uključen u pomoć [[Poljaci u Bosni i Hercegovini|Poljacima koji su živjeli u Bosni i Hercegovini]] da se vrate u tek preporođenu Poljsku, te u vođenje evidencije poljskih vojnika koji su se vraćali sa fronta. Zbog svog angažmana, ali i kontakata u Sarajevu, Ministarstvo vanjskih poslova imenovalo ga je 23. septembra 1919. počasnim konzulom Republike Poljske&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; (prema drugom izvoru, u novembru 1918. godine).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Konzulat se nalazio u prestižnoj [[Vila Mandić|vili Mandić]] u Petrakijinoj ulici. Glavni zadatak Kruszelnickog bio je organizovati repatrijaciju Poljaka koji su živjeli u Bosni u Poljsku. To je, između ostalog, uključivalo organizovanje željezničkog prevoza, potvrđivanje identiteta ljudi koji odlaze, kao i davanje viza. Ova institucija se bavila i tipičnim konzularnim poslovima koji su bili vezani za npr. izdavanje dokumenata ili potvrda poljskog državljanstva galicijskih seljaka koji su živjeli u sjevernoj Bosni. Nakon realizovanog osnovnog zadatka, u januaru 1921. konzulat je prestao sa radom.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Po povratku iz Sarajeva bio je direktor suda u Starogardu.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Krajem 1921. unaprijeđen je na mjestu sudije Apelacionog suda u Torunju. Penzionisan je 1925. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Objavljivao je svoje radove na temu izvršnih postupaka u pravnim časopisima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Otac službenika Tadeusza Kruszelnickog, djed historičara umjetnosti Zygmunta Kruszelnickog. Pokopan je na groblju sv. Georgija u Torunju.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Odlikovanja i dekoracije ==

* Komandir [[Orden Svetog Save|Ordena Svetog Save]] ([[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]])&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* Jubiläums-Erinnerungsmedaille für Zivilstaatsbedienstete&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&amp;datum=1918&amp;page=1742&amp;size=45|title=Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie für das Jahr 1918|date=1918|website=alex.onb.ac.at|language=de|access-date=6. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;
* Jubiläumskreuz für Zivilstaatsbedienstete&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;
* Bosnisch-Hercegovinische Erinnerungsmedaille&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Djela ==

* Franjo Kruszelnicki: ''Gragjanski postupak : za Bosnu i Hercegovinu''. Mostar: Štamparsko-umjetnički zavod Pachera i Kisića, 1903, s. 510.
* Franjo Kruszelnicki: ''Sistem ovršnoga i osigurnoga postupka za Bosnu i Hercegovinu''. Zagreb: Dionička tiskara, 1905, s. 132.
* Franjo Kruszelnicki: ''Komentar zakonu od 2. marta 1887. za Bosnu i Hercegovinu : o pobijanju pravnih djela glede imovine insolventna dužnika''. Sarajevo: Knjižara Leona Finzia, 1912, s. 128.
* Franjo Kruszelnicki: ''Kazneni zakon o zločinstvima i prestupcima za Bosnu i Hercegovinu : sa objema novelama kaznenom zakonu i sa zakonom o lihvi : Zakon o kamatama : Zakon o stampi''. Sarajevo: Leon Finzi, 1914, s. 176.
* Franjo Kruszelnicki: ''Osnovi hipotekarnoga prava po općem građanskom zakoniku s obzirom na Gruntornički zakon za Bosnu i Hercegovinu''. Sarajevo: Zemaljska štamparija, 1914, s. 114.
* Franjo Kruszelnicki, Salih Mutapčić: ''Postupak pred šerijatskim sudovima u Bosni i Hercegovini''. Zagreb: Dionička tiskara, 1917, s. 79.
* Franjo Kruszelnicki: ''Građanski parnični postupnik za Bosnu i Hercegovinu : s novelom gr. p. p. i drugim naredbama i upustvima za sudove''. Sarajevo: L. Finzi, 1918, s. 296.
* Franciszek Kruszelnicki: ''Zarys systemu polskiego prawa egzekucyjnego i zabezpieczającego''. Warszawa: Bibljoteka Prawnicza, 1934, s. 238. {{OCLC|750480287}}.

== Također pogledajte ==

* [[Ambasada Republike Poljske u Sarajevu]]
* [[Artur Burda]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kruszelnicki, Franciszek}}
[[Kategorija:Biografije, Kolomija]]
[[Kategorija:Poljski diplomati]]
[[Kategorija:Poljski pravnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1859.]]
[[Kategorija:Umrli 1934.]]
[[Kategorija:Poljaci u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>j7fugxta0yoh45kx0cjf4lpofxw2bgz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rusko-ukrajinski rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491723</id>
    <revision>
      <id>3714432</id>
      <parentid>3710540</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KiranBOT</username>
        <id>169784</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjeno AMP praćenje iz URL-ova ([[:m:User:KiranBOT/AMP|detalji]]) ([[User talk:Usernamekiran|prijavi grešku]]) v2.2.7r lm_rs</comment>
      <origin>3714432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29003" sha1="iqun8spnj03auwgcizva45qith55b3c" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Rusko-ukrajinski rat
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = &lt;!-- ime rata ili vojne operacije u genitivu --&gt;
| slika             = 2022 Russian invasion of Ukraine.svg
| velicina_slike    = 350px
| alt               = 
| opis_slike        = '''Vojna situacija''' ''(redovno ažurirana)''&lt;br /&gt;{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom [[Ukrajina|Ukrajine]]&lt;br /&gt;{{legend2|#ebc0b3}} Pod okupacijom [[Rusija|Rusije]] i proruskih snaga&lt;br /&gt;
| datum             = 20. februar 2014 – danas&lt;br /&gt;({{age in years, months, weeks and days|month1=2|day1=20|year1=2014|duration=yes}})
| mjesto            = {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]]
| koordinate        = &lt;!-- koristiti {{coord}} šablon --&gt;
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = 
| rezultat          = 
| akcija            = 
| status            = ''U toku''
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZD|UKR}} '''[[Ukrajina]]'''&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;
| strana1a          = '''Opskrba oružjem:'''
* {{flag|NATO}}
* {{flag|EU}}
'''Ekonomske sankcije Rusiji:'''
* {{flag|Australija}}&lt;ref&gt;{{cite web|date=24. 2. 2022 |title=Australian sanctions on Russia: who do they target and will they have an impact? |url=https://www.theguardian.com/australia-news/2022/feb/23/australian-sanctions-on-russia-who-do-they-target-and-will-they-have-an-impact |website=theguardian.com |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Kanada}}&lt;ref&gt;{{cite web |date=24. 2. 2022 |title=Canada announces new sanctions against Russia. This is what they're targeting |url=https://www.ctvnews.ca/politics/canada-announces-new-sanctions-against-russia-this-is-what-they-re-targeting-1.5794290 |website=ctvnews.ca |language=en |access-date=8. 6. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225123402/https://www.ctvnews.ca/politics/canada-announces-new-sanctions-against-russia-this-is-what-they-re-targeting-1.5794290 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* {{flag|EU}}&lt;ref&gt;{{cite web|date=28. 2. 2022 |title=Russia’s military aggression against Ukraine: EU imposes sanctions against President Putin and Foreign Minister Lavrov and adopts wide ranging individual and economic sanctions |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/02/25/russia-s-military-aggression-against-ukraine-eu-imposes-sanctions-against-president-putin-and-foreign-minister-lavrov-and-adopts-wide-ranging-individual-and-economic-sanctions/ |website=consilium.europa.eu |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{Flag|Island}}&lt;ref&gt;{{cite web|date=24. 2. 2022 |title=Iceland to Take Part in Sanctions Against Russia, Ministers Say|url=https://www.icelandreview.com/politics/iceland-to-take-part-in-sanctions-against-russia-ministers-say/|website=japantimes.co.jp |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Japan}}&lt;ref&gt;{{cite web |date=25. 2. 2022 |title=Japan announces more sanctions on Russia after Ukraine invasion |url=https://www.japantimes.co.jp/news/2022/02/25/national/japan-new-russia-sanctions/ |website=Iceland Review |language=en |access-date=8. 6. 2022 |archive-date=26. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220226045258/https://www.japantimes.co.jp/news/2022/02/25/national/japan-new-russia-sanctions/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* {{Flag|Novi Zeland}}&lt;ref&gt;{{cite web|date=24. 2. 2022 |title=New Zealand announces bans on Russia in response to Ukraine invasion |url=https://www.rnz.co.nz/news/political/462227/new-zealand-announces-bans-on-russia-in-response-to-ukraine-invasion |access-date=25. 2. 2022 |website=rnz.co.nz |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Norveška}}&lt;ref&gt;{{cite web|date=28. 2. 2022 |title=Norway Decides to Drop Russia From $1.3 Trillion Wealth Fund|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-27/norway-starts-process-to-drop-russia-from-sovereign-wealth-fund|website=Bloomberg|language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Singapur}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Singapore to impose sanctions on Russia, including export controls and certain bank transactions: Vivian Balakrishnan|url=https://www.channelnewsasia.com/singapore/russia-sanctions-ukraine-invasion-vivian-balakrishnan-export-controls-bank-transactions-2524921|date=28. 2. 2022|access-date=28. 2. 2022 |website=CNA |language=en |archive-date=28. 2. 2022|url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Južna Koreja}}&lt;ref&gt;{{cite web |date=24. 2. 2022 |title=South Korea to join economic sanctions against Russia |url=https://www.channelnewsasia.com/asia/ukraine-south-korea-join-economic-sanctions-against-russia-2516706 |access-date=25. 2. 2022 |website=channelnewsasia.com |language=en |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225160501/https://www.channelnewsasia.com/asia/ukraine-south-korea-join-economic-sanctions-against-russia-2516706 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Švicarska}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Neutral Swiss poised to freeze Russian assets - president|url=https://www.reuters.com/world/europe/very-probable-that-swiss-will-freeze-russian-assets-president-2022-02-27/|date=28. 2. 2022|access-date=28. 2. 2022 |website=Reuters |language=en |archive-date=28. 2. 2022|url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* {{flag|Tajvan}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Taiwan to join international sanctions against Russia |url=https://focustaiwan.tw/politics/202202250003 |date=25. 2. 2022 |author-first=Teng |author-last=Pei-ju |access-date=25. 2. 2022 |website=focustaiwan.tw |language=en |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225031122/https://focustaiwan.tw/politics/202202250003 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* {{flag|UK}}&lt;ref&gt;{{cite web|date=24. 2. 2022 |title=PM Johnson unveils UK's largest-ever sanctions against Russia |url=https://www.reuters.com/world/west-will-slap-unprecedented-sanctions-russia-britain-says-2022-02-24/ |website=reuters.com |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{flag|SAD}}&lt;ref&gt;{{cite web |date=24. 2. 2022 |title=Joined by Allies and Partners, the United States Imposes Devastating Costs on Russia |url=https://www.whitehouse.gov/briefing-room/statements-releases/2022/02/24/fact-sheet-joined-by-allies-and-partners-the-united-states-imposes-devastating-costs-on-russia/ |access-date=25. 2. 2022 |website=whitehouse.gov |language=en |archive-date=26. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220226024852/https://www.whitehouse.gov/briefing-room/statements-releases/2022/02/24/fact-sheet-joined-by-allies-and-partners-the-united-states-imposes-devastating-costs-on-russia/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| strana2           = {{ZD|RUS}} '''[[Rusija]]''' &lt;br&gt; {{ZD|Sjeverna Koreja}} [[Sjeverna Koreja]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]
| strana2a          = '''Opskrba oružjem:''' 
* {{ZD|Bjelorusija}} [[Bjelorusija]]{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.&lt;ref name=&quot;CNN invasion routes&quot;&gt;{{cite news |author-last1=Lister |author-first1=Tim |author-last2=Kesa |author-first2=Julia |title=Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |access-date=24. 2. 2022 |work=CNN |date=24. 2. 2022 |location=Kyiv |archive-date=24. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224071121/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.&lt;ref&gt;{{cite web|author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=Reuters |date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
* {{ZD|Sjeverna Koreja}} [[Sjeverna Koreja]]
* {{ZD|Iran}} [[Iran]]
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|23 px|border]] [[Volodimir Zelenski]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Denis Šmihalj]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Oleksij Reznikov]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Denis Monastirskij]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Oleksij Danilov]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Valerij Zalužnij]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Serhij Šaptala]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Ruslan Homčak]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Oleksandr Sirskij]] &lt;br&gt; {{ZD|UKR}} [[Vitalij Kličko]]
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = [[Datoteka:Flag of the President of Russia.svg|23 px|border]] '''[[Vladimir Putin]]''' &lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Aleksandr Dvornikov]]&lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Mihail Mišustin]] &lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Sergej Šojgu]] &lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Valerij Gerasimov]]&lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Vladimir Kolokoljcev]]&lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Denis Pušilin]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Vladimir Paškov]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Leonid Pasečnjik]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Sergej Kozlov (političar)|Sergej Kozlov]] &lt;br&gt;&lt;br&gt;
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = 
| jedinice2         = 
| jedinice3         = 
| snage1            =od 01.01.2024. 1,000,000+ 
| snage2            =od 01.01.2024. - 700,000+ na teritoriji Ukrajine 
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 130,000+ poginulih&lt;br&gt;300,000 ranjeno&lt;ref name=&quot;OHCHR&quot; /&gt;&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. 9. 2019 |title=UNIAN: 70 missing soldiers officially reported over years of war in Donbas |publisher=Ukrainian Independent Information Agency |url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/unian-70-missing-soldiers-officially-reported-over-years-of-war-in-donbas.html |access-date=6. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;2,768 zarobljeni&lt;ref&gt;{{cite web |title=Militants held in captivity 180 Ukrainian servicemen |url=https://en.molbuk.ua/podii-na-pivdennomu-shodi/88050-boyovyky-utrymuyut-u-poloni-180-ukrayinskykh-viyskovosluzhbovciv.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402103942/https://en.molbuk.ua/podii-na-pivdennomu-shodi/88050-boyovyky-utrymuyut-u-poloni-180-ukrayinskykh-viyskovosluzhbovciv.html |archive-date=2. 4. 2015 |access-date=16. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Isaac Webb |date=22. 4. 2015 |title=An Eye for an Eye: Ukraine's POW Problem |url=https://www.themoscowtimes.com/2015/04/22/an-eye-for-an-eye-ukraines-pow-problem-a46006 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518104331/https://themoscowtimes.com/opinion/opinion/article/an-eye-for-an-eye-ukraines-pow-problem/519579.html |archive-date=18. 5. 2015 |access-date=25. 4. 2015 |website=[[The Moscow Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. 5. 2015 |title=Donbas rebels still hold 300 Ukraine army servicemen and civilians prisoners |url=https://zik.ua/en/news/2015/05/02/donbas_rebels_still_hold_300_ukraine_army_servicemen_and_civilians_prisoners_586256 |website=zik.ua |access-date=23. 9. 2022 |archive-date=26. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126160444/https://zik.ua/en/news/2015/05/02/donbas_rebels_still_hold_300_ukraine_army_servicemen_and_civilians_prisoners_586256 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;500+ [[T-64]] tenkova&lt;ref&gt;{{cite web |title=В жертву &quot;Оплотам&quot;: Почему тормозит модернизация Т-64 |url=https://www.depo.ua/rus/war/chomu-modernizaciya-tankiv-t-64-prinositsya-v-zhertvu-oplotam-20180517775415 |website=www.depo.ua}}&lt;/ref&gt;
| žrtve2            = 170,000+ poginulih&lt;ref name=&quot;OHCHR&quot;&gt;{{cite web |date=1. 1. 2023 |title=ООН підрахувала кількість жертв бойових дій на Донбасі |url=https://www.radiosvoboda.org/a/news-oon-kst-gertv-boyovyh-donbas/31110937.html |access-date=1. 1. 2023 |website=[[Radio Liberty]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=The overview of the current social and humanitarian situation in the territory of the Donetsk People's Republic as a result of hostilities between 23 and 29 January 2021 |url=https://eng.ombudsman-dnr.ru/the-overview-of-the-current-social-and-humanitarian-situation-in-the-territory-of-the-donetsk-peoples-republic-as-a-result-of-hostilities-between-23-and-29-january-2021/ |access-date=3. 2. 2022 |publisher=Human rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;370,000+ ranjeno&lt;ref name=&quot;OHCHR&quot; /&gt;
| žrtve3            = '''Civilne žrtve:'''&lt;br /&gt;40.000+ poginulih (januar 2024)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ukraine.un.org/sites/default/files/2021-10/Conflict-related%20civilian%20casualties%20as%20of%2030%20September%202021%20%28rev%208%20Oct%202021%29%20EN.pdf|title=Conflict-related civilian casualties in Ukraine}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;40.000–70.000 ranjeno (januar 2024)&lt;ref name=&quot;OHCHR&quot; /&gt;&lt;br /&gt;
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}
'''Rusko-ukrajinski rat'''&lt;ref&gt;Snyder, Timothy (2018). The Road to Unfreedom: Russia, Europe, America. New York: Tim Duggan Books. p. 197. [[Posebno:Traži ISBN/9780525574477|ISBN 978-0-525-57447-7]].&lt;/ref&gt; ({{jez-ru|Российско-украинская война}}, {{jez-uk|Російсько-українська війна}}) dugotrajni je [[rat]] između [[Rusija|Rusije]] (zajedno s proruskim separatističkim snagama) i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Započeo je u februaru 2014. nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva, a u početku je bio usredrsređen na status [[Krim]]a i [[Donbas]]a, međunarodno priznatih kao deo Ukrajine. Prvih osam godina sukoba obuhvatao je rusko pripajanje Krima (2014) i [[rat u Donbasu]] (2014–) između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija, kao i pomorske incidente, kibernetički rat i političke napetosti. Nakon gomilanja ruske vojske na granici između Rusije i Ukrajine od kraja 2021, sukob se značajno proširio kada je [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu]] 24. februara 2022.

Nakon prosvjeda na [[Euromajdan]]u i revolucije, koja je dovela do smjene proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] u februaru 2014, u dijelovima Ukrajine izbili su proruski nemiri. Ruski vojnici bez oznaka preuzeli su kontrolu nad strateškim položajima i infrastrukturom na ukrajinskom teritoriju Krima i zauzeli krimski parlament. Rusija je organizirala kontroverzni [[referendum]], čiji je ishod bio da se Krim pridruži Rusiji. To je dovelo do pripajanja Krima Rusiji. U aprilu 2014. demonstracije proruskih skupina u regiji Donbas u Ukrajini eskalirali su u rat između ukrajinske vojske i separatista samoproglašenih [[Donjecka Narodna Republika|republika Donjeck]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansk]], koje podržava Rusija.

U augustu 2014. neoznačena ruska vojna vozila prešla su granicu&lt;ref&gt;https://www.theguardian.com/world/2014/aug/14/russian-military-vehicles-enter-ukraine-aid-convoy-stops-short-border Preuzeto 29. maja 2022.&lt;/ref&gt; u Republiku Donjeck. Počeo je neobjavljeni rat između ukrajinskih snaga s jedne strane, a separatisti su se pomiješali s ruskim postrojbama s druge, iako je Rusija pokušala sakriti svoju umiješanost. Rat je prerastao u statičan sukob, s opetovanim neuspjelim pokušajima prekida vatre. Godine 2015. sporazum [[Minsk]] II potpisale su Rusija i Ukrajina, ali je niz sporova spriječio njegovu punu provedbu.

U 2021. i početkom 2022. došlo je do velikog gomilanja ruske vojske oko ukrajinskih granica. [[NATO]] je optužio Rusiju za planiranje invazije, što je ona negirala. Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] kritizirao je proširenje NATO-a kao prijetnju njegovoj zemlji i zatražio, da se Ukrajini zabrani pridruživanje vojnom savezu. Također je izrazio ruske iredentističke stavove, doveo u pitanje pravo Ukrajine na postojanje i pogrešno izjavio da je Ukrajinu stvorila [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetska Rusija]]. Rusija je 21. februara 2022. službeno priznala dvije samoproglašene separatističke države u Donbasu i otvoreno poslala [[vojnik]]e na te teritorije. Tri dana kasnije Rusija je napala Ukrajinu. Veliki dio međunarodne zajednice osudio je Rusiju za njezine postupke u postrevolucionarnoj Ukrajini, optužujući je za kršenje [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]] i kršenje ukrajinskog [[suverenitet]]a. Mnoge zemlje uvele su ekonomske sankcije protiv Rusije, ruskih pojedinaca ili kompanija,&lt;ref&gt;Overland, Indra; Fjaertoft, Daniel (2015). &quot;Financial Sanctions Impact Russian Oil, Equipment Export Ban's Effects Limited&quot;. Oil and Gas Journal. 113 (8): 66–72.&lt;/ref&gt; posebno nakon invazije 2022. godine.

== Pozadina ==

=== Krim ===
{{Main|Historija Krima|}}Krim je u svojoj historiji bio dio različitih zemalja i regiona, ali i nezavisna teritorija. Njegova južna obala je kulturološki [[Helenistička Grčka|grčka]] skoro 2000 godina. Unutrašnjost je bila [[Bugari|bugarska]] i [[Hazari|hazarska]] 600 godina, zatim je pripadala [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusiji]] 200 godina, te 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. Oko 1400. godine, nezavisnost [[Krimski kanat|Krimskom kanatu]] koja je trajala 100 godina, osigurali su [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski kanat autonomnim dijelom carstva. Godine 1784. [[Ruska Imperija]] porazila je Osmanlije, te je tako Krim postao dijelom Rusije. Osnovana je [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj]]u. Krim i susjedne regije formirale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priliv [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Godine 1945. ukinuta je [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], te je tako Krim postao dio Ruske SFSR. Oblast je 1954. prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]].

Krim je 1991. postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, te je dobila 80% Crnomorske flote, te je iznajmila objekte u Sevastopolju na 20 godina (kasnije produživši do 2042. godine). Krimski parlament je 2014. proglasio nezavisnost i pridružio se Rusiji. Ukrajina je prekinula vodosnabdijevanje Krima, što je Rusiju koštalo milijarde dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&amp;uuid=1898dc74-97c5-11ec-8475-79796b57754c&amp;url=L29waW5pb24vYXJ0aWNsZXMvMjAyMS0wMy0xOS9ydXNzaWEtdnMtdWtyYWluZS1jcmltZWEtcy13YXRlci1jcmlzaXMtaXMtYW4taW1wb3NzaWJsZS1wcm9ibGVtLWZvci1wdXRpbg==|title=Crimea’s Water Crisis Is an Impossible Problem for Putin|website=www.bloomberg.com|access-date=27. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== [[NATO]] ===
Godine 1990. [[Mihail Gorbačov]] je upozorio da bi izolacija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ili Sovjetskog Saveza na evropskom kontinentu dovela do pogoršanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=www.wilsoncenter.org|language=en|access-date=27. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc|url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc|access-date=27. 2. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; Gorbačov je, također, izjavio da je širenje NATO-a na [[istok]] greška i poniženje za Rusiju.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Russia - Gorbachev comments on NATO expansion|url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw|access-date=27. 2. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na poluostrvu je 2006. došlo do [[Anti-NATO protesti u Feodosiji 2006.|izbijanja protesta]]. Razlog je bio dolazak američkih marinaca koji su došli zbog vojne vježbe &quot;Sea Breeze&quot; između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo &quot;Okupatori, idite kući!&quot;, a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim &quot;teritorijom bez NATO-a&quot;. Nekoliko dana nakon protesta, američki marinci povukli su se s poluostrva.&lt;ref&gt;&quot;[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&amp;article=362919&amp;lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]&quot;. ''EuroNews''. 7. 6. 2006 Arhivirano 30. 9. 2007. Pristupljeno 27. 2. 2022.&lt;/ref&gt;

Godine 2008. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio je protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=27. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

Godine 2014. [[Mihail Gorbačov]] je u intervjuu u vezi sa širenjem NATO-a na istok rekao: {{Citat|&quot;Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koja su nam data 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se.&quot;}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html|title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls|last=Kórshunov|first=Maxim|last2=RBTH|date=16. 10. 2014|website=Russia Beyond|language=en-US|access-date=27. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Ukrajinska revolucija i rat ===
{{Main|Revolucija dostojanstva|Rat u Donbasu}}
[[Datoteka:Euromaidan_Kyiv_1-12-13_by_Gnatoush_005.jpg|lijevo|mini|Protesti pokreta [[Evromajdan]] u Kijevu, decembar 2013.]]
Protesti pokreta [[Evromajdan]] započeli su 2013. godine zbog odluke ukrajinske vlade da obustavi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Ukrajine [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], umjesto odabira bližih veza s [[Rusija|Rusijom]] i [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijskom ekonomskom unijom]]. Sedmicama nakon protesta, 21. februara 2021. Janukovič i vođe ukrajinske parlamentarne opozicije potpisali su sporazumni dogovor koji je značio prijevremene izbore. Sljedećeg dana, Janukovič je pobjegao iz Kijeva prije glasanja o opozivu koje mu je oduzelo predsjednička ovlaštenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526|title=Who Are These 'People,' Anyway?|date=14. 3. 2014|website=HuffPost|language=en|access-date=25. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html|title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional?|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en|access-date=25. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html|title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=25. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Vođe sa [[Ruski jezik u Ukrajini|ruskog govornog područja]] u [[Istočna Ukrajina|istočnim regijama Ukrajine]] izjavili su da su odani Janukoviču,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in &quot;coup&quot;|url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222|newspaper=Reuters|date=22. 2. 2014|access-date=25. 2. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; što je izazvalo [[Proruski nemiri u Ukrajini 2014.|proruske nemire 2014. u Ukrajini.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vox.com/2014/9/3/18088560/ukraine-everything-you-need-to-know|title=Everything you need to know about the 2014 Ukraine crisis|last=Fisher|first=Max|date=3. 9. 2014|website=Vox|language=en|access-date=25. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Nemire je pratila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u martu 2014. kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je započeo u aprilu 2014. stvaranjem kvazi država, tj. [[Narodna Republika Donjeck|Narodnih Republika Donjeck]] i [[Narodna Republika Lugansk|Lugansk]], koje podržava Rusija.

[[Predsjednik Ukrajine|Ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]] je 14. septembra 2020. odobrio novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, &quot;koja predviđa razvoj posebnog partnerstva sa NATO-om s ciljem članstva u NATO-u&quot;. Dana 24. marta 2021. Zelenski je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava &quot;strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html|title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

U julu 2021. Putin je objavio [[esej]] pod imenom ''[[O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca]]'', u kojem je još jednom potvrdio svoj stav da su Rusi i Ukrajinci &quot;[[Sveruska nacija|jedan narod]]&quot;.&lt;ref&gt;Putin, Vladimir (12 July 2021). &quot;Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'&quot;. ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. 2. 2022. &lt;q&gt;''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.&lt;/q&gt;&lt;/ref&gt;

Američki historičar [[Timothy Snyder]] smatra Putinove ideje za [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] naziva to [[Historijski revizionizam|historijskim revizionizmom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Why Putin’s history essay requires a rewrite|url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb|access-date=24. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=Edward|last=Lucas}}&lt;/ref&gt; Drugi su mišljenja da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje moderne Ukrajine i njene historije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/|title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions|date=15. 7. 2021|website=Atlantic Council|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour|title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour|date=7. 12. 2021|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

Rusija smatra da mogući [[Odnosi Ukrajine i NATO-a|ulazak Ukrajine u NATO]] i općenito [[proširenje NATO-a]] ugrožava njenu [[Nacionalna sigurnost#Rusija|nacionalnu sigurnost]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion|title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis|last=Guyer|first=Jonathan|date=27. 1. 2022|website=Vox|language=en|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/|title=Ukraine: NATO’s original sin|date=23. 11. 2021|website=Politico|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Zauzvrat, Ukrajina i druge susjedne zemlje optužile su Putina za pokušaj [[Ruski iredentizam|ruskog iredentizma]] i vođenje agresivne militarističke politike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|language=en|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm|title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk|last=Agencies|date=13. 9. 2014|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]]
* [[Rat u Donbasu]]
* [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot;&gt;&lt;/references&gt;
&lt;references group=&quot;nb&quot; /&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;{{Ukrajina po temama}}

[[Kategorija:Rusko-ukrajinski rat]]</text>
      <sha1>iqun8spnj03auwgcizva45qith55b3c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Panasko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>493805</id>
    <revision>
      <id>3714429</id>
      <parentid>3708778</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:27:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Seoske strahote */ odgovor</comment>
      <origin>3714429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77985" sha1="ss2mqks5x4gnwitcetpmgwj5rn6lsoy" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;</text>
      <sha1>ss2mqks5x4gnwitcetpmgwj5rn6lsoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolo (igra)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495826</id>
    <revision>
      <id>3714426</id>
      <parentid>3609438</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:22:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GerardSpel</username>
        <id>170402</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Kolo is not slovenian dance</comment>
      <origin>3714426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8240" sha1="bdiwlaz4cehzfi9kdfb4j1lxs82ufp4" xml:space="preserve">{{Infokutija nematerijalna kulturna baština
 | vrsta_baštine        = Kolo, tradicionalna narodna igra
 | slika                = File:KUD Bradarac 3.jpg
 | širina slike         = 80px
 | opis_slike           = Kolo u izvođenju folklornog ansambla
 | regija               = [[Evropa]]
 | institucija          = 
 | država               = {{ZID|Srbija}}
 | mjesto               = 
 | zajednica            = 
 | predlagač            = Fakultet muzičke umjetnosti, Ansambl &quot;Kolo&quot;, CIOTIS - Centar za istraživanje i očuvanje tradicionalnih igara Srbije
 | kriterij             = 
 | datum_upisa_u_nkb    = 
 | lista_upisa_elementa = Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
 | unesco_oznaka        = 01270
 | unesco_datum_upisa   = 2017.
 | lokacija_upisa       = [https://ich.unesco.org/en/RL/tree-beekeeping-culture-01270 UNESCO]
 | veb-sajt             = 
}}
'''Kolo (igra)''' je tradicionalni, kolektivni narodni ples koji izvode plesači, međusobno povezani u lanac. Ime vjerovatno potječe od [[Staroslavenski jezik|staroslavenske]] riječi za &quot;točak&quot; (kolo).&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/art/kolo Kolo]{{en}}&lt;/ref&gt; Pod nazivom kolo javlja se u dinarskim krajevima u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;gluvo&quot;/&gt;

Igrači se obično kreću u kružnoj liniji držeći se spuštenih ruku.&lt;ref name=&quot;Srbija&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Srbiji - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.12.2022]&lt;/ref&gt; Izvodi se uz muzičku pratnju na privatnim i javnim skupovima, pri čemu ima važnu ulogu u stvaranju zajedničkog identiteta na različitim nivoima, od lokalnog do državnog.

Izvođači su i kulturno-umjetnička društva i folklorne grupe prisutne u lokalnim zajednicama, organizacijom lokalnih, regionalnih i nacionalnih sajmova, festivala i takmičenja. Učenje i prenošenje znanja igranja kola obezbjeđuje se kroz direktno učešće članova u aktivnostima folklorne grupe. Znanja se stiču i kroz redovno obrazovanje i u baletskim i muzičkim školama.

Oblici kola i tipovi kola mogu se podijeliti na više načina ali su u koreografiji prihvaćine slijedeće podjele:

* Oblici sa neogrančenim brojem plesača (otvoreno i zatvoreno kolo)
* Oblici sa ograničenim brojem plesača (solo ples, plesovi u parovima, trojkama četvorkama…)
* Složeni oblici plesova – nastali kombinacijom prethodna dva oblika plesa.
Postoje oblici, kolo na kolu, kolo u kolu, i drugi koreografski oblici ali se oni danas ređe igraju i viđaju izvan kulturno umetničkih društava.

Najčešće držanje između igrača u kolu je za ruke, a može biti ispod ruke, sa ispretpletanim rukama (lesa), sa rukama na ramenima, zagrljeni i dr.

== Gluho kolo ==
Gluho kolo je obično zatvoreni kružni ples i izvodi se bez muzike. Mogu mu prethoditi ili ga slijediti vokalne ili instrumentalne izvedbe. Plešu ga dva ili više plesača. Broj plesača nije ograničen. Broj plesača do dvadeset čini ples kola skladnim i obično do tog broja plesača se ne javlja nesklad u naglašenim koracima. Koraci i figure, često snažni i impresivni, zavise od raspoloženja i želje učesnika.

Sam ples karakterišu usklađeni udarci stopala plesača o plesnu površinu i daju daju ritam plesu, ubrzavajući ga ili usporavajući. Gluvo kolo ne poznaje plesni par, muškarca i ženu kao plesače pojedine dionice plesa, a događa se da kolo plešu samo žene ili samo muškarci.&lt;ref name=&quot;gluvo&quot;&gt;[https://www.dinarskogorje.com/svjetska-bascarontina-na-podru269ju-dinarskog-gorja.html Svjetska baština na području Dinarskog gorja - Dinarsko gorje, www.dinarskogorje.com]&lt;/ref&gt;

Ovo kolo na Kordunu se zove đikac, u Bukovici bukovačko kolo, a u [[Bosanska krajina|Bosanskoj Krajini]] Glamočko kolo. U kolu Đikac akcenat nije na ljepoti igranja, već na snazi momaka i djevojaka. Nekada davno kolo su mogle da igraju samo udavače, a ona koja uspijee da do kraja odigra gluvo kolo dokazala je da je fizički potpuno zdrava i spremna za brak.&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/mnogo-vise-od-igre-glamocko-gluvo-kolo-se-igra-bez-muzike-a-od-1982-je-deo-svetske-kulturne-bastine-video/ MNOGO VIŠE OD IGRE: Glamočko gluvo kolo se igra bez muzike]&lt;/ref&gt;
== Kozaračko kolo ==
Kozaračko  kolo nastalo je u selima na obroncima planine [[Kozara|Kozare]], po čemu je i dobilo ime. Postoji muško momačko kolo, kao i žensko djevojačko. Igra se i pjeva bez svirača, i to ritmički uz pjesmu. Prije Drugog svjetskog rata kolo je imalo &quot;meraklijski&quot; karakter. Ono je odzvanjalo radošću, nemirom, i znalo biti zadirljivo i izazivačko. Kozaračko kolo se naročito prenosilo širom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] u toku [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]].

Kozaračko kolo se igra na lijevu stranu, sa rukama u prepletu i drži se u velikom krugu. Onaj koji započinje pjesmu u kolu na jednoj strani ima dvojicu koji mu pomažu, a ostali ga prate na njegovoj strani, dok druga strana kola ćuti. Oni koji vode zatalasaju kolo svom snagom prema drugoj strani i pjevajući opet vrate kolo na staro mjesto. Čim on završi pjevanje, onda to isto pjevanje započinje jedan, na drugoj strani.
{{Infokutija nematerijalna kulturna baština
 | vrsta_baštine        = Nijemo kolo Dalmatinske zagore
 | slika                = 
 | širina slike         = 80px
 | opis_slike           = 
 | regija               = [[Evropa]]
 | institucija          = 
 | država               = {{ZID|Hrvatska}}
 | mjesto               = 
 | zajednica            = Hrvatska zagora
 | predlagač            = Ministarstvo kulture
 | kriterij             = R.1-R.5
 | datum_upisa_u_nkb    = 
 | lista_upisa_elementa = Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
 | unesco_oznaka        = 00359
 | unesco_datum_upisa   = 2009.
 | lokacija_upisa       = [https://ich.unesco.org/en/RL/nijemo-kolo-silent-circle-dance-of-the-dalmatian-hinterland-00359 UNESCO]
 | veb-sajt             = 
}}
== Nematerijalna kulturna baština ==
Kolo je usko povezano s [[Rumunija|rumunskom]] ''horom'' i [[Bugarska|bugarskom]] ''horo'', kolo je jedan od mnogih evropskih lančanih plesova koji su preživjeli iz [[Antika|antičkih]] vremena. Horo ili oro potiče od grčke reči ''horos'', što znači skup ljudi, igranka, igra.

Na područjima [[Crna Gora|Crne Gore]], jugoistočne Srbije, [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i Bugarske koristi se termin ''oro''. U ostalim krajevima na [[Balkan]]u koristi se pojam ''Kolo''.

Od ovih pojmova nastali su:
* Koregrafija – opisivanje i osmišljavanje plesnih oblika i varijacija, pa se onaj ko to radi zove koreograf.
* Etnokoreologija – nauka koja se bavi proučavanjem narodnih plesova, njihovim nastankom, razvojem itd.

Kolo se nalazi na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa u Srbiji. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju održanom 2017. god. u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]&lt;ref name=&quot;kolo&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/tree-beekeeping-culture-01270 UNESCO Kolo, tradicionalna narodna igra - ich.unesco.org, Pristupljeno, 17.12.2022]&lt;/ref&gt;

Gluho kolo Dalmatinske Zagore se nalazi na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;Hrvatska&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.12.2022]&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano 2009. god.&lt;ref name=&quot;gluvoo&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/tree-beekeeping-culture-01270 UNESCO Gluvo kolo Dalmatinske Zagore - ich.unesco.org, Pristupljeno, 17.12.2022]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Kolo (dance)}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>bdiwlaz4cehzfi9kdfb4j1lxs82ufp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Admir Delić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500811</id>
    <revision>
      <id>3714428</id>
      <parentid>3542811</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3714428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5939" sha1="hfzx5d2jv8geyg9rqgksm3z803lsff1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Admir Delić
| slika              = Admir Delić.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Admir Delić
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1984|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Tojšići]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Crtač stripa, novinar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Ilustracije o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]]
| značajna_djela     = ''[[Seoske strahote]]'', ''[[Gribajske hronike]]''
}}
'''Admir Delić''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je crtač [[strip]]a i [[novinarstvo|novinar]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Tojšići]]ma. U radovima često ističe i slavi svoje rodno mjesto, a posebno je poznat po stavu da se ljudi ne bi smjeli stidjeti mjesta odakle potječu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visitbih.ba/admir-delic-ilustrator-i-strip-crtac-najvise-mrzim-kada-se-neko-stidi-mjesta-iz-kojeg-dolazi/|title=Admir Delić, ilustrator i strip crtač: Najviše mrzim kada se neko stidi mjesta iz kojeg dolazi|language=bs-BA|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; naročito ako je riječ o selu. Umjetnički put počeo je relativno kasno, u 26. godini, ali je brzo stekao prepoznatljivost u bosanskohercegovačkoj strip-zajednici.

== Djela ==
* ''[[Zbogom, maslačci]]''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/256707/zbogom_maslachci_admir_delic_iz_bih_dobitnik_nagrade_za_najbolji_kratki_strip_na_balkanskoj_smotri_mladih.html|title='ZBOGOM, MASLAČCI': Admir Delić iz BiH dobitnik nagrade za najbolji kratki strip na Balkanskoj smotri mladih|website=slobodna-bosna.ba|language=bs|access-date=16. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Prešli su]]''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/borba-protiv-zaborava-presli-su-je-prvi-strip-o-genocidu-u-srebrenici/140702033|title=Borba protiv zaborava: &quot;Prešli su&quot; je prvi strip o genocidu u Srebrenici|website=www.klix.ba|language=bs|access-date=16. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Seoske strahote]]''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/objavljene-seoske-strahote-admira-delica-horor-price-iz-okoline-kalesije/190327121|title=Objavljene &quot;Seoske strahote&quot; Admira Delića: Horor priče iz okoline Kalesije|website=www.klix.ba|language=bs|access-date=16. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Između dva umora]]''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/gallery/2023/7/28/strip-admira-delica-o-migrantima-u-bih-izmedju-dva-umora|title=Strip Admira Delića o migrantima u BiH: Između dva umora|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=16. 9.  2023}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Gribajske hronike]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://ntv.ba/novi-strip-admira-delica-gribajske-hronike-ugledale-svjetlo-dana/ |title= Novi strip Admira Delića: ''Gribajske hronike'' ugledale svjetlo dana |website= ntv.ba |date= 14. 6. 2025 |access-date= 16. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji je po kreiranju prvog stripa o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mfs-emmaus.ba/en/they-have-crossed-the-first-comic-about-genocide-in-srebrenica-was-presented-in-ifs-emmauss-boarding-accommodation-in-potocari/|title=“THEY HAVE CROSSED”: THE FIRST COMIC ABOUT GENOCIDE IN SREBRENICA WAS PRESENTED IN IFS- EMMAUS'S BOARDING ACCOMMODATION IN POTOČARI|author= Aldijana Mrkanović |date=19. 7. 2020|website=MFS-EMMAUS|language=en-GB|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; zajedno sa [[Samir Karić|Samirom Karićem]]. Strip nosi naslov ''Prešli su'' i izdan je na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], sa svrhom da mlađim generacijama pristupačnije predstavi strahote genocida počinjenog u julu 1995.

Također radi na projektu u okviru kojeg svakog 11. u mjesecu crta [[Cvijet Srebrenice]] u različitim kontekstima i scenarijima, kao doprinos očuvanju sjećanja na genocid u Srebrenici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1538231/izlozba-ilustracija-o-genocidu-u-srebrenici-u-kulturnom-centru-mostar-sjever|title=Izložba ilustracija o genocidu u Srebrenici u Kulturnom centru Mostar Sjever|website=fena.ba|language=bs|access-date=16. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015. dizajnirao je i nacrtao omot [[Frenkie]]jevog kompilacijskog albuma ''[[Re-experience]]'' te je u Domu mladih Tuzla održao izložbu radova, odbačenih skica i crteža.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=66911|title=Iskusi jos jednom spoj crteža i muzike: Hip-hop izložba Admira Delića|website=bhstring.net|access-date=16. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

U radovima često koristi elemente bosanskog [[folklor]]a i priče koje je čuo od svog djeda, što je posebno istaknuto u njegovoj zbirci ilustrovanih priča ''Seoske strahote'', zasnovanoj na natprirodnim pričama vezanim za selo njegovog djetinjstva.

== Nagrade ==
* Nagrada &quot;Nino Ćatić&quot; – specijalno priznanje (2021)&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://federalna.ba/srebrenica-dodijeljena-novinarska-nagrada-nino-catic-yxsqi |title= Dodijeljena novinarska nagrada &quot;Nino Ćatić&quot; |publisher= [[Federalna televizija|FTV]] |date= 10. 7. 2021 |access-date= 18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[Balkanska smotra mladih]] za najbolji kratki strip (2022)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://n1info.ba/video/novi-dan/delic-ilustracije-srebrenice-kao-podsjetnik-ljudima-da-ne-zaborave-genocid-video/ &quot;Delić: 'Ilustracije Srebrenice kao podsjetnik ljudima da ne zaborave genocid' (VIDEO)&quot;], [[N1 (televizija)|N1]], 29. 6. 2024.

{{DEFAULTSORT:Delić, Admir}}
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kalesija]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački crtači stripa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački autori stripa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]</text>
      <sha1>hfzx5d2jv8geyg9rqgksm3z803lsff1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2024.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502813</id>
    <revision>
      <id>3714247</id>
      <parentid>3711940</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:38:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mart */</comment>
      <origin>3714247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12212" sha1="pb4p0yw2ar72spol6993kwr0sw3senb" xml:space="preserve">{{Godina}} 
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2024. ([[Rimski brojevi|MMXXIV]])''' je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 2024. godina [[Nova era|nove ere]] i [[Anno Domini]] (AD), 24. godina 3. milenija i 21. vijeka, i 5. godine decenije 2020-ih.
Godina je do sada svjedočila [[Spisak tekućih oružanih sukoba|nastavku velikih sukoba]] uključujući [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]], [[Rat Izrael-Hamas 2023|rat Izrael-Hamas]], [[Građanski rat u Mjanmaru (2021 – danas)|građanski rat u Mjanmaru]] i [[Rat u Sudanu (2023.)|rat u Sudanu]]. Sa preko 70 nacionalnih izbora koji se održavaju tokom godine,&lt;ref&gt;{{Cite news|date=26. 12. 2023|title=Transcript: What will work look like in 2024?|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|access-date=1. 1. 2024|archive-date=1. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101141538/https://www.ft.com/content/e12bb7f9-b470-456b-825d-dcfd4a26432f|url-status=live}}&lt;/ref&gt; očekuje se da će 2024. biti neuobičajeno aktivna godina u izborima, sa sedam od deset [[Spisak država po stanovništvu|najnaseljenijih zemalja]] ([[Bangladeš]], [[Pakistan]], [[Rusija]], [[Indija]], [[Meksiko]], [[Indonezija]] i [[Sjedinjene Američke Države]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|title=Rishi Sunak confirms election will be next year, despite legal right to wait until January 2025|website=Politics.co.uk|access-date=3. 1. 2024|archive-date=12. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312204933/https://www.politics.co.uk/news/2023/12/18/rishi-sunak-confirms-election-will-be-next-year-despite-legal-right-to-wait-until-january-2025/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|title=Rishi Sunak rules out a 2025 general election: ‘2024 will be an election year’|last=Mitchell|first=Archie|date=19. 12. 2023|website=[[The Independent]]|access-date=19. 12. 2023|archive-date=19. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219104036/http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/rishi-sunak-general-election-keir-starmer-b2466424.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i [[Evropska unija]] se očekuje da će ove godine održati izbore.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=1. 11. 2023|title=In 2024, It's Election Year in 40 Countries|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|access-date=3. 12. 2023|archive-date=31. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231231075501/https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će [[umjetna inteligencija]] utjecati i potaknuti glasače uoči izbora, povećavajući rizik od političkih [[dezinformacija]] i [[Demokratsko nazadovanje|demokratskog nazadovanja]] širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|title=How AI could sway voters in 2024's big elections|date=29. 9. 2023|publisher=[[Chatham House]]|access-date=19. 11. 2023|archive-date=19. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119104432/https://www.chathamhouse.org/publications/the-world-today/2023-10/how-ai-could-sway-voters-2024s-big-elections|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|title=How AI Puts Elections at Risk — And the Needed Safeguards|last=Panditharatne|first=Mekela|last2=Giansiracusa|first2=Noah|year=2023|website=[[Brennan Center for Justice]]|language=en|access-date=3. 12. 2023|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045516/https://www.brennancenter.org/our-work/analysis-opinion/how-ai-puts-elections-risk-and-needed-safeguards|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
=== Mart ===
* [[7. mart]] – [[Švedska]] se pridružila [[NATO]]-u i tako postala njegova 32. članica.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Sweden finally joins Nato after nearly two-year wait|url=https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|newspaper=The Guardian|date=7. 3. 2024|access-date=7. 3. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Miranda|last=Bryant|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609045522/https://www.theguardian.com/world/2024/mar/07/sweden-joins-nato-after-ratification-hungary-drops-opposition|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== April ===

=== Maj ===
* [[23. maj]] – [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282|rezoluciju 78/282]] o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]] (s 84 glasa ''za'', 19 ''protiv'', 68 ''suzdržanih'', a 22 članice ''nisu glasale''), kojom je ustanovljen ''Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|title=Blog RSE o usvajanju Rezolucije|date=23. 5. 2024|website=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=9. 6. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527164931/https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-rezolucija-genocid-un/32959263.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Juli ===
* [[26. juli]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u.

=== Decembar ===

* [[Damask]] osvojen nakon što se sirijske trupe povukle, a predsjednik Bashar Al-Assad pobjegao iz zemlje jer se njegova vlada raspala, što je označilo kraj Sirijske Arapske Republike. [[Izrael]] je kao rezultat napredovao u tampon zonu između [[Sirija|Sirije]] i [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] koju je okupirao Izrael.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-rebels-celebrate-captured-homs-set-sights-damascus-2024-12-07/|title=Syrian rebels topple President Assad, difficult times lie ahead|last=Al-Khalidi|first=Suleiman|last2=Azhari|first2=Timour|date=8. 12. 2024|website=[[Reuters]]|access-date=8. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c77jrrxxn07o|title=Israel seizes Golan buffer zone after Syrian troops leave posts|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=9. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Rođeni ==

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[1. januar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik
* [[2. januar]] – [[Nijaz Alispahić]], bosanskohercegovački književnik
* [[4. januar]] – [[Glynis Johns]], britanska glumica
* [[5. januar]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener
* [[7. januar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš
* [[22. januar]]
** [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]]
** [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar, esejist, književni kritičar i antologičar
* [[6. februar]] – [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik
* [[10. februar]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog
* [[11. februar]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac
* [[12. februar]] – [[Petar Luković]], srbijanski novinar i rok-kritičar
* [[16. februar]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik
* [[19. februar]] – [[Andreas Brehme]], njemački nogometaš

=== Mart ===
* [[10. mart]] – [[Kostadinka Velkovska]],  makedonska i hrvatska glumica
* [[15. mart]] – [[Larry Damon]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[23. mart]] – [[Abdulah Sidran]], bosanskohercegovački pjesnik, književnik i scenarist
* [[24. mart]] – [[Gordana Anđelić-Galić]], bosanskohercegovačka umjetnica
* [[27. mart]] – [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* 27. mart – [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]]

=== April ===
* [[3. april]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski filmski režiser
* [[8. april]] – [[Peter Higgs]], britanski [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]]
* [[21. april]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvist]]

=== Maj ===
* [[10. maj]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor
* [[13. maj]] – [[Alice Munro]], kanadska spisateljica
* [[27. maj]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš

=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Haris Burina]], bosanskohercegovački glumac
* [[12. juni]] – [[Jerry West]], američki košarkaš i trener
* [[18. juni]]
** [[Anouk Aimée]], francuska glumica
** [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš
* [[20. juni]]
** [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist
** [[Donald Sutherland]], kanadski glumac

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Ismail Kadare]], [[Albanija|albanski]] [[pisac]]
* [[13. juli]] – [[Shannen Doherty]], američka glumica

=== August ===
* [[8. august]] – [[Dženan Uščuplić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[18. august]] – [[Alain Delon]], francuski glumac
* [[24. august]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener
* [[26. august]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener

=== Septembar ===
* Datum nepoznat –  [[Gintaras Jasinskas]], [[Litvanija|litvanski]] [[biatlon]]ac
* [[4. septembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik
* [[5. septembar]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'')
* [[9. septembar]] – [[James Earl Jones]], američki glumac
* [[11. septembar]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik
* [[23. septembar]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski košarkaš
* [[27. septembar]] – [[Hassan Nasrallah]], dugogodišnji vođa [[Hezbollah]]a
* 27. septembar – [[Maggie Smith]], engleska glumica
* [[28. septembar]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac
* [[30. septembar]] – [[Dikembe Mutombo]], [[Demokratska Republika Kongo|kongoansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[košarka]]š

=== Oktobar ===
* [[6. oktobar]] – [[Johan Neeskens]], nizozemski nogometaš i trener
* [[14. oktobar]] – [[Paul Lowe]], britanski fotograf

=== Novembar ===
* [[3. novembar]] – [[Quincy Jones]], američki [[muzički producent]], tekstopisac, [[kompozitor]] i aranžer
* [[7. novembar]] – [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]]

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš
* [[16. decembar]] – [[Enver Hadžihasanović]], bosanskohercegovački general i osuđeni ratni zločinac
* [[26. decembar]] – [[Manmohan Singh]], indijski političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[John Hopfield]], [[SAD]]
** [[Geoffrey Hinton]], [[UK]] / [[Kanada]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[David Baker (biohemičar)|David Baker]], SAD
** [[Demis Hassabis]], UK
** [[John M. Jumper]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Victor Ambros]], SAD
** [[Gary Ruvkun]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Han Kang]], [[Južna Koreja]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Nihon Hidankyo]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Daron Acemoğlu]], SAD / [[Turska]]
** [[Simon Johnson (ekonomist)|Simon Johnson]], UK / SAD
** [[James A. Robinson]], UK

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>pb4p0yw2ar72spol6993kwr0sw3senb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515769</id>
    <revision>
      <id>3714287</id>
      <parentid>3705097</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:51:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3714287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5187" sha1="raomzvdvm045rh4f6kdiiini34iose0" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj          = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1966.
| slika           = Biathlon_pictogram.svg
| veličina_slike  = 150px
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Garmisch-Partenkirchen]], {{ZID|Zapadna Njemačka}}
| datum           = 6. februar 1966.
| takmičari       = 52
| države          = 13
| zlato           = [[Jon Istad]]&lt;br /&gt;[[Ragnar Tveiten]]&lt;br /&gt;[[Ivar Nordkild]]&lt;br /&gt;[[Olav Jordet]]
| zlatoNOK        = NOR
| srebro          = [[Józef Gąsienica-Sobczak]]&lt;br /&gt;[[Stanisław Szczepaniak]]&lt;br /&gt;[[Stanisław Łukaszczyk]]&lt;br /&gt;[[Józef Rubiś]]
| srebroNOK       = POL
| bronza          = [[Olle Petrusson]]&lt;br /&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br /&gt;[[Holmfrid Olsson]]&lt;br /&gt;[[Sture Ohlin]]
| bronzaNOK       = ŠVE
| prethodno       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – štafeta|1965.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|1967.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.}}
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1966.]] za muškarce održana je 6. februara 1966. u [[Zapadna Njemačka|zapadnomjemačkom]] gradu [[Garmisch-Partenkirchen]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://skisport365.com/skiskyting/resultat.php?lop=2046&amp;k=F |title=Garmisch-Partenkirchen |publisher= |author= |access-date=27. 12. 2024 |date= 27. 12. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Države učesnice ==
{{Div col|2}}
* {{ZID|Austrija}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Finska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Francuska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Kanada}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Norveška}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Poljska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Rumunija}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|SAD}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|SSSR}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Švedska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Švicarska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{flagcountry|UK}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Zapadna Njemačka}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
{{div col end}}

== Rezultati ==
Nastupilo je ukupno 52 biatlonca iz 13 država.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
! {{gold01}}
| align=left|{{flagcountry|NOR}}&lt;br /&gt;[[Ivar Nordkild]]&lt;br /&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br /&gt;[[Jon Istad]]&lt;br /&gt;[[Ragnar Tveiten]]
| '''2:19:53,9'''
| '''0+6''' (0+6 0+0)&lt;br /&gt;0+0 (0+0 0+0)&lt;br /&gt;0+1 (0+1 0+0)&lt;br /&gt;0+3 (0+3 0+0)&lt;br /&gt;0+2 (0+2 0+0)
| 
|- 
! {{silver02}}
| align=left|{{flagcountry|POL}}&lt;br /&gt;[[Józef Rubiś]]&lt;br /&gt;[[Stanisław Łukaszczyk]]&lt;br /&gt;[[Stanisław Szczepaniak]]&lt;br /&gt;[[Józef Gąsienica-Sobczak]]
| '''2:24:03,8'''
| '''0+4''' (0+4 0+0)&lt;br /&gt;0+2 (0+2 0+0)&lt;br /&gt;0+0 (0+0 0+0)&lt;br /&gt;0+0 (0+0 0+0)&lt;br /&gt;0+2 (0+2 0+0)
| + 04:09.9
|- 
! {{bronze03}}
| align=left|{{flagcountry|SWE}}&lt;br /&gt;[[Sture Ohlin]]&lt;br /&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br /&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br /&gt;[[Holmfrid Olsson]]
| '''2:25:38,8'''
| '''0+11''' (0+11 0+0)&lt;br /&gt;0+2 (0+2 0+0)&lt;br /&gt;0+4 (0+4 0+0)&lt;br /&gt;0+5 (0+5 0+0)&lt;br /&gt;0+0 (0+0 0+0)
| + 05:44.9
|-
! {{0}}4.
| align=left|{{flagcountry|SSSR|1955}}&lt;br /&gt;[[Nikolaj Meščerjakov]]&lt;br /&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br /&gt;[[Vladimir Gundarcev]]&lt;br /&gt;[[Vladimir Melanjin]]
| '''2:27:37,9'''
| '''0+5'''
| + 07:42.0
|- 
! {{0}}5.
| align=left|{{flagcountry|FIN}}&lt;br /&gt;[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]&lt;br /&gt;[[Erkki Ala-Honkola]]&lt;br /&gt;[[Martti Jantunen]]&lt;br /&gt;[[Juhani Suutarinen]]
| '''2:29:55,2'''
| '''0+10'''
| + 10:01.3
|- 
! {{0}}6.
| align=left|{{flagcountry|RUM}}&lt;br /&gt;[[Constantin Carabela]]&lt;br /&gt;[[Nicolae Bărbăşescu]]&lt;br /&gt;[[Gheorghe Cimpoia]]&lt;br /&gt;[[Gheorghe Vilmoș]]
|  '''2:32:55,8'''
|  '''0+13'''
| + 13:01.9
|- 
! {{0}}7.
| align=left|{{flagcountry|FRA}}&lt;br /&gt;[[Louis Romand]]&lt;br /&gt;[[Daniel Claudon]]&lt;br /&gt;[[Gilbert Mercier]]&lt;br /&gt;[[Paul Romand]]
| '''2:33:06,9'''
| '''0+14'''
| + 13:13.0
|- 
! {{0}}8.
| align=left|{{flagcountry|AUT}}&lt;br /&gt;[[Walter Müller (biatlonac)|Walter Müller]]&lt;br /&gt;[[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]]&lt;br /&gt;[[Adolf Scherwitzl]]&lt;br /&gt;[[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]]
| '''2:38:05,5'''
| '''0+5'''
| + 18:11.6
|- 
! {{0}}9.
| align=left|{{flagcountry|ŠVI}}&lt;br /&gt;[[Peter Gerig]]&lt;br /&gt;[[Marcel Vogel]]&lt;br /&gt;[[Ruedi Etter]]&lt;br /&gt;[[Erich Schönbächler]]
| style=&quot;text-align:center&quot;| '''2:43:31,0'''
| 
| + 23:47.1
|-
! 10.
| align=left|{{flagcountry|Z NJE}}&lt;br /&gt;[[Xaver Kraus]]&lt;br /&gt;[[Peter Uhlig (biatlonac)|Peter Uhlig]]&lt;br /&gt;[[Theo Merkel]]&lt;br /&gt;[[Jürgen Seifert (biatlonac)|Jürgen Seifert]]
| 
| 
| + 24:47.5
|-
! 11.
| align=left|{{flagcountry|SAD}} &lt;br /&gt;[[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]]&lt;br /&gt;[[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]]&lt;br /&gt;[[John Ehrensbeck]]&lt;br /&gt;[[Gerald Varnam]]
| 
| 
| + 27:08.1
|-
! 12.
| align=left|{{flagcountry|UK}}&lt;br /&gt;[[Tom Dakin]]&lt;br /&gt;[[Peter Tancock ]]&lt;br /&gt;[[Frederick Andrew]]&lt;br /&gt;[[Alan Notley]]
| 
| 
| + 27:14.5	
|-
! 13.
| align=left|{{flagcountry|KAN}}&lt;br /&gt;[[George Ede]]&lt;br /&gt;[[Esko Karu ]]&lt;br /&gt;[[Lynn Mason]]&lt;br /&gt;[[Harold Pitoher]]
| 
| 
| + 41:07.0
|}

==Reference==
{{reference}}

{{Biatlon portal}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.]]</text>
      <sha1>raomzvdvm045rh4f6kdiiini34iose0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GeoGuessr</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516112</id>
    <revision>
      <id>3714312</id>
      <parentid>3712561</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T23:13:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24459" sha1="k7n1uzoqysywh1vij0conzekgamqts3" xml:space="preserve">{{Refspisak}}

'''''GeoGuessr''''' je [[Geografija|geografska]] igra zasnovana na pretraživaču u kojoj igrači imaju zadatak da pogađaju lokacije svijeta na osnovu slika [[Google Street View]]a. Igra ima više modova (''opcija''), naprimjer takmičenje za jednog igrača (single player) i za više igrača (multiplayer). Igra koju je 2013. pokrenuo [[Anton Wallén]], zadržala je relativno malu, ali aktivnu bazu igrača sve do 2020. godine, kada su [[Pandemija COVID-a 19|pandemija COVID-19]] i društvene mreže doveli do značajnog priliva novih igrača. Od februara 2024. godine za premium verziju igre sa svim mogućnostima je potrebna pretplata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.geoguessr.com/go-pro-to-continue-playing-geoguessr|title=GeoGuessr - Let's explore the world!|website=www.geoguessr.com|language=en|access-date=8. 5. 2024|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119135544/https://www.geoguessr.com/go-pro-to-continue-playing-geoguessr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Gameplay ==
[[File:GeoGuessr_world.jpeg|desno|mini|The ''GeoGuessr'' &quot;classic&quot; view]]

=== Modovi ===
&quot;Klasični&quot; mod igre ''GeoGuessr'' sastoji se od svega pet rundi, od kojih svaka prikazuje različitu lokaciju sa ''Street View-a'' koju igrač može pokušati pogoditi na mapi. Igrač tada dobija rezultat do 5.000 u poenima u zavisnosti od toga koliko je njihova pretpostavka bila tačna, a čak i do 25.000 poena za savršenu igru. Igre mogu biti generirane od strane korisnika ili nasumično generirane iz skupa svih lokacija.&lt;ref name=&quot;Keating 2013&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/geoguessr-google-street-view_n_3253721|title=Get Dropped Virtually Anywhere In The World And Try To Guess Where You Are|last=Keating|first=Joshua|date=10. 5. 2013|website=HuffPost UK|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008072003/https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/geoguessr-google-street-view_n_3253721|archive-date=8. 10. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vanguardia&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vanguardia.com.mx/tech/2717413-geoguessr-donde-diablos-estoy-BPVG2717413|title=Geoguessr: ¿Dónde diablos estoy?|date=26. 5. 2013|website=vanguardia.com.mx|language=es-MX|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008072001/https://vanguardia.com.mx/tech/2717413-geoguessr-donde-diablos-estoy-BPVG2717413|archive-date=8. 10. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Alternativni modovi igre uključuju:

* ''Battle Royale'', igra za više igrača.&lt;ref name=&quot;GG BR&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/360017579317-What-is-Battle-Royale-|title=What is Battle Royale?|last=Antell|first=Filip|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411110653/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/360017579317-What-is-Battle-Royale-|archive-date=11. 4. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|last=Williams|first=Murphy|date=8. 3. 2023|title=The clues used by GeoGuessr experts to guess a random location instantly – use our interactive tool to try yourself|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/geoguessr-tips-expert-trevor-rainbolt-beginners-improve/|access-date=21. 1. 2024|work=The Telegraph|language=en-GB|issn=0307-1235}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Plonk It&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.plonkit.net/beginners-guide|title=Beginner's Guide to Geoguessr|website=Plonk It|language=en-GB|access-date=2. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
* Dvoboji, tačnije, takmičenje između dva igrača.&lt;ref name=&quot;Plonk It&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GG Duels&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/4411221768465-What-are-Duels-|title=What are Duels?|last=Antell|first=Filip|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411110652/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/4411221768465-What-are-Duels-|archive-date=11. 4. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Nizovi, gdje igrači identifikuju zemlje ili [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke države]] dok ne pogode pogrešno.&lt;ref name=&quot;GG Country&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/360017721278-What-is-Country-Streak-|title=What is Country Streak?|last=Antell|first=Filip|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411110652/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/360017721278-What-is-Country-Streak-|archive-date=11. 4. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GG City&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/4403782027025-What-is-City-Streaks-|title=What are City Streaks?|last=Antell|first=Filip|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411110701/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/4403782027025-What-is-City-Streaks-|archive-date=11. 4. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Explorer Mode, igra za jednog igrača u kojoj se medalje dodjeljuju za preciznost u pojedinim zemljama &lt;ref name=&quot;GG Exp&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/360017579277-What-is-Explorer-Mode-|title=What is Explorer Mode?|last=Antell|first=Filip|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411110651/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/360017579277-What-is-Explorer-Mode-|archive-date=11. 4. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Timski dueli, varijacija duela koji se igraju između dva tima.&lt;ref name=&quot;Plonk It&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GG Team Duels&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/4413121761297-What-is-Team-Duels-|title=What is Team Duels?|last=Antell|first=Filip|date=6. 10. 2022|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20230925001745/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/4413121761297-What-is-Team-Duels-|archive-date=25. 9. 2023|url-status=live|access-date=6 Jan 2024}}&lt;/ref&gt;
* ''Maprunner'', način igre za jednog igrača sa interfejsom u stilu društvene igre.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reddit.com/r/geoguessr/comments/125q90n/introducing_maprunner_a_thrilling_new_geoguessr/|title=Introducing Maprunner: A Thrilling New GeoGuessr Game Mode with Power-Ups &amp; More!|date=29. 3. 2023|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20230424191426/https://www.reddit.com/r/geoguessr/comments/125q90n/introducing_maprunner_a_thrilling_new_geoguessr/|archive-date=24. 4. 2023|url-status=live|access-date=24. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* ''Singleplayer'', gdje igrači putuju svijetom i njegovim raznim gradovima dok prikupljaju savjete koji će im pomoći da odrede gdje se nalaze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/articles/20716960093329-How-does-the-new-Singleplayer-game-work|title=How does the new Singleplayer game work?|last=Mika|date=1. 2. 2024|website=GeoGuessr|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. ''GeoGuessr'' je kupio sajt za geografske kvizove Seterra,&lt;ref name=&quot;GeoGuessr Seterra&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.geoguessr.com/seterra/en/p/seterra-becomes-geoguessr|title=Seterra becomes a part of GeoGuessr!|website=www.geoguessr.com|publisher=GeoGuessr|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221223163759/https://www.geoguessr.com/seterra/en/p/seterra-becomes-geoguessr|archive-date=23. 12. 2022|url-status=live|access-date=23. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; , te implementirao mod kviza koji se zasniva na kombinovanju standardne igre Street view-a sa trivia pitanjima.&lt;ref name=&quot;GG Q&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/sections/5110250718865-Quiz|title=Quiz|last=Antell|first=Filip|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220911075413/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/sections/5110250718865-Quiz|archive-date=11. 9. 2022|url-status=live|access-date=11. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Interface ===
Igra se zasniva primarno na odlikama Google Street View slika, kao i kompasu. Korisnici imaju mogućnost pomijeranja i zumiranja u toku same igre, iako ''Geoguessr'' dozvoljava onemogućivanje nekih od opcija na težim nivoima. Umetnuta mapa koja je u sklopu standardnoh [[Google Maps]]-a, omogućuje igračima da prikače tačnu lokaciju kako bi probali pogoditi gdje se nalaze.

=== Strategija ===
Korisnici mogu tumačiti svoju lokaciju sa fotografija čitanjem putokaza,  pronalaženjem relativnog položaja Sunca, identifikacijom [[Flora|flore]] i tipova tla.&lt;ref name=&quot;Wilde 2022&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pcgamer.com/watch-these-guys-speedrun-planet-earth/|title=Watch these guys speedrun planet earth|last=Wilde|first=Tyler|date=13. 1. 2022|website=PC Gamer|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810223003/https://www.pcgamer.com/watch-these-guys-speedrun-planet-earth/|archive-date=10. 8. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oremus 2013&quot;&gt;{{Cite web|url=https://slate.com/technology/2013/05/google-maps-guessing-game-geoguessr-tips-and-cheats-to-beat-the-game.html|title=A National Geographic Cartographer Explains How to Win That Google Maps Guessing Game|last=Oremus|first=Will|date=15. 5. 2013|website=Slate Magazine|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008072003/https://slate.com/technology/2013/05/google-maps-guessing-game-geoguessr-tips-and-cheats-to-beat-the-game.html|archive-date=8. 10. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deck 2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://restofworld.org/2021/zanzibar-google-street-view-geoguessr/|title=Zanzibar's project to put itself on Google Street View has angered a legion of European video game streamers|last=Deck|first=Andrew|date=8. 4. 2021|website=Rest of World|archive-url=https://web.archive.org/web/20220510095840/https://restofworld.org/2021/zanzibar-google-street-view-geoguessr/|archive-date=10. 5. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Igrači također mogu koristiti metapodatke sa Street View-a kako bi utvrdili svoju lokaciju – naprimjer, Street View vozilo koje je snimalo slike u Nacionalnom parku Kruger bilo je jedinstveno po tome što je zeleno i imalo bijele krovne nosače.&lt;ref name=&quot;Winkie 2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/12/21/22846869/geoguessr-competitive-esport-reddit-geowizard-google-street-view|title=GeoGuessr made figuring out where on Earth you are the hottest new esport|last=Winkie|first=Luke|date=21. 12. 2021|website=The Verge|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220729225638/https://www.theverge.com/2021/12/21/22846869/geoguessr-competitive-esport-reddit-geowizard-google-street-view|archive-date=29. 7. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Distribution ==
''GeoGuessr'' igra zahtijeva plaćenu pretplatu verzije za igranje. Besplatna verzija igre je ograničeno dostupna za korisnike koji nisu platili premium verziju. Dostupno je 5 igara na svako 20 minuta na modu u kojem se onemogući opcija pomijeranja nakon 2 minute. &quot;Klasični&quot; mod igre je također ograničeno dostupan sa 5 rundi. Korisnici besplatne igre mogu se i danas pridružiti i igrati na privatnim zabavama koje organizira korisnik s pretplatom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.geoguessr.com/go-pro-to-continue-playing-geoguessr|title=Go PRO to continue playing GeoGuessr|date=19. 1. 2024|website=GeoGuessr|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119135544/https://www.geoguessr.com/go-pro-to-continue-playing-geoguessr|archive-date=19. 1. 2024|url-status=live|access-date=19. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj ==
Igru je dizajnirao švedski [[IT konsultant]] Anton Wallén 2013. godine. Wallen je volio posjećivati daleke lokacije na Google Street View-u, te je počeo dizajnirati [[Računarski program|program]] za generiranje nasumične lokacije u Street Viewu prije nego je odlučio dodati konkurentski element koji će kasnije biti inkorporiran u samoj igri.&lt;ref name=&quot;Coldwell 2013&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/tech/where-in-the-world-am-i-the-addictive-mapping-game-that-is-geoguessr-8641265.html|title=Where in the world am I? The addictive mapping game that is GeoGuessr|last=Coldwell|first=Will|date=2. 6. 2013|website=[[The Independent]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220730185404/https://www.independent.co.uk/tech/where-in-the-world-am-i-the-addictive-mapping-game-that-is-geoguessr-8641265.html|archive-date=30. 7. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Razvoj igre je trajao otprilike dvije sedmice,&lt;ref name=&quot;vanguardia&quot;/&gt; te koristi Backbone.js JavaScript biblioteku i [[Google Maps|Google Maps API]] za igre koje koriste Google Street View.&lt;ref name=&quot;Pitcher 2013&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.polygon.com/2013/5/13/4325800/get-lost-with-google-maps-based-game-geoguessr|title=Get lost with Google Maps-based game GeoGuessr|last=Pitcher|first=Jenna|date=13. 5. 2013|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106134952/http://www.polygon.com/2013/5/13/4325800/get-lost-with-google-maps-based-game-geoguessr|archive-date=6. 11. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; ''Wallén'' je objavio finalnu verziju igre na Google Chrome Experiments 10. maja 2013.&lt;ref name=&quot;Pitcher 2013&quot; /&gt;

Pored engleskog jezika, igra je dostupna i na deset drugih: [[Nizozemski jezik|holandskom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Portugalski jezik|portugalskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Švedski jezik|švedskom]], [[Turski jezik|turskom]], [[Poljski jezik|poljskom]] i [[Japanski jezik|japanskom]]. Mobilne aplikacije za ''GeoGuessr'' igru dostupne su i na [[Android (operativni sistem)|Android]] (play store) i [[iOS]] platformama.&lt;ref name=&quot;GG FAQ&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/categories/360003341218-General|title=General FAQ|website=GeoGuessr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220815192650/https://geoguessr.zendesk.com/hc/en-us/categories/360003341218-General|archive-date=15. 8. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Prijem ==
Lansiranje igre desilo se u maju 2013. godine, koje je opisano kao uspješno, a igra je odmah postala viralna.&lt;ref name=&quot;Brandwatch 2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.brandwatch.com/email/brandwatch-bulletin-0098-geoguessr/|title=How a 2013 Browser Game Made Its Comeback|website=Brandwatch|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220816164221/https://www.brandwatch.com/email/brandwatch-bulletin-0098-geoguessr/|archive-date=16. 8. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Po izlasku, igra je opisana kao &quot;veoma zarazna&quot;.&lt;ref name=&quot;Oremus 2013&quot;/&gt; Početak [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] pokrenuo je opetovano interesovanje za igru, pa je ona imala novi vrhunac u martu 2021.&lt;ref name=&quot;Brandwatch 2021&quot; /&gt; Do jula 2022. odine, igra je imala oko 40 miliona naloga.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Browning|first=Kellen|date=7. 7. 2022|title=Siberia or Japan? Expert Google Maps Players Can Tell at a Glimpse.|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/07/07/business/geoguessr-google-maps.html|access-date=29. 1. 2023|issn=0362-4331|archive-date=7. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407184245/https://www.nytimes.com/2022/07/07/business/geoguessr-google-maps.html}}&lt;/ref&gt; Zanimanje za igru propagirano je na platformama kao što su [[Reddit]], [[YouTube]], [[TikTok]] i [[Twitch.tv|Twitch]], gdje su poznati korisnici poput Ludwiga, GeoWizarda i Rainbolta snimali ili streamali sebe kako igraju i takmiče se.&lt;ref name=&quot;Brandwatch 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Monaghan 2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.indy100.com/viral/georainbolt-who-is-he-tiktok|title=Who is Georainbolt the man who can identify anywhere on Earth by just a single photo|last=Monaghan|first=Becca|date=31. 8. 2022|website=indy100|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172445/https://www.indy100.com/viral/georainbolt-who-is-he-tiktok|archive-date=20. 9. 2022|url-status=live|access-date=19. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Browning 2022&quot;&gt;{{Cite news|last=Browning|first=Kellen|title=Siberia or Japan? Expert Google Maps Players Can Tell at a Glimpse|url=https://www.nytimes.com/2022/07/07/business/geoguessr-google-maps.html|issn=0362-4331|access-date=17. 11. 2022|work=[[New York Times]]|date=7. 7. 2022|archive-date=7. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407184245/https://www.nytimes.com/2022/07/07/business/geoguessr-google-maps.html}}&lt;/ref&gt;

Igra je opisana kao obrazovne prirode, a koja pomaže korisnicima da &quot;razviju kritičke vještine za analizu [[Geografija|geografskih]] i kulturnih pejzaža &quot;,&lt;ref name=&quot;Lei 2022&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bootcamp.uxdesign.cc/design-critique-geoguessr-as-an-educational-game-97fff1c237b1|title=Design critique: GeoGuessr as an educational game|last=Lei|first=Tsai-ling|date=3. 3. 2022|website=Bootcamp|publisher=[[Medium (website)|Medium]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220527201220/https://bootcamp.uxdesign.cc/design-critique-geoguessr-as-an-educational-game-97fff1c237b1|archive-date=27. 5. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; te je sugerisano da bi mogla čak poboljšati geografsko obrazovanje u školama, pružajući znanje i vještine iz geografije na praktičan način.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dixon&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geographyeducation.org/geospatial/using-geoguessr-in-the-classroom/|title=Using GeoGuessr in the Classroom|last=Dixon|first=Seth|date=26. 11. 2013|website=GEOGRAPHY EDUCATION|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518120416/https://geographyeducation.org/geospatial/using-geoguessr-in-the-classroom/|archive-date=18. 5. 2022|url-status=live|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Korisnici ''GeoGuessr-a'' kritizirali su ograničenost kretanja i ono koliko pokriva Street View u toku igre. Lokacije kao što je [[Zanzibar]] koristile su  nezvanične slike, a igrači ''GeoGuessr-a'' opisali su neke od ovih medija kao zrnaste, mutne i previše ili nedovoljno eksponirane.&lt;ref name=&quot;Deck 2021&quot;/&gt; ''World Travel in 360'', odnosno organizacija koja je vodila program za pokrivanje Zanzibara, izjavila je da je &quot;[njihovo] mapiranje bolje nego nikakvo&quot;.&lt;ref name=&quot;Deck 2021&quot; /&gt;

Igra je bila inspiracija za neke od verzija koje su napravili fanovi koje koriste i igraju slične video igrice, kao što su svjetovi ''Grand Theft Auto V'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sportskeeda.com/gta/how-to-play-gtaguessr-players-explore-los-santos-with-franklin|title=How to play GTAGuessr, a game where GTA 5 players explore Los Santos with Franklin|last=Sahbegovic|first=Danny|date=19. 1. 2022|website=www.sportskeeda.com|language=en-us|access-date=12. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwzA&quot;&gt;Fortnite&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;, ''[[World of Warcraft]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/23464583/world-of-warcraft-geoguessr-location-game|title=Someone made a World of Warcraft GeoGuessr and now the last 18 years of my life have meaning|last=Welsh|first=Oli|date=17. 11. 2022|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20230316221514/https://www.polygon.com/23464583/world-of-warcraft-geoguessr-location-game|archive-date=16. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; ''Genshin Impact'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/23140340/genshin-impact-geoguessr-game-hoyoverse|title=I'm better at the Genshin Impact GeoGuessr than the real-world one|last=Diaz|first=Ana|date=27. 5. 2022|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20230309161315/https://www.polygon.com/23140340/genshin-impact-geoguessr-game-hoyoverse|archive-date=9. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; i ''The Legend of Zelda: Breath of the Wild''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/23708320/zelda-breath-of-the-wild-map-totk-prep-hyruleguessr|title=Prepare for Zelda: Tears of the Kingdom by testing your knowledge of Hyrule's map|last=Carpenter|first=Nicole|date=2. 5. 2023|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230504192649/https://www.polygon.com/23708320/zelda-breath-of-the-wild-map-totk-prep-hyruleguessr|archive-date=4. 5. 2023|url-status=live|access-date=6. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== AI istraživanja ===
U julu 2023. godine, istraživači sa [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] razvili su alat [[Mašinsko učenje|za mašinsko učenje]] putem kojeg se moglo lcoirati 40% ''GeoGuessr'' lokacija sa tačnošću u 25&amp;nbsp;km (16milja) ili bolje. Nakon tri pokušaja, model je uspio pobijediti Trevora Rainbolta, najbolje rangiranog igrača do sad.&lt;ref name=&quot;register&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theregister.com/2023/07/15/pigeon_model_geolocation/|title=This AI is better than you at figuring out where a street pic was taken just by looking at it|last=Claburn|first=Thomas|date=15. 7. 2023|publisher=[[The Register]]|access-date=18. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; U preprintu, autori su napomenuli da bi takvi modeli mogli pozitivno uticati [[Klimatologija|na istraživanje klime]] i klimatskih uvjeta jer uspješna geolokacija slike često zahtijeva ispravnu klimatsku klasifikaciju lokacije: ako [[umjetna inteligencija]] (AI) može otkriti da dvije slike dolaze iz iste regije, napajajući alat sa slike, mogao bi se pružiti pristup jeftinim podacima o tome kako klimatske promjene utiču na određene regione. U studiji je navedeno da bi brzo prepoznavanje lokacija na otvorenom moglo sugerisati miješsanje u privatnost i sigurnost.&lt;ref name=&quot;arxiv&quot;&gt;{{Cite arXiv|title=PIGEON: Predicting Image Geolocations|last=Haas}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
[[Datoteka:GeoGuessr_World_Cup_2023_-_Top_4_(crop).jpg|mini|''GeoGuessr'' World Cup 2023 Top 4 players: Consus, Blinky, Radu and Fau]]
Dana 2. oktobra 2022. godine, ''GeoGuessr'' je ko-sponzorirao Ligue Intercommin &quot;''GeoGuessr'' ''Team World Cup''&quot;, LAN zabavu koja je radila live-prenos na Twitchu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://super-duper.fr/ligue/index_en.php|title=Ligue Intercommu|website=super-duper.fr|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gtwc.info/|title=Geoguessr Team World Cup|website=gtwc.info|access-date=13. 1. 2025|archive-date=19. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240819192733/https://www.gtwc.info/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; To su komentirali streameri, uključujući Antoinea Daniela i {{Ill|Etoiles|fr|Etoiles (streamer)}}.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Gdw0R48z2SI|title=GEOGUESSR TEAM WORLD CUP {{!}} FINALE|date=7. 11. 2022|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Takmičenje je pobjedila ekipa &quot;''Speed Plonkers''&quot;, u kojoj su nastupili igrači Blinky (iz [[Francuska|Francuske]]), Kodiak (iz [[Njemačka|Njemačke]]) i Maccem (iz [[Švedska|Švedske]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://e.sport.fr/resultats/geoguessr-team-world-cup-le-francais-blinky-et-les-speed-plonkers-sacres-champions-du-monde-710202.shtm|title=GeoGuessr Team World Cup : le Français Blinky et les Speed Plonkers sacrés champions du monde|date=23. 10. 2022|website=E.SPORT.FR|language=fr-fr|access-date=5. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Održana su ukupno dva &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAQA&quot;&gt;GeoGuessr&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; World Cup turnira. U oktobru 2023., holandski igrač ''Consus'' je u finalu pobijedio [[Francuzi|francuskog]] igrača ''Blinkyja''.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.geoguessr.com/world-cup/2023|title=World Cup - GeoGuessr|website=www.geoguessr.com|language=en|access-date=15. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.geoguessr.com/world-cup/press/announcement|title=World Cup Announcement - GeoGuessr|website=www.geoguessr.com|language=en|access-date=9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.geoguessr.com/world-cup/press/caster-lineup|title=GeoGuessr Unveils Stellar Lineup of Talent for Inaugural World Cup - GeoGuessr|website=www.geoguessr.com|language=en|access-date=9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Drugo Svjetsko prvenstvo održano je tek u septembru 2024., s tim da je Blinky je pobijedio 3 naprema 2 američkog igrača MK.&lt;ref&gt;{{Cite tweet|title=Oh wow. What a night. We had over 200.000 concurrent viewers watching the finals. We are so grateful to all of you who tuned in. Thank you so much.}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* Impact of the COVID-19 pandemic on the video game industry

== Izvori ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Službeni sajt|www.geoguessr.com}}

[[Kategorija:Videoigre za više igrača i za jednog igrača]]
[[Kategorija:Videoigre za iOS]]
[[Kategorija:Videoigre za Android]]
[[Kategorija:Geografija]]</text>
      <sha1>k7n1uzoqysywh1vij0conzekgamqts3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich</title>
    <ns>3</ns>
    <id>517428</id>
    <revision>
      <id>3714424</id>
      <parentid>3689424</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:10:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* (Ij)ekavica */ novi odlomak</comment>
      <origin>3714424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7761" sha1="2nnbaev70kdxb4i75umyhqpf5jcidp9" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Kosovo ==

Ne razumijem u čemu je problem? Šta znači natuknica &quot;Srbi na Kosovu&quot;? Ima li taj pojam u nekoj enciklopediji? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:08, 15 mart 2025 (CET)
: O kosovskim Srbima ima stranica na čak 15 jezika. Ako je problem što je Kosovo polupriznata država, mogao si to odmah kazat a ne ovako. Po meni je tema relevantna jer Kosovo ima sve prerogative države, Srbi kao zajednica imaju zagarantovanih 10 mjesta u Skupštini ili Saboru Kosova, znači sve van Srbije, imaju svoju stranku koja učestvuje na kosovskim izborima, ne srbijanskim. i ostale zajednice funkcioniraju neovisno od Srbije. Ja nijesam siguran koliko si upućen kakvo je stanje u Srbiji. Srbija na Kosovu ima samo svoje škole i zdravstvene ustanove  i to je sve. Ostalo je sve kosovsko. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 20:23, 15 mart 2025 (CET)
::Ne postoji narod &quot;Kosovski Srbi&quot;! Slični su pokušaji da se stvori narod &quot;hrvatski Srbi&quot; i &quot;bosanski Srbi&quot;. O situaciji na Kosovu možete pisati u članku o Kosovu ili u članku o Srbiji. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:52, 15 mart 2025 (CET)
:::Dobro, ali postoji Srbi u Hrvatskoj, Srbi u Bosni i Hercegovini, ja sam napravio Srbi na Kosovu, ili misliš da treba drugačije? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:11, 15 mart 2025 (CET)
:::Hrvatski, bosanski itd. Srbi i ostali postoje. Pogledati malo literaturu na internetu kao i udzbenike, izrazi se koriste. Kao sto postoje austrijski Bosanci, americki Jevreji itd. A ako ne vjerujes, naredi Amerikancima da Srbe u Bosni i Hercegovini ne nazivaju Bosnian Serbs, nego Serbs in Bosnia, pa ces vidjeti dokle ces dogurati. [[Posebno:Doprinosi/77.77.218.8|77.77.218.8]] 21:38, 15 mart 2025 (CET)
::::o &quot;američkim Srbima&quot; se može na nekom drugom nivou diskutirati. Ovo je enciklopedija, a ako negdje stvarno postoji narod koji se zove &quot;bosanski&quot;, &quot;hrvatski &quot; ili &quot;kosovski&quot; Srbi, onda bi trebalo te članke i napisati.  Inače s &quot;anonimcima&quot; koji nemaju mu.a da diskutuju ne raspravljam! A u svezi uđbenika...O kakvim je riječ? Ja nisam učenik, niti američki poslušnik, pa da prevodim s engleskog...austrijski Bosanci?  Ima li to negdje u literaturi? ...i na kraju: s anonimncima ne diskutujwm! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:53, 15 mart 2025 (CET)
:::::Nijesi odgovorio na moje pitanje? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:09, 15 mart 2025 (CET)

== Prijedlog ==

Upravo vidjeh da je [[:Kategorija:Naselja u Leskovcu|ova kategorija]] prazna, pa ako si lokalpatriotski raspoložen... :-) (P. S.: Ako budeš pisao, prvo baci oko na poneki članak o naseljima u Srbiji.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:26, 17 mart 2025 (CET)
:Naravno, moji korijeni su iz Pečenjevca, odakle je Toma. Uradit ću leskovačka naselja. ;) [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 13:31, 17 mart 2025 (CET)

== Južna Srbija?  ==

Zašto postavljate interne linkove pojmova koji se odnose na teritorijalnu organizaciju Srbije na pojmove koji ne pripadaju u tu sistematizaciju? Primjer:''&quot;... Naselja u Leskovcu se nalaze u &quot;Južnoj Srbiji&quot;'' Pojam Južne Srbije nije u sistematizaciji teritorijalne podjele Srbije! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:47, 19 mart 2025 (CET)

:Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug? Ili da je &quot;Južna Srbija&quot; dio Srbije u teritorijalnoj podjeli? Ili da niko na sr.wiki ništa ne zna? I da treba da razmišljam i podržavam &quot;autonomiju JS&quot;, što god to značilo? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:32, 19 mart 2025 (CET)

== Upozorenje==
Pokušajte komunicirati bez vrijeđanja. Tomu nema jesta na Wikipediji![[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:21, 20 mart 2025 (CET)

:Nikog ja nijesam vrijeđao. Koga sam uvrijedio? Vi ne komunicirate sa mnom, ne pravite se naivni. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 19:23, 20 mart 2025 (CET)
::Možda je u Vašem kulturnom okruženju nazivanje nekoga &quot;korisnom budalom&quot; česta formulacija emotivnog stanja i fraza svakodnevne komunikacije, ali na Wikipediji, kao i u drugim sferama života se smatra uvredom i nedosljednom komunikacijom. Zato sam Vas i upozorio! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:34, 20 mart 2025 (CET)

== (Ij)ekavica ==

Vidim da pokušavaš pisati ijekavicom na SZR, ali to nije potrebno tu. Slobodno razgovaraj na srpskom. Također vidim da se malo mučiš s pravilima vezanim za ijekavicu, pa evo ti jedno opće (koje važi u 95% slučajeva; o izuzecima ću ako bude potrebno): kratko E = je (pesma = pjesma), dugo E = ije (mleko = mlijeko). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:10, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>2nnbaev70kdxb4i75umyhqpf5jcidp9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714425</id>
      <parentid>3714424</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* (Ij)ekavica */</comment>
      <origin>3714425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7852" sha1="r3y2pyn3bn1ljeiiwhggchrjhnqg7n7" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Kosovo ==

Ne razumijem u čemu je problem? Šta znači natuknica &quot;Srbi na Kosovu&quot;? Ima li taj pojam u nekoj enciklopediji? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:08, 15 mart 2025 (CET)
: O kosovskim Srbima ima stranica na čak 15 jezika. Ako je problem što je Kosovo polupriznata država, mogao si to odmah kazat a ne ovako. Po meni je tema relevantna jer Kosovo ima sve prerogative države, Srbi kao zajednica imaju zagarantovanih 10 mjesta u Skupštini ili Saboru Kosova, znači sve van Srbije, imaju svoju stranku koja učestvuje na kosovskim izborima, ne srbijanskim. i ostale zajednice funkcioniraju neovisno od Srbije. Ja nijesam siguran koliko si upućen kakvo je stanje u Srbiji. Srbija na Kosovu ima samo svoje škole i zdravstvene ustanove  i to je sve. Ostalo je sve kosovsko. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 20:23, 15 mart 2025 (CET)
::Ne postoji narod &quot;Kosovski Srbi&quot;! Slični su pokušaji da se stvori narod &quot;hrvatski Srbi&quot; i &quot;bosanski Srbi&quot;. O situaciji na Kosovu možete pisati u članku o Kosovu ili u članku o Srbiji. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:52, 15 mart 2025 (CET)
:::Dobro, ali postoji Srbi u Hrvatskoj, Srbi u Bosni i Hercegovini, ja sam napravio Srbi na Kosovu, ili misliš da treba drugačije? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:11, 15 mart 2025 (CET)
:::Hrvatski, bosanski itd. Srbi i ostali postoje. Pogledati malo literaturu na internetu kao i udzbenike, izrazi se koriste. Kao sto postoje austrijski Bosanci, americki Jevreji itd. A ako ne vjerujes, naredi Amerikancima da Srbe u Bosni i Hercegovini ne nazivaju Bosnian Serbs, nego Serbs in Bosnia, pa ces vidjeti dokle ces dogurati. [[Posebno:Doprinosi/77.77.218.8|77.77.218.8]] 21:38, 15 mart 2025 (CET)
::::o &quot;američkim Srbima&quot; se može na nekom drugom nivou diskutirati. Ovo je enciklopedija, a ako negdje stvarno postoji narod koji se zove &quot;bosanski&quot;, &quot;hrvatski &quot; ili &quot;kosovski&quot; Srbi, onda bi trebalo te članke i napisati.  Inače s &quot;anonimcima&quot; koji nemaju mu.a da diskutuju ne raspravljam! A u svezi uđbenika...O kakvim je riječ? Ja nisam učenik, niti američki poslušnik, pa da prevodim s engleskog...austrijski Bosanci?  Ima li to negdje u literaturi? ...i na kraju: s anonimncima ne diskutujwm! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:53, 15 mart 2025 (CET)
:::::Nijesi odgovorio na moje pitanje? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:09, 15 mart 2025 (CET)

== Prijedlog ==

Upravo vidjeh da je [[:Kategorija:Naselja u Leskovcu|ova kategorija]] prazna, pa ako si lokalpatriotski raspoložen... :-) (P. S.: Ako budeš pisao, prvo baci oko na poneki članak o naseljima u Srbiji.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:26, 17 mart 2025 (CET)
:Naravno, moji korijeni su iz Pečenjevca, odakle je Toma. Uradit ću leskovačka naselja. ;) [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 13:31, 17 mart 2025 (CET)

== Južna Srbija?  ==

Zašto postavljate interne linkove pojmova koji se odnose na teritorijalnu organizaciju Srbije na pojmove koji ne pripadaju u tu sistematizaciju? Primjer:''&quot;... Naselja u Leskovcu se nalaze u &quot;Južnoj Srbiji&quot;'' Pojam Južne Srbije nije u sistematizaciji teritorijalne podjele Srbije! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:47, 19 mart 2025 (CET)

:Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug? Ili da je &quot;Južna Srbija&quot; dio Srbije u teritorijalnoj podjeli? Ili da niko na sr.wiki ništa ne zna? I da treba da razmišljam i podržavam &quot;autonomiju JS&quot;, što god to značilo? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:32, 19 mart 2025 (CET)

== Upozorenje==
Pokušajte komunicirati bez vrijeđanja. Tomu nema jesta na Wikipediji![[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:21, 20 mart 2025 (CET)

:Nikog ja nijesam vrijeđao. Koga sam uvrijedio? Vi ne komunicirate sa mnom, ne pravite se naivni. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 19:23, 20 mart 2025 (CET)
::Možda je u Vašem kulturnom okruženju nazivanje nekoga &quot;korisnom budalom&quot; česta formulacija emotivnog stanja i fraza svakodnevne komunikacije, ali na Wikipediji, kao i u drugim sferama života se smatra uvredom i nedosljednom komunikacijom. Zato sam Vas i upozorio! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:34, 20 mart 2025 (CET)

== (Ij)ekavica ==

Vidim da pokušavaš pisati ijekavicom na SZR, ali to nije potrebno tu. Slobodno razgovaraj na srpskom. Također vidim da se malo mučiš s pravilima vezanim za ijekavicu, pa evo ti jedno opće (koje važi u 95% slučajeva; o izuzecima ću ako bude potrebno): kratko E = je (pesma = pjesma), dugo E = ije (mleko = mlijeko). A u glagolu &quot;navesti&quot; uopće nema glasa &quot;jat&quot;; tu je obično E (navesti / nav'''o'''diti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:10, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>r3y2pyn3bn1ljeiiwhggchrjhnqg7n7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Južna Srbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517573</id>
    <revision>
      <id>3714256</id>
      <parentid>3714039</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T17:24:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <origin>3714256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3193" sha1="h5iwk6bqgvi6i2pgr6iq707mkkgf2h1" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Tokom 19. vijeka največi dio ove regije zauzela je Srbija 1878. godine, ova regija je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Najveći gradovi ==
* [[Niš]] sa 178.976 stanovnika
* [[Leskovac]] sa 54.091 stanovnikom
* [[Vranje]] sa 50.954 stanovnika
* [[Pirot]] sa 34.942 stanovnika
* [[Prokuplje]] sa 24.627 stanovnika

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>h5iwk6bqgvi6i2pgr6iq707mkkgf2h1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714257</id>
      <parentid>3714256</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T17:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3714257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3556" sha1="7e9i6je0vi5s4c1uy3irvqtqvn9qlz3" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Tokom 19. vijeka največi dio ove regije zauzela je Srbija 1878. godine, ova regija je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Najveći gradovi ==
* [[Niš]] sa 178.976 stanovnika
* [[Leskovac]] sa 54.091 stanovnikom
* [[Vranje]] sa 50.954 stanovnika
* [[Pirot]] sa 34.942 stanovnika
* [[Prokuplje]] sa 24.627 stanovnika

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://www.turistickiklub.com/sadrzaj/juzna-srbija-turisticka-oblast Južna Srbija - turistička oblast] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>7e9i6je0vi5s4c1uy3irvqtqvn9qlz3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714280</id>
      <parentid>3714257</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:36:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>3714280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4360" sha1="4lyx9a6fh1ytfoiqbvbofn430qjrf44" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Poslije Kosovske bitke Turci su još nekoliko puta upadali na prostore Južne Srbije i konačno u ljeto 1454. godine zauzelu ove predjel. Život pravoslavnog slavenskog stanovništva Južne Srbije je bio veoma težak. Bili su obespravljeni, surovo ekploatisani, davali su velike dažbine i kuluke, ubijani su bez naročitih povoda, imaovina im je spaqivana, žene i devojke silovane ili islamizovane, muškarci terani da rade u rudniku ili ropstvo, djeca odvođena da bi postali janičari. Skoro svako selo imalo je svog Turčina - gospodara sela (obično beg ili spahija). Najbolja zemlja je obrađivana za gospodara, svaki deveti deo od onoga što prozvedu je daban gospodaru. Život pravoslavnih stanovnika Južne Srbije se sve više pogoršavao, te su počeli i pokreti otpora. (ustanci). Nakon srpsko-turskih ratova (1876-1878) Kneževina Srbija zauzima najveći dio ove regije. Ona je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Najveći gradovi ==
* [[Niš]] sa 178.976 stanovnika
* [[Leskovac]] sa 54.091 stanovnikom
* [[Vranje]] sa 50.954 stanovnika
* [[Pirot]] sa 34.942 stanovnika
* [[Prokuplje]] sa 24.627 stanovnika

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://www.turistickiklub.com/sadrzaj/juzna-srbija-turisticka-oblast Južna Srbija - turistička oblast] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>4lyx9a6fh1ytfoiqbvbofn430qjrf44</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714281</id>
      <parentid>3714280</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>3714281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4381" sha1="6f9u92jxxkwdqq1c1flk0kkr1hxcskq" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Poslije Kosovske bitke Turci su još nekoliko puta upadali na prostore Južne Srbije i konačno u ljeto 1454. godine zauzelu ove predjel. Život pravoslavnog slavenskog stanovništva Južne Srbije je bio veoma težak. Bili su obespravljeni, surovo ekploatisani, davali su velike dažbine i kuluke, ubijani su bez naročitih povoda, imaovina im je spaqivana, žene i devojke silovane ili islamizovane, muškarci terani da rade u rudniku ili ropstvo, djeca odvođena da bi postali janičari. Skoro svako selo imalo je svog Turčina - gospodara sela (obično beg ili spahija). Najbolja zemlja je obrađivana za gospodara, svaki deveti deo od onoga što prozvedu je daban gospodaru. Život pravoslavnih stanovnika Južne Srbije se sve više pogoršavao, te su počeli i pokreti otpora. (ustanci). Nakon srpsko-turskih ratova (1876-1878) Kneževina Srbija zauzima najveći dio ove regije. Ona je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Stanovništvo ==

== Najveći gradovi ==
* [[Niš]] sa 178.976 stanovnika
* [[Leskovac]] sa 54.091 stanovnikom
* [[Vranje]] sa 50.954 stanovnika
* [[Pirot]] sa 34.942 stanovnika
* [[Prokuplje]] sa 24.627 stanovnika

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://www.turistickiklub.com/sadrzaj/juzna-srbija-turisticka-oblast Južna Srbija - turistička oblast] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>6f9u92jxxkwdqq1c1flk0kkr1hxcskq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714285</id>
      <parentid>3714281</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <origin>3714285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4925" sha1="373j9nmxofhtbocigvk1t39skpz3ymz" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Poslije Kosovske bitke Turci su još nekoliko puta upadali na prostore Južne Srbije i konačno u ljeto 1454. godine zauzelu ove predjel. Život pravoslavnog slavenskog stanovništva Južne Srbije je bio veoma težak. Bili su obespravljeni, surovo ekploatisani, davali su velike dažbine i kuluke, ubijani su bez naročitih povoda, imaovina im je spaqivana, žene i devojke silovane ili islamizovane, muškarci terani da rade u rudniku ili ropstvo, djeca odvođena da bi postali janičari. Skoro svako selo imalo je svog Turčina - gospodara sela (obično beg ili spahija). Najbolja zemlja je obrađivana za gospodara, svaki deveti deo od onoga što prozvedu je daban gospodaru. Život pravoslavnih stanovnika Južne Srbije se sve više pogoršavao, te su počeli i pokreti otpora. (ustanci). Nakon srpsko-turskih ratova (1876-1878) Kneževina Srbija zauzima najveći dio ove regije. Ona je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Stanovništvo ==
Stanovnici Južne Srbije se nazivaju '''Južnjacima'''. Govore torlačkim dijalektima, osim u Kuršumliji i nezinoj okolini gde se govori kosovsko-resavskim dijalektom srpskog jezika. Torlački dijalekti se znatno razlikuju od standardnog srpskog jezika. Slavensko stanovništvo se uglavnom smatra Srbima, osim u Dimitrovgradu i Bosilegradu gdje se većina smatra Bugarima. Pored slavenskog stanovništva živi i albanska zajednica u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, kao i romaska zajedbica. Albanci su većina u Preševu i Bujanovcu.

== Najveći gradovi ==
* [[Niš]] sa 178.976 stanovnika
* [[Leskovac]] sa 54.091 stanovnikom
* [[Vranje]] sa 50.954 stanovnika
* [[Pirot]] sa 34.942 stanovnika
* [[Prokuplje]] sa 24.627 stanovnika

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://www.turistickiklub.com/sadrzaj/juzna-srbija-turisticka-oblast Južna Srbija - turistička oblast] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>373j9nmxofhtbocigvk1t39skpz3ymz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714334</id>
      <parentid>3714285</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:07:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3714334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4921" sha1="tfga3mmox68uvz52bkvwl32skrnfvbt" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Poslije Kosovske bitke Turci su još nekoliko puta upadali na prostore Južne Srbije i konačno u ljeto 1454. godine zauzelu ove predjel. Život pravoslavnog slavenskog stanovništva Južne Srbije je bio veoma težak. Bili su obespravljeni, surovo ekploatisani, davali su velike dažbine i kuluke, ubijani su bez naročitih povoda, imaovina im je spaqivana, žene i devojke silovane ili islamizovane, muškarci terani da rade u rudniku ili ropstvo, djeca odvođena da bi postali janičari. Skoro svako selo imalo je svog Turčina - gospodara sela (obično beg ili spahija). Najbolja zemlja je obrađivana za gospodara, svaki deveti deo od onoga što prozvedu je daban gospodaru. Život pravoslavnih stanovnika Južne Srbije se sve više pogoršavao, te su počeli i pokreti otpora. (ustanci). Nakon srpsko-turskih ratova (1876-1878) Kneževina Srbija zauzima najveći dio ove regije. Ona je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Stanovništvo ==
Stanovnici Južne Srbije se nazivaju '''Južnjacima'''. Govore torlačkim dijalektima, osim u Kuršumliji i nezinoj okolini gde se govori kosovsko-resavskim dijalektom srpskog jezika. Torlački dijalekti se znatno razlikuju od standardnog srpskog jezika. Slavensko stanovništvo se uglavnom smatra Srbima, osim u Dimitrovgradu i Bosilegradu gdje se većina smatra Bugarima. Pored slavenskog stanovništva živi i albanska zajednica u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, kao i romaska zajedbica. Albanci su većina u Preševu i Bujanovcu.

== Najveći gradovi ==
* [[Niš]] sa 178.976 stanovnika
* [[Leskovac]] sa 54.091 stanovnikom
* [[Vranje]] sa 50.954 stanovnika
* [[Pirot]] sa 34.942 stanovnika
* [[Prokuplje]] sa 24.627 stanovnika

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://obidjisrbiju.com/smestaj/juzna-srbija Južna Srbija] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}
* [https://jugmedia.rs/ JuGmedia] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>tfga3mmox68uvz52bkvwl32skrnfvbt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714378</id>
      <parentid>3714334</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:07:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>/* Najveći gradovi */</comment>
      <origin>3714378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5832" sha1="1gbtir2xmo9gs7qclpow4zegfe7wxte" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Poslije Kosovske bitke Turci su još nekoliko puta upadali na prostore Južne Srbije i konačno u ljeto 1454. godine zauzelu ove predjel. Život pravoslavnog slavenskog stanovništva Južne Srbije je bio veoma težak. Bili su obespravljeni, surovo ekploatisani, davali su velike dažbine i kuluke, ubijani su bez naročitih povoda, imaovina im je spaqivana, žene i devojke silovane ili islamizovane, muškarci terani da rade u rudniku ili ropstvo, djeca odvođena da bi postali janičari. Skoro svako selo imalo je svog Turčina - gospodara sela (obično beg ili spahija). Najbolja zemlja je obrađivana za gospodara, svaki deveti deo od onoga što prozvedu je daban gospodaru. Život pravoslavnih stanovnika Južne Srbije se sve više pogoršavao, te su počeli i pokreti otpora. (ustanci). Nakon srpsko-turskih ratova (1876-1878) Kneževina Srbija zauzima najveći dio ove regije. Ona je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Stanovništvo ==
Stanovnici Južne Srbije se nazivaju '''Južnjacima'''. Govore torlačkim dijalektima, osim u Kuršumliji i nezinoj okolini gde se govori kosovsko-resavskim dijalektom srpskog jezika. Torlački dijalekti se znatno razlikuju od standardnog srpskog jezika. Slavensko stanovništvo se uglavnom smatra Srbima, osim u Dimitrovgradu i Bosilegradu gdje se većina smatra Bugarima. Pored slavenskog stanovništva živi i albanska zajednica u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, kao i romaska zajedbica. Albanci su većina u Preševu i Bujanovcu.

== Najveći gradovi ==
{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Južnoj Srbiji
| ime_države_u_lokativu  = Južnoj Srbiji
| drž_ref     = Republički zavod za statistiku Srbije
| spisak_po_stanovništvu = 
| klasa       = navbox
| int_ime    = Gradovi i općine
| int_link    = 
| grad_1 = Niš | int_1 = Grad Niš | stan_1 = 178.976 | img_1  = Panorama Nisa.JPG
| grad_2 = Leskovac | int_2 = Grad Leskovac |stan_2 = 54.091 |img_2 = Brdo Hisar kod Leskovca 02 (cropped).jpg
| grad_3 = Vranje | int_3 = Grad Vranje |stan_3 = 50.954 |img_3 = Kralj Stefan Prvovenčani street, Vranje, Srbija (3).jpg
| grad_4 = Pirot | int_4 = Grad Pirot |stan_4 = 34.942 |img_4 =Pirot fortress, Serbia 11.jpg
| grad_5 = Prokuplje | int_5 = Grad Prokuplje  |stan_5 = 24.627
| grad_6 = Vlasotince | int_6 = Općina Vlasotince |stan_6 = 14.924
| grad_7 = Aleksinac | int_7 = Općina Aleksinac |stan_7 = 14.593
| grad_8 = Preševo | int_8 = Općina Preševo |stan_8 = 14.219
| grad_9 = Kuršumlija | int_9 = Općina Kuršunlija |stan_9 = 11.765
| grad_10 = Bujanovac | int_10 = Općina Bujanovac |stan_10 = 11.468
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://obidjisrbiju.com/smestaj/juzna-srbija Južna Srbija] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}
* [https://jugmedia.rs/ JuGmedia] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>1gbtir2xmo9gs7qclpow4zegfe7wxte</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714411</id>
      <parentid>3714378</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <origin>3714411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6558" sha1="1zjetzboqyzrnbxr4fg1rsh9v6lzren" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:SouthEasternSerbia.png|mini|250p|Karta Južne Srbije (braon boja)]]

'''Južna Srbija''', poznata i kao ''jug Srbije'', ''jugoistočna Srbija'', ''jug Centralne Srbje'', ''Južno Pomoravlje'', historijsko-geografska regija je u [[Srbija|Srbiji]]  koja se na istoku graniči sa Bugarskom, na jugu sa Sjevernom Makedonijom, na jugozapadu sa Kosovom, a na sjeveru linijom Kopaonik–Jastrebac–Aleksinac–Stra planina. Njezina teritorija se najčešće odnosi na [[Nišavski upravni okrug|Nišavski]], [[Jablanički upravni okrug|Jablanički]], [[Toplički upravni okrug|Toplički]], [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] i [[Pirotski upravni okrug]]. Površine je oko 14.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 877.000 stanovnika prema popisu iz 2022. godine.&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/serbia-census.htm All places: 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011, 2022 censuses ]&lt;/ref&gt; Dijeli je Južna Morava s juga na sjever. Njene lijeve pritoke su Toplica, Jablanica, Veternica, Pusta reka, a desne Nišava, Vlasina, Vrla. 

== Geografija ==
Ispresjecana je cestama koji povezuju Balkan i Evropu s ostalim svjetom. Sačuvani pisani tragovi ukazuju da je dolina Južne Morave uvijek bila raskrsnica značajnih cesti. Bile su to ilirske, rimske, bizantijske, srpske i turske ceste. Najvažnije raskrsnice međunarodnih cesti su one koje vode prema istoku - za Sofiju, i prema juga - za Atinu. Ovim cestama kretalo se stanovništvo, prijenosila roba i kretale vojske. 

Južna Srbija je planinska oblast. Na istoku je okviruju kameniti, bezvodni i gotovo neprohodni planinski lanci. Na zapadu i sjeveru predjeli su šumovitiji. U Južnoj Srbiji ili na njenim granicama najveće planine su Stara planina (2.169 m), Kopaonik (2.017 m), Besna kobila (1.922 m), Dukat (1.881 m), Vardenik (1.876 m), Suva planina (1.808 m), Čemernik (1.638 m), Jastrebac (1.492 m), Kukavica (1.441 m). PLanine su stare gromadne ili mlade venačne. Većinom su besputne i sa strmim i kratkim dolinama, bez šuma ili sa vrlo malo šuma, bez vodene energije, ali s rudnim bogastvom. Ovo je uvjek bio siromašan poljoprivredni-stočarski kraj, dobro nadeseqen. Privreda je bila slabo razvijena, sem zanatstva u gradovima. Gradovi su nastali u dolinama rijeka, ovdje su se razvili Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje. Najveći grad u Južnoj Srbiji je Niš.

== Historija ==
Poslije Kosovske bitke Turci su još nekoliko puta upadali na prostore Južne Srbije i konačno u ljeto 1454. godine zauzelu ove predjel. Život pravoslavnog slavenskog stanovništva Južne Srbije je bio veoma težak. Bili su obespravljeni, surovo ekploatisani, davali su velike dažbine i kuluke, ubijani su bez naročitih povoda, imaovina im je spaqivana, žene i devojke silovane ili islamizovane, muškarci terani da rade u rudniku ili ropstvo, djeca odvođena da bi postali janičari. Skoro svako selo imalo je svog Turčina - gospodara sela (obično beg ili spahija). Najbolja zemlja je obrađivana za gospodara, svaki deveti deo od onoga što prozvedu je daban gospodaru. Život pravoslavnih stanovnika Južne Srbije se sve više pogoršavao, te su počeli i pokreti otpora. (ustanci). Nakon srpsko-turskih ratova (1876-1878) Kneževina Srbija zauzima najveći dio ove regije. Ona je nazivana ''Novi Krajevi'' ili ''Nova Srbija''. Početkom 20. vijeka, poslije Balkanskih ratova 1912. godine, Srbija zauzima Vardarsku Makedoniju, Kosovo i dio Novopazarskog sandžaka. Tako se riječ ''Južna Srbija'' proširila i na te krajeve. U drugoj polovini 20. vijeka Vardarska Makedonija postaje republika, a Kosovo autonomna pokrajina u okviru Srbije, kao dio SFR Jugoslavije. Termin ''Južna Srbija '' se sveo na uglavnom zauzete krajeve 1878. godine.

== Stanovništvo ==
Stanovnici Južne Srbije se nazivaju '''Južnjacima'''. Govore torlačkim dijalektima, osim u Kuršumliji i nezinoj okolini gde se govori kosovsko-resavskim dijalektom srpskog jezika. Torlački dijalekti se znatno razlikuju od standardnog srpskog jezika. Slavensko stanovništvo se uglavnom smatra Srbima, osim u Dimitrovgradu i Bosilegradu gdje se većina smatra Bugarima. Pored slavenskog stanovništva živi i albanska zajednica u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, kao i romaska zajedbica. Albanci su većina u Preševu i Bujanovcu.

== Najveći gradovi ==
{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Južnoj Srbiji
| ime_države_u_lokativu  = Južnoj Srbiji
| drž_ref     = Republički zavod za statistiku Srbije
| spisak_po_stanovništvu = 
| klasa       = navbox
| int_ime    = Gradovi i općine
| int_link    = 
| grad_1 = Niš | int_1 = Grad Niš | stan_1 = 178.976 | img_1  = Panorama Nisa.JPG
| grad_2 = Leskovac | int_2 = Grad Leskovac |stan_2 = 54.091 |img_2 = Brdo Hisar kod Leskovca 02 (cropped).jpg
| grad_3 = Vranje | int_3 = Grad Vranje |stan_3 = 50.954 |img_3 = Kralj Stefan Prvovenčani street, Vranje, Srbija (3).jpg
| grad_4 = Pirot | int_4 = Grad Pirot |stan_4 = 34.942 |img_4 =Pirot fortress, Serbia 11.jpg
| grad_5 = Prokuplje | int_5 = Grad Prokuplje  |stan_5 = 24.627
| grad_6 = Vlasotince | int_6 = Općina Vlasotince |stan_6 = 14.924
| grad_7 = Aleksinac | int_7 = Općina Aleksinac |stan_7 = 14.593
| grad_8 = Preševo | int_8 = Općina Preševo |stan_8 = 14.219
| grad_9 = Kuršumlija | int_9 = Općina Kuršunlija |stan_9 = 11.765
| grad_10 = Bujanovac | int_10 = Općina Bujanovac |stan_10 = 11.468
}}

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120&quot; widths=&quot;120&quot;&gt;
Djavolja varos 3.jpg|Đavolja varoš
Sicevacka klisura.jpg|Sićevačka klisura
Niška tvrdjava.JPG|Niška tvrđava
Narodnja nosnja Vranje.jpg|Vranjanska narodna nošnja
Konstantin Veliki, Medijana.jpg|Bista cara Konstantina Velikog nađena u nišu (njegovom rodnom gradu)
Kuće u Gostuši.jpg|Kamene kuće u Gostuši kod Pirota
Dolina Pcinje 01.jpg|Dolina rijeke Pčinje
Aeronis.jpg|Niški aerodrom Konstantin Veliki
Wiki.Južnije IV White Bridge 250.jpg|Bijeli most u Vranju
Rostiljijadales.jpg|Roštiljijada u Leskovcu
Царичин Град 4.JPG|Caričin grad (Justiniana Prima) kod Lebana
Власинско језеро.jpg|Vlasinsko jezero
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.juznasrbija.com/ Јужна Србија Инфо] {{sr}}
* [https://bookaweb.com/sr/blog/juzna-srbija Južna Srbija - Vodič kroz lepote juga Srbije] {{sr}}
* [https://obidjisrbiju.com/smestaj/juzna-srbija Južna Srbija] {{sr}}
* [https://www.juznevesti.com/ Južne vesti] {{sr}}
* [https://jugmedia.rs/ JuGmedia] {{sr}}

[[Kategorija:Geografija Srbije]]</text>
      <sha1>1zjetzboqyzrnbxr4fg1rsh9v6lzren</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historijska pouzdanost Kur'ana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>518343</id>
    <revision>
      <id>3714327</id>
      <parentid>3700157</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T04:46:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27810" sha1="ab9xm58tdt1sd4k4p60fp8lpxcz2qo2" xml:space="preserve">{{Kur'an}}
{{Islam}}
[[File:Quran-Mus%27haf_Al_Tajweed.jpg|thumb|[[Kur'an]], u tradicionalnom arapskom pismu]]

'''Historijska pouzdanost Kur'ana''' odnosi se na pitanje historičnosti i plagijata opisanih ili događaja o kojima se govori u [[Kur'an]]u.

Smatra se da je Kur'an temelj islama i [[musliman]]i vjeruju da ga je [[Allah]] (Bog) poslao [[Muhammed]]u preko [[Anđeo|anđela]] [[Džibril]]a (Gabriel). Muslimani nisu koristili historijsku kritiku u proučavanju Kur'ana, ali su koristili tekstualnu kritiku na sličan način koji koriste [[Kršćanstvo|kršćani]] i [[Jevreji]].&lt;ref&gt;Religions of the world Lewis M. Hopfe – 1979 &quot;Some Muslims have suggested and practiced textual criticism of the Quran in a manner similar to that practiced by Christians and Jews on their bibles. No one has yet suggested the [[higher criticism]] of the Quran.&quot;&lt;/ref&gt; Prakticirali su ga prvenstveno sekularni, zapadni učenjaci kao što su [[John Wansbrough]], [[Joseph Schacht]], [[Patricia Crone]] i [[Michael Cook]], koji su ostavili po strani doktrine o božanstvu, savršenstvu, nepromjenjivosti Kur'ana, itd, prihvaćene od strane muslimanskih učenjaka,&lt;ref name=&quot;what-atlantic-1999&quot;&gt;{{cite journal |journal=Atlantic |last1=LESTER |first1=TOBY |date= januar 1999  |title=What Is the Koran? | url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1999/01/what-is-the-koran/304024/ |access-date=8. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; i umjesto toga istražuju tekst, sastav, porijeklo Kur'ana.&lt;ref name=&quot;what-atlantic-1999&quot;/&gt;

U muslimanskom svijetu, naučna kritika Kur'ana može se smatrati otpadništvom. Naučna kritika Kur'ana je stoga novo polje proučavanja u [[islamski svijet|islamskom svijetu]].&lt;ref&gt;Christian-Muslim relations: yesterday, today, tomorrow Munawar Ahmad Anees, Ziauddin Sardar, Syed Z. Abedin – 1991 For instance, a Christian critic engaging in textual criticism of the Quran from a biblical perspective will surely miss the essence of the quranic message. Just one example would clarify this point.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Studies on Islam Merlin L. Swartz – 1981 One will find a more complete bibliographical review of the recent studies of the textual criticism of the Quran in the valuable article by Jeffery, &quot;The Present Status of Qur'anic Studies,&quot; Report on Current Research on the Middle East&lt;/ref&gt;

Naučnici su identificirali nekoliko već postojećih izvora za neke kur'anske narative.&lt;ref&gt;Leirvik 2010, p. 33.&lt;/ref&gt; Kur'an pretpostavlja da su njegovi čitatelji upoznati s kršćanskom [[Biblija|Biblijom]] i postoje mnoge paralele između Biblije i Kur'ana. Osim Biblije, Kur'an uključuje legendarne pripovijesti o Zul el-Karnejnu, koji se može naći u apokrifnom evanđelju&lt;ref&gt;Leirvik 2010, pp. 33–34.&lt;/ref&gt; i jevrejskim legendama.

== Tekstualna historija ==
[[File:SanaaQuoranDoubleVersions.jpg|thumb|Sanski rukopisi Kur'ana]]

=== Rani rukopisi ===
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otkriveni su sanski rukopisi, 14.000 fragmenata Kur'ana u Velikoj džamiji u Sani. Oko 12.000 fragmenata pripadalo je 926 primjeraka Kur'ana, ostalih 2.000 su bili labavi fragmenti. Najstariji poznati primjerak Kur'ana do sada pripada ovoj kolekciji: prema Sadegiju i Bergmannu, rezultati su pokazali da pergament ima 68% (1σ) vjerovatnoću da pripada periodu između 614. i 656. Imao je 95% (2σ) vjerovatnoću da pripada periodu između 578. i 669. Datiranje ugljikom je primjenjivo na donji tekst. Ali paleografija sugeriše datum od sredine do druge polovine 7. vijeka naše ere. Gornji tekst datiran između kraja 7 i početka 8. godine naše ere.

Njemački učenjak [[Gerd R. Puin]] godinama istražuje ove fragmente Kur'ana. Njegov istraživački tim napravio je 35.000 mikrofilmskih fotografija rukopisa, koje je datirao u početak 8. stoljeća. Puin nije objavio cijeli svoj rad, ali je primijetio nekonvencionalan redoslijed stihova, manje tekstualne varijacije i rijetke stilove ortografije. Također je sugerisao da su neki od pergamenata palimpsesti koji su ponovo korišteni. Puin je vjerovao da ovo podrazumijeva tekst koji se razvija za razliku od fiksnog.&lt;ref name=&quot;atlantic&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1999/01/what-is-the-koran/304024/?single_page=true |title=What Is the Koran? |last=Lester |first=Toby |work=The Atlantic |date=januar 1999 |access-date=10. 4. 2019 |language=en-US }}&lt;/ref&gt;

Godine 2015, neki od najranijih poznatih kur'anskih fragmenata, koji datiraju između otprilike 568. i 645, identificirani su na [[Univerzitet u Birminghamu|Univerzitetu u Birminghamu]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/business-33436021 |first=Sean |last=Coughlan |title='Oldest' Koran fragments found in Birmingham University |work=BBC News |date=22. 7. 2015 |access-date=10. 4. 2019 }}&lt;/ref&gt; Naučnik [[Joseph E. B. Lumbard]] sa Univerziteta Hamad Bin Khalifa u Kataru napisao je u [[Huffington Post]]u u prilog datuma koje su predložili naučnici iz Birminghama. Profesor Lumbard primjećuje da je otkriće kur'anskog teksta za koji se radiokarbonskim datiranjem može potvrditi da je napisan u prvim decenijama islamske ere, i uključuje varijacije u &quot;ispod teksta&quot;. zabilježeno u islamskoj historiografskoj tradiciji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.huffingtonpost.com/joseph-e-b-lumbard/new-light-on-the-history-_b_7864930.html |title=New Light on the History of the Qur'anic Text? |newspaper=The Huffington Post |date=24. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Kur'an i historija ==
=== Narativ o stvaranju ===
Kur'an sadrži priču o stvaranju i može se odnositi na stvaranje svijeta za šest dana, iako je to vrlo diskutabilno. U suri [[el-Enbija]], Kur'an kaže da su &quot;nebesa i zemlja bili jedan komad&quot; prije nego što ih je rastavio.&lt;ref&gt;{{cite quran|21|30|s=r}}&lt;/ref&gt; Bog je zatim stvorio pejzaž zemlje, postavio nebo iznad njega kao krov i stvorio ciklus dana i noći odredivši orbitu i za sunce i za mjesec.&lt;ref&gt;{{cite quran|21|31|e=33|s=r}}&lt;/ref&gt; Neki muslimanski apologeti, poput [[Zakir Naika|Zakira Naik]] i [[Harun Yahya|Adnana Oktara]], zagovaraju kreacionizam, a savremeni islamski učenjak [[Jasir Kadi]] vjeruje da je ideja da su ljudi evoluirali protiv Kur'ana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2013/jan/11/muslim-thought-on-evolution-debate|title = Muslim thought on evolution takes a step forward &amp;#124; Salman Hameed| website=[[TheGuardian.com]] |date = 11. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; Većina muslimana ne prihvata [[Evolucija|teoriju evolucije]], iako postoje značajne razlike među zemljama (od &lt;10% prihvaćenosti u [[Egipat|Egiptu]] do oko 40% u [[Kazahstan]]u).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Hameed |first=Salman |date=12. 12. 2008 |title=Bracing for Islamic Creationism |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1163672 |journal=Science |language=en |volume=322 |issue=5908 |pages=1637–1638 |doi=10.1126/science.1163672 |pmid=19074331 |s2cid=206515329 |issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; Neki muslimani ukazuju na ajet u Kuranu kao dokaz za evoluciju &quot;kada vas je zaista stvorio u fazama razvoja?&quot; Ajet 71:14. Evolucija se predaje u mnogim islamskim zemljama, a neki učenjaci su pokušali pomiriti Kur'an i evoluciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ajmn.tv/4w622|title=Are evolution and religion compatible?|last=webmaster|date=6. 12. 2011|website=The Stream – Al Jazeera English}}{{Dead link|date=august 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Samiri ===
Kur'an prepričava priču o zlatnom teletu, gdje se spominje da je Samiri, pobunjeni [[Mojsije]]v sljedbenik, stvorio tele dok je Mojsije bio odsutan 40 dana na brdu Sinaj, primajući [[Deset Božijih zapovijedi|Deset zapovijedi]].&lt;ref&gt;The Qur'an, [http://al-quran.info/#20:85 Surah Ta Ha, Ayah 85]&lt;/ref&gt; Zbog činjenice da es -samiri može značiti Samarićanin,&lt;ref&gt;Rubin, Uri. &quot;Tradition in Transformation: the Ark of the Covenant and the Golden Calf in Biblical and Islamic Historiography,&quot; Oriens (Volume 36, 2001): 202.&lt;/ref&gt; neki vjeruju da je njegov lik referenca na obožavanje zlatnih teladi koje je izgradio Jeroboam iz Samarije, spajajući dva incidenta obožavanja idola u jedan.

== Legende o Aleksandru Velikom ==
[[File:Alexander-Coin.jpg|thumb|Srebrna tetradrahma Aleksandra Velikog prikazana je sa rogovima boga ovna Zeusa-Amona.]]

Kur'an također koristi popularne legende o [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]] zvanom Zul-Karnajn (&quot;on od dva roga&quot;) u Kur'anu. Priča o Zul-Karnajnu ima svoje porijeklo u legendama o Aleksandru Velikom koji struji na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] u ranim godinama kršćanske ere. Prema njima, Skiti, potomci [[Gog i Magog|Goga i Magoga]], jednom su porazili jednog od Aleksandrovih vojskovođa, na osnovu čega je Aleksandar sagradio zid na [[Kavkaz (planina)|Kavkaskim]] planinama kako bi ih zaštitio od civilizovanih zemalja (osnovni elementi nalaze se kod Flavija Josipa Flavija).

Razlozi za ime &quot;Dvorogi&quot; su pomalo nejasni: učenjak el-Tabari (839–923. n. e.) je smatrao da je to zato što je išao s jednog ekstremiteta (&quot;rog&quot;) svijeta na drugi,{{sfn|Van Donzel|Schmidt|2010|p=57 fn.3}} ali to može na kraju proizaći iz slike Aleksandra koji nosi rogove boga Zeusa, kako je popularno nazvano Zeus-Amram Helenistički Bliski istok.{{sfn|Pinault|1992|p=181 fn.71}} Zid koji je Zul-Karnajn izgradio na svom putovanju na sjever možda je odražavao daleka saznanja o [[Veliki kineski zid|Kineskom zidu]] (učenjak iz 12. stoljeća el-Idrisi je nacrtao kartu za [[Roger II, kralj Sicilije|Rogera od Sicilije]] koja prikazuje &quot;Zemlju Goga i Magoga&quot; u [[Mongolija|Mongoliji]]), ili o raznim sasanidskim perzijskim zidovima podignutim na području sjevernog Kaspijanskog bara. ili neki spoj ova dva.{{sfn|Glassé|Smith|2003|p=39}}

Zul-Karnajn također putuje ka zapadnim i istočnim krajevima (&quot;karns&quot;, vrhovi) Zemlje.{{sfn|Wheeler|2013|p=96}} Na zapadu pronalazi sunce kako zalazi u &quot;mutnom izvoru&quot;, što je ekvivalentno &quot;otrovnom moru&quot; koje je Aleksandar pronašao u sirijskoj legendi.{{sfn|Ernst|2011|p=133}} U sirijskom originalu Aleksandar je testirao more slanjem osuđenih zatvorenika u njega, ali Kur'an to mijenja u opću pravdu.{{sfn|Ernst|2011|p=133}} Na istoku i sirijska legenda i Kur'an navode da je Aleksandar/Zul-Karnajn pronašao ljude koji žive tako blizu izlazećeg sunca da nemaju zaštitu od njegove vrućine.{{sfn|Ernst|2011|p=133}}

&quot;Karn&quot; također znači &quot;period&quot; ili &quot;stoljeće&quot;, a ime Zul-Karnajn stoga ima simbolično značenje kao &quot;On od dva vijeka&quot;, prvo je mitološko vrijeme kada je zid izgrađen, a drugo doba kraja svijeta kada je uklonjen Allahov šerijat, božanski zakon, a Gog i Magog trebaju biti pušteni.{{sfn|Glassé|Smith|2003|p=38}} Moderni islamski apokaliptični pisci, držeći se doslovnog čitanja, iznijeli su različita objašnjenja za odsustvo zida iz modernog svijeta, jedni govore da su Gog i Magog bili Mongoli i da zida sada više nema, drugi da su i zid i Gog i Magog prisutni, ali nevidljivi.{{sfn|Cook|2005|pp=205-206}}

=== Smrt Isusa ===
[[File:POxy405.jpg|thumb|Irinejev papirus protiv jeresi, koji opisuje rana gnostička vjerovanja o Isusovoj smrti koja su utjecala na islam.&lt;ref name=&quot;Book 1, Chapter 19&quot;&gt;&quot;Et gentibus ipsorum autem apparuisse eum in terra hominem, et virtutes perfecisse. Quapropter neque passsum eum, sed Simonem quendam Cyrenæum angariatum portasse crucem ejus pro eo: et hunc secundum ignorantiam et errorem crucifixum, transfiguratum ab eo, uti putaretur ipse esse Jesus: et ipsum autem Jesum Simonis accepisse formam, et stantem irrisisse eos.&quot; [https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=njp.32101074938950;view=1up;seq=406 Book 1, Chapter 19]&lt;/ref&gt;]]

Kur'an tvrdi da [[Isus]] zapravo nije razapet i da nije umro na krstu. Opće islamsko gledište koje podržava poricanje raspeća vjerovatno je bilo pod utjecajem manihenstva (doketizma), koji smatra da je neko drugi bio razapet umjesto Isusa, dok zaključuje da će se Isus vratiti tokom posljednjih vremena.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Joel L. Kraemer ''Israel Oriental Studies XII'' BRILL 1992 {{ISBN|9789004095847}} str. 41&lt;/ref&gt;

{{Citat|i zbog riječi njihovih: &quot;Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika!&quot; A nisu ga ni ubili ni raspeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ništa pouzdano znali, samo su nagađali; a sigurno je da ga nisu ubili, 
već ga je Allah uzdigao Sebi. – A Allah je silan i mudar.

— Kur'an, sura 4 (en-Nisa) ajet 157–158&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lawson|first=Todd|date=1. 3. 2009|title=The Crucifixion and the Quran: A Study in the History of Muslim Thought|url=https://books.google.com/books?id=C1cQBwAAQBAJ&amp;pg=PA12|publisher=Oneworld Publications|page=12|isbn=978-1851686353}}&lt;/ref&gt;}}

Uprkos ovim stavovima, kršćanski teolozi smatraju da je Isusovo raspeće historijska činjenica.&lt;ref&gt;Eddy, Paul Rhodes and Gregory A. Boyd (2007). The Jesus Legend: A Case for the Historical Reliability of the Synoptic Jesus Tradition. Baker Academic. p. 172. {{ISBN|0801031141}}. ...if there is any fact of Jesus' life that has been established by a broad consensus, it is the fact of Jesus' crucifixion.&lt;/ref&gt; Mišljenje da je Isus samo izgledao kao razapet i da nije umro datira prije islama, a nalazi se u nekoliko apokrifnih evanđelja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Irenej u svojoj knjizi Protiv heresi opisuje gnostička vjerovanja koja imaju izuzetnu sličnost s islamskim gledištem:

{{Citat|On sam nije stradao, nego je Simon, neki Kirenac, koji je bio primoran, ponio krst umjesto njega; tako da je ovaj potonji, preobražen od njega, da bi se mogao smatrati Isusom, bio razapet, zbog neznanja i zablude, dok je sam Isus primio lik Simona, i stojeći po strani, smijao im se. Jer, budući da je bio bestjelesna sila i Nous (um) nerođenog oca, on se preobrazio kako je htio, i tako se uzdigao do onoga koji ga je poslao, rugajući im se, budući da se nije mogao dohvatiti, i da je svima bio nevidljiv.

— Protiv heresi, knjiga I, 24. poglavlje, 40. odjeljak}}
Irenej ponovo spominje ovaj pogled:

{{Citat|Pojavio se na zemlji kao čovjek i činio čuda. Tako on sam nije patio. Umjesto toga, izvjesni Simon iz Kirene bio je primoran da umjesto njega nosi njegov krst. On je bio taj koji je neznanjem i greškom bio razapet, preobražen od njega, tako da se može smatrati da je Isus. Štaviše, Isus je uzeo lik Simona i stajao i smijao im se.&lt;ref&gt;Haer. 1.24.4&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last= Kelhoffer|first=James A. |title=Conceptions of &quot;Gospel&quot; and Legitimacy in Early Christianity|year=2014 |publisher=Mohr Siebeck |pages=80|isbn = 9783161526367}}&lt;/ref&gt; Irinej, Protiv heresi.&lt;ref name=&quot;Book 1, Chapter 19&quot;/&gt;}}

Drugi gnostički spis, pronađen u biblioteci Nag Hammadi, Drugi traktat o Velikom Setu ima sličan pogled na Isusovu smrt:

{{Citat|Uopšte nisam bio pogođen, ali nisam umro u čvrstoj stvarnosti nego u onome što se pojavljuje, da me oni ne bi posramili}}

i također:

{{Citat|Drugi, njihov otac, bio je onaj koji je pio žuč i sirće; to nisam bio ja. Drugi je bio onaj koji je podigao krst na ramenu, koji je bio Simon. Drugi je bio onaj na koga su stavili trnov vijenac. Ali ja sam se radovao visini nad svim bogatstvima arhonata i potomstvu njihove zablude i njihove uobraženosti, i smejao sam se njihovom neznanju}}

Koptska Petrova apokalipsa, također, otkriva iste poglede na Isusovu smrt:

{{Citat|Vidio sam da su ga (Isusa) naizgled uhvatili. I rekao sam 'Šta vidim, Gospode? Da ste vi sami koga uzimaju i da me hvatate? Ili ko je ovaj koji se raduje i smije se na drvetu? I je li to još jedan čije noge i ruke udaraju?' Spasitelj mi je rekao: 'Onaj koga si vidio na drvetu veselog i nasmijanog, ovo je živi Isus. Ali ovaj u čije ruke i noge zabijaju eksere je njegov tjelesni dio, koji je zamjena posramljenog, onaj koji je nastao na njegovu priliku. Ali pogledaj njega i mene.' Ali ja, kad sam pogledao, rekao sam 'Gospode, niko te ne gleda. Pobjegnimo sa ovog mjesta.' Ali on mi je rekao: 'Rekao sam ti: 'Ostavi slijepe na miru!'. A ti vidiš kako ne znaju šta govore. Jer sina slave svoje umjesto sluge moga posramili su.' I vidio sam da nam neko sprema prići nalik na njega, čak i onoga koji se smijao na drvetu. I on je bio sa Svetim Duhom, i on je Spasitelj. I bila je velika, neizreciva svjetlost oko njih, i mnoštvo neizrecivih i nevidljivih anđela koji su ih blagosiljali. I kad sam ga pogledao, otkrio se onaj koji hvali.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |author=Roslan Abdul-Rahim |title=Demythologizing the Qur'an Rethinking Revelation Through Naskh al-Qur'an |url=http://www.gjat.my/gjat122017/GJAT122017-2.pdf |journal=Global Journal Al-Thaqafah|date=decembar 2017 |volume=7 |issue=2 |access-date=26. 2. 2019 |issn=2232-0474 |pages=51–78 |doi=10.7187/GJAT122017-2 |ref=RARDtQ2017 |doi-access=free }}
* {{cite journal |last1=Bannister |first1=Andrew G. |title=Retelling the Tale: A Computerised Oral-Formulaic Analysis of the Qur'an. Presented at the 2014 International Qur'an Studies Association Meeting in San Diego |url=https://www.academia.edu/9490706 |website=academia.edu |access-date=20. 5. 2019 |ref=AGBRtT2014}}
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |url=https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn |url-access=limited |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Recent Research on the Construction of the Quran|last1= Böwering |first1=Gerhard |pages=[https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn/page/n86 70]-87 |ref=GBRRCQ2008}}
* {{Cite book | first1=John | last1=Burton | title=The Sources of Islamic Law: Islamic Theories of Abrogation | publisher=Edinburgh University Press | year=1990 | isbn=0-7486-0108-2 | url=http://www.almuslih.org/Library/Burton,%20J%20-%20The%20Sources%20of%20Islamic%20Law.pdf | access-date=21. 7. 2018 | ref=JBSILITA1990 | archive-date=4. 1. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200104171116/http://www.almuslih.org/Library/Burton,%20J%20-%20The%20Sources%20of%20Islamic%20Law.pdf | url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Cook |first=David B. |author-link=David Cook (historian) |year=2005 |title=Contemporary Muslim Apocalyptic Literature |publisher=Syracuse University Press |url=https://books.google.com/books?id=uCtQhsrnwWQC&amp;pg=PA205 
|isbn=9780815630586}}
* {{cite book|last1=Cook|first1=Michael|title=The Koran : A Very Short Introduction|date=2000|publisher=Oxford University Press|url=https://archive.org/details/koranveryshorti00cook |url-access=registration|isbn=0192853449 |ref=MCKaVSI2000}}
*{{cite book |last1=Crone |first1=Patricia |title=Meccan Trade and the Rise of Islam |year=1987 |publisher=Princeton University Press |url=http://www.almuslih.org/Library/Crone,%20P%20-%20Meccan%20Trade%20and%20the%20Rise%20of%20Islam.pdf |ref=PCMTatRoI1987 |access-date=5. 4. 2020 |archive-date=28. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160528221729/http://almuslih.org/Library/Crone,%20P%20-%20Meccan%20Trade%20and%20the%20Rise%20of%20Islam.pdf |url-status=dead }}
*{{cite book |last1=Crone |first1=Patricia |last2=Cook |first2=Michael |title=HAGARISM, THE MAKING OF THE ISLAMIC WORLD |year=1977 |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.almuslih.org/Library/Crone,%20P;%20Cook,%20M%20-%20Hagarism.pdf |access-date=18. 3. 2020 |ref=none }}{{Mrtav link}}
*{{cite book |last1=Dashti |first1=`Ali |title=Twenty Three Years: A Study of the Prophetic Career of Mohammad |year=1994 |url=https://1400years.org/books/twentythreeyearsEN.pdf |access-date=10. 4. 2019 |ref=AD23Y1994 |archive-date=25. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150425032900/http://www.1400years.org/books/twentythreeyearsEN.pdf |url-status=dead }}
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |url=https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn |url-access=limited |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=The Quran in Recent Scholarship |last1=Donner |first1=Fred M. |pages=[https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn/page/n45 29]-50 |ref=FMDQiRS2008}}
*{{cite book |last1=Dundes |first1=Alan |title=Fables of the Ancients?: Folklore in the Qur'an |date=2003 |publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers |isbn=9780585466774 |url=https://books.google.com/books?id=Yfo2AgAAQBAJ&amp;q=pre-modern+folkloric+stories+in+the+bible+quran |access-date=2. 5. 2019 |ref=ADFotA2003}}
* {{Cite book|last=Ernst|first=Carl W.|title=How to Read the Qur'an: A New Guide, with Select Translations|publisher=University of North Carolina Press|year=2011|url=https://books.google.com/books?id=sOnr6M0QmwwCq&amp;pg=PA133|isbn=9781134823871}}{{Dead link|date=august 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
*{{cite book |last1=Gibb |first1=H.A.R. |title=Mohammedanism : An Historical Survey |edition=2nd |publisher=Oxford University Press |year=1953 |orig-year=1949 |url=https://archive.org/details/mohammedanismanh027895mbp/page/n8  |ref=HARGM1953}} 
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |url=https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn |url-access=limited |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Reconsidering the Authorship of the Quran. Is the Quran party the fruit of a progressive and collective work? |last1= Gillot |first1=Claude |pages=[https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn/page/n104 88]-108 |ref=CGRtAotQ2008}}
* {{Cite book |last1=Glassé |first1=Cyril |last2=Smith |first2=Huston |title=The New Encyclopedia of Islam |publisher=Rowman Altamira |year=2003 |url=https://books.google.com/books?id=focLrox-frUC&amp;q=%22the+eschatological+shadow+that+Alexander+casts%22&amp;pg=PA38 |isbn=9780759101906}}
*{{cite book | last1=Guillaume |first1=Alfred |title=Islam |publisher=Penguin books |orig-year=1954 |date=1978 |ref=AGI1954}}
*{{cite book |last1=Hawting |first1=G.R. |title=The Quest for the Historical Muhammad |date=2000 |publisher=Prometheus Books |location=New York |pages=489–509 |chapter=16. John Wansbrough, Islam, and Monotheism |ref=GRHJWIaM2000}}
*{{cite book |last1=Holland |first1=Tom |title=In the Shadow of the Sword |date=2012 |publisher=Doubleday |location=UK |isbn=978-0-385-53135-1 | url=https://books.google.com/books?id=1f_BR2DulRIC&amp;q=in+the+shadow+of+the+sword+holland |access-date=29. 8. 2019 |ref=THItSotS2012}}
*{{cite book |editor1-last=Ibn Warraq |title=The Quest for the Historical Muhammad |date=2000 |publisher=Prometheus |chapter=2. Origins of Islam: A Critical Look at the Sources |pages=89–124 |ref=IWOoICLatS2000}}
*{{cite book |editor1-last=Ibn Warraq |title=The Quest for the Historical Muhammad |date=2000 |publisher=Prometheus |pages=15–88 |chapter=1. Studies on Muhammad and the Rise of Islam |ref=IWSoMatRoI2000}}
*{{cite book |title=What the Koran Really Says : Language, Text &amp; Commentary |publisher=Prometheus |year=2002 |isbn=157392945X |editor-last=Ibn Warraq |author1=Ibn Warraq |location=New York |url=https://www.ebooklibs.co/book/view/1m41/what-the-koran-really-says.html |translator-last=Ibn Warraq |pages=23–106 |access-date=9. 4. 2019 |ref=WtKRS-I-IW2002 |archive-date=11. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411194515/https://www.ebooklibs.co/book/view/1m41/what-the-koran-really-says.html |url-status=dead }}
*{{cite book |last1=Ibn Warraq |title=Why I Am Not a Muslim |publisher=Prometheus Books |year=1995 |url=http://www.conflicts.rem33.com/images/books/Ibn%20Warraq%20-%20Why%20I%20Am%20Not%20a%20Muslim.pdf |access-date=25. 4. 2019 |ref=iWWINaM1995}}
*{{cite book |last=Leirvik |first=Oddbjørn |date=27. 5. 2010 |title=Images of Jesus Christ in Islam |edition=2nd |url=https://books.google.com/books?id=IEUdCgAAQBAJ&amp;q=child+jesus+islam&amp;pg=PR5 |location=New York  |publisher=[[Bloomsbury Publishing|Bloomsbury Academic]]; 2nd edition |pages=33–66 |isbn=978-1441181602 |ref=OLIoJCiI2010}}
*{{cite book |last1=Lippman |first1=Thomas W. |title=Understanding Islam : An Introduction to the Moslem World |publisher=New American Library |year=1982 |ref=TWLUI1982}}
*{{cite book |last1=Lüling  |first1=Günter |title=A Challenge to Islam for Reformation; Die Wiederentdeckung des Propheten Muhammad: eine Kritik am &quot;christlichen&quot; Abendland |date=1981 |publisher=Luling |location=Erlangen |ref=none}}
* {{Cite book |last=Pinault |first=David |title=Story-Telling Techniques in the Arabian Nights |publisher=BRILL |year=1992 |url=https://books.google.com/books?id=guHmLGJMbg4C&amp;q=Story-Telling+Techniques+in+the+Arabian+Nights |isbn=978-9004095304}}
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |ref=GSRQiIHC2008}}
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |url=https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn |url-access=limited |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Introduction, Quranic studies and its controversies |last1=Reynolds |first1=Gabriel Said |pages=[https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn/page/n17 1]-26 |ref=GSRQSaIC2008}}
*{{cite book |first1=Maxime |last1=Rodinson|title=Muhammad |publisher=Tauris Parke |location= London |date= 2002 |isbn=1-86064-827-4 |ref=MRM2002}}
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |url=https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn |url-access=limited |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Nascent Islam in the Seventh Century Syriac Sources|last1= Saadi |first1=Abdul-Massih |pages=[https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn/page/n233 217]-222 |ref=AMSNIit7CSS2008}}
*{{cite book |last1=Said |first1=Edward |title=Orientalism |publisher=Vintage |date=1978 |url=https://www.researchgate.net/publication/313360730 |access-date=12. 4. 2019 |ref=ESO1978}}
*{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |url=https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn |url-access=limited |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=The Alexander Legend in the Qur'an 18:83–102|last1=van Bladel |first1=Kevin |pages=[https://archive.org/details/quranitshistoric00reyn/page/n191 175]-203 |ref=KvBALitQ2008}} 
* {{Cite book |last1=Van Donzel |first1=Emeri J. |last2=Schmidt |first2=Andrea Barbara |title=Gog and Magog in Early Eastern Christian and Islamic Sources |publisher=Brill |year=2010 |url=https://books.google.com/books?id=PtxOXRlPMA0C&amp;q=%22Alexander+and+his+barrier+against+Gog+and+Magog+was+rooted+in+Syriac+tradition%22&amp;pg=PA57 |isbn=978-9004174160}}
*{{cite book |last1=Wansbrough |first1=John |others=Foreword, Translations, and Expanded Notes by Andrew Rippin |title=Quranic Studies : Sources and Methods of Scriptural Interpretation |date=2004 |publisher=Prometheus |location=Amherst, New York |isbn=1-59102-201-0 |url=http://www.almuslih.org/Library/Wansbrough,%20J%20-%20Quranic%20Studies.pdf |access-date=29. 2. 2020 |ref=JWQS2004 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729111233/http://www.almuslih.org/Library/Wansbrough,%20J%20-%20Quranic%20Studies.pdf |url-status=dead }}
* {{cite journal |last1=Weiss |first1=Bernard |title=Reviewed Work: ''The Sources of Islamic Law: Islamic Theories of Abrogation'' by John Burton |journal=Journal of the American Oriental Society |date=April–June 1993 |volume=113 |issue=2 |pages=304–306 |jstor=603054 |ref=BWRWSIL1993|doi=10.2307/603054 }}
* {{Cite book |last=Wheeler|first=Brannon M.|title=Moses in the Qur'an and Islamic Exegesis|publisher=Routledge|year=2013|isbn=9781136128905|url=https://books.google.com/books?id=4uArBgAAQBAJ&amp;q=%22Dhu+al-Qarnayn%27s+journey+to+the+ends+of+the+Earth%22&amp;pg=PA96}}

{{Portal islam}}

[[Kategorija:Kur'an]]
[[Kategorija:Islamska terminologija]]</text>
      <sha1>ab9xm58tdt1sd4k4p60fp8lpxcz2qo2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hitar Petar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520197</id>
    <revision>
      <id>3714329</id>
      <parentid>3705100</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T04:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3714329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7338" sha1="2e3cwh9axljatqpai3xcm6jbbwusijo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Spomenik_i_češma_na_Itar_Pejo_-_Prilep_02.JPG|desno|mini|300x300piksel| Spomenik Itar Pejo koji je postavljen u starom gradu [[Prilep]]u, [[Sjeverna Makedonija|Severna Makedonija]] 2008. godine.]]
[[Datoteka:House-of-humor-and-satire-gabrovo.jpg|mini|Spomenik Hitru Petru ispred Kuće humora i satire u Gabrovu u [[Bugarska|Bugarskoj]] koja je izgrađena 1981.]]
'''Hitar Petar''' ili '''Itar Pejo''' ('''Itar Petar''') ({{jez-bg|Хитър Петър}}, {{jez-mk|Итар Пејо ili Итар Петар}}),&lt;ref name=&quot;liternet.bg&quot;&gt;{{Cite web|url=https://liternet.bg/folklor/sbornici/shapkarev_2/148.htm|title=Сборник от български народни умотворения. Т. 2. Приказки и предания. Съст. К. Шапкарев|website=liternet.bg|access-date=25. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;liternet.bg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Tomé Sazdov, Macedonian Folk Literature, Macedonian Heritage Collection, translated by Synthia Keesan, Macedonian Review Editions, 1987, p. 167.&lt;/ref&gt; što znači „Lukavi Petar“&lt;ref&gt;Marcel Cornis-Pope, John Neubauer as ed., History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and disjunctures in the 19th and 20th centuries, Volume 2, John Benjamins Publishing, 2006, {{ISBN|9027293406}}, p. 238.&lt;/ref&gt; ili „Pametni Petar“, lik je iz bugarskog i makedonskog [[folklor]]a.&lt;ref&gt;Evguenia Davidova as ed., Wealth in the Ottoman and Post-Ottoman Balkans: A Socio-Economic History, Bloomsbury Publishing, 2016, {{ISBN|0857726056}}, p. 237.&lt;/ref&gt;

On je siromašni seoski nadničar, ali posjeduje izuzetnu lukavost, dosjetljivost i snalažljivost. U [[Bugarska|Bugarskoj]] se često prikazuje kao „tipični [[Bugari]]n“, a u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] kao „tipični [[Makedonci|Makedonac]]“. On je vječiti protivnik bogatih plemića, sveštenika i lihvara, ili pak „tipičnog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]]“ lika – Nasredina, kojeg uvijek uspije nadmudriti. Zbog toga se smatra isključivo pozitivnim likom i junakom običnog naroda. Prema različitim narodnim predanjima, potječe ili iz oblasti Ruse, prema drugom iz oblasti Haskova, prema trećem iz Gabrova, a prema četvrtom iz [[Prilep]]a, ali se općenito smatra zamišljenim narodnim junakom.&lt;ref&gt;Величко Вълчев, „Хитър Петър и Настрадин Ходжа. Из историята на българския народен анекдот“, Българска академия на науките. София, 1975, стр. 350.&lt;/ref&gt;

Kao lik, Hitar Petar se prvi put pojavljuje u 16–17. stoljeću, kada je veći dio [[Balkan]]a još uvijek bio pod osmanskom vlašću. Priče o njegovim podvizima prisutne su u folkloru mnogih krajeva. Njegovo ime se prvi put pojavljuje u pisanim izvorima krajem 1850-ih. Petko Slavejkov je 1858. godine pisao o Hitrom Petru. Godine 1862. Kuzman Šapkarev je od Metodija Kuseva zabilježio dugu priču o Itrom Petru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shu.bg/faculties-fhn/publications-2/lyuboslovie/|title=Любословие – Шуменски университет &quot;Епископ Константин Преславски&quot;|website=www.shu.bg|access-date=25. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; Godine 1869. Dobri Vojnikov je koristio njegovo ime kao vlastiti nadimak, a između 1870. i 1874. Dimităr Paničkov je objavljivao novine pod nazivom „Hitar Petar“. Marko Cepenkov je 1870. godine poslao Petku Slavejkovu veliki broj poslovica o Itrom Peji. Ilija Blaskov je 1873. godine u Ruseu objavio knjižicu s anegdotama o Hitrom Petru. Slavejkov, Vasil Čolakov i Dimitar Mančov su također u to vrijeme zapisivali narodne priče o Hitrom Petru.&lt;ref&gt;Татяна Цанкова, [https://www.etar.org/izdania/nb2010-8-pdf/NB2010-224-230.pdf Хитър Петър – македонец или българин? Анекдоти за Хитър Петър в репертоара на съвременни разказвачи на фолклорен хумор] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110410055738/http://www.etar.org/izdania/nb2010-8-pdf/NB2010-224-230.pdf|date=10. 4. 2011}}, в Народна култура на балканджиите, том 8, Ангел Гоев - съставител, Фабер, 2010 {{ISBN|9789544002947}}, стр. 224-230.&lt;/ref&gt; Njegovi podvizi su kasnije adaptirani u operu iz 1967. godine i dvije [[Komedija|komedije]]: ''Nasradin Hodža i Hitar Petar'' iz 1939. i ''Hitar Petar'' iz 1960. godine.

Postoji mnogo proznih i poetskih djela u kojima se Hitri Petar pojavljuje kao glavni junak, a bio je i česta tema makedonskog humora i karikaturista. Godine 1977. [[Makedonska radiotelevizija|MRT]] je snimila televizijsku seriju prema scenariju Mileta Nedelkovskog. Postoji više od trideset priča o Hirom Petru, koje je prvi sakupio pisac Stale Popov u zbirci ''Itar Pejo''. Slavko Janevski je 1966. godine objavio zbirku poezije ''Evanđelje o Itru Peji'', koja sadrži pjesme „Itar Pejo za drugog“ i „Svetovraža“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kristijan2005.bravehost.com/PRIKAZNI.html|title=Some stories about Itar Pejo|archive-url=https://web.archive.org/web/20070702114558/http://www.kristijan2005.bravehost.com/PRIKAZNI.html|archive-date=2. 7. 2007|url-status=dead|access-date=9. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

Hitar Petar je sličan drugim likovima iz evropskog i orijentalnog folklora, a naročito Nasredinu iz [[islam]]skog folklora, [[Njemačka|njemačkom]] Till Eulenspiegelu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iras.ucalgary.ca/~volk/sylvia/FolktalesEurope.htm|title=Seven Folktales From Central Europe|publisher=[[University of Calgary]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130915100413/http://www.iras.ucalgary.ca./~volk/sylvia/FolktalesEurope.htm|archive-date=15. 9. 2013|url-status=dead|access-date=29. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; flamanskom Thyl Ulenspiegelu, mađarskom Csalóka Péteru i jevrejskom Hersheleu Ostropoleru.

U Sjevernoj Makedoniji se smatra da je Hitar Petar porijeklom iz oblasti Mariovo, a spomenik ovom liku podignut je u Prilepu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dnevnik.com.mk/default.asp?ItemID=F4E65D711A749640947A49917255BBD2|title=Прилеп ќе гради споменик на Итар Пејо|publisher=[[Dnevnik (Skopje)|Дневник]]|language=Macedonian|access-date=29. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323014930/http://www.dnevnik.com.mk/default.asp?ItemID=F4E65D711A749640947A49917255BBD2|archive-date=23. 3. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nunatak Hitar Petar na Trinity poluostrvu na [[Antarktik]]u nazvan je po ovom folklornom liku.&lt;ref&gt;[http://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/ SCAR Composite Gazetteer of Antarctica]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=http://www.ucis.pitt.edu/opera/BULGOP/hitar/hitar.htm|title=Bulgarian Operas: Hitar Petar|publisher=[[University of Pittsburgh Center for International Studies]]|access-date=29. 9. 2008|archive-date=25. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080725184159/http://www.ucis.pitt.edu/opera/BULGOP/hitar/hitar.htm|url-status=dead}}
* {{Cite web|url=http://btourism.com/versus.php?id=2|title=Хитър Петър vs. Бай Ганьо|publisher=bTourism|language=Bulgarian|access-date=29. 9. 2008}}

[[Kategorija:Makedonski folklor]]
[[Kategorija:Bugarski folklor]]
[[Kategorija:Folklorni likovi]]</text>
      <sha1>2e3cwh9axljatqpai3xcm6jbbwusijo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Pastilla</title>
    <ns>1</ns>
    <id>521560</id>
    <revision>
      <id>3714223</id>
      <parentid>3710225</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ideophagous</username>
        <id>140973</id>
      </contributor>
      <comment>/* P / B */ odgovor</comment>
      <origin>3714223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="741" sha1="knwdjhsldvb59xt3uvdw4tgtboppvt7" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2025.
| korisnik = [[User:AnToni|AnToni]]
| tema     = kultura
| tema2    = 
| tema3    = 
| država   = Maroko
| država2  = 
| država3  = 
}}

== P / B ==

U arapskom ne postoji P, pa može biti samo bastila. Osim ako je već široko ustaljeno sa P. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 25 maj 2025 (CEST)

:Hello. Sorry for answering in English. There's &quot;p&quot; in [[:en:Moroccan_Arabic|Moroccan Arabic]], unlike [[:en:Modern_Standard_Arabic|Standard Arabic]], but you're right that the word &quot;bastilla&quot; is more commonly used. &quot;Pastilla&quot; is also correct though. Best regards! [[Korisnik:Ideophagous|Ideophagous]] ([[Razgovor s korisnikom:Ideophagous|razgovor]]) 17:57, 14 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>knwdjhsldvb59xt3uvdw4tgtboppvt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bartolomeo Bulgarini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521839</id>
    <revision>
      <id>3714262</id>
      <parentid>3713812</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T18:44:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3714262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15608" sha1="snmme8lgqfv6zqcm1c50lhy9tkaoryn" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Bartolomeo Bulgarini
| slika             = 
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = 1300. (ili 1310.)
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 1378.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             =  
| utjecao           =
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Pietro Lorenzetti]], [[Ambrogio Lorenzetti]], [[Simone Martini]], [[Ugolino di Nerio]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Bartolomeo Bulgarini''' (1300. (ili 1310.) – 1378.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]] i pripadnik [[Sijenska škola|sijenske škole]], aktivan prije i poslije izbijanja epidemije [[Kuga|kuge]] između 1338. i 1378.
Bio je jedan od najpoznatijih sijenskih slikara u decenijama koje su obuhvatale sredinu 14. vijeka &lt;ref name= &quot;NGA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; i još za života priznat kao jedan od najtalentovanijih sijenskih slikara tog vremena i jedini iz svoje generacije kojeg je spomenuo [[Giorgio Vasari]].
Bio je pripadnik [[Sijenska škola|sijenske slikarske škole]], radeći u [[Italijansko-bizantijski stil|italijansko-bizantijskom stilu]] na zlatnoj podlozi. Sa svojim savremenicima, [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]], [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] i [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom Lorenzettijem]] i drugima, bio je dio generacije koja je slijedila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia]].&lt;ref name= &quot;JSM&quot;&gt;Judith Steinhoff-Morrison (1990). ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese painting of the mid-fourteenth century''. Princeton University. Retrieved 17 May 2012.&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Rane godine (1330-40) ===
Vrlo malo se zna o Bartolomeovom životu. Na osnovu pisanih dokumenata, istraživači povezuju imena Bartolomea, sina gospodina Simonea Bulgarinija, aristokrate koji je obavljao nekoliko važnih položaja u Sienskoj komuni. Neki istraživači u tom smislu vjeruju da se Bartolomeo radi zabave bavio [[slikarstvo]]m, kako i dolikuje [[Aristokratija|aristokrati]]. Međutim, dokumenti pokazuju da je umjetnost bila njegovo glavno zanimanje i da je bio plaćen za svoj rad. Nema podataka o njegovom školovanju u bilo kojoj slikarskoj radionici. Iz analize njegovih djela proizilazi da je u početku mogao biti učenik [[Ugolino di Nerio|Ugolina di Neria]], ali je kasnije došao pod utjecaj djela [[Pietro Lorenzetti|Pietra Lorenzettija]] i [[Simone Martini|Simonea Martinija]].

[[Giorgio Vasari]] spominje Bartolomea Bulgarinija u svojoj knjizi ''&quot;[[Biografije najvažnijih slikara, kipara i arhitekata]]&quot;''. On izvještava da je Bartolomeo bio učenik Pietra Lorenzettija, pa čak i naslikao portret svog učitelja, koji se ranije čuvao u Sieni.
Prvi dokumenti koji spominju Bartolomea pojavljuju se 1338. kada je, kao i u više navrata u narednim godinama, primao uplate za oslikavanje drvenih korica računovodstvenih knjiga gradskog ureda Siene ([[Biccherna|Biccherne]], ili tzv. tavolette di Biccherna). Kao i drugi sijenski slikari tog vremena i Bulgarini je slikao djela na religiozne teme,a danas se njegovom kistu pripisuje prilično širok raspon djela, među kojima su potpuno sačuvana raspeća, poliptisi, triptisi i drugo. 

Jedno od njegovih najranijih djela su dva &quot;Raspeća' iz 1330. te 1335-40 i &quot;Sveta Katarina aleksandrijska&quot; naslikana približno 1335. (pogledati galeriju).
Ovo djelo nekada je bilo dio oltarnog [[poliptih]]a koji se prvobitno nalazio u crkvi San Cerbone u [[Toskana|toskanskom]] gradu [[Lucca]], a danas se čuva u [[Nacionalna galerija u Washingtonu D.C.|Nacionalnoj galeriji u Washingtonu D.C.]] Druga dva sačuvana panela s ovog oltarnog poliptiha nalaze se u Sieni. Njegov stil u prvim slikarskim djelima odražava utjecaj dva velika sijenska umjetnika ranije generacije: dekorativnu briljantnost Duccia i jednostavne, teže figure i nježnu humanost Pietra Lorenzettija.&lt;ref name= &quot;NGA&quot;/&gt; 
Slika predstavlja aleksandrijsku mučenicu prema uobičajenim ikonografskim kanonima u Toskani s početka 14. vijeka: s krunom na plavoj kosi, koja je razdijeljena na vrhu glave i skupljena na potiljku, s palmom mučeništva u lijevoj ruci i knjigom koju objema rukama pridržava uz točak (simbol njenog mučeništva), s oštrim, nazubljenim metalnim šiljcima duž ruba. Slika nije samodostatna, jer je pripadala petodijelnom oltarnom poliptihu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/research/publications/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-0/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-saint-catherine-alexandria-c-13351340|title= ''Italian Paintings of the Thirteenth and Fourteenth Centuries: Saint Catherine of Alexandria, c. 1335/1340''|website= nga.gov|access-date= 5. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Još jedno djelo iz približno 1335. je &quot;Madona s djetetom i svecima&quot; (poznato i kao &quot;Fogliano triptih&quot;), danas u Pinacoteci Nazionale u Sieni.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. Crucif. c.1330 Hermitage, Sanct Peterburg.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[Ermitaž muzej]], [[Sankt Peterburg]], 1330.
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Paneelschildering &quot;Kruisiging met Maria en Johannes&quot; op hout door Bartolomeo Bulgarini, circa 1335-1340, Siena - 0019 - Huis Bergh.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[Huis Berg]], dvorac u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], 1335-40
Datoteka:Ugilino Lorenzetti Ste Cathérine.gif|thumb|&quot;Sveta Katarina aleksandijska&quot;, Nacionalna galerija u Washintonu D.C. približno 1335.
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The-madonna-and-child-with-saints. about 1335. Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|&quot;Madona s djetetom i svecima&quot; (&quot;Fogliano triptih&quot;), Pinacoteca Nazionale, Siena, 1335.
&lt;/gallery&gt;

=== 1341-49 ===
Tokom ovog perioda Bulgarini je bio aktivan i u drugim italijanskim gradovima, a potvrda njegovog uspjeha je dokument iz [[Pistoia|Pistoje]] 1348–1349. koji ga svrstava ga među najbolje toskanske slikare tog vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 3. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Veliki udarac slikarskoj sceni Siene (kao i drugim italijanskim gradovima) bilo je izbijanje epidemije [[Kuga|kuge]] 1348. kada su umrli neki od najznačajnijih predstavnika sijenske škole (među kojima i braća Lorenzetti). Preživivši ovu opaku bolest, Bulgarini je po svoj prilici vodio najveću umjetničku radionicu u Sieni, gdje su nastajala djela mnogih poznatih sijenskih majstora.&lt;ref name= &quot;JSM&quot;/&gt; Tokom svoje više od četiri decenije duge karijere Bulgarini je bio veoma aktivan u svom rodnom gradu u kojem je slikao za tamošnje institucije, a posebno za katedralu i bolnicu Santa Maria della Scala, za koje je naslikao pet djela. Uradio je i više narudžbi (pictura unius tovaglie) za sjedište sijenske gradske vlade [[Palazzo Publico (Siena)|Palazzo Publico]], kao i sliku Madone iz 1349. na gradskoj kapiji (Porta Camollia). &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://app.smartify.org/es-ES/artists/bartolomeo-bulgarini-1|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= smartify.org|access-date= 11. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 

Posebna zanimljivost je djelo po kojem je Bulgarinijevo ime postalo poznato ljubiteljima umjetnosti u januaru 2021. kada je [[Sandro Botticelli|Botticellijev]] &quot;Portret mladića koji drži [[Tondo (umjetnost)|tondo]]&quot; (pogledati galeriju) prodat na aukciji u [[Sotheby's]] za rekordnih 92 miliona [[dolar]]a. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Stapleford|first=Richard|date=1987|title=Botticelli's Portrait of a Young Man Holding a Trecento Medallion|url=https://www.jstor.org/stable/882920|journal=[[The Burlington Magazine]]|volume=129|issue=1012|pages=428–436|jstor=882920 |issn=0007-6287|via=}}&lt;/ref&gt; 
Tondo ima umetnutu originalnu sliku bradatog muškarca (vjerovatno [[Stari zavjet|starozavjetnog]] sveca), djelo koje se pripisuje Bulgariniju.
Ranih 1340-ih on je naslikao poliptih za porodicu Covoni u Firenci, moguće za porodičnu kapelu u [[Bazilika svetog križa (Firenca)|Bazilici svetog križa]]. Historičari umjetnosti pretpostavljaju da je slika bradatog sveca pripadala gornjem dijelu Covoni poliptiha. Svečev delikatno izrađen oreol sličan je ukrasu urezanom na fragmentarnoj ploči anđela, za koju se također smatra da potječe s tog poliptiha, a njegova ramena su uokvirena s dvije vertikalne linije malih, kružnih ureza, što sugerira da je ovaj tondo nekada bio pravougaonog ili možda [[zabat]]nog oblika. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://apollo-magazine.com/botticelli-gold-florence-siena/|title= ''The blingy side of Botticelli''|website= apollo-magazine.com|access-date= 14. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Berenson Polyptych. 1340s. Villa I Tatti. Florence..jpg|&quot;Berenson poliptih&quot;, [[Villa I Tatti]], [[Firenca]], 1340-e
Datoteka:Madonna and Child Enthroned with a Female Martyr and St. John the Baptist, Bartolomeo Bulgarino, c. 1340-1345 AD, tempera on wood - Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía - Madrid, Spain - DSC08533.JPG|&quot;Madona s djetetom, kršćanskom mučenicom i svetim Ivanom Krstiteljem&quot;, tempera na drvu, Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía, [[Madrid]], 1340-45
Datoteka:Ugolino-Lorenzetti - Calvary - WGA23264.jpg|&quot;Golgota&quot;, [[tempera]] na panelu, dimenzije 92 x 56 cm, Ermitaž muzej, Sankt Peterburg, 1340-60
Datoteka:Botticelli - Portrait of a Young Man Holding a Roundel.jpg|&quot;&quot;Portret mladića koji drži [[Tondo (umjetnost)|tondo]]&quot; (djelo [[Sandro Boticelli|Sandra Botticellija]] s portretom sveca u donjem lijevom uglu, koji je ranih 1340-ih naslikao Bartolomeo Bulgarini)&quot;, privatna kolekcija 
&lt;/gallery&gt;

=== 1350-78 ===
Godine 1351. naslikao je oltarni poliptih za glavnu sijensku katedralu (Duomo), od čega je do danas sačuvana samo jedna slika sa scenom &quot;Osljepljivanja svetog Viktora&quot;, koja je bila dio [[Predella|predelle]] (pogledati galeriju).
Bogatstvo izvedbe i umjetnički kvalitet ovog djela svjedočanstvo je Bulgarinijevog talenta i upravo je ovaj oltarni poliptih zajedno sa drugim djelima Pietra i Ambrogia Lorenzettija i Simonea Martinija okruživao glavno religijsko djelo grada, &quot;Maestà&quot; Duccia di Buoninsegne. Za prikaz osljepljenja Svetog Viktora, umjetnik je koristio scenu &quot;Judin poljubac&quot; kao formalni model. Viktorovo mučeništvo je tako povezano na način koji povećava prestiž sa &quot;Mukom Kristovom&quot;.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://sammlung.staedelmuseum.de/en/work/the-blinding-of-st-victor|title= ''Bartolomeo Bulgarini - The Blinding of St Victor''|website= sammlung.staedelmuseum.de|access-date= 12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Zahvaljujući ugledu sijenske škole i vlastitoj nadarenosti primao je narudžbe i iz drugih italijanskih gradova, poput: Firence, [[San Gimignano|San Gimignana]], [[Pienza|Pienze]], [[Grosseto|Grosseta]] i Lucce.&lt;ref name= &quot;JSM&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Madonna van de nederigheid.jpg|&quot;Madona s djetetom&quot;, [[Rijks muzej (Amsterdam)|Rijks muzej]] u [[Amsterdam]]u, 1350-55
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Sestano Altarpiece. before 1350. Pinacoteca Nazionale, Siena.jpg|&quot;Sestano oltarni triptih&quot;, Pinacoteca Nazionale, Siena, prije 1350.
Datoteka:Ugolino Lorenzetti 001.jpg|&quot;Oplakivanje Krista&quot;, Fogg Museum, Cambridge, Massachusetts, oko 1350. 
Datoteka:Madonna and Child, by Bartolommeo Bulgarini (studio), detail, c. 1350, tempera and gold on wood panel - University of Arizona Museum of Art - University of Arizona - Tucson, AZ - DSC08203.jpg|&quot;Madona s djetetom&quot;, Museum of Art - University of Arizona, [[Tucson]], [[Arizona]], oko 1350.
Datoteka:Bartolomeo bulgarini, crocifissione, 1350-51.JPG|&quot;Raspeće&quot;, tempera i zlato na drvu, dimenzije 43,6 X 77,4 cm, [[Louvre]], 1350-51
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Verblinden van de heilige Victor - 2135 - Städel Museum.jpg|&quot;Osljepljivanje svetog Viktora&quot;, dimenzije 41 X 39,6 cm, [[Städel (muzej)|Städel]], [[Frankfurt na Majni]], 1351. 
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. Madonna col Bambino e Santi. Collezione privata, sarà esposto nei Musei Civici di San Gimignano.jpg|&quot;Madona s djetetom i svecima&quot;, San Gimignano muzej, 1350-60
Datoteka:Bartolommeo Bulgarini - The Virgin Enthroned with Saints and Angels - P15n8 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|&quot;Madona na tronu s anđelima i svecima&quot;, Isabella Stewart Gardner Museum, [[Boston]], Massachusetts, 1355-60 
Datoteka:Bartolomeo bulgarini, annunciazione e otto santi, 1355-60 ca. 01.JPG|&quot;Bogojavljenje i osam svetaca&quot;, Philadelphia Museum of Art, oko 1355-60
Datoteka:Bartolommeo Bulgarini - Virgin and Child Enthroned with Two Angel - 1943.244 - Yale University Art Gallery.jpg|&quot;Madona na tronu sa dva anđela&quot;, Yale University Art Gallery, oko 1360.
&lt;/gallery&gt;

== Ugolino Lorenzetti ==
[[Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Adoration of the Shepherds. 172.4 x 123.2 cm. c.1350. Fogg Art Museum, Harvard..jpg|thumb|250px|desno|&quot;Obožavanje pastira&quot;, [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], približno 1351.]]
Dugo se vjerovalo da djela Bartolomea Bulgarinija nisu sačuvana. Međutim, ovaj umjetnik je &quot;ponovo otkriven&quot;.
Njegov &quot;otkrivač&quot;, historičar i poznavalac italijanske umjetnosti [[Bernard Berenson]], bio je prvi koji je identificirao krug stilski sličnih slika. Međutim, ne znajući ime autora, smislio je konvencionalni naziv &quot;Ugolino Lorenzetti&quot; za njega zbog bliskosti ovih slika i stilovima Ugolina di Neria i Pietra Lorenzettija. Drugu grupu slika, koja se djelimično poklapa s onom koju je identificirao Berenson, drugi istraživač, Dewald, pripisao je ruci anonimnog majstora, kojeg je nazvao &quot;Majstor Ovilea&quot; ([[Italijanski jezik|italijanski]]: Maestro d'Ovile) po slici koja se nalazi u sijenskoj crkvi San Pietro a Ovile. Godine 1936. [[Millard Myss]] identificirao je autorstvo obje grupe slika s likom Bartolomea Bulgarinija. Ne postoji nijedno njegovo potpisano djelo, što je izazvalo teškoće u identificiranju njegovog slikarskog stvaralaštva. U inventarima Sijenske katedrale (Duomo) iz 1591. i 1594. umjetnik po imenu Bulgarini imenovan je kao autor slike &quot;Rođenje Isusovo&quot;, koja je ukrašavala oltar svetog Viktora (svaki od četiri sveca zaštitnika Siene ima svoj zaseban oltar u katedrali, a oltar svetog Viktora je jedan od njih).
Zanimljivost je da je među umjetnicima koji su slikali slike za ove oltare bili: Simone Martini (&quot;Bogojavljenje&quot; sada u [[Galleria degli Ufizzi|Ufizzi galeriji]]) i [[Lippo Memmi]], Pietro Lorenzetti (&quot;Rođenje svete Marije&quot;, danas u Sijenskoj katedrali) i njegov brat Ambrogio Lorenzetti. Inventari govore da je Bulgarini slikao za oltar svetog Viktora 1351. i da su stručnjaci vremenom ustanovili da se radi o djelu &quot;Obožavanje pastira&quot; (koje je bilo čuvano u [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]). Upravo ovo djelo poslužilo kao polazište za rekonstrukciju umjetnikovog rada. &lt;ref name= &quot;NGA&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* J. Steinhoff-Morrison. ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese Painting in the Fourteenth Century.'' Princeton University, 1990.
* D. Norman, ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena.'' Yale University Press, London, 2003, str. 115–116, 132-133.
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Bulgarini, Bartolomeo}}
[[Kategorija:Rođeni 1300.]]
[[Kategorija:Umrli 1378.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>snmme8lgqfv6zqcm1c50lhy9tkaoryn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714340</id>
      <parentid>3714262</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T05:36:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3714340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15609" sha1="f4rp0it3o61s4izsmxk0nsfj0m50ss5" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Bartolomeo Bulgarini
| slika             = 
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = 1300. (ili 1310.)
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 1378.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             =  
| utjecao           =
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Pietro Lorenzetti]], [[Ambrogio Lorenzetti]], [[Simone Martini]], [[Ugolino di Nerio]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Bartolomeo Bulgarini''' (1300. (ili 1310.) – 1378.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]] i pripadnik [[Sijenska škola|sijenske škole]], aktivan prije i poslije izbijanja epidemije [[Kuga|kuge]] između 1338. i 1378.
Bio je jedan od najpoznatijih sijenskih slikara u decenijama koje su obuhvatale sredinu 14. vijeka &lt;ref name= &quot;NGA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; i još za života priznat kao jedan od najtalentovanijih sijenskih slikara tog vremena i jedini iz svoje generacije kojeg je spomenuo [[Giorgio Vasari]].
Bio je pripadnik [[Sijenska škola|sijenske slikarske škole]], radeći u [[Italijansko-bizantijski stil|italijansko-bizantijskom stilu]] na zlatnoj podlozi. Sa svojim savremenicima, [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]], [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] i [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom Lorenzettijem]] i drugima, bio je dio generacije koja je slijedila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia]].&lt;ref name= &quot;JSM&quot;&gt;Judith Steinhoff-Morrison (1990). ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese painting of the mid-fourteenth century''. Princeton University. Retrieved 17 May 2012.&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Rane godine (1330-40) ===
Vrlo malo se zna o Bartolomeovom životu. Na osnovu pisanih dokumenata, istraživači povezuju imena Bartolomea, sina gospodina Simonea Bulgarinija, aristokrate koji je obavljao nekoliko važnih položaja u Sienskoj komuni. Neki istraživači u tom smislu vjeruju da se Bartolomeo radi zabave bavio [[slikarstvo]]m, kako i dolikuje [[Aristokratija|aristokrati]]. Međutim, dokumenti pokazuju da je umjetnost bila njegovo glavno zanimanje i da je bio plaćen za svoj rad. Nema podataka o njegovom školovanju u bilo kojoj slikarskoj radionici. Iz analize njegovih djela proizilazi da je u početku mogao biti učenik [[Ugolino di Nerio|Ugolina di Neria]], ali je kasnije došao pod utjecaj djela [[Pietro Lorenzetti|Pietra Lorenzettija]] i [[Simone Martini|Simonea Martinija]].

[[Giorgio Vasari]] spominje Bartolomea Bulgarinija u svojoj knjizi ''&quot;[[Biografije najvažnijih slikara, kipara i arhitekata]]&quot;''. On izvještava da je Bartolomeo bio učenik Pietra Lorenzettija, pa čak i naslikao portret svog učitelja, koji se ranije čuvao u Sieni.
Prvi dokumenti koji spominju Bartolomea pojavljuju se 1338. kada je, kao i u više navrata u narednim godinama, primao uplate za oslikavanje drvenih korica računovodstvenih knjiga gradskog ureda Siene ([[Biccherna|Biccherne]], ili tzv. tavolette di Biccherna). Kao i drugi sijenski slikari tog vremena i Bulgarini je slikao djela na religiozne teme,a danas se njegovom kistu pripisuje prilično širok raspon djela, među kojima su potpuno sačuvana raspeća, poliptisi, triptisi i drugo. 

Jedno od njegovih najranijih djela su dva &quot;Raspeća' iz 1330. te 1335-40 i &quot;Sveta Katarina aleksandrijska&quot; naslikana približno 1335. (pogledati galeriju).
Ovo djelo nekada je bilo dio oltarnog [[poliptih]]a koji se prvobitno nalazio u crkvi San Cerbone u [[Toskana|toskanskom]] gradu [[Lucca]], a danas se čuva u [[Nacionalna galerija u Washingtonu D.C.|Nacionalnoj galeriji u Washingtonu D.C.]] Druga dva sačuvana panela s ovog oltarnog poliptiha nalaze se u Sieni. Njegov stil u prvim slikarskim djelima odražava utjecaj dva velika sijenska umjetnika ranije generacije: dekorativnu briljantnost Duccia i jednostavne, teže figure i nježnu humanost Pietra Lorenzettija.&lt;ref name= &quot;NGA&quot;/&gt; 
Slika predstavlja aleksandrijsku mučenicu prema uobičajenim ikonografskim kanonima u Toskani s početka 14. vijeka: s krunom na plavoj kosi, koja je razdijeljena na vrhu glave i skupljena na potiljku, s palmom mučeništva u lijevoj ruci i knjigom koju objema rukama pridržava uz točak (simbol njenog mučeništva), s oštrim, nazubljenim metalnim šiljcima duž ruba. Slika nije samodostatna, jer je pripadala petodijelnom oltarnom poliptihu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/research/publications/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-0/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-saint-catherine-alexandria-c-13351340|title= ''Italian Paintings of the Thirteenth and Fourteenth Centuries: Saint Catherine of Alexandria, c. 1335/1340''|website= nga.gov|access-date= 5. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Još jedno djelo iz približno 1335. je &quot;Madona s djetetom i svecima&quot; (poznato i kao &quot;Fogliano triptih&quot;), danas u Pinacoteci Nazionale u Sieni.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. Crucif. c.1330 Hermitage, Sanct Peterburg.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[Ermitaž muzej]], [[Sankt Peterburg]], 1330.
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Paneelschildering &quot;Kruisiging met Maria en Johannes&quot; op hout door Bartolomeo Bulgarini, circa 1335-1340, Siena - 0019 - Huis Bergh.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[Huis Berg]], dvorac u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], 1335-40
Datoteka:Ugilino Lorenzetti Ste Cathérine.gif|thumb|&quot;Sveta Katarina aleksandijska&quot;, Nacionalna galerija u Washintonu D.C. približno 1335.
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The-madonna-and-child-with-saints. about 1335. Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|&quot;Madona s djetetom i svecima&quot; (&quot;Fogliano triptih&quot;), Pinacoteca Nazionale, Siena, 1335.
&lt;/gallery&gt;

=== 1341-49 ===
Tokom ovog perioda Bulgarini je bio aktivan i u drugim italijanskim gradovima, a potvrda njegovog uspjeha je dokument iz [[Pistoia|Pistoje]] 1348–1349. koji ga svrstava ga među najbolje toskanske slikare tog vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 3. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Veliki udarac slikarskoj sceni Siene (kao i drugim italijanskim gradovima) bilo je izbijanje epidemije [[Kuga|kuge]] 1348. kada su umrli neki od najznačajnijih predstavnika sijenske škole (među kojima i braća Lorenzetti). Preživivši ovu opaku bolest, Bulgarini je po svoj prilici vodio najveću umjetničku radionicu u Sieni, gdje su nastajala djela mnogih poznatih sijenskih majstora.&lt;ref name= &quot;JSM&quot;/&gt; Tokom svoje više od četiri decenije duge karijere Bulgarini je bio veoma aktivan u svom rodnom gradu u kojem je slikao za tamošnje institucije, a posebno za katedralu i bolnicu Santa Maria della Scala, za koje je naslikao pet djela. Uradio je i više narudžbi (pictura unius tovaglie) za sjedište sijenske gradske vlade [[Palazzo Publico (Siena)|Palazzo Publico]], kao i sliku Madone iz 1349. na gradskoj kapiji (Porta Camollia). &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://app.smartify.org/es-ES/artists/bartolomeo-bulgarini-1|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= smartify.org|access-date= 11. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 

Posebna zanimljivost je djelo po kojem je Bulgarinijevo ime postalo poznato ljubiteljima umjetnosti u januaru 2021. kada je [[Sandro Botticelli|Botticellijev]] &quot;Portret mladića koji drži [[Tondo (umjetnost)|tondo]]&quot; (pogledati galeriju) prodat na aukciji u [[Sotheby's]] za rekordnih 92 miliona [[dolar]]a. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Stapleford|first=Richard|date=1987|title=Botticelli's Portrait of a Young Man Holding a Trecento Medallion|url=https://www.jstor.org/stable/882920|journal=[[The Burlington Magazine]]|volume=129|issue=1012|pages=428–436|jstor=882920 |issn=0007-6287|via=}}&lt;/ref&gt; 
Tondo ima umetnutu originalnu sliku bradatog muškarca (vjerovatno [[Stari zavjet|starozavjetnog]] sveca), djelo koje se pripisuje Bulgariniju.
Ranih 1340-ih on je naslikao poliptih za porodicu Covoni u Firenci, moguće za porodičnu kapelu u [[Bazilika svetog križa (Firenca)|Bazilici svetog križa]]. Historičari umjetnosti pretpostavljaju da je slika bradatog sveca pripadala gornjem dijelu Covoni poliptiha. Svečev delikatno izrađen oreol sličan je ukrasu urezanom na fragmentarnoj ploči anđela, za koju se također smatra da potječe s tog poliptiha, a njegova ramena su uokvirena s dvije vertikalne linije malih, kružnih ureza, što sugerira da je ovaj tondo nekada bio pravougaonog ili možda [[zabat]]nog oblika. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://apollo-magazine.com/botticelli-gold-florence-siena/|title= ''The blingy side of Botticelli''|website= apollo-magazine.com|access-date= 14. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Berenson Polyptych. 1340s. Villa I Tatti. Florence..jpg|&quot;Berenson poliptih&quot;, [[Villa I Tatti]], [[Firenca]], 1340-e
Datoteka:Madonna and Child Enthroned with a Female Martyr and St. John the Baptist, Bartolomeo Bulgarino, c. 1340-1345 AD, tempera on wood - Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía - Madrid, Spain - DSC08533.JPG|&quot;Madona s djetetom, kršćanskom mučenicom i svetim Ivanom Krstiteljem&quot;, tempera na drvu, Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía, [[Madrid]], 1340-45
Datoteka:Ugolino-Lorenzetti - Calvary - WGA23264.jpg|&quot;Golgota&quot;, [[tempera]] na panelu, dimenzije 92 x 56 cm, Ermitaž muzej, Sankt Peterburg, 1340-60
Datoteka:Botticelli - Portrait of a Young Man Holding a Roundel.jpg|&quot;&quot;Portret mladića koji drži [[Tondo (umjetnost)|tondo]]&quot; (djelo [[Sandro Botticelli|Sandra Botticellija]] s portretom sveca u donjem lijevom uglu, koji je ranih 1340-ih naslikao Bartolomeo Bulgarini)&quot;, privatna kolekcija 
&lt;/gallery&gt;

=== 1350-78 ===
Godine 1351. naslikao je oltarni poliptih za glavnu sijensku katedralu (Duomo), od čega je do danas sačuvana samo jedna slika sa scenom &quot;Osljepljivanja svetog Viktora&quot;, koja je bila dio [[Predella|predelle]] (pogledati galeriju).
Bogatstvo izvedbe i umjetnički kvalitet ovog djela svjedočanstvo je Bulgarinijevog talenta i upravo je ovaj oltarni poliptih zajedno sa drugim djelima Pietra i Ambrogia Lorenzettija i Simonea Martinija okruživao glavno religijsko djelo grada, &quot;Maestà&quot; Duccia di Buoninsegne. Za prikaz osljepljenja Svetog Viktora, umjetnik je koristio scenu &quot;Judin poljubac&quot; kao formalni model. Viktorovo mučeništvo je tako povezano na način koji povećava prestiž sa &quot;Mukom Kristovom&quot;.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://sammlung.staedelmuseum.de/en/work/the-blinding-of-st-victor|title= ''Bartolomeo Bulgarini - The Blinding of St Victor''|website= sammlung.staedelmuseum.de|access-date= 12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Zahvaljujući ugledu sijenske škole i vlastitoj nadarenosti primao je narudžbe i iz drugih italijanskih gradova, poput: Firence, [[San Gimignano|San Gimignana]], [[Pienza|Pienze]], [[Grosseto|Grosseta]] i Lucce.&lt;ref name= &quot;JSM&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Madonna van de nederigheid.jpg|&quot;Madona s djetetom&quot;, [[Rijks muzej (Amsterdam)|Rijks muzej]] u [[Amsterdam]]u, 1350-55
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Sestano Altarpiece. before 1350. Pinacoteca Nazionale, Siena.jpg|&quot;Sestano oltarni triptih&quot;, Pinacoteca Nazionale, Siena, prije 1350.
Datoteka:Ugolino Lorenzetti 001.jpg|&quot;Oplakivanje Krista&quot;, Fogg Museum, Cambridge, Massachusetts, oko 1350. 
Datoteka:Madonna and Child, by Bartolommeo Bulgarini (studio), detail, c. 1350, tempera and gold on wood panel - University of Arizona Museum of Art - University of Arizona - Tucson, AZ - DSC08203.jpg|&quot;Madona s djetetom&quot;, Museum of Art - University of Arizona, [[Tucson]], [[Arizona]], oko 1350.
Datoteka:Bartolomeo bulgarini, crocifissione, 1350-51.JPG|&quot;Raspeće&quot;, tempera i zlato na drvu, dimenzije 43,6 X 77,4 cm, [[Louvre]], 1350-51
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Verblinden van de heilige Victor - 2135 - Städel Museum.jpg|&quot;Osljepljivanje svetog Viktora&quot;, dimenzije 41 X 39,6 cm, [[Städel (muzej)|Städel]], [[Frankfurt na Majni]], 1351. 
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. Madonna col Bambino e Santi. Collezione privata, sarà esposto nei Musei Civici di San Gimignano.jpg|&quot;Madona s djetetom i svecima&quot;, San Gimignano muzej, 1350-60
Datoteka:Bartolommeo Bulgarini - The Virgin Enthroned with Saints and Angels - P15n8 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|&quot;Madona na tronu s anđelima i svecima&quot;, Isabella Stewart Gardner Museum, [[Boston]], Massachusetts, 1355-60 
Datoteka:Bartolomeo bulgarini, annunciazione e otto santi, 1355-60 ca. 01.JPG|&quot;Bogojavljenje i osam svetaca&quot;, Philadelphia Museum of Art, oko 1355-60
Datoteka:Bartolommeo Bulgarini - Virgin and Child Enthroned with Two Angel - 1943.244 - Yale University Art Gallery.jpg|&quot;Madona na tronu sa dva anđela&quot;, Yale University Art Gallery, oko 1360.
&lt;/gallery&gt;

== Ugolino Lorenzetti ==
[[Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Adoration of the Shepherds. 172.4 x 123.2 cm. c.1350. Fogg Art Museum, Harvard..jpg|thumb|250px|desno|&quot;Obožavanje pastira&quot;, [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], približno 1351.]]
Dugo se vjerovalo da djela Bartolomea Bulgarinija nisu sačuvana. Međutim, ovaj umjetnik je &quot;ponovo otkriven&quot;.
Njegov &quot;otkrivač&quot;, historičar i poznavalac italijanske umjetnosti [[Bernard Berenson]], bio je prvi koji je identificirao krug stilski sličnih slika. Međutim, ne znajući ime autora, smislio je konvencionalni naziv &quot;Ugolino Lorenzetti&quot; za njega zbog bliskosti ovih slika i stilovima Ugolina di Neria i Pietra Lorenzettija. Drugu grupu slika, koja se djelimično poklapa s onom koju je identificirao Berenson, drugi istraživač, Dewald, pripisao je ruci anonimnog majstora, kojeg je nazvao &quot;Majstor Ovilea&quot; ([[Italijanski jezik|italijanski]]: Maestro d'Ovile) po slici koja se nalazi u sijenskoj crkvi San Pietro a Ovile. Godine 1936. [[Millard Myss]] identificirao je autorstvo obje grupe slika s likom Bartolomea Bulgarinija. Ne postoji nijedno njegovo potpisano djelo, što je izazvalo teškoće u identificiranju njegovog slikarskog stvaralaštva. U inventarima Sijenske katedrale (Duomo) iz 1591. i 1594. umjetnik po imenu Bulgarini imenovan je kao autor slike &quot;Rođenje Isusovo&quot;, koja je ukrašavala oltar svetog Viktora (svaki od četiri sveca zaštitnika Siene ima svoj zaseban oltar u katedrali, a oltar svetog Viktora je jedan od njih).
Zanimljivost je da je među umjetnicima koji su slikali slike za ove oltare bili: Simone Martini (&quot;Bogojavljenje&quot; sada u [[Galleria degli Ufizzi|Ufizzi galeriji]]) i [[Lippo Memmi]], Pietro Lorenzetti (&quot;Rođenje svete Marije&quot;, danas u Sijenskoj katedrali) i njegov brat Ambrogio Lorenzetti. Inventari govore da je Bulgarini slikao za oltar svetog Viktora 1351. i da su stručnjaci vremenom ustanovili da se radi o djelu &quot;Obožavanje pastira&quot; (koje je bilo čuvano u [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]). Upravo ovo djelo poslužilo kao polazište za rekonstrukciju umjetnikovog rada. &lt;ref name= &quot;NGA&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* J. Steinhoff-Morrison. ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese Painting in the Fourteenth Century.'' Princeton University, 1990.
* D. Norman, ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena.'' Yale University Press, London, 2003, str. 115–116, 132-133.
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Bulgarini, Bartolomeo}}
[[Kategorija:Rođeni 1300.]]
[[Kategorija:Umrli 1378.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>f4rp0it3o61s4izsmxk0nsfj0m50ss5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka</title>
    <ns>5</ns>
    <id>521896</id>
    <revision>
      <id>3714263</id>
      <parentid>3713930</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T18:55:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>97019</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prijave */ odgovor</comment>
      <origin>3714263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1047" sha1="iljfv5uux7bcclyv1esmrd9tiopm931" xml:space="preserve">== Sitenotice ==

Zamolio bih administratore da ovaj projekat stave na Sitenotice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 4 juni 2025 (CEST)

== Prijave ==

@[[Korisnik:AnToni|AnToni]]@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i ostala ekipa da li ste zainteresovani da malo poradimo na člancima koji dugo stoje a kojima je osporen NPOV? Prijavite se! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:28, 12 juni 2025 (CEST)

:Koliko mogu vidjeti po člancima, nama bi prije trebao projekt za poboljšanje pismenosti i vladanja maternjim jezikom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:05, 12 juni 2025 (CEST)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Može se i to započeti. Uvijek je korisno raditi na lekturi i korekturi jer one znatno poboljšavaju kvalitet članaka. Lektoriranjem se unapređuje i neutralnost s obzirom na to da lektura obuhvata i sređivanje tona teksta. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:55, 14 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>iljfv5uux7bcclyv1esmrd9tiopm931</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Romand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521985</id>
    <revision>
      <id>3714253</id>
      <parentid>3713322</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Francuski olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9223" sha1="2k6axjnghdfh4uyh7etk962yg1t5pgp" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|09|25}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results|archive-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Louis Romand]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijaškom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>2k6axjnghdfh4uyh7etk962yg1t5pgp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Victor Arbez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521988</id>
    <revision>
      <id>3714252</id>
      <parentid>3713315</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Francuski olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8209" sha1="abodfgzc95rzp7ytdd8f4o9s8ni3lpo" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Victor Arbez
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Victor Arbez
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|01|22|1934|05|17}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 80
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1966.|1966]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Victor Arbez''' rođen 17. maja 1934. u [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195247/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Victor Arbez Olympic Results |access-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 22. januara 2016. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|25]] 
| 
| 
|}
Arbez je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 25-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 28:36.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|52]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – štafeta (muškarci)|6]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 15 km|26]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – štafeta (muškarci)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 15 km|20]]   
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|20]]
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta (muškarci)|6]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 15 km|15]]   
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|11]]
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio četiri puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]

 &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
Victor Arbez nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Maurice Arbez]] bio je francuski olimpijski skijaš-skakač, a njegova nećakinja drugog stupnja je francuska alpska skijašica [[Tess Arbez]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/sport/other-sports/tess-arbez-s-complex-path-to-pyeongchang-is-now-all-downhill-1.3383541 |title=Tess Arbez’s complex path to Pyeongchang is now all downhill |language=en |access-date=19. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3447}}
* {{Sport365-2m|1027}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Arbez, Victor}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijaškom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>abodfgzc95rzp7ytdd8f4o9s8ni3lpo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Serge Legrand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522048</id>
    <revision>
      <id>3714208</id>
      <parentid>3714138</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T12:57:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3714208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4772" sha1="fxiswv88bpe083x7sn8hkqlizqm4l8g" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Serge Legrand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Serge Legrand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1937|07|16}}
| mjesto_rođenja       = 
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1962.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 13. 6. 2025.
}}

'''Serge Legrand''' rođen 16. jula 1937. nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/le/serge-legrand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201423/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/le/serge-legrand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Serge Legrand Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
 
== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|}
Legrand je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Nastupio je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[Aimé Gruet-Masson|Aiméom Gruet-Massonom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjom]] kada je osvojio deseto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]  
| 
|} 
Serge Legrand je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]]  Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 9 promašaja i zaostatkom od 17:16.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji sedmo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|2053}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Legrabd, Serge}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>fxiswv88bpe083x7sn8hkqlizqm4l8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yvon Mougel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522059</id>
    <revision>
      <id>3714206</id>
      <parentid>3714205</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T12:01:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8866" sha1="obkzi2ai1pbre9ywsw9khmhkt12evdo" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Yvon Mougel
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Yvon Mougel
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1955|05|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Cornimont]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Yvon Mougel''' rođen 25. maja 1955. u [[Cornimont]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Vosges (departman)|Vosges]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/yvon-mougel-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417065226/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/yvon-mougel-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Yvon Mougel Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; i biatlonski trener. Prvi je francuski osvajač medalje na Svjetskim prvenstvima u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|6]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|33]]    
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|4]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|6]]    
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|9]]  
|}
Mougel je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio četvrto mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od  3:00.4&amp;nbsp;min iza [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Denis Sandona|Denisom Sandonom]], [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|19]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|53]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|11]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|31]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|3]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|11]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|8]] 
|} 
Yvon Mougel je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Najbolji rezultat mu je 14-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 5 promašaja i zaostatkom od 7:59.3&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat šesto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Marius Falquy|Mariusom Falquyom]], [[Denis Sandona|Denisom Sandonom]] i [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] --&gt; 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]]
|-
|21|| || || || ||13||9
|}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. Trenirao je [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréea]], koji je pobijedio osam puta u Svjetskom kupu i osvajač je olimpijske medalje, kao i [[Patrice Bailly-Salins|Patricea Bailly-Salinsa]], osvajača olimpijske medalje 1994. i svjetskog prvaka 1995.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegob brat [[Francis Mougel]] je nekadašnji francuski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|436}}

{{commonscat}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Fabienne Serrat]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1980}}
| naslov  = [[Spisak nosilaca zastave Francuske na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Francuske]]: &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1984}}
| poslije          = [[Catherine Quittet]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1988}}
}}
{{S-end}}

{{DEFAULTSORT:Mougel, Yvon}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Biografije, Cornimont]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski biatlonski treneri]]</text>
      <sha1>obkzi2ai1pbre9ywsw9khmhkt12evdo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714209</id>
      <parentid>3714206</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9693" sha1="nxbtedhfw1doj46iaw16p5p42cl28uj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Yvon Mougel
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Yvon Mougel
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1955|05|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Cornimont]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Yvon Mougel''' rođen 25. maja 1955. u [[Cornimont]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Vosges (departman)|Vosges]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/yvon-mougel-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417065226/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/yvon-mougel-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Yvon Mougel Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; i biatlonski trener. Prvi je francuski osvajač medalje na Svjetskim prvenstvima u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|6]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|33]]    
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|5]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|4]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|6]]    
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|9]]  
|}
Mougel je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio četvrto mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od  3:00.4&amp;nbsp;min iza [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Denis Sandona|Denisom Sandonom]], [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|19]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|53]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|11]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|31]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|3]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|11]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|8]] 
|} 
Yvon Mougel je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Najbolji rezultat mu je bronzana medalja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 5.0&amp;nbsp;s bio iza pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], te 3.4&amp;nbsp;s iza drugoplasiranog [[Erkki Antila|Erkkija Antilae]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Dominique Favrel|Dominiqueom Favrelom]], [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Eric Claudon|Ericom Claudonom]], [[Dominique Favrel|Dominiqueom Favrelom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]]
|-
|21|| || || || ||13||9
|}
Prvi nastup Mougela u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio četvrto mjesto iza [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]]. Najbolji mu je rezultat drugo mjesto 6. januara 1984. u [[Falun]]u, a u ekiupnim utrkama četvrto mjesto 10. marta 1984. u [[Holmenkollen]]u s [[Eric Claudon|Ericom Claudonom]], [[Francis Mougel|Francisom Mougelom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. Trenirao je [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréea]], koji je pobijedio osam puta u Svjetskom kupu i osvajač je olimpijske medalje, kao i [[Patrice Bailly-Salins|Patricea Bailly-Salinsa]], osvajača olimpijske medalje 1994. i svjetskog prvaka 1995.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegob brat [[Francis Mougel]] je nekadašnji francuski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|436}}

{{commonscat}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Fabienne Serrat]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1980}}
| naslov  = [[Spisak nosilaca zastave Francuske na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Francuske]]: &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1984}}
| poslije          = [[Catherine Quittet]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1988}}
}}
{{S-end}}

{{DEFAULTSORT:Mougel, Yvon}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Biografije, Cornimont]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski biatlonski treneri]]</text>
      <sha1>nxbtedhfw1doj46iaw16p5p42cl28uj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marius Falquy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522060</id>
    <revision>
      <id>3714210</id>
      <timestamp>2025-06-14T15:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Marius Falquy | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Marius Falquy | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1946|03|13}} | mjesto_rođenja       =  | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  | država_smrti         =  | zanimanje...</comment>
      <origin>3714210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6762" sha1="6od2s3hbx6282cnt2bibte4cplprwnn" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Marius Falquy
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Marius Falquy
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1946|03|13}}
| mjesto_rođenja       = 
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1979.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 0
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Marius Falquy''' rođen 13. marta 1946. nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/marius-falquy-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201529/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/marius-falquy-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Marius Falquy Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]] 
|}
Falquy je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio četvrto mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od  3:00.4&amp;nbsp;min iza [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Denis Sandona|Denisom Sandonom]], [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|7]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|47]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|17]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|44]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|21]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|6]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|68]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|11]] 
|} 
Marius Falquy je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Najbolji rezultat mu je bronzana medalja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 5.0&amp;nbsp;s bio iza pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], te 3.4&amp;nbsp;s iza drugoplasiranog [[Erkki Antila|Erkkija Antilae]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Dominique Favrel|Dominiqueom Favrelom]], [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Eric Claudon|Ericom Claudonom]], [[Dominique Favrel|Dominiqueom Favrelom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{{sekcija}}
 
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3295}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Falquy, Marius}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>6od2s3hbx6282cnt2bibte4cplprwnn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714211</id>
      <parentid>3714210</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3714211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6352" sha1="kswdc4hni4eiw6d5hicz3wffwt2hfil" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Marius Falquy
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Marius Falquy
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1946|03|13}}
| mjesto_rođenja       = 
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1979.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 0
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Marius Falquy''' rođen 13. marta 1946. nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/marius-falquy-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201529/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/marius-falquy-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Marius Falquy Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]] 
|}
Falquy je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] nastupio je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]], kada je s  
[[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Virymom]], [[Yvon Mougel|Yvonom Mougelom]] i [[René Arpin|Renéom Arpinom]] osvojio sedmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|7]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|47]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|17]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|44]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|21]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|6]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|68]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|11]] 
|} 
Marius Falquy je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Najbolji rezultat mu je bronzana medalja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 5.0&amp;nbsp;s bio iza pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], te 3.4&amp;nbsp;s iza drugoplasiranog [[Erkki Antila|Erkkija Antilae]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Dominique Favrel|Dominiqueom Favrelom]], [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Eric Claudon|Ericom Claudonom]], [[Dominique Favrel|Dominiqueom Favrelom]] i [[Christian Poirot|Christianom Poirotom]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{{sekcija}}
 
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3295}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Falquy, Marius}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>kswdc4hni4eiw6d5hicz3wffwt2hfil</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714212</id>
      <parentid>3714211</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:35:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6012" sha1="38n1fcam20va64ip4az8lvko2x0wlsj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Marius Falquy
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Marius Falquy
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1946|03|13}}
| mjesto_rođenja       = 
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1979.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 0
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Marius Falquy''' rođen 13. marta 1946. nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/marius-falquy-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201529/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/marius-falquy-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Marius Falquy Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]] 
|}
Falquy je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] nastupio je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]], kada je s  
[[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Virymom]], [[Yvon Mougel|Yvonom Mougelom]] i [[René Arpin|Renéom Arpinom]] osvojio sedmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|7]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|47]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|17]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|44]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|21]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|6]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|68]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|11]] 
|} 
Marius Falquy je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada s jednim promašajen i zaostatkom od 3:40.4&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[René Arpin|Renéom Arpinom]], [[Denis Sandona|Denisom Sandonom]] i [[André Geourjon|Andréom Geourjonom]]. 

=== Svjetski kup ===
{{sekcija}}
 
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3295}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Falquy, Marius}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>38n1fcam20va64ip4az8lvko2x0wlsj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Burritt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522061</id>
    <revision>
      <id>3714215</id>
      <timestamp>2025-06-14T15:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = John Burritt | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = John Burritt | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}} | mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]] | država_rođenja       = [[SAD]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}} | mjesto_smr...</comment>
      <origin>3714215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5143" sha1="m4c51hmnxmhulvm6wtba4f5md9h2ii6" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Colorado]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>m4c51hmnxmhulvm6wtba4f5md9h2ii6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714216</id>
      <parentid>3714215</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5181" sha1="pk93insf3aocyfjmg1db5duk8p5zmzj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>pk93insf3aocyfjmg1db5duk8p5zmzj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714217</id>
      <parentid>3714216</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:49:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biatlon */</comment>
      <origin>3714217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5162" sha1="s6hb0ih5gynde3nndoa30hkpmvtz78o" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>s6hb0ih5gynde3nndoa30hkpmvtz78o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714218</id>
      <parentid>3714217</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T15:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5257" sha1="lkrxb5sjno20rn57jahyo2hixc8upqh" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Osim zimskih sportova babio se [[hrvanje]]m, [[boks]]om [[Atletika|ateltikom]] i [[ragbi]]jem. Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>lkrxb5sjno20rn57jahyo2hixc8upqh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714225</id>
      <parentid>3714218</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:01:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5306" sha1="dvcxvoitf2saggnfzyxp1vin7wvr1w9" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Osim zimskih sportova bavio se [[hrvanje]]m, [[boks]]om [[Atletika na Olimpijskim igrama 1964 – 800 m (muškarci)|ateltikom]] i [[ragbi]]jem. Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>dvcxvoitf2saggnfzyxp1vin7wvr1w9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714226</id>
      <parentid>3714225</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:02:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5258" sha1="nh7aiey7cbpjtn7k5y8ttuj4a1o65pt" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Osim zimskih sportova bavio se [[hrvanje]]m, [[boks]]om, [[Atletika|atletikom]] i [[ragbi]]jem. Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>nh7aiey7cbpjtn7k5y8ttuj4a1o65pt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714227</id>
      <parentid>3714226</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:07:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5279" sha1="1crjw883a4stpfm2g2ahzr5t3dux3nt" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Osim zimskih sportova bavio se [[hrvanje]]m, [[boks]]om, [[Atletika|atletikom]] i [[ragbi]]jem. Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>1crjw883a4stpfm2g2ahzr5t3dux3nt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714228</id>
      <parentid>3714227</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:07:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5270" sha1="dk8pq3v6drdr6ohot9qeegcvs1qgj5s" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = John Burritt
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = John Burritt
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|07|1934|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Cedaredge]], [[Colorado]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''John Burritt''' rođen 23. juna 1934. u [[Cedaredge (Colorado)|Cedaredgeu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418075131/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/bu/john-burritt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Burritt Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Osim zimskih sportova bavio se [[hrvanje]]m, [[boks]]om, [[Atletika|atletikom]] i [[ragbi]]jem. Umro je u Cedaredgeu 7. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|14]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 14-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 13:15.2&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
John Burritt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 22:32.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Maurice Paquette|Mauriceom Paquetteom]] i [[Robert Collins|Robertom Collinsom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3436}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Cedaredge (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>dk8pq3v6drdr6ohot9qeegcvs1qgj5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dick Mize</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522062</id>
    <revision>
      <id>3714229</id>
      <timestamp>2025-06-14T16:10:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Dick Mize | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Richard Norman „Dick“ Mize | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1935|12|17}} | mjesto_rođenja       = [[Gilman (Colorado)|Gilman]], [[Colorado]] | država_rođenja       = [[SAD]] | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  |...</comment>
      <origin>3714229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4746" sha1="g0qjuskjg6vmkdegqbcsf0kf4ckh2vc" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Dick Mize
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Richard Norman „Dick“ Mize
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1935|12|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Gilman (Colorado)|Gilman]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Dick Mize''' rođen 17. decembra 1935. u [[Gilman (Colorado)|Gilmanu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]]  [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/dick-mize-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418090237/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/dick-mize-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Dick Mize Olympic Results|accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|21]] 
| 
| 
|}
Mize je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 21-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 22:34.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|25]] 
|  
|
|} 
Dick Mize je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 25-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 32 promašaja i zaostatkom od 31:49.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama nije nastupio.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3443}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mize, Dick}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Biografije, Gilman (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>g0qjuskjg6vmkdegqbcsf0kf4ckh2vc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714231</id>
      <parentid>3714229</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4741" sha1="lpqkl85qt2b2yu6mn1e4ptyt7i0uibk" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Dick Mize
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Richard Norman &quot;Dick&quot; Mize
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1935|12|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Gilman (Colorado)|Gilman]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Dick Mize''' rođen 17. decembra 1935. u [[Gilman (Colorado)|Gilmanu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Colorado]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/dick-mize-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418090237/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/dick-mize-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Dick Mize Olympic Results|accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|21]] 
| 
| 
|}
Mize je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 21-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 22:34.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|25]] 
|  
|
|} 
Dick Mize je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 25-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 32 promašaja i zaostatkom od 31:49.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama nije nastupio.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3443}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mize, Dick}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Biografije, Gilman (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>lpqkl85qt2b2yu6mn1e4ptyt7i0uibk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714234</id>
      <parentid>3714231</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:13:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4749" sha1="ta8zd9bmmil5z2k5h4byuv7ll4cezta" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Dick Mize
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Richard Norman &quot;Dick&quot; Mize
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1935|12|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Gilman (Colorado)|Gilman]], [[Colorado]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Dick Mize''' rođen 17. decembra 1935. u [[Gilman (Colorado)|Gilmanu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Colorado]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/dick-mize-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418090237/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/dick-mize-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Dick Mize Olympic Results|accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|21]] 
| 
| 
|}
Mize je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 21-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 22:34.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|25]] 
|  
|
|} 
Dick Mize je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 25-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 32 promašaja i zaostatkom od 31:49.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama nije nastupio.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3443}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mize, Dick}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Biografije, Gilman (Colorado)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>ta8zd9bmmil5z2k5h4byuv7ll4cezta</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Richard Mize</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522063</id>
    <redirect title="Dick Mize" />
    <revision>
      <id>3714230</id>
      <timestamp>2025-06-14T16:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Dick Mize]]</comment>
      <origin>3714230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="719a7fes0xe5ckvhl7zogvfr2opaqrs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dick Mize]]</text>
      <sha1>719a7fes0xe5ckvhl7zogvfr2opaqrs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustav Hanson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522064</id>
    <revision>
      <id>3714235</id>
      <timestamp>2025-06-14T16:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Gustav Hanson | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Gustav Hanson | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|08|08}} | mjesto_rođenja       = [[Honesdale (Pennsylvania)|Honesdale]], [[Pennsylvania]] | država_rođenja       = [[SAD]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2019|04|01|193...</comment>
      <origin>3714235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4271" sha1="cb5d0g7c1vxhi0fwv8qdmswsq24v1wa" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gustav Hanson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gustav Hanson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|08|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Honesdale (Pennsylvania)|Honesdale]], [[Pennsylvania]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2019|04|01|1934|08|08}}
| mjesto_smrti         = [[Snoqualmie (Washington)|Snoqualmie]], [[Washington (savezna država)|Washington]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Gustav Hanson''' rođen 8. augusta 1934. u [[Honesdale (Pennsylvania)|Honesdaleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/gustav-hanson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418113636/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/gustav-hanson-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Gustav Hanson Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Snoqualmiu 1. aprila 2019.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 23-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 24:44.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
Gustav Hanson nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, Gustav }}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Biografije, Honesdale (Pennsylvania)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>cb5d0g7c1vxhi0fwv8qdmswsq24v1wa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714240</id>
      <parentid>3714235</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3714240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4271" sha1="3u1pr7fyy7y58chymew1uvtksqujmhi" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gustav Hanson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gustav Hanson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|08|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Honesdale (Pennsylvania)|Honesdale]], [[Pennsylvania]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2019|04|01|1934|08|08}}
| mjesto_smrti         = [[Snoqualmie (Washington)|Snoqualmie]], [[Washington (savezna država)|Washington]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1960.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Gustav Hanson''' rođen 8. augusta 1934. u [[Honesdale (Pennsylvania)|Honesdaleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/gustav-hanson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418113636/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/gustav-hanson-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Gustav Hanson Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Snoqualmiu 1. aprila 2019.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Burritt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 23-e mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 24:44.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
Gustav Hanson nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1960.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burritt, Gustav }}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Biografije, Honesdale (Pennsylvania)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>3u1pr7fyy7y58chymew1uvtksqujmhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Larry Damon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522065</id>
    <revision>
      <id>3714241</id>
      <timestamp>2025-06-14T16:33:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Larry Damon | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Larry Damon | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}} | mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]] | država_rođenja       = [[SAD]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}} |...</comment>
      <origin>3714241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5301" sha1="qf15ag8d9v7lc6zpjva3imff6et63r5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Larry Damon
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Larry Damon
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}}
| mjesto_smrti         = [[Winooski]], [[Vermont]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Larry Damon''' rođen 8. decembra 1933. u [[Burlington (Vermont)|Burlingtonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Vermont]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;srolympic&quot;&gt;{{ Cite web|title = Larry Damon |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418105141/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 17. 4. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Winooskiju 15. marta 2024.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Damon je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1959}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – ekipno|5]]  
|
|} 
Larry Damon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Damon, Larry}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>qf15ag8d9v7lc6zpjva3imff6et63r5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714242</id>
      <parentid>3714241</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:34:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3714242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4951" sha1="7q20kqemqhhdgskiztl0woo0sni18z6" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Larry Damon
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Larry Damon
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}}
| mjesto_smrti         = [[Winooski]], [[Vermont]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Larry Damon''' rođen 8. decembra 1933. u [[Burlington (Vermont)|Burlingtonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Vermont]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;srolympic&quot;&gt;{{ Cite web|title = Larry Damon |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418105141/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 17. 4. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Winooskiju 15. marta 2024.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Damon je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

=== Svjetsko prvenstvo ===
Larry Damon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Damon, Larry}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>7q20kqemqhhdgskiztl0woo0sni18z6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714248</id>
      <parentid>3714242</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4971" sha1="8gsxdrpfoni8r42t21lbzyrazxaz0tc" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Larry Damon
| slika                = Larry_Damon_1970.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Larry Damon
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}}
| mjesto_smrti         = [[Winooski]], [[Vermont]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Larry Damon''' rođen 8. decembra 1933. u [[Burlington (Vermont)|Burlingtonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Vermont]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;srolympic&quot;&gt;{{ Cite web|title = Larry Damon |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418105141/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 17. 4. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Winooskiju 15. marta 2024.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Damon je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

=== Svjetsko prvenstvo ===
Larry Damon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Damon, Larry}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>8gsxdrpfoni8r42t21lbzyrazxaz0tc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714249</id>
      <parentid>3714248</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skijaško trčanje */</comment>
      <origin>3714249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6302" sha1="da0uzdxas50ntmr85bhcicb7a8zd2kg" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Larry Damon
| slika                = Larry_Damon_1970.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Larry Damon
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}}
| mjesto_smrti         = [[Winooski]], [[Vermont]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Larry Damon''' rođen 8. decembra 1933. u [[Burlington (Vermont)|Burlingtonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Vermont]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;srolympic&quot;&gt;{{ Cite web|title = Larry Damon |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418105141/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 17. 4. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Winooskiju 15. marta 2024.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Damon je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|51]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – štafeta (muškarci)|12]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|46]]
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 50 km|28]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 15 km|55]]   
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 50 km|32]]  
|
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio tri puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956]],  [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
Larry Damon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Damon, Larry}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>da0uzdxas50ntmr85bhcicb7a8zd2kg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714250</id>
      <parentid>3714249</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6234" sha1="d2m7vye80fso2qwny6xwp308alkdwtw" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Larry Damon
| slika                = Larry_Damon_1970.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Larry Damon
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}}
| mjesto_smrti         = [[Winooski]], [[Vermont]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Larry Damon''' rođen 8. decembra 1933. u [[Burlington (Vermont)|Burlingtonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Vermont]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;srolympic&quot;&gt;{{ Cite web|title = Larry Damon |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418105141/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 17. 4. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Winooskiju 15. marta 2024.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Damon je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|51]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – štafeta (muškarci)|12]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|46]]
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 50 km|28]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 15 km|55]]   
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 50 km|32]]  
|
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio tri puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956]],  [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
Larry Damon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Damon, Larry}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>d2m7vye80fso2qwny6xwp308alkdwtw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714251</id>
      <parentid>3714250</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T16:43:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Američki olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6235" sha1="n4xrryp40s5fsty9xhckqnpr8ydctnn" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Larry Damon
| slika                = Larry_Damon_1970.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Larry Damon
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1933|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Burlington (Vermont)|Burlington]], [[Vermont]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|03|15|1933|12|08}}
| mjesto_smrti         = [[Winooski]], [[Vermont]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Larry Damon''' rođen 8. decembra 1933. u [[Burlington (Vermont)|Burlingtonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Vermont]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;srolympic&quot;&gt;{{ Cite web|title = Larry Damon |url = https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20200418105141/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/larry-damon-1.html |url-status = dead |archive-date = 18. 4. 2020 |access-date = 17. 4. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Winooskiju 15. marta 2024.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|23]] 
| 
| 
|}
Damon je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|51]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – štafeta (muškarci)|12]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|46]]
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 50 km|28]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 15 km|55]]   
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 50 km|32]]  
|
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio tri puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956]],  [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
Larry Damon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Damon, Larry}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>n4xrryp40s5fsty9xhckqnpr8ydctnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Francuski olimpijci u skijaškom trčanju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>522066</id>
    <revision>
      <id>3714254</id>
      <timestamp>2025-06-14T16:44:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Olimpijci u skijaškom trčanju po državama|Francuski}}</comment>
      <origin>3714254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="szxiu964kn9w1maj4lnjwsunprabou2" xml:space="preserve">{{Olimpijci u skijaškom trčanju po državama|Francuski}}</text>
      <sha1>szxiu964kn9w1maj4lnjwsunprabou2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brian Wilson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522067</id>
    <revision>
      <id>3714258</id>
      <timestamp>2025-06-14T17:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DVD (SMF2007)</username>
        <id>170393</id>
      </contributor>
      <comment>Created by translating the opening section from the page &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1295581627|Brian Wilson]]&quot;</comment>
      <origin>3714258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3641" sha1="agl4d38ppww8b3x33y8qk0al110osc2" xml:space="preserve">'''Brian Douglas Wilson''' (20. juni 1942. – 11. juni 2025.) bio je američki muzičar, tekstopisac, pjevač i muzički producent, suosnivač [[The Beach Boys|Beach Boysa]]. Često nazivan genijem zbog svojih novih pristupa pop komponovanju i majstorstva tehnika snimanja, široko je priznat kao jedan od najinovativnijih i najznačajnijih tekstopisaca 20. stoljeća. Njegova najpoznatija djela odlikuju se visokim produkcijskim vrijednostima, složenim harmonijama i orkestracijama, vokalnim slojevima i introspektivnim ili domišljatim temama. Bio je poznat i po svom svestranom glavnom glasu i ''falsetu'', koji je degradirao nakon 1970-ih.

Wilsonovi formativni uticaji uključivali su Georgea Gershwina, grupu Four Freshmen, Phila Spectora i Burta Bacharacha. Godine 1961. započeo je svoju profesionalnu karijeru kao član Beach Boysa, gdje je bio tekstopisac, producent, ko-vokal, basista, klavijaturista i ''de facto'' vođa benda. Nakon što je potpisao ugovor s izdavačkom kućom Capitol Records 1962. godine, postao je prvi pop muzičar kojem se pripisuje pisanje, aranžiranje, produkcija i izvođenje vlastitog materijala. Također je producirao izvođače kao što su Honeys i American Spring. Do sredine 1960-ih napisao je ili bio koautor više od dvadeset četiri hita među 40 najboljih na američkim listama, uključujući hitove broj jedan &quot;Surf City&quot; (1963), &quot;I Get Around&quot; (1964), &quot;Help Me, Rhonda&quot; (1965) i &quot;Good Vibrations&quot; (1966). Smatra se jednim od prvih muzičkih producenata ''autora'' i prvih rok producenata koji su koristili studio kao instrument.

Suočen s cjeloživotnim problemima s [[Mentalni poremećaj|mentalnim bolestima]], Wilson je krajem 1964. godine doživio [[Mentalni poremećaj|nervni slom]] i odustao od redovnih koncertnih turneja kako bi se fokusirao na pisanje pjesama i produkciju, što je dovelo do djela kao što su ''[[Pet Sounds]]'' grupe Beach Boys i njegovo prvo solo izdanje &quot;Caroline, No&quot; (oba iz 1966.), kao i nedovršeni album ''Smile''. Do kasnih 1960-ih, njegova produktivnost i mentalno zdravlje su značajno opali, što je dovelo do perioda obilježenih povučenošću, prejedanjem i zloupotrebom supstanci. Njegov prvi profesionalni povratak donio je gotovo solo projekat ''The Beach Boys Love You'' (1977). Tokom 1980-ih, formirao je kontroverzno kreativno i poslovno partnerstvo sa svojim psihologom Eugeneom Landyjem i ponovo pokrenuo solo karijeru istoimenim albumom ''Brian Wilson'' (1988). Wilson se distancirao od Landyja 1991. godine i redovno je nastupao kao solo umjetnik od 1999. do 2022. godine, a ''album Smile'' završio je pod nazivom ''Brian Wilson Presents Smile'' 2004. godine.

Najavljujući priznanje popularne muzike kao umjetničke forme, Wilsonova dostignuća kao producenta pomogla su u pokretanju ere neviđene kreativne autonomije za izvođače koje potpisuju izdavačke kuće. Smatra se važnom figurom za mnoge muzičke žanrove i pokrete, uključujući kalifornijski zvuk, art pop, psihodeliju, kamerni pop, progresivnu muziku, [[Pank-rok|pank]], autsajder i sunshine pop. Od 1980-ih, njegov utjecaj se proširio na stilove kao što su post-punk, indie rock, emo, [[dream pop]], ''Shibuya-kei'' i chillwave. Dobio je brojne nagrade u industriji, uključujući dvije nagrade Grammy i nagradu Kennedy Center Honors, kao i nominacije za [[Zlatni globus|nagradu Zlatni globus]] i nagradu Primetime Emmy. Primljen je u Kuću slavnih rokenrola 1988. godine, a u Kuću slavnih tekstopisaca 2000. godine. Njegov život i karijera dramatizirani su u biografskom filmu ''Ljubav i milosrđe'' iz 2014. godine. Umro je 2025. godine od neotkrivenog uzroka.</text>
      <sha1>agl4d38ppww8b3x33y8qk0al110osc2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714358</id>
      <parentid>3714258</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:00:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>+ 16 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4321" sha1="4lt4mo96uvovxilw8ehydfpkh198zns" xml:space="preserve">'''Brian Douglas Wilson''' (20. juni 1942. – 11. juni 2025) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Muzika|muzičar]], tekstopisac, [[pjevač]] i [[muzički producent]], suosnivač [[The Beach Boys]]a. Često nazivan genijem zbog svojih novih pristupa pop komponovanju i majstorstva tehnika snimanja, široko je priznat kao jedan od najinovativnijih i najvažnijih tekstopisaca 20. stoljeća. Njegova najpoznatija djela odlikuju se visokim produkcijskim vrijednostima, složenim harmonijama i orkestracijama, vokalnim slojevima i introspektivnim ili domišljatim temama. Bio je poznat i po svom svestranom glavnom glasu i falsetu, koji je degradirao nakon 1970-ih.

Wilsonovi formativni uticaji uključivali su [[George Gershwin|Georgea Gershwina]], grupu [[Four Freshmen]], [[Phil Spector|Phila Spectora]] i [[Burt Bacharach|Burta Bacharacha]]. Godine 1961. počeo je karijeru kao član The Beach Boysa, gdje je bio tekstopisac, producent, ko-vokal, basist, klavijaturist i ''de facto'' vođa benda. Nakon što je potpisao ugovor s izdavačkom kućom [[Capitol Records]] 1962, postao je prvi pop-muzičar kome se pripisuju pisanje, aranžiranje, produkcija i izvođenje vlastitog materijala. Također je producirao izvođače kao što su [[Honeys]] i [[American Spring]]. Do sredine 1960-ih napisao je ili bio koautor gotovo 25 hitova među 40 najboljih na američkim listama, uključujući hitove broj jedan &quot;[[Surf City]]&quot; (1963), &quot;[[I Get Around]]&quot; (1964), &quot;[[Help Me, Rhonda]]&quot; (1965) i &quot;[[Good Vibrations]]&quot; (1966). Smatra se jednim od prvih muzičkih producenata ''autora'' i prvih rok producenata koji su koristili studio kao instrument.

Suočen s cjeloživotnim problemima s [[Mentalni poremećaj|mentalnim bolestima]], krajem 1964. doživio je [[Mentalni poremećaj|nervni slom]] i odustao od redovnih koncertnih turneja kako bi se fokusirao na pisanje pjesama i produkciju, što je dovelo do djela kao što su ''[[Pet Sounds]]'' grupe The Beach Boys i njegovo prvo solo izdanje &quot;Caroline, No&quot; (oba iz 1966), kao i nedovršeni album ''Smile''. Do kasnih 1960-ih njegova produktivnost i mentalno zdravlje znatno su opali, što je dovelo do perioda obilježenih povučenošću, prejedanjem i zloupotrebom supstanci. Njegov prvi profesionalni povratak donio je gotovo solo projekt ''The Beach Boys Love You'' (1977). Tokom 1980-ih formirao je kontroverzno kreativno i poslovno partnerstvo sa svojim psihologom Eugeneom Landyjem i ponovo pokrenuo solo karijeru albumom ''Brian Wilson'' (1988). Wilson se distancirao od Landyja 1991. i redovno je nastupao kao solo umjetnik od 1999. do 2022, a album ''Smile'' završio je pod nazivom ''Brian Wilson Presents Smile'' 2004.

Najavljujući priznanje popularne muzike kao umjetničke forme, Wilsonova dostignuća kao producenta pomogla su u pokretanju ere neviđene kreativne autonomije za izvođače koje potpisuju izdavačke kuće. Smatra se važnom figurom za mnoge muzičke žanrove i pokrete, uključujući kalifornijski zvuk, art pop, psihodeliju, kamerni pop, progresivnu muziku, [[Pank-rok|pank]], autsajder i ''sunshine pop''. Od 1980-ih njegov utjecaj proširio se na stilove kao što su ''post-punk'', ''indie rock'', emo, [[dream pop]], ''Shibuya-kei'' i ''chillwave''. Dobio je brojne nagrade u industriji, uključujući dva [[Grammy]]ja i nagradu Kennedy Center Honors, kao i nominacije za [[Zlatni globus]] i Primetime Emmy. Primljen je u Kuću slavnih rokenrola 1988, a u Kuću slavnih tekstopisaca 2000. Njegov život i karijera dramatizirani su u biografskom filmu ''Ljubav i milosrđe'' iz 2014. Umro je 2025. od neotkrivenog uzroka.

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wilson, Brian}}
[[Kategorija:Brian Wilson| ]]
[[Kategorija:The Beach Boys]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Biografije, Inglewood (Kalifornija)]]
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Američki muzički producenti]]
[[Kategorija:Američki gitaristi]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švedske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Škotske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]</text>
      <sha1>4lt4mo96uvovxilw8ehydfpkh198zns</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714360</id>
      <parentid>3714358</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T08:02:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4466" sha1="b8z9ki3syms5a597y247und8nvsiupj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Brian Wilson of the Beach Boys in West Los Angeles 1990 photographed by Ithaka Darin Pappas.jpg|mini|desno|250px|Brian Wilson 1990.]]
'''Brian Douglas Wilson''' (20. juni 1942. – 11. juni 2025) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Muzika|muzičar]], tekstopisac, [[pjevač]] i [[muzički producent]], suosnivač [[The Beach Boys]]a. Često nazivan genijem zbog svojih novih pristupa pop komponovanju i majstorstva tehnika snimanja, široko je priznat kao jedan od najinovativnijih i najvažnijih tekstopisaca 20. stoljeća. Njegova najpoznatija djela odlikuju se visokim produkcijskim vrijednostima, složenim harmonijama i orkestracijama, vokalnim slojevima i introspektivnim ili domišljatim temama. Bio je poznat i po svom svestranom glavnom glasu i falsetu, koji je degradirao nakon 1970-ih.

Wilsonovi formativni uticaji uključivali su [[George Gershwin|Georgea Gershwina]], grupu [[Four Freshmen]], [[Phil Spector|Phila Spectora]] i [[Burt Bacharach|Burta Bacharacha]]. Godine 1961. počeo je karijeru kao član The Beach Boysa, gdje je bio tekstopisac, producent, ko-vokal, basist, klavijaturist i ''de facto'' vođa benda. Nakon što je potpisao ugovor s izdavačkom kućom [[Capitol Records]] 1962, postao je prvi pop-muzičar kome se pripisuju pisanje, aranžiranje, produkcija i izvođenje vlastitog materijala. Također je producirao izvođače kao što su [[Honeys]] i [[American Spring]]. Do sredine 1960-ih napisao je ili bio koautor gotovo 25 hitova među 40 najboljih na američkim listama, uključujući hitove broj jedan &quot;[[Surf City]]&quot; (1963), &quot;[[I Get Around]]&quot; (1964), &quot;[[Help Me, Rhonda]]&quot; (1965) i &quot;[[Good Vibrations]]&quot; (1966). Smatra se jednim od prvih muzičkih producenata ''autora'' i prvih rok producenata koji su koristili studio kao instrument.

Suočen s cjeloživotnim problemima s [[Mentalni poremećaj|mentalnim bolestima]], krajem 1964. doživio je [[Mentalni poremećaj|nervni slom]] i odustao od redovnih koncertnih turneja kako bi se fokusirao na pisanje pjesama i produkciju, što je dovelo do djela kao što su ''[[Pet Sounds]]'' grupe The Beach Boys i njegovo prvo solo izdanje &quot;Caroline, No&quot; (oba iz 1966), kao i nedovršeni album ''Smile''. Do kasnih 1960-ih njegova produktivnost i mentalno zdravlje znatno su opali, što je dovelo do perioda obilježenih povučenošću, prejedanjem i zloupotrebom supstanci. Njegov prvi profesionalni povratak donio je gotovo solo projekt ''The Beach Boys Love You'' (1977). Tokom 1980-ih formirao je kontroverzno kreativno i poslovno partnerstvo sa svojim psihologom Eugeneom Landyjem i ponovo pokrenuo solo karijeru albumom ''Brian Wilson'' (1988). Wilson se distancirao od Landyja 1991. i redovno je nastupao kao solo umjetnik od 1999. do 2022, a album ''Smile'' završio je pod nazivom ''Brian Wilson Presents Smile'' 2004.

Najavljujući priznanje popularne muzike kao umjetničke forme, Wilsonova dostignuća kao producenta pomogla su u pokretanju ere neviđene kreativne autonomije za izvođače koje potpisuju izdavačke kuće. Smatra se važnom figurom za mnoge muzičke žanrove i pokrete, uključujući kalifornijski zvuk, art pop, psihodeliju, kamerni pop, progresivnu muziku, [[Pank-rok|pank]], autsajder i ''sunshine pop''. Od 1980-ih njegov utjecaj proširio se na stilove kao što su ''post-punk'', ''indie rock'', emo, [[dream pop]], ''Shibuya-kei'' i ''chillwave''. Dobio je brojne nagrade u industriji, uključujući dva [[Grammy]]ja i nagradu Kennedy Center Honors, kao i nominacije za [[Zlatni globus]] i Primetime Emmy. Primljen je u Kuću slavnih rokenrola 1988, a u Kuću slavnih tekstopisaca 2000. Njegov život i karijera dramatizirani su u biografskom filmu ''Ljubav i milosrđe'' iz 2014. Umro je 2025. od neotkrivenog uzroka.

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wilson, Brian}}
[[Kategorija:Brian Wilson| ]]
[[Kategorija:The Beach Boys]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Biografije, Inglewood (Kalifornija)]]
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Američki muzički producenti]]
[[Kategorija:Američki gitaristi]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švedske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Škotske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]</text>
      <sha1>b8z9ki3syms5a597y247und8nvsiupj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charlie Akers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522070</id>
    <revision>
      <id>3714264</id>
      <timestamp>2025-06-14T19:00:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Charlie Akers | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Charles Arthur Akers | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}} | mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]] | država_rođenja       = [[SAD]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}} |...</comment>
      <origin>3714264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6485" sha1="im9jrp46ugg1h18w22t4j6jiaxgzim2" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1964.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>im9jrp46ugg1h18w22t4j6jiaxgzim2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714265</id>
      <parentid>3714264</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:04:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6300" sha1="m1u0uvj0nlpeog3ry700z82tvd4556d" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1964.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richard Taylor]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>m1u0uvj0nlpeog3ry700z82tvd4556d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714299</id>
      <parentid>3714265</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3714299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6303" sha1="rfm3wg1bbz4rlco7cupjkpo7chrjpii" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1964.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richardom Taylorom]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>rfm3wg1bbz4rlco7cupjkpo7chrjpii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714348</id>
      <parentid>3714299</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:22:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skijaško trčanje */</comment>
      <origin>3714348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6303" sha1="6lymk2go48t1wpq4fio0zrg3p3lnc7k" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richardom Taylorom]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>6lymk2go48t1wpq4fio0zrg3p3lnc7k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714349</id>
      <parentid>3714348</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6303" sha1="da6rwt6egxvqatwme91pa0a1z8e6nlf" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richardom Taylorom]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>da6rwt6egxvqatwme91pa0a1z8e6nlf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714350</id>
      <parentid>3714349</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]] uklonjena; [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6303" sha1="dffc61kzhqqcf0w4mhs0ax5atqz8x4c" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richardom Taylorom]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>dffc61kzhqqcf0w4mhs0ax5atqz8x4c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714351</id>
      <parentid>3714350</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:27:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biatlon */</comment>
      <origin>3714351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6304" sha1="7pyljk6tfwpq1wov2j6ny9qdn19mx1g" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richardom Taylorom]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1963.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>7pyljk6tfwpq1wov2j6ny9qdn19mx1g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714353</id>
      <parentid>3714351</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T06:42:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prestanak karijere */</comment>
      <origin>3714353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6304" sha1="4ukpm293m4m8c5gk6w5o7si87ky34ij" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charlie Akers
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles Arthur Akers
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1939|07|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Rumford (Maine)|Rumford]], [[Maine]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|06|20|1939|07|12}}
| mjesto_smrti         = [[Palmer (Aljaska)|Palmer]], [[Aljaska]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Charlie Akers''' rođen 12. jula 1939. u [[Rumford (Maine)|Rumfordu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Maine]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418091935/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ak/charlie-akers-1.html |url-status=dead |archive-date= 18. 4. 2020|title=Charlie Akers Olympic Results |access-date = 31. 5. 2012|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je u Palmeru 20. juna 2016.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|16]] 
| 
| 
|}
Akers je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je  u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 2 promašaja i zaostatkom od 11:58.1&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
|    
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50]] 
| 
|}
Akers je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|10]]  
|
|} 
Charlie Akers  je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 21:02.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Richard Taylor (biatlonac)|Richardom Taylorom]] i [[Peter Lahdenpera|Peterom Lahdenperom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3404}}
* {{Sport365-2m|7112}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Akers, Charlie}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Rumford (Maine)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Američki skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>4ukpm293m4m8c5gk6w5o7si87ky34ij</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bill Spencer (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522071</id>
    <revision>
      <id>3714270</id>
      <timestamp>2025-06-14T19:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Bill Spencer | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = William Allen Spencer | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}} | mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]] | država_rođenja       = [[SAD]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|...</comment>
      <origin>3714270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5384" sha1="1agc0x9vqd6xsmzq32v0eq7fapjyobp" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>1agc0x9vqd6xsmzq32v0eq7fapjyobp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714271</id>
      <parentid>3714270</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5478" sha1="luszjb4mvgbs5dlsru8y83r3x806kau" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 26:16.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom i skijaškim trčanjem prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3445}}
* {{Sport365-2m|1067}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>luszjb4mvgbs5dlsru8y83r3x806kau</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714275</id>
      <parentid>3714271</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5194" sha1="qe7y28coaayety1v7he0b9pl7hocnat" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>qe7y28coaayety1v7he0b9pl7hocnat</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714282</id>
      <parentid>3714275</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:37:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>3714282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5611" sha1="5ytzqy9kzx14c69zadawmx2nip3jwaa" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegova unuka [[Mary Reckford|Molly Reckford]] je američka olimpijska veslačica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nj.com/sports/2021/07/my-life-flashed-briefly-before-my-eyes-how-nj-rower-molly-reckford-turned-a-panicked-moment-into-olympic-domination.html|access-date=30. 8. 2021|language=en |title='My life flashed briefly before my eyes': How N.J. rower Molly Reckford turned a panicked moment into Olympic domination}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>5ytzqy9kzx14c69zadawmx2nip3jwaa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714283</id>
      <parentid>3714282</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:42:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3714283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6026" sha1="il3zrv1z9zntl4wi333a7oo5z5lm8go" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegova unuka [[Mary Reckford|Molly Reckford]] je američka olimpijska veslačica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nj.com/sports/2021/07/my-life-flashed-briefly-before-my-eyes-how-nj-rower-molly-reckford-turned-a-panicked-moment-into-olympic-domination.html|access-date=30. 8. 2021|language=en |title='My life flashed briefly before my eyes': How N.J. rower Molly Reckford turned a panicked moment into Olympic domination}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>il3zrv1z9zntl4wi333a7oo5z5lm8go</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714284</id>
      <parentid>3714283</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:46:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6025" sha1="n6gs7fuoaz81q3j03xl1kzvnj9prp2q" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegova unuka [[Mary Reckford|Molly Reckford]] je američka olimpijska veslačica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nj.com/sports/2021/07/my-life-flashed-briefly-before-my-eyes-how-nj-rower-molly-reckford-turned-a-panicked-moment-into-olympic-domination.html|access-date=30. 8. 2021|language=en |title='My life flashed briefly before my eyes': How N.J. rower Molly Reckford turned a panicked moment into Olympic domination}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>n6gs7fuoaz81q3j03xl1kzvnj9prp2q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714407</id>
      <parentid>3714284</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:39:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3714407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6029" sha1="rlstp42huk64t7wzhq8o6vhvkvm8gx5" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Bill Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegova unuka [[Mary Reckford|Molly Reckford]] je američka olimpijska veslačica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nj.com/sports/2021/07/my-life-flashed-briefly-before-my-eyes-how-nj-rower-molly-reckford-turned-a-panicked-moment-into-olympic-domination.html|access-date=30. 8. 2021|language=en |title='My life flashed briefly before my eyes': How N.J. rower Molly Reckford turned a panicked moment into Olympic domination}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>rlstp42huk64t7wzhq8o6vhvkvm8gx5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714408</id>
      <parentid>3714407</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6039" sha1="kqcgbehjmkyvvvfyl4zkyqtfm5b8lcu" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''William &quot;Bill&quot; Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegova unuka [[Mary Reckford|Molly Reckford]] je američka olimpijska veslačica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nj.com/sports/2021/07/my-life-flashed-briefly-before-my-eyes-how-nj-rower-molly-reckford-turned-a-panicked-moment-into-olympic-domination.html|access-date=30. 8. 2021|language=en |title='My life flashed briefly before my eyes': How N.J. rower Molly Reckford turned a panicked moment into Olympic domination}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>kqcgbehjmkyvvvfyl4zkyqtfm5b8lcu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714410</id>
      <parentid>3714408</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:41:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6045" sha1="gno3n1sr1iwz3c1iajzo14he1j3wasf" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Billu Spenceru|druge osobe s istim imenom|Bill Spencer (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Bill Spencer
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = William Allen Spencer
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1936|06|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Russellville (Alabama)|Russellville]], [[Alabama]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2020|12|03|1936|06|23}}
| mjesto_smrti         = [[Sandy (Utah)|Sandy]], [[Utah]]
| država_smrti         = [[SAD]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''William Allen &quot;Bill&quot; Spencer''' rođen 23. juna 1936. u [[Russellville (Alabama)|Russellvilleu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Alabama|Alabami]] bio je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac. Umro je u Sandyju 3. decembra 2020.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|30]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|37]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Spencer je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 30-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 16:23.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]]  
|} 
Bill Spencer je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegova unuka [[Mary Reckford|Molly Reckford]] je američka olimpijska veslačica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nj.com/sports/2021/07/my-life-flashed-briefly-before-my-eyes-how-nj-rower-molly-reckford-turned-a-panicked-moment-into-olympic-domination.html|access-date=30. 8. 2021|language=en |title='My life flashed briefly before my eyes': How N.J. rower Molly Reckford turned a panicked moment into Olympic domination}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3367}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Spencer, Bill }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Russellville (Alabama)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>gno3n1sr1iwz3c1iajzo14he1j3wasf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William Spencer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522072</id>
    <redirect title="Bill Spencer (biatlonac)" />
    <revision>
      <id>3714274</id>
      <timestamp>2025-06-14T19:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bill Spencer (biatlonac)]]</comment>
      <origin>3714274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="jq2h8egktpqj9vd6no49vhppoh2tml5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bill Spencer (biatlonac)]]</text>
      <sha1>jq2h8egktpqj9vd6no49vhppoh2tml5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edward Williams (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522073</id>
    <revision>
      <id>3714286</id>
      <timestamp>2025-06-14T19:49:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}} {{Infokutija biatlonac | ime                  = Edward Williams | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Edward Williams | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}} | mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], New...</comment>
      <origin>3714286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5678" sha1="nbkkl5ejaso2vzm9avieub3myq5cgkf" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom cna [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
&lt;!-- Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>nbkkl5ejaso2vzm9avieub3myq5cgkf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714288</id>
      <parentid>3714286</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:52:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3714288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5677" sha1="9qd85d29r7s5avtwtl736wg48purdm5" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom cna [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
&lt;!-- Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>9qd85d29r7s5avtwtl736wg48purdm5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714289</id>
      <parentid>3714288</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:53:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3714289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5676" sha1="l8xztz16ci3hv1ygddk2muzs7nwphjs" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
&lt;!-- Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 40-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od  24:46.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Edward Williams (biatlonac)|Edwardom Williamsom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>l8xztz16ci3hv1ygddk2muzs7nwphjs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714290</id>
      <parentid>3714289</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:55:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5666" sha1="gg8x8osl8mx4x9234s7xc4h6h165kx0" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
&lt;!-- Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 30-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 19:39.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>gg8x8osl8mx4x9234s7xc4h6h165kx0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714294</id>
      <parentid>3714290</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:59:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5634" sha1="a53e6s1fi8tmpfv5eejg134plclcpfe" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 30-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 19:39.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>a53e6s1fi8tmpfv5eejg134plclcpfe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714295</id>
      <parentid>3714294</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T19:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3714295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5634" sha1="guagn9gs38c7hg9snrzo5obrsrqykg3" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1969.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 30-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 19:39.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>guagn9gs38c7hg9snrzo5obrsrqykg3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714297</id>
      <parentid>3714295</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3714297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5631" sha1="b12sch2mzstcpimn37x5xbl1pzmmg9x" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1969.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
Edward Williams je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Najbolji rezultat mu je 30-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 19:39.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>b12sch2mzstcpimn37x5xbl1pzmmg9x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714298</id>
      <parentid>3714297</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3714298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5630" sha1="ti31dwgmd1yzdwboy5btbipmbxlpgon" xml:space="preserve">{{About|američkom biatloncu Edwardu Williamsu|druge osobe s istim imenom|Edward Williams (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Edward Williams
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Edward Williams
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|07|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Kingston (New York)|Kingston]], [[New York (savezna država)|New York]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1969.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 6. 2025.
}}

'''Edward Williams''' rođen 26. jula 1936. u [[Kingston (New York)|Kingstonu]], u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New Yorku]] nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015411/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/edward-williams-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Edward Williams Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|8]] 
|}
Williams je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto s 9 promašaja i zaostatkom od 18:38.6&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Ralph Wakley|Ralphom Wakleyom]], [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]] i [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] je osvojio osmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|30]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|53]] 
|  
| 
|} 
Edward Williams je nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 30-o mjesto na na SP 1966. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 19:39.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno|štafetnoj]] utrci s [[Bill Spencer (biatlonac)|Billom Spencerom]], [[John Ehrensbeck|Johnom Ehrensbeckom]] i [[Gerald Varnam|Geraldom Varnamom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3373}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Williams, Edward }}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Kingston (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>ti31dwgmd1yzdwboy5btbipmbxlpgon</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Južna Srbija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>522074</id>
    <revision>
      <id>3714303</id>
      <timestamp>2025-06-14T20:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Broj sranovnika, &quot;granice&quot;... */ novi odlomak</comment>
      <origin>3714303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="907" sha1="0868nxx9telp1c1v9rwwf41lcsyvrnd" xml:space="preserve">== Broj sranovnika, &quot;granice&quot;... ==

Po kojem se izvoru navode podaci o broju stanovnika, površini i sl, kad ne postoje jasno definirane granice tog područja? Nadalje: što znači  da se stanovništvo &quot;smatra Srbima ili Bugarima&quot;? Postoji li neki izvor koji navodi te podatke? Vanjske linkove s blogovima i lokalnim web stranicama treba ukloniti! O čemu oni govore? O slastičarima i umirovljenim generalima? Kakve to veze ima s temom članka.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:56, 14 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>0868nxx9telp1c1v9rwwf41lcsyvrnd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714304</id>
      <parentid>3714303</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Broj sranovnika, &quot;granice&quot;... */</comment>
      <origin>3714304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="907" sha1="fr34ykivqb1b2o8mmma80hgikv7gi76" xml:space="preserve">== Broj sranovnika, &quot;granice&quot;... ==

Po kojem se izvoru navode podaci o broju stanovnika, površini i sl, kad ne postoje jasno definirane granice tog područja? Nadalje: što znači  da se stanovništvo &quot;smatra Srbima ili Bugarima&quot;? Postoji li neki izvor koji navodi te podatke? Vanjske linkove s blogovima i lokalnim web stranicama treba ukloniti! O čemu oni govore? O slastičarima i umirovljenim generalima? Kakve to veze ima s temom članka?  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:56, 14 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>fr34ykivqb1b2o8mmma80hgikv7gi76</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714305</id>
      <parentid>3714304</parentid>
      <timestamp>2025-06-14T20:57:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Broj sranovnika, &quot;granice&quot;... */</comment>
      <origin>3714305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="907" sha1="eb2clxec0vrm0zi80xdhwz3quyn1u1o" xml:space="preserve">== Broj stanovnika, &quot;granice&quot;... ==

Po kojem se izvoru navode podaci o broju stanovnika, površini i sl, kad ne postoje jasno definirane granice tog područja? Nadalje: što znači  da se stanovništvo &quot;smatra Srbima ili Bugarima&quot;? Postoji li neki izvor koji navodi te podatke? Vanjske linkove s blogovima i lokalnim web stranicama treba ukloniti! O čemu oni govore? O slastičarima i umirovljenim generalima? Kakve to veze ima s temom članka?  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:56, 14 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>eb2clxec0vrm0zi80xdhwz3quyn1u1o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714328</id>
      <parentid>3714305</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T04:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <origin>3714328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1476" sha1="gpiryhobw6uvz80bhozgbrx11ecybi8" xml:space="preserve">== Broj stanovnika, &quot;granice&quot;... ==

Po kojem se izvoru navode podaci o broju stanovnika, površini i sl, kad ne postoje jasno definirane granice tog područja? Nadalje: što znači  da se stanovništvo &quot;smatra Srbima ili Bugarima&quot;? Postoji li neki izvor koji navodi te podatke? Vanjske linkove s blogovima i lokalnim web stranicama treba ukloniti! O čemu oni govore? O slastičarima i umirovljenim generalima? Kakve to veze ima s temom članka?  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:56, 14 juni 2025 (CEST)

Mislim da je rano za takva pitanja jer je članak u izradi, vanjske poveznice su povezane sa Južnom Srbijom jer govore o dešavanjima u njoj. Granice su jasno definirane, napisano je, kao što rekoh članak je u izrdai, što se tiče stanovništva ono je isto samo jedni se deklariraju kao Srbi a drugi kao Bugari tj. govore istim dijalektom a uče srpski i bugarski u školama. Vidi se da ne poznaješ dobro jug Srbije. Članak je u izradi. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:46, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>gpiryhobw6uvz80bhozgbrx11ecybi8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pjevač</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522076</id>
    <redirect title="Pjevanje" />
    <revision>
      <id>3714359</id>
      <timestamp>2025-06-15T08:01:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Pjevanje]]</comment>
      <origin>3714359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="p8331chtnbac6brwgkmqv0mwz7uaxmo" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pjevanje]]</text>
      <sha1>p8331chtnbac6brwgkmqv0mwz7uaxmo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>522077</id>
    <revision>
      <id>3714367</id>
      <timestamp>2025-06-15T08:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>97019</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3714367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1175" sha1="oksadntlzmq7sqv9d8ryv7pst895adw" xml:space="preserve">{{tmbox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Scale icon green.svg|45px|link=]]
| text       = Ovaj članak uređen je u okviru '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]]'''.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Molimo učesnike i učesnice da sređene članke upišu u [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Evidencija|evidenciju]].&lt;/small&gt;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka|{{PAGENAMEBASE}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija
|sadržaj=Ovaj šablon upotrebljava se za označavanje članaka sređenih u okviru [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]].

== Upotreba ==
{{tlx|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}

== TemplateData ==
{{TemplateData zaglavlje}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;inline&quot;,
	&quot;description&quot;: &quot;Šablon za članake sređene tokom Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;
}}
[[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|*]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oksadntlzmq7sqv9d8ryv7pst895adw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714394</id>
      <parentid>3714367</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>97019</id>
      </contributor>
      <comment>fix</comment>
      <origin>3714394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1178" sha1="sl8xs6d2mok2akxb0kcc8iiswdpj43z" xml:space="preserve">{{tmbox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Scale icon green.svg|45px|link=]]
| text       = Ovaj članak uređen je u okviru '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]]'''.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Molimo učesnike i učesnice da sređene članke upišu u [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Evidencija|evidenciju]].&lt;/small&gt;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|{{PAGENAMEBASE}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija
|sadržaj=Ovaj šablon upotrebljava se za označavanje članaka sređenih u okviru [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]].

== Upotreba ==
{{tlx|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}

== TemplateData ==
{{TemplateData zaglavlje}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;inline&quot;,
	&quot;description&quot;: &quot;Šablon za članake sređene tokom Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;
}}
[[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|*]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>sl8xs6d2mok2akxb0kcc8iiswdpj43z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714423</id>
      <parentid>3714394</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1177" sha1="kxz9u7vvilfuw5nqy4037otusidw1it" xml:space="preserve">{{tmbox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Scale icon green.svg|45px|link=]]
| text       = Ovaj članak uređen je u okviru '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]]'''.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Molimo učesnike i učesnice da sređene članke upišu u [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Evidencija|evidenciju]].&lt;/small&gt;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|{{PAGENAMEBASE}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija
|sadržaj=Ovaj šablon upotrebljava se za označavanje članaka sređenih u okviru [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]].

== Upotreba ==
{{tlx|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}

== TemplateData ==
{{TemplateData zaglavlje}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;inline&quot;,
	&quot;description&quot;: &quot;Šablon za članke sređene tokom Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;
}}
[[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|*]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kxz9u7vvilfuw5nqy4037otusidw1it</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izraelski napadi na Iran (juni 2025)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522078</id>
    <revision>
      <id>3714371</id>
      <timestamp>2025-06-15T08:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1295695689|June 2025 Israeli strikes on Iran]]&quot;</comment>
      <origin>3714371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2695" sha1="n5fxdl1bkriwagj0omxffn8ydpqae1e" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran|Irana]]. {{Efn|The strikes targeted over 100 sites, including the Natanz nuclear facility.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{langx|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>n5fxdl1bkriwagj0omxffn8ydpqae1e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714372</id>
      <parentid>3714371</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:01:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2850" sha1="hk9biijpl72szi7jevb30gr24dqie6j" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran|Irana]]. {{Efn|The strikes targeted over 100 sites, including the Natanz nuclear facility.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{langx|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>hk9biijpl72szi7jevb30gr24dqie6j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714375</id>
      <parentid>3714372</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:05:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2810" sha1="nctc87zmizb8ehkbjdyz1j0gmwapvcn" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran|Irana]]. {{Efn|The strikes targeted over 100 sites, including the Natanz nuclear facility.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{langx|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==

{{Refspisak}}</text>
      <sha1>nctc87zmizb8ehkbjdyz1j0gmwapvcn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714376</id>
      <parentid>3714375</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2821" sha1="mzstzldo29wd7cc01uf0zo18rezsmsf" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran|Irana]]. {{Efn|Napadi su bili usmjereni na preko 100 lokacija, uključujući nuklearni objekt Natanz.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{langx|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==

{{Refspisak}}</text>
      <sha1>mzstzldo29wd7cc01uf0zo18rezsmsf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714377</id>
      <parentid>3714376</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2823" sha1="dhv5stfcsxay39l3f37x92o03gweacj" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran|Irana]]. {{Efn|Napadi su bili usmjereni na preko 100 lokacija, uključujući nuklearni objekt Natanz.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{jez-heb|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==

{{Refspisak}}</text>
      <sha1>dhv5stfcsxay39l3f37x92o03gweacj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714382</id>
      <parentid>3714377</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:22:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2822" sha1="qkt8seimegez9vn3t5klfyy9e4uw68l" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran|Irana]]. {{Efn|Napadi su bili usmjereni na preko 100 lokacija, uključujući nuklearni objekt Natanz.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{jez-he|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==

{{Refspisak}}</text>
      <sha1>qkt8seimegez9vn3t5klfyy9e4uw68l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714384</id>
      <parentid>3714382</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2853" sha1="6yycmwke39k4eyenrznb7m8o57np5yd" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iranski napad na Izrael (juni 2025)|Irana]]. {{Efn|Napadi su bili usmjereni na preko 100 lokacija, uključujući nuklearni objekt Natanz.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{jez-he|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==

{{Refspisak}}</text>
      <sha1>6yycmwke39k4eyenrznb7m8o57np5yd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714400</id>
      <parentid>3714384</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:2025. u Iranu]]; +[[Kategorija:2025. u Izraelu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2878" sha1="k1ocg0njjdbuccsexjkndy2ca8nj44v" xml:space="preserve">[[Izrael]] je 13. juna 2025. godine napao ciljeve na više od desetak lokacija i gradova širom [[Iran]]a. {{Efn|Napadi su bili usmjereni na preko 100 lokacija, uključujući nuklearni objekt Natanz.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Iran's UN ambassador says 78 killed, 320 wounded in Israeli strikes – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/jun/13/israel-iran-strikes-defence-minister-tehran-middle-east-live |website=[[The Guardian]] |date=13 June 2025 |access-date=14 June 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} Pod kodnim nazivom '''Operacija Uzdižući lav,''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-iran-strike-conflict/card/netanyahu-says-rising-lion-operation-will-last-as-many-days-as-it-takes--awFq7ykuEj4Mq9D4i0gw|title=Netanyahu Says Operation 'Rising Lion' Will Last 'as Many Days as It Takes'|date=13 June 2024|website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;JPost20250613b&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-857577|title=Israel launches Operation Rising Lion to target Iran's nuclear threat|date=13 June 2025|website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; {{Efn|{{jez-he|he|מבצע עם כלביא}}.}} [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) i [[Mossad]] oštetile su ključne nuklearne lokacije i vojne instalacije, te ubile nekoliko iranskih visokih vojnih lidera. Iranski civili, uključujući žene i djecu, ubijeni su u nekim od napada.&lt;ref name=&quot;NYTimesLive20250612&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|last2=Nauman|first2=Qasim|last3=Boxerman|first3=Aaron|last4=Kingsley|first4=Patrick|last5=Bergman|first5=Ronen|date=13 June 2025|title=Israel Strikes Iran's Nuclear Program, Killing Top Military Officials: Live Updates|url=https://www.nytimes.com/live/2025/06/12/world/israel-iran-us-nuclear|access-date=13 June 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/czr85lpd7kyo|title=In Iran, grief for civilian casualties but little pity for commanders|date=13 June 2025|website=BBC News|language=en-GB|access-date=15 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je bio najveći na Iran od [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ctvnews.ca/world/article/israel-attacks-irans-capital-with-explosions-booming-across-tehran-live-updates-here/|title=Israel attacks Iran's nuclear and missile sites with explosions heard across Tehran. Live updates here|date=13 June 2025|website=CTVNews|language=en|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
&lt;templatestyles src=&quot;Reflist/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;reflist reflist-lower-alpha&quot;&gt;
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;{{notelist}}[[Datoteka:The_Zionist_regime's_2025_attack_on_some_areas_in_Tehran_23_Tasnim.jpg|mini| Posljedice izraelskih napada u Teheranu]]

== Reference ==

{{Refspisak}}

[[Kategorija:2025. u Iranu]]
[[Kategorija:2025. u Izraelu]]</text>
      <sha1>k1ocg0njjdbuccsexjkndy2ca8nj44v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Reflist/styles.css</title>
    <ns>10</ns>
    <id>522079</id>
    <revision>
      <id>3714373</id>
      <timestamp>2025-06-15T09:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Template:Reflist/styles.css</comment>
      <origin>3714373</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="1473" sha1="n1076v46ma6f6p24w7nhtc3ft3kbc4h" xml:space="preserve">/* {{pp|small=yes}} */
.reflist {
	margin-bottom: 0.5em;
	list-style-type: decimal;
}

@media screen {
	/* can we remove the font size declarations? .references gets a font-size in
	 * common.css that is always 90, and there is nothing else in reflist out in
	 * the wild. May affect column sizes.
	 */
	 /* make smaller only on screens */
	.reflist {
		font-size: 90%;        /* Default font-size */
	}
}

.reflist .references {
	font-size: 100%;           /* Reset font-size when nested in .reflist */
	margin-bottom: 0;          /* Avoid double margin when nested in .reflist */
	list-style-type: inherit;  /* Enable custom list style types */
}

/* columns-2 and columns-3 are legacy for &quot;2 or more&quot; column view from when the
 * template was implemented with column-count.
 */
.reflist-columns-2 {
	column-width: 30em;
}

.reflist-columns-3 {
	column-width: 25em;
}

/* Reset top margin for lists embedded in columns */
.reflist-columns {
	margin-top: 0.3em;
}

.reflist-columns ol {
	margin-top: 0;
}

/* Avoid elements breaking between columns */
.reflist-columns li {
	page-break-inside: avoid; /* Removed from CSS in favor of break-inside c. 2020 */
	break-inside: avoid-column;
}

.reflist-upper-alpha {
	list-style-type: upper-alpha;
}

.reflist-upper-roman {
	list-style-type: upper-roman;
}

.reflist-lower-alpha {
	list-style-type: lower-alpha;
}

.reflist-lower-greek {
	list-style-type: lower-greek;
}

.reflist-lower-roman {
	list-style-type: lower-roman;
}</text>
      <sha1>n1076v46ma6f6p24w7nhtc3ft3kbc4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iranski napad na Izrael (juni 2025)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522080</id>
    <revision>
      <id>3714380</id>
      <timestamp>2025-06-15T09:14:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1295697393|June 2025 Iranian strikes on Israel]]&quot;</comment>
      <origin>3714380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2511" sha1="8bzajcei18ty29sg5fp9s1j7mz335yb" xml:space="preserve">Uvečer 13. juna 2025. godine, Iran je pokrenuo veliki napad odmazde na Izrael, ispalivši preko 150{{Razmaci}}[[Balistička raketa|balističkih raketa]] i više od 100{{Razmaci}}dronova, &lt;ref name=&quot;Lubell&quot;&gt;{{Cite news|last=Lubell|first=Maayan|last2=Hafezi|first2=Parisa|last3=Holland|first3=Steve|date=13 June 2025|title=Iran fires missiles at Israel in response to attacks|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-says-it-strikes-iran-amid-nuclear-tensions-2025-06-13/|access-date=13 June 2025|work=Reuters|language=en}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|izraelske zračne napade]] ranije tog dana na iranska nuklearna postrojenja i visoke vojne zvaničnike. Udari su također uzrokovali civilne žrtve, uključujući žene i djecu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/iran-israel-drone-attack-retaliation-strikes-on-nuclear-sites-and-commanders/|title=Iran launches missiles and drones at Israel as Israel attacks Iranian nuclear sites and top commanders, IDF says|last=Walsh|first=Joe|last2=Ott|first2=Haley|date=13 June 2025|website=[[CBS News]]|language=en-US|access-date=13 June 2025|last3=Reals|first3=Tucker|last4=Breen|first4=Kerry}}&lt;/ref&gt; Iransko kodno ime za napad bilo je '''Operacija Pravo obećanje.{{Razmaci}}III''' ({{Langx|fa|عملیات وعده صادق ٣}}   ). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.skynewsarabia.com/world/1802814-%D8%A7%D9%95%D9%8A%D8%B1%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%B1%D8%AF-%D8%A8%D9%80%D8%A7%D9%84%D9%88%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%AF%D9%82-3-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%94%D8%B3%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%95%D8%B3%D8%B1%D8%A7%D9%8A%D9%94%D9%8A%D9%84%D9%8A|title=إيران تباشر بـ&quot;الوعد الصادق 3&quot; ردا على عملية &quot;الأسد الصاعد&quot; الإسرائيلية|website=Sky News Arabia|language=ar|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napadi su označili značajnu eskalaciju postojećih tenzija između Irana i Izraela, gurajući njihov odnos u stanje direktne konfrontacije. Štrajkovi su izazvali široke regionalne i međunarodne posljedice, uključujući nagli porast cijena nafte, poremećaje u globalnim brodskim rutama i obustavu zračnog prometa. Događaji su također izazvali široke međunarodne reakcije, a [[Ujedinjene nacije]] su u više navrata uputile pozive na suzdržanost usred rastuće zabrinutosti zbog mogućnosti šireg sukoba na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>8bzajcei18ty29sg5fp9s1j7mz335yb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714381</id>
      <parentid>3714380</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:15:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1295697393|June 2025 Iranian strikes on Israel]]&quot;</comment>
      <origin>3714381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2575" sha1="dqgr0qccuo9heuyox9e7ofx5rr3zzwc" xml:space="preserve">Uvečer 13. juna 2025. godine, Iran je pokrenuo veliki napad odmazde na Izrael, ispalivši preko 150{{Razmaci}}[[Balistička raketa|balističkih raketa]] i više od 100{{Razmaci}}dronova, &lt;ref name=&quot;Lubell&quot;&gt;{{Cite news|last=Lubell|first=Maayan|last2=Hafezi|first2=Parisa|last3=Holland|first3=Steve|date=13 June 2025|title=Iran fires missiles at Israel in response to attacks|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-says-it-strikes-iran-amid-nuclear-tensions-2025-06-13/|access-date=13 June 2025|work=Reuters|language=en}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|izraelske zračne napade]] ranije tog dana na iranska nuklearna postrojenja i visoke vojne zvaničnike. Udari su također uzrokovali civilne žrtve, uključujući žene i djecu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/iran-israel-drone-attack-retaliation-strikes-on-nuclear-sites-and-commanders/|title=Iran launches missiles and drones at Israel as Israel attacks Iranian nuclear sites and top commanders, IDF says|last=Walsh|first=Joe|last2=Ott|first2=Haley|date=13 June 2025|website=[[CBS News]]|language=en-US|access-date=13 June 2025|last3=Reals|first3=Tucker|last4=Breen|first4=Kerry}}&lt;/ref&gt; Iransko kodno ime za napad bilo je '''Operacija Pravo obećanje.{{Razmaci}}III''' ({{Langx|fa|عملیات وعده صادق ٣}}   ). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.skynewsarabia.com/world/1802814-%D8%A7%D9%95%D9%8A%D8%B1%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%B1%D8%AF-%D8%A8%D9%80%D8%A7%D9%84%D9%88%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%AF%D9%82-3-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%94%D8%B3%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%95%D8%B3%D8%B1%D8%A7%D9%8A%D9%94%D9%8A%D9%84%D9%8A|title=إيران تباشر بـ&quot;الوعد الصادق 3&quot; ردا على عملية &quot;الأسد الصاعد&quot; الإسرائيلية|website=Sky News Arabia|language=ar|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napadi su označili značajnu eskalaciju postojećih tenzija između Irana i Izraela, gurajući njihov odnos u stanje direktne konfrontacije. Štrajkovi su izazvali široke regionalne i međunarodne posljedice, uključujući nagli porast cijena nafte, poremećaje u globalnim brodskim rutama i obustavu zračnog prometa. Događaji su također izazvali široke međunarodne reakcije, a [[Ujedinjene nacije]] su u više navrata uputile pozive na suzdržanost usred rastuće zabrinutosti zbog mogućnosti šireg sukoba na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:Izrael]]
[[Kategorija:Ratovi]]</text>
      <sha1>dqgr0qccuo9heuyox9e7ofx5rr3zzwc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714386</id>
      <parentid>3714381</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:24:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2576" sha1="m5lnsf2tl9mv1a15bvy27g09r8i3chq" xml:space="preserve">Uvečer 13. juna 2025. godine, Iran je pokrenuo veliki napad odmazde na Izrael, ispalivši preko 150{{Razmaci}}[[Balistička raketa|balističkih raketa]] i više od 100{{Razmaci}}dronova, &lt;ref name=&quot;Lubell&quot;&gt;{{Cite news|last=Lubell|first=Maayan|last2=Hafezi|first2=Parisa|last3=Holland|first3=Steve|date=13 June 2025|title=Iran fires missiles at Israel in response to attacks|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-says-it-strikes-iran-amid-nuclear-tensions-2025-06-13/|access-date=13 June 2025|work=Reuters|language=en}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|izraelske zračne napade]] ranije tog dana na iranska nuklearna postrojenja i visoke vojne zvaničnike. Udari su također uzrokovali civilne žrtve, uključujući žene i djecu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/iran-israel-drone-attack-retaliation-strikes-on-nuclear-sites-and-commanders/|title=Iran launches missiles and drones at Israel as Israel attacks Iranian nuclear sites and top commanders, IDF says|last=Walsh|first=Joe|last2=Ott|first2=Haley|date=13 June 2025|website=[[CBS News]]|language=en-US|access-date=13 June 2025|last3=Reals|first3=Tucker|last4=Breen|first4=Kerry}}&lt;/ref&gt; Iransko kodno ime za napad bilo je '''Operacija Pravo obećanje.{{Razmaci}}III''' ({{Jez-fa|fa|عملیات وعده صادق ٣}}   ). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.skynewsarabia.com/world/1802814-%D8%A7%D9%95%D9%8A%D8%B1%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%B1%D8%AF-%D8%A8%D9%80%D8%A7%D9%84%D9%88%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%AF%D9%82-3-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%94%D8%B3%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%95%D8%B3%D8%B1%D8%A7%D9%8A%D9%94%D9%8A%D9%84%D9%8A|title=إيران تباشر بـ&quot;الوعد الصادق 3&quot; ردا على عملية &quot;الأسد الصاعد&quot; الإسرائيلية|website=Sky News Arabia|language=ar|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napadi su označili značajnu eskalaciju postojećih tenzija između Irana i Izraela, gurajući njihov odnos u stanje direktne konfrontacije. Štrajkovi su izazvali široke regionalne i međunarodne posljedice, uključujući nagli porast cijena nafte, poremećaje u globalnim brodskim rutama i obustavu zračnog prometa. Događaji su također izazvali široke međunarodne reakcije, a [[Ujedinjene nacije]] su u više navrata uputile pozive na suzdržanost usred rastuće zabrinutosti zbog mogućnosti šireg sukoba na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:Izrael]]
[[Kategorija:Ratovi]]</text>
      <sha1>m5lnsf2tl9mv1a15bvy27g09r8i3chq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714391</id>
      <parentid>3714386</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:35:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3714391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2571" sha1="8yk9jsvbg9zoti9ogtjbgm7j359e9mh" xml:space="preserve">Uvečer 13. juna 2025. godine, Iran je pokrenuo veliki napad odmazde na Izrael, ispalivši preko 150{{Razmaci}}[[Balistička raketa|balističkih raketa]] i više od 100{{Razmaci}}dronova, &lt;ref name=&quot;Lubell&quot;&gt;{{Cite news|last=Lubell|first=Maayan|last2=Hafezi|first2=Parisa|last3=Holland|first3=Steve|date=13 June 2025|title=Iran fires missiles at Israel in response to attacks|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-says-it-strikes-iran-amid-nuclear-tensions-2025-06-13/|access-date=13 June 2025|work=Reuters|language=en}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|izraelske zračne napade]] ranije tog dana na iranska nuklearna postrojenja i visoke vojne zvaničnike. Udari su također uzrokovali civilne žrtve, uključujući žene i djecu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/iran-israel-drone-attack-retaliation-strikes-on-nuclear-sites-and-commanders/|title=Iran launches missiles and drones at Israel as Israel attacks Iranian nuclear sites and top commanders, IDF says|last=Walsh|first=Joe|last2=Ott|first2=Haley|date=13 June 2025|website=[[CBS News]]|language=en-US|access-date=13 June 2025|last3=Reals|first3=Tucker|last4=Breen|first4=Kerry}}&lt;/ref&gt; Iransko kodno ime za napad bilo je '''Operacija &quot;Istinito obećanje&quot;.{{Razmaci}}III''' ({{Jez-fa|fa|عملیات وعده صادق ٣}}   ). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.skynewsarabia.com/world/1802814-%D8%A7%D9%95%D9%8A%D8%B1%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%B1%D8%AF-%D8%A8%D9%80%D8%A7%D9%84%D9%88%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%AF%D9%82-3-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%94%D8%B3%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%95%D8%B3%D8%B1%D8%A7%D9%8A%D9%94%D9%8A%D9%84%D9%8A|title=إيران تباشر بـ&quot;الوعد الصادق 3&quot; ردا على عملية &quot;الأسد الصاعد&quot; الإسرائيلية|website=Sky News Arabia|language=ar|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napadi su označili eskalaciju postojećih tenzija između Irana i Izraela, gurajući njihov odnos u stanje direktne konfrontacije. Štrajkovi su izazvali široke regionalne i međunarodne posljedice, uključujući nagli porast cijena nafte, poremećaje u globalnim brodskim rutama i obustavu zračnog prometa. Događaji su također izazvali široke međunarodne reakcije, a [[Ujedinjene nacije]] su u više navrata uputile pozive na suzdržanost usred rastuće zabrinutosti zbog mogućnosti šireg sukoba na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:Izrael]]
[[Kategorija:Ratovi]]</text>
      <sha1>8yk9jsvbg9zoti9ogtjbgm7j359e9mh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714397</id>
      <parentid>3714391</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>±[[Kategorija:Iran]]→[[Kategorija:2025. u Iranu]]; ±[[Kategorija:Izrael]]→[[Kategorija:2025. u Izraelu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2589" sha1="kq3u7xejwj5duqwlxzs6efw9wqz66hl" xml:space="preserve">Uvečer 13. juna 2025. godine, Iran je pokrenuo veliki napad odmazde na Izrael, ispalivši preko 150{{Razmaci}}[[Balistička raketa|balističkih raketa]] i više od 100{{Razmaci}}dronova, &lt;ref name=&quot;Lubell&quot;&gt;{{Cite news|last=Lubell|first=Maayan|last2=Hafezi|first2=Parisa|last3=Holland|first3=Steve|date=13 June 2025|title=Iran fires missiles at Israel in response to attacks|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-says-it-strikes-iran-amid-nuclear-tensions-2025-06-13/|access-date=13 June 2025|work=Reuters|language=en}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|izraelske zračne napade]] ranije tog dana na iranska nuklearna postrojenja i visoke vojne zvaničnike. Udari su također uzrokovali civilne žrtve, uključujući žene i djecu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/iran-israel-drone-attack-retaliation-strikes-on-nuclear-sites-and-commanders/|title=Iran launches missiles and drones at Israel as Israel attacks Iranian nuclear sites and top commanders, IDF says|last=Walsh|first=Joe|last2=Ott|first2=Haley|date=13 June 2025|website=[[CBS News]]|language=en-US|access-date=13 June 2025|last3=Reals|first3=Tucker|last4=Breen|first4=Kerry}}&lt;/ref&gt; Iransko kodno ime za napad bilo je '''Operacija &quot;Istinito obećanje&quot;.{{Razmaci}}III''' ({{Jez-fa|fa|عملیات وعده صادق ٣}}   ). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.skynewsarabia.com/world/1802814-%D8%A7%D9%95%D9%8A%D8%B1%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%B1%D8%AF-%D8%A8%D9%80%D8%A7%D9%84%D9%88%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%AF%D9%82-3-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%94%D8%B3%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%B5%D8%A7%D8%B9%D8%AF-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%95%D8%B3%D8%B1%D8%A7%D9%8A%D9%94%D9%8A%D9%84%D9%8A|title=إيران تباشر بـ&quot;الوعد الصادق 3&quot; ردا على عملية &quot;الأسد الصاعد&quot; الإسرائيلية|website=Sky News Arabia|language=ar|access-date=13 June 2025}}&lt;/ref&gt; Napadi su označili eskalaciju postojećih tenzija između Irana i Izraela, gurajući njihov odnos u stanje direktne konfrontacije. Štrajkovi su izazvali široke regionalne i međunarodne posljedice, uključujući nagli porast cijena nafte, poremećaje u globalnim brodskim rutama i obustavu zračnog prometa. Događaji su također izazvali široke međunarodne reakcije, a [[Ujedinjene nacije]] su u više navrata uputile pozive na suzdržanost usred rastuće zabrinutosti zbog mogućnosti šireg sukoba na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}
[[Kategorija:2025. u Iranu]]
[[Kategorija:2025. u Izraelu]]
[[Kategorija:Ratovi]]</text>
      <sha1>kq3u7xejwj5duqwlxzs6efw9wqz66hl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o šablonu:Infokutija naselje u Srbiji</title>
    <ns>11</ns>
    <id>522081</id>
    <revision>
      <id>3714383</id>
      <timestamp>2025-06-15T09:23:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: == Region == Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. ~~~~</comment>
      <origin>3714383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="282" sha1="o1dadk8sbwswsc4clflxofhwwp810b8" xml:space="preserve">== Region ==
Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 11:23, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>o1dadk8sbwswsc4clflxofhwwp810b8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714390</id>
      <parentid>3714383</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:33:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Region */ odgovor</comment>
      <origin>3714390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="813" sha1="lp5q9ln7xbqiu7qwzk1flp5ckj1hfue" xml:space="preserve">== Region ==
Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 11:23, 15 juni 2025 (CEST)

:Trebaš promijeniti ton. U redu je ukazati da nešto treba popraviti (stvari se pojavljuju i nestaju s vremenom), ali može se to mnogo kvalitetnije od ovoga. Ako trebamo na jednoj enciklopediji podučavati osnove komunikacije, onda se nije daleko odmaklo. Link u kutiji vodi na [[Statističke regije Srbije]]. Postoje li još? 
:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Možete li provjeriti ovaj parametar (ko prvi uhvati priliku)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:33, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>lp5q9ln7xbqiu7qwzk1flp5ckj1hfue</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714393</id>
      <parentid>3714390</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T09:56:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Region */ odgovor</comment>
      <origin>3714393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1328" sha1="dyymr4vasnbcd9e36ecs26i6ry34x44" xml:space="preserve">== Region ==
Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 11:23, 15 juni 2025 (CEST)

:Trebaš promijeniti ton. U redu je ukazati da nešto treba popraviti (stvari se pojavljuju i nestaju s vremenom), ali može se to mnogo kvalitetnije od ovoga. Ako trebamo na jednoj enciklopediji podučavati osnove komunikacije, onda se nije daleko odmaklo. Link u kutiji vodi na [[Statističke regije Srbije]]. Postoje li još? 
:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Možete li provjeriti ovaj parametar (ko prvi uhvati priliku)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:33, 15 juni 2025 (CEST)
::Po NUTS-2 postoji pet statističkih regija i okruzi. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:56, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>dyymr4vasnbcd9e36ecs26i6ry34x44</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714418</id>
      <parentid>3714393</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <origin>3714418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1932" sha1="0sq349z2b25enavavhoe0kuuk8n1j9o" xml:space="preserve">== Region ==
Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 11:23, 15 juni 2025 (CEST)

:Trebaš promijeniti ton. U redu je ukazati da nešto treba popraviti (stvari se pojavljuju i nestaju s vremenom), ali može se to mnogo kvalitetnije od ovoga. Ako trebamo na jednoj enciklopediji podučavati osnove komunikacije, onda se nije daleko odmaklo. Link u kutiji vodi na [[Statističke regije Srbije]]. Postoje li još? 
:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Možete li provjeriti ovaj parametar (ko prvi uhvati priliku)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:33, 15 juni 2025 (CEST)
::Po NUTS-2 postoji pet statističkih regija i okruzi. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:56, 15 juni 2025 (CEST)

nisam imao lošu namjeru, samo ukazujem na grešku. Šta će statistički region u infokutiji, ne spada ni u administrativnu podijelu Srbije. Ako ćemo ubacivati razne vrste regiona, što ne bi moglo i geografski region? Moraću da ispravim kolegu, postoje upravni okruzi, koji nemaju svoju teritoriju niti se spominju u Ustavu Srbije o teritorijalnoj podijeli Srbije. Parametar region je suvišan ako ćemo se držati administrativne podijele. To se može navjestu u članku.  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:59, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>0sq349z2b25enavavhoe0kuuk8n1j9o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714419</id>
      <parentid>3714418</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:00:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Region */</comment>
      <origin>3714419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1934" sha1="da0oasx5trc7shw54f4007mmmid9z8u" xml:space="preserve">== Region ==
Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 11:23, 15 juni 2025 (CEST)

:Trebaš promijeniti ton. U redu je ukazati da nešto treba popraviti (stvari se pojavljuju i nestaju s vremenom), ali može se to mnogo kvalitetnije od ovoga. Ako trebamo na jednoj enciklopediji podučavati osnovama komunikacije, onda se nije daleko odmaklo. Link u kutiji vodi na [[Statističke regije Srbije]]. Postoje li još? 
:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Možete li provjeriti ovaj parametar (ko prvi uhvati priliku)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:33, 15 juni 2025 (CEST)
::Po NUTS-2 postoji pet statističkih regija i okruzi. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:56, 15 juni 2025 (CEST)

nisam imao lošu namjeru, samo ukazujem na grešku. Šta će statistički region u infokutiji, ne spada ni u administrativnu podijelu Srbije. Ako ćemo ubacivati razne vrste regiona, što ne bi moglo i geografski region? Moraću da ispravim kolegu, postoje upravni okruzi, koji nemaju svoju teritoriju niti se spominju u Ustavu Srbije o teritorijalnoj podijeli Srbije. Parametar region je suvišan ako ćemo se držati administrativne podijele. To se može navjestu u članku.  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:59, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>da0oasx5trc7shw54f4007mmmid9z8u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714420</id>
      <parentid>3714419</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T11:02:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <origin>3714420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2115" sha1="qglysa5vw3mcencfjm5m10m8l6fvgtr" xml:space="preserve">== Region ==
Kakakv je to region iznad okruga u Srbiji, u teritorijalnoj podjeli Srbije ni okruzi više ne postoje, a kamoli nekakvi regioni. Velika greška. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 11:23, 15 juni 2025 (CEST)

:Trebaš promijeniti ton. U redu je ukazati da nešto treba popraviti (stvari se pojavljuju i nestaju s vremenom), ali može se to mnogo kvalitetnije od ovoga. Ako trebamo na jednoj enciklopediji podučavati osnovama komunikacije, onda se nije daleko odmaklo. Link u kutiji vodi na [[Statističke regije Srbije]]. Postoje li još? 
:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Možete li provjeriti ovaj parametar (ko prvi uhvati priliku)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:33, 15 juni 2025 (CEST)
::Po NUTS-2 postoji pet statističkih regija i okruzi. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:56, 15 juni 2025 (CEST)

nisam imao lošu namjeru, samo ukazujem na grešku. Šta će statistički region u infokutiji, ne spada ni u administrativnu podijelu Srbije. Ako ćemo ubacivati razne vrste regiona, što ne bi moglo i geografski region? Moraću da ispravim kolegu, postoje upravni okruzi, koji nemaju svoju teritoriju niti se spominju u Ustavu Srbije o teritorijalnoj podijeli Srbije. Parametar region je suvišan ako ćemo se držati administrativne podijele. To se može navjestu u članku.  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:59, 15 juni 2025 (CEST)
:Također ne vidim ni parametar za pokrajinu Vojvodinu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 13:02, 15 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>qglysa5vw3mcencfjm5m10m8l6fvgtr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Statistički regioni Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522082</id>
    <redirect title="Statističke regije Srbije" />
    <revision>
      <id>3714389</id>
      <timestamp>2025-06-15T09:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Statistički regioni Srbije]] na [[Statističke regije Srbije]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>3714389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="kvqz63nd37emyw3i6o4p9rwr2uqcbyt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Statističke regije Srbije]]</text>
      <sha1>kvqz63nd37emyw3i6o4p9rwr2uqcbyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbuda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522083</id>
    <revision>
      <id>3714395</id>
      <timestamp>2025-06-15T10:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1293403670|Barbuda]]&quot;</comment>
      <origin>3714395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2132" sha1="895srvnjux7r72yhd65k97di6qc7frj" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| grb                            = Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg
| himna                          = &quot;I Believe&quot;
| najveći_grad                   = capital
| službeni_jezik                 = Nema
| etničke_grupe                  = [[Afro-Barbudans|African]] (95%)
| stanovnika_godina              = 2025
| stanovnika                     = 2011
| valuta                         = [[istočnokaripski dolar]]&amp;nbsp;($)
}}

'''Barbuda''' ( {{IPAc-en|b|ɑːr|ˈ|b|(|j|)|uː|d|ə}} ) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/barbuda|title=the definition of Barbuda|website=Dictionary.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915073319/http://www.dictionary.com/browse/barbuda?|archive-date=September 15, 2017|url-status=live|access-date=30 September 2017}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite news|date=7 September 2017|title=Barbuda PM: Unprecedented Level of Destruction|work=[[Anderson Cooper 360]]|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn|access-date=11 September 2017|archive-date=September 11, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911075107/http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn}}&lt;/ref&gt; je ostrvo i zavisnost smješteno u istočnim [[Karibi|Karibima]] i čini dio države blizanaca [[Antigva i Barbuda]] kao autonomna cjelina. Barbuda se nalazi otprilike 48 km sjeverno od [[Antigva|Antigve]]. Jedina naselja na ostrvu su [[Kodrington, Barbuda|Codrington]] i okolni lokaliteti. Barbuda je ravno ostrvo sa zapadnim dijelom kojim dominira [[laguna Codrington]], a istočnim dijelom dominira nisko [[gorje Barbuda]], sa slanim ribnjacima i [[Šikara|šikarama]] koje se prostiru po cijelom otoku. Klima je klasifikovana kao [[Tropska morska klima|morska tropska]].
[[Datoteka:Districts_of_Barbuda.svg|mini| Okruzi Barbude]]
[[Datoteka:Codrington,_Barbuda_from_the_air.jpg|mini| Codrington iz zraka s lagunom vidljivom u pozadini]]

== Citati ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Barbuda]]</text>
      <sha1>895srvnjux7r72yhd65k97di6qc7frj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714398</id>
      <parentid>3714395</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:08:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2130" sha1="3g815hivzd7ofwkpj6qvss6blu9kqfz" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| grb                            = Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg
| himna                          = &quot;I Believe&quot;
| najveći_grad                   = capital
| službeni_jezik                 = Nema
| etničke_grupe                  = [[Afro-Barbudans|African]] (95%)
| stanovnika_godina              = 2025
| stanovnika                     = 2011
| valuta                         = [[istočnokaripski dolar]]&amp;nbsp;($)
}}

'''Barbuda''' ({{IPAc-en|b|ɑːr|ˈ|b|(|j|)|uː|d|ə}}) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/barbuda|title=the definition of Barbuda|website=Dictionary.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915073319/http://www.dictionary.com/browse/barbuda?|archive-date=September 15, 2017|url-status=live|access-date=30 September 2017}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite news|date=7 September 2017|title=Barbuda PM: Unprecedented Level of Destruction|work=[[Anderson Cooper 360]]|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn|access-date=11 September 2017|archive-date=September 11, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911075107/http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn}}&lt;/ref&gt; je ostrvo i zavisnost smješteno u istočnim [[Karibi|Karibima]] i čini dio države blizanaca [[Antigva i Barbuda]] kao autonomna cjelina. Barbuda se nalazi otprilike 48 km sjeverno od [[Antigva|Antigve]]. Jedina naselja na ostrvu su [[Kodrington, Barbuda|Codrington]] i okolni lokaliteti. Barbuda je ravno ostrvo sa zapadnim dijelom kojim dominira [[laguna Codrington]], a istočnim dijelom dominira nisko [[gorje Barbuda]], sa slanim ribnjacima i [[Šikara|šikarama]] koje se prostiru po cijelom otoku. Klima je klasifikovana kao [[Tropska morska klima|morska tropska]].
[[Datoteka:Districts_of_Barbuda.svg|mini| Okruzi Barbude]]
[[Datoteka:Codrington,_Barbuda_from_the_air.jpg|mini| Codrington iz zraka s lagunom vidljivom u pozadini]]

== Citati ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Barbuda]]</text>
      <sha1>3g815hivzd7ofwkpj6qvss6blu9kqfz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714399</id>
      <parentid>3714398</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:09:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3714399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2132" sha1="2mz88z50ca8rs2iu29okixrvenjre4x" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| grb                            = Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg
| himna                          = &quot;I Believe&quot;
| najveći_grad                   = capital
| službeni_jezik                 = Nema
| etničke_grupe                  = [[Afro-Barbudans|Afrikanci]] (95%)
| stanovnika_godina              = 2025
| stanovnika                     = 2011
| valuta                         = [[istočnokaripski dolar]]&amp;nbsp;($)
}}

'''Barbuda''' ({{IPAc-en|b|ɑːr|ˈ|b|(|j|)|uː|d|ə}}) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/barbuda|title=the definition of Barbuda|website=Dictionary.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915073319/http://www.dictionary.com/browse/barbuda?|archive-date=September 15, 2017|url-status=live|access-date=30 September 2017}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite news|date=7 September 2017|title=Barbuda PM: Unprecedented Level of Destruction|work=[[Anderson Cooper 360]]|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn|access-date=11 September 2017|archive-date=September 11, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911075107/http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn}}&lt;/ref&gt; je ostrvo i zavisnost smješteno u istočnim [[Karibi|Karibima]] i čini dio države blizanaca [[Antigva i Barbuda]] kao autonomna cjelina. Barbuda se nalazi otprilike 48 km sjeverno od [[Antigva|Antigve]]. Jedina naselja na ostrvu su [[Kodrington, Barbuda|Codrington]] i okolni lokaliteti. Barbuda je ravno ostrvo sa zapadnim dijelom kojim dominira [[laguna Codrington]], a istočnim dijelom dominira nisko [[gorje Barbuda]], sa slanim ribnjacima i [[Šikara|šikarama]] koje se prostiru po cijelom otoku. Klima je klasifikovana kao [[Tropska morska klima|morska tropska]].
[[Datoteka:Districts_of_Barbuda.svg|mini| Okruzi Barbude]]
[[Datoteka:Codrington,_Barbuda_from_the_air.jpg|mini| Codrington iz zraka s lagunom vidljivom u pozadini]]

== Citati ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Barbuda]]</text>
      <sha1>2mz88z50ca8rs2iu29okixrvenjre4x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714414</id>
      <parentid>3714399</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa, druže, ne može &quot;zavisnost&quot;. Pazite malo pri prevođenju, ljudi.</comment>
      <origin>3714414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2052" sha1="0xhm7knfbcu8ksbctwqghqlq0bmtrbh" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| grb                            = Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg
| himna                          = &quot;I Believe&quot;
| najveći_grad                   = capital
| službeni_jezik                 = Nema
| etničke_grupe                  = [[Afrobarbuđani|Afrikanci]] (95%)
| stanovnika_godina              = 2025
| stanovnika                     = 2011
| valuta                         = [[istočnokaripski dolar]]&amp;nbsp;($)
}}
'''Barbuda'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/barbuda|title=the definition of Barbuda|website=Dictionary.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915073319/http://www.dictionary.com/browse/barbuda?|archive-date=15. 9. 2017|url-status=live|access-date=30. 9. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=7. 9. 2017|title=Barbuda PM: Unprecedented Level of Destruction|work=[[Anderson Cooper 360]]|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn|access-date=11. 9. 2017|archive-date=11. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911075107/http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn |language=en}}&lt;/ref&gt; je ostrvo i zavisna teritorija u istočnim [[Karibi|Karibima]] i čini dio države [[Antigva i Barbuda]] kao autonomna cjelina. Udaljena je 50 km sjeverno od [[Antigva|Antigve]]. Jedina naselja na ostrvu su [[Codrington (Barbuda)|Codrington]] i okolni lokaliteti. Barbuda je ravno ostrvo sa zapadnim dijelom kojim dominira [[laguna Codrington]], a istočnim dijelom dominira nisko [[gorje Barbuda]], sa slanim ribnjacima i [[Šikara|šikarama]] koje se prostiru po cijelom ostrvu. Klima je klasifikovana kao [[Tropska morska klima|morska tropska]].
[[Datoteka:Districts_of_Barbuda.svg|mini|Okruzi Barbude]]
[[Datoteka:Codrington,_Barbuda_from_the_air.jpg|mini|Codrington iz zraka s lagunom vidljivom u pozadini]]

== Citati ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Barbuda]]</text>
      <sha1>0xhm7knfbcu8ksbctwqghqlq0bmtrbh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3714415</id>
      <parentid>3714414</parentid>
      <timestamp>2025-06-15T10:53:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Antigva i Barbuda]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3714415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2085" sha1="q6gwqn7n3d441gv0ubco78865uefr9u" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| grb                            = Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg
| himna                          = &quot;I Believe&quot;
| najveći_grad                   = capital
| službeni_jezik                 = Nema
| etničke_grupe                  = [[Afrobarbuđani|Afrikanci]] (95%)
| stanovnika_godina              = 2025
| stanovnika                     = 2011
| valuta                         = [[istočnokaripski dolar]]&amp;nbsp;($)
}}
'''Barbuda'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/barbuda|title=the definition of Barbuda|website=Dictionary.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915073319/http://www.dictionary.com/browse/barbuda?|archive-date=15. 9. 2017|url-status=live|access-date=30. 9. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=7. 9. 2017|title=Barbuda PM: Unprecedented Level of Destruction|work=[[Anderson Cooper 360]]|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn|access-date=11. 9. 2017|archive-date=11. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911075107/http://www.cnn.com/videos/weather/2017/09/07/barbuda-prime-minister-gaston-browne-hurricane-irma-bpr-ac360.cnn |language=en}}&lt;/ref&gt; je ostrvo i zavisna teritorija u istočnim [[Karibi|Karibima]] i čini dio države [[Antigva i Barbuda]] kao autonomna cjelina. Udaljena je 50 km sjeverno od [[Antigva|Antigve]]. Jedina naselja na ostrvu su [[Codrington (Barbuda)|Codrington]] i okolni lokaliteti. Barbuda je ravno ostrvo sa zapadnim dijelom kojim dominira [[laguna Codrington]], a istočnim dijelom dominira nisko [[gorje Barbuda]], sa slanim ribnjacima i [[Šikara|šikarama]] koje se prostiru po cijelom ostrvu. Klima je klasifikovana kao [[Tropska morska klima|morska tropska]].
[[Datoteka:Districts_of_Barbuda.svg|mini|Okruzi Barbude]]
[[Datoteka:Codrington,_Barbuda_from_the_air.jpg|mini|Codrington iz zraka s lagunom vidljivom u pozadini]]

== Citati ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Barbuda]]
[[Kategorija:Antigva i Barbuda]]</text>
      <sha1>q6gwqn7n3d441gv0ubco78865uefr9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pjevačica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522085</id>
    <redirect title="Pjevanje" />
    <revision>
      <id>3714417</id>
      <timestamp>2025-06-15T10:59:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Pjevanje]]</comment>
      <origin>3714417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="p8331chtnbac6brwgkmqv0mwz7uaxmo" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pjevanje]]</text>
      <sha1>p8331chtnbac6brwgkmqv0mwz7uaxmo</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>