1941.

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.6</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1941.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72</id>
    <revision>
      <id>3715681</id>
      <parentid>3715177</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:35:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* April */</comment>
      <origin>3715681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9335" sha1="5cfbia7lqnuq5hyhg2qtcrsf5npbddp" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1941.''' (MCMXLI) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1941. godina nove ere (CE) i Anno Domini (AD), 941. godina drugog milenija, 41. godina 20. stoljeća, i druga godina decenije 1940-ih.

Projekt [[Korelati rata|Correlates of War]] procjenjuje da je ovo najsmrtonosnija godina u ljudskoj historiji u smislu smrtnih slučajeva u sukobima, a broj poginulih iznosi 3,49 miliona. Međutim, [[Uppsala Conflict Data Program|Upsala Conflict Data Program]] procjenjuje da je sljedeća godina, [[1942.]], bila najsmrtonosnija takva godina. Procjene broja smrtnih slučajeva za 1941. i 1942. kreću se od 2,28 do 7,71 miliona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|title=Deaths in conflicts by source|website=Our World in Data|access-date=22. 7. 2023|archive-date=7. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607131919/https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
* [[20. januar]] – Održana [[Wannsee konferencija]] u [[Berlin]]u, na kojoj su progon i uništenje Jevreja označeni kao ''konačno rješenje jevrejskog pitanja'' te je time dat signal za masovna strijeljanja i otvaranje logora smrti na područjima pod kontrolom njemačke vojske i [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]].
* Prestanak rada društva &quot;[[Gajret (društvo)|Gajret]]&quot;.
* [[27. mart]] – Potpisivanje pakta sa [[Njemačka|Njemačkom]] i demonstracije širom [[Jugoslavija|Jugoslavije]]
* [[6. april]] – Napad [[Njemačka|Njemačke]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]
* [[9. april]] – [[Drugi svjetski rat]] ([[Aprilski rat]]): [[11. oklopna divizija (Wehrmacht)|11. njemačka oklopna divizija]] pod generaloberstom [[Ewald von Kleist|Ewaldom vonom Kleistom]] zauzela [[Niš]] od Pete jugoslavenske armije.
* [[10. april]] – Član [[Ustaše|ustaškog pokreta]] [[Slavko Kvaternik]] u [[Zagreb]]u proglasio [[NDH|Nezavisnu državu Hrvatsku]].
* [[23. april]] – Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Njemačke; kralj i vlada napustili zemlju.
* [[22. juni]] – Napad [[Njemačka|Njemačke]] na [[Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika|SSSR]]
* [[4. juli]] – KPJ objavljuje proglas kojim se narod poziva na oružanu borbu protiv okupatora.
* [[14. august]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer]] [[Winston Churchill]] i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Franklin D. Roosevelt]] objavili [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]], koja definira savezničke ratne ciljeve i predstavlja prvi stepen [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].
* [[8. novembar]] – Osnovana Albanska komunistička partija.
* [[25. novembar]] – Poginulo 848 britanskih mornara kada je [[njemačka]] podmornica potopila britanski ratni brod ''Baram'' u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[26. novembar]] – Američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] potpisao zakon kojim se i zvanično uspostavlja Dan zahvalnosti koji se slavi u SAD-u kao četvrti četvrtak u novembru. 
* [[28. novembar]] – [[Crvena armija]] u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz [[Rostov]]a.
* [[7. decembar]] – [[Japan]]ski [[avion]]i napali [[Amerika|američku]] pomorsku bazu u [[Pearl Harbor]]u na [[Havaji]]ma i uništili veliki broj aviona i [[brod]]ova, što je ubrzalo odluku SAD-a da se uključi u [[Drugi svjetski rat]].
* [[7. decembar]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] objavila rat [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Finska|Finskoj]], zemljama koje su, kao članice [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], učestvovale u [[agresija|agresiji]] na [[SSSR]].
* [[8. decembar]] – [[SAD]] i Ujedinjeno Kraljevstvo objavili [[rat]] [[Japan]]u, dan poslije japanskog napada na američku bazu u Pearl Harboru na [[Havaji]]ma. [[Njemačka]] i [[Italija]], u skladu s obavezama iz [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], objavile rat SAD-u.
* [[25. decembar]] – [[Japan]]ska armija u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] okupirala [[Hong Kong]] poslije 17 dana opsade.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[14. januar]]
** [[Faye Dunaway]], američka glumica
** [[Milan Kučan]], slovenski političar
* [[21. januar]] – [[Plácido Domingo]], [[Španija|španski]] [[opera (muzika)|operski]] pjevač
* [[22. januar]] – [[Sven-Olov Axelsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. januar]] – [[Mustafa Imamović]], bosanskohercegovački historičar

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[11. februar]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'')
* [[15. februar]] – [[Florinda Bolkan]], brazilska glumica i manekenka

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Gordana Rodić-Kureš]], jugoslavenska i bh. [[šah]]istica
* [[16. mart]] – [[Bernardo Bertolucci]], [[italija]]nski [[film]]ski [[režiser]] i [[scenarist]]
* [[26. mart]] – [[Richard Dawkins]], engleski etolog i evolucijski biolog
* [[27. mart]] 
** [[Ivan Gašparovič]], slovački političar i državnik
** [[Miki Jevremović]], jugoslavenski i srbijanski pjevač

=== April ===
* [[3. april]] – [[Jasmina Musabegović]], bosanskohercegovačka spisateljica
* [[19. april]] – [[Arnošt Hájek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[20. april]] – [[Ryan O'Neal]], američki glumac

=== Maj ===
* [[11. maj]] 
** [[Esad Jogić]], bosanskohercegovački novinar i književnik
** [[Tatjana Ljujić-Mijatović]], bosanskohercegovačka političarka
* [[14. maj]] – [[Ivar Nordkild]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[24. maj]] – [[Bob Dylan]], američki pjevač, kompozitor i pjesnik

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[9. juli]] – [[Helena Buljan]], hrvatska glumica
* [[23. juli]] – [[Pierre Agostini]], francuski [[Eksperimentalna fizika|eksperimentalni fizičar]]
* [[25. juli]] – [[Nate Thurmond]], američki [[košarka]]š
* [[26. juli]] – [[Dieter Ritter]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac 
* [[28. juli]] – [[Lela Margitić]], hrvatska glumica
* 28. juli –  [[Ricardo Muti]], italijanski dirigent

=== August ===
* [[14. august]] – [[Vida Ognjenović]], srbijanska pozorišna rediteljica, prevoditeljica, dramaturginja, književnica, profesorica drame i diplomata

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[23. oktobar]] 
** [[Nesim Tahirović]], bosanskohercegovački slikar
** [[Anđelka Bego-Šimunić]], bosanskohercegovačka kompozitorica

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[11. decembar]] – [[Ralph Wakley]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

== Umrli ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|hercegovački]] i kasnije [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]]

=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Henri Bergson]], francuski filozof
* [[11. januar]] – [[Emanuel Lasker]], njemački šahist i matematičar
* [[13. januar]] – [[James Joyce]], irski književnik

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Ivo Kozarčanin]], hrvatski književnik
* [[21. februar]] – [[Frederick Banting]], [[Kanada|kanadski]] [[fiziologija|fiziolog]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[1923.]]

=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Sherwood Anderson]], američki književnik
* [[15. mart]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla
* [[28. mart]] – [[Virginia Woolf]], engleska književnica

=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Wilhelm II]], pruski kralj i posljednji njemački car
* [[11. juni]] – [[Mustafa Golubić]], jugoslavenski revolucionar i sovjetski obavještajac

=== Juli ===
* [[Alfred Pordes]], bosanskohercegovački kompozitor i dirigent
* [[17. juli]] – [[August Cesarec]], hrvatski književnik
* [[17. juli]] – [[Adam Smith]], škotski ekonomist i etičar

=== August ===
* [[14. august]] – [[Paul Sabatier]], francuski hemičar

=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Marija Spiridonova]], ruska revolucionarka, terorista i političarka
* [[28. septembar]] – [[Radojka Lakić]], učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije

=== Oktobar ===
* [[14. oktobar]] – [[Hjalmar Söderberg]], švedski pisac, pjesnik i novinar
* [[17. oktobar]]
** [[Nikola Babić (narodni heroj)|Nikola Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
** [[Mahmut Bušatlija]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe i [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Novembar ===
* [[18. novembar]] – [[Walther Hermann Nernst]], njemački fizičar i hemičar

=== Decembar ===
* [[14. decembar]] – [[Tadija Andrić]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[31. decembar]] – [[Edhem Bičakčić (1884)|Edhem Bičakčić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 9 gradonačelnik Sarajeva
[[Datoteka:Ansel_Adams_-_National_Archives_79-AAB-01.jpg|desno|mini|[[Ansel Adams]], fotografija [[Hooverova brana|Hooverove brane]] 1941.]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* Nisu dodijeljene

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1941|1941.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>5cfbia7lqnuq5hyhg2qtcrsf5npbddp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1063</id>
    <revision>
      <id>3715589</id>
      <parentid>3693560</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36240" sha1="jf0i54atp67hmytuyh1eq116936g63d" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Kraljevina Danska
| izvorno_ime                    = ''Kongeriget Danmark'' {{Simboli jezika|da|danski}}
| ime_genitiv                    = Danske
| zastava                        = Flag_of_Denmark.svg
| grb                            = National coat of arms of Denmark.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = &quot;[[Der er et yndigt land]]&quot; (&quot;Postoji divna zemlja&quot;){{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Der er et yndigt land.ogg]]}}
| karta                          =  EU-Denmark.svg
| glavni_grad                    = [[Kopenhagen]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|55|43|N|12|34|E}}
| službeni_jezik                 = [[Danski jezik|danski]]
| državno_uređenje               = [[Ustavna monarhija]], [[Jednostavne države|Jednostavna država]], [[Parlamentarni sistem]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak danskih kraljeva|Kralj]]
| vladar_prva_vlast              = [[Frederik X, kralj Danske|Fridrik X]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Danske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Mette Frederiksen]]
| nezavisnost                    = prvo spominjanje [[Spisak Danskih kraljeva|Danskog kralja]]
| nezavisnost_priznato           = [[737]].
| površina                       = 43.094
| procenat_vode                  = 1,6
| po_površini_na_svijetu         = 134.
| stanovnika                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;5,814,461&lt;ref name=&quot;factbook&quot;&gt;{{cite web|date=19. 1. 2012|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/da.html|title=Denmark|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=4. 2. 2012|archive-date=18. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918223138/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/da.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = Procjena 2019
| gustoća                        = 127.06
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 106
| bdp_ukupno                     = $299 biliona&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&amp;pr.y=16&amp;sy=2009&amp;ey=2012&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=128&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=|title=Denmark|publisher=International Monetary Fund|access-date=18. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2018
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = $51,643&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.930&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=5. 11. 2010|archive-date=21. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101121150504/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2018
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;27.6
| gini_godina                    = 2017
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Danska kruna|Kruna]] (DKK)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| najviša_tačka_ime              = [[Møllehøj]]
| najviša_tačka_metara           = 170,86
| najveće_jezero_ime             = [[Arresø]]
| najveće_jezero_površina        = 40
| najveća_rijeka_ime             = [[Gudenå]]
| najveća_rijeka_dužina          = 158
| internetski_nastavak           = [[.dk]]
| pozivni_broj                   = +45
}}

'''Danska'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Denmark|title=Denmark {{!}} History, Geography, Map, &amp; Culture {{!}} Britannica|date=2024-05-23|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-05-27}}&lt;/ref&gt; ({{jez-da|Danmark}}), zvanično '''Kraljevina Danska''' ({{jez-da|Kongeriget Danmark|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] koja se nalazi u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]]. To je najjužnija država [[Nordijska regija|nordijske regije]] koja se nalazi jugozapadno od [[Švedska|Švedske]] i južno od [[Norveška|Norveške]], a na jugu se graniči sa [[Njemačka|Njemačkom]]. Kraljevina Danska je [[suverena država]] koja se sastoji od Danske i dvije autonomne [[konstitutivne države]] na sjeveru [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]: [[Farska ostrva|Farskih ostrva]] i [[Grenland]]a. Danska ima površinu od 43.094&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i populaciju od 5.699.200 stanovnika. Zemlja se sastoji od poluostrva [[Jutland]] i [[Spisak danskih ostrva|arhipelaga od 443 ostrva]], od kojih je 70 naseljeno. Ostrva se odlikuju ravnicama, [[Obradiva površina|obradivom površinom]], pješćanim obalama i [[Umjereni pojas|umjerenom klimom]].

[[Historija Danske|Kraljevina Danska]] je nastala u 10. stoljeću kao pomorska nacija koja se borila za kontrolu nad [[Baltičko more|Baltičkim morem]]. Danski vladari su bili i vladari [[Kalmarska unija|Kalmarske unije]] (ujedinjena država Danske, Švedske i Norveške) koja se raspala izlaskom Švedske iz unije 1523. godine. Danska i Norveška su ostale u uniji dok se nisu razišli 1814. godine. Nestankom Kalmarske unije, Danska je naslijedila Kalmarske kolonije Farska ostrva i Grenland. Početkom 17. stoljeća, bilo je nekoliko ustupaka teritorije; ovo je kulminiralo 1830-ih s naletom nacionalističkih pokreta koji su poraženi 1864. godine tokom [[Drugi šlezvički rat|Drugog šlezvičkog rata]]. Danska je bila neutralna za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Kao najveći industrijski izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovini 19. stoljeća, Danska sprovodi socijalnu i radno-tržišnu reformu početkom 20. stoljeća.

Sadašnji [[Ustav Danske]] je potpisan 5. juna 1849. godine, završavajući [[Apsolutna monarhija|apsolutnu monarhiju]] koja je započela 1660. godine. Uspostavlja se [[ustavna monarhija]] - trenutni monarh je kralj [[Frederik X, kralj Danske|Frederik X]] - koja je organizovana kao [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] demokratija. Vlada i nacionalni parlament imaju sjedište u [[Kopenhagen]]u, glavnom i najvećem gradu Danske. Danska je postala članica [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]] 1973. godine, zadržavajući svoju valutu [[Danska kruna|krunu]]. Članica je [[NATO|NATO-a]], [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]], [[OECD|OECD-a]], [[OSCE|OSCE-a]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i dio je [[Šengenska zona|Šengenske zone]].

Danci imaju visok [[životni standard]] i rangirani su visoko u brojnim nacionalnih performansama, uključujući obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu građanskih sloboda, demokratsko upravljanje, prosperitet i [[Indeks ljudskog razvoja|ljudski razvoj]]. Danska je često rangirana kao jedna od najsretnijih zemalja na svijetu. Zemlja ima jedan od najvećih svjetskih prihoda po glavi stanovnika, i ima jednu od najviših svjetskih stopa poreza na dohodak građana. Velika većina danaca su članovi [[Danska crkva|Nacionalne crkve]], iako Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti.

== Historija ==
{{glavni|Historija Danske}}

=== Prahistorija ===
U Danskoj su ljudi živjeli prije više od 100.000 godina,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Michaelsen|first=Karsten Kjer|title=Politikens bog om Danmarks oldtid, Politikens Forlag (1. bogklubudgave) (in Danish)|publisher=Gyldendals Bogklubber|year=2002|isbn=978-87-00-69328-9}}&lt;/ref&gt; ali izgleda da su bili prinuđeni napustiti to područje kada su ledenjaci pokrili Dansku tokom ledenog doba. Smatra se da ljudi neprekidno žive u Danskoj posljednjih 12.000 godina. Tokom nordijskog bronzanog perioda mrtvi su se sahranjivali ispod gomila. Postoji mnogo uzvišica stijena kao nadgrobnih spomenika iz tog doba.

Tokom predromanskog željeznog doba (od 4. do 1. stoljeća p. n. e) klima je postala hladnija i vlažnija, tako da se mnogi sele južno na područje današnje Njemačke. U to doba počinje se koristiti željezo. Postoje dokazi jakog keltskog kulturnog uticaja u tom periodu. Rimske provincije održavale su trgovačke veze sa stanovnicima Danske. Materijalna kultura tokom velikih seoba često se označava kao germansko željezno doba.

=== Srednji vijek ===
Početkom Vikinškog doba u 9. stoljeću, završava se prahistorija Danske. Od 8. do 11. stoljeća Vikinzi su nastanjivali Dansku. Oni su tada otkrili i naselili [[Island]], [[Farska ostrva]], [[Grenland]] i Vinland (današnji [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundland]]). Koristeći svoje velike vještine u brodogradnji i navigaciji, osvojili su dijelove [[Francuska|Francuske]], [[Britanska ostrva]] i [[Irska (ostrvo)|Irsku]]. Nakon ovih osvajanja, započeli su trgovinu stvarajući trgovačke puteve od Grenlanda na sjeveru do [[Konstantinopolj]]a na jugu preko ruskih i ukrajinskih rijeka, naročito rijeke [[Dnjepar]].

=== Pokrštavanje i osnivanje Danske ===
[[Datoteka:Scandinavia 1219.gif|mini|Skandinavija 1219. Kraljevstva Danske, Norveške i Švedske. Žuto je estonsko ostrvo, koje je zauzela Danska i teritorije koje je Danska zauzela u sjevernoj Njemačkoj]]
Danska se godinama sastojala od malih kraljevstava. [[Harald I, kralj Danske|Harald I]] je 980. uspostavio ujedinjeno kraljevstvo Dansku. Njemački misionari uspjeli su uvjeriti kralja [[Harald I, kralj Danske|Haralda I]] da prihvati [[kršćanstvo]]. Nova vjera zamijenila je staru normansku mitologiju. Nova religija donijela je kralju neke prednosti. Bio je priznat od [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Osim toga lako je mogao smijeniti protivnike ako su bili pripadnici stare religije. Crkva je doprinijela stabilnoj administraciji.

=== Kraljevski problemi ===
Danski kraljevi imali su sve više problema u uspostavljanju kontrole u kraljevstvu. Plemstvo i crkva postajali su sve jača opozicija. Krajem 13. stoljeća plemstvo je prisililo kralja da izda povelju, koja se smatra prvim danskim ustavom. I [[Hanza|Hanzi]] i grofovima Holsteina odgovarala je oslabljena Danska, pa grofovi Holsteina uspijevaju dobiti velike djelove Danske od kralja u zamjenu za novac. Teritoriju Skanije zauzima [[Švedska]].

=== Margareta i Kalmarska unija ===
Margareta I Danska bila je kći Valdemara IV Danskog. Udala se za Hakona VI Norveškog u pokušaju da se ujedine dva kraljevstva zajedno sa Švedskom, jer je Hakon bio povezan sa švedskom kraljevskom porodicom. Njen sin Olaf IV Norveški trebao je objediniti ti kraljevstva, ali je umro prerano, tako da je tokom života kraljice Margerete ujedinjena 1397. Danska, [[Norveška]] i [[Švedska]] u [[Kalmarska unija|Kalmarsku uniju]]. Švedska je tada obuhvatala i [[Island]], [[Grenland]], [[Finska|Finsku]] i [[Farska ostrva]].

=== Rano moderno doba ===
Reformacija, koja je poticala iz Njemačke od ideja [[Martin Luther|Martina Lutera]], imala je veliki uticaj na Dansku. Danska nacionalna crkva je luteranska. Reformacija je uvedena 1536. u Danskoj. Širenje [[Protestantizam|protestantizma]] bilo je moguće zbog kombinacije narodnog oduševljenja i želje za reformom crkve, ali i željom vlasti da se oslobodi ovisnosti od rimskih papa. To je omogućilo kralju da se domogne crkvenih posjeda. Uzimanjem crkvenih posjeda danski kralj je povećao kraljevske prihode za 300%.

Postojalo je veliko nezadovoljstvo katoličkom crkvom, a ranih 1530-ih narod je bio potaknut da napada manastire i crkve. Kada je umro Fridrih I Danski biskupi su odbili dozvoliti izbor novog legitimnog kralja Kristijana III Danskog, jer su se bojali da će odobriti [[luteranizam]]. Naoružani plemići i gradonačelnik [[Lübeck]]a prisilili su biskupe da prihvate novog kralja Kristijana III Danskog. Oduzeti su crkveni posjedi, a sveštenici su prisiljeni da prihvate luteranstvo. Danska je postala stroga luteranska zemlja. Nije dopuštala ni kalvinizam ni druga protestantska učenja.

=== Bogatstvo zahvaljujući oporezivanju trgovine kroz Oresund ===
Danska je postal bogata tokom [[16. vijek|16. stoljeća]], najviše zahvaljujući povećanom saobraćaju kroz Oresund. Oporezovala je svu trgovinu kroz Oresund, jer je kontrolirala obje strane moreuza. U to vrijeme jako je porasla trgovina žitom od Poljske prema Holandiji, a i ostatak Evrope je tada napredovao. [[Španija]] i [[Portugal]] dobijali su velike količine srebra u kolonijama, kojim su kupovali žito na [[Baltik]]u.

Danska je imala koristi i od Osamdesetogodišnjeg rata u Holandiji. Veliki broj vještih i obrazovanih izbjeglica iz ekonomski najrazvijenijeg dijela Evrope došao je u Dansku. To je pomoglo da se moderniziraju mnogi aspekti društva i da se uspostave jake trgovačke veze sa Holandijom.

=== Apsolutizam ===
Zbog poraza u ratu sa Švedskom kralj Fridrih III Danski zahtijevao je od plemstva da kralj dobije više ovlasti i da plemstvo gubi izuzeća od oporezivanja. Time počinje razdoblje apsolutizma. Raspuštena je danska skupština i nije je više bilo nekoliko stoljeća. Vlast je reorganizirana, tako da je Danska postala centralizirana država. Kraljevski službenici dominiraju administracijom, a tradicionalna aristokratija izgubila je veliki dio moći. Modernizirani su zakoni i administracija. Standardizirani su utezi i mjere, kao i zemljišni katastar. Zemljišni katastar omogućava direktno oporezivanje.

=== Kolonijalizam ===
Danska je imala brojne kolonije u Skandinaviji od 17. do 20. stoljeća. Imala je kolonije na [[Grenland]]u i [[Island]]u, koje je držala unijom s Norveškom. Danska je prvu koloniju van Sjevernog Atlantika osnovala 1620. i to je bila Trankebar u Indiji. U Karibima Danska osniva 1671. Sankt Thomas, a 1718. Sent Džons. Sent Krua je 1733. kupila od Francuske. Danska istočnoindijska kompanija je imala sjedište u Trankebaru. Tokom najboljih vremena danska i švedska istočnoindijska kompanija uvozile su više čaja od Britanske istočnoindijske kompanije. Taj čaj su uglavnom (90%) krijumčarili u Britaniju zbog velike cijene. Obje skandinavske istočnoindijske kompanije propadaju tokom napoleonskih ratova.

=== 19. stoljeće ===
Dugo desetljeće mira došlo je do naglog kraja tokom Napoleonovih ratova. Britanija se osjetila ugroženom nakon potpisivanja vojnoneutralnog sporazuma 1794. između Danske i Švedske, kojima se kasnije pridružuju Pruska i Rusija. Britanska flota napala je Kopenhagen 1801, uništavajući veći dio danske mornarice. Danska je ipak uspjela ostati neutralna tokom Napoleonovih ratova do 1807. Britanska [[flota]] ponovo bombarduje Kopenhagen te godine, prouzrokujući velike civilne žrtve i materijalnu štetu. Zatim su zarobili cijelu dansku flotu i odvukli je u Britaniju što dovodi do [[Anglo-danski rat|Anglo-danskog rata]] (1807–1814).

Liberalni i nacionalni pokreti razvili su se tokom 1830-ih, a Danska postaje ustavna monarhija 5. juna 1849. Buržoazija zahtijeva svoj udio u vlasti, da bi spriječila krvave revolucije, koje su se zbivale svuda po Evropi. Kralj je ostao na čelu izvršne vlasti. Parlament je dobio zakonodavnu vlast. Uspostavljen je nezavisan sudski sistem. Dansko kraljevstvo sastojalo se od četiri dijela:

* ostrva
* Jutland
* vojvodstvo Schleswig u personalnoj uniji
* vojvodstvo Holstein u personalnoj uniji.[[Datoteka:Skitse til DEn grundlovgivende Rigsforsamling 1848.jpg|mini|Osnivači Danske (1860–1864)]]

Danci su tokom 18. i 19. stoljeća oba vojvodstva, Schleswig i Holstein, smatrali dijelom svoje države. Njemačka većina u ta dva vojvodstva nije imala isto mišljenje. Pojavio se pokret u tim područjima za odvajanje od Danske.

Prvi rat za Schleswig bio je potaknut ustavnim promjenama 1849. i završio je bez promjena, najviše zahvaljujući intervenciji Britanije i velikih sila. Danska se sukobljava sa Prusijom i Austrijom 1864. i to je poznato kao Drugi rat za Schleswig. Danska je bila prisiljena predati Prusiji [[Schleswig-Holstein]] i postati neutralna zemlja.

Gubitak Schleswig-Holsteina postao je jako traumatičan događaj za nekad veliku državu Dansku. Najbogatije dijelove Danske su zauzeli Švedska i Njemačka, pa je Danska bila prinuđena razvijati svoja jako siromašna područja.

U Dansku prodiru socijalističke i internacionalističke ideje. Osniva se socijalističke novine. Počinju štrajkovi i zahtjevi za boljim uslovima rada i većim nadnicama. Vođe se hapse i osuđuju.

=== 20. stoljeće ===
Početkom 20. stoljeća lijeva partija Venstre preuzela je vlast, što je kralj odbijao dok nije bio prinuđen da prihvati. Kasnije je nova radikalna partija zajedno sa partijom Venstre preuzela vlast. Tada žene 1915. dobijaju pravo glasa, danski kolonijalni posjedi u Karibima se prodaju SAD-u. Izvršene su značajne socijalne reforme i reforme zakona o radu, što je postavilo temelje kasnije države blagostanja.

Danska je bila neutralna u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Rat je imao efekt i na Dansku zbog finansijske nestabilnosti u Evropi. Kad je Njemačka poražena [[Versajski sporazum]] je zahtijevao da se pitanje Schleswiga riješi plebiscitom, pri čemu je bilo odlučeno da sjeverni Schleswig (sada južni Jutland) pripadne Danskoj. Kralj i dijelovi opozicije bili su nezadovoljni, jer predsjednik vlade nije iskoristio njemački poraz da se povrati veći dio Schleswiga. Kralj je smatrao da treba raspustiti vladu, ali uslijed toga stvorila se uskršnja kriza 1920. u Danskoj, koja je dovela do novog ustava, koji je smanjio ovlaštenja kralja.

Iako je Danska proglasila neutralnost, nacistička Njemačka je 9. aprila 1940. napala Dansku i držala je okupiranu sve do 5. maja 1945. Okupacijska vlast bila je dosta tolerantna, policija je bila pod danskom kontrolom, a koalicijska vlada vladala je sklapajući kompromise s Nijemcima. Tek 1943. koalicijska vlast više nije mogla da zadovolji njemačke zahtjeve, pa Nijemci preuzimaju punu kontrolu. Otada je počeo oružani otpor. Danski Jevreji sklonjeni su 1943. u Švedsku, kada je zaprijetilo da će Nijemci potpuno preuzeti kontrolu.

Poslije rata Danska je ukinula kolonijalni status Grenlanda. Napustila je politiku neutralnosti i postala je članica [[NATO]] saveza. Danska 1973. postaje članica [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Danske}}
[[Datoteka:Lumby mølle.jpg|mini|250px|desno|Ravničarski dijelovi Danske]]

Dansku sačinjava poluostrvo [[Jutland]] ({{Jez-da|Jylland|linkovi=ne}}) i 405 ostrva, od kojih je 79 naseljeno. Zemlja se nalazi u [[Skandinavija|Skandinaviji]] i okružena je [[Baltičko more|Baltičkim morem]], Kattegatom i [[Sjeverno more|Sjeverni morem]], dok na jugu se graniči s [[Njemačka|Njemačkom]].
Dva najveća ostrva su [[Zeland]] ({{Jez-da|Sjælland|linkovi=ne}}) i [[Fyn]] (''Funen''). Glavni grad [[Kopenhagen]] ({{Jez-da|København|linkovi=ne}}) nalazi se na Zelandu i povezan je sa [[Švedska|Švedskom]] novoizgrađenim mostom Øresund.
Također je dobra povezanost ostrva trajektima. Danska je uglavnom ravničarska zemlja s najvišim vrhom Møllehøj (170,86 [[metar]]a nadmorske visine).

Zime su blage, a ljeta svježa. Osim glavnog grada drugi najznačajniji gradovi su: [[Aarhus]], [[Aalborg]] (na [[Jutland]]u) i [[Odense]] (na Funenu).

Oranice, pašnjaci i travnjaci zauzimaju približno 75% površine i zasijane su u prvom redu krmnim biljkama. Više od polovine izvozne vrijednosti čine proizvodi iz oblasti [[Stočarstvo|stočarstva]]. Između ostalog [[Danci]] izvoze živu stoku, meso, puter, jaja, [[sir]], [[med]] i [[mlijeko]]. Razvijen je i [[ribolov]].

== Vlada i politika ==
Godine 1849. Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, pošto je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (''primus inter pares''). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti.

Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine, ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ako parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspušta.

Danski monarh trenutno je kraljica [[Margareta II od Danske|Margareta II]]. 
Danskom upravlja izvršna vlast, Vlada, kojom formalno upravlja kraljica, ali realno premijer. Trenutna danska premijerka je [[Mette Frederiksen]]. Zakonodavnu vlast ima danski Parlament (''Folketinget'') kao i kralj (u praksi vlada). Državni način uprave u Danskoj je [[parlament]]arizam.

Danska je administrativno bila podijeljena u 13 oblasti (''amter'') i 270 komunu. Farska Ostrva i Grenland su također dio Kraljevine Danske. Obje zemlje imaju samoupravu. Tokom 2007. izvršena je velika komunalna reforma, gdje se više komuna ujedinilo, a pet velikih regija zamijenilo je postojeće oblasti.

== Vojska ==
[[Kraljevske danske zračne snage]] ({{Jez-da|Flyvevåbnet|linkovi=ne}}) jesu ratno zrakoplovstvo Kraljevine Danske te su grana Kraljevskih danskih oružanih snaga. Osnovna zadaća ovog ratnog zrakoplovstva jest osiguranje suvereniteta zračnog prostora Kraljevine Danske i njenih teritorija Grenlanda i Farskih otoka.

== Simboli ==

=== Zastava ===
Državna [[zastava Danske]], poznatija i kao ''Dannebrog'', crvene je boje sa bijelim krstom koji spaja sve četiri strane zastave. Pri lijevoj strani je okomiti dio krsta. Ovaj dizajn danske zastave prihvaćen je i u drugim skandinavskim državama: [[Zastava Švedske|Švedskoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Zastava Finske|Finskoj]] i [[Zastava Islanda|Islandu]]. Za vrijeme dansko-norveške unije ''Dannebrog'' je bila i [[zastava Norveške]], s malim promjenama, sve dok Norveška nije prihvatila svoju sadašnju zastavu 1821. ''Dannebrog'' je najstarija državna zastava još uvijek u upotrebi; datira čak iz [[14. vijek]]a.

=== Grb ===
[[Grb Danske]] sastoji se od tri plava [[lav]]a na zlatnom štitu. Gotovo je identičan [[Grb Estonije|grbu Estonije]], a razlog potječe iz doba kralja Valdemara II i danske vladavine nad [[Estonija|Estonijom]] (1219–1346). Glavna razlika između ovih dvaju grbova jest u tome što kod danskog grba lavovi nose krunu.

=== Himna ===
&quot;[[Der er et yndigt land]]&quot; (''Postoji krasna zemlja'') jeste himna Danske. Ako je prisutna kraljevska porodica, kao himna se koristi &quot;Konge Christian stod ved højen mast&quot;.

Tekst je napisao Adam Gottlob Oehlenschläger 1819. s motom: &quot;Ille terrarum mihi praeter omnes Angulus ridet&quot; ([[Horacije]]).

Melodiju je napisao H. E. Krøyer 1835, a poslije Th. Laub i Carl Nielsen.

== Pasoš ==
[[Pasoš Danske]] javna je putna isprava koja se državljaninu Danske izdaje za putovanje i boravak u inostranstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inostranstvu, putna isprava služi njenom imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu. Pasoš se izdaje za neograničen broj putovanja.

Budući da je država članica Evropske unije, danski građani mogu putovati na teritoriji Evropske unije samo s ličnom kartom.

== Političke podjele ==
[[Datoteka:Copenhagen Kongens Nytorv.jpg|mini|250px|desno|[[Kopenhagen]], glavni grad Danske]]
{{Glavni|Regije Danske}}

Danska je do 2007. bila podijeljena na 15 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općinu (kommuner, jednina: kommune). Od 1. januara 2007. u Danskoj je sprovedena reforma administrativne podjele zemlje, u kojoj su nekadašnji okruzi zamijenjeni s pet novih regija, a broj općina smanjen je na 98.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! Bosanski naziv !! Izvorni naziv !! Glavni grad !! Najveći grad || Broj stanovnika&lt;br&gt;&lt;small&gt;(juli 2015)&lt;/small&gt; !! Površina&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;/small&gt;
|-
|| [[Regija glavnog grada]] || Hovedstaden || [[Hillerød]] || [[Kopenhagen]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.775.479 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 2.568,29
|-
|| [[Centralna Danska]] || Midtjylland|| [[Viborg]] || [[Aarhus]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.286.679 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 13.095,80
|-
|| [[Sjeverna Danska]]|| Nordjylland || [[Aalborg]] || [[Aalborg]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 583.471 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 7.907,09
|-
|| [[Zealand (regija)|Zealand]] ||Sjælland || [[Sorø]] || [[Roskilde]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 824.199 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 7.268,75
|-
|| [[Južna Danska]] ||Syddanmark || [[Vejle]] || [[Odense]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.208.520 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 12.132,21
|-
| colspan=6 |'''Izvor:''' [http://www.noegletal.dk Brojke o regijama i općinama]
|}
{{clear}}

[[Grenland]] i [[Farska ostrva]] također pripadaju Danskoj, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom [[parlament]]u.

== Gradovi ==
{{Glavni|Spisak gradova u Danskoj}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |'''Broj'''
| rowspan=&quot;2&quot; |'''Ime'''
|'''Stanovništvo'''
| rowspan=&quot;2&quot; |'''Regija'''
|-
|'''Procjena 2006.'''
|-
|1.
|[[Kopenhagen]]
|501.158
|Hovedstaden
|-
|2.
|[[Aarhus|Århus]]
|295.513
|Midtjylland
|-
|3.
|[[Aalborg]]
|193.529
|Nordjylland
|-
|4.
|[[Odense]]
|186.595
|Syddanmark
|-
|5.
|[[Esbjerg]]
|114.381
|Syddanmark
|-
|6.
|[[Vejle]]
|103.027
|Syddanmark
|-
|7.
|[[Randers]]
|92.500
|Midtjylland
|-
|8.
|[[Frederiksberg]]
|91.855
|Hovedstaden
|-
|9.
|[[Viborg]]
|90.518
|Midtjylland
|-
|10.
|[[Kolding]]
|86.468
|Syddanmark
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:Lego Color Bricks.jpg|mini|[[Lego]] igračke proizvodi tvrtka Lego Group sa sjedištem u Billundu.]]
Danska ima razvijenu mješovitu ekonomiju koju Svjetska banka klasificira kao ekonomiju s visokim dohotkom. U 2017. bila je na 16. mjestu u svijetu po bruto nacionalnom dohotku (PPP) po stanovniku i 10. na nominalnom BND-u po glavi stanovnika. Njena se privreda izdvaja kao jedna od najslobodnijih u Indeksu ekonomske slobode i ekonomske slobode svijeta. Deseta je najkonkurentnija ekonomija na svijetu, a šesta u [[Evropa|Evropi]], prema Svjetskom ekonomskom forumu u svom izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2018. Danska je četvrti najviši omjer nosioca visokog obrazovanja u svijetu. Zemlja se nalazi na najvišem mjestu u svijetu po pravima radnika.

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] po radnom satu bio je 13. najviši u 2009. Država ima nejednakost tržišnih prihoda blizu prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], ali nakon poreza i javnih novčanih transfera nejednakost dohotka znatno je manja. Prema Eurostatu, danski Gini koeficijent za raspoloživi dohodak bio je sedmi najniži među zemljama Evropske unije u 2017. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, Danska ima najvišu svjetsku minimalnu plaću. Budući da Danska nema zakonske propise o minimalnoj plaći, dno visoke plaće pripisano je moći sindikata. Naprimjer, kao rezultat kolektivnog ugovora između sindikata 3F i grupe poslodavaca Horesta, radnici McDonald'sa i ostalih lanaca brze hrane zarađuju 20 $ na sat, što je više nego dvostruko od zarade njihovih kolega u SAD-u i imaju pristup plaćenom odmoru za pet sedmica, roditeljskom dopustu i mirovinskom planu. Gustoća unije u 2015. bila je 68%.

== Stanovništvo ==
U zemlji živi otprilike 5,5 miliona ljudi, od kojih gotovo četvrtina živi u Kopenhagenu. 
U Danskoj se govori [[danski jezik]], koji pripada germanskoj jezičkoj grupi. Danski sačinjavaju mnogi [[dijalekt]]i, koji često jasno odaju iz kojeg kraja osobe dolaze. 
Književni danski (''rigsdansk'') jest zvanični priznati danski jezik, koji se koristi na televiziji, radiju i u školstvu.
Pored danskog, govori se i [[Farska ostrva|farski]], [[grenland]]ski (inuit dijalekt), turski, njemački, ali i pakistanski i [[Bosanski jezik|bosanski]].

84,3% stanovnika pripadaju Danskoj narodnoj crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika luteranske crkve. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] crkvama, dok je 2% stanovništva [[islam]]ske vjeroispovijesti. U posljednje vrijeme u Danskoj je doživjela procvat stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.

Zbog rata na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bosanskohercegovačka dijaspora|bosanskohercegovačke izbjeglice]] počele su pristizati u ovu zemlju još 1992. U jeku rata u Bosni i Hercegovini, broj tih izbjeglica dostigao je brojku od 20.000 ljudi, dok se po nekim procjenama, sada nalazi približno 14.000 bosanskohercegovačkih građana u Danskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dijaspora.opcina-kljuc.ba/author/Admin/page/5/|title=Admin {{!}} Općina Ključ|language=bs-BA|access-date=2024-05-27|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527214227/https://dijaspora.opcina-kljuc.ba/author/Admin/page/5/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Copenhagen Opera side 2.jpg|mini|250px|desno|Operna dvorana u [[Kopenhagen]]u]]
[[Datoteka:Egeskov Slot spejling Edit 2.jpg|mini|desno|250px|Egeskov [[zamak]] u Danskoj]]
Vjerovatno najpoznatiji Danac jest pisac bajki [[Hans Christian Andersen]]. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof [[Søren Kierkegaard]], fizičar [[Niels Bohr]], književnica [[Karen Blixen]], astronom [[Tycho Brahe]] i filmski režiser [[Lars von Trier]].

=== Književnost ===
Danska književnost počinje s runskim natpisima oko 300. godine. Sačuvani su epitafi [[kralj]]evima, ratnicima i sveštenicima, naročito iz perioda 800–1100, a to su kratki sadržajni natpisi o bitkama, o ratničkim i pljačkaškim podvizima [[Vikinzi|Vikinga]]. Oko 1200. Sakso Gramatikus napisao je na [[Latinski jezik|latinskom]] jedno od najvećih djela [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] &quot;Gesta Danorum&quot;, historijsku hroniku o junačkim djelima [[Danci|Danaca]]. Poznata je zbirka koju je sastavio Svend Gruntvig, sa 539 [[balada]] u 3.000 varijanti. U njima se veliča sloboda danskog [[narod]]a, a najpopularnija je o Nilsu Ebesenu, plemiću s Jutlanda, i njegovoj pobjedi nad [[njemačka|njemačkim]] tiraninom i grofom Halsteinom, koji je 1340. pošao da pokori Dansku. Prva štamparija osnovana je 1842. Humanista Kristijern Pedersen prevodi [[Biblija|Bibliju]] i Luterove pamflete protiv [[Katoličanstvo|katoličke]] crkve.

U stvaranju Andersa Areba koji prevodi psalme i piše religiozni ep &quot;Heksameron&quot; primjećuje se pozni uticaj [[renesansa|renesanse]]. Bording je pjesnik didaktičar i predstavnik barokne poezije, a najveći pjesnik [[17. vijek]]a Tomas Kingo piše [[Himna|himne]] i pastoralne poeme. Najznačajnije prozno djelo ''[[Spomen žalosti]]'' (''Jammers Minde'') napisala je princeza Leonora Kristina Ulfelt (1621–1698). Ludvig Holberg je tvorac danske komedije. Johan H stekao je ime najboljeg humoriste [[18. vijek]]a komedijom ''Ljubav bez čarapa''. [[Hans Christian Andersen]] donosi potpuno novi oblik u književnost, pisao je bajke i priče za djecu. [[Henrik Pontoppidan]] piše tri velika ciklusa romana i nastoji reći &quot;pravu istinu o svojim zemljacima&quot;.

Dva najveća pisca prve polovine [[19. vijek]]a su [[Martin Andersen Nexø]], pjesnik gradskog proleterijata, i [[Johannes Vilhelm Jensen]], esejista, pjesnik.

Od savremenih danskih pisaca poznati su dramatičari [[Kaj Munk]] i [[Kjeld Abell]], a od pjesnika [[Nis Petersen]] i [[Tove Ditlevsen]].

=== Muzika ===
Danska i njeni više okolnih [[Ostrvo|ostrva]] imaju širok raspon narodnih tradicija. Poznati kompozitor klasike u zemlji je [[Carl Nielsen]], posebno zapamćen po svojih šest simfonija i svom Wind kvintetu, dok se Kraljevski danski balet specijalizirao za rad danskog koreografa August Bournonville. Kraljevski danski orkestar jedan je od najstarijih svjetskih orkestara. [[Danci]] su se istakli kao džez-muzičari, a džez-festival u [[Kopenhagen]]u stekao je međunarodno priznanje. Moderna [[Pop-muzika|pop]] i [[Rock muzika|rock]] scena stvorila je nekoliko imena međunarodne slave, među kojima su, između ostalih, Aqua, Alphabeat, D-A-D, King Diamond, Kašmir, Lukas Graham, Mew, Michael Learns to Rock, MØ, Oh Land, The Raveonettes i Volbeat. Lars Ulrich, bubnjar benda Metallica, postao je prvi danski muzičar koji se predstavio u Kući slavnih rock and rolla.
[[Datoteka:Smørrebrød-01.jpg|mini|[[Smørrebrød]]]]

=== Gastronomija ===
Danska tradicionalna kuhinja, poput ostalih nordijskih zemalja i sjeverne [[Njemačka|Njemačke]], sastoji se uglavnom od [[Meso|mesa]], [[ribe]] i [[krompir]]a. Danska jela izrazito su sezonska, proizlazeći iz poljoprivredne prošlosti zemlje, zemljopisa i klima dugih, hladnih zima. Otvoreni sendviči na raženom [[Hljeb|kruhu]], poznatiji kao smørrebrød, koji su u svom osnovnom obliku uobičajena cijena za ručak, a mogu se smatrati nacionalnim specijalitetom kada se pripremaju i ukrašavaju raznim finim sastojcima. Topla jela tradicionalno se sastoje od mljevenog mesa, poput frikadellera (mesne kuglice od teletine i svinjetine) i hakkebøf (mljevene govedine paštete), ili od značajnijih jela od mesa i ribe, poput flæskesteg (pečena svinjetina s pucanjem) i kogt torsk (pečeni bakalar) sa senfom i umakom od senfa. Danska je poznata po svojim pivima Carlsberg i Tuborg, po akvavitima i gorčinama.

=== Sport ===
U Danskoj je [[sport]] omiljen,{{Izvor}} a njegovi građani učestvuju i gledaju široku paletu. Nacionalni sport je [[nogomet]], s preko 320.000 igrača u više od 1600 klubova. Danska se kvalificirala šest puta uzastopno za Evropsko prvenstvo između 1984. i 2004, a okrunjena je evropskim prvakom 1992. Druga značajna dostignuća uključuju osvajanje Kupa konfederacija 1995. i postizanje četvrtfinala Svjetskog kupa 1998. Značajni danski nogometaši uključuju Allana Simonsena, proglašenim za najboljeg igrača Evrope u 1977, Petera Schmeichela, proglašenog za &quot;najboljeg golmana svijeta&quot; 1992. i 1993, i Michaela Laudrupa, kojeg je Danski nogometni savez proglasio najboljim danskim igračem svih vremena.

== Također pogledajte ==
* [[Jutland]]
* [[Sjælland]]
* [[Farska ostrva]]
* [[Grenland]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Denmark}}
* [http://www.denmark.dk Zvanični sajt Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201211054513/http://www.denmark.dk/ |date=11. 12. 2020 }}
* [http://www.bo-k.dk/dk/ Stara Danska u Cyberspaceu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://web.archive.org/web/20191115133011/https://www.visitdenmark.com/ Danski turistički biro]
* [http://www.britannica.com/nations/denmark Enciklopedija Britannica o Danskoj]
* [https://web.archive.org/web/20060614183520/http://www.movingplanets.com/world/countries/denmark/ Danska na MovingPlanets]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Denmark:_Primary_Documents Historija Danske]
* [https://web.archive.org/web/20060316104537/http://www.world-gazetteer.com/s/p_dk.htm Spisak Danskih gradova]
* [https://web.archive.org/web/20081210104823/http://www.olddenmark.dk/ Informacije o Danskoj i Dancima]
* [http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=14785 Satelitski snimci Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080924134510/http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=14785 |date=24. 9. 2008 }}
* [http://www.dst.dk/HomeUK.aspx Statistike o Danskoj]
* [http://www2.kms.dk/C1256AED004EA666/(AllDocsByDocld)/B825612735012CB1C1256AEF002C0B2C Ministarstvo okoliša Danske]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} 
* [https://web.archive.org/web/20060715140434/http://linkguider.ofir.dk/ Koristan vodič kroz Dansku]
* [http://www.seaaroundus.org/eez/summaryInfo.aspx?EEZ=208 Vodene površine danske]

{{Danska po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Danska| ]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Skandinavija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1814.]]</text>
      <sha1>jf0i54atp67hmytuyh1eq116936g63d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premijer liga Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1559</id>
    <revision>
      <id>3715542</id>
      <parentid>3711880</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:03:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20700" sha1="2pf1vsqwsea40uati12smlmllqmojl8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna liga
| naziv              = WWin liga Bosne i Hercegovine
| logo               = Wwin liga bih.svg
| piksela            = 180
| država             = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| konfederacija      = [[UEFA]]
| osnovana           = {{Početni datum i godine|2000}}
| ekipe              = 10
| ispadanje          = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] &lt;br&gt; [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| nivo               = 1
| domaći_kup         = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] &lt;br&gt; [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup BiH]]
| konfederalni_kup   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] &lt;br&gt; [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| šampioni           = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| sezona             = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]
| najuspješniji_klub = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (9x)
| veb-sajt           = [http://www.nfsbih.ba/ nfsbih.ba]
| trenutno           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
}}
'''Premijer liga Bosne i Hercegovine''', iz sponzorskih razloga od sezone 2023/24. također poznata i kao '''Wwin liga Bosne i Hercegovine''',&lt;ref&gt;{{cite web |title=Wwin novi sponzor fudbalske lige Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/premijer-liga-bih/wwin-novi-sponzor-fudbalske-lige-bosne-i-hercegovine/ |website=nfsbih.ba |access-date=9. 2. 2024 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt; najjača je [[nogomet]]na liga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i trenutno se sastoji od 10 klubova.

Osnovana je 2000. godine, kada je liga brojala 22 tima. Ulaskom klubova iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Premijer Ligu BiH 2002. godine dolazi do konačnog ujedinjena nogometnog sporta u BiH. Dan 4. august 2002. je označen kao početak jedinstvenog sistema takmičenja u BiH odnosno početak ujedinjene Premijer Lige BiH, sastavljene od klubova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] i Republike Srpske.

Po trenutnom plasmanu na osnovu [[UEFA koeficijent]]a šampion Premijer lige BiH u sezoni 2025/26. predstavlja BiH u prvom kolu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Drugoplasirana i trećeplasirana ekipa, te [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|pobjednik Kupa]] predstavljaju BiH u [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]]. Premijer ligu organizuje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]].

==Historija==
Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Nogometni savez Bosne i Hercegovine je organizovao prvo nogometno takmičenje za prvaka u nogometu. Takmičenje je održano 1994/95. na teritoriji na kojoj se nisu vodili sukobi, a timovi su bili podijeljeni u četiri grupe: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Jablanica|Jablanica]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Zenica|Zenica]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Tuzla|Tuzla]] i [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Sarajevo|Sarajevo]]. Pobjednici grupa su odigrali [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Finalna grupa|finalni turnir]] u Zenici gdje je prvi šampion Bosne i Hercegovine postala domaća ekipa [[NK Čelik|Čelika]]. Već od sljedeće godine uspostavlja se regularna liga koju igra 16 klubova sa područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i to iz gradova koji su tokom rata bili pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]].

===Članstvo u UEFA===
Nastojeći da postane članom [[UEFA]], NS BiH počinje sa pregovorima o ujedinjenju dotadašnje tri nacionalne lige u jednu. Da bi dobili dozvolu za ulazak u takmičenja pod organizacijom UEFA nacionalni savezi su morali prevazići nesuglasice i stvoriti zajednički Nogometni/Fudbalski savez i zajedničku ligu iz koje bi se klubovi plasirali u evropska takmičenja. Nakon dugih pregovora u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]] dogovoren je prvi play-off za prvaka BiH, sa namjerom da se od sljedeće sezone započne sa zajedničkom ligom na prostoru čitave BiH. Međutim u zadnji trenutak [[Fudbalski savez Republike Srpske]] se povlači tako da play-off igraju samo klubovi iz NS BiH i NS Herceg Bosne. U finalu odigranom na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]] 5. juna 1998. susreli su se [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], a prvi šampion u zajedničkoj ligi postao je Željezničar.

Zbog sukoba oko stadiona [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijeli Brijeg]] u [[Mostar]]u, play-off sljedeće sezone nije odigran.

===Ulazak klubova iz Republike Srpske===
Nakon neuspjeha 1999. godine, baraž između klubova iz [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]] i [[Nogometni savez Herceg-Bosne|Nogometnog saveza Herceg-Bosne]] je u sezoni 1999/2000. ipak odigran, a prvu titulu je osvojio čitlučki [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]. Po prvi put je zajednički odigrano finale [[Kup Bosne i Hercegovine|Kupa Bosne i Hercegovine]] i baraž za mjesto u [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupu]]. Pred početak sezone [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. savezi postižu dogovor i osniva se prva zajednička liga na nivou Federacije Bosne i Hercegovine pod vodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. U njoj je nastupalo ukupno 22 kluba iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon dugih pregovora i pod pritiskom [[UEFA]]-e 2002. [[Fudbalski savez Republike Srpske]] odlučuje da se pridruži zajedničkom takmičenju, pod imenom Premijer liga Bosne i Hercegovine. 14 klubova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 6 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] udruženi su u zajedničku ligu, po prvi put nakon završetka rata.

===Liga 12===
U aprilu [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] donio je odluku, da od sezone 2016/2017. Premijer liga Bosne i Hercegovine broji 12 klubova koja će trajati 22 regularna kola, pa onda podjela na &quot;Ligu za prvaka&quot; i &quot;Ligu za opstanak&quot; od 10 kola. Od 58 delegata, njih 56 je bilo ''za'', dok su dva bila suzdržana. Taj format takmičenja je korišten i za sezonu 2017/18. ali od 2018/19. format je opet izmjenjen na trokružni sistem inspirisan [[Bergerove tablice|Bergerovim tablicama]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-se-igra-u-trokruznom-formatu-broj-stranih-igraca-smanjen-na-cetiri/180619057|title=Premijer liga BiH se igra u trokružnom formatu, broj stranih igrača smanjen na četiri|date=19. 6. 2018|access-date=19. 6. 2018|author=E.B.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

===Liga 10===
U maju 2024. godine, nogometni savez donio je odluku da od sezone 2025/2026. Premijer liga broji 10 klubova, te koja će upotrebljavati četverokružni sistem i Bergerove tablice. Prijedlog je usvojen jednoglasno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/nogometni-savez-bih-odlucio-liga-se-i-zvanicno-smanjuje-na-10-klubova/240527078|title=Nogometni savez BiH odlučio: Liga se i zvanično smanjuje na 10 klubova|date=27. 5. 2024|access-date=27. 5. 2024|author=E.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Klubovi u sezoni 2025/26.==
{{Glavni|Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.}}
{{Location map+|Bosna i Hercegovina|float=right   |width=330      |caption=Lokacija klubova u Premijer ligi sezona 2025/26.|places=
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.775970 |long=17.199611 |label=[[FK Borac Banja Luka|Borac]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.466667 |long=17.333333 |label=[[HŠK Posušje|Posušje]]|position=left}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.754353 |long=19.225034 |label=[[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.981974 |long=16.708005 |label=[[FK Rudar Prijedor|Rudar]]|position=right}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.873697 |long=18.408633 |label=[[FK Sarajevo|Sarajevo]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.732269 |long=18.093903 |label=[[FK Sloga Meridian|Sloga]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.366667 |long=17.583333 |label=[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]|position=left}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.333333 |long=17.8      |label=[[FK Velež Mostar|Velež]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.345560 |long=17.795308 |label=[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.846521 |long=18.387336 |label=[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|position=right}}
}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Klub
! Lokacija
! Stadion
! Kapacitet&lt;ref name=&quot;Capacity of stadiums of the Premier League of Bosnia and Herzegovina&quot;&gt;{{cite web|title=Capacity of stadiums of the Premier League of Bosnia and Herzegovina|access-date=26. 5. 2019|publisher=Soccerway|url=https://int.soccerway.com/national/bosnia-herzegovina/premier-liga/20182019/regular-season/r48238/venues/?ICID=PL_3N_05}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{sort|Borac|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]}}
| [[Banja Luka]]
| [[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 10.030
|-
| [[HŠK Posušje|Posušje]]
| [[Posušje]]
| [[Stadion Mokri Dolac|Mokri Dolac]]
| align=&quot;center&quot; | 8.000
|-
| [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]]
| [[Bijeljina]]
| [[Gradski stadion Bijeljina|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 6.000
|-
| [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]]
| [[Prijedor]]
| [[Gradski stadion Prijedor|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 3.540
|-
| {{sort|Sarajevo|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]}}
| [[Sarajevo]]
| [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| align=&quot;center&quot; | 34.500
|-
| [[FK Sloga Meridian|Sloga Meridian]]
| [[Doboj]]
| [[Stadion Luke (Doboj)|Stadion Luke]]
| align=&quot;center&quot; | 3.000
|-
| {{sort|Široki Brijeg|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]}}
| {{sort|Široki Brijeg|[[Široki Brijeg]]}}
| [[Stadion Pecara|Pecara]]
| align=&quot;center&quot; | 7.000
|-
| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| [[Mostar]]
| [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|Rođeni]]
| align=&quot;center&quot; | 7.000
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]]
| [[Mostar]]
| [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijeli brijeg]]
| align=&quot;center&quot; | 9.000
|-
| {{sort|Željezničar|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]}}
| [[Sarajevo]]
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| align=&quot;center&quot; | 13.146
|}

==Pobjednici Premijer lige==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;font-size:99%;&quot;
|-
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=50|Sezona
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Pobjednik&lt;br /&gt; {{small|(Titule u PL)}}
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Drugoplasirani
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Trećeplasirani
!scope=&quot;col&quot; colspan=3|Najbolji strijelac
|-
!width=250|Igrač &lt;small&gt;(Klub)&lt;/small&gt;
!width=50|Nac.
!Golovi
|-
|align=left|2000/01.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (1)
|[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Đelaludin|Muharemović}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|31
|-
|align=left|2001/02.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (2)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
|{{sortname|Ivica|Huljev}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2002/03.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Leotar|Leotar]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Emir|Obuća}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|23
|-
|align=left|2003/04.
!scope=&quot;row&quot;|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Alen|Škoro}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|20
|-
|align=left|2004/05.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Zoran|Rajović}} &lt;small&gt;(Zrinjski)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2005/06.
!scope=&quot;row&quot;|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (2)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Petar|Jelić}} &lt;small&gt;(Modriča)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2006/07.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (1)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[FK Slavija|Slavija]]
|{{sortname|Stevo|Nikolić}} &lt;small&gt;(Modriča)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2007/08.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Modriča|Modriča]] (1)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[NK Čelik|Čelik Zenica]]
|{{sortname|Darko|Spalević}} &lt;small&gt;(Slavija)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|18
|-
|align=left|2008/09.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (2)
|[[FK Slavija|Slavija]]
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|{{sortname|Darko|Spalević}} &lt;small&gt;(Slavija)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2009/10.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (3)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Feđa|Dudić}} &lt;small&gt;(Travnik)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2010/11.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (1)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|{{sortname|Ivan|Lendrić}} &lt;small&gt;(Zrinjski)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2011/12.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (4)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Eldin|Adilović}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2012/13.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (5)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Emir|Hadžić}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|20
|-
|align=left|2013/14.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (3)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Wagner|Lago|Wagner Santos Lago}} &lt;small&gt;(Široki Brijeg)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BRA}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|18
|-
|align=left|2014/15.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (2)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Riad|Bajić}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2015/16.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (4)
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Leon|Benko}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2016/17.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (5)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Ivan|Lendrić}} {{small|(Željezničar)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2017/18.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (6)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Miloš|Filipović}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2018/19.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (3)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Sulejman|Krpić}} {{small|(Željezničar)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2019/20.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (4)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Mersudin|Ahmetović}} {{small|(Sarajevo)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|13
|-
|align=left|2020/21.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (2)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] 
|[[FK Velež Mostar|Velež]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2021/22.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (7)
|[[FK Tuzla City|Tuzla City]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|33
|-
|align=left|2022/23.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (8)
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|24
|-
|align=left|2023/24.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (3)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[FK Velež Mostar|Velež]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|24
|-
|align=left|2024/25.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (9)
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] 
|{{sortname|Mihael|Mlinarić}} {{small|(Velež)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|}

==Najuspješniji klubovi==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=60%
|- style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! width=&quot;20%&quot; | Klub
! width=&quot;15%&quot; | Broj titula
! width=&quot;30%&quot; | Godine osvajanja titule
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| &lt;center&gt;9
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2017]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2018]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2022]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2023]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2025]].
|-
| [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;center&gt;5
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2001]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2002]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2010]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2012]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2013]].
|-
| [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;center&gt;4
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2020]]. 
|-
| [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| &lt;center&gt;3
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2021]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2024]].
|-
| [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| &lt;center&gt;2
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2004]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2006]].
|-
| [[FK Leotar|Leotar]]
| &lt;center&gt;1
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003]].
|-
| [[FK Modriča|Modriča]]
| &lt;center&gt;1
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2008]].
|}

===Vječna tabela===
{{Zbirna tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine}}

==Struktura bh. nogometnih liga==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
| width=35p|''Nivo'' || width=110px bgcolor=#ABCDEF colspan=&quot;3&quot; |2002/03. – do danas
|-
| I || bgcolor=#ABCDEF colspan=&quot;3&quot; |Premijer liga
|-
| II || bgcolor=#99FF66|1. Liga FBiH || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; |1. Liga RS
|-
| III || bgcolor=#99FF66|2. Liga FBiH || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; |2. Liga RS
|-
| IV || bgcolor=#99FF66|1. Kantonalna liga|| bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Treće (područne) lige RS  
|-
| V || bgcolor=#99FF66|2. Kantonalna liga || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Međuopćinska liga
|-
| VI || bgcolor=#99FF66| Međuopćinske i općinske lige || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Međuopćinske i općinske lige
|}

==Također pogledajte==
*[[Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
*[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]
*[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu]]
*[[:Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši|Bosanskohercegovački nogometaši]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.nfsbih.ba/ Zvanični sajt nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
*[https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu UEFA-e]
*[https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu FIFA-e]

{{Nogomet u BiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Seniorske sportske lige Bosne i Hercegovine}}
{{Evropske prve nogometne lige}}

[[Kategorija:Osnivanja u 2000.]]
[[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Prve lige Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi]]</text>
      <sha1>2pf1vsqwsea40uati12smlmllqmojl8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715545</id>
      <parentid>3715542</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klubovi u sezoni 2025/26. */</comment>
      <origin>3715545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20703" sha1="fv46icf11bla53yqlbfci6l6lxz9is4" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna liga
| naziv              = WWin liga Bosne i Hercegovine
| logo               = Wwin liga bih.svg
| piksela            = 180
| država             = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| konfederacija      = [[UEFA]]
| osnovana           = {{Početni datum i godine|2000}}
| ekipe              = 10
| ispadanje          = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] &lt;br&gt; [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| nivo               = 1
| domaći_kup         = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] &lt;br&gt; [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup BiH]]
| konfederalni_kup   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] &lt;br&gt; [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| šampioni           = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| sezona             = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]
| najuspješniji_klub = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (9x)
| veb-sajt           = [http://www.nfsbih.ba/ nfsbih.ba]
| trenutno           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
}}
'''Premijer liga Bosne i Hercegovine''', iz sponzorskih razloga od sezone 2023/24. također poznata i kao '''Wwin liga Bosne i Hercegovine''',&lt;ref&gt;{{cite web |title=Wwin novi sponzor fudbalske lige Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/premijer-liga-bih/wwin-novi-sponzor-fudbalske-lige-bosne-i-hercegovine/ |website=nfsbih.ba |access-date=9. 2. 2024 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt; najjača je [[nogomet]]na liga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i trenutno se sastoji od 10 klubova.

Osnovana je 2000. godine, kada je liga brojala 22 tima. Ulaskom klubova iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Premijer Ligu BiH 2002. godine dolazi do konačnog ujedinjena nogometnog sporta u BiH. Dan 4. august 2002. je označen kao početak jedinstvenog sistema takmičenja u BiH odnosno početak ujedinjene Premijer Lige BiH, sastavljene od klubova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] i Republike Srpske.

Po trenutnom plasmanu na osnovu [[UEFA koeficijent]]a šampion Premijer lige BiH u sezoni 2025/26. predstavlja BiH u prvom kolu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Drugoplasirana i trećeplasirana ekipa, te [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|pobjednik Kupa]] predstavljaju BiH u [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]]. Premijer ligu organizuje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]].

==Historija==
Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Nogometni savez Bosne i Hercegovine je organizovao prvo nogometno takmičenje za prvaka u nogometu. Takmičenje je održano 1994/95. na teritoriji na kojoj se nisu vodili sukobi, a timovi su bili podijeljeni u četiri grupe: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Jablanica|Jablanica]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Zenica|Zenica]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Tuzla|Tuzla]] i [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Sarajevo|Sarajevo]]. Pobjednici grupa su odigrali [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Finalna grupa|finalni turnir]] u Zenici gdje je prvi šampion Bosne i Hercegovine postala domaća ekipa [[NK Čelik|Čelika]]. Već od sljedeće godine uspostavlja se regularna liga koju igra 16 klubova sa područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i to iz gradova koji su tokom rata bili pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]].

===Članstvo u UEFA===
Nastojeći da postane članom [[UEFA]], NS BiH počinje sa pregovorima o ujedinjenju dotadašnje tri nacionalne lige u jednu. Da bi dobili dozvolu za ulazak u takmičenja pod organizacijom UEFA nacionalni savezi su morali prevazići nesuglasice i stvoriti zajednički Nogometni/Fudbalski savez i zajedničku ligu iz koje bi se klubovi plasirali u evropska takmičenja. Nakon dugih pregovora u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]] dogovoren je prvi play-off za prvaka BiH, sa namjerom da se od sljedeće sezone započne sa zajedničkom ligom na prostoru čitave BiH. Međutim u zadnji trenutak [[Fudbalski savez Republike Srpske]] se povlači tako da play-off igraju samo klubovi iz NS BiH i NS Herceg Bosne. U finalu odigranom na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]] 5. juna 1998. susreli su se [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], a prvi šampion u zajedničkoj ligi postao je Željezničar.

Zbog sukoba oko stadiona [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijeli Brijeg]] u [[Mostar]]u, play-off sljedeće sezone nije odigran.

===Ulazak klubova iz Republike Srpske===
Nakon neuspjeha 1999. godine, baraž između klubova iz [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]] i [[Nogometni savez Herceg-Bosne|Nogometnog saveza Herceg-Bosne]] je u sezoni 1999/2000. ipak odigran, a prvu titulu je osvojio čitlučki [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]. Po prvi put je zajednički odigrano finale [[Kup Bosne i Hercegovine|Kupa Bosne i Hercegovine]] i baraž za mjesto u [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupu]]. Pred početak sezone [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. savezi postižu dogovor i osniva se prva zajednička liga na nivou Federacije Bosne i Hercegovine pod vodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. U njoj je nastupalo ukupno 22 kluba iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon dugih pregovora i pod pritiskom [[UEFA]]-e 2002. [[Fudbalski savez Republike Srpske]] odlučuje da se pridruži zajedničkom takmičenju, pod imenom Premijer liga Bosne i Hercegovine. 14 klubova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 6 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] udruženi su u zajedničku ligu, po prvi put nakon završetka rata.

===Liga 12===
U aprilu [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] donio je odluku, da od sezone 2016/2017. Premijer liga Bosne i Hercegovine broji 12 klubova koja će trajati 22 regularna kola, pa onda podjela na &quot;Ligu za prvaka&quot; i &quot;Ligu za opstanak&quot; od 10 kola. Od 58 delegata, njih 56 je bilo ''za'', dok su dva bila suzdržana. Taj format takmičenja je korišten i za sezonu 2017/18. ali od 2018/19. format je opet izmjenjen na trokružni sistem inspirisan [[Bergerove tablice|Bergerovim tablicama]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-se-igra-u-trokruznom-formatu-broj-stranih-igraca-smanjen-na-cetiri/180619057|title=Premijer liga BiH se igra u trokružnom formatu, broj stranih igrača smanjen na četiri|date=19. 6. 2018|access-date=19. 6. 2018|author=E.B.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

===Liga 10===
U maju 2024. godine, nogometni savez donio je odluku da od sezone 2025/2026. Premijer liga broji 10 klubova, te koja će upotrebljavati četverokružni sistem i Bergerove tablice. Prijedlog je usvojen jednoglasno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/nogometni-savez-bih-odlucio-liga-se-i-zvanicno-smanjuje-na-10-klubova/240527078|title=Nogometni savez BiH odlučio: Liga se i zvanično smanjuje na 10 klubova|date=27. 5. 2024|access-date=27. 5. 2024|author=E.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Klubovi u sezoni 2025/26.==
{{Glavni|Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.}}
{{Location map+|Bosna i Hercegovina|float=right   |width=330      |caption=Lokacija klubova u Premijer ligi sezona 2025/26.|places=
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.775970 |long=17.199611 |label=[[FK Borac Banja Luka|Borac]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.466667 |long=17.333333 |label=[[HŠK Posušje|Posušje]]|position=left}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.754353 |long=19.225034 |label=[[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.981974 |long=16.708005 |label=[[FK Rudar Prijedor|Rudar]]|position=right}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.873697 |long=18.408633 |label=[[FK Sarajevo|Sarajevo]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.732269 |long=18.093903 |label=[[FK Sloga Meridian|Sloga]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.366667 |long=17.583333 |label=[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]|position=left}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.333333 |long=17.8      |label=[[FK Velež Mostar|Velež]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.345560 |long=17.795308 |label=[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.846521 |long=18.387336 |label=[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|position=right}}
}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Klub
! Lokacija
! Stadion
! Kapacitet&lt;ref name=&quot;Capacity of stadiums of the Premier League of Bosnia and Herzegovina&quot;&gt;{{cite web|title=Capacity of stadiums of the Premier League of Bosnia and Herzegovina|access-date=26. 5. 2019|publisher=Soccerway|url=https://int.soccerway.com/national/bosnia-herzegovina/premier-liga/20182019/regular-season/r48238/venues/?ICID=PL_3N_05}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{sort|Borac|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]}}
| [[Banja Luka]]
| [[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 10.030
|-
| [[HŠK Posušje|Posušje]]
| [[Posušje]]
| [[Stadion Mokri Dolac|Mokri Dolac]]
| align=&quot;center&quot; | 8.000
|-
| [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]]
| [[Bijeljina]]
| [[Gradski stadion Bijeljina|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 6.000
|-
| [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]]
| [[Prijedor]]
| [[Gradski stadion Prijedor|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 3.540
|-
| {{sort|Sarajevo|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]}}
| [[Sarajevo]]
| [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| align=&quot;center&quot; | 34.500
|-
| [[FK Sloga Meridian|Sloga Meridian]]
| [[Doboj]]
| [[Stadion Luke (Doboj)|Stadion Luke]]
| align=&quot;center&quot; | 3.000
|-
| {{sort|Široki Brijeg|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]}}
| {{sort|Široki Brijeg|[[Široki Brijeg]]}}
| [[Stadion Pecara|Pecara]]
| align=&quot;center&quot; | 7.000
|-
| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| [[Mostar]]
| [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|Rođeni]]
| align=&quot;center&quot; | 7.000
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]]
| [[Mostar]]
| [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijeli brijeg]]
| align=&quot;center&quot; | 9.000
|-
| {{sort|Željezničar|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]}}
| [[Sarajevo]]
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| align=&quot;center&quot; | 13.146
|}

==Pobjednici Premijer lige==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;font-size:99%;&quot;
|-
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=50|Sezona
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Pobjednik&lt;br /&gt; {{small|(Titule u PL)}}
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Drugoplasirani
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Trećeplasirani
!scope=&quot;col&quot; colspan=3|Najbolji strijelac
|-
!width=250|Igrač &lt;small&gt;(Klub)&lt;/small&gt;
!width=50|Nac.
!Golovi
|-
|align=left|2000/01.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (1)
|[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Đelaludin|Muharemović}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|31
|-
|align=left|2001/02.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (2)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
|{{sortname|Ivica|Huljev}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2002/03.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Leotar|Leotar]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Emir|Obuća}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|23
|-
|align=left|2003/04.
!scope=&quot;row&quot;|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Alen|Škoro}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|20
|-
|align=left|2004/05.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Zoran|Rajović}} &lt;small&gt;(Zrinjski)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2005/06.
!scope=&quot;row&quot;|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (2)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Petar|Jelić}} &lt;small&gt;(Modriča)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2006/07.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (1)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[FK Slavija|Slavija]]
|{{sortname|Stevo|Nikolić}} &lt;small&gt;(Modriča)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2007/08.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Modriča|Modriča]] (1)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[NK Čelik|Čelik Zenica]]
|{{sortname|Darko|Spalević}} &lt;small&gt;(Slavija)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|18
|-
|align=left|2008/09.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (2)
|[[FK Slavija|Slavija]]
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|{{sortname|Darko|Spalević}} &lt;small&gt;(Slavija)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2009/10.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (3)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Feđa|Dudić}} &lt;small&gt;(Travnik)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2010/11.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (1)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|{{sortname|Ivan|Lendrić}} &lt;small&gt;(Zrinjski)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2011/12.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (4)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Eldin|Adilović}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2012/13.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (5)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Emir|Hadžić}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|20
|-
|align=left|2013/14.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (3)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Wagner|Lago|Wagner Santos Lago}} &lt;small&gt;(Široki Brijeg)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BRA}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|18
|-
|align=left|2014/15.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (2)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Riad|Bajić}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2015/16.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (4)
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Leon|Benko}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2016/17.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (5)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Ivan|Lendrić}} {{small|(Željezničar)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2017/18.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (6)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Miloš|Filipović}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2018/19.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (3)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Sulejman|Krpić}} {{small|(Željezničar)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2019/20.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (4)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Mersudin|Ahmetović}} {{small|(Sarajevo)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|13
|-
|align=left|2020/21.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (2)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] 
|[[FK Velež Mostar|Velež]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2021/22.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (7)
|[[FK Tuzla City|Tuzla City]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|33
|-
|align=left|2022/23.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (8)
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|24
|-
|align=left|2023/24.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (3)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[FK Velež Mostar|Velež]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|24
|-
|align=left|2024/25.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (9)
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] 
|{{sortname|Mihael|Mlinarić}} {{small|(Velež)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|}

==Najuspješniji klubovi==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=60%
|- style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! width=&quot;20%&quot; | Klub
! width=&quot;15%&quot; | Broj titula
! width=&quot;30%&quot; | Godine osvajanja titule
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| &lt;center&gt;9
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2017]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2018]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2022]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2023]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2025]].
|-
| [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;center&gt;5
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2001]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2002]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2010]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2012]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2013]].
|-
| [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;center&gt;4
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2020]]. 
|-
| [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| &lt;center&gt;3
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2021]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2024]].
|-
| [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| &lt;center&gt;2
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2004]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2006]].
|-
| [[FK Leotar|Leotar]]
| &lt;center&gt;1
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003]].
|-
| [[FK Modriča|Modriča]]
| &lt;center&gt;1
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2008]].
|}

===Vječna tabela===
{{Zbirna tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine}}

==Struktura bh. nogometnih liga==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
| width=35p|''Nivo'' || width=110px bgcolor=#ABCDEF colspan=&quot;3&quot; |2002/03. – do danas
|-
| I || bgcolor=#ABCDEF colspan=&quot;3&quot; |Premijer liga
|-
| II || bgcolor=#99FF66|1. Liga FBiH || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; |1. Liga RS
|-
| III || bgcolor=#99FF66|2. Liga FBiH || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; |2. Liga RS
|-
| IV || bgcolor=#99FF66|1. Kantonalna liga|| bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Treće (područne) lige RS  
|-
| V || bgcolor=#99FF66|2. Kantonalna liga || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Međuopćinska liga
|-
| VI || bgcolor=#99FF66| Međuopćinske i općinske lige || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Međuopćinske i općinske lige
|}

==Također pogledajte==
*[[Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
*[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]
*[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu]]
*[[:Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši|Bosanskohercegovački nogometaši]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.nfsbih.ba/ Zvanični sajt nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
*[https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu UEFA-e]
*[https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu FIFA-e]

{{Nogomet u BiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Seniorske sportske lige Bosne i Hercegovine}}
{{Evropske prve nogometne lige}}

[[Kategorija:Osnivanja u 2000.]]
[[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Prve lige Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi]]</text>
      <sha1>fv46icf11bla53yqlbfci6l6lxz9is4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3715517</id>
      <parentid>3715323</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:35:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3715517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44447" sha1="4j5wzzbiadz5niw6echkynk3fs9096l" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.146&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = [[Admir Tunović]]
| Trener                      = [[Admir Adžem]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 
| tijelo1                     = 
| desna ruka1                 = 
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       = 
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       = 
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       = 
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
| 
| 
| 
| 
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==== [[UEFA Intertoto kup]] ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;. 
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 20. juni 2025.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 20. 6. 2025| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 20. 6. 2025| year = 2025| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NIG|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Dan Lagumdžija]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Ernad Babaluk]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Ognjen Laušević]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Léo Simoni]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=CG|ime=[[Aleksandar Boljević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Aiman Šemdin]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Malik Kolić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Vedad Garčević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=NIG|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=HRV|ime=[[Josip Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=BRA|ime=[[João Erick]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72
|-
|II mjesto
|1970–71
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78
|-
|II mjesto
|1953–54
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]]
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85
|-
|1/4 finale
|1971–72
|-
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) 
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) 
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) 
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) 
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) 
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić 
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]] 
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>4j5wzzbiadz5niw6echkynk3fs9096l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1945.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2684</id>
    <revision>
      <id>3715677</id>
      <parentid>3713066</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:01:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mart */</comment>
      <origin>3715677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11923" sha1="tl79sjp996un9f4ybd7r76yhejolm8j" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1945.''' (MCMXLV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1945. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 945. godina drugog milenija, 45. godina 20. stoljeća i šesta godina decenije 1940-ih.

1945. označio je kraj Drugog svjetskog rata i pad nacističke Njemačke i Japanskog Carstva. To je ujedno i godina oslobođenja koncentracionih logora i jedina godina u kojoj je u borbi korišteno atomsko oružje.
{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* Književnik [[Ćamil Sijarić]] izabran za poziciju sekretara Suda narodne časti u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].
* Gradski narodni odbor [[Sarajevo|Sarajeva]] donosi odluku o postepenom rušenju [[Baščaršija|Baščaršije]], misleći da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu.
* Bošnjački aktivist [[Ademaga Mešić]] je zbog aktivnosti koje se protive interesima Komunističke vlasti osuđen na doživotnu robiju.
* Prva dramska predstava poslije oslobođenja [[Zagreb]]a – ''Najezda'' Leonova u izvedbi [[Kazalište narodnog oslobođenja|Kazališta narodnog oslobođenja]].
* Objavljeni romani [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] &quot;Na Drini ćuprija&quot;, &quot;Travnička hronika&quot; i &quot;Gospođica&quot;, napisani u [[Beograd]]u tokom rata.

=== Januar ===
* Održana [[2. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];
* [[27. januar]] – Od strane [[Sovjetski savez|sovjetske]] [[Crvena Armija|Crvene Armije]] oslobođen [[nacizam|nacistički]] [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|koncentracioni logor Auschwitz]].

=== Februar ===
* [[4. februar|4]]–[[11. februar]] – Održana [[Konferencija u Jalti]].

=== Mart ===
=== April ===
*[[1. april]] – Iskrcavanjem [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] trupa na [[japan]]ski otok [[Okinava]] počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prem Japanu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[3. april]] – U [[Skoplje|Skoplju]] otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [[&quot;Platon Krečet&quot;]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]];
* [[4. april]] – [[Crvena armija]] ([[SSSR]]) oslobodila [[Mađarska|Mađarsku]].
* [[6. april]] – [[Partizani]] oslobodili [[Sarajevo]].
* [[30. april]] – [[Hitler]] počinio [[samoubistvo]].

=== Maj ===
* [[1. maj]] – Oslobođenje [[Trst]]a.
* [[8. maj]] – [[Njemačka]] potpisala [[kapitulacija|kapitulaciju]].
* [[9. maj]] – Dan pobjede nad [[fašizam|fašizmom]].
* [[15. maj]] – Završene ratne operacije u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i Drugi svjetski rat.

=== Juni ===

* [[26. juni]] – U [[San Francisco|San Francisku]] završena [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]], čiji je rezultat bilo potpisivanje [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]], koja je stupila na snagu [[24. oktobar|24. oktobra]].

=== Juli ===
* [[16. juli]] – Prva test-eksplozija [[atomska bomba|atomske bombe]] sa 6&amp;nbsp;kg [[plutonij]]a izvedena u [[Alamogordo|Alamogordu]] ([[Novi Meksiko]]).

=== August ===
* [[6. august]] i [[9. august]] – [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki]].
* [[7. august]] – U [[Beograd]]u održano [[Treće zasjedanje AVNOJ-a]].

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[24. oktobar]] – Na snagu je stupila [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelja UN-a]], kojom je osnovana Organizacija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].

=== Novembar ===
* [[11. novembar]] – Na [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske federativne Jugoslavije 1945.|prvim poslijeratnim izborima]] izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne [[Jugoslavija|Jugoslavije]].
* [[13. novembar]] – [[Charles de Gaulle]] izabran za predsjednika [[francuska|Francuske]].
* [[15. novembar]] – [[Gabriela Mistral]] postala prva Latinoamerikanka koja je dobila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. 
* [[16. novembar]] – Osinivanje [[UNESCO]]-a, specijalizirane agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 
* [[20. novembar]] – Započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u [[Nürnberg]]u. 
* [[20. novembar]] – Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje 6 miliona Nijemaca iz [[austrija|Austrije]], [[poljska|Poljske]] i Mađarske u Zapadnu Njemačku. 
* [[27. novembar]] – [[Norveška]] postala članica [[UN|Ujedinjenih Naroda]].

=== Decembar ===
* [[29. decembar]] –  Na trećem zasjedanju [[AVNOJ]]-a u [[Beograd]]u službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) je promjenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija ([[FNRJ]]), da bi konačno državna zajednica [[7. april]]a [[1963]]. dobila ime [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)]].

== 1945. u temama ==
=== [[Književnost]] ===
* Objavljena ''Gospođica'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]
* Objavljena ''Travnička hronika'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]
* Objavljena knjiga poema ''Stojanka majka Knežopoljka'' [[Skender Kulenović|Skendera Kulenovića]]

== Rođeni ==

* Nepoznat datum – [[Ivan Čerešnješ]], bosanskohercegovački i izraelski arhitekta

=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Slobodan Praljak]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] general te penzionisani general major [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]]
* [[10. januar]] – [[Rod Stewart]]
* [[20. januar]] – [[Momčilo Krajišnik]], bosanskohercegovački političar i ratni zločinac
* [[29. januar]] – [[Cambin Danzan]], mongolski biatlonac. 
* [[30. januar]] – [[Karen Gorney]]

=== Februar ===
* [[5. februar]]  – [[Józef Różak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[6. februar]] – [[Bob Marley]], jamajkanski pjevač
* [[9. februar]] – [[Mia Farrow]]
* [[17. februar]] – [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]]
* [[22. februar]] – [[Ivan Kordić]], bosanskohercegovački i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Novinarstvo|novinar]]

=== Mart ===
* [[2. mart]] – [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar
* [[8. mart]] – [[Ladislav Žižka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[13. mart]] – [[Anatolij Timofejevič Fomenko]], ukrajinski [[matematičar]]
* [[14. mart]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist
* [[18. mart]] – [[Rapko Orman]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[19. mart]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko-slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac
* [[24. mart]] – [[Munib Maglajlić]], bosanskohercegovački [[historija književnosti|historičar književnosti]]
* [[30. mart]] – [[Eric Clapton]], britanski gitarist i pjevač

=== April ===

* [[21. april]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Alija Dubočanin]], bosanskohercegovački književnik
* [[9. maj]] – [[Josef Heynckes]], njemački nogometni trener i nogometaš.
* [[14. maj]] – [[Yochanan Vollach]], [[Izrael]]ski [[nogomet]]aš
* [[20. maj]] – [[Anton Zeilinger]], austrijski fizičar i nobelovac
* [[21. maj]]  – [[Zoja Bašarina]], [[jakutsk]]a književna kritičarka, i filologinja

=== Juni ===
* [[9. juni]] – [[Dunja Dimitrijević]], bosanskohercegovačka pijanistica
* [[13. juni]] – [[Malcolm Hirst]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[9. juli]] – [[Dean Koontz]], američki pisac
* [[10. juli]] – [[Ron Glass]], američki glumac
* [[26. juli]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[30. juli]] – [[Patrick Modiano]], francuski pisac

=== August ===
* [[13. august]] – [[Aleksander Klima]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Haris Silajdžić]], bosanskohercegovački političar i državnik
* [[2. septembar]] – [[Rizo Džafić]], bosanski književnik, znanstvenik, književni kritičar i historičar književnosti
* [[11. septembar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš
* [[25. septembar]] – [[Yrjö Salpakari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[26. septembar]] – [[Bryan Ferry]], britanski pjevač i tekstopisac
*

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – [[Don McLean]], američki kantautor i gitarist
* [[23. oktobar]] – [[Michel Vautrot]], francuski [[nogometni sudija]]
* [[27. oktobar]] – [[Kjell Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===
* [[18. novembar]] – [[Roger Bean (biatlonac)|Roger Bean]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Decembar ===
* [[16. decembar]]
** [[Željko Bebek]], bosanskohercegovački pjevač
** [[Muhamed Šator]], bosanskohercegovački lingvist
* [[24. decembar]] – [[Lemmy Kilmister]], britanski muzičar, član [[Motörhead]]a

== Umrli ==
=== Januar===
* [[13. januar]] – [[Dositej Vasić]], [[Biskup|vladika]] [[niš]]ki i prvi [[Zagrebačko-ljubljanska mitropolija|mitropolit zagrebački]], [[Srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne crkve]].
* [[22. januar]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica

=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
* [[12. april]] – [[Franklin D. Roosevelt]], američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
* [[28. april]] – [[Benito Mussolini]], italijanski fašistički diktator
* [[30. april]] – [[Eva Braun]], životna saputnica [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]

=== Maj ===
* [[3. maj]] –  [[Albert Sauer]], prvi komadant [[Koncentracioni logor|koncentracionog logora]] [[Koncentracioni logor Mauthausen|Mauthausen]];
* [[23. maj]] – [[Heinrich Himmler]], njemački nacistički političar i glavni šef SS-a

=== Juni ===
* [[29. juni]] – [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac

=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[20. septembar]] – [[Eduard Wirths]], nacistički liječnik u [[Koncentracioni logor|koncentracionom logoru]] [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]]

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Thomas Hunt Morgan]], američki [[evolucija|evolucijski]] [[biolog]], [[genetičar]] i [[embriologija|embriolog]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
**[[Wolfgang Pauli]], [[Austrija]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
**[[Artturi Virtanen]], [[Finska]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[Alexander Fleming]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
**[[Ernst B. Chain]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
**[[Howard Florey]], [[Australija]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
**[[Gabriela Mistral]], [[Čile]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[Cordell Hull]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* [[Ian Buruma]]. ''Year Zero: A History of 1945'' (Penguin Press; 2013) 368 pages; pokriva oslobođenje, osvetu, dekolonizaciju i uspon Ujedinjenih naroda. [https://www.amazon.com/Year-Zero-History-Ian-Buruma/dp/0143125974/ excerpt]
* International News Service, ''It Happened In 1945 The Essential Year Book'' (1946)
* Keith Lowe. ''Savage Continent: Europe in the Aftermath of World War II'' (2012) [https://www.amazon.com/dp/1250000203/ excerpt and text search]
* McDannald, A. H. ed. ''The Americana Annual 1946'' (1946) events of 1945 [https://archive.org/download/americanaannual029885mbp/americanaannual029885mbp.pdf online]; enciklopedijski godišnjak globalna pokrivenost u 950pp
* Walter Yust, ed. ''10 Eventful Years, 1937 – 1946'' Chicago: Encyclopædia Britannica, 1947, 4 vol., encyclopedia yearbook [https://archive.org/search.php?query=title%3A%28%27%2710%20Eventful%20Years%2C%29 online]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|1945}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>tl79sjp996un9f4ybd7r76yhejolm8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjedništvo Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2936</id>
    <revision>
      <id>3715539</id>
      <parentid>3688103</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:26:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2002–2006. */</comment>
      <origin>3715539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23208" sha1="eg1bmsm0wu1168800vbp1f12xgl5fvk" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| oznakavel                  = 80
| oznakatekst                = [[Grb Bosne i Hercegovine]]
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = {{nowrap|[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|95px]] [[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|89px]] [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|84px]]}}
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Denis Bećirović]] &lt;br&gt; [[Željka Cvijanović]] &lt;br&gt; [[Željko Komšić]]
| trenutnood                 = 16. novembra 2022.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = [[Šef države|Kolektivni šef države]]
| status                     = 
| skraćenica                 = Predsjedništvo BiH
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]]
| sjedište                   = Maršala Tita 16, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]]
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 14. decembar 1995.
| osnivač                    = [[Dejtonski sporazum]] (Član V. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]])
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Alija Izetbegović]] &lt;br&gt; [[Momčilo Krajišnik]] &lt;br&gt; [[Krešimir Zubak]]
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 6.058 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|predsjednistvobih.ba}}
| fusnote                    = 
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''' jest tročlano izvršno-političko tijelo koje zajednički obavlja funkciju [[Šef države|šefa države]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&amp;langTag=en-US|title=Chronology of the Presidency of BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807040824/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&amp;langTag=en-US|archive-date=7. 8. 2017|url-status=dead|access-date=11. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; Prema članu V. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]], Predsjedništvo se sastoji od tri člana: jednog [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jednog [[Hrvati|Hrvata]] i jednog [[Srbi]]na.&lt;ref name=&quot;Ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=15. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; Bošnjački i hrvatski članovi biraju se iz zajedničke izborne jedinice u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], dok se srpski član bira među glasačima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

Tri člana izabrana na bilo kojim izborima služe kolektivni četvorogodišnji mandat. Pojedinci ne mogu služiti više od dva uzastopna četvorogodišnja mandata, iako ne postoje opća ograničenja mandata.

Iako je nepodijeljeno tijelo kolektivni šef države, jedan član je određen za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]]. Položaj predsjedavajućeg se rotira dvaput oko tri člana svakih osam mjeseci, pri čemu kandidat koji ukupno dobije najviše glasova postaje prvi predsjedavajući tokom četverogodišnjeg mandata.

Sjedište Predsjedništva nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]], ulica Maršala Tita 16, u [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgradi Predsjedništva]]. Osim tog upravnog objekta, Predsjedništvo na raspolaganju ima i [[Konak na Bistriku|rezidenciju &quot;Konak&quot;]] na [[Bistrik]]u, koja se koristi  prvenstveno za vrijeme posjeta visokih zvaničnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://predsjednistvobih.ba/zgr-konak/konak/default.aspx?id=10006&amp;langTag=bs-BA|title=Rezidencija &quot;Konak&quot;|date=12. 8. 2002|website=predsjednistvobih.ba|publisher=Predsjedništvo BiH|access-date=11. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{Glavni|Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}}
Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]]. [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974.]] formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na [[Predsjedništvo SFRJ]], formirano juna 1971. U tadašnjem sistemu [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SRBiH]] brojalo je devetero članova, da bi, nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]] u novembru 1990, Predsjedništvo imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|ostalih naroda]].

Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], preimenovano u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Općih izbora]] u septembru 1996. Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je [[Alija Izetbegović]], za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda [[Momčilo Krajišnik]], a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda [[Krešimir Zubak]]. Za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg predsjedništva]] izabran je [[Alija Izetbegović]].

==Nadležnosti ==
{{Također pogledajte|Vanjska politika Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|desno|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]

Predsjedništvo je nadležno za:&lt;ref name=&quot;Ustav&quot; /&gt;
# Vođenje [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjske politike Bosne i Hercegovine]];
# Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]];
# Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
# Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora;
# Izvršavanje odluka [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]];
# Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]];
# Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje;
# Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
# Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
Osim navedenih nadležnosti, članovi Predsjedništva također:&lt;ref name=&quot;Ustav&quot; /&gt;

# Imenuju [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Vijeća ministara]], koji preuzima dužnost po odobrenju [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH]];
# Imenuju Upravni odbor [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne Banke Bosne i Hercegovine]];
# Vrše funkciju civilnog zapovjednika [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], po službenoj dužnosti;
# Biraju Stalni komitet za vojna pitanja, koji koordinira aktivnosti Oružanih snaga BiH. Također su ujedno i članovi tog komiteta;
# Mogu raspustiti [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] službenom odlukom;
# Mogu odlučiti da podstaknu međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi;
# Vrše konsultacije sa predsjednikom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] o imenovanju 3 člana [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]];
# Mogu pokrenuti sporove, odnosno ocjene ustavnosti zakona Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine;

==Trenutni sastav==
{{Glavni|Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine}}
Nakon potvrđivanja rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]], za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrani su: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
! %
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]]
|[[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
|330.238
|57,37
|-
|[[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|bez okvira|89px]]
|[[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
|51,65
|-
|[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željko Komšić]]
|[[Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|227.540
|55,80
|}

== Sazivi Predsjedništva ==

=== 1996–1998. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|I saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]]
|[[Alija Izetbegović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|bez okvira|107x107piksel]]
|[[Momčilo Krajišnik]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|bez okvira|121x121piksel]]
|[[Krešimir Zubak]]
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998.
|}

=== 1998–2002. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|II saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]]
|[[Alija Izetbegović]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|12. oktobar 1998 – 14. oktobar 2000.
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Halid_Genjac_(cropped).jpg|126x126piksel]]
|[[Halid Genjac]]
|14. oktobar 2000 – 30. mart 2001.
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:black;&quot; |3.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Beriz Belkić]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|30. mart 2001 – 28. oktobar 2002.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]]
|[[Živko Radišić]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SP|link|BS}}
|12. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Ante Jelavić]]
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|15. novembar 1998 – 7. mart 2001.
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Jozo Križanović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|7. mart 2001 – 28. oktobar 2002.
|}

=== 2002–2006. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Treći saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|III saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|107x107piksel]]
|[[Sulejman Tihić]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|100x100piksel]]
|[[Mirko Šarović]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|28. oktobar 2002 – 2. april 2003.
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]]
|[[Borislav Paravac]]
|10. april 2003 – 6. novembar 2006.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]]
|[[Dragan Čović]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|28. oktobar 2002 – 9. maj 2005.
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|117x117piksel]]
|[[Ivo Miro Jović]]
|9. maj 2005 – 6. novembar 2006.
|}

=== 2006–2010. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Četvrti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|IV saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:black;&quot; |1.
|[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|127x127piksel]]
|[[Haris Silajdžić]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|6. novembar 2006 – 17. novembar 2010.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]]
|[[Nebojša Radmanović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|6. novembar 2006 – 17. novembar 2010.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]]
|[[Željko Komšić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|6. novembar 2006 – 17. novembar 2010.
|}

=== 2010–2014. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Peti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|V saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]]
|[[Bakir Izetbegović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|17. novembar 2010 – 17. novembar 2014.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]]
|[[Nebojša Radmanović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|17. novembar 2010 – 17. novembar 2014.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Željko Komšić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}&lt;br /&gt;{{Small|(do 2012)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. novembar 2010 – 17. novembar 2014.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 
|{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}}&lt;br /&gt;{{Small|(od 2013)}}
|}

=== 2014–2018. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Šesti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]]
|[[Bakir Izetbegović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|17. novembar 2014 – 20. novembar 2018.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]]
|[[Mladen Ivanić]]
|{{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}}
|17. novembar 2014 – 20. novembar 2018.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Dragan_Čović,_portrait_2.jpg|118x118piksel]]
|[[Dragan Čović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|17. novembar 2014 – 20. novembar 2018.
|}

=== 2018–2022. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Sedmi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|VII saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:EU-Western_Balkans_meeting_(2022)_(cropped).jpg|109x109piksel]]
|[[Šefik Džaferović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|20. novembar 2018 – 16. novembar 2022.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Visit_of_Milorad_Dodik_to_the_EC_(cropped).jpg|102x102piksel]]
|[[Milorad Dodik]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|20. novembar 2018 – 16. novembar 2022.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|114x114piksel]]
|[[Željko Komšić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}}
|20. novembar 2018 – 16. novembar 2022.
|}

=== 2022–2026. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+[[Osmi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
!Period
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Bošnjaci]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Denis_Bećirović_at_Palazzo_del_Quirinale,_2024.jpg|101x101piksel]]
|[[Denis Bećirović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|Od 16. novembra 2022.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Srbi]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2024_(cropped).jpg|107x107piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|Od 16. novembra 2022.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |[[Hrvati]]
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|114x114piksel]]
|[[Željko Komšić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}}
|Od 16. novembra 2022.
|}

==Kontroverze==
Najveći nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima  ([[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]]), jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u &quot;[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]&quot; i sličnim presudama, jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.

==Također pogledajte==
*[[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
*[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]
*[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
*[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
*[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
*[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Službeni sajt}}

{{Vođe evropskih država}}
{{Teme o BiH}}
{{Sazivi predsjedništava Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|*]]</text>
      <sha1>eg1bmsm0wu1168800vbp1f12xgl5fvk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1943.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3036</id>
    <revision>
      <id>3715692</id>
      <parentid>3714080</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:57:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj */</comment>
      <origin>3715692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9257" sha1="lifg94cj75c5za09vcstygcciqz8j6v" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1943.''' (MCMXLIII) je uobičajena godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1943. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 943. godina 2. milenija, 43. godina 20. stoljeća, i 4. godine decenije 1940-ih.

== Događaji ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[21. februar]] – [[Amerika|Američki]] [[pronalazač]] [[Edwin Herbert Land]] demonstrirao je u [[New York City|Njujorku]]  prvu instant kameru, Polaroid. 
* [[21. februar]] – [[Britanija|Britanski]] [[kralj]] [[George VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgije VI]] dodijelio je [[Rusija|Rusima]] odlikovanje Mač časti za odbranu Staljingrada u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[15. maj]] – Zajednički napad [[Sile osovine|Sila osovine]] pod kodnim nazivom Operacija Schwarz, imala je za cilj uništenje [[Partizani|jugoslavenskih partizanskih]] jedinica u blizini [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. U poslijeratnoj Jugoslaviji bila je poznata kao Peta neprijateljska ofanziva i [[Bitka na Sutjesci]]. Odbijanje te ofanzive koja je trajala do 16. juna bila je prekretnica za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Rocco Filippini]], švicarski violončelist
* [[13. septembar]] – [[Arvo Kinnari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – U [[Kozica (Vrgorac)|Kozici]] osnovana [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]];
* [[18. oktobar]] – [[11. novembar]]: Održana [[Moskovska konferencija (1943)|Treća moskovska konferencija]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Sovjetska armija izbacila Nijemce iz [[Kijev]]a, koji su taj grad držali pod okupacijom više od dvije godine.
* [[7. novembar]] – U [[Tuzla|Tuzli]] izašao prvi broj &quot;Fronta slobode&quot;, organa Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) istočne Bosne.
* [[10. novembar]] – Radi lakšeg upravljanja okupiranom teritorijom, [[njemačka|njemačke]] vlasti u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uspostavile kvislinšku &quot;Narodnu upravu&quot; u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
* [[18. novembar]] – 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo [[Berlin]].
* [[22. novembar]] – [[Liban]] proglasio nezavisnost i time je ukinut mandat koji je nad tom državom imala [[Francuska]] od 1. jula 1920. 
* [[25. novembar]] – Antifašističko vijeće [[jugoslavija|Jugoslavije]] je u [[jajce|Jajcu]] uspostavilo [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] kao republiku unutar Jugoslovenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog doba]].
* [[28. novembar]] – U [[Teheran]]u, na [[Teheranska konferencija|prvom zajedničkom sastanku]], sovjetski čelnik [[Josif Staljin]], predsjednik SAD-a [[Franklin D. Roosevelt]] i britanski premijer [[Winston Churchill]] razmatrali otvaranje drugog fronta u Evropi, operacije na istočnom frontu, poslijeratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije; dogovoreno da se [[Jugoslavija]] obnovi &quot;u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti riješeno poslije rata&quot;.
* [[29. novembar]] – Održano Drugo zasjedanje [[AVNOJ]]-a u [[jajce|Jajcu]], na kojem su prisustvovala 142 delegata; osnivanje nove [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

=== Decembar ===

== 1943. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Inge Appelt]], hrvatska glumica
* [[2. januar]] – [[Janet Akyüz Mattei]], američko-turska astronomkinja
* [[15. januar]] – [[Rifat Hadžiselimović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] biolog i genetičar
* [[19. januar]] – [[Janis Joplin]], američka pjevačica
* [[24. januar]] – [[Ion Țeposu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[31. januar]] – [[Špela Rozin]], slovenska glumica

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Ante Paradžik]], hrvatski političar
* [[18. februar]] – [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar
* [[22. februar]] – [[Eduard Limonov]], ruski pisac i političar
* [[25. februar]] – [[George Harrison]], engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a

=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Bobby Fischer]], američki šahist
* [[28. mart]] – [[Conchata Ferrell]], američka glumica
* [[28. mart]] – [[Hristo Madžarov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[29. mart]] – [[Vangelis]], grčki kompozitor

=== April ===
* [[19. april]] – [[Gerlinde Haid]], austrijski etnomuzikolog

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Mustafa Nadarević]], bosanskohercegovački glumac
* [[6. maj]] – [[Stanislav Fajstavr]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[20. maj]] – [[Holmfrid Olsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[24. maj]] – [[Juhani Suutarinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[26. maj]] – [[Ismet Bekrić]], bosanskohercegovački književnik

=== Juni ===
* [[15. juni]] – [[Johnny Hallyday]], pravog imena Jean-Philippe Smet, francuski rok-muzičar i glumac

=== Juli ===
* [[7. juli]]– [[René Arpin]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* 7. juli – [[Toto Cutugno]], italijanski pjevač
* [[10. juli]] – [[Arthur Ashe]], američki [[tenis]]er
* [[23. juli]] – [[Džafer Mahmutović]], bosanskohercegovački pisac i historičar

=== August ===
* [[1. august]] – [[Dubravka Oraić Tolić]], hrvatska pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica i teoretičarka književnosti i kulture
* [[8. august]] – [[Esma Redžepova]], makedonska romska muzičarka
* [[9. august]] – [[Ken Norton]], američki bokser
* [[15. august]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[20. august]] – [[Dragan Nikolić]], srbijanski i jugoslavenski glumac
* [[30. august]] – [[Daniel Claudon]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[31. august]] – [[Rajmund Likić]], bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Horst Koschka]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[22. oktobar]] 
** [[Jan de Bont]], producent, režiser i snimatelj filmova
** [[Catherine Deneuve]], francuska filmska glumica
* [[29. oktobar]]  – [[Husein Hodžić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Sam Shepard]], američki glumac, scenarist i pisac
* [[14. novembar]] – [[Olle Petrusson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Decembar ===
* [[8. decembar]] – [[Jim Morrison]], američki pjesnik, pjevač i vođa [[Psihodelična muzika|psihodelične]] rok-grupe [[The Doors]]
* [[11. decembar]] – [[Alain de Benoist]], francuski akademik i publicist
* [[25. decembar]] – [[Hanna Schygulla]], njemačka glumica i šansonjerka

== Umrli ==
=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Mirče Acev]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[7. januar]] – [[Nikola Tesla]], američki naučnik i izumitelj srpskog porijekla
* [[9. januar]] – [[Jelisaveta Andrejević Aneta]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

==== Datum nepoznat ====
* [[Muharem Asović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Februar ===
* [[9. februar]] – [[Alice Archenhold]], njemačka astronomkinja
* [[26. februar]] – [[Nikolaj Vavilov]], ruski i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[poljoprivreda|agronom]], [[botaničar]] i [[genetičar]]

=== Mart ===
* [[28. mart]] – [[Sergej Rahmanjinov]], ruski kompozitor

=== April ===
* [[7. april]] – [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik iz Bosne i Hercegovine
* [[21. april]] – [[Rihard Jakopič]], slovenski slikar

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[12. juni]] – [[Nurija Pozderac]], učitelj i političar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i potpredsjednik Izvršnog odbora [[AVNOJ]]-a
* [[13. juni]] – [[Hamid Beširević]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Rade Marijanac]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[13. juli]] – [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski književnik

=== August ===
* [[6. august]] – [[Vladislav Skarić]], bosanskohercegovački historičar
* [[21. august]] – [[Henrik Pontoppidan]], [[Danska|danski]] književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1917.]]

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]] – [[Pieter Zeeman]], nizozemski fizičar

=== Novembar ===
* [[27. novembar]] – [[Ivo Lola Ribar]], hrvatski političar

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
**[[Otto Stern]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
**[[George de Hevesy]], [[Mađarska]] / [[Švedska]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[Henrik Dam]], [[Danska]]
**[[Edward Doisy]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
nije dodijeljena
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
nije dodijeljena

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|1943}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>lifg94cj75c5za09vcstygcciqz8j6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3177</id>
    <revision>
      <id>3715705</id>
      <parentid>3701870</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 21. vijek */</comment>
      <origin>3715705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5641" sha1="1rtv5md6pr4ebdain96r12iiaiymjrl" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''9. januar / siječanj (9. 1)''' jest 9. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 356 dana (357 u [[Prestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1792.|1792]] – Potpisan [[Jaški mir]] između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] kojim je okončan [[Rusko-turski rat]], započet u augustu 1787, [[Rusija]] proširila svoju granicu do [[Dnjestar|Dnjestra]].
* [[1793.|1793]] – Francuz [[Žan Pjer Blanšar]] izveo prvi let balonom iznad [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta.
* [[1942.|1942]] – U [[Zrenjanin|Petrovgradu]], [[Kikinda|Kikindi]] i drugim mjestima u [[Banat]]u [[Nijemci]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] strijeljali 150 [[komunizam|komunista]] i simpatizera [[partizani|partizana]]. Istog dana [[Mađarska|mađarske]] okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje [[Srbi|Srba]] s druge strane rijeke [[Tisa (rijeka)|Tise]]. U Đurđevu kod [[Žabalj|Žablja]], [[Šajkaš]]u i [[Gospođinci]]ma streljano 60 Srba.
* [[1945.|1945]] – Počelo iskrcavanje američkih trupa u Drugom svjetskom ratu na najveće [[Filipini|filipinsko]] ostrvo Luzon. Borbe okončane [[15. august]]a kapitulacijom [[japan]]skih snaga.
* [[1953.|1953]] – Potonuo [[Južna Koreja|južnokorejski]] putnički [[feribot]], život izgubilo 349 osoba.
* [[1962.|1962]] – [[Sovjetski Savez|SSSR]] i [[Kuba]] potpisali trgovinski sporazum na osnovu koga je Kuba dobijala robu po povoljnim i niskim cijenama. Ugovor prestao da važi [[1991]].
* [[1978.|1978]] – U [[Iran]]u počela [[islam]]ska revolucija u kojoj je godinu dana kasnije zbačen sa vlasti šah [[Reza Pahlavi]].
* [[1992.|1992]] – Proglašena [[Republika Srpska]].
* [[1996.|1996]]
** [[Čečenija|Čečenski]] pobunjenici zauzeli bolnicu i uzeli najmanje 2.000 talaca u [[dagestan]]skom gradu [[Kizliar]]. Pobunjenici tražili prekid rata u svojoj državi.
** Obustavljen zračni humanitarni most za [[Sarajevo]], najveći zračni most u historiji zrakoplovstva poslije sovjetske blokade [[Berlin]]a. Tokom tri i po godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obavljeno 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.
* [[1999.|1999]] – Prilikom hapšenja, pripadnici [[SFOR]]-a ubili [[Dragan Gagović|Dragana Gagovića]], optuženog pred [[Međunarodni sud u Hagu|Međunarodnim sudom u Hagu]] za ratne zločine počinjene u ratu u Bosni.
* [[2002.|2002]]
** [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996.
** Vlada SAD-a pokrenula istragu o stečaju međunarodne elektrodistributerske kompanije [[Enron]], najvećem bankrotstvu u američkoj historiji.
* [[2015.|2015]] – Počelo 16. kontinentalno [[nogomet]]no prvenstvo Azije, [[AFC Azijski kup 2015.]] u [[Australija|Australiji]].
* [[2016.|2016]] – U [[Priština|Prištini]] eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive [[Zajednica srpskih općina na Kosovu|Zajednici srpskih opština]]; bacani [[Molotovljev koktel|Molotovljevi kokteli]] na zgradu vlade.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1868]] – [[S. P. L. Sørensen]], [[Danska|danski]] [[hemičar]]
* [[1890]] 
** [[Karel Čapek]], češki književnik
** [[Kurt Tucholsky]], njemački novinar i književnik
* [[1900]] – [[Marija Rumunska]], rumunska princeza i kraljica Kraljevine Jugoslavije

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica i feministica
* [[1912.|1912]] - [[Frano Povia]], [[italija]]nski [[Violina|violinist]] i [[kompozitor]]
* [[1913]] – [[Richard Nixon]], američki političar i državnik
* [[1924]] – [[Sergej Paradžanov]],  [[Armenija|armenski]] filmski [[režiser]] i [[scenarist]]. 
* [[1928]] – [[Domenico Modugno]], italijanski kantautor
* [[1941]] – [[Joan Baez]], američka pjevačica folka
* [[1949]] – [[Mary Roos]], njemačka pjevačica
* [[1954]] 
** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaškaš
** [[Tomo Vukšić]], bosanskohercegovački svećenik, vrhbosanski nadbiskup
* [[1958]] – [[Mehmet Ali Agca]], turski desničar i atentator
* [[1965]] – [[Bisera Boškailo]], bosanskohercegovačka književnica i prevodilac
* [[1970]] – [[Lara Fabian]], belgijsko-kanadska pjevačica
* [[1987]] – [[Olena Bilosjuk]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka i političarka
* [[1991]] – [[Amel Tuka]], bosanskohercegovački atletičar

== Umrli ==
=== 19. vijek ===
* [[1848.|1848]] – [[Caroline Herschel]], njemačka astronomkinja

=== 20. vijek ===
* [[1908.|1908]] – [[Wilhelm Busch]], njemački slikar i književnik
* [[1940]] – [[Josip Jiránek]], jugoslavenski dirigent i kompozitor češkog porijekla
* [[1943.|1943]] – [[Jelisaveta Andrejević Aneta]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[1947.|1947]] – [[Karl Mannheim]], mađarski sociolog i filozof

=== 21. vijek ===
* [[2015]] – [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački interpretator sevdalinki
* 2015 – [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[2017]] – [[Ann Savage]], britanska astronomkinja

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
* [[Dan Republike Srpske]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/9/ Na današnji dan (9. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-9/ Na današnji dan (9. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-09]]</text>
      <sha1>1rtv5md6pr4ebdain96r12iiaiymjrl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>24. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3191</id>
    <revision>
      <id>3715703</id>
      <parentid>3703523</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3715703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3651" sha1="jky1nqn0ed5ti4qcoi12bc12feigy8n" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''24. januar / siječanj (24. 1)''' jest 24. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 341 dana (342 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1742]] – [[Karlo VII, car Svetog rimskog carstva|Karlo Albert Bavarski]] izabran za cara Svetog rimskog carstva i kralja Njemačke, postavši tako Karlo VII.
* [[1984]] – Predstavljen prvi [[Apple, Inc.|Apple]] [[Macintosh]] [[lični računar]].

== Rođeni ==
=== 1. vijek ===
* [[76]] – [[Hadrijan]], [[Rimsko carstvo|rimski]] [[Spisak rimskih careva|car]]

=== 17. vijek ===
* [[1670]] – [[William Congreve]], engleski dramaturg i pjesnik
* [[1679]] – [[Christian Wolff]], njemački filozof

=== 18. vijek ===
* [[1712]] – [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrik II Veliki]], [[Pruska|pruski]] [[Spisak pruskih kraljeva|kralj]]
* [[1732]] – [[Pierre Augustin Caron de Beaumarchais]], francuski dramaturg
* [[1746]] – [[Gustav III, kralj Švedske|Gustav III]], [[Švedska|švedski]] [[Spisak švedskih kraljeva|kralj]]
* [[1779]] – [[Elizabeta Aleksejevna]], [[Rusko carstvo|ruska]] [[Spisak ruskih careva|carica]]
* [[1787]] – [[Christian Ludwig Brehm]], njemački ornitolog

=== 19. vijek ===
* [[1828]] – [[Ferdinand Cohn]], njemački [[botaničar]] i [[mikrobiolog]]
* [[1864]] – [[Marguerite Durand]], francuska novinarka i borac za prava žena
* [[1887]] – [[Žanka Stokić]], srbijanska glumica
* [[1900]] – [[René Guillot]], francuski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1933]] – [[Asim Ferhatović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1941]] – [[Neil Diamond]], američki kantautor
* [[1943]] – [[Sharon Tate]], američka glumica
* 1943 – [[Ion Țeposu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]a
* [[1944]] – [[Anita Pallenberg]], italijanska glumica i modna kreatorica
* 1944 – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[1950]] – [[Daniel Auteuil]], francuski glumac
* [[1954]] – [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1958]] – [[Frank Ullrich]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. 
* [[1959]] – [[Nastassja Kinski]], njemačka glumica
* [[1961]] – [[Franjo Jakovac]], jugoslavenski biatlonac
* [[1977]] – [[Michelle Hunziker]], švicarska TV-voditeljica i manekenka
* [[1987]] – [[Luis Suárez]], [[urugvaj]]ski [[nogomet]]aš
* [[1994]] – [[Daniel-André Tande]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]

== Umrli ==
* [[41]] – [[Kaligula]], rimski car
* [[1002]] – [[Oton III, car Svetog rimskog carstva|Oton III]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog rimskog carstva|car]] [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] 
* [[1125]] – [[David IV, car Gruzije]]
* [[1366]] – [[Alfons IV, kralj Aragonije]]
* [[1595]] – [[Ferdinand II, nadvojvoda Austrije]]
* [[1924]] – [[Marie-Adélaïde, velika vojvotkinja Luksemburga|Marija Adelajda, velika vojvotkinja Luksemburga]]
* [[1965]] – [[Winston Churchill]], britanski političar i državnik
* [[1983]] – [[George Cukor]], američki režiser
* [[2006]] – [[Chris Penn]], američki glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|24 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/24/ Na današnji dan (24. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-24/ Na današnji dan (24. januar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-24]]</text>
      <sha1>jky1nqn0ed5ti4qcoi12bc12feigy8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1954.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3975</id>
    <revision>
      <id>3715704</id>
      <parentid>3707532</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:16:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3715704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7727" sha1="afnak64d0g6vdgxqaiz99aujvdmoc0x" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1954.''' (MCMLIV) je uobičajena godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1954. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 954. godina 2. milenija, 54. godina 20. stoljeća, i 5. godina decenije 1950-ih.

== Događaji ==

* Utvrđena saglasnost između vlada [[Italija|Italije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[SAD]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] o Slobodnoj tršćanskoj teritoriji.
* Objavljena &quot;Prokleta avlija&quot; [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. &quot;Poštovana deco&quot; Duška Radovića, označava početak novog književnog pristupa djeci.
* U [[Zagreb]]u pokrenut [[Plavi vjesnik]], nedjeljnik na čijim se stranicama, uz kvalitetan uvozni, njeguje i domaći [[strip]] {Maurović, Neugebauer, Radilović, Beker, Dovniković}.
* [[Egipat]]ski predsjednik [[Muhammed Nagib]] je bio prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je, kao [[premijer]] i [[predsjednik]] [[Revolucionarno vijeće|Revolucionarnog vijeća]], preuzeo [[Gamal Abdel Naser]], njegov blizak suradnik prilikom obaranja sa vlasti kralja [[Faruk I|Faruka I]] u julu [[1952]]. godine.
* Pod vodu zaronila prva [[SAD|američka]] [[podmornica]] na [[atomska podmornica|atomski pogon]], koja se zvala ''[[USS Nautilus (SSN-571)|Nautilus]]''.
* [[22. januar]] – Održana [[11. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[17. maj]] – ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'': [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovni sud SAD–a]] jednoglasno je presudio da je segregacija u javnom obrazovanju neustavna.
* [[4. septembar]] – U [[Amsterdam]]u započela [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 26 država.
* [[25. septembar]] – U [[Amsterdam]]u završena [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[2. decembar]] – [[Amerika|Američki]] [[Senat]] izrekao javni prijekor senatoru Džozefu Makartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istražnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su [[komunizam|komunisti]].
* [[8. decembar]] – [[Srbija|Srpski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pisac|pisci]] i [[lingvist]]i postigli su [[Novi Sad|Novosadski dogovor]] o [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] književnom [[jezik]]u, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma – [[ćirilica]] i [[latinica]] – ravnopravna i da jezik ima zajednički [[pravopis]].

== 1954. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Jasna Ornela Bery]], bosanskohercegovačka glumica
* [[9. januar]] – [[Mirza Delibašić]], bosanskohercegovačka košarkaška zvijezda
* 9. januar – [[Tomo Vukšić]], bosanskohercegovački svećenik, vrhbosanski nadbiskup
* [[18. januar]] – [[Lotfi Bouchnak]],  [[tunis]]ki pjevač, svirač [[Ud (instrument)|uda]] i [[kompozitor]]
* 18. januar – [[Ismeta Dervoz-Krvavac|Ismeta Dervoz - Krvavac]], bosanskohercegovačka pjevačica i TV-voditeljica [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]
* [[24. januar]] – [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[6. februar]] – [[Šimo Ešić]], bosanskohercegovački dječiji autor 
* 6. februar – [[Nenad Milosavljević]], srpski muzičar, gitarista i vođa jugoslavenske i srpske grupe rock-grupe [[Galija (grupa)|Galija]] 
* [[8. februar]] – [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[11. februar]] – [[Sinan Alimanović]], bosanskohercegovački orguljaš, pijanist, aranžer i kompozitor
* [[13. februar]] – [[Franz Bernreiter]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[26. februar]] – [[Recep Tayyip Erdoğan]], bivši premijer i trenutni predsjednik [[Turska|Turske]]

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Venera Černišova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[João Lourenço]], angolanski političar
* [[6. mart]] – [[Josef Hones]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[1. april]] – [[Annette O'Toole]], američka plesačica i glumica
* [[7. april]] 
** [[Hazim Akmadžić]], bosanskohercegovački književnik
** [[Jackie Chan]], kineski glumac, režiser i pjevač
* [[8. april]] – [[John Schneider]], američki glumac
* [[9. april]] 
** [[Dennis Quaid]], američki glumac
** [[Eberhard Rösch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[24. april]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[16. juni]] – [[Francisc Forika]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[17. juli]] – [[Angela Merkel]], njemačka državnica i bivša kancelarka
* [[28. juli]] – [[Hugo Chávez]], venecuelski političar i državnik

=== August ===
* [[10. august]] – [[Milena Žic-Fuchs]], hrvatska lingvistica
* [[21. august]] – [[Per Andersson (biatlonac)|Per Andersson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Željko Ivanković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac
* [[30. august]] – [[Aleksandar Lukašenko]], bjeloruski političar i državnik

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Filip Vujanović]], crnogorski političar i bivši predsjednik

=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Bob Geldof]], irski muzičar
* [[23. oktobar]] – [[Ang Lee]], filmski režiser porijeklom iz Tajvana

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Mango (pjevač)|Mango]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[10. novembar]] – [[Seada Palavrić]], sudinica [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]]
* [[14. novembar]] – [[Condoleezza Rice]], američka političarka i ministrica vanjskih poslova
* [[17. novembar]] – [[Zora Vidović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] srpska političarka
* [[24. novembar]] – [[Emir Kusturica]], bosanskohercegovački režiser
* [[28. novembar]] – [[Nenad Prodanović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije

=== Decembar ===
* [[16. decembar]] –  [[Isao Yamase]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]] 
**[[Masaichi Kinoshita]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
**[[Shoichi Kinoshita]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

== Umrli ==
* [[29. januar]] – [[Edhem Mulabdić]], bosanskohercegovački književnik
* [[9. mart]] – [[Eva Ahnert-Rohlfs]], njemačka astronomkinja
* [[30. mart]] – [[Fritz Wolfgang London]], njemački [[fizičar]]
* [[7. juni]] – [[Alan Turing]], britanski matematičar, logičar i kriptograf
* [[13. juli]] – [[Frida Kahlo]], meksička likovna umjetnica
* [[3. oktobar]] – [[Vera Gaze]], sovjetska astronomkinja
* [[3. novembar]] – [[Henri Matisse]], francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater
* [[29. novembar]] – [[Enrico Fermi]], italijanski fizičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Max Born]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Walther Bothe]], [[Zapadna Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Linus Pauling]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[John F. Enders]], [[SAD]]
** [[Thomas H. Weller]], [[SAD]]
** [[Frederick C. Robbins]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Ernest Hemingway]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[UNHCR]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1954|1954.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>afnak64d0g6vdgxqaiz99aujvdmoc0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Euro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4028</id>
    <revision>
      <id>3715669</id>
      <parentid>3713958</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10916" sha1="obc19gie9dyywurygpldhtm1q63gd1j" xml:space="preserve">{{Infokutija valuta
|ime_valute =Euro
|izvorno_ime=
|slika_1    =Euro Series Banknotes.png
|opis_1     =Novčanice eura 2017
|slika_2    =
|opis_2     =Kovanice eura
|iso_kod    =EUR
|korisnik_država  =Zemlje članice [[Evropska monetarna unija|EMU]]
|stopa_inflacije  =1.8 %
|izvor_datum_inf  =[http://www.ecb.int/pub/pdf/mobu/mb200610en.pdf Evropska centralna banka]&lt;br /&gt;[[oktobar]] [[2006]].
|najmanja_jedinica=cent
|oznaka     =€
|kovanice   =1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2
|novčanice  =€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
|oznaka     =
|nacionalna_banka =Evropska centralna banka
|web_banka  =www.ecb.int
|štamparija =
|web_tiskara=
|kovnica    =
|web_kovnica=
}}
'''Euro''' ('''€'''; [[ISO 4217]] kod '''EUR''') je [[valuta]] u:
[[Austrija]], [[Belgija]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Holandija]], [[Hrvatska]], [[Irska]], [[Italija]], [[Kipar]], [[Latvija]], [[Litvanija]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Njemačka]], [[Portugal]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Španija]] koje čine [[Eurozona|Eurozonu]].&lt;ref name=&quot;EC Euro Area&quot;&gt;{{cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm|title=The euro|work=[[European Commission]] website|access-date=2. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EC Euro Area 2&quot;&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en|title=What is the euro area?|website=European Commission website|access-date=2. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Valutu zvanično koriste i institucije [[Evropska unija|Evropske unije]], četiri evropske mikrodržave koje nisu članice EU,&lt;ref name=&quot;EC Euro Area 2&quot; /&gt; britanska prekomorska teritorija [[Akrotiri i Dhekelia]], kao i jednostrano [[Crna Gora]] i [[Kosovo]]. Izvan [[Evropa|Evrope]], brojne posebne teritorije članica EU takođe koriste euro kao svoju valutu. Osim toga, preko 200 miliona ljudi širom svijeta koristi valute vezane za euro.

Osim gore navedenih država euro se kuje i u [[Vatikan]]u, [[San Marino|San Marinu]] i [[Monako|Monaku]], ali novčiće tih zemalja je gotovo nemoguće naći u opticaju jer se prodaju samo u specijaliziranim trgovinama.

Od 2013. godine, euro je druga najveća rezervna valuta, kao i druga valuta kojom se najviše trguje u svijetu nakon američkog dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf|title=Foreign exchange turnover in April 2013: preliminary global results|publisher=Bank for International Settlements|access-date=7. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bis.org/publ/rpfxf07t.pdf|title=Triennial Central Bank Survey 2007|date=19. 12. 2007|publisher=BIS|access-date=25. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/14350/1/MPRA_paper_14350.pdf|title=Compositional Analysis of Foreign Currency Reserves in the 1999–2007 Period. The Euro vs. The Dollar As Leading Reserve Currency|last1=Aristovnik|first1=Aleksander|last2=Čeč|first2=Tanja|date=30. 3. 2010|publisher=Munich Personal RePEc Archive, Paper No. 14350|access-date=27. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Boesler|first=Matthew|title=There Are Only Two Real Threats to the US Dollar's Status As The International Reserve Currency|url=http://www.businessinsider.com/dollar-as-international-reserve-currency-2013-11|access-date=8. 12. 2013|newspaper=Business Insider|date=11. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

Od decembra 2019. godine, sa više od 1,3&amp;nbsp;triliona eura u opticaju, euro ima jednu od najvećih kombinovanih vrijednosti novčanica i kovanog novca u opticaju u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112|title=1.2 Euro banknotes, values|date=14. 1. 2020|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse|access-date=23. 1. 2020|archive-date=22. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211122065037/https://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004114|title=2.2 Euro coins, values|date=14. 1. 2020|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse|access-date=23. 1. 2020|archive-date=22. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211122070136/https://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004114|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Naziv euro je zvanično usvojen 16. decembra 1995. u Madridu.&lt;ref name=&quot;madrid1995&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/summits/mad1_en.htm|title=Madrid European Council (12/95): Conclusions|publisher=European Parliament|access-date=14. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; Euro je uveden na svjetska finansijska tržišta kao računovodstvena valuta 1. januara 1999. godine, zamijenivši bivšu evropsku valutnu jedinicu (ECU) u omjeru 1:1 (1,1743&amp;nbsp;USD). Fizički euro kovanice i novčanice ušle su u opticaj 1. januara 2002. godine, što ih je učinilo svakodnevnom operativnom valutom svojih prvobitnih članica, a do marta 2002. godine potpuno je zamijenilo nekadašnje valute.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/html/index.en.html|title=Initial changeover (2002)|publisher=European Central Bank|access-date=5. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Između decembra 1999. i decembra 2002. euro se trgovalo ispod američkog dolara, ali se od tada trgovalo blizu pariteta sa ili iznad američkog dolara, dostigavši maksimum od 1,60&amp;nbsp;USD 18. jula 2008. i od tada se vratio blizu prvobitne emisije. Dana 13. jula 2022. godine, dvije valute su po prvi put nakon skoro dvije decenije dosegle paritet, dijelom zbog ruske invazije Ukrajine 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|date=12. 7. 2022|title=Euro Falls Near Parity With Dollar, a Threshold Watched Closely by Investors|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/07/12/business/euro-dollar-parity.html|access-date=13. 7. 2022|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Ishod je najznačajnijeg [[Novčana reforma|novčane reforme]] u Evropi od doba [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. Iako se uvođenje Eura može smatrati jednostavno kao način za usavršavanje [[Zajedničko Evropsko Tržište|Zajedničkog Evropskog Tržišta]], podržavajući slobodnu trgovinu između članova [[Eurozona|Eurozone]], Euro je također značajan dio Evropskog projekta za političku integraciju.

Nad Eurom upravlja [[Evropski sistem centralnih banaka]] (ESCB), koji se sastoji od [[Evropska centralna banka|Evropske centralne banke]] (ECB) i [[Eurozona|Eurozonskih]] [[centralna banka|centralnih banaka]] koje upravljaju u državama. ECB (Smještena u [[Frankfurt am Main]]u, [[Njemačka]]) ima isključivu moć da uspostavi [[novčana polica|novčanu policu]]; ostali članovi ESCB-a učestvuju u štampanju, kovanju, i raspodjeli novčanica i kovanica, i djelovanju Eurozonskom sistemu isplate.

Na desetu godišnjicu uvođenja eura koji je kao sredstvo gotovinskog plaćanja ušao u opticaj [[1. januar]]a 2002, prema podacima njemačke centralne banke, nezamijenjeno je bilo još 13&amp;nbsp;milijardi [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. Zaključno sa 1. januarom 2012. u opticaju se nalazi 880&amp;nbsp;milijardi eura. Deseti rođendan eura obilježen je jubilarnim kovanim novčićem od dva eura sa istim motivima za sve zemlje - razlikuje se samo ime zemlje na poleđini.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20120101/500/500.html?id=24439296 Deset godina od uvođenja eura]&lt;/ref&gt;
{{Valutni kurs|EUR}}

== Kovanice ==
[[Datoteka:European union emu map en.png|mini|upright=1.6|Karta evropskih država u kojima je zvanična valuta euro, '''2023''' {{legenda|#496EB8|Zemlje Evropske unije sa eurom (20)}}
{{legenda|#E7974D|Zemlje Evropske unije sa fiksnim tečajem prema euru (2)}}
{{legenda|#C24E4E|Zemlje Evropske unije sa drugom valutom (5)}}
{{legenda|#835B97|Zemlje koje nisu članice Evropske unije sa eurom (2)}}
{{legenda|yellow|Andorra, Monaco, San Marino, Vatican (4)}}]]
Euro kovanice su sa lica iste za sve države, dok su naličija različita od države do države.Sve države u EU nemaju sve kovanice. Tako npr. Finska nema novčiće od 1 i 2&amp;nbsp;centa. Zapravo se novčići Finske  ne upotrebljavaju u prometu, ali se kuju i prodaju za numizmatičko tržište. Novčić od 2&amp;nbsp;€ se u nekim zemljama s vremena na vrijeme kuje sa promijenjenom pozadinom. Tako je npr. Austrija 2005. godine obilježila 50&amp;nbsp;godina [[Austrijski državni ugovor|Državnog ugovora]] iz 1955. godine sa specijalnim izdanjem, koje polahko nestaje iz opticaja i postaje numizmatički vrijedan novčić. Također [[Španija]], [[Njemačka]], [[Slovenija]] i [[Grčka]] izdaju 2&amp;nbsp;€ sa promijenjenom pozadinom.
Kovanice postoje u sljedećim apoenima:
* [[1 Euro cent|1 cent]]
* [[2 centa]]
* [[5 centi]]
* [[10 centi]]
* [[20 centi]]
* [[50 centi]]
* [[1 euro]]
* [[2 eura]]

== Novčanice ==
Postoji sedam Euro novčanica, sve su različite veličine i boje.
* 5 eura
* 10 eura, na njoj je predstavljen stil romanike
* 20 eura, na njoj je predstavljen stil gotike
* 50 eura, na njoj je predstavljen stil baroka
* 100 eura, na njoj je predstavljen stil rokokoa
* 200 eura, na njoj je predstavljen moderni stil gradnje
* 500 eura, na njoj je predstavljena savremena evropska arhitektura

== Dizajn ==
Na prednjoj strani novčanica nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i gostoprimstvo zemalja članica EU, dok se na poleđini nalaze mostovi koji simboliziraju zajedništvo i međusobnu saradnju zemalja.
Jedina razlika na banknotama je početno slovo u serijskom broju po kome se može poznato iz koje zemlje dolazi euro novčanica. Neka su slova već rezervisana za zemlje koje će u narednih nekoliko godina uvesti euro kao valutu. No, npr. [[Slovenija]] ne štampa euro, nego je novčanice, zbog visokih troškova štampanja, unajmila od stranih banaka. Interesantna je potreba i zahtjev u nekim evropskim državama za uvođenje novčanice od 1&amp;nbsp;€ (paralela sa 1$), ali također i problematika sitnog novca, koji nisu omiljeni u nekim državama.

=== Porijeklo novčanica ===
{| class=&quot;wikitable float-right&quot;
|-
! početno slovo !! država 
|-
| [[Z]] || [[Belgija]]
|-
| [[W]] || [[Danska]] (rezervirano)
|-
| [[X]] || [[Njemačka]]
|-
| [[Y]] || [[Grčka]]
|-
| [[V]] || [[Španija]]
|-
| [[U]] || [[Francuska]]
|-
| [[T]] || [[Irska]]
|-
| [[S]] || [[Italija]]
|-
| R || [[Luksemburg]]
|-
| [[P]] || [[Holandija]]
|-
| [[N]] || [[Austrija]]
|-
| [[M]] || [[Portugal]]
|-
| H || [[Slovenija]]
|-
| [[L]] || [[Finska]]
|-
| [[K]] || [[Švedska]] (rezervirano)
|-
| [[J]] || ''[[Velika Britanija]] (rezervirano)''
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20161021081907/http://euro.emeutiers.eu/ '''Euro Currency''']
* {{cite web|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm|title=Europa (Banknoten)|editor=Heiko Otto|language=de|access-date=9. 12. 2016}} {{de simbol}} {{en simbol}}

{{Evropske valute}}
{{Afričke valute}}
{{Kosovo po temama}}
{{Dobitnici Karlove nagrade}}

[[Kategorija:Valute]]
[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Euro]]</text>
      <sha1>obc19gie9dyywurygpldhtm1q63gd1j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>13. februar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681</id>
    <revision>
      <id>3715594</id>
      <parentid>3714956</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:02:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>proširena informacija o umrlom</comment>
      <origin>3715594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3976" sha1="1kp5bi9eool7l994gswsuhgifjtpo3r" xml:space="preserve">{{FebruarKalendar}}
'''13. februar / veljača (13. 2)''' jest 44. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 321 dan (322 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1895]] – [[Braća Lumière]] u [[Pariz]]u patentirala svoj izum: [[filmski projektor]].
* [[1959]] – Prva lutka [[Barbie]] prodana u SAD-u.
* [[1986]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|Treće svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Falun]]u.
* [[1988]] – U [[Calgary]]ju otvorene [[Zimske olimpijske igre 1988.|XV zimske olimpijske igre]], koje su trajale do 28. februara i prve koje su imale 16 dana i tri vikenda. 
* [[1995]] – [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Peti korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i policija [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] zauzeli [[bihać]]ko prigradsko naselje Sokolac.
* [[2001]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 6,6 pogodio [[El Salvador]]; poginulo približno 400 ljudi.

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1682]] – [[Giovanni Piazzetta]], [[italija]]nski slikar

=== 19. vijek ===
* [[1801]] – [[Janoš Kardoš]], [[Slovenci|slovenski]] [[evangelizam|evangelistički]] svećenik, [[pjesnik]], [[pisac]], prevodilac i političar u [[Mađarska|Mađarskoj]]
* [[1873]] – [[Fjodor Šaljapin]], ruski operski pjevač
* [[1888]] – [[Georgios Papandreou]], grčki političar i državnik
* [[1900]] – [[Ivo Šeremet]], bosanskohercegovački impresionist

=== 20. vijek ===
* [[1903]] – [[Georges Simenon]], belgijski književnik
* [[1933]] – [[Kim Novak]], američka glumica
* [[1939]] – [[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[1944]] – [[Jerry Springer]], američki televizijski voditelj
* [[1946]] – [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica
* [[1947]] – [[Bogdan Tanjević]], crnogorski košarkaš i trener
* [[1950]] – [[Peter Gabriel]], engleski muzičar
* [[1954]] – [[Franz Bernreiter]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1955]] – [[Zlatan Čolaković]], bosanskohercegovačko-hrvatski književnik
* [[1960]] – [[Pierluigi Collina]], italijanski [[nogometni sudija]]
* [[1962]] – [[Liu Hongwang]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac.
* [[1963]] – [[Sandra Paintin-Paul]], novozelandska i [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka
* [[1971]] – [[Natalija Snjitina]],  [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1974]] – [[Robbie Williams]], engleski pjevač i zabavljač
* [[1984]] – [[Eveli Saue]], estonska [[biatlon]]ka
* [[1986]] – [[Susan Dunklee]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 16. vijek ===
* [[1542]] – [[Katherine Howard]], peta supruga [[Henrik VIII Engleski|Henrika VIII]]

=== 17. vijek ===
* [[1662]] – [[Elizabeta Stuart]], kraljica Češke

=== 18. vijek ===
* [[1787]] – [[Ruđer Bošković]], hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof

=== 19. vijek ===
* [[1883]] – [[Richard Wagner]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor, dirigent, muzički teoretičar i esejist

=== 20. vijek ===
* [[1942]] – [[Fehim Spaho]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]]
* [[1967]] – [[Forough Farrokhzad]], iranska književnica i režiserka
* [[1999]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
* [[Svjetski dan radija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|13 February}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/13/ Na današnji dan (13. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230314024533/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/13/ |date=14. 3. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-13/ Na današnji dan (13. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Februar|*-13]]</text>
      <sha1>1kp5bi9eool7l994gswsuhgifjtpo3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4705</id>
    <revision>
      <id>3715676</id>
      <parentid>3706434</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:00:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3715676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3263" sha1="9nccwgchp47vxwggs1r2eadnv0hwtf3" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''8. mart / ožujak (8. 3)''' jest 67. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (68. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 298 dana.

== Događaji ==
* [[1917]] – [[Februarska revolucija]],narod Rusije diže revoluciju protiv cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II.]] na vlast dolazi privremena vlada na čelu sa [[Aleksandar Kerenski|Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim]].
* [[1953]] – Predstavljena [[Cockta]], jugoslavenska verzija Coca Cole.
* [[1998]] – Počelo 33. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]];
* [[2010]] – [[Turska|Istočnu Tursku]] pogodio [[potres]] jačine 6,1 stepeni. 51 osoba je poginula, stotine povrijeđeno, 287 građevina je uništeno, a oko 700 teško oštećeno.

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1491]] – [[Il Rosso Fiorentino]], italijanski slikar

=== 18. vijek ===
* [[1714]] – [[Carl Philipp Emanuel Bach]], njemački kompozitor

=== 19. vijek ===
* [[1879]] – [[Otto Hahn]], njemački hemičar i fizičar

=== 20. vijek ===
* [[1907]] – [[Konstantin Karamanlis]], grčki političar i državnik
* [[1924]] – [[Georges Charpak]], [[Francuzi|francuski]] [[fizičar]] i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1992.
* [[1933]] – [[Marko Martinović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik
* [[1945]] – [[Ladislav Žižka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1946]] – [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
* [[1948]] – [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[1949]] – [[Antonello Venditti]], italijanski kantautor
* [[1950]] – [[Seid Memić Vajta]], bosanskohercegovački pjevač
* [[1968]] – [[Irina Merkušina]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.
* [[1976]] – [[Aida Čorbadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] operska pjevačica
* [[1978]] – [[Outi Kettunen]], finska [[biatlon]]ka.
* [[1979]] – [[Helena Minić]], hrvatska glumica

== Umrli ==
=== 18. vijek ===
* [[1702]] – [[Vilim III, kralj Engleske|Vilim III]], engleski, škotski i irski kralj

=== 19. vijek ===
* [[1869]] – [[Hector Berlioz]], francuski kompozitor
* [[1874]] – [[Millard Fillmore]], američki političar i predsjednik

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik 
* [[1923]] – [[Johannes Diderik van der Waals]], holandski fizičar
* [[1930]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik
* [[1942]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahista
* [[1996]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[1998]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general Armije RBiH

== Praznici ==
* [[Međunarodni dan žena]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/8/ Na današnji dan (8. mart), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-8/ Na današnji dan (8. mart), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-08]]</text>
      <sha1>9nccwgchp47vxwggs1r2eadnv0hwtf3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>19. april</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4752</id>
    <revision>
      <id>3715680</id>
      <parentid>3702284</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:35:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3715680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5495" sha1="jxqyobktjuajpjn552iuipoo3ya96cl" xml:space="preserve">{{AprilKalendar}}
'''19. april / travanj (19. 4)''' jest 109. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (110. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 256 dana.

== Događaji ==
* [[1587]] – Engleski gusar, a kasnije i admiral, ser [[Francis Drake]], ušao je u luku Cadiz i potopio špansku flotu.  
* [[1713]] – [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]], izdao je statut porodice [[Habsburg (dinastija)|Habsburg]] od nazivom &quot;Pragmatična sankcija&quot; kako bi osigurao prijestolje za svoju kćerku [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Mariju Tereziju]].  
* [[1775]] – Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda počeo je američki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD-a objavio je istog dana [[1783]]. završetak rata.  
* [[1839]] – Potpisan je Londonski sporazum kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.  
* [[1911]] – U [[Portugal]]u je odvojena crkva od države.  
* [[1920]] – Počela mirovna [[Konferencija u San Remu]], o podjeli [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
* [[1921]] – Stupio je na snagu zakon o podjeli ostrva Irske na [[Irska|Irsku]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]], koja je ostala dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]].  
* [[1932]] – Vlada Kraljevine Jugoslavije donijela je Zakon o zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomjesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilnog zaplenjivanja imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.  
* [[1943]] – Počeo je ustanak Jevreja u Varšavi, koji je, uz više hiljada žrtava, ugušen [[16. maj]]a. njemački nacisti su tokom borbi potpuno razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslano je u koncentracione logore.  
* [[1945]] – Američke trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele su njemački grad Lajpcig.  
* [[1951]] – U Londonu je održano prvo takmičenje za Miss svijeta.  
* [[1960]] – U Južnoj Koreji počinju po cijeloj zemlji demonstracije protiv predsjednika Rhee Syng-mana, što je dovelo do njegove ostavke 26. aprila, nakon četiri mandata.  
* [[1975]] – Indija je lansirala prvi vještački satelit.  
* [[1984]] – Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit.
* [[1993]] – [[Masakr u Zenici]] kada je od granata ispaljenih na centar [[Zenica|Zenice]] poginulo i ranjeno više civila u trenutku velike gužve.   
* 1993 – Više od 80 pripadnika jedne američke vjerske sekte, uključujući njihovog vođu, Davida Koresha, ubili su federalni agenti kad su – poslije 51 dana opsade – upali u sjedište sekte u teksaškom gradu Vako.  
* [[1994]] – U Francuskoj je na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata, Paul Touvier.  
* [[2003]] – Somalijski predsjednik Dahir Riyale Kahin proglašen je pobjednikom prvih višestranačkih predsjedničkih izbora u toj zemlji.
* [[2018]] – [[Miguel Díaz-Canel]] zamijenio [[Raúl Castro|Raúla Castra]] na mjestu predsjednika [[Kuba|Kube]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1801]] – [[Gustav Fechner]], njemački fizičar, filozof, psiholog i književnik
* [[1847]] – [[Ferdinand Fellner]] (mlađi), [[Austrija|austrijski]] [[arhitekt]]
* [[1875]] – [[Eleanor Annie Lamson]], američka astronomkinja

=== 20. vijek ===
* [[1937]] – [[Branimir Šćepanović]], crnogorski pripovjedač i romansijer, novinar i publicista
* [[1941]] – [[Arnošt Hájek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Gerlinde Haid]], austrijski etnomuzikolog
* [[1949]] – [[Paloma Picasso]], špansko-francuska modna kreatorica
* [[1960]] – [[Lise Meloche]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka.
* [[1964]] – [[Frank-Peter Roetsch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i petostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. 
* [[1976]] – [[Natalija Moroz]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. 
* [[1979]] – [[Kate Hudson]], američka glumica
* [[1982]] – [[Ljudmila Ananka]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[1987]] – [[Joe Hart]], engleski nogometni golman
* [[1987]] – [[Marija Šarapova]], ruska teniserka
* [[1988]] – Radmila Petrović, crnogorska rukometašica

== Umrli ==
=== 14. vijek ===
* [[1390]] – Robert II, škotski kralj

=== 16. vijek ===
* [[1560]] – [[Philipp Melanchthon]], njemački reformator, teolog i filozof

=== 19. vijek ===
* [[1824]] – [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik
* [[1882]] – [[Charles Darwin]], britanski prirodnjak i osnivač teorije o evoluciji

=== 20. vijek ===
* [[1938.|1938]] - [[Franjo Matĕjovský|Franjo Matějovský]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor i dirigent [[Češka|češkog]] porijekla
* [[1967]] – [[Konrad Adenauer]], njemački političar i državnik
* [[1976]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[1993]] – [[Ljubo Kojo]], bosanskohercegovački i jugoslavenski [[političar]] i 19. gradonačelnik Sarajeva

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|19 April}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/19 Na današnji dan (19. april), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-19/ Na današnji dan (19. april), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|apr019]]</text>
      <sha1>jxqyobktjuajpjn552iuipoo3ya96cl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>6. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4806</id>
    <revision>
      <id>3715691</id>
      <parentid>3705815</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3715691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4195" sha1="lztn3rabpwup6nzp2mr3dt1604ask1o" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''6. maj / svibanj (6. 5)''' jest 126. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (127. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 239 dana.

== Događaji ==
* [[1833]] – Potpisana [[Kutahijska konvencija]] koja je okončala je [[osmanlijsko-egipatski rat (1831-1833)]].
* [[1889]] – [[Eiffelov toranj]] oficijelno otvoren za javnost.
* [[1919]] – U [[Afganistan]]u počinje treći rat između Engleza i Afganistanaca.
* [[1950]] – U Cazinskoj krajini počinje ustanak seljaka tvz &quot;Cazinska Buna&quot; sa napadom na nekoliko zemljoradničkih zadruga i razoružavanjem nekoliko policajaca, oružano su napali i gradove Velika Kladuša i Cazin. Seljaci su se bunili protiv nepravednih i agresivnih metoda &quot;narodne vlasti&quot; prilikom &quot;otkupa&quot; poljoprivrednih proizvoda i protiv raznoraznih fizičkih i psihičkih maltretiranja odbornika &quot;narodnih odbora&quot; i predstavnika organa vlasti. Pobuna je od strane nadmoćnih snaga JNA ubrzo ugušena, a &quot;narodna vlast&quot; se žestoko obračunala sa ustanicima: 15-ak ustanika je osuđeno na smrt i strijeljano, a na desetine je osuđeno na kazne zatvora i &quot;društveno korisnog rada&quot; na vremenski perod od nekoliko mjeseci pa do 20 godina. Ovo je bio jedini i zadnji ustanak protiv režima u Jugoslaviji.
* [[2001]] – Papa [[Ivan Pavao II]] tokom posjete [[Sirija|Siriji]] posjetio džamiju, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju.
* [[2015]] – U Nevadi ([[SAD]]) na Highwayu 15 počeo test s 2 kamiona &quot;Freighlighter Inspiration&quot; koji voze bez učešća vozača. Planirano je da kamioni, proizvedeni od njemačkog auto giganta [[Daimler]]a, samostalno prevale put od Las Vegasa do Los Angelesa. Freighlighter može samostalno kontrolisati brzinu, traku kao i odstojanje do drugih vozila. Vozači mogu za vrijeme vožnje telefonirati s klijentima, kontrolisati tok vožnje ili jednostavno odmarati.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1758]] – [[Maximilien Robespierre]], francuski revolucionar

=== 19. vijek ===
* [[1856]] – [[Sigmund Freud]], austrijski neurolog i osnivač psihoanalize
* [[1861]] – [[Rabindranath Tagore]], indijski filozof i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.
* [[1870]] – [[Safvet-beg Bašagić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, pjesnik, prevodilac i političar
* [[1871]] – [[Victor Grignard]], francuski hemičar
* [[1880]] – [[Ernst Ludwig Kirchner]], njemački slikar i grafičar

=== 20. vijek ===
* [[1915]] – [[Orson Welles]], američki režiser i glumac
* [[1935]] – [[Vuk Krnjević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]], srpski i jugoslavenski pjesnik, književni kritičar, esejist i filmski scenarist
* [[1941]] – [[Ivica Osim]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener
* [[1943]] – [[Stanislav Fajstavr]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1953]] – [[Tony Blair]], britanski političar i državnik
* [[1961]] – [[George Clooney]], američki glumac i producent
* [[1966]] – [[Synnøve Thoresen Bolstad]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[1969]] – [[Oļegs Maļuhins]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac
* [[1971]] – [[Karim Zaimović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar i pisac
* [[1994]] – [[Mateo Kovačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš

== Umrli ==
* [[1925]] – [[Mujaga Komadina]], gradonačelnik [[Mostar]]a (1909–1918)
* [[1942]] – [[Hasan Kikić]], bosanskohercegovački književnik
* [[1951]] – [[Élie Cartan]], francuski matematičar
* [[1992]] – [[Marlene Dietrich]], njemačko-američka glumica i pjevačica
* [[2007]] – [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|6 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/6 Na današnji dan (6. maj), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070303180955/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/May/6 |date=3. 3. 2007 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-6/ Na današnji dan (6. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj006]]</text>
      <sha1>lztn3rabpwup6nzp2mr3dt1604ask1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>22. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4822</id>
    <revision>
      <id>3715592</id>
      <parentid>3707323</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:00:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>proširena informacija o rođenom</comment>
      <origin>3715592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3338" sha1="ozxa4mrt96hkbsnwm2qb59ek8momudv" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''22. maj / svibanj (22. 5)''' jest 142. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (143. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 223 dana.

== Događaji ==
* [[1892.]] – Zubar [[Washington Sheffield]] prodaje u [[New London]]u ([[Connecticut]]) po prvi put [[pasta za zube|pastu za zube]] u tubi koju je izmislio.
* [[1911.]] – [[Portugalski eskudo|Eskudo]] postaje zvanična valuta [[Portugal]]a. 
* [[1926.]] – U Beču završio [[Treći kongres KPJ|Treći kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]];
* [[1960.]] – Najsnažniji ikad zabilježeni [[potres]] magnitude 9,5 pogodio [[Čile]]. U potresu je stradalo između 3 i 6.000 osoba.
* [[1992.]] – [[Bosna i Hercegovina]] primljena u Ujedinjene nacije.
* [[2015.]] – [[Holandska vlada|Vlada]] [[Holandija|Holandije]] donijela odluku da banku [[ABN Amro]], koja je tokom [[Svjetska finansijska kriza 2007.|krize 2007.]] prešla u državno vlasništvo, ponovo vrati na [[berza|berzu]].

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1781]] – [[Newton Cannon]], američki političar

=== 19. vijek ===
* [[1813]] – [[Richard Wagner]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor, dirigent, muzički teoretičar i esejist
* [[1827]] – [[Kostandin Kristoforidhi]], albanski prevoditelj
* [[1859]] – [[Arthur Conan Doyle]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao &quot;otac&quot; [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[dr. Watson]]a

=== 20. vijek ===
* [[1907]] – [[Laurence Olivier]], britanski glumac
* [[1924]] – [[Charles Aznavour]], francuski autor, kompozitor, šansonijer i glumac armenskog porijekla
* [[1950]] – [[Bernie Taupin]], britanski tekstopisac pjesama Eltona Johna
* [[1957]] – [[Harri Stojka]], [[Austrija|austrijski]] gitarist, kompozitor, aranžer, vođa sastava, pjevač, [[džez]] muzičar
* [[1959]] – [[László Palácsik]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Helena Mikołajczyk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka.
* [[1970]] – [[Naomi Campbell]], britanska manekenka
* 1970 – [[Natalija Permjakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka.
* [[1983]] – [[Ismar Gorčić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er
* [[1984]] – [[Irmena Čičikova]], bugarska glumica
* [[1987]] – [[Novak Đoković]], srbijanski teniser

== Umrli ==
=== 4. vijek ===
* [[337]] – Konstantin I, rimski car

=== 19. vijek ===
* [[1873]] – [[Alessandro Manzoni]], italijanski književnik
* [[1885]] – [[Victor Hugo]], francuski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1905]] – [[Abby Langdon Alger]], američka spisateljica i prevoditeljica
* [[1918]] – [[Mehmed Teufik Azabagić]]
* [[1939]] – [[Ernst Toller]], njemački književnik

=== 21. vijek ===
* [[2016]] – [[Bata Živojinović]], jugoslavenski i srbijanski glumac
* [[2018]] – [[Philip Roth]], američki pisac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
* Svjetski dan biološke raznolikosti

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/22 Na današnji dan (22. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-22/ Na današnji dan (22. maj), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj022]]</text>
      <sha1>ozxa4mrt96hkbsnwm2qb59ek8momudv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>5. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4838</id>
    <revision>
      <id>3715684</id>
      <parentid>3680917</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:42:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3715684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2290" sha1="mr84kpb6y3ylm7zbznusqti3mmxzqnf" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''5. juni / lipanj (5. 6)''' jest 156. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (157. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 209 dana.

== Događaji ==
* [[2006]] – [[Srbija]] se odvojila od državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1727]] – [[Adam Smith]], škotski ekonomista i etičar

=== 19. vijek ===
* [[1805]] – [[Jacob Niclas Ahlström]], švedski kompozitor
* [[1861]] – [[Friedrich Katzer]], austrijski geolog i mineralog
* [[1862]] – [[Allvar Gullstrand]], švedski okulist i optičar
* [[1878]] – [[Pancho Villa]], meksički revolucionar
* [[1883]] – [[John Maynard Keynes]], engleski matematičar i ekonomist
* [[1884]] – [[Ralph Benatzky]], austrijski kompozitor opereta
* [[1898]] – [[Federico García Lorca]], španski pjesnik i dramatičar

=== 20. vijek ===
* [[1915]] – [[Miroslav Filipović]], ratni zločinac i komadant [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovca]] 
* [[1933]] – [[Bata Živojinović]], jugoslavensko-srbijanski glumac
* [[1941]] – [[Martha Argerich]], argentinska pijanistica
* [[1948]] – [[Sergio Abreu]], brazilski muzičar
* [[1949]] – [[Ken Follett]], britanski književnik
* 1949 – [[Ján Húska]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1971]] – [[Mark Wahlberg]], američki glumac
* [[1979]] – [[Emma Fowler]], britanska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1463]] – [[Stjepan Tomašević]], posljednji bosanski kralj
* [[1826]] – [[Carl Maria von Weber]], njemački kompozitor, dirigent i pijanistički virtuoz
* [[2001]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog
* [[2008]] – [[Eugenio Montejo]], [[venecuela]]nski pjesnik i diplomat

== Praznici ==
* [[Svjetski dan zaštite životne sredine]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|5 June}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/5/ Na današnji dan (5. juni), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230523132356/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/5/ |date=23. 5. 2023 }} {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-5/ Na današnji dan (5. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni005]]</text>
      <sha1>mr84kpb6y3ylm7zbznusqti3mmxzqnf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1883.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4915</id>
    <revision>
      <id>3715595</id>
      <parentid>3675695</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:03:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>proširena informacija o umrlom</comment>
      <origin>3715595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1866" sha1="2l6dnz6wiur6hc4vrsb5oqmiyb5hx00" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}1883. (MDCCCLXXXIII) je bila uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru, 1883. godine Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 883. godina 2. milenija, 83. godina 19. stoljeća i 4. godina Decenija 1880-ih. Od početka 1883. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1883. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[6. januar]] - [[Kahlil Gibran]], libanonski pisac, filozof i pjesnik

=== Februar ===
* [[23. februar]] - [[Karl Jaspers]], njemački filozof i psihijatar

=== Mart ===
* [[13. mart]] – [[Mehmed Spaho]], jugoslavenski političar i vođa [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]]

=== April ===
=== Maj ===
* [[18. maj]] - [[Walter Gropius]], njemački arhitekt i osnivač [[Bauhaus]]a

=== Juni ===
* [[5. juni]] - [[John Maynard Keynes]], engleski matematičar i ekonomista

=== Juli ===
* [[29. juli]] - [[Benito Mussolini]], italijanski fašistički diktator

=== August ===
* [[15. august]] - [[Ivan Meštrović]], hrvatski skulptor i arhitekta

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[17. oktobar]] - [[Alexander S. Neill]], britanski pedagog i pisac

=== Novembar ===
=== Decembar ===

== Umrli ==

* [[13. februar]] - [[Richard Wagner]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor, dirigent, muzički teoretičar i esejist
* [[14. mart]] - [[Karl Marx]], njemački filozof i političar
* [[14. juni]] - [[Edward FitzGerald]], engleski pisac i prevodilac
* [[3. septembar]] - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]], ruski književnik
{{Commonscat|1883|1883.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>2l6dnz6wiur6hc4vrsb5oqmiyb5hx00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>18. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5069</id>
    <revision>
      <id>3715587</id>
      <parentid>3715191</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:43:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <comment>korekcija linkova</comment>
      <origin>3715587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2663" sha1="3wz41264ud9nm5dkv669i40yjmpl6ri" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''18. decembar / prosinac (18. 12)''' jest 352. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (353. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 13 dana.

== Događaji ==
* [[1865]] – Ratifikacijom 13. ustavnog amandmana u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ukinuto ropstvo.
* [[1917.|1917]] – Potpisano [[Erzindžansko primirje]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i [[Transkavkaski Komesarijat|Transkavkaskog Komesarijata]].
* [[1940]] – Vođa nacističke [[njemačka|Njemačke]] [[Adolf Hitler]] naredio u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] generalštabu njemačke armije da pripremi invaziju na SSSR prema tajnom planu pod šifrom &quot;[[Operacija Barbarosa]]&quot;.
* [[1970]] – U [[italija|Italiji]] stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju rimokatoličke crkve.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1863]] – [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franjo Ferdinand]], austrijski nadvojvoda
* [[1878]] – [[Josif Staljin]], sovjetski političar i državnik

=== 20. vijek ===
* [[1913]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i kancelar Savezne Republike Njemačke od 1969. do 1974.
* [[1934]] – [[Hans-Dieter Riechel]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1976]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.
* [[1980]] – [[Marija Vicković]], crnogorska i srbijanska glumica

== Umrli ==
=== 18. vijek ===
* [[1737]] – [[Antonio Stradivari]], [[Italija|italijanski]] graditelj [[violina]] i drugih [[Gudački instrumenti|gudačkih instrumenata]]

=== 19. vijek ===
* [[1803]] – [[Johann Gottfried Herder]], njemački književnik

=== 20. vijek ===
* [[1941]] – [[Tadija Andrić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1973]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1980]] – [[Dobriša Cesarić]], hrvatski pjesnik
* [[1995]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1

=== 21. vijek ===
* [[2007]] – [[John Güttke]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[2009]] – [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent
* [[2011]] – [[Vaso Radić]], bosanskohercegovački političar i 21. gradonačelnik Sarajeva

== Praznici ==
* Međunarodni dan migranata

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|18 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/18 Na današnji dan (18. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-18 Na današnji dan (18. decembar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-18]]</text>
      <sha1>3wz41264ud9nm5dkv669i40yjmpl6ri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baruch Spinoza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5449</id>
    <revision>
      <id>3715504</id>
      <parentid>3423773</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T12:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3571" sha1="d5vdwf9dzeofkjbxo65gd2ltw4wi05e" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Benedikt de  Spinoza
| slika              = Spinoza.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1632|11|24}}
| mjesto_rođenja     = Amsterdam, Holandija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1677|2|21|1632|11|24}}
| mjesto_smrti       = Den Haag, Holandija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Benedikt de Spinoza''' (1632-1677), holandski filozof koga su njegovi sinagoški svećenici nazvali Baruh Spinoza bio je znan i kao ''Bento de Spinoza'' ili ''Bento d'Espiñoza'' u društvu u kojem je odrastao. Sa [[Rene Descartes|Rene Dekartom]] i [[Gottfried Willhelm Leibniz|Gotfridom Lajbnicom]], bio je jedan od najvećih [[Racionalizam|racionalista]] [[Filozofija|filozofije]] sedamnaestog vijeka. On je često nazivan osnivačem modernog biblijskog [[Kriticizam|kriticizma]]. Njegovo najveće djelo je &quot;Etika&quot;. U ljeto [[1656]]. godine, jevrejska zajednica ga je ekskomunicirala (izbacila iz vjere) radi njegovih tvrdnji da je Bog mehanizam prirode i univerzuma, i da je [[Biblija]] metaforičko i alegorijsko djelo kojem je zadatak da uči o prirodi [[Bog]]a. Nakon ovog događaja, on je prihvatio ime Benedikt (latinski ekvivalent njegovom imenu, Baruh).

Njegovo djelo &quot;Teološko-politički traktat&quot; ([[1670]].) uzdrmalo je duhove oficijelne crkve zapadne [[Evropa|Evrope]]. Nastalo je u Amsterdamu i predstavljalo je duhovni nukleus radikalne kritike crkve i života utemeljenog na dogmama. U ovom djelu on zastupa stajalište da objava nije istina, nego da je ona produkt volje i u suprotnosti je sa umom, te on nastoji da demistificira objavu u sklopu cjelokupne judejsko-krišćanske i islamske tradicije. On smatra da Toru, Bibliju i [[Kur'an]] treba objasniti sa historijskog stajališta, kao i sve druge knjige. To je svakako bila heretička misao.

U Spinozinoj [[Filozofija|filozofiji]] preovladava [[monizam]] u shvatanju svijeta. Za Spinozu postoji samo jedna supstanca: Bog ili priroda; ona je uzrok same sebe (''causa sui''). On je smatrao da su pojedinačne, vidljive stvari, ''modusi'' supstance. Radi ovog njegovog učenja bio je prozvan, u isto vrijeme, &quot;Najvećim jevrejem&quot; i &quot; Najvećim ateistom&quot;.

== Također pogledajte ==

* [[Filozofija]]
** [[Novovjekovna filozofija]]
** [[Racionalizam]]
* [[Rene Descartes]]
* [[Gottfried Willhelm Leibniz]]

== Vanjski linkovi ==
{{wikicitat|Baruch Spinoza}}
{{commonscat|Baruch Spinoza}}
* [http://rwmeijer.ws/spinoza/ Etika] - na latinski/engleski ili latinski/francuski
* [https://web.archive.org/web/20031006064343/http://cf.uba.uva.nl/en/digilib/philosophy/spinheng.html Vereniging Het Spinozahuis]
* [https://web.archive.org/web/20130515012255/http://www.spinoza.net/ The Spinoza Net]
* [http://bdsweb.tripod.com Spinoza i spinozizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010201051200/http://bdsweb.tripod.com/ |date=1. 2. 2001 }} - BDSweb
* [https://web.archive.org/web/20070503180326/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=1600-1699&amp;author=Spinoza&amp;text=A%20Theologico-Political%20Treatise Teološko-politička rasprava ] 
* [http://hyperspinoza.caute.lautre.net HyperSpinoza]
* [http://www.iep.utm.edu/s/spinoza.htm Spinoza na Internetskoj enciklopediji filozofije]

{{Epistemologija}}

{{DEFAULTSORT:Spinoza, Baruch}}
[[Kategorija:Rođeni 1632.]]
[[Kategorija:Umrli 1677.]]
[[Kategorija:Biografije, Amsterdam]]
[[Kategorija:Nizozemski filozofi]]</text>
      <sha1>d5vdwf9dzeofkjbxo65gd2ltw4wi05e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zavidovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6138</id>
    <revision>
      <id>3715557</id>
      <parentid>3677978</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:58:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sadko</username>
        <id>72344</id>
      </contributor>
      <comment>/* Geografija */</comment>
      <origin>3715557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20013" sha1="gdoz2n4z5szg00jlgbrgyibw80045qn" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Zavidovići
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Zavidovići
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = Zav8.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Zavidovići
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Grbzavidovici.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Zavidovići.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|26|23.5|N|18|08|37.8|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = Erna Merdić Smailhodžić&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/77/0|title=Lokalni izbori 2024 - Zavidovići|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 4.74
| površina_grada             = 590
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 210
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 8174
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_grad          = 35988
| stanovništvo_grad_izvor    = 
| stanovništvo_demonim       = Zavidovićanin
| poštanski_broj             = 72 220
| pozivni_broj               = (+387) 32
| matični_broj_naselja       = 
| matični_broj_grada         = 11177&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.zavidovici.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Zavidovići''' su [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješteni su između [[Doboj]]a i [[Zenica|Zenice]], na rijekama [[Bosna (rijeka)|Bosni]], [[Krivaja|Krivaji]] i [[Gostović (rijeka)|Gostoviću]]. Administrativno pripadaju [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013]], u Zavidovićima živjelo je 35.988 stanovnika.

== Historija ==
Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a sam grad na površini od 4&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10&amp;nbsp;°C, sa padavinama od 800–1200&amp;nbsp;mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.

Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta &quot;Krivaja&quot;.
Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: [[Bosna]], [[Krivaja]] i [[Gostović]]

Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između [[iliri|ilirskih]] plemena [[Desidijata]] južno prema [[Vranduk]]u i [[Mezeji|Mezeja]] koji su živjeli sjeverno prema [[Sava|Savi]]. Dolinom Bosne prolazili su [[Grci]] i [[Rimljani]] ka plodnim nizinama [[Panonija|Panonije]]. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari [[Iliri]] nastanjivali ovu teritoriju, ali [[historija]] ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom [[Slaveni|Slavena]].

Pred dolazak [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci [[Bogumili|bogumilske kulture]] na zavidovičkom području.

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo. Rizah Odžakčić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zavidovici.ba/historija-opcine-zavidovici|title=HISTORIJA GRADA ZAVIDOVIĆI|date=6. 12. 2017|website=Grad Zavidovići|language=bs-BA|access-date=19. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. [[Eduard Černi]]{{Izvor}} smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). 
   
Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica [[Vozuća]]. U samom naselju [[Vozuća]] kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja.

Sjeverozapadno od [[Vozuća|Vozuće]] je brdo [[Stog]]. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]]. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama,{{Izvor}} kad je [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove ''Duboki Vir'' ili ''Balukana'' (od turskog balk-riba).

=== Osmanlijsko doba ===
Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća [[Zenica|Zenice]] produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, [[Maglaj]]a i [[Tešanj|Tešnja.]]

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanlijskog vremena su ostali [[Pravoslavlje|pravoslavni]] [[manastir]]i [[Manastir Udrim|Udrim]] u [[Gostovići (Zavidovići)|Gostoviću]] i [[Manastir Vozuća|manastir Vozućica]] u [[Vozuća|Vozući]].

=== Austro-ugarsko doba ===
Dolazak [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom &quot;Marpurgo i Parente&quot; koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

Godine 1899. firma &quot;Gregerson i sinovi&quot; otkupljuje pilanu od firme &quot;Marpurgo i Parente&quot; i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.

Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma &quot;Eissler &amp; Ortlieb&quot; je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u [[Evropa|Evropi]].

Godine 1902. firma &quot;Eissler &amp; Ortlieb&quot; podnosi zahtjev [[Zemaljska vlada|Zemaljskoj vladi]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] o formiranju općine Zavidovići.

Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3.800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.

Pilana je poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripadala &quot;Krivaji&quot;, Zavidovići su bili &quot;centar šumske industrije&quot;, koja je zamrla nakon stečaja.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/11/24?pageIndex=00005 &quot;Vreme&quot;, 24. nov. 1936] (ćirilica)&lt;/ref&gt; &quot;Šipad&quot; je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/11/04?pageIndex=00008 &quot;Politika&quot;, 4. nov. 1937] (ćirilica)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1937/11/06?pageIndex=00016 &quot;Vreme&quot;, 6. nov. 1937] (par fotografija)&lt;/ref&gt; Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], drvo se od ušća [[Krivaja|Krivaje]] prevozilo rijekom [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]] u vidu splavova.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/12/03?pageIndex=00005 &quot;Vreme&quot;, 3. dec. 1936] (ćirilica)&lt;/ref&gt;

=== Arheološka otkrića===
Godine 1911. u Lukama ([[Hrge]]) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i [[Kamenica (Zavidovići)|Kamenicom]], koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.

===Kamene kugle===
[[Datoteka:Bosnia stone sphere.jpg|mini|Kamena kugla u okolini Zavidovića]]
Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 [[Kamene kugle|kamenih kugli]] koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim [[Kostarika|Kostarike]] i [[Meksiko|Meksika]] mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;[https://de.scribd.com/document/358496085/Piramide-u-Bosni-Zavidovići-Kamene-Kugle-i-Šarmantno-Sarajevo Zavidovići, kamene kugle]&lt;/ref&gt; Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2&amp;nbsp;km od Zavidovića.

=== Savremeno doba ===
Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv &quot;Duga&quot; i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne. Drveni most &quot;Duga&quot; je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014.
[[Datoteka:Zavidovići.jpg|centar|mini|850x850piksel|Panorama Zavidovića (2012)]]

=== Spomenici kulture ===
* Spomenik poginulim borcima [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] 1941-1945, napravljen u poslijeratnom periodu Drugog svjetskog rata, na kojem su ispisana imena poginulih pripadnika NOB-a ovog grada piše &quot;...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s vama...&quot; ([[Aleksa Šantić]])
* [[Manastir Vozuća|Manastir Sv. Trojice, Vozuća]], izgrađen u 16 vijeku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1920|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=28. 10. 2023|archive-date=22. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422211527/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1920|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Manastir Udrim]] Sv. Pantelejmona izgrađen u 16 vijeku.
* [[Crkva Sv. Josipa u Zavidovićima|Crkva sv. Josipa]], izgrađena 1914.
* Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911.
* Pravoslavna crkva Sv. Nikole u Čardaku izgrađena 1768.
* [[Park prirode Tajan]], odmaralište i skijalište; danas bez namjene.
* Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima i civilnim žrtvama [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995.]] na teritoriji općine Zavidovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je ispisano oko 1.100 imena poginulih osoba s podacima imena poginulih, ime oca, godina rođenja, godina smrti i mjesto odakle su.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kulturasjecanja.org/zavidovici-spomen-obiljezje-sehidima-i-poginulim-borcima-i-civilnim-zrtvama-rata-92-95/|title=Zavidovići, Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima i civilnim žrtvama rata ‘92-‘95.|website=kulturasjecanja.org|access-date=24. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Bosna river Zavidovici.JPG|mini|Rijeka Bosna kroz Zavidoviće]]

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
| S = [[Maglaj]]
| SZ = [[Maglaj]]&lt;br&gt;[[Žepče]]
| SI = [[Lukavac]]
| Z = [[Žepče]]
| I = [[Banovići]]
| J = [[Kakanj]] [[Vareš]]
| JZ = [[Zenica]]
| JI = [[Olovo]]
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:

* &quot;[[Manastir Vozuća]] u [[Vozuća|Vozućoj]]&quot; (graditeljska cjelina),
* &quot;[[Stara džamija u Rujnici|Stara džamija]] u naselju [[Rujnica (Zavidovići)|Rujnica]]&quot; (graditeljska cjelina). 
* &quot;[[Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima]]&quot; (graditeljska cjelina).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=15 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=13. 12. 2016 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Zavidovića|Spisak naseljenih mjesta u gradu Zavidovićima}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Zavidovići ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zavidovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11177
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125) |work=fzs.ba |access-date= 7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 35988
| g2013_bosnjaci           = 32735
| g2013_srbi               = 573
| g2013_hrvati             = 1204
| g2013_bosanci            = 507
| g2013_romi               = 411
| g2013_muslimani          = 180
| g2013_bosanciihercegovci = 74
| g2013_albanci            = 29
| g2013_jugosloveni        = 9
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 162
| g2013_nepoznato          = 36
| g1991_ukupno             = 57164
| g1991_muslimani          = 34198 
| g1991_srbi               = 11640 
| g1991_hrvati             = 7576
| g1991_jugosloveni        = 2726
| g1981_ukupno             = 51861
| g1981_muslimani          = 29289
| g1981_srbi               = 11202
| g1981_hrvati             = 7451
| g1981_jugosloveni        = 3234
| g1981_slovenci           = 17
| g1981_crnogorci          = 142
| g1981_albanci            = 21
| g1981_madari             = 7
| g1981_romi               = 267
| g1981_makedonci          = 6
| g1971_ukupno             = 44018
| g1971_muslimani          = 24803
| g1971_srbi               = 11031
| g1971_hrvati             = 7457
| g1971_jugosloveni        = 353
| g1971_slovenci           = 21
| g1971_crnogorci          = 97
| g1971_albanci            = 8
| g1971_madari             = 9
| g1971_romi               = 7
| g1971_makedonci          = 4
| g1961_ukupno             = 36250
| g1961_muslimani          = 17758
| g1961_srbi               = 11119
| g1961_hrvati             = 6528
| g1961_jugosloveni        = 649
| g1961_slovenci           = 38
| g1961_crnogorci          = 68
| g1961_albanci            = 7
| g1961_madari             = 4
| g1961_makedonci          = 6
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zavidovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 162094
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 8174
| g2013_bosnjaci           = 6351
| g2013_srbi               = 287
| g2013_hrvati             = 691
| g2013_bosanci            = 276
| g2013_romi               = 290
| g2013_muslimani          = 46
| g2013_bosanciihercegovci = 52
| g2013_albanci            = 24
| g2013_jugosloveni        = 5
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 100
| g2013_nepoznato          = 12
| g1991_ukupno             = 12947
| g1991_muslimani          = 5029
| g1991_srbi               = 3191
| g1991_hrvati             = 1827
| g1991_jugosloveni        = 2228
| g1981_ukupno             = 11444
| g1981_muslimani          = 3788
| g1981_srbi               = 2538
| g1981_hrvati             = 2056
| g1981_jugosloveni        = 2550
| g1981_slovenci           = 11
| g1981_crnogorci          = 106
| g1981_albanci            = 17
| g1981_madari             = 6
| g1981_romi               = 267
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 9366
| g1971_muslimani          = 3803
| g1971_srbi               = 2624
| g1971_hrvati             = 2441
| g1971_jugosloveni        = 284
| g1971_slovenci           = 17
| g1971_crnogorci          = 73
| g1971_albanci            = 6
| g1971_madari             = 6
| g1971_romi               = 6
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 7304
| g1961_muslimani          = 2083
| g1961_srbi               = 2364
| g1961_hrvati             = 2345
| g1961_jugosloveni        = 375
| g1961_slovenci           = 32
| g1961_crnogorci          = 53
| g1961_albanci            = 4
| g1961_madari             = 2
| g1961_makedonci          = 4
}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Safet Sušić]], nogometaš i trener
* [[Izet Čamdžić]], profesor svjetskih znanosti i glavni imam medžlisa islamske zajednice
* [[Šefik Džaferović]], bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
* [[Venio Lozert]], rukometaš
* [[Marijan Paljar]], rukometaš
* [[Edin Bašić]], rukometaš
* [[Mustafa Faljić]], slikar
* [[Dragan Šimšić]], profesor, pisac i književnik
* [[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj

== Također pogledajte ==
* [[Klek (planina)|Planina Klek]]

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zavidovići Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.zavidovici.ba/ Zvanični sajt grada Zavidovići]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Grad Zavidovići}}

[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Zeničko-dobojskom kantonu]]
[[Kategorija:Zavidovići|*]]</text>
      <sha1>gdoz2n4z5szg00jlgbrgyibw80045qn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1837.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6694</id>
    <revision>
      <id>3715650</id>
      <parentid>3654329</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:06:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1666" sha1="52v0p8ewypllfm5icetiwp8w3kfp9j7" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}1837. (MDCCCXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1837. godina naše ere (CE) i godine Gospodnje (AD), 837. godina drugog milenija, 37. godina 19. vijeka i 8. godina decenije 1830-ih. Početkom 1837. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Dronning_victoria.jpg|mini|212x212piksel|[[20. juni]]: [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljica Viktorija]] stupila na britanski tron.]]

== 1837. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[1. mart]] - [[Ion Creangă]], rumunski književnik
* [[16. mart]] - [[Grover Cleveland]], američki političar i predsjednik

=== April ===
* [[21. april]] - [[Fredrik Bajer]], danski političar i pisac

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[7. juni]] - [[Alois Hitler]], otac [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]

=== Juli ===
=== August ===
* [[31. august]] - [[Jean Marie Edouard Stephan]], francuski astronom

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[23. novembar]] - [[Johannes Diderik van der Waals]], holandski fizičar

=== Decembar ===
* [[24. decembar]] - [[Elizabeta Amalija Bavarska]], austrijska carica (''Sisi'')

== Umrli ==
* [[10. februar]] - [[Aleksandar Sergejevič Puškin]], ruski književnik
* [[10. oktobar]] - [[Charles Fourier]], francuski filozof
{{Commonscat|1837|1837.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>52v0p8ewypllfm5icetiwp8w3kfp9j7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6986</id>
    <revision>
      <id>3715555</id>
      <parentid>3713168</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59067" sha1="dnp2yeou8hzf90qr6x9ydy4skb0sv8e" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv                    = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo                     = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak                  = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija               = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija            = [[UEFA]]
| Selektor                 = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa          = [[Edin Džeko]] (141)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac       = Edin Džeko (68)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten         = Edin Džeko
| FIFA trigram             = BiH
| FIFA rang                = {{FIFA ljestvica nacionalnih reprezentacija|70.|uspon|4|| |datum=3. april 2025}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=FIFA ljestvica |language=engleski |work=FIFA.com |access-date=19. 9. 2024 |archive-date=6. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najveći FIFA rang        = 13 (august 2013)&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang        = 173 (septembar 1996)&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1               = _bih23h
| uzorak_t1                = _bih23h
| uzorak_dr1               = _bih23h
| uzorak_š1                = _bih23h
| uzorak_č1                = 
| lijeva ruka1             = 003FBF
| tijelo1                  = 003FBF
| desna ruka1              = 003FBF
| šorc1                    = 003FBF
| čarape1                  = 003FBF
| uzorak_lr2               = _bih23a
| uzorak_t2                = _bih23a
| uzorak_dr2               = _bih23a
| uzorak_š2                = _bih23a
| uzorak_č2                = 
| lijeva ruka2             = FFFFFF
| tijelo2                  = FFFFFF
| desna ruka2              = FFFFFF
| šorc2                    = FFFFFF
| čarape2                  = FFFFFF
| Prva utakmica            = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
| Najveća pobjeda          = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''&lt;small&gt;([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)&lt;/small&gt;
| Najveći poraz            = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)&lt;/small&gt;
| Broj učestvovanja na SP  = 1
| Prvo učestvovanje na SP  = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Najbolji rezultat na SP  = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP  = 
| Prvo učestvovanje na EP  = 
| Najbolji rezultat na EP  = 
| Stadion                  = [[Bilino polje]]
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

== Historija ==
=== Historija nogometa u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}}
{{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}}
Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog &quot;Osman&quot;. To je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola.

Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U to vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi.

Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[SFRJ|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: [[FK Velež]] 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987.

U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] [[Kup UEFA 1984/1985.|1985.]]

Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. 
Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine.

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]]

U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].

Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]].

Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e).

=== Prvi nastupi ===
Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu [[Stadion Koševo|Koševo]] 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice.

Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion Koševo|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su to prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova.

=== Doba stagnacije ===
U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka kup 2001.|Merdeka kupu]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001.|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna.

[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli.

Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na [[Stadion Bilino polje|Bilinom polju]] od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Chișinău|Kišinjevu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2-1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi.

=== Zlatna generacija ===
==== Kvalifikacije za SP 2014. ====
{{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}}
[[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]]

Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion Bilino polje|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].

==== Svjetsko prvenstvo 2014. ====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}

Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion &quot;Maracaná&quot;|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za &quot;Gaučose&quot;. U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice.

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}}
{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}
{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=75%
|-
!width=25%|Takmičenje
!width=15%|Runda
!width=5%|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!width=5%|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=5%|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=5%|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=5%|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=5%|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=5%|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|align=left|{{ZD|MALE}} [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija 1997.]] || Finale || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 9 || 5
|-
|align=left|{{ZD|IND}} Millennium Super Soccer Cup 2001. || Finale || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 7 || 5
|-
|align=left|{{ZD|MALE}} [[Turnir Merdeka 2001.]]|| Finale || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 7 || 4
|-
|align=left|{{ZD|IRN}} [[LG Cup 2001.]]|| Finale || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]] || 2 || 1 || 0 || 1 || 4 || 6
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]] || Finale || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|20px]] || 2 || 1 || 1 || 0 || 4 || 3
|-
|colspan=&quot;3&quot; | '''U K U P N O'''
| '''19''' || '''11''' || '''4''' || '''4''' || '''31''' || '''23'''
|}

== Stručni štab ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžemnt
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}
*Također pogledajte: [[Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Selektori|Spisak svih selektora Bosne i Hercegovine]]

== Trenutni sastav ==
*Igrači pozvani za utakmice [[Kvaifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-utakmice-sa-rumunijom-i-kiprom|title=Sergej Barbarez odabrao igrače za utakmice sa Rumunijom i Kiprom|publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]]|date=3. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]|klubnac=BIH}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[FK Partizan|Partizan]]|klubnac=SRB}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Ermin Bičakčić]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|24}}|nastupi=41|golovi=3|klub=[[Eintracht Braunschweig]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|06|20}}|nastupi=61|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Adrian Leon Barišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|7|19}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[FC Basel|Basel]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|8|28}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Holstein Kiel]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Orenburg|Orenburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Dario Šarić (nogometaš)|Dario Šarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|30}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Cesena FC|Cesena]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Haris Hajradinović]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|18}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]]|klubnac=TUR}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=31|golovi=3|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]] {{kapiten}}|dob={{datum rođenja i godine|1986|03|17}}|nastupi=141|golovi=68|klub=[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Rezultati ==
{{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

=== 2024. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Bosna i Hercegovina – Engleska]]
|runda      = Prijateljska
|datum      = 3. juni
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|ENG}}
|rezultat   = 3–0
|izvještaj  = https://int.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}}
*[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}}
|golovi2    =
|stadion    = [[St James' Park]]
|lokacija   = [[Newcastle na Tyneu]]
|gledalaca  = 50.061
|sudac      = {{ZD|NOR}} Rohit Saggi
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
|runda      = Prijateljska
|datum      = 9. juni
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|ITA}}
|rezultat   = 1–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040264/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}}
|golovi2    = 
|stadion    = [[Stadio Carlo Castellani]]
|lokacija   = [[Empoli]]
|gledalaca  = 12.000
|sudac      = {{ZD|KIP}} [[Chrysovalantis Theouli]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
|runda      = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
|datum      = 7. septembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|NIZ}}
|rezultat   = 5–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040064/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
*[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}}
*[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}}
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}}
*[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}}
|golovi2    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}}
|stadion    = [[Stadion Philips|Philips]]
|lokacija   = [[Eindhoven]]
|gledalaca  = 31.139
|sudac      = {{ZD|LIT}} [[Donatas Rumšas]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 10. septembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|MAĐ}}
|rezultat   = 0–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    =
|stadion    = [[Puskás Aréna]]
|lokacija   = [[Budimpešta]]
|gledalaca  = 46.443
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Marco Guida]]
|ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 11. oktobar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/
|tim2       = {{NOG|NJE}}
|golovi1    = 
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}}
|golovi2    =
*[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]
|lokacija   = [[Zenica]]
|gledalaca  = 11.000
|sudac      = {{ZD|FRA}} [[François Letexier]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 14. oktobar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 0–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/
|tim2       = {{NOG|MAĐ}}
|golovi1    =
|golovi2    =
*[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]
|lokacija   = [[Zenica]]
|gledalaca  = 8.329
|sudac      = {{ZD|ENG}} [[Anthony Taylor (nogometni sudac)|Anthony Taylor]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 16. novembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|NJE}}
|rezultat   = 7–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}}
*[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}}
*[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}}
*[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}}
|golovi2    = 
|stadion    = [[Europa-Park Stadion]]
|lokacija   = [[Freiburg im Breisgau|Freiburg]]
|gledalaca  = 28.143
|sudac      = {{ZD|GRČ}} [[Vassilis Fotias]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 19. novembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/
|tim2       = {{NOG|NIZ}}
|golovi1    = 
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}}
|golovi2    = 
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]
|lokacija   = [[Zenica]]
|gledalaca  = 4.134
|sudac      = {{ZD|AZE}} [[Aliyar Aghayev]]
|ishod      = N
}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|datum      = 21. mart
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|RUM}}
|rezultat   = 0–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
|stadion    = [[Arena Națională]]
|lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
|gledalaca  = 49.413
|sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 24. mart
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 2–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
|tim2       = {{NOG|KIP}}
|golovi1    = 
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
|golovi2    = 
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 7.464
|sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 7. juni
|vrijeme    = 15:00
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1&amp;ndash;0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
|tim2       = {{NOG|SMR}}
|golovi1    = 
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
|golovi2    = 
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 11.828
|sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Prijateljska utakmica
|datum      = 10. juni
|vrijeme    = 18:00
|tim1       = {{NOG-D|SVN}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = 
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
|lokacija   = [[Celje]]
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 6. septembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|SMR}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = 
|lokacija   = San Marino
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 9. septembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
|tim2       = {{NOG|AUT}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = 
|lokacija   = Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 9. oktobar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|KIP}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = 
|lokacija   = Kipar
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Prijateljska utakmica
|datum      = 12. oktobar
|vrijeme    = 19:00
|tim1       = {{NOG-D|MLT}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = 
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
|lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 15. novembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
|tim2       = {{NOG|RUM}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = 
|lokacija   = Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 18. novembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|AUT}}
|rezultat   = 
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    = 
|golovi2    = 
|stadion    = 
|lokacija   = Austrija
|gledalaca  = 
|sudac      = 
|ishod      = 
}}


== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; U stranim medijima, ponekad se pominju kao ''Zlatni ljiljani'', nastalo od ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]''.&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web | title=Golden Lilies blossoming | access-date=10. 10. 2009 | date=9. 4. 2009 | publisher=FIFA.com | url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html | archive-date=8. 7. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
&lt;gallery&gt;
Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|&lt;small&gt;[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]&lt;/small&gt;}}
0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|&lt;small&gt;[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]&lt;/small&gt;}}
Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|&lt;small&gt;[[Stadion Grbavica|Grbavica]]&lt;/small&gt;}}
&lt;/gallery&gt;
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine svoje domaće utakmice igra uglavnom na dva stadiona: [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilinom polju]] u [[Zenica|Zenici]] i stadionu [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase (Koševo)]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nekoliko utakmica odigrala je na [[Stadion Grbavica|Grbavici]],&lt;ref&gt;[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupa9e4.html?id=55 BiH-Malta 2:0, Stadion Grbavica]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup4893.html?id=153 BiH-Qatar 1:1, Stadion Grbavica]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; te jedan meč u [[Bihać]]u&lt;ref&gt;[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupd5e8.html?id=34 BiH-Iran 2:2 Stadion Pod Borićima, Bihać]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; i [[Tuzla|Tuzli]].

{{Statistika utakmica nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine odigranih u Bosni i Hercegovini}}

=== Dresovi ===
{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], španska kompanija sportske odjeće.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023–
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}
{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Statistika igrača ==
{{glavni|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{legend|#CFECEC|Aktivni reprezentativci|border=#AAAAAA}}

=== Igrači sa najviše nastupa ===
{{Igrači sa najviše nastupa za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine}}
{{Center|&lt;gallery&gt;
20150331 2108 AUT BIH 2379.jpg|{{Center|[[Emir Spahić]]}}
Zvjezdan Misimovic October 2011.jpg|{{Center|[[Zvjezdan Misimović]]}}
20150331 2025 AUT BIH 2130 Miralem Pjanić.jpg|{{Center|[[Miralem Pjanić]]}}
20150331 2035 AUT BIH 2216.jpg|{{Center|[[Haris Medunjanin]]}}
Sejad Salihovic 23.jpg|{{Center|[[Sejad Salihović]]}}
Sergej Barbarez.jpg|{{Center|[[Sergej Barbarez]]}}
&lt;/gallery&gt;}}

=== Igrači sa najviše postignutih golova ===
{{Igrači sa najviše postignutih golova za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine}}
{{Center|&lt;gallery&gt;
20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|{{Center|[[Edin Džeko]]}}
20150331 2202 AUT BIH 2609 Vedad Ibišević.jpg|{{Center|[[Vedad Ibišević]]}}
Elvir Boliç.jpg|{{Center|[[Elvir Bolić]]}}
Muslimović.JPG|{{Center|[[Zlatan Muslimović]]}}
&lt;/gallery&gt;}}

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>dnp2yeou8hzf90qr6x9ydy4skb0sv8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1953.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7628</id>
    <revision>
      <id>3715731</id>
      <parentid>3713090</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:49:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* August */</comment>
      <origin>3715731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5915" sha1="7bsip5fm9m8wow6rhw8h58k83dtz1mb" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1953.''' (MCMLIII) je uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1953. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 953. godina 2. milenija, 53. godina 20. stoljeća, i 4. godine decenije 1950-ih.

== Događaji ==
* Inauguracijom Meštrovićevog spomenika u [[New York City|New Yorku]] obilježena desetogodišnjica ustanka u [[Varšava|Varšavskom]] getu.
* Jugoslavenska književnost ima svoju prvu promociju na Zapadu publikovanjem prijevoda knjige [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] “Na Drini ćuprija” u [[Berlin]]u i [[Zürich]]u.
* Pod patronatom [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] pokrenut časopis &quot;Nova misao&quot;, koji uređuje [[Skender Kulenović]]. Beogradski studenti pokreću list &quot;Vidici&quot;.
* U [[Slovenija|Sloveniji]] polemike između tradicionalista i modernista. Modernističku struju zastupa teoretičar kulture Taras Kermauner.
* Kulturna rubrika NIN–a daje značajnu podršku novim umjetničkim strujanjima. Ističu se kritički i polemički prilozi Borislava Mihajlovića-Mihiza.
* Otvoreno ''Zagrebačko dramsko kazalište'', kasnije [[kazalište Gavella]].
* [[26. februar]] – Održana [[10. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];
* [[29. maj]] – [[Edmund Hillary]], novozelandski planinar i istraživač, zajedno sa šerpanskim vodičem Tenzing Norgajom, postao je prvi čovjek koji se popeo na [[Mont Everest]], najviši vrh na Zemlji.
* [[9. novembar]] – [[Kambodža]] postala nezavisna od [[francuska|Francuske]].

== 1953. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[3. januar]] – [[Paul Gibbins]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[17. januar]] – [[Hiroyuki Deguchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
* [[22. januar]] – [[Jim Jarmusch]], američki režiser, producent i glumac
* [[25. januar]] – [[Dževad Karahasan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, romanopisac i esejist
* 25. januar – [[Staša Zajović]], srbijanska feministica i mirovna aktivistica, članica [[Žene u crnom|Žena u crnom]]
* [[26. januar]] – [[Anders Fogh Rasmussen]], danski političar

=== Februar ===
* [[7. februar]] – [[Hasija Borić]], bosanskohercegovačka glumica i režiserka
* [[21. februar]] – [[William Petersen]], američki glumac

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Ilona Koutny]], [[mađarska]] [[lingvistika|lingvistica]] i [[Esperanto|esperantistkinja]].
* [[3. mart]] – [[Zico]], brazilski nogometaš i trener
* [[5. mart]] – [[Ludwik Zięba]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[13. mart]] – [[Franjo Topić]],  hrvatski i bosanskohercegovački rimokatolički teolog 
* [[16. mart]] – [[Isabelle Huppert]], francuska glumica
* 16. mart – [[Richard Stallman]], američki naučnik 
* [[19. mart]] – [[Dina Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[21. mart]] – [[Vera Zima]], hrvatska glumica
* [[27. mart]] – [[Svein Engen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[1. april]] – [[Barry Sonnenfeld]], američki filmski producent, režiser i snimatelj
* [[11. april]] – [[Branimir Štulić|Branimir (Johnny) Štulić]], [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] muzičar, frontmen grupe ''[[Azra (grupa)|Azra]]'';
* [[16. april]] – [[Amir Talić]], bosanskohercegovački pisac

=== Maj ===
* [[6. maj]] – [[Tony Blair]], britanski političar i državnik
* [[11. maj]] – [[Đorđe Balašević]], jugoslavenski kantautor

=== Juni ===
* [[15. juni]] – [[Meri Cetinić]], hrvatska pjevačica
* [[21. juni]] – [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka
* [[27. juni]] – [[Tatjana Bošković]], srbijanska glumica

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Nada Topčagić]], bosanskohercegovačka i srbijanska folk pjevačica
* [[15. juli]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica
* [[16. juli]] – [[Ilija Todorov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[24. august]] – [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa
* [[13. septembar]] – [[Fabijan Lovrić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[28. septembar]] – [[Keith McDermott]], američki glumac i pisac

=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]] – [[Tony Shalhoub]], američki glumac
* [[24. oktobar]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener
* [[31. oktobar]] – [[Dani Klein]], belgijska pjevačica, članica grupe [[Vaya Con Dios]]

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Halid Bešlić]], bosanski pjevač

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – [[Manfred Beer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i dvostruki i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu
* [[8. decembar]] – [[Kim Basinger]], američka filmska glumica
* [[24. decembar]] – [[Mira Bosanac]], hrvatska glumica

== Umrli ==

* [[5. mart]] – [[Josif Staljin]], sovjetski političar i državnik
* [[24. mart]] – [[Marija od Tecka]], britanska kraljica, supruga kralja [[George V od Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea V]]
* [[16. maj]] – [[Jean Baptiste Reinhardt]], belgijski jazz muzičar
* [[9. novembar]] – [[Dylan Thomas]], engleski pjesnik
* [[19. decembar]] – [[Robert Millikan]], američki fizičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
**[[Frits Zernike]], [[Nizozemska]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
**[[Hermann Staudinger]], [[Njemačka]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[Hans Krebs]], [[UK]]
**[[Fritz Lipmann]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
**[[Winston Churchill]], [[UK]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[George C Marshall]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1953|1953.}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>7bsip5fm9m8wow6rhw8h58k83dtz1mb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1949.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7630</id>
    <revision>
      <id>3715685</id>
      <parentid>3715031</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:42:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3715685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7673" sha1="q95qoirvken05uaopr32arep7bwtzw1" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Multiple image|image_style=border:none;|perrow=3/2/3|image1=CMB_Timeline300_no_WMAP.jpg|image4=Mao_Proclaiming_New_China.JPG|image7=Fiat_G.212_I-ELCE_tragedia_Superga.jpg|image2=NATOTreatyCopyAuthenticationPage.jpg|image5=EDSAC_(19).jpg|image8=Bundesarchiv_Bild_183-R78214,_Prüm,_Zerstörung_nach_Explosion.jpg|image3=Kemi_strikes_1949.jpg|image9=A-bomb (RDS-1).jpg|total_width=335|footer=Odozgo prema dole, slijeva nadesno: britanski astronom [[Fred Hoyle]] smišlja pojam [[Big Bang]]; potpisan je Sjevernoatlantski ugovor, formirajući [[NATO]]; Sukob policije i demonstranata tokom [[štrajk Kemi 1949.|štrajka Kemi 1949.]]; [[EDSAC]] je drugi elektronski digitalni računar sa memorisanim programom koji ide u redovan servis; Izrađena je prva sovjetska atomska bomba, [[RDS-1]]; Razaranja nakon [[eksplozije Prüm]] u Njemačkoj;
Olupina Avio Linee Italiane [[Fiat G.212]] nakon [[Superga vazdušna katastrofa|Superga katastrofe]]; [[Mao Zedong]] proglašava [[Proglašenje Narodne Republike Kine|utemeljenje]] [[Narodne Republike Kine]].}}
[[Datoteka:VW_Standard,_Bj1950_2005-09-17.jpg|mini|120x120piksel|[[17. januar]]: [[Volkswagen Buba|Buba]] u SAD]]
[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|desno|mini|172x172piksel|[[Konrad Adenauer]].]]
[[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|mini|130x130piksel|[[1. oktobar]]: Osnovana Narodna Republika Kina.]]
[[Datoteka:Flag_of_East_Germany.svg|mini|130x130piksel|[[7. oktobar]] : Osnovana [[Istočna Njemačka|Njemačka Demokratska Republika]].]]
[[Datoteka:Soekarno.jpg|mini|119x119piksel|[[16. decembar]] : [[Sukarno]], prvi predsjednik [[Indonezija|Indonezije]]]]
[[Datoteka:Mao,_Bulganin,_Stalin,_Ulbricht_Tsedenbal.jpeg|mini|100x100piksel|Proslava 70. rođendana Josifa Staljina (21. decembra 1949.)]]
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1949.''' ([[Rimski brojevi|MCMXLIX]]) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1949. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 949. godina 2. milenija, 49. godina 20. stoljeća, i 10. i posljednja godina decenije 1940-ih.

== Događaji ==
* [[19. mart]] – Održana [[6. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];
* [[4. april]] – Osnovan [[NATO]], Sjevernoatlanski vojni savez
* [[1. novembar]] – Objavljeno prvo izdanje njemačkih novina [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]].
* [[26. novembar]] – [[Indija]] prihvatila ustav kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta.
* [[2. decembar]] – Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]].
* [[7. decembar]] – [[Čang Kaj-šek|Čang Kaj-Šek]] je na ostrvu [[Tajvan]] ([[Formoza]]), gde je sa ostacima svoje vojske pobjegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije [[Kina|Kine]], proglasio državu i ustanovio vladu.
* [[8. decembar]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Čang Kaj-šek]]a na [[Tajvan]].

== 1949. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar
* [[10. januar]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er
* [[15. januar]] – [[Zsófia Balla]], mađarska pjesnikinja

=== Februar ===
* [[22. februar]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak

=== Mart ===
* [[21. mart]] – [[Slavoj Žižek]], slovenski psihoanalitičar i filozof
* [[30. mart]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač

=== April ===
* [[6. april]] – [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1998]].
* [[20. april]] – [[Jessica Lange]], američka glumica

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[5. juni]] – [[Ján Húska]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[30. juni]] – [[Alain Finkielkraut]], francuki filozof i esejist

=== Juli ===
* [[21. juli]] – [[Bruno Langer]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] rock muzičar.
* [[31. juli]] – [[Muris Čičić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor ekonomije i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]

=== August ===
* [[3. august]] – [[Erato Kozakou-Marcoullis]], kiparska političarka
* [[14. august]] – [[Morten Olsen]], danski nogometaš i trener
* [[20. august]] - [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicist
* [[28. august]] – [[Svetislav Pešić]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] [[košarka]]š i [[srbija]]nski trener

=== Septembar ===
* [[18. septembar]] – [[Peter Shilton]], [[Engleska|engleski]] nogometni golman;
* [[23. septembar]]
** [[Bruce Springsteen]], američki rock-muzičar
** [[Jelena Guskova]], ruska historičarka i članica SANU
* [[25. septembar]] – [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]
* [[26. septembar]] – [[Eloy Inos]], američki političar, 8. guverner [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]]
* [[30. septembar]] – [[Flora Brovina]], kosovska političarka, pjesnikinja, pedijatar i aktivistica za prava žena

=== Oktobar ===
* [[4. oktobar]] – [[Armand Assante]], američki glumac
* [[20. oktobar]] – [[Rezak Hukanović]], bosanskohercegovački pisac

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Alija Pirić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[profesor]] [[književnost]]i i [[književna kritika|književni kritičar]]
* [[18. novembar]] –  [[Blagoje Govedarica]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog
* [[24. novembar]] – [[Erwin Neutzsky-Wulff]], [[Danska|danski]] pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[horor]]-romana

=== Decembar ===
* [[1. decembar]]
** [[Pablo Escobar]], [[kolumbija|kolumbijski]] šef narkokartela
** [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik
* [[6. decembar]] – [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]]
* [[17. decembar]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]] – [[Sissy Spacek]], američka glumica

== Umrli ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[Janko Leskovar]], hrvatski književnik

=== Mart ===
=== April ===
* [[29. april]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]]

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[10. juni]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica
* [[19. juni]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik

=== Juli ===
* [[8. juli]]
** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], italijanski kompozitor i pijanist
** [[Joaquín Torres García]], urugvajski slikar i pisac o umjetnosti

=== August ===
=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor i dirigent

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Kosta Manojlović]], srpski kompozitor

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
** [[Hideki Yukawa]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[William Giauque]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Walter Hess]], [[Švicarska]]
** [[Egas Moniz]], [[Portugal]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[William Faulkner]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[John Boyd Orr]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1949|1949.}}
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1503721.stm
* https://web.archive.org/web/20070927222436/http://www.palkkatyolainen.fi/pt99/p990907-p2.html
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>q95qoirvken05uaopr32arep7bwtzw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozarska Dubica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7820</id>
    <revision>
      <id>3715605</id>
      <parentid>3671155</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T01:07:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mjekorimesrb</username>
        <id>168741</id>
      </contributor>
      <origin>3715605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19299" sha1="e82k83gm0o9etxz463i00acy1ksh0d3" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kozarska Dubic
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Opština Kozarska Dubica
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Kozarska Dubica promenade.JPG
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Trg Kozarske Dubice
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Kozarska Dubica (grb).svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Kozarska Dubica municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|45|11|01.4|N|16|48|28.6|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Radenko Reljić&lt;ref&gt;{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/8/0 |website=www.izbori.ba |access-date=15. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[SNSD]]
| površina_naselja           = 11.96
| površina_općine            = 499.35
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 104
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 10544
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 21524
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 79 240
| pozivni_broj               = (+387) 52
| matični_broj_naselja       = 210765&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20265
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.kozarskadubica.org/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Kozarska Dubica''' (prije '''Bosanska Dubica''') jest [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]], 26&amp;nbsp;km udaljena od autoputa [[Zagreb]] – [[Beograd]], glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom [[Evropa|Evropom]]. Općina na sjeveru graniči s Republikom Hrvatskom, na istoku s gradom [[Gradiška]], na zapadu s općinom [[Kostajnica]], a na jugu s općinom [[Prijedor]]. Grad Kozarska Dubica jest administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

== Etimologija ==
Predjeli općine su bili obrasli hrastovom šumom, pa je grad po staroslovenskoj riječi &quot;dub&quot;, što znači hrast, dobio ime Dubica.

Godine 1882. Bosna i Hercegovina bila je pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Te godine austrougarska vlast je ukinula vojnu i uvela civilnu upravu Bosne i Hercegovine. Tom prilikom je nekim graničnim gradovima, da bi se razlikovali od istoimenih gradova u susjednim pokrajinama monarhije, uz ime grada dodan pridjev &quot;bosanski&quot;. Od tada se općina zvanično zvala Bosanska Dubica.&lt;ref name=&quot;becirevic&quot; /&gt;

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] promijenile su ime u Kozarska Dubica, što je bio dio široke političke odluke da se iz naziva pojedinih naseljenih mjesta ukloni pridjev &quot;bosanski&quot; dok su druga mjesta u potpunosti preimenovana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/259 259]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Kozarske Dubice}}
Kozarska Dubica je jedno od najstarijih mjesta [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Zbog njene vrlo burne prošlosti i mnogih bitaka, ostalo je vrlo malo tragova njene prahistorije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Šerić|first=Hašim|title=Iz prošlosti Dubice|date=15. 2. 1938|publisher=Novi behar: List za pouku i zabavu|location=Sarajevo|pages=161-164}}&lt;/ref&gt;

=== Tokom Rimskog Carstva ===
Na osnovu pet miljokaza, koji su nađeni u okolini [[Hrvatska Dubica|Hrvatske Dubice]], smatra se da je iz [[Sisak|Siska]] vodila [[Rimska cesta iz Kozarske Dubice u Sisak|cesta]] u Dubicu još tokom rimskog vremena. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su gradili tu cestu preko brežuljaka, da bi izbjegli vodoplavnu ravnicu uz desnu obalu [[Sava|Save]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Rimska cesta iz Dubice u Sisak|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva III.|pages=199}}&lt;/ref&gt; Svi ti miljokazi pokazuju udaljenost između Siska i stanice ''Ad Praetorium'', koja je bila u Bosni vjerovatno na mjestu današnje Kozarske Dubice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva IX.|publisher=Hrvatsko arheološko društvo|pages=148-152}}&lt;/ref&gt; Od Dubice vodila je cesta dalje prema istoku preko ''Servitia'' ([[Gradiška|Gradiške]]) u ''Sirmium'' ([[Sremska Mitrovica|Sremsku Mitrovicu]]). Ti nalazi, kao i razni rimski novac koji je nalažen u okolini Dubice, dokazuju da je na mjestu današnje Kozarske Dubice moralo biti rimsko naselje čije je ime bilo ''Ad Praetorium''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
Na prostoru današnjih nekoliko naselja u općini, bio je 930. izgrađen grad Dubica, koji se prostirao u dužinu otprilike 20&amp;nbsp;km. Razoren je tokom [[Mongolska invazija Evrope|Mongolskih invazija]] 1242.

Tokom srednjeg vijeka, Dubica je bila središte Dubičke županije i pripadala je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Zajedno sa Vrbaskom, Sanskom i Mrenskom županijom, Dubička županija je bila u sastavu banovine Slavonije, čiji su banovi tada bili [[Babonići]]. Prema tvrdnjama historičara [[Marko Vego|Marka Vega]], Babonjići-Vodički su od 12. vijeka držali Dubicu.

Prvi pisani spomen o Dubici je iz početka 13. stoljeća za vrijeme vladavine vojvode [[Koloman (vojvoda)|Kolomana]], sina [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrije II.]] Vojvoda Koloman naselio je Dubicu i obdario je sloboštinama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tkalčić|first=I.|title=Pavlinski samostan u Dubici|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva I.|pages=189}}&lt;/ref&gt; Dubica se već tada spominje kao slobodan kraljevski grad i županijsko mjesto. Bela IV. je krajem 13. stoljeća darovao Dubici razne povlastice, vjerovatno jer se je Dubica istakla i tokom [[Mongolska invazija Evrope|invazija Mongola]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smičiklas|title=Povjest Hrvatske I|pages=351}}&lt;/ref&gt; Kako bi uredio crkvene odnose u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]], Koloman je vodio [[Krstaški ratovi|krstaške ratove]] protiv [[Bogumili|bogumilstva]] koje tada cvati u Bosni. Godine 1237. Koloman je pokorio bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Ninoslava]] i Bosnu stavio pod svoju vlast. U borbi protiv bogumilstva, Kolomanu su pomagali razni crkveni redovi, među kojima i [[Dominikanci]], kojima je Koloman izgradio Dominikanski samostan. Nalazio se jugozapadno od Dubice, a porušen je u prodorima Turaka.&lt;ref name=&quot;becirevic&quot;&gt;{{Cite book|last=Bećirević|first=Zijad|title=Historija Bosanske Dubice|publisher=Udruženje Dubičana Chicaga, Udruženje građana Bosanske Dubice St. Louis|year=2008|location=Chicago|pages=3}}&lt;/ref&gt;

Na dubičkom području su u srednjem vijeku, živjeli katolici i manje brojniji pripadnici Bosanske crkve. Prvi katolički red koji je došao u Dubicu bili su Dominikanci, a skoro istovremeno su došli i [[Pavlini]].

Dubica je u srednjem vijeku postala značajno središte trgovine za susjedne krajeve. U Dubicu je stizala roba iz većih gradova Hrvatske, Ugarske i Češke. Pored uspješnog obrta i trgovine, imala je i veoma povoljne uvjete za razvoj poljoprivrede.

Iz više dokumenata iz 14. stoljeća, spominju se na desnoj obali [[Una|Une]] dvije Dubice; Gornja Dubica na mjestu današnje Kozarske Dubice i Donja Dubica 1&amp;nbsp;km južno od Kozarske Dubice. Dubica je tada arhiđakonat [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] i sjedište arhiđakonata za tri susjedne županije: Dubičku, Vrbasku i Sansku.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rački|first=F.|title=Popis župa zagrebačke biskupije 1334 i 1501, Starine IV|pages=211}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Austrian and Turkish Dubica 1788.jpg|thumb|Carska i Turska Dubica 1788. tokom 5-mjesečne borbe za [[Dubička tvrđava|Dubičku tvrđavu]].|lijevo]]

=== Osmanlijska osvajanja ===
Dubica je prvi put osvojena od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] 20. aprila 1538. Nakon zauzimanja, formirana je dubička [[nahija]] i počela je gradnja džamija i mekteba u koje su dolazili carski činovnici i ulema. Muslimansko stanovništvo je pretežno živjelo u tvrđavi i naselju uz tvrđavu. Jer su tokom osvajanja i napada na Dubicu područje napustili katolici, Osmanlije su kao martologe i pomoćno osoblje naseljavali pravoslavne [[Vlasi|Vlahe]] iz Srbije, Crne Gore i istočne Hercegovine.&lt;ref name=&quot;becirevic&quot; /&gt;

Za vrijeme turske uprave, Dubica je tri puta pala pod austrijsku vlast; u [[Veliki turski rat|Velikom turskom ratu]], u prvom ratu [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI]] i u [[Dubički rat|Dubičkom ratu]] (1788–1791).

== Geografija ==
Općina Kozarska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 16°50 istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. Ukupna površina općine iznosi 499&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i geografski pripada oblasti [[Panonska nizija|Panonske nizije]], sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Kozarska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine [[Kozara|Kozaru]] i [[Prosara|Prosaru]]. Smještena je u donjem toku rijeke [[Una|Une]] i srednjem toku rijeke [[Sava|Save]]. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište.

Najplodniji dijelovi općine su: [[Dubička ravan]], [[Knežpolje]] i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako [[bjelogorična šuma|bjelogoričnom]] tako i [[crnogorična šuma|crnogoričnom šumom]]. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini [[Kozara]] na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kozarske Dubice|Spisak naseljenih mjesta u općini Kozarska Dubica}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozarska Dubica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20265
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 19/20) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 21524
| g2013_bosnjaci           = 2168
| g2013_srbi               = 18670
| g2013_hrvati             = 273
| g2013_bosanci            = 28
| g2013_romi               = 22
| g2013_muslimani          = 49
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 38
| g2013_crnogorci          = 18
| g2013_slovenci           = 7
| g2013_pravoslavci        = 7
| g2013_makedonci          = 14
| g2013_nisu_izjasnili     = 171
| g2013_nepoznato          = 14
| g1991_ukupno             = 31606
| g1991_muslimani          = 6440
| g1991_srbi               = 21728
| g1991_hrvati             = 488
| g1991_jugosloveni        = 1851
| g1981_ukupno             = 30867
| g1981_muslimani          = 5052
| g1981_srbi               = 20453
| g1981_hrvati             = 513
| g1981_jugosloveni        = 4463
| g1981_slovenci           = 6
| g1981_crnogorci          = 38
| g1981_albanci            = 34
| g1981_madari             = 3
| g1981_romi               = 6
| g1981_makedonci          = 10
| g1971_ukupno             = 30384
| g1971_muslimani          = 5114
| g1971_srbi               = 23989
| g1971_hrvati             = 717
| g1971_jugosloveni        = 403
| g1971_slovenci           = 6
| g1971_crnogorci          = 28
| g1971_albanci            = 13
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 24280
| g1961_muslimani          = 1165
| g1961_srbi               = 21299
| g1961_hrvati             = 746
| g1961_jugosloveni        = 978
| g1961_slovenci           = 7
| g1961_crnogorci          = 7
| g1961_albanci            = 22
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 19
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozarska Dubica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 210765
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 10544
| g2013_bosnjaci           = 2055
| g2013_srbi               = 7992
| g2013_hrvati             = 177
| g2013_bosanci            = 28
| g2013_romi               = 21
| g2013_muslimani          = 45
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 25
| g2013_crnogorci          = 15
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 7
| g2013_makedonci          = 13
| g2013_nisu_izjasnili     = 124
| g2013_nepoznato          = 8
| g1991_ukupno             = 13680
| g1991_muslimani          = 6084
| g1991_srbi               = 5540
| g1991_hrvati             = 288
| g1991_jugosloveni        = 1329
| g1981_ukupno             = 11170
| g1981_muslimani          = 4812
| g1981_srbi               = 3439
| g1981_hrvati             = 316
| g1981_jugosloveni        = 2453
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 31
| g1981_albanci            = 33
| g1981_romi               = 6
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 9185
| g1971_muslimani          = 4927
| g1971_srbi               = 3417
| g1971_hrvati             = 481
| g1971_jugosloveni        = 251
| g1971_slovenci           = 5
| g1971_crnogorci          = 22
| g1971_albanci            = 13
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 4
| g1961_ukupno             = 6259
| g1961_muslimani          = 1138
| g1961_srbi               = 3527
| g1961_hrvati             = 558
| g1961_jugosloveni        = 972
| g1961_slovenci           = 7
| g1961_crnogorci          = 6
| g1961_albanci            = 20
| g1961_makedonci          = 15
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kozarska Dubica nalazi se sljedeći spomenik:
* [[Gradska džamija (Kozarska Dubica)|Harem Gradske džamije]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=2 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kozarska Dubica) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== Mediji ===
* [[RTV Kozarska Dubica]]

== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}

== Sport ==
* [[FK Borac Kozarska Dubica]]

== Poznate ličnosti ==
* [[Milan Janković]] (Filip Zepter)
* [[Darmin Veletanlić]], slikar
* [[Tihomir Stanić]], glumac i režiser
* [[Amir Rešić Nino]], pjevač

== Također pogledajte ==
*[[Bosanskodubičko veče]]

== Bibliografija ==
* Aleksić, Dragoslav. (1931) ''Knežpolje i Knežopolje u prošlosti i sadašnjosti'', Bosanska Dubica, Unacop.
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kozarska Dubica Municipality|Kozarska Dubica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*{{službeni sajt|http://www.kozarskadubica.org}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Kozarska Dubica}}
{{Poluzaštita-uređivanje}}
{{Zaštita-premještanje}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Kozarska Dubica|*]]</text>
      <sha1>e82k83gm0o9etxz463i00acy1ksh0d3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715606</id>
      <parentid>3715605</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T01:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mjekorimesrb</username>
        <id>168741</id>
      </contributor>
      <origin>3715606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19300" sha1="gwsjgihlgspyqunmj0gq2ke29dmc99x" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kozarska Dubica
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Opština Kozarska Dubica
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Kozarska Dubica promenade.JPG
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Trg Kozarske Dubice
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Kozarska Dubica (grb).svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Kozarska Dubica municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|45|11|01.4|N|16|48|28.6|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Radenko Reljić&lt;ref&gt;{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/8/0 |website=www.izbori.ba |access-date=15. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[SNSD]]
| površina_naselja           = 11.96
| površina_općine            = 499.35
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 104
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 10544
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 21524
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 79 240
| pozivni_broj               = (+387) 52
| matični_broj_naselja       = 210765&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20265
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.kozarskadubica.org/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Kozarska Dubica''' (prije '''Bosanska Dubica''') jest [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]], 26&amp;nbsp;km udaljena od autoputa [[Zagreb]] – [[Beograd]], glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom [[Evropa|Evropom]]. Općina na sjeveru graniči s Republikom Hrvatskom, na istoku s gradom [[Gradiška]], na zapadu s općinom [[Kostajnica]], a na jugu s općinom [[Prijedor]]. Grad Kozarska Dubica jest administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

== Etimologija ==
Predjeli općine su bili obrasli hrastovom šumom, pa je grad po staroslovenskoj riječi &quot;dub&quot;, što znači hrast, dobio ime Dubica.

Godine 1882. Bosna i Hercegovina bila je pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Te godine austrougarska vlast je ukinula vojnu i uvela civilnu upravu Bosne i Hercegovine. Tom prilikom je nekim graničnim gradovima, da bi se razlikovali od istoimenih gradova u susjednim pokrajinama monarhije, uz ime grada dodan pridjev &quot;bosanski&quot;. Od tada se općina zvanično zvala Bosanska Dubica.&lt;ref name=&quot;becirevic&quot; /&gt;

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] promijenile su ime u Kozarska Dubica, što je bio dio široke političke odluke da se iz naziva pojedinih naseljenih mjesta ukloni pridjev &quot;bosanski&quot; dok su druga mjesta u potpunosti preimenovana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/259 259]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Kozarske Dubice}}
Kozarska Dubica je jedno od najstarijih mjesta [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Zbog njene vrlo burne prošlosti i mnogih bitaka, ostalo je vrlo malo tragova njene prahistorije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Šerić|first=Hašim|title=Iz prošlosti Dubice|date=15. 2. 1938|publisher=Novi behar: List za pouku i zabavu|location=Sarajevo|pages=161-164}}&lt;/ref&gt;

=== Tokom Rimskog Carstva ===
Na osnovu pet miljokaza, koji su nađeni u okolini [[Hrvatska Dubica|Hrvatske Dubice]], smatra se da je iz [[Sisak|Siska]] vodila [[Rimska cesta iz Kozarske Dubice u Sisak|cesta]] u Dubicu još tokom rimskog vremena. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su gradili tu cestu preko brežuljaka, da bi izbjegli vodoplavnu ravnicu uz desnu obalu [[Sava|Save]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Rimska cesta iz Dubice u Sisak|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva III.|pages=199}}&lt;/ref&gt; Svi ti miljokazi pokazuju udaljenost između Siska i stanice ''Ad Praetorium'', koja je bila u Bosni vjerovatno na mjestu današnje Kozarske Dubice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva IX.|publisher=Hrvatsko arheološko društvo|pages=148-152}}&lt;/ref&gt; Od Dubice vodila je cesta dalje prema istoku preko ''Servitia'' ([[Gradiška|Gradiške]]) u ''Sirmium'' ([[Sremska Mitrovica|Sremsku Mitrovicu]]). Ti nalazi, kao i razni rimski novac koji je nalažen u okolini Dubice, dokazuju da je na mjestu današnje Kozarske Dubice moralo biti rimsko naselje čije je ime bilo ''Ad Praetorium''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
Na prostoru današnjih nekoliko naselja u općini, bio je 930. izgrađen grad Dubica, koji se prostirao u dužinu otprilike 20&amp;nbsp;km. Razoren je tokom [[Mongolska invazija Evrope|Mongolskih invazija]] 1242.

Tokom srednjeg vijeka, Dubica je bila središte Dubičke županije i pripadala je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Zajedno sa Vrbaskom, Sanskom i Mrenskom županijom, Dubička županija je bila u sastavu banovine Slavonije, čiji su banovi tada bili [[Babonići]]. Prema tvrdnjama historičara [[Marko Vego|Marka Vega]], Babonjići-Vodički su od 12. vijeka držali Dubicu.

Prvi pisani spomen o Dubici je iz početka 13. stoljeća za vrijeme vladavine vojvode [[Koloman (vojvoda)|Kolomana]], sina [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrije II.]] Vojvoda Koloman naselio je Dubicu i obdario je sloboštinama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tkalčić|first=I.|title=Pavlinski samostan u Dubici|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva I.|pages=189}}&lt;/ref&gt; Dubica se već tada spominje kao slobodan kraljevski grad i županijsko mjesto. Bela IV. je krajem 13. stoljeća darovao Dubici razne povlastice, vjerovatno jer se je Dubica istakla i tokom [[Mongolska invazija Evrope|invazija Mongola]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smičiklas|title=Povjest Hrvatske I|pages=351}}&lt;/ref&gt; Kako bi uredio crkvene odnose u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]], Koloman je vodio [[Krstaški ratovi|krstaške ratove]] protiv [[Bogumili|bogumilstva]] koje tada cvati u Bosni. Godine 1237. Koloman je pokorio bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Ninoslava]] i Bosnu stavio pod svoju vlast. U borbi protiv bogumilstva, Kolomanu su pomagali razni crkveni redovi, među kojima i [[Dominikanci]], kojima je Koloman izgradio Dominikanski samostan. Nalazio se jugozapadno od Dubice, a porušen je u prodorima Turaka.&lt;ref name=&quot;becirevic&quot;&gt;{{Cite book|last=Bećirević|first=Zijad|title=Historija Bosanske Dubice|publisher=Udruženje Dubičana Chicaga, Udruženje građana Bosanske Dubice St. Louis|year=2008|location=Chicago|pages=3}}&lt;/ref&gt;

Na dubičkom području su u srednjem vijeku, živjeli katolici i manje brojniji pripadnici Bosanske crkve. Prvi katolički red koji je došao u Dubicu bili su Dominikanci, a skoro istovremeno su došli i [[Pavlini]].

Dubica je u srednjem vijeku postala značajno središte trgovine za susjedne krajeve. U Dubicu je stizala roba iz većih gradova Hrvatske, Ugarske i Češke. Pored uspješnog obrta i trgovine, imala je i veoma povoljne uvjete za razvoj poljoprivrede.

Iz više dokumenata iz 14. stoljeća, spominju se na desnoj obali [[Una|Une]] dvije Dubice; Gornja Dubica na mjestu današnje Kozarske Dubice i Donja Dubica 1&amp;nbsp;km južno od Kozarske Dubice. Dubica je tada arhiđakonat [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] i sjedište arhiđakonata za tri susjedne županije: Dubičku, Vrbasku i Sansku.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rački|first=F.|title=Popis župa zagrebačke biskupije 1334 i 1501, Starine IV|pages=211}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Austrian and Turkish Dubica 1788.jpg|thumb|Carska i Turska Dubica 1788. tokom 5-mjesečne borbe za [[Dubička tvrđava|Dubičku tvrđavu]].|lijevo]]

=== Osmanlijska osvajanja ===
Dubica je prvi put osvojena od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] 20. aprila 1538. Nakon zauzimanja, formirana je dubička [[nahija]] i počela je gradnja džamija i mekteba u koje su dolazili carski činovnici i ulema. Muslimansko stanovništvo je pretežno živjelo u tvrđavi i naselju uz tvrđavu. Jer su tokom osvajanja i napada na Dubicu područje napustili katolici, Osmanlije su kao martologe i pomoćno osoblje naseljavali pravoslavne [[Vlasi|Vlahe]] iz Srbije, Crne Gore i istočne Hercegovine.&lt;ref name=&quot;becirevic&quot; /&gt;

Za vrijeme turske uprave, Dubica je tri puta pala pod austrijsku vlast; u [[Veliki turski rat|Velikom turskom ratu]], u prvom ratu [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI]] i u [[Dubički rat|Dubičkom ratu]] (1788–1791).

== Geografija ==
Općina Kozarska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 16°50 istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. Ukupna površina općine iznosi 499&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i geografski pripada oblasti [[Panonska nizija|Panonske nizije]], sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Kozarska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine [[Kozara|Kozaru]] i [[Prosara|Prosaru]]. Smještena je u donjem toku rijeke [[Una|Une]] i srednjem toku rijeke [[Sava|Save]]. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište.

Najplodniji dijelovi općine su: [[Dubička ravan]], [[Knežpolje]] i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako [[bjelogorična šuma|bjelogoričnom]] tako i [[crnogorična šuma|crnogoričnom šumom]]. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini [[Kozara]] na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kozarske Dubice|Spisak naseljenih mjesta u općini Kozarska Dubica}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozarska Dubica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20265
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 19/20) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 21524
| g2013_bosnjaci           = 2168
| g2013_srbi               = 18670
| g2013_hrvati             = 273
| g2013_bosanci            = 28
| g2013_romi               = 22
| g2013_muslimani          = 49
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 38
| g2013_crnogorci          = 18
| g2013_slovenci           = 7
| g2013_pravoslavci        = 7
| g2013_makedonci          = 14
| g2013_nisu_izjasnili     = 171
| g2013_nepoznato          = 14
| g1991_ukupno             = 31606
| g1991_muslimani          = 6440
| g1991_srbi               = 21728
| g1991_hrvati             = 488
| g1991_jugosloveni        = 1851
| g1981_ukupno             = 30867
| g1981_muslimani          = 5052
| g1981_srbi               = 20453
| g1981_hrvati             = 513
| g1981_jugosloveni        = 4463
| g1981_slovenci           = 6
| g1981_crnogorci          = 38
| g1981_albanci            = 34
| g1981_madari             = 3
| g1981_romi               = 6
| g1981_makedonci          = 10
| g1971_ukupno             = 30384
| g1971_muslimani          = 5114
| g1971_srbi               = 23989
| g1971_hrvati             = 717
| g1971_jugosloveni        = 403
| g1971_slovenci           = 6
| g1971_crnogorci          = 28
| g1971_albanci            = 13
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 24280
| g1961_muslimani          = 1165
| g1961_srbi               = 21299
| g1961_hrvati             = 746
| g1961_jugosloveni        = 978
| g1961_slovenci           = 7
| g1961_crnogorci          = 7
| g1961_albanci            = 22
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 19
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozarska Dubica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 210765
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 10544
| g2013_bosnjaci           = 2055
| g2013_srbi               = 7992
| g2013_hrvati             = 177
| g2013_bosanci            = 28
| g2013_romi               = 21
| g2013_muslimani          = 45
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 25
| g2013_crnogorci          = 15
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 7
| g2013_makedonci          = 13
| g2013_nisu_izjasnili     = 124
| g2013_nepoznato          = 8
| g1991_ukupno             = 13680
| g1991_muslimani          = 6084
| g1991_srbi               = 5540
| g1991_hrvati             = 288
| g1991_jugosloveni        = 1329
| g1981_ukupno             = 11170
| g1981_muslimani          = 4812
| g1981_srbi               = 3439
| g1981_hrvati             = 316
| g1981_jugosloveni        = 2453
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 31
| g1981_albanci            = 33
| g1981_romi               = 6
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 9185
| g1971_muslimani          = 4927
| g1971_srbi               = 3417
| g1971_hrvati             = 481
| g1971_jugosloveni        = 251
| g1971_slovenci           = 5
| g1971_crnogorci          = 22
| g1971_albanci            = 13
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 4
| g1961_ukupno             = 6259
| g1961_muslimani          = 1138
| g1961_srbi               = 3527
| g1961_hrvati             = 558
| g1961_jugosloveni        = 972
| g1961_slovenci           = 7
| g1961_crnogorci          = 6
| g1961_albanci            = 20
| g1961_makedonci          = 15
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kozarska Dubica nalazi se sljedeći spomenik:
* [[Gradska džamija (Kozarska Dubica)|Harem Gradske džamije]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=2 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kozarska Dubica) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== Mediji ===
* [[RTV Kozarska Dubica]]

== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}

== Sport ==
* [[FK Borac Kozarska Dubica]]

== Poznate ličnosti ==
* [[Milan Janković]] (Filip Zepter)
* [[Darmin Veletanlić]], slikar
* [[Tihomir Stanić]], glumac i režiser
* [[Amir Rešić Nino]], pjevač

== Također pogledajte ==
*[[Bosanskodubičko veče]]

== Bibliografija ==
* Aleksić, Dragoslav. (1931) ''Knežpolje i Knežopolje u prošlosti i sadašnjosti'', Bosanska Dubica, Unacop.
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kozarska Dubica Municipality|Kozarska Dubica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*{{službeni sajt|http://www.kozarskadubica.org}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Kozarska Dubica}}
{{Poluzaštita-uređivanje}}
{{Zaštita-premještanje}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Kozarska Dubica|*]]</text>
      <sha1>gwsjgihlgspyqunmj0gq2ke29dmc99x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1813.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7865</id>
    <revision>
      <id>3715593</id>
      <parentid>3692231</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>proširena informacija o rođenom</comment>
      <origin>3715593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1400" sha1="4f9vnt1ru66hc6p1oi5nqj75o5g3ibh" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==

* [[6. novembar]] - [[Meksiko]] proglasilo nezavisnost od Španije.
* [[1. decembar]] - Poslije neodređenog odgovora [[francuska|francuskog]] [[car]]a [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I]] na mirovne uslove [[saveznik]]a, [[Rusija]], [[Pruska]] i [[Austrija]] su se odlučile za [[invazija|invaziju]] [[Francuska|Francuske]].

== 1813. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[11. februar]] - [[Otto Ludwig]], njemački književnik

=== Mart ===
* [[30. mart]] - [[Jakov Baltić]], bosanski franjevac i ljetopisac

=== April ===
* [[11. april]] - [[Carl Jaenisch]], [[Rusija|rusko]]-[[Finska|finski]] [[šah]]ist

=== Maj ===
* [[5. maj]] - [[Sören Kierkegaard]], danski filozof
* [[22. maj]] - [[Richard Wagner]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor, dirigent, muzički teoretičar i esejist

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[12. juli]] - [[Claude Bernard]], francuski fiziolog

=== August ===
* [[5. august]] - [[Ivar Aasen]], norveški pisac

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]] - [[Giuseppe Verdi]], italijanski operski kompozitor

=== Novembar ===
* [[1. novembar]] - [[Petar II Petrović Njegoš]], srpski vladika Crne Gore

=== Decembar ===

== Umrli ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1813|1813.}}</text>
      <sha1>4f9vnt1ru66hc6p1oi5nqj75o5g3ibh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjački institut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9482</id>
    <revision>
      <id>3715530</id>
      <parentid>3671111</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:49:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7228" sha1="pr7htozi9yuuectb4xwpiwl3ft1oc78" xml:space="preserve">{{Infokutija muzej
| ime                = Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića
| slika              = Bosniak Institute - Adil Zulfikarpasic Foundation, entrance.png
| osnovan            = 1988.
| koordinate         = {{coord|43|51|35.8|N|18|25|31.2|E|display=inline,title}}
| direktor           = Amina Rizvanbegović-Džuvić
| lokacija           = Mula Mustafe Bašeskije 21, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| veb-sajt           = {{URL|www.bosnjackiinstitut.ba}}
}}
'''Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića''' je institucija kulture i nauke u Sarajevu. Ujedno je [[muzej]] i galerija, [[arhiv]] i [[biblioteka]], izdavačka kuća i kulturni centar. Institut je rezultat višedecenijskog djelovanja i rada osnivača, [[Adil Zulfikarpašić|Adila Zulfikarpašića]], vakifa, mecene, biznismena i političara, koji je zajedno sa suprugom Tatjanom Zulfikarpašić prikupljao i čuvao kulturno-historijsko naslijeđe i savremenu produkciju o [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovini]], od dokumenata, fotografija, razglednica, karata, pa sve do knjiga, enciklopedija, časopisa i druge arhivske i bibliotečke građe. Bošnjački institut osnovan je u [[Zürich]]u 1988. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnjackiinstitut.ba/o-nama/historijat/|title=Historijat|website=Bošnjački institut|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; a nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] cjelokupni fond preseljen je u [[Sarajevo]] kada je Bošnjački institut otvoren 2001. godine.

Bošnjački institut sadrži biblioteku, arhiv, zbirku umjetničkih djela, galerije, čitaonice i kabinete za naučno-istraživački rad, sale za konferencije, te druge popratne sadržaje. Institut je smješten u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije 21, uz Gazi Husrev-begov hamam, izgrađen 1535. godine. Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu biblioteke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić koji su za ovaj objekat dobili [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade. Posredstvom zdanja Hamama ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-begov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf Adila Zulfikarpašića, Bošnjački institut, institucija koja promovira i afirmiše kulturu i vrijednosti kako [[Bošnjaci|Bošnjaka]] tako i drugih naroda Bosne i Hercegovine.

== Biblioteka ==
Biblioteka Bošnjačkog instituta posjeduje više od 250.000 bibliotečkih jedinica (knjiga, časopisa, karata, članaka i dr. vrste građe) od najstarijih primjeraka i izdanja, od rukopisa iz 14. stoljeća, prvih štampanih knjiga i časopisa, pa sve do savremene naučne i stručne literature 21. stoljeća o Bosni i Hercegovini i regionu. Biblioteka se sastoji od slijedećih odjela: Bosnica, Croatica, Serbica, Turcica, Islamica, Jugoslavica, Odjel rukopisne zbirke, Odjel referentne zbirke, te zbirki: Judaica, Bogumili, Sandžak, Emigrantica, Rat 1992-1995. i dr.

== Zbirka umjetničkih djela ==
Zbirka umjetničkih djela Bošnjačkog institutaje nastajala nekoliko decenija, prvo kao privatna kolekcija Adila Zulfikarpašića i njegove supruge Tatjane, a potom kao zbirka Bošnjačkog instituta. Zbirka ima više od 1500 djela (slika, grafika i skulptura) brojnih bosanskohercegovačkih autora, od [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]], [[Hakija Kulenović|Hakije Kulenovića]], [[Rizah Štetić|Rizaha Štetića]], Ibrahima Ljubovića, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], [[Mersad Berber|Mersada Berbera]], [[Affan Ramić|Affana Ramića]], Mevludina Ekmečića, do [[Safet Zec|Safeta Zeca]], [[Salim Obralić|Salima Obralića]], [[Mehmed Zaimović|Mehmeda Zaimovića]] i dr, kao i poklonjene privatne zbirke [[Mersad Berber|Mersada Berbera]], Mevludina Ekmečića, Ismeta Rizvića, Ede Numankadića i dr.

== Arhiv == 
Arhiv sadrži više od 8000 arhivskih jedinica, od najstarijeg dokumenta iz 15. stoljeća, pa sve do dokumenata, članaka i fotografija modernog perioda o političkim, društvenim, ekonomskim, kulturnim i obrazovnim pitanjima u Bosni i Hercegovini.

== Zadaci ==

U okviru svojih programa i aktivnosti Institut razvija i unapređuje naučnu saradnju sa sličnim institucijama u zemlji i inostranstvu, prikuplja, obrađuje i čuva kulturno-historijsko naslijeđe i savremenu naučnu i stručnu produkciju Bosne i Hercegovine, organizira naučne, stručne i međunarodne događaje, te razvija izdavačku produkciju.

== Uprava ==

Bošnjačkim institutom rukovodi Upravni odbor i direktor.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bosnjackiinstitut.ba/ Zvanična stranica Bošnjačkog instituta]

== Reference ==
{{Refspisak}}
* Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića. (2004) ''Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića : Dolmabahce Saray Istanbul 28.11.04.-28.12.04.''. Sarajevo : Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, 2004.
* Filandra, Š. i Karić, E. (2002) ''Bošnjačka ideja''. Zagreb: Globus.
* Puljek-Bubrić, Narcisa (2005.). ''Promocija privatne bibliotečke zbirke : iskustva Bošnjačkog instituta-fondacija Adila Zulfikarpašića.'' ICSL - Godišnjak Međunarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu. ISSN 1840-1295. - God. 1, br. 1 (decembar/prosinac 2005), str. 166-169.
* Puljek-Bubrić, N., Kujović, M. i Gadžo Kasumović, A. (2020) ''Vodič kroz Arhiv Bošnjačkog instituta - Fondacije Adila Zulfikarpašića''. Sarajevo : Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića.
* ''Riznica bošnjačke kulture.'' Behar : časopis za kulturu i društvena pitanja, 19 (96). Zagreb : Kulturno društvo Muslimana Hrvatske Preporod, 2010.
* [http://bosniaca.nub.ba/index.php/bosniaca/article/view/164 Rizvanbegović-Džuvić, Amina; Puljek-Bubrić, Narcisa (2007.). ''Slavističke kolekcije Bošnjačkog instituta : zbirke Emigrantika, Bogumili, Ratna zbirka i Orijentalni rukopisi = Slavic collections of Bosniak Institute : emigrantica, bogumils, war collection and oriental manuscripts.'' Bosniaca : časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. ISSN 1512-5033. - God. 12, br. 12 (decembar 2007), str. 68-72.]
* Rizvanbegović-Džuvić, Amina; Puljek-Bubrić, Narcisa. (2007.). ''Promocija privatne bibliotečke zbirke : iskustva Bošnjačkog instituta-fondacija Adila Zulfikarpašića''. ICSL - Godišnjak Međunarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu ... = ICSL - Yearbook of International Convention of Slavicist Librarian's in Sarajevo .. ISSN 1840-1295. - God. 3, br. 3 (decembar/prosinac 2007), str. 73-75.
* ''Zbirka likovnih djela Bošnjaka : 1988-2001'' / Sarajevo : Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, 2001.
* Zulfikarpašić, A. (1998) ''The Bosniak : Adil Zulfikarpašić''. London: London : Hurst &amp; Company.
{{Bošnjaci}}

[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Kulturne institucije u Bosni i Hercegovi]]
[[Kategorija:Biblioteke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Galerije u Sarajevu]]</text>
      <sha1>pr7htozi9yuuectb4xwpiwl3ft1oc78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bertrand Russell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10169</id>
    <revision>
      <id>3715599</id>
      <parentid>3670988</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T23:06:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7767" sha1="bemwdwbs03ajr0mmnjhibasl5ixhksd" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Bertrand Russell
| slika              = Bertrand Russell smoking in 1936.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = Russell 1936.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1872|5|18}}
| mjesto_rođenja     = Trelleck, Ujedinjeno Kraljevstvo
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1970|2|2|1872|5|18}}
| mjesto_smrti       = Penrhyndendraethe, Ujedinjeno Kraljevstvo
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Bertrand Arthur William Russell''' (''Bertrand Artur Vilijam Rasel''; Trelleck, Vels, 18. maj 1872. – Penrhyndendraethe, 2. februar 1970), [[Velika Britanija|britanski]] [[Filozofija|filozof]], [[Matematika|matematičar]] i društveni reformator. Prema Russellu poziv filozofa se sastoji prije svega, u borbi za ''istinu''. Istina po njemu treba biti naučno potkrijepljena, daleko od svih predrasuda, bez netrpeljivosti, egzaktna, nepersonalna, jer će jedino tako omogućiti razumijevanje među ljudima. Bio je humanistički angažovan protiv svih oblika dehumanizacije, degradacije čovjeka i ljudske zajednice&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Grlić|first=Danko|title=Leksikon filozofa|publisher=Naprijed|year=1982|location=Zagreb|pages=357}}&lt;/ref&gt;.

== Biografija ==

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje univerzitetsku karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene protivratne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke porodice, ali ubrzo i sam stiče glas slobodnog mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim univerzitetima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću humanista: bori se protiv ''&quot;ludila hladnog rata&quot;'', predsjedava &quot;Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u [[Vijetnam]]u&quot;, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i učesnik antinuklearnih demonstracija. Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prilaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''&quot;Principia mathematica&quot;'' nastalo u saradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[Logika|logičar]], uočivši [[paradoks]] koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logičke analize aritmetike ([[Russellov paradoks]], također, [[paradoks berberina]] je jedan od poznatijih paradoksa koji se bavi teorijom skupova). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

== Glavna djela ==
* Principi matematike
* Načela društvene obnove
* Uvod u matematičku filozofiju
* Osvajanje sreće
* Historija zapadne filozofije
* Istraživanje značenja i istine
* Naše saznanje spoljašnjeg sveta
* Filozofija logičkog atomizma
* Analize materije
* Problemi filozofije
* Mudrost Zapada

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Savremena filozofija]]
* [[Russellov čajnik]]
* [[Rusellov paradoks]]
* [[Paradoks berberina]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Bertrand Russell}}

=== Pisanja dostupna na internetu ===

* [https://web.archive.org/web/20081006184733/http://www.positiveatheism.org/hist/russell1.htm &quot;Molitva slobodnog čovjeka&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20050622001026/http://www.positiveatheism.org/hist/russell8.htm ''Jesam li ja ateista ili agnostik?'']
* [https://web.archive.org/web/20051219112119/http://www.threads.name/russell/icarus.html ''Ikar: budućnost nauke'']
* [https://web.archive.org/web/20060203002831/http://www.threads.name/russell/religionciv.html ''Da li je religija pozitivno doprinijela civilizaciji?'']
* [https://web.archive.org/web/20060219224542/http://www.threads.name/russell/ideas_harm.html ''Ideje koje su naštetile čovječanstvu'']
* [http://www.zpub.com/notes/idle.html ''Pohvala ljenosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822071656/http://www.zpub.com/notes/idle.html |date=22. 8. 2019 }} (1932)
* [http://nobelprize.org/literature/laureates/1950/russell-lecture.html Govor prilikom dodjele Nobelove nagrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060128010827/http://nobelprize.org/literature/laureates/1950/russell-lecture.html |date=28. 1. 2006 }} (1950)
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4776 ''Političke ideje'']
* [https://web.archive.org/web/20070311184431/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=1900-1999&amp;author=Russell&amp;text=Problems%20of%20China Problemi Kine]
* [https://web.archive.org/web/20060828120824/http://philosophy.hku.hk/think/phil/russell/index.php ''Problemi filozofije'']
* [http://www.zpub.com/notes/rfree10.html ''Predloženi putevi do slobode''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220124733/http://www.zpub.com/notes/rfree10.html |date=20. 2. 2007 }} (1918)
* [https://web.archive.org/web/20081026083031/http://karws.gso.uri.edu/JFK/the_critics/russell/Sixteen_questions_Russell.html ''16 pitanja o atentatu'' (na predsjednika Kenedija)]
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=2529 ''Analiza uma'']
* [https://web.archive.org/web/20080203104023/http://www.control-z.com/pages/agnosticism.html ''Šta je to agnostik?'']
* [https://web.archive.org/web/20061119081311/http://www.positiveatheism.org/hist/russell0.htm ''Zašto ja nisam krišćanin?'']
* [http://fair-use.org/bertrand-russell/the-elements-of-ethics &quot;Elementi etike&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070320025741/http://fair-use.org/bertrand-russell/the-elements-of-ethics |date=20. 3. 2007 }} (1910)
* [http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics ''Principi matematike''] (1903)

=== Ostalo ===
* [http://users.drew.edu/~jlenz/brs.html Društvo Bertranda Russella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070528034540/http://users.drew.edu/~jlenz/brs.html |date=28. 5. 2007 }}
* [http://www.russfound.org/ Russellova fondacija za mir]
* [http://atheisme.free.fr/Biographies/Russell_e.htm Biografija i citati Bertranda Russella]
* [https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ Russellova foto-galerija]
* [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ Članak u ++Stanfordovoj enciklopediji filozofije'']
* [http://www.mcmaster.ca/russdocs/russell.htm Arhiva o Bertrandu Russellu]
* [http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/russell.htm Spisak izvora]
* [http://www.bbc.co.uk/radio4/reith/historic_audio/ram/russell_1948.ram Prvo predavanje] (Real Audio)
* [http://www.britannica.com/nobel/micro/514_10.html ''Encyclopædia Britannica'']

{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1926-1950}}
{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Analitička filozofija}}
{{Filozofija nauke}}
{{Epistemologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Russell, Bertrand}}
[[Kategorija:Rođeni 1872.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Trelleck]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Dobitnici Sylvesterove medalje]]</text>
      <sha1>bemwdwbs03ajr0mmnjhibasl5ixhksd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Stradivari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12018</id>
    <revision>
      <id>3715586</id>
      <parentid>3666257</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:42:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>manje korekcije</comment>
      <origin>3715586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4063" sha1="pwxoe2pskinuuvgczh8w3nvbwzycb99" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Antonio Stradivari
| slika              = Antonio stradivari.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1644||}}
| mjesto_rođenja     = Cremona, Italija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1737|12|18|1644||}}
| mjesto_smrti       = Cremona, Italija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Antonio Giacomo Stradivari''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Antonius Stradivarius'', rođen oko 1644-e u [[Cremona|Cremoni]], [[Italija]] - Cremona, 18. decembar 1737) je bio italijanski graditelj [[violina]] i drugih gudačkih instrumenata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Antonio-Stradivari|title=Antonio Stradivari {{!}} Master luthier, Cremona, 17th century {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=29. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelo ==

Stradivari je između 1666. i 1679. godine vjerovatno bio učenik [[Nicola Amati|Nicole Amatija]]. 1680-te se osamostalio i otvorio svoju radionicu na Piazza San Domenico u gradu Cremona. Počinje da pravi modele u stilu svoga majstora ali i da eksperimentiše sa različitim debljinama drveta i lakovima. Najbolje instrumente, po današnjem mišljenju, napravio je između 1698. i 1725. Instrumenti signirani poslije 1730-e su vjerovatno napravili njegovi sinovi Omobono i Francesco. Predpostavlja se da je Stradivari napravio oko 1.100 violina, [[viola]], [[gitara]] i [[Čelo|čela]].
Danas postoji još oko 650 Stradivari instrumenata.
{{commonscat|Antonio Stradivari}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.nmf.or.jp/english/ Nippon Music Foundation]
* [http://www.stradivarisociety.com/ Stradivari Society]
* [https://web.archive.org/web/20050309001950/http://www.theviolinsite.com/violin_making/index.html Violin Making at The Violin Site]
* [https://www.nytimes.com/2016/12/20/science/stradivari-violin-wood.html Stradivari violin wood], ''The New York Times''
* [http://www.mimo-international.com/MIMO/search.aspx?instance=Exploitation&amp;SC=DEFAULT&amp;QUERY=stradivari&amp;_lg=en-US# Instruments of Antonio Stradivari on the online database MIMO], website mimo-international.com.
* [http://www.usd.edu/smm/ The National Music Museum]
* [https://web.archive.org/web/20110810062340/http://www.educa.madrid.org/web/csm.realconservatorio.madrid/ {{lang|es|Real Conservatorio Superior de Música}}, Madrid]
* [http://www.stradivari.de/ Information on Antonio Stradivari]
* [http://www.stradivaribooks.com/ Antonius Stradivarius]
* [https://www.corilon.com/us/library/master-portraits/antonio-stradivari-a-story-of-sound-and-echoes Antonio Stradivari – a story of sound and echoes]
* [http://www.archiviodellaliuteriacremonese.it/ {{lang|it|Archivio della liuteria cremonese}}]
* [http://ingleshayday.com/archive/information/1155-antonio-stradivari-biography.html The Four Centuries Gallery – Antonio Stradivari]
* [http://tarisio.com/cozio-archive/cozio-carteggio/stradivari-and-his-sons-part-1/ Stradivari and his sons, Part 1]
* [http://tarisio.com/cozio-archive/cozio-carteggio/stradivari-and-his-sons-part-2/ Stradivari and his sons, Part 2]
* [https://www.bearespublishing.com/post/the-preservation-of-antonio-stradivaris-instruments/ The Preservation of Antonio Stradivari’s instruments]
* [https://www.bearespublishing.com/post/the-secret-havemeyer-stradivari-a-story-of-sugar-suffrage-and-stardom/ The Secret Havemeyer Stradivari: A Story of Sugar, Suffrage, and Stardom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240519083254/https://www.bearespublishing.com/post/the-secret-havemeyer-stradivari-a-story-of-sugar-suffrage-and-stardom |date=19. 5. 2024 }}
* {{cite EB1911|wstitle=Stradivari, Antonio|volume=25|page=977|short=1}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stradivari, Antonio}}
[[Kategorija:Italijanski muzičari]]
[[Kategorija:Biografije, Cremona]]
[[Kategorija:Rođeni 1644.]]
[[Kategorija:Umrli 1737.]]</text>
      <sha1>pwxoe2pskinuuvgczh8w3nvbwzycb99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715590</id>
      <parentid>3715586</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4064" sha1="nfhr0u2btgg4yfrzv8euambswe4a1mf" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Antonio Stradivari
| slika              = Antonio stradivari.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1644||}}
| mjesto_rođenja     = Cremona, Italija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1737|12|18|1644||}}
| mjesto_smrti       = Cremona, Italija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Antonio Giacomo Stradivari''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Antonius Stradivarius'', rođen oko 1644. u [[Cremona|Cremoni]] – Cremona, 18. decembar 1737) bio je [[italija]]nski graditelj [[violina]] i drugih gudačkih instrumenata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Antonio-Stradivari|title=Antonio Stradivari {{!}} Master luthier, Cremona, 17th century {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=29. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelo ==
Stradivari je između 1666. i 1679. vjerovatno bio učenik [[Nicola Amati|Nicole Amatija]]. Godine 1680. osamostalio se i otvorio svoju radionicu na Piazza San Domenico u Cremoni. Počinje praviti modele u stilu svog majstora, ali i eksperimentisati s različitim debljinama drveta i lakovima. Najbolje instrumente, po današnjem mišljenju, napravio je između 1698. i 1725. Instrumente signirane poslije 1730. vjerovatno su napravili njegovi sinovi Omobono i Francesco. Pretpostavlja se da je Stradivari napravio 1100 violina, [[viola]], [[gitara]] i [[violončelo|violončela]].

Danas postoji još približno 650 Stradivarijevih instrumenata.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Antonio Stradivari}}
* [http://www.nmf.or.jp/english/ Nippon Music Foundation]
* [http://www.stradivarisociety.com/ Stradivari Society]
* [https://web.archive.org/web/20050309001950/http://www.theviolinsite.com/violin_making/index.html Violin Making at The Violin Site]
* [https://www.nytimes.com/2016/12/20/science/stradivari-violin-wood.html Stradivari violin wood], ''[[The New York Times]]''
* [http://www.mimo-international.com/MIMO/search.aspx?instance=Exploitation&amp;SC=DEFAULT&amp;QUERY=stradivari&amp;_lg=en-US# Instruments of Antonio Stradivari on the online database MIMO], website mimo-international.com.
* [http://www.usd.edu/smm/ The National Music Museum]
* [https://web.archive.org/web/20110810062340/http://www.educa.madrid.org/web/csm.realconservatorio.madrid/ {{lang|es|Real Conservatorio Superior de Música}}, Madrid]
* [http://www.stradivari.de/ Information on Antonio Stradivari]
* [http://www.stradivaribooks.com/ Antonius Stradivarius]
* [https://www.corilon.com/us/library/master-portraits/antonio-stradivari-a-story-of-sound-and-echoes Antonio Stradivari – a story of sound and echoes]
* [http://www.archiviodellaliuteriacremonese.it/ {{lang|it|Archivio della liuteria cremonese}}]
* [http://ingleshayday.com/archive/information/1155-antonio-stradivari-biography.html The Four Centuries Gallery – Antonio Stradivari]
* [http://tarisio.com/cozio-archive/cozio-carteggio/stradivari-and-his-sons-part-1/ Stradivari and his sons, Part 1]
* [http://tarisio.com/cozio-archive/cozio-carteggio/stradivari-and-his-sons-part-2/ Stradivari and his sons, Part 2]
* [https://www.bearespublishing.com/post/the-preservation-of-antonio-stradivaris-instruments/ The Preservation of Antonio Stradivari’s instruments]
* [https://www.bearespublishing.com/post/the-secret-havemeyer-stradivari-a-story-of-sugar-suffrage-and-stardom/ The Secret Havemeyer Stradivari: A Story of Sugar, Suffrage, and Stardom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240519083254/https://www.bearespublishing.com/post/the-secret-havemeyer-stradivari-a-story-of-sugar-suffrage-and-stardom |date=19. 5. 2024 }}
* {{cite EB1911|wstitle=Stradivari, Antonio|volume=25|page=977|short=1}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stradivari, Antonio}}
[[Kategorija:Rođeni 1644.]]
[[Kategorija:Umrli 1737.]]
[[Kategorija:Biografije, Cremona]]
[[Kategorija:Italijanski muzičari]]</text>
      <sha1>nfhr0u2btgg4yfrzv8euambswe4a1mf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fidel Castro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12609</id>
    <revision>
      <id>3715722</id>
      <parentid>3574638</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:11:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12640" sha1="k9drrfxteb40mv7zdfizj7ar4xvfcci" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Fidel Castro
| slika              = Fidel Castro (c. 1959) (3x4 cropped).jpg
| redoslijed         = Prvi [[Sekretari Komunističke partije Kine|sekretar]] [[Komunistička partija Kube|Komunističke partije Kube]]
| vrijeme_na_vlasti  = 3. oktobar 1965 – 19. april 2011.
| prethodnik         = [[Blas Roca Calderio]]
| nasljednik         = [[Raúl Castro]]
| redoslijed2        = [[Predsjednik Kuba]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 2. decembar 1976 – 24. februar 2008.
| prethodnik2        = [[Osvaldo Dorticós Torrado]]
| nasljednik2        = Raúl Castro
| redoslijed3        = [[Premijer Kube]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 16. februar 1959 – 2. decembar 1976.
| prethodnik3        = [[José Miró Cardona]]
| nasljednik3        =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|08|13}}
| mjesto_rođenja     = [[Birán]], [[Kuba|Republika Kuba]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2016|11|25|1926|08|13}}
| mjesto_smrti       = [[Havana]], Kuba
| puno_ime           = Fidel Alejandro Castro Ruz
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Komunistička partija Kube]]
| supruga            = Mirta Diaz-Balart (1948–1955)&lt;br /&gt;Dalia Soto del Valle (1980–2016)
| djeca              = {{Sakrij|naslov=9|podaci=Fidel Ángel Castro Diaz-Balart&lt;br /&gt;Alina Fernandez-Revuelta&lt;br /&gt;Alexis Castro-Soto&lt;br /&gt;Alejandro Castro-Soto&lt;br /&gt;Antonio Castro-Soto&lt;br /&gt;Angel Castro-Soto&lt;br /&gt;Alain Castro-Soto&lt;br /&gt;Jorge Angel Castro&lt;br /&gt;Francisca Pupo}}
| obrazovanje        =
| vjera              = [[Ateizam]]
| potpis             = [[Datoteka:Fidel Castro Signature.svg|100px]]
| web_stranica       =
}}
'''Fidel Alejandro Castro Ruz''' &lt;small&gt;([[File:Speaker Icon.svg|13px|]] [[:Media:Es-Fidel Castro.ogg|audio]])&lt;/small&gt; (13. august 1926 – 25. novembar 2016&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/preminuo-kubanski-revolucionar-fidel-castro/161126002|title=Preminuo kubanski revolucionar Fidel Castro|work=Klix.ba|access-date=26. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;) bio je [[Kubanci|kubanski]] [[političar]] i [[revolucionar]] koji je bio [[premijer]] [[Kuba|republike Kube]] (1959–1976) i [[predsjednik]] Kube (1976–2008). Politički [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistički]] kubanski [[Nacionalizam|nacionalista]] bio je prvi sekretar [[Komunistička partija Kube|Komunističke partije Kube]] (1961–2011). Pod njegovom upravom Kuba je postala [[jednostranačka država|jednostranačka]] [[socijalistička država]]. Na međunarodnom planu, Castro je bio generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u periodu 1979–1983. i 2006–2008.

Rođen je u [[Biran (grad)|Biranu]] kao sin bogatog poljoprivrednika. Castro je usvojio [[politička lijevica|ljevičarsku]] [[anti-imperijalizam|anti-imperijalističku]] politiku dok je studirao pravo na [[Univerzitet u Havani|Univerzitetu u Havani]]. Nakon učešća u pobuni protiv [[politička desnica|desničarskih]] vlada u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] i [[Kolumbija|Kolumbiji]], planirao je svrgavanje predsjednika Kube [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batistu]], pokrenuvši neuspjeli napad na [[kasarna Moncada|kasarnu Moncada]] 1953. godine. Nakon godinu dana zatvora, otputovao je u [[Meksiko]] gdje je formirao revolucionarnu grupu [[Pokret 26. juli]], zajedno sa [[Che Guevara|Che Guevarom]] i bratom [[Raúl Castro|Raulom Castrom]]. Po povratku na Kubu Castro je imao ključnu ulogu u [[Kubanska revolucija|Kubanskoj revoluciji]] vodeći [[Gerilsko ratovanje|gerilski rat]] protiv Batistinih snaga iz Siera Maestre. Nakon svrgavanje Batiste 1959. godine, Castro preuzima vojnu i političku moć. [[SAD|Sjedinjene Države]] su bile zabrinute zbog prijateljskog odnosa Castra sa [[SSSR|Sovjetskim savezom]], i neuspješno su ga pokušali ukloniti atentatom, ekonomskom blokadom i kontra-revolucijom. Kako bi se suočio sa tim problemima, Castro formira savez sa Sovjetima i dozvoljava im da instaliraju nuklearno oružje na ostrvo, što izaziva [[Kubanska kriza|Kubansku krizu]] - definitivni incident [[Hladni rat|Hladnog rata]] - 1962.

Usvajanjem marksističko-lenjinističkog modela razvoja, Castro pretvara Kubu u jednopartijsku socijalističku državu Komunističke partije; prvu na zapadnoj hemisferi. Uvođenjem reformi centralnog ekonomskog planiranja i širenja zdravstvene zaštite i obrazovanja, su praćene državnom kontrolom medija i suzbijanjem unutrašnjih neslaganja. U inostranstvu, Castro je podržao anti-imperijalističku revolucionarnu grupu, podržavajući osnivanje maksističkih vlasti u [[Čile]]u, [[Nikaragva|Nikaragvi]] i [[Granada|Granadi]], te šaljući vojnike u pomoć saveznicima u [[Jom Kipurski rat|Jom Kipurskom ratu]], [[Etiopijsko-somalijski rat|Etiopijsko-somalijskom ratu]] i [[Angolski građanski rat|Angolskom građanskom ratu]]. Ove akcije, u kombinaciji sa Castrovim vodstvom Pokreta nesvrstanih i Kubanskim medicinskim internacionalizmom, povećali su profit Kube na svjetskoj sceni a njen lider je zaradio veliki ugled u [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. Nakon [[raspad Sovjetskog saveza|raspada Sovjetskog saveza]] 1991. godine, Castro je vodio Kubu u svoj &quot;specijalni period&quot; gdje je prihvatio [[enviromentalizam]] i [[anti-globalizacijski pokret|anti-globalizacijske]] ideje. Uspostavio je 2000. godine savez sa [[Venecuela]]nskim predsjednikom [[Hugo Chávez|Hugom Chavezom]] i potpisao [[ALBA|Kubansko-bolivarski savez za Ameriku]]. Ovlaštenja je 2006. prenio na potpresjednika Raula Castra, koji je formalno preuzeo presjedavanje 2008.

Castro je kontroverzna figura podjele svijeta. Nagrađivan je raznim međunarodnim nagradama, a njegove pristalice ga hvale kao prvaka socijalizma, anti-imperijalizma i [[humanitarizam|humanitarizma]], čiji je revolucionarni režim osigurao nezavisnost Kube od [[američki imperijalizam|američkog imperijalizma]]. Nasuprot tome, kritičari ga gledaju kao [[Totalitarizam|totalitarnog]] [[diktator]]a čija je administracija kršila ljudska prava, izvršila egzodus nad više od milion kubanaca i osiromašila ekonomiju zemlje. Svojim postupcima i svojim riječima on je značajno uticao na politiku različitih pojedinaca i grupa širom svijeta.

==Biografija==
[[Datoteka:CheyFidel.jpg|mini|lijevo|[[Che Guevara]] (lijevo) i Castro, fotografisao Alberto Korda 1961.]]

Fidel Castro rođen je 13. augusta 1926. (prema nekim izvorima - 1927.) u mjestu Mayarí na porodičnoj plantaži [[šećer]]ne trske u blizini mjesta Biran, u provinciji Oriente. Castrov otac bio je vlasnik plantaže od 23.000 ari na kojoj je kao mladić radio i Fidel. U mladosti je Fidel pohađao dvije jezuitske škole - Lasalle i Dolores, obje u Santiagu. Godine 1942. upisao se u jeziutisku školu Belen u [[Havana|Havani]] i uspješno je završio 1945. godine. Godine 1948. oženio se Mirtom Diaz-Balart, ali je [[brak]] završio razvodom 1954. godine.

Castrov sin Fidel Castro Diaz-Balart, koji je potekao iz tog braka, rođen je 1949. godine. Dolaskom oca na vlast najmlađi Castro obnašat će dužnost šefa kubanske komisije za atomsku energiju. No, Castro se još ženio. Od 1980. godine do svoje smrti bio je oženjen Daliom Soto Del Valleom s kojom je imao pet sinova čija imena redom počinju na slovo A. 1950. godine doktorirao je pravo na Univerzitetu u Havani. Nakon završenog fakulteta Castro je planirao kandidirati se za mjesto zastupnika u kubanskom parlamentu na izborima zakazanim za 1952. godinu, ali je general [[Fulgencio Batista]] u državnom udaru zbacio vladu i predsjednika Carlosa Prio Socarrasa i otkazao izbore. Castro je stoga protiv Batiste uložio tužbu sudu zbog kršenja [[ustav]]a, ali je sud tužbu odbacio. Castro je zato sa grupom istomišljenika 26. jula 1953. godine napao kasarnu u mjestu Monacada. Međutim taj napad je završio neuspjehom i Castro je zatvoren. U zatvoru je ostao sve do 1955. godine. U to doba njegove političke ideje bile su: [[nacionalizam]], [[antiimperijalizam]] i [[reformacija]], te nije bio član Komunističke stranke. Nakon puštanja iz zatvora Castro je otputovao prvo u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], a potom u [[Meksiko]] gdje je organizirao revolucionarni pokret nazvan 26. juli.

Fidel Castro je dolaskom na vlast bio veoma neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama, a koje su se prijateljski odnosile spram Batiste i često se miješale u unutarnje poslove Kube dok je on bio na vlasti. Nakon što je Castrova [[vlada]] nacionalizirala rafinerije [[Nafta|nafte]], šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Države su prestale kupovati kubanski šećer te su uvele ekonomski embargo prema Kubi. Sjedinjene Države neuspješno su pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica zbaciti Castra s vlasti 1961. godine u tzv. invaziji na [[Zaljev svinja]].

==Približavanje SSSR-u==
[[Datoteka:Fidel-Gagarin-hug.jpg|mini|desno|Castro i sovjetski kosmonaut [[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru.]]

Možda i kao posljedica te invazije slijedila je Castrova izjava u decembru 1961. godine: Ja sam marksist-lenjinist i ostaću to do svoje smrti. Ranih 1960-ih Castro je otvoreno priglio [[komunizam]] i uspostavio bliske veze sa [[SSSR]]-om primajući sve veću sovjetsku vojnu i ekonomsku pomoć. U doba 1960-ih i 1970-ih Castrova vlada je učinila značajna poboljšanja u kubanskom obrazovnom sistemu i organizaciji zdravstvene skrbi time prikazujući kubansku revoluciju kao primjer drugim narodima. Ali Američko-kubanski odnosi nastavili su se pogoršavati kada su Amerikanci 1962. otkrili da je [[Sovjetski Savez]] na Kubi postavio svoje balističke projektile dalekog dometa i time praktično imao cijele Sjedinjene Države &quot;na dlanu&quot;. Predsjednik [[John F. Kennedy]] tada je uveo pomorsku blokadu Kube kako bi prisilio sovjetskog lidera [[Nikita Hruščov|Nikitu Hruščova]] na povlačenje sovjetskih projektila s Kube. Castro je također aktivno pomagao revolucionarne pokrete u Latinskoj Americi, a u 1970-ih i 1980-ih i u Africi ([[Angola]], [[Etiopija]]). Godine 1979. izabran je za vođu Pokreta nesvrstanih, poziciju koja mu je dala međunarodni ugled. Nakon što je kasnih 1980-ih SSSR počeo sprovoditi niz socijalnih i ekonomskih reformi Castro je oštro kritizirao takve eksperimente s kapitalizmom i ustvrdio kako na Kubi nema potrebe za sličnim reformama.

==Raspad Sovjetskog Saveza==
Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine prekinuo je dotok pomoć Kubi izazivajući time još veće propadanje posrnule kubanske privrede. Castro je na takav razvoj događaja odgovorio 1993. godine kada je dopustio ograničeni niz ekonomskih reformi i djelomičnu legalizaciju privatnog poduzetništva. Castro je u decembru 1995. posjetio [[Kina|Kinu]] i izrazio svoje divljenje domaćinima u njihovom uspješnom kombiniranju ograničenih ekonomskih reformi i socijalističke privrede. Po povratku na Kubu Castro je ipak kritizrao eksperimente s privatnim poduzetništvom koji su se ukazivali na Kubi. Tvrdio je kako je jedini način da se postigne ekonomski rast očuvanje jednopartijske države, ograničavanje privatnog poduzetništva i brzo utišavanje političkih protivnika. U februaru 1996. kubanski ratni zrakoplovi oborili su dva civilna aviona za koja su kubanske vlasti tvrdile da su narušile kubanski zračni prostor. Ovi zrakoplovi pripadali su organizaciji kubanskih izbjeglica &quot;Brothers to the Rescue&quot;, koji su se posvetili pomaganju kubanskih izbjeglica. Američka vlada odgovorila je na ovaj incident daljnjim jačanjem ekonomskog embarga što je uključivalo i kažnjavanje stranih tvrtki koje investiraju na Kubi.

Jednom prilikom upitan kada će obrijati bradu i skinuti vojnu odoru (po tome i s cigaretom u ustima postao je prepoznatljiv lik u cijelom svijetu) odgovorio je: Kada se okonča revolucija!

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat}}
{{Commonscat}}
*[https://www.marxists.org/history/cuba/archive/castro/ Fidel Castro History Archive] na ''[[Marxists Internet Archive]]''
*{{IMDb name|4242}}
*[http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_pictures/4392634.stm Fidel Castro: A Life in Pictures] – slideshow by ''[[BBC News]]''
*[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5598311 Fidel Castro: From Rebel to El Presidente] – timeline by ''[[NPR]]''

{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}

{{DEFAULTSORT:Castro, Fidel}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Kubanski političari]]
[[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Nila]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Klementa Gottwalda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zastave NR Mađarske]]</text>
      <sha1>k9drrfxteb40mv7zdfizj7ar4xvfcci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Josif Staljin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12688</id>
    <revision>
      <id>3715601</id>
      <parentid>3674229</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T23:35:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13686" sha1="r8bi2riedjmi73s08kjgq966ofjfuf9" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Josif Staljin&lt;br/&gt;იოსებ სტალინი&lt;br/&gt;Иосиф Сталин
| slika              = Joseph Stalin in 1932 (4) (cropped)(2).jpg
| redoslijed         = [[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa Sovjetskog Saveza]]
| vrijeme_na_vlasti  = 21. januar 1924 – 5. mart 1953.
| prethodnik         = [[Vladimir Lenjin]]
| nasljednik         = [[Nikita Hruščov]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1878|12|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Gori (Gruzija)|Gori]], [[Rusko carstvo]] &lt;small&gt;(danas: [[Gruzija]])&lt;/small&gt;
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1953|03|05|1878|12|08}}
| mjesto_smrti       = [[Kuncevo (Moskva)|Kuncevo]], [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]] &lt;small&gt;(danas: [[Rusija]])&lt;/small&gt;
| puno_ime           = იოსებ ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი&lt;br/&gt;Ио́сиф Виссарио́нович Джугашви́ли Ста́лин&lt;br/&gt;Josif Visarionovič Džugašvili Staljin
| nacionalnost       = Sovjet
| etnicitet          = Gruzijac
| politička_stranka  = Komunistička partija SSSR
| supruga            = Jekaterina Svanidže (1906–1907)&lt;br/&gt;Nadežda Alilujeva (1919–1932)
| djeca              = Jakov Džugašvili&lt;br/&gt;Konstantin Kuzakov&lt;br/&gt;Vasilij Džugašvili&lt;br/&gt;Svetlana Alilujeva
| potpis             = [[Datoteka:Stalin Signature.svg|70px]]
}}
'''Josif Visarionovič Džugašvili Staljin''' (18. decembar 1879 –5. mart 1953)&lt;ref&gt;{{harvnb|Kotkin|2014|p=742, note 25}}. Starting in about 1920 Stalin gave a birth date of 21 December 1879, despite being born on 18 December 1878; na [[Engleski jezik|engleskom]]&lt;/ref&gt; bio je sovjetski revolucionar i politički vođa koji je vodio [[Sovjetski Savez]] od 1924. do svoje smrti 1953. godine. Bio je [[generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (1922–1952) i [[premijer Sovjetskog Saveza]] (1941–1953). U početku je upravljao zemljom kao dio [[Kolektivno vodstvo Sovjetskog Saveza|kolektivnog vodstva]], da bi kasnije učvrstio vlast i postao diktator. Ideološki se pridržavajući [[Lenjinizam|lenjinističke]] interpretacije [[Marksizam|marksizma]], formalizirao je ove ideje kao [[marksizam-lenjinizam]], dok se njegove vlastite politike nazivaju [[Staljinizam|staljinizmom]].

Rođen u siromašnoj porodici u [[Gori]]ma u [[Rusko Carstvo|Ruskom carstvu]] (današnja [[Gruzija]]), Staljin je pohađao [[Tbiliško duhovno sjemenište]] prije nego što se pridružio marksističkoj [[Ruska socijaldemokratska radnička partija|Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj partiji]]. Tamo je uređivao partijske novine [[Pravda (novine)|Pravda]] i prikupljao sredstva za [[Boljševizam|boljševičku]] frakciju [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]].  Nakon što su boljševici preuzeli vlast tokom [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i stvorili [[Jednopartijska država|jednopartijsku državu]] pod novom [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkom partijom]] 1917, Staljin se pridružio njenom vladajućem [[Politbiro Komunističke partije Sovjetskog saveza|Politbirou]]. Kao vodeći političar Komunističke partije tokom [[Ugovor o stvaranju SSSR-a|osnivanja Sovjetskog Saveza]] 1922, Staljin je preuzeo vođstvo nad zemljom nakon Lenjinove smrti 1924. godine. Tokom njegove vladavine, socijalizam je postao centralno načelo [[Ideologija Komunističke partije Sovjetskog Saveza|partijske ideologije]]. Kao rezultat njegovih [[Petogodišnji planovi Sovjetskog Saveza|petogodišnjih planova]], zemlja je prošla kroz poljoprivrednu kolektivizaciju i brzu [[Industrijalizacija Sovjetskog Saveza|industrijalizaciju]], stvarajući centralizovanu komandnu ekonomiju. Ozbiljni poremećaji u proizvodnji hrane su doprinijeli stvaranju [[Glad u Sovjetskom Savezu (1930-1933)|gladi od 1930. do 1933. godine]] koja je ubila milione ljudi. Da bi iskorijenio optužene &quot;[[Narodni neprijatelj|neprijatelje radničke klase]]&quot;, Staljin je pokrenuo [[Velika čistka|Veliku čistku]] u kojoj je zatvoreno preko milion ljudi, uglavnom u [[gulag]]škom sistemu [[Radni logor|logora za prisilni rad]], a najmanje 700.000 pogubljenih između 1934. i 1939. Do 1937. godine imao je apsolutnu kontrolu nad partijom i vladom.

Staljin je preko [[Kominterna|Komunističke internacionale]] promovirao marksizam-lenjinizam u inostranstvu podržavajući europske [[Antifašizam|antifašističke]] pokrete, posebno u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]]. Njegov režim je 1939. godine potpisao [[Sporazum Ribentrop-Molotov|pakt o nenapadanju]] sa [[Nacistička Njemačka|nacističkom Njemačkom]] što je rezultiralo [[Sovjetska invazija na Poljsku|sovjetskom invazijom na Poljsku]]. Njemačka je sporazum okončala [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|invazijom na Sovjetski Savez]] 1941. Uprkos početnim katastrofama, sovjetska [[Crvena armija]] je odbila njemačku invaziju i [[Bitka za Berlin|zauzela Berlin]] 1945. godine čime je okončan [[Drugi svjetski rat]] u Europi. Tokom rata, Sovjeti su [[Sovjetska aneksija Baltičkih država|anektirali baltičke države]] i [[Sovjetska aneksija Besarabije|Besarabiju]], nakon čega su uspostavili sovjetske vlade saveznice širom centralne i istočne Evrope i u dijelovima istočne Azije. Nakon toga su Sovjetski Savez i SAD postale globalne [[Supersila|supersile]] čime su ušli u period napetosti poznatiji kao [[Hladni rat]]. Staljin je predsjedavao sovjetskom poslijeratnom rekonstrukcijom i razvojem atomske bombe 1949. Tokom ovih godina, zemlja je doživela još jednu veliku glad i antisemitsku kampanju koja je kulminirala [[Doktorska zavjera|doktorskom zavjerom]] kako bi se ubili vodeći partijski zvaničnici. Nakon Staljinove smrti 1953, naslijedio ga je [[Nikita Hruščov]] koji je naknadno osudio njegovu vladavinu i pokrenuo [[Destaljinizacija|destaljinizaciju]] sovjetskog društva.

Iako smatran jednom od najznačajnijih ličnosti 20. vijeka, Staljin je bio predmet sveprisutnog kulta ličnosti unutar međunarodnog marksističko-lenjinističkog pokreta koji ga je poštovao kao prvaka radničke klase i [[Socijalizam|socijalizma]]. Od [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991, Staljin je zadržao popularnost u Rusiji i Gruziji kao pobjednički ratni vođa koji je zacementirao status Sovjetskog Saveza kao vodeće svjetske sile. Uprskos tome, njegov režim je opisan kao [[Totalitarizam|totalitaran]] i široko je osuđivan zbog nadgledanja masovne represije, [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|deportacije širokih razmjera]], stotina hiljada pogubljenja i gladi koja je ubila milione ljudi.

==Staljinizam==
[[Staljinizam]] predstavlja način upravljanja i vođenja politike koju je prakticirao Josif Staljin u periodu od 1920-ih do 1953 godine, po kome je termin i nazvan. Staljinističke ideje razvijene u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] nalažu strmoglavu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]], [[Totalitarizam|totalitarističku]] državu, kolektivizaciju poljoprivrede, [[kult ličnosti]], i stavljanje interesa stranih [[Komunizam|komunističkih]] partija ispod interesa [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;B. Bottomore. 1991. Pp. 54&quot;&gt;T. B. Bottomore. ''A Dictionary of Marxist thought''. Malden, Massaschussetts, USA; Oxford, England, UK; Melbourne, Victoria, Australia; Berlin, Germany: Wiley-Blackwell, 1991. str. 54.&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Gruzijski revolucionarni markist, i kasnije doživotni diktator [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a (1928–1953). Rođen je 18. decembra 1879. godine u mjestu [[Gori]]kao sin postolara i bivšeg kmeta. Bio je i student [[Teologija|teologije]] u pravoslavnom sjemeništu u [[Tifilis]]u iz kojeg je izopćen 1899. godine jer se godinu dana ranije (1898) pridružio ilegalnoj Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj stranci.

==Karijera==
[[Datoteka:Lenin and stalin crop.jpg|mini|lijevo|Staljin (desno) sa [[Vladimir Lenjin|Vladimirom Lenjinom]], septembar 1922.]]

Karijeru revolucionara započeo je kao propagandist među željezničarskim radnicima u [[Tbilisi]]ju. Policija ga je 1902. godine uhapsila u [[Batumi]]ju da bi proveo više od godine dana u [[zatvor]]u, nakon čega je protjeran u [[Sibir]] odakle je pobjegao 1904. Između 1902. i 1913. Staljin hapšen osam i protjerivan sedam puta, a ukupno šest puta je uspjevao pobjeći. Njegov zadnji izgon desio se 1913. godine i trajao je sve do 1917. Po povratku iz Sibira 1904. godine Staljin se vjenčao. Njegova prva supruga Jekaterina Svanidze umrla je 1910. Druga supruga [[Nadežda Alilujeva]], s kojom se oženio 1919. godine počinila je samoubistvo 1932. U zadnjim godinama carske Rusije od 1905. do 1917. Staljin je bio više sljedbenik nego vođa. Uvijek je podržavao bolješvičku frakciju unutar stranke, ali njegov je doprinos bio više praktični nego teoretski. Godine 1907. pomogao je u organizaciji prepada banke u Tbilisiju kako bi izvlastili fondove. Vođa boljševika [[Vladimir Lenjin|Lenjin]] u to vrijeme kooptirao ga je u boljševički Centralni komitet. Naredne godine na kratko je bio urednik partijskog lista Pravda, a na Lenjinov poticaj napisao je svoje prvo veliko djelo: Marksizam i nacionalno pitanje. Nakon ruske revolucije u februaru 1917. godine Staljin se vratio u Petrograd (sada: [[Sankt Peterburg]]), gdje je nastavio uređivati partijski list. Zajedno s Levom Kamenevim Staljin je dominirao pri donošenju partijskih odluka, sve do Lenjinovog dolaska u aprilu. Politiku saradnje s privremenom vladom koju su njih dvojica vodili Lenjin je odbacio.

Iako bez osobite uloge u pripremi Oktobarske revolucije ušao je u sovjetsku vladu kao komesar za neruske narodnosti te postao član Politbiroa Komunističke partije 1917. Zajedno sa Jakovom Sverdlovim i [[Lav Trocki|Lavom Trockim]] pomogao je Lenjinu riješiti sva goruća pitanja u teškim vremenima građanskog rata. Staljin je u građanskome ratu učestvovao i kao zapovjednik. Godine 1922. postao je generalni sekretar Komunističke partije. Nakon Lenjinove smrti Staljin je sa Zinovjevim i Kamenevim vodio zemlju. S tim privremenim saveznicima Staljin je napao Trockog, kandidata sa najviše šansi da nasljedi Lenjina. Kada je uklonio Trockoga Staljin je promijenio smjer udružujući se s Nikolajem Buharinom i Aleksejem Rikovim protiv Zinovjeva i Kameneva. Do svoga 50-og rođendana 1929. Staljin je učvrstio svoj položaj na mjestu Lenjinovog nasljednika. Godine 1928. pokrenuo je kampanju nasilne kolektivizacije agrikulturnih dobara što je imalo kobne posljedice na razvoj sela. Sredinom 1930-ih Staljin je pokrenuo opsežnu kampanju političkog terora. U montiranom suđenju Staljinovi bivši rivali unutar stranke (Zinovjev, Kamenev, Tomski, Rikov, Buharin), vlade, vojske (Tuhačevski, Bliher i dr.) i inteligencije u kojima su milioni tzv. neprijatelja naroda utamničeni su, izgnani ili ubijeni. Svi oni priznali su svoje navodne zločine protiv države. Sve to imalo je katastrofalne posljedice na državu, a najvidljive je bilo u vojsci jer su čistke izvršene među visokim vojnim dužnosnicima imale katastrofalne posljedice na spremnost [[Crvena armija|Crvene armije]] na početku [[Njemačka|njemačkog]] napada na Sovjetski Savez. Zbog svega toga strah od tajne policije, [[KGB]]-a, postao je temeljni dio sistema vladavine.

==Drugi svjetski rat==
[[Datoteka:Teheran conference-1943.jpg|mini|&quot;Velika trojka&quot;: Staljin, američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] i britanski premijer [[Winston Churchill]] na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]], novembar 1943.]]

Nakon besplodnih pregovora o vojno-političkom savezu sa Zapadnim silama sklopio je 1938. sporazum s [[Nacizam|nacističkom]] Njemačkom. Nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez (1941), o kojoj je bio više puta obaviješten ali je više vjerovao [[Adolf Hitler|Hitleru]] nego vlastitim obavještajcima i njemačkim vojnim prebjezima, Staljin kao ratni vođa uzima titulu generalisimusa. U vrijeme i nakon 2. svjetskog rata učestvovao je na konferencijama u [[Teheranska konferencija|Teheranu]], [[Konferencija u Jalti|Jalti]] i [[Potsdamska konferencija|Potsdamu]], a koje su rezultirate time da zemlje Istočne i Srednje Evrope potpadnu pod sovjetsku vlast. Zbog nastojanja da svojoj politici podredi nove socijalističke zemlje i njihove komunističke stranke te time nametne svoju volju cijelom komunističkom pokretu izazvao je 1948. sukob s jugoslavenskim komunistima sa [[Josip Broz Tito|Titom]] na čelu. To je prouzročilo udaljavanje Jugoslavije od komunističkog bloka i približavanje Zapadu. Posljednje godine svoje vladavine u januaru 1953. godine naredio je hapšenja mnogim moskovskih doktora, uglavnom [[Jevreji|Židova]], optužujući ih za medicinska ubistva. Činilo se kako se sprema repriza Velikog terora iz sredine 1930-ih ali je Staljinova iznenadna smrt 5. marta spriječila još jedno krvoproliće. Tri godine nakon njegove smrti na 20. partijskom kongresu posmrtno ga je [[Nikita Hruščov|Hruščov]] optužio za zločine protiv Partije i izgradnje kulta ličnosti.

==Reference==
{{Reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Josif Staljin}}
*{{Commonscat-inline|Joseph Stalin}}

{{s-start}}
{{s-ppo}}
{{s-bef|prije=[[Vladimir Lenjin]]}}
{{s-ttl|naslov=[[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa Sovjetskog Saveza]]|godine=1922–1953}}
{{s-aft|poslije=[[Nikita Hruščov]]}}
{{s-end}}

{{Hladni rat}}
{{Vođe Sovjetskog Saveza}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Osoba godine magazina &quot;Time&quot;}}

[[Kategorija:Rođeni 1878.]]
[[Kategorija:Umrli 1953.]]
[[Kategorija:Josif Staljin|*]]
[[Kategorija:Vođe Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>r8bi2riedjmi73s08kjgq966ofjfuf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eric Clapton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13521</id>
    <revision>
      <id>3715647</id>
      <parentid>3658942</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:00:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="bx2h3tklpjszmhlrhbec6byjek0nlxj" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime               = Eric Clapton
| slika             = Eric Clapton - Royal Albert Hall - Wednesday 24th May 2017 EricClaptonRAH240517-30 (34987232355) (cropped).jpg
| veličina_slike    =
| opis              = Clapton tokom nastupa u Royal Albert Hallu u Londonu, 2017.
| ime_pri_rođenju   = Eric Patrick Clapton
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1945|03|30}}
| mjesto_rođenja    = Ripley, Surrey, [[Engleska]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti      = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| zanimanje         = {{hlist|Gitarista|pjevač}}
| godine_aktivnosti = 1962– 
| poznat_po         = 
| značajna_djela    = 
}}
'''Eric Patrick Clapton''' (rođen 30. marta 1945) jeste [[Velika Britanija|britanski]] [[bluz]] i [[Rok-muzika|rok]] gitarista i pjevač. Smatra se jednim od najuspješnijih i najutjecajnijih gitarista u rok muzici.

==Biografija==
===Rane godine===
Kao sin majke Molly i oca Edwarda, [[Kanada|kanadskog]] vojnika stacioniranog u [[Engleska|Engleskoj]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Eric se rađa u engleskom gradiću [[Surrey]]. Otac je prilikom njegovog rođenja bio već izvan [[granica]] [[Država|države]].
Eric je kao dijete bio miran i veoma nadaren, sa odličnim uspjesima u [[Škola|školi]].
Dobio je prvu akustičnu gitaru Hoyer, izrađenu u [[Njemačka|Njemačkoj]], za njegov 13. rođendan, ali jeftinu sa [[Metal (hemija)|metalnim]] žicama koju je bilo teško svirati, pa on nakratko gubi interes za sviranje ovog instrumenta. Dvije godine kasnije Clapton je uzeo istu gitaru i ovaj put je počeo svirati redovno. Bio je pod utjecajem [[blues]]a od najranije dobi, a vježbao je duge sate kako naučiti akorde blues muzike svirajući zajedno uz ploče. On je nastavio da vježba koristeći svoj prenosni [[Grundig magnetofon]], slušajući [[Pjesma|pjesme]] iznova i iznova dok nije osjetio da ih je dobro naučio svirati.
Nakon što je napustio školu [[1961]]. Clapton je studirao umjetnost na Kingstonskom univerzitetu, ali je bio odbijen na kraju školske godine, jer je njegova pažnja ostala na muzici radije nego na [[umjetnost]]i. Njegovo sviranje gitare je toliko napredovalo da su ga od njegove 16. godine ljudi počeli primjećivati.Kao 17-godišnjak, Eric prekida studije na [[Kingston Univerzitet]]u, da bi se priključio svojoj prvoj muzičkoj grupi [[1963]]. godine.
U to vrijeme započeo je da svira po raznim dijelovima [[London]]a.

===Muzičko stvaralaštvo===
[[Datoteka:Eric &quot;slowhand&quot; Clapton.jpg|mini|lijevo|Clapton u [[Barcelona|Barceloni]], 1974.]]

Već 1963. godine Eric postaje član [[Yardbirds]]a. Nakon što [[1965]]. odlazi iz ove grupe, u aprilu iste godine priključuje se [[Johna Mayall &amp; Bluesbreakers|Johna Mayallu &amp; Bluesbreakersima]]. Nakon samo tri mjeseca napušta i ovu grupu.
Sredinom [[1966]]. godine Clapton odlazi i osniva super-grupu [[Cream]], sa [[Ginger Baker]]om ([[Bubnjevi]]) i [[Jack Bruce|Jack Brucom]] ([[Bass]]). 
Tokom svog vremena provedenog sa Cream, počeo se razvijati kao pjevač, tekstopisac i gitarist, iako je Bruce uglavnom pjevao i napisao većinu pjesama sa tekstopiscem Pete Brownom. Prvi koncert grupe Cream bio je neslužbeni nastup u ''Twisted Wheel klubu'' u [[Manchester]]u 29. jula [[1966]]. prije njihovog prvog nastupa dvije noći kasnije na Nacionalnom [[jazz]] i blues [[festival]]u u Windsoru. Cream je postala legendarna grupa sa svojim temperamentnim blues improvizacijama i produženim solo dionicama tokom njihovih živih nastupa.
[[Jimi Hendrix]] je prisustvovao živom nastupu novoosnovanog Creama na Centralnom Londonskom [[univerzitet]]u 1. oktobra 1966.
Hendrixov dolazak je imao neposredan i veliki utjecaj na sljedeću fazu Claptonove karijere, iako će Clapton i dalje biti priznat u Britanskim muzičkim anketama kao najbolji gitarista.
Prvi put posjećuje [[Sjedinjene Države]] tokom turneje sa Creamom. Snimili su album [[Disraeli Gears]] u [[New York City|New Yorku]] 11-15 maja [[1967]]. Cream repertoar varira od [[hard rock]]a (&quot;[[I Feel Free]]&quot;) do dugotrajnih blues instrumentalnih improvizacija (&quot;[[Spoon]]&quot;). Disraeli Gears sadrži Claptonove žestoke gitarske solo dionice, Bruceovo visoko pjevanje i istaknuto, tečno sviranje bas-gitare, a Bakerovo moćno, poliritmično bubnjanje pod jazz utjecajem.
Grupa je napravila hitove poput [[Sunshine Of Your Love]], [[I fell free]], [[White Room]], [[Crossroads]], i mnoge druge. Neslaganje Bakera i Brucea mnogo otežavaju rad ove grupe.

U to vrijeme Clapton počinje sam da [[Pjevanje|pjeva]] i piše [[Pjesma|pjesme]].Sa svojim životnim prijateljem [[George Harrison|Georgom Harrisonom]], članom legendarnih [[Beatles]]a, komponira veliki hit [[Badge]].

===Muzički stil===
Miješajući utjecaje iz [[Chicago]] bluesa i vodećih blues gitarista kao što su Buddy Guy, Freddie King, i BB King, Clapton je stvorio svoj vlastiti prepoznatljivi stil sviranja gitare.

===Muzički utjecaji===
[[Datoteka:Eric Clapton &amp; B.B. King (4776991214).jpg|mini|desno|Clapton i [[B. B. King]] 2010.]]

Clapton navodi [[Freddie King]]a, [[B. B. King]]a, [[Albert King|Alberta Kinga]], [[Buddy Guy]], i [[Hubert Sumlin|Huberta Sumlina]] kao gitariste koji su utjecali na njega. Izjavio je da je blues muzičar [[Robert Johnson]] imao najvažniji utjecaj na njega. U [[2004]]. Clapton je objavio CD i DVD pod nazivom [[Sessions for Roberta Johnson]], gdje je svirao pjesme Roberta Johnsona na električnim i akustičnim gitarama.

Clapton je zajedno sa drugima napisao knjigu ''Otkrivanje Roberta Johnsona'' u kojoj je rekao za Johnsona {{Citat| &quot;Najvažniji blues muzičar koji je ikada živio. On je apsolutno istinit u svojoj [[vizija|viziji]], i toliko dubok koliko sam ja uspio da uđem u tu muziku u posljednjih 30 godina. Nikada nisam pronašao ništa više tako duboko duhovno od Roberta Johnsona. Njegova muzika ostaje najmoćniji vapaj što mislim da se može naći u ljudskom glasu, stvarno .... činilo se kao jeka nečega što sam oduvijek osjećao.}}

===Muzičko naslijeđe===
Claptona nazivaju jednim od najvažnijih i najutjecajnijih gitarista svih vremena. On je jedini koji je tri puta proglašen najznačajnijom osobom u rock muzici (Rock and Roll Hall of Fame): jednom kao solo umjetnik, a posebno kao član Yardbirdsa i Cream. Zauzeo je drugo mjesto u [[časopis &quot;Rolling Stone&quot;|časopisu Rolling Stone]] na listi 100 najvećih gitarista svih vremena i četvrti na [[Gibson]]ovoj listi 50 najboljih gitarista svih vremena.

==Objavljena muzička djela==
=== Albumi ===
{{columns-list|colwidth=30em|
*[[1970]] ''[[Eric Clapton (album)|Eric Clapton]]''
*[[1974]] ''[[461 Ocean Boulevard]]''
*[[1975]] ''[[There's One in Every Crowd]]''
*[[1976]] ''[[No Reason to Cry]]''
*[[1977]] ''[[Slowhand]]''
*[[1978]] ''[[Backless]]''
*[[1981]] ''[[Another Ticket]]''
*[[1983]] ''[[Money and Cigarettes]]''
*[[1985]] ''[[Behind the Sun (Eric Clapton album)|Behind the Sun]]''
*[[1986]] ''[[August (album)|August]]''
*[[1989]] ''[[Journeyman (album)|Journeyman]]''
*[[1992]] ''[[Rush]]
*[[1994]] ''[[From the Cradle]]'' 
*[[1998]] ''[[Pilgrim (1998 album)|Pilgrim]]'' 
*[[2001]] ''[[Reptile (album)|Reptile]]''
*[[2004]] ''[[Me and Mr. Johnson]]''
*[[2004]] ''[[Sessions for Robert J]]''
*[[2005]] ''[[Back Home]]''
*[[2010]] ''[[Clapton 2010]]''
*[[2013]] ''[[Old Sock]]''&lt;ref&gt;[http://www.rollingstone.com/music/news/new-eric-clapton-album-old-sock-due-in-march-20130129 New Eric Clapton Album 'Old Sock' Due in March]&lt;/ref&gt;
*[[2014]] ''[[The Breeze: An Appreciation of JJ Cale]]''
*[[2016]] ''[[I Still Do]]''
*[[2018]] ''[[Happy Xmas (album)|Happy Xmas]]''
*[[2024]] ''[[Meanwhile]]''
}}

=== Singl ploče ===
* 1966. ''[[Wrapping Paper (The Cream)|Wrapping Paper]] sa grupom [[The Cream]]''

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Eric Clapton}}
*[http://www.ericclapton.com/ Zvanični sajt]
*[http://www.aintnothinbut.com/blues-artists/eric-clapton/ Eric Clapton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121213233932/http://www.aintnothinbut.com/blues-artists/eric-clapton/ |date=13. 12. 2012 }} na ''aintnothinbut.com''

{{Grammy - album godine}}
{{Grammy - pjesma godine}}
{{Grammy - snimak godine}}
{{Grammy - najbolja muška vokalna pop-izvedba}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Clapton, Eric}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ripley]]
[[Kategorija:Britanski muzičari]]
[[Kategorija:Britanski pjevači]]
[[Kategorija:Britanski gitaristi]]</text>
      <sha1>bx2h3tklpjszmhlrhbec6byjek0nlxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Claus von Stauffenberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14278</id>
    <revision>
      <id>3715568</id>
      <parentid>3051941</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5090" sha1="mcsbhnzq4le0zcbev2a9m7zmnwrmkt0" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Claus von Stauffenberg
| slika              = Bundesarchiv Bild 183-C0716-0046-003, Claus Schenk Graf v. Stauffenberg.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  Claus Schenk Graf von Stauffenberg
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1907|11|15}}
| mjesto_rođenja     = Njemačka
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1944|7|21|1907|11|15}}
| mjesto_smrti       = Berlin, Njemačka
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera              = katolik&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt;
}}
'''Grof Claus von Stauffenberg''', puniim imenom '''Claus Phillip Maria Graf Schenk von Stauffenberg''' ([[15. novembar]] [[1907]] - [[21. juli]] [[1944]]) je bio njemački aristokrat i [[oficir]] [[Wehrmacht]]a za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;dibb&quot;&gt;[http://www.dibb.de/stauffenberg.php Biografija na stranici]{{Mrtav link}} ''dibb.de'' pristupljeno 12.5.2014. {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;&gt;[http://www.whoswho.de/templ/te_bio.php?PID=488&amp;RID=1 Biografija na stranici] ''whoiswho.de'' pristupljeno 20. 7. 2014. {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

== Vojna biografija ==

* [[1926]]. Ulazak u bambergijski-kavalerijski-regiment 17
* [[1936]]. Nastavnik na ratnoj akademiji u [[Berlin]]u
* [[1938]]. Poziv u štab tenkovske divizije &quot;Hoepners&quot;
* [[1939]]. Sa divizijom Hoepners učestvuje u [[Invazija na Poljsku|Invaziji na Poljsku]]
* [[1940]]. Učestvuje u napadu na [[Bitka za Francusku|Francusku]]
* [[1943]]. Pukovnik u štabu 10. tenkovske divizije u [[Afrika|Africi]], teško ranjen
* [[1944]]. Pukovnik i šef štaba rezerve pod generalpukovnikom Fromm
* 1944. Učestvuje u atentatu na [[Operacija Valkira|Adolfa Hitlera]]

== Odlikovanja ==

* Eisernes Kreuz I. (željezni križ prve klase)
* Ritterkreuz zum eisernen Kreuz (viteški križ)
* Eichenlaub mit Schwertern zum Ritterkreuz (hrasni vijenac sa mačevima uz viteški križ)

== Učestvovanje u atentatu na [[Hitler]]a ==

Stauffenberg je na početku svoje karijere fasciniran od ideja [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]]. Na dan preuzimanja vlasti kroz nacionalsocijaliste 30. januara 1933, on organizuje u [[Bamberg]]u slavlje. Njegovo distanciranje naspram nacionalsocijalizma počinje tek sa „kristalnom noću“ (9./10.11.1938) kada pripadnici [[SA]] i [[SS]] organizuju prve masovne napade na ustanove, prodavnice i same kuće [[židovi|židovskog]] stanovništva. Za vrijeme njegovog boravka u vojnoj bolnici poslije ranjavanja u [[Afrika|Africi]], Stauffenberg se sve više predaje ideji eliminacije [[Hitler]]a.&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;/&gt;

Realnu izvedbu tek vidi sa svojim radom u štabu rezerve i mogućnošću ulaza u vučju jazbinu (''Wolfsschanze''), te pristupu sastancima sa Hitlerom.

Izmeđe 11-20 jula Staufenberg je izveo tri neuspjela pokušaja atentata, jer je želio istovremeno ukloniti Hitlerove zamjenike [[Heinrich Himmler|Himmlera]] i [[Hermann Göring|Göringa]].&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;/&gt;

20. jula 1944. godine, Stauffenberg u jednoj aktnoj tašni unosi satnu bombu i postavlja je u blizini Hitlera ispod stola od hrastovine i izlazi iz barake. Zbog gužve u baraci nije uspio drugu tašnu postaviti.&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;/&gt; Još prije detonacije, jedan od oficira (vjerovatno Generalmajor [[Warlimont]] ili [[Alfred Jodl|Jodl]]) pomjera tašnu malo dalje ispod stola jer mu smeta pri pogledu na kartu. Ovoj slučajnosti Hitler zahvaljuje život u tom momentu.

=== Operacija &quot;Walküre&quot; ===

Poslije atentata, Stauffenberg slijeće u [[Berlin]], uvjeren da je Hitler mrtav.&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt; Uvjeren u ovo, on moli generalpukovnika [[Friedrich Fromm|Friedricha Fromma]] da pusti u pokret operaciju “Walküre” (podizanje vojne rezerve u slučaju smrti Hitlera i zauzimanje svih važnih državnih objekata te organizacija i preuzimanje vlasti). U međuvremenu [[Joseph Goebbels]] uspijeva razgovarati sa Hitlerom i Fromma uvjeriti da ovaj nije mrtav. Poslije jednog telefoniranja sa Hitlerom, iako je znao za atentat, Fromm hapsi Stauffenberga i daje ga u dvorištu svoje komandature likvidirati.&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;/&gt;

Trenutak prije nego što je Stauffenberg streljan uzvikno je: &quot;''Es lebe das heilige Deutschland''!&quot; ([[Bosanski jezik|bs.]] Živjela sveta Njemačka!)&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;/&gt;

Claus, graf Schenk von Stauffenberg je jedan od najvećih primjera borbe protiv Hitlerovog režima unutar njemačke vojske. Kao jedan borac otpora i primjer lojaliteta njemačkoj državi a ne Hitleru, slavi se kao heroj.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Claus Schenk Graf von Stauffenberg}}
* [http://www.dhm.de/lemo/html/biografien/StauffenbergClaus/index.html Biografija ''(njem.)'']
* [https://web.archive.org/web/20081206025821/http://www.hdgbw.de/stauffenberg/index.html Komemorativni centar Stauffenberg ''(njem.)'']

{{DEFAULTSORT:Stauffenberg, Claus von}}
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:Rođeni 1907.]]
[[Kategorija:Umrli 1944.]]</text>
      <sha1>mcsbhnzq4le0zcbev2a9m7zmnwrmkt0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>24. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14994</id>
    <revision>
      <id>3715730</id>
      <parentid>3644088</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:49:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođeni */</comment>
      <origin>3715730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2046" sha1="nzrqkptce0rttnlsjp6gwdu8y8owjh4" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''24. august / kolovoz (24. 8)''' jest 236. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (237. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 129 dana.

== Događaji ==
* [[79. p. n. e.|79. p. n. e]] – Erupcija [[Vezuv]]a, stradanje [[Pompeji|Pompeja]].
* [[1899.|1899]] – Potpisana Prva [[Haške konvencije 1899. i 1907.|Haška konvencija]] o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]].
* [[1993]] – [[Masakr u Raštanima]].
* [[1995]] – [[Windows 95]] je pušten u prodaju.
* [[2016]] – Potresi koji su pogodili planinsko područje centralne Italije odnijeli najmanje 247 ljudskih života.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1899]] – [[Jorge Luis Borges]], [[Argentina|argentinski]] [[pisac]]

=== 20. vijek ===
* [[1929]] – [[Jaser Arafat]], [[Palestina|palestinski]] [[političar]] i vođa
* [[1953]] – [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1957]] – [[Stephen Fry]], [[Engleska|engleski]] [[komedija|komičar]], [[glumac]], pisac i aktivist
* [[1964]] – [[Ljiljana Nikolovska]], jugoslavenska i hrvatska pjevačica makedonskog porijekla
* [[1997]] – [[Stefan Anić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]

== Umrli ==
* [[1590]] – [[Papa Siksto V]]
* [[1832]] – [[Nicolas Léonard Sadi Carnot]], [[Francuska|francuski]] [[fizičar]]
* [[1996]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg
* [[1997]] – [[Zofia Ridet]], [[poljska]] fotografkinja
* [[2024]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti [[Ukrajina|Ukrajine]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|24 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/24 Na današnji dan (24. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-24/ Na današnji dan (24. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august024]]</text>
      <sha1>nzrqkptce0rttnlsjp6gwdu8y8owjh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna (regija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15527</id>
    <revision>
      <id>3715528</id>
      <parentid>3627794</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5253" sha1="4tyfwy24w9q7vepiqxg8wobtkbjm01x" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosna_regija.jpg|200p|mini|desno|Navodna granica bh. podregije Hercegovine (svijetla boja).]]
Današnja država [[Bosna i Hercegovina]] čini istovremeno i [[geografija|geografsku]] [[regija|regiju]] poznatu pod imenom '''Bosna''' kao često skraćivani naziv Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i izvan nje. Službene granice njene južne podregije [[Hercegovina|Hercegovine]] ne postoje, kao ni ostalih podregija: [[Podrinje|Podrinja]], [[Posavina|Posavine]] i [[Bosanska krajina|Krajine]]. Riječ je o podregijama ([[pojam|pojmovno-nerazgovjetnim subordiniranim]] regijama) a ne regijama, pošto nakon nabrajanja istih preostaje nedefinirana teritorija za koju ne postoji zaseban autohtoni regionalni naziv nego je se, u nedostatku istog, naziva ''središnjom Bosnom''. Tako je ime ''Bosna'' i u historijskom te geopolitičkom kontekstu uobičajeno za naziv (pretače) današnje države Bosne i Hercegovine.

Veći dio regije obuhvata [[Dinara|Dinaride]]. Proteže se na sjever do južne granice [[Panonska nizija|Panonske nizije]], sa rijekama [[Sava|Savom]] i [[Drina|Drinom]] kao sjevernom odnosno istočnom granicom.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine|Bosna (rani srednji vijek)}}
Prvi poznati vladar Bosne [[knez]] [[Stjepan Bosanski]] vladao današnjim područjem [[Gornja Bosna|Gornje Bosne]], a za uže visočko polje [[Pavao Anđelić]] tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni [[Slaveni]] u 7. i 8. vijeku teritorijalno širili dalje ime Bosne.&lt;ref&gt;Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, &quot;Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne&quot;, Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34&lt;/ref&gt; Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 srednjovjekovnih izvora, a [[Pavao Anđelić|Anđelić]] je Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na [[Visoko u srednjem vijeku|visočkom polju]].

[[Bosanska banovina]] je od 1320-ih obuhvatala današnji region Bosne, kao i teritorij koji će se kasnije nazvati Hercegovinom. Kao dio [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] tri i po vijeka (1527 - 1878), Bosna je sve do sredine [[19. vijek]]a obuhvatala i teritoriju današnje podregije Hercegovine. Naime, prva otomanska administrativna jedinica tzv. ''Eyalet Bosna'' uspostavljena je 1527,&lt;ref&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Eyalet Administrativne jedinice Osmanlijskog carstva.]&lt;/ref&gt;{{Simboli jezika|en|engleski}} &lt;ref&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Ottoman_sieges_and_landings Godine osvajanja pojedinih zemalja od strane Osmanlijskog carstva.]&lt;/ref&gt;{{Simboli jezika|en|engleski}} nakon skoro jednog vijeka oružanog otpora naročito na sjeveru i zapadu zemlje. Potom je 1580. godine eyalet prerastao u ''Pashaluk Bosna'' koji biva izdijeljen u sandžake, a na kraju prerasta u ''Vilayet Bosna''. Sve administrativne jedinice osmanlijske uprave nad Bosnom uključivale su i sve njene podregije, pa time i Hercegovinu kao jedan od osam ravnopravnih sandžaka Bosne,&lt;ref&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Bosnia_Province,_Ottoman_Empire Provincija Bosna u Osmanlijskom carstvu.]&lt;/ref&gt;{{Simboli jezika|en|engleski}} tj. bez posebnog pominjanja Hercegovine u službenom nazivu zemlje.

Zemlja dobija ime &quot;Bosna i Hercegovina&quot; [[1853]]. godine kao rezultat političkih previranja u regionu. Naime, u to vrijeme je i [[Hrvatska]] preimenovana u &quot;Hrvatska, Slavonija i Dalmacija&quot;. Međutim, za razliku Bosne i Hercegovine, Hrvatska se nedugo zatim uspjela osloboditi takvog [[Kolonija (politika)|kolonijalnog]] imena odnosno statusa.

== Klima ==

Klima regiona Bosne obuhvata dva glavna pojasa: [[Mediteranska klima|mediteranski]] te [[Kontinentalna klima|kontinentalni]].

== Poznate ličnosti ==
* '''Književnost:'''
[[Ivo Andrić]], [[Musa Ćazim Ćatić]], [[Irfan Horozović]], [[Miljenko Jergović]], [[Hasan Kikić]], [[Skender Kulenović]], [[Safet Plakalo]], [[Izet Sarajlić]], [[Meša Selimović]], [[Abdulah Sidran]], [[Derviš Sušić]].

* '''Film i teatar:'''
[[Benjamin Filipović]], [[Ademir Kenović]], [[Sulejman Kupusović]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Danis Tanović]], [[Srđan Vuletić]], [[Pjer Žalica]].

* '''Muzika''':
[[Silvana Armenulić]], [[Željko Bebek]], [[Halid Bešlić]], [[Zdravko Čolić]], [[Zaim Imamović]], [[Dino Merlin]], [[Kemal Monteno]], [[Hanka Paldum]], [[Davorin Popović]], [[Nedžad Salković]].

* '''Sport:'''
[[Elvir Baljić]], [[Elvir Bolić]], [[Mirza Delibašić]], [[Asim Ferhatović]], [[Razija Mujanović]], [[Predrag Nikolić]], [[Ivica Osim]], [[Safet Sušić]], .

* '''Historija i politika'''
[[Ban Borić]], [[Ban Kulin]], [[Tvrtko I Kotromanić]], [[Stjepan II Kotromanić]], [[Husein-kapetan Gradaščević]], [[Mehmed Spaho]], [[Rodoljub Čolaković]], [[Hamdija Pozderac]], [[Alija Izetbegović]].

== Turističke znamenitosti ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Hercegovina]]

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bosna-hercegovina.info/ Bosna i Hercegovina]{{Mrtav link}}
{{stub-geog}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Poluzaštita}}
&lt;br /&gt;

[[Kategorija:Regije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosna (regija)|*]]
[[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>4tyfwy24w9q7vepiqxg8wobtkbjm01x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estonski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15605</id>
    <revision>
      <id>3715661</id>
      <parentid>3554594</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:24:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6800" sha1="gjufnjch6qyw0vr4rhk7ugthdt1erql" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
|ime              = Estonski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici  = eesti keel
|države           = {{ZID|Estonija}}
|regije           = [[Evropa]]
|govornici        = 1,3 miliona
|sistem pisanja        = latinica
|rang             = 
|jezička porodica = [[Uralski jezici|uralski]]
: [[baltofinski jezici|baltofinski]]
:: '''estonski'''
|država           = 
|ustanova         = [[Institut za estonski jezik]] &lt;small&gt;(poluslužbeno)&lt;/small&gt;
|iso1             = et
|iso2             = est
|iso3             = est
|sil              = 
}}
'''Estonski jezik''' (estonski: ''eesti keel''; izgovor: [eːsti keːl]) jeste službeni jezik u [[Estonija|Estoniji]]. Govori ga oko 1,1 milion ljudi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.visitestonia.com/en/why-estonia/your-quick-guide-to-the-estonian-language|title=Estonian language {{!}} Visit Estonia|website=Visitestonia.com|language=en|access-date=24. 10. 2023|archive-date=24. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924100725/https://www.visitestonia.com/en/why-estonia/your-quick-guide-to-the-estonian-language|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u ovoj državi uz desetke hiljada u raznim migrantnim zajednicama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Estonian_in_a_world_context/|title=Estonica.org - Estonian in a world context|date=27. 9. 2018|website=web.archive.org|access-date=24. 10. 2023|archive-date=27. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180927005518/http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Estonian_in_a_world_context/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pripada [[baltofinski jezici|baltofinskoj]] grani [[Uralski jezici|uralske jezičke porodice]].

Jedna posebna osobina ovog jezika koja je privukla veliko zanimanje [[lingvistika|lingvista]] jest ono što se tradicionalno posmatralo kao tri stepena [[fonem]]ske dužine: kratki, dugi i &quot;predugi&quot;, tako da se riječi /sɑdɑ/, /sɑˑdɑ/ i /sɑːdɑ/ međusobno razlikuju. U stvarnosti, razlika nije čisto u fonemskoj dužini i još se raspravlja o [[fonologija|fonološkom]] mehanizmu koji leži iza svega.

== Historija ==
Dva različita historijska estonska jezika (nekad su se smatrali [[dijalekt]]ima), sjevernoestonski i [[južnoestonski jezik]], zasnovani su na precima migracije modernih [[Estonci|Estonaca]] na područje današnje Estonije u najmanje dva talasa; obje grupe govorile su značajno različitim baltofinskim narječjima.&lt;ref name=&quot;LPOE&quot;&gt;{{cite web|url=http://www6.gencat.net/llengcat/noves/hm04primavera-estiu/docs/rannut.pdf|title=Language Policy in Estonia|last=Rannut|first=Mart|year=2004|work=|publisher=Noves SL. Revista de Sociolingüística|archive-url=https://web.archive.org/web/20100703233542/http://www6.gencat.net/llengcat/noves/hm04primavera-estiu/docs/rannut.pdf|archive-date=3. 7. 2010|url-status=dead|access-date=27. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; Moderni standardni estonski razvio se iz dijalekata sjeverne Estonije.

[[Datoteka:EstonianGrammar1637.jpg|mini|lijevo|200px|[[Estonska gramatika]] izdana u [[Tallinn|Revalu]] 1637. od strane Heinricha Stahla]]
Činjenica da je Estonija nakon [[Sjeverni krstaški ratovi|Sjevernih krstaških ratova]] bila pod dominacijom [[Danska|Danske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švedska|Švedske]] i [[Rusija|Rusije]] značajno je usporila razvoj autohtone pismenosti u Estoniji.

Najstariji pisani spomenik baltofinskih govora u Estoniji datira iz [[13. vijek]]a. ''Originates Livoniae'' u [[Hronike Henrika Latvijskog|Hronikama Henrika Latvijskog]] sadrži estonske [[toponim]]e, [[riječ]]i i fragmente [[rečenica]].

== Primjer iz jezika ==
1. član [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] na estonskom:

''Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim.''

(&quot;Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.&quot;)

== Važnije riječi i izrazi ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* jah – da
* ei – ne
* palun – molim; nema na čemu
* aitäh – hvala
* tänan – hvala Vam
* tänan väga – mnogo (Vam) hvala
* tere – ćao; zdravo
* tervist – zdravo
* tere tulemast – dobro došli
* tere hommikust – dobro jutro
* tere päevast – dobar dan
* tere õhtust – dobra večer
* head ööd – laku noć
* head aega – zbogom
* nägemist – doviđenja; vidimo se
* ilusat päeva – Ugodan dan želim.
* vabanda – izvini (neformalno)
* vabandage – oprosti(te) (učtivo)
* vabandust – žao mi je
* pole viga – nema problema
* Kas sa räägid inglise keelt? – Govoriš li [[engleski jezik|engleski]]? (neformalno)
* Kas te räägite inglise keelt? – Govorite li engleski? (učtivo)
* Ma ei räägi eesti keelt. – Ne govorim estonski.
* Ma ei räägi palju eesti keelt. – Ne znam mnogo estonskog.
* Ma räägin natuke eesti keelt. – Govorim malo estonskog.
* Ma saan aru. – Razumijem.
* Ma ei saa aru. – Ne razumijem.
* Ma tean. – Znam.
* Ma ei tea. – Ne znam.
* Ma olen... – Ja sam...
* Mis on teie nimi? – Kako se zoveš?
* Minu nimi on Indrek. – Zovem se Indrek.
* Kuidas sinul läheb? – Kako si? (neformalno)
* Kuidas teil läheb? – Kako ste? (učtivo)
* Tänan, hästi. – Dobro sam, hvala.
* Normaalselt – Dobro sam.
{{col-break}}
* halvasti – loš/-a/-e
* Meeldiv teiega tuttavaks saada. – Drago mi je upoznati te.
* üks – jedan
* kaks – dva
* kolm – tri
* neli – četiri
* viis – pet
* kuus – šest
* seitse – sedam
* kaheksa – osam
* üheksa – devet
* kümme – deset
* üksteist – jedanaest
* kaksteist – dvanaest
* kakskümmend – dvadeset
* kolmkümmend – trideset
* sada – sto
* tuhat – hiljadu
* miljon – milion
* miljard – milijarda
* esmaspäev – ponedjeljak
* teisipäev – utorak
* kolmapäev – srijeda
* neljapäev – četvrtak
* reede – petak
* laupäev – subota
* pühapäev – nedjelja
* kevad – [[proljeće]]
* suvi – [[ljeto]]
* sügis – [[jesen]]
* talv – [[zima]]
* Eesti – Estonija
* Soome - [[Finska]]
* Läti – [[Latvija]]
* Leedu – [[Litvanija]]
* Venemaa – [[Rusija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.speakestonian.co.uk/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2014 |archive-date=14. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000015/http://www.speakestonian.co.uk/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{col-end}}

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Estonian language}}
{{Stub-jezik}}
{{Službeni jezici EU}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Estonski jezik| ]]
[[Kategorija:Baltofinski jezici]]
[[Kategorija:Aglutinativni jezici]]
[[Kategorija:Jezici u Estoniji]]</text>
      <sha1>gjufnjch6qyw0vr4rhk7ugthdt1erql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enrico Fermi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15738</id>
    <revision>
      <id>3715637</id>
      <parentid>3679566</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:42:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4170" sha1="lq8q5959myl7iz62cm5t13x5r1rgv7i" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Enrico Fermi
| slika              = Enrico_Fermi_1943-49.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1901|9|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Rim]], [[Italija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1954|11|29|1901|9|29}}
| mjesto_smrti       = [[Chicago]], [[SAD]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Enrico Fermi''' bio je [[italija]]nski i [[SAD|američki]] [[Fizika|fizičar]] i tvorac prvog svjetskog nuklearnog reaktora, [[Nuklearni reaktor CP 1]]. Prvenstveno se interesirao za nuklearnu fiziku i smatra se tvorcem [[Nuklearno doba|nuklearnog doba]], te je učestvovao u razvoju prve [[Nuklearna bomba|nuklearne bombe]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.wissen.de/thema/enrico-fermi |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131206221019/http://www.wissen.de/thema/enrico-fermi |archive-date=6. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bio je jedan od malobrojnih fizičara koji su teoretski i eksperimentalno bili veoma uspješni. Fermi je držao nekoliko patenata vezanih za upotrebu nuklearne energije. Dobitnik je [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za fiziku]] 1938. za rad na [[nuklearna fisija|nuklearnoj fisiji]].&lt;ref&gt;http://webb24.de/zeitgeschehen/Fermi_1901.htm&lt;/ref&gt; 
Napravio je značajan doprinos u razvoju [[Statistička mehanika|statističke mehanike]], [[Kvantna mehanika|kvantne teorije]] i [[Nuklearna fizika|fizike nuklearnih]] i [[Fizika elementarnih čestica|fizičkih čestica]].

Prvi njegov veliki doprinos bio je u statističkoj mehanici. Nakon što je [[Wolfgang Pauli]] formulisao svoj [[Paulijev princip isključenja|princip isključenja]] 1925. godine, Fermi je nastavio dalje istraživanje u kome je primijenio princip na [[Idealni gas|idealnom gasu]], koristeći pri tom statističku formulaciju koja je danas poznata kao [[Fermi–Diracova statistika]].

Danas, čestice koje su u skladu sa principom isključenja nazivaju se &quot;[[fermion]]i&quot;. Pauli je kasnije postulirao postojanje neizražene nevidljive čestice koja se emituje zajedno sa [[elektron]]om tokom [[beta raspad]]a, kako bi se zadovoljio [[Zakon očuvanja energije|zakon o očuvanju energije]]. Fermi je iskoristio ovu ideju, razvijajući model koji je uključivao postuliranu česticu, koju je nazvao &quot;[[neutrino]]&quot;. Njegova teorija, kasnije nazvana [[Fermijeva interakcija]], a sada poznata kao [[slaba interakcija]], opisala je jednu od četiri [[Fundamentalne interakcije|osnovne sile prirode]]. Kroz eksperimente koji indukuju radioaktivnost sa nedavno otkrivenim [[neutron]]om, Fermi je otkrio da [[Temperatura neutrona|spori neutroni]] bivaju lakše [[Hvatanje neutrona|zarobljeni]] nego brzi. Na osnovu ovog otkrića razvio je [[Fizika nuklearnog reaktora|Fermijevu jednačinu]] da bi to opisao. Nakon bombardovanja [[torij]]a i [[uran]]a sa sporim neutronima, zaključio je da je stvorio nove hemijske elemente. Iako je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu]] za ovo otkriće, novi elementi su kasnije otkriveni kao [[proizvodi nuklearne fisije]].

Po njemu je nazvan i hemijski element [[fermij]] (Fm).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Enrico Fermi}}
* http://www.dibb.de/fermi.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209041234/http://dibb.de/fermi.php |date=9. 2. 2014 }} {{de simbol}}

{{stub-nobel}}
{{Ljudi po kojima su nazvani hemijski elementi}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{DEFAULTSORT:Fermi, Enrico}}
[[Kategorija:Rođeni 1901.]]
[[Kategorija:Umrli 1954.]]
[[Kategorija:Italijanski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Nuklearni fizičari]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Termodinamičari]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Dobitnici medalje &quot;Max Planck&quot;]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]]</text>
      <sha1>lq8q5959myl7iz62cm5t13x5r1rgv7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blanširanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16452</id>
    <revision>
      <id>3715516</id>
      <parentid>3685619</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:29:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2958" sha1="6vxgw1pr28ztnz0mokwkn3oj3iuvjvh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Blanching.jpg|mini|desno|250px|Blanširanje buranije]]
'''Blanširanje''' se ubraja u procese pripreme voća i povrća za konzerviranje. To je postupak predobrade voća i povrća vrućom vodom ili strujom zasićene pare kojim se inaktiviraju [[enzim]]i koji [[Kataliza|kataliziraju]] reakcije degradacije, istiskuje se zrak iz ćelijskog [[Tkivo|tkiva]], mijenja se konzistencija hrane, stabilizira [[Tekstura (prehrana)|tekstura]], boja, smanjuje se zapremina proizvoda, a ponekad se iz [[Hrana|hrane]] uklanjaju nositelji nepoželjnog okusa i mirisa.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://repozitorij.pbf.unizg.hr/islandora/object/pbf%3A138/datastream/PDF/view|title=Blanširanje-konvencionalni i novi postupci|last=Dabić|first=Doris|date=2016|website=repozitorij.pbf.unizg.hr|access-date=15. 2. 2025|archive-date=15. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240915052239/https://repozitorij.pbf.unizg.hr/islandora/object/pbf:138/datastream/PDF/view|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tokom blanširanja djelimično se uništavaju [[vegetativne]] forme [[mikroorganizam]]a zbog uticaja temperature.

Provodi se prije procesa konzerviranja kao što su [[zamrzavanje]] i [[Sušenje hrane|sušenje]]. U procesu blanširanja, s ciljem postizanja inaktivacije enzima, hrana se brzo zagrijava do određene temperature koja se održava određeno vrijeme. Nakon toga se brzo hladi na sobnoj temperaturi. Temperatura i vrijeme pri kojima se provodi postupak blanširanja ovisi o vrsti proizvoda, a najčešće je u rasponu od 70-100&amp;nbsp;°C kroz 1-15 minuta. Faktori koji utječu na duljinu blaširanja pored temperature su vrsta i [[Sorta (botanika)|sorta]] te stepen zrelosti [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]], veličina i oblik proizvoda koji se blanšira, te način zagrijavanja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako se najčešće koristi voda, [[povrće]] se može blanširati i u povrtnoj [[Supa|supi]] za bolji okus. Vrijeme blanširanja ovisi o vrsti i veličini povrća. Prekratko blanširanje neće deaktivirati enzime, a predugo će rezultirati gnjecavim povrćem. Povrće je najbolje blanširati u manjim serijama kako bi se ravnomjerno kuhalo, bez pretrpavanja. Kratko potapljanje namirnice u kipuću vodu, a potom u ledenu vodu kako bi se kuhanje prekinulo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://strukanipelin.com/vodic-za-razumijevanje-kulinarske-tehnike-blansiranje|title=Vodič za razumijevanje kulinarske tehnike – Blanširanje|last=Kristijan|date=17. 10. 2024|website=Štrukani pelin|language=hr|access-date=15. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Korisno ga je primjenjivati u sljedećim situacijama:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

* prije zamrzavanja
* za očuvanje živih boja povrća
* prije daljnje termičke obrade
* za uklanjanje kožice sa voća i povrća
* za uklanjanje gorčine
* za pripremu salata

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Također pogledati ==

* [[Dinstanje]]
* [[Pasterizacija]]

[[Kategorija:Kulinarstvo]]
[[Kategorija:Kuhinja]]
[[Kategorija:Hrana]]</text>
      <sha1>6vxgw1pr28ztnz0mokwkn3oj3iuvjvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eduard Buchner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16475</id>
    <revision>
      <id>3715623</id>
      <parentid>3503381</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:50:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6950" sha1="a77waq9bj8vzni8acfwvg8p3sjx1p5m" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime = Eduard Buchner
| slika = Eduard Buchner (Nobel 1907).png
| slika_širina = 180
| naslov = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1860|5|20}}
| mjesto_rođenja = [[München]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1917|8|13|1860|5|20|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Focșani]], Rumunija
| polje = [[Biohemija]]
| radna_institucija = [[Univerzitet u Berlinu]]&lt;br/&gt; [[Univerzitet u Kielu]] &lt;br/&gt; [[Univerzitet Ludwig Maximilians u Münchenu|Univerzitet u Münchenu]]
| alma_mater = [[Univerzitet Ludwig Maximilians u Münchenu|Univerzitet u Münchenu]]
| poznat_po = [[Mannichova reakcija]]
| nagrade = [[Nobelova nagrada za hemiju]] [[1907.]]
}}
'''Eduard Buchner''' ([[München]], [[20. maj]] [[1860]] – [[Foscani]], [[Rumunija]], [[13. august]] [[1917]]) bio je [[Njemačka|njemački]] hemičar,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Eduard-Buchner|title=Eduard Buchner {{!}} German biochemist|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=10. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; poznat po tome što je dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/1907/buchner/facts/|title=The Nobel Prize in Chemistry 1907|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=10. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; 1907. godine za svoja istraživanja i otkriće nećelijske [[fermentacija|fermentacije]].&lt;ref name=&quot;uniwurz&quot;/&gt; On se smatra &quot;ocem [[enzimologija|enzimologije]]&quot;.

== Biografija ==
Buchner je rođen u [[München]]u kao sin ljekara i profesora [[sudska medicina|sudske medicine]]. I njegov brat Hans bio je također ljekar, koji radio kao docent na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet Ludwig Maximilians u Münchenu|Univerziteta u Münchenu]] u Münchenu. Nakon završetka vojnog obrazovanja 1878. Eduard je proveo određeno vrijeme &quot;tražeći sebe&quot;.&lt;ref name=&quot;rolfuk&quot;/&gt; U periodu od 1877. do 1883. upisao se na Univerzitet Ludwig-Maximilians u [[München]]u ali nije ga završio. Umjesto njega, diplomirao je na Tehničkom univerzitetu u oblasti neorganske prakse, gdje mu je mentor bio Emil Erlenmeyer. Godine 1879. zaposlio se kao naučnik u tvornici konzervi Waltera Nägelija u Münchenu i Mombachu (kod Mainza), ali je pretrpio određene finansijske gubitke. Međutim, tamo je započeo prva istraživanja na biohemijskim procesima fermentacije. Godine 1883. ponovno je mobiliziran u vojsku.

U periodu od 1882. do kraja 1884. sa kraćim prekidima Buchner je izučavao utjecaje jednoćelijskih organizama i kisika na procese fermentacije. U to vrijeme uz preporuke njegovog brata Hansa, radio je pri botaničkom institutu Carla Wilhelma von Nägelija.&lt;ref name=&quot;mpiwg&quot;/&gt;

U zimskom semestru 1883/84. nastavio je svoje studiranje na Univerzitetu u Münchenu. Izučavao je organsku hemiju kao svoj primarni predmet kod profesora [[Adolf von Baeyer|von Baeyera]], a kao sekundarni predmet učio je [[botanika|botaniku]] kod profesora von Nägelija, te fiziku. Von Baeyer i njegov pomoćnik Theodor Curtius prepoznali su Buchnerove izuzetne sposobnosti i vještine. Tokom svog studiranja, Buchner je razvio snažno duhovno &quot;takmičenje&quot; naspram von Baeyera, ali i intenzivno prijateljstvo sa Curtiusom. Sa von Baeyerom kao mentorom, diplomirao je u novembru 1888. na temi &quot;nove sinteze derivata trimetilena&quot;, ali je posljednji dio svoje odbrane morao preraditi sa Curtiusom kao mentorom na Univerzitetu u Erlangenu.&lt;ref name=&quot;baum&quot;/&gt; U zimskom semestru 1885/86. Curtius je napustio Univerzitet u Münchenu, jer mu je von Baeyer uskratio početak [[Habilitacija|habilitacije]] koju mu je obećao 1882. godine.

Buchner se habilitirao 1891. kod profesora von Baeyera svojim radom ''O sintezi derivata pirazola, pirazolina i trimetilena pomoću diazosirćetnih gatera - prilog o znanju cikličnih spojeva atoma'', a njegov prvi ispit imao je temu &quot;hemijski procesi pri fermentaciji&quot;. U međuvremenu Buchner je bio pet godina stariji od svojih kolega sa sličnim stepenom u karijeri. U jesen 1893. prešao je zajedno sa svojim prijateljem Curtiusom na Univerzitet &quot;Christian Albrecht&quot; u Kielu i tamo radio kao docent. Zajedno su u to vrijeme osnovali sekciju Njemačkog alpskog udruženja u Kielu koja je brojala 20 članova.&lt;ref name=&quot;davkiel&quot;/&gt;

Godine 1986. Buchner je stekao titulu vanrednog profesora za analitičku i farmaceutsku hemiju na Univerzitetu &quot;Eberhard Karls&quot; u [[Tübingen]]u. Na tom univerzitetu nastali su njegovi prvi radovi o nećelijskoj alkoholnoj fermentaciji.&lt;ref name=&quot;alkogar&quot;/&gt; Ovaj rad donio mu je Nobelovu nagradu za hemiju 1907. godine. Dvije godine prije njega, von Baeyer je također dobio istu nagradu.

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;uniwurz&quot;&gt;[http://www.chemie.uni-wuerzburg.de/fileadmin/08000000/Nobelpreistraeger/Buchner.pdf Biografie Eduard Buchner], na sajtu Univerziteta Würzburg.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rolfuk&quot;&gt;Rolf Ukrow: [http://opus.kobv.de/tuberlin/volltexte/2004/892/pdf/ukrow_rolf.pdf ''Nobelpreisträger Eduard Buchner (1860–1917) Ein Leben für die Chemie der Gärungen und – fast vergessen – für die organische Chemie.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202022338/http://opus.kobv.de/tuberlin/volltexte/2004/892/pdf/ukrow_rolf.pdf |date=2. 2. 2007 }}, disertacija, Berlin 2004.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mpiwg&quot;&gt;{{Cite journal|author=E. Buchner|url=http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/library/data/lit16578?|title=Ueber den Einfluss des Sauerstoffs auf Gährungen|journal=Hoppe-Seylers Zeitschrift für Physiologische Chemie|volume=9|year=1885|page=380–415}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;baum&quot;&gt;Biografski podaci, literatura i akademsko stablo [http://academictree.org/chemistry/tree.php?pid=51866 Eduarda Buchnera] na sajtu academictree.org, pristupljeno 6. februara 2018.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;davkiel&quot;&gt;[http://www.alpenverein-kiel.de/index.php?id=3 ''DAV-Kiel gegründet am 8. Dezember 1893 mit eigener Kieler Wetterhütte im Verwall (im Paznauntal (Österreich))''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120606112910/http://www.alpenverein-kiel.de/index.php?id=3 |date=6. 6. 2012 }}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;alkogar&quot;&gt;{{Cite journal|author=E. Buchner|title=Alkoholische Gärung ohne Hefezellen (Vorläufige Mitteilung)|journal=Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft|volume=30|year=1897|pages=117–124|doi=10.1002/cber.18970300121}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
*[https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&amp;query=116821337 Literatura o E. Buchneru] u Njemačkoj nacionalnoj biblioteci
*[http://nobelprize.org/chemistry/laureates/1907 Informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723225501/http://nobelprize.org/chemistry/laureates/1907/ |date=23. 7. 2008 }} o E. Buchneru na stranici Nobelove fondacije

{{Nobelova nagrada za hemiju}}
{{Normativna kontrola|VIAF=67227071}}

{{DEFAULTSORT:Buchner, Eduard}}
[[Kategorija:Rođeni 1860.]]
[[Kategorija:Umrli 1917.]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju]]
[[Kategorija:Njemački hemičari]]</text>
      <sha1>a77waq9bj8vzni8acfwvg8p3sjx1p5m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elizabeta I, kraljica Engleske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17080</id>
    <revision>
      <id>3715627</id>
      <parentid>3694644</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T05:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45765" sha1="fjneu01syw3fuhobrowsudai5vvungv" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             = Elizabeta I
| Nasljeđivanje   = [[Spisak engleskih vladara|Kraljica Engleske]] i [[spisak irskih kraljeva|Irske]]
| Slika           = Darnley stage 3.jpg
| Opis slike      =
| Vladavina       = 17. novembar 1558 – 24. mart 1603.
| Krunidba        = 15. januar 1559.
| Prethodnik      = [[Marija I, kraljica Engleske|Marija I]]
| Nasljednik      = [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]]
| Dinastija       = [[Tudor (dinastija)|Tudor]]
| Himna           =
| Otac            = [[Henrik VIII, kralj Engleske]]
| Majka           = [[Anne Boleyn]]
| Datum rođenja   = {{Datum rođenja|1533|09|07}}
| Mjesto rođenja  = [[Greenwich]]
| Datum smrti     = {{Datum smrti i godine|1603|03|24|1533|09|07}}
| Mjesto smrti    = [[London]]
| Mjesto sahrane  = [[Vestminsterska opatija]]
|}}
'''Elizabeta I''' ({{Jez-en|Elizabeth I}}; 7. septembar 1533 – 24. mart 1603) bila je kraljica [[Spisak engleskih kraljeva|Engleske]] i [[Spisak irskih kraljeva|Irske]] od 1558. do smrti 1603. Ponekad nazivana '''Kraljica djevica''', '''Glorijana''' (slavljena) ili '''Dobra kraljica Bess''', Elizabeta je bila peti i posljednji monarh iz [[Tudor (dinastija)|dinastije Tudor]]. Bila je kćerka kralja [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrika VIII]] i njegove druge supruge [[Anne Boleyn]], koja je pogubljena dvije i po godine nakon Elizabetinog rođenja. Anin brak sa Henrikom VIII je poništen, a Elizabeta je proglašena nelegitimnom kćerkom. Njen polubrat [[Edvard VI, kralj Engleske|Edvard VI]] je na samrti dao krunu [[Jane Grey]] ignorišući svoje dvije polusestre Elizabetu i [[Marija I, kraljica Engleske|Mariju]]. Edvardova volja je proglašena nevažećom i Marija je postala kraljica svrgavajući Jane Grey. Tokom Marijine vladavine, Elizabeta je bila zatvorenik godinu dana zbog sumnje da je podržavala protestantske pobunjenike.

[[Datoteka:Autograph of Elizabeth I of England.svg|mini|300px|centar|Autograf Elizabete I]]

Nakon kratkih vladavina polubrata i polusestre, čiji se način upravljanja zemljom razlikovao u svakom pogledu, njeno 44-godišnje kraljevanje dovodi do porasta [[Engleska|engleske]] moći i uticaja u svijetu. U trenutku kada je došla na tron, primjeri dviju prethodnih žena koje su vladale Engleskom nisu obećavali mirnu i uspješnu vladavinu nove kraljice. Čak i oni koji su je podržavali nadali su se da će se udati i vlast prepustiti mužu, ali Elizabeta je imala druge planove. Ona je jednom zauvijek vratila Englesku [[protestantizam|protestantizmu]]. Vrijeme njene vladavine prozvano je &quot;Zlatnom Elizabetinom erom&quot;, u kojoj je rasla [[Ekonomija|ekonomska]] moć [[Engleska|Engleske]], cvjetala [[nauka]], [[filozofija]] i [[kultura]]. Tokom njene &quot;zlatne vladavine&quot; započinje kolonizacija [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i osniva se [[Istočnoindijska kompanija|Britanska istočnoindijska kompanija]].

Opisivana je kao stroga i razdražljiva vladarica.&lt;ref name=Somerset&gt;Somerset, Anne ; 2003, Elizabeth I&lt;/ref&gt; Za razliku od mnogih drugih monarha, bila je škrta na dodijeljivanju titula i časti; samo je sedam ljudi zaslužilo njeno odlikovanje. Elizabetina strategija, koju najbolje opisuje njen moto ''&quot;video et taceo&quot;'' (vidim ali šutim), često ju je spašavala od pogrešnih političkih odluka i onih vezanih za udaju &lt;ref name=Neale&gt;Neale, John Ernest ; 1992, Queen Elizabeth I&lt;/ref&gt; , koja se nije nikada desila.

== Rane godine ==
=== Djetinjstvo ===
[[Datoteka:Embroidered bookbinding Elizabeth I.jpg|mini|lijevo|Korica manuskripta kojeg je jedanaestogodišnja Elizabeta izvezla i poklonila svojoj maćehi, [[Katherine Parr]]. Radi se o kontroverznom djelu [[Margareta Angulemska|Margarete Angulemske]] zvano ''Ogledalo grešne duše'', kojeg su rimokatolički teolozi proglasili [[hereza|herezom]]. Stihove je u Englesku donijela Elizabetina majka, koja je služila na dvoru protestantski nastrojene princeze Margarete, a Elizabeta ih je prevela sa francuskog.]]
Bila je prvo i jedino preživjelo dijete [[Anne Boleyn]] i [[Engleska|engleskog]] [[kralj]]a [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrika VIII]]. Rođena je malo ranije nego što je očekivano, 7. septembra 1533. u palači Placentia u [[Greenwich]]u, između tri i četiri sata poslijepodne.&lt;ref name=Bruce&gt;Bruce, Marie Louise; 1972, Anne Boleyn&lt;/ref&gt; Njen otac je porekao vrhovnost pape, odvojio englesko katoličanstvo od [[rimokatoličanstvo|rimokatoličanstva]] i osnovao [[Crkva Engleske|Crkvu Engleske]] kako bi oženio njenu majku i sa njom dobio nasljednika. Dvorski astrolozi i liječnici predviđali su rođenje muškog djeteta, ali rođena je djevojčica i imenovana po svojoj nani, [[Elizabeta od Yorka|Elizabeti od Yorka]].

U trenutku svog rođenja Elizabeta je bila jedina službena nasljednica engleske krune, budući da je njena starija polusestra [[Marija I Engleska|Marija]], iz Henrikovog poništenog braka sa [[Katarina Aragonska|Katarinom Aragonskom]], smatrana vanbračnim djetetom.&lt;ref name=Somerset/&gt;&lt;ref name=Loades&gt;Loades, David; 2003, Elizabeth I&lt;/ref&gt; Anne se bojala da će Marija predstavljati prijetnju Elizabetinoj poziciji nasljednice. Henrik je zato otpustio sve sluge ledi Marije i poslao je u zamak Hatfield, gdje je zajedno sa ostalom poslugom dvorila svoju dvadeset godina mlađu polusestru. Anne je bila brižna majka koja je često posjećivala svoju kćerku i pritom se redovito sukobljavala sa pastorkom.&lt;ref name=Weir&gt;Weir, Alison; 1991, The Six Wives of Henry VIII&lt;/ref&gt; Anne je gurala Elizabetu ispred Marije kada god je to bilo moguće i tiho je ohrabrivala Henrika da favorizira Elizabetu, jer je to bio jedini način da se ona sama održi na dvoru. Ogorčena Marija je kasnije bila jako hladna prema sestri tokom njene adolescencije.

Nekoliko kasnijih trudnoća Elizabetine majke završilo je ili pobačajem ili rođenjem mrtvorođenih sinova, što je Henrika podsjetilo na njegov neuspjeli brak sa Katarinom. Henrik je usprkos svemu silno želio sina koji bi osigurao kontinuitet dinastije Tudor. Kako je Elizabeta bila jedino preživjelo dijete koje je [[Anne Boleyn]] rodila Henriku, ubrzo je dospjela u kraljevu nemilost. Henrik je svu svoju pažnju počeo posvećivati [[Jane Seymour]], a kako je sa njom želio dobiti zakonitog sina morao je poništiti svoj brak sa Anne. Stoga je Elizabetina majka 1536. bila optužena za vještičarenje, preljub i incest sa bratom, te je osuđena i pogubljena odrubljivanjem glave 19. maja iste godine. Njen brak sa Henrikom je poništen, a tada trogodišnja Elizabeta proglašena vanbračnom kćerkom i izbačena iz nasljedne linije.
[[Datoteka:Mary I by Master John.jpg|mini|Elizabetina starija polusestra, Marija I, 1544..]]
Henrik se samo 11 dana nakon Anninog pogubljenja oženio njenom dvorjankom, Jane Seymour. Jane je Henriku rodila toliko željenog sina, Elizabetinog polubrata [[Edvard VI, kralj Engleske|Edvarda]], te umrla desetak dana nakon njegovog porođaja. Elizabeta je na Edvardovom kršetnju nosila krizom (odjeću za krštenje) i ubrzo je dodana Edvardovom ličnom dvoru kao njegova dvorjanka.&lt;ref name=Loades/&gt; Nakon Janine smrti Elizabeta je dobila još tri maćehe, od kojih je jedna, također pogubljena, bila [[Katherine Howard]], prva rodica njene majke. Iako više nije bila princeza, ne može se reći da nije živjela lagodan život - Henrik se potrudio svojim kćerima osigurati godišnji prihod i prednost nad svim ženama u kraljevstvu osim njegove trenutne žene.&lt;ref name=englishhistory&gt;{{Cite web |url=http://englishhistory.net/tudor/monarchs/eliz1.html |title=Queen Elizabeth I; Biography, Portraits, Primary Sources |access-date=8. 5. 2008 |archive-date=3. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150303221320/http://englishhistory.net/tudor/monarchs/eliz1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Elizabeta je bila domišljata i inteligentna djevojčica koje je izuzetno voljela učiti.&lt;ref name=englishhistory/&gt; Kao i njena majka, bila je dopadljiva i karizmatična. Tokom mladosti stekla je vrlo kvalitetno obrazovanje koje ju je kasnije učinilo najobrazovanijom ženom svoje generacije&lt;ref name=Loades/&gt; i jednom od najobrazovanijih vladara 16. vijeka. Govorila je [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Španski jezik|španski]], [[Grčki jezik|grčki]] i [[latinski jezik]]. Za njeno kvalitetno obrazovanje je, među ostalima, bila zaslužna i njena četvrta maćeha, [[Katherine Parr]]. Katherine se zbližila sa svojim pastorcima, a u njene zasluge spada i pomirenje Henrika i njegovih kćeri, te vraćanje Elizabete i Marije u nasljednu liniju. Smatra se da su odluke koje je Katherine donosila kao [[regent]] za vrijeme Henrikovog odsustva, zajedno sa snažnim karakterom i dostojanstvom, uveliko uticale na Elizabetinu vladavinu.

=== Mladost ===
{{Tudori}}
Henrik VIII umire 1547. i krunu naslijeđuje [[Edvard VI Engleski|Edvard VI]]. Kako sa četrnaest godina nije imala nijednog roditelja, niti su joj roditelji imali žive braće ili sestara podobnih za skrbništvo nad njom, Elizabetu je posvojila [[Katherine Parr]]. Elizabeta je u ovom periodu, zbog svoje blizine kruni, bila jedna od najpoželjnijih udavača u kraljevstvu. Katherinin četvrti i posljednji muž, [[Thomas Seymour]], dajdža Elizabetinog polubrata i mlađi brat njegovog [[regent]]a, gajio je planove o vjenčanju sa Elizabetom. Thomas je bio ljubomoran na bratovu zavidnu poziciju i želio je oženiti Elizabetu čim Katherine umre, kako bi i sam došao do izvjesne moći. Napastvovao je petnaestogodišnju Elizabetu, a kada je to otkrila Katherine, Elizabeta je poslana u kuću Hatfield.&lt;ref name=Loades/&gt; Thomas se ni sada nije zaustavio; on je već naučio kako kontrolisati i manipulirati kraljevskom porodicom, a kada 1548. Katherine umre nakon porođaja, on počinje u stvarnost provoditi svoje prvobitne zamisli da oženi Elizabetu i tako dođe do krune. Za njegovog brata ovo je bila kap koja je prelila čašu&lt;ref name=Neale/&gt;; Thomas je uhapšen pod optužbom da je planirao oženiti kraljevsku princezu bez dopuštenja kralja, njenog brata, te za urotu protiv Edvarda VI. Elizabeta je na sva pitanja u vezi sa slučajem odgovarala šutnjom i na kraju bila oslobođena optužbi, ali Seymour je 1549. pogubljen.

[[Edward Seymour]] je skončao na isti način i bio zamijenjen [[John Dudley|Johnom Dudleyem]], vojvodom od Northumberlanda. Dudley je bio protestant kojem je reformacija i uvođenje protestantizma u potpunosti pogodovala, te je uvijek preferirao protestanticu Elizabetu u odnosu na katolkinju Mariju. Dudley je ohrabrivao mladog kralja da također favorizira Elizabetu, zbog čega je njegov odnos sa Marijom bio vrlo napet. Kada je postalo jasno da Edvard neće poživjeti, Dudley je počeo panično tražiti način da spriječi Mariju da naslijedi tron. Dudley, međutim, nije namjeravao osigurati tron Elizabeti; za tu namjenu izabrao je ledi [[Jane Grey]], također protestanticu koja je imala pravo na tron kao praunuka [[Henrik VII, kralj Engleske|Henrika VII]], a koju je udao za svoga sina, [[Guildford Dudley|Guildforda Dudleya]]. Znao je da će manipuliranje šesnaestogodišnjom snahom biti lakše nego manipuliranje inteligentnom i svojeglavom Elizabetom.

Edvardova oporuka, na koju je Dudley uticao u velikoj mjeri, ponovo je isključivala Mariju iz nasljedne linije. Pošto je za zvaničan razlog izbacivanja Marije iz nasljedne linije uzeta njena ilegitimnost, iz nasljedne linije je morala biti izbačena i Elizabeta koja je također službeno bila nezakonita. Historičari i pravni stručnjaci danas osporavaju pravnu ispravnost ove oporuke iz više razloga, među kojima su najjači argumenti to što je oporuku sastavio tada maloljetni i teško bolesni kralj, i to što je bila u protivnosti sa Zakonom o naslijeđivanju donešenim u vrijeme Henrika VIII.

Nakon Edvardove smrti 6. jula 1553, krunu je, prema njegovoj oporuci, naslijedila Jane Grey. Jane je proglašena kraljicom 10. jula 1553. U trenutku proglašenja, tada u narodu mnogo popularnija Marija, pobjegla je u Suffolk. Tu je skupila vojsku od 20.000 ljudi i do 19. jula umarširala u [[London]] i zbacila Jane Grey s trona.&lt;ref name=englishhistory/&gt; Elizabeta je podržavala svoju polusestru kada je ova odlučila zbaciti njihovu rodicu sa trona, te je sama okupila dvije hiljade konjanika kako bi Mariji pomogla u namjeri da osvoji tron.&lt;ref name=Loades/&gt; Međutim, sestrinska solidarnost nije potrajala. Elizabeta se glasno protivila Marijinoj odluci da pogubi Jane Grey, ali bezuspješno; Marijinom voljom zbačena šesnaestogodišnja kraljica pogubljena je 12. februara 1554.

=== Restauracija katoličanstva ===
[[Datoteka:El bieta I lat 13.jpg|mini|lijevo|Elizabeta s trinaest godina]]
Marija je bila odlučna vratiti cijelo kraljevstvo [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvu]], počevši od svoga dvora. Svima je bilo naređeno da prisustvuju misi, pa Elizabeta nije imala izbora već da posluša kraljičino naređenje, iako je tokom cijele mise vješto glumila da se ne osjeća dobro.&lt;ref name=Loades/&gt; Elizabeta je, međutim, bila uporna u prakticiranju vlastite religije jednako koliko je Marija bila uporna nametnuti joj svoju.

Protiv Marije je ubrzo bila dignuta protestantska pobuna u koju je Elizabeta bila pozivana, ali nije jasno je li prihvatila poziv za učešće u njoj. Marija joj, u svakom slučaju, nije vjerovalo zbog njene prevrtljivosti i spremnosti da svoja uvjerenja prilagodi situaciji u kojoj se nalazi, što je također karakterisalo Henrika VIII. Zbog opredjeljenja za [[protestantizam]] i sumnji da je učestvovala u pobuni protiv kraljice, dva je mjeseca bila [[zatvor]]ena u tornju [[Londonski Tower]]. Svjesna u kakvoj se opasnosti nalazi, te da joj glava doslovno zavisi od Marijina raspoloženja, Elizabeta je glasno protestvovala i potvrđivala svoju nevinost.&lt;ref name=Loades/&gt; Ministar [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V, cara Svetog Rimskog Carstva]], upozorovao je Mariju da joj tron neće biti siguran dok god je njena polusestra u životu, ali članovi vlade koji su simpatisali Elizabetu savjetovali su kraljicu da je u nedostatku dokaza poštedi. Ostavljanje Elizabete u životu savjetovao je i Marijin muž, [[Filip II, kralj Kastilje]]. Marija je poslušala Filipov savjet i Elizabeti odredila šestomjesečni kućni pritvor. Na putu do Woodstocka Elizabetinu kočiju pratile su kolone žena.&lt;ref name=Neale/&gt;&lt;ref name=Loades/&gt;

Marija je često pozivala sestru na dvor i Elizabeta je nevoljko pristajala, mada je žaleći se na ''&quot;tešku prehladu&quot;'' nastojala odgoditi njoj neugodno druženje sa Marijom.&lt;ref name=Loades/&gt; Na Marijinu zapovijed, a Filipovo insistiranje, Elizabeta se na kraju vratila na dvor, kako bi njegovala &quot;trudnu&quot; kraljicu. Marija, međutim, nije bila trudna; to je bila posljednja od njene dvije lažne trudnoće, nakon koje niko, pa ni sama Marija, nije vjerovao da će ijedno dijete biti rođeno iz njenog braka sa španskim kraljem.&lt;ref name=Loades/&gt; Elizabeta je počela planirati svoju vladu već u oktobru 1558.

== Zlatna elizabetanska era ==
[[Datoteka:Elizabeth_I_in_coronation_robes.jpg|mini|desno|Elizabetin krunidbeni portret; na haljinama su izvezene Tudorske ruže, a kosa je puštena kao simbol djevičanstva.&lt;ref name=Loades/&gt;]]
[[Datoteka:Elizabeth I in Parliament.jpg|mini|desno|Elizabeta I na sjednici parlamenta]]
Dana 17. novembra 1558, samo jedanaest dana nakon što je zakonski imenovala polusestru svojom nasljednicom&lt;ref name=Somerset/&gt;&lt;ref name=Neale/&gt;, umrla je kraljica [[Marija I, kraljica Engleske|Marija I]] i skladno Zakonu o nasljeđivanju (''Act of Succesion''), Elizabeta je naslijedila englesku krunu. Narod je slavio smrt nepopularne Marije i uz veselje je prihvatio Elizabetin dolazak na tron. Puna suverenska titula Elizabete I glasila je: ''[[Milošću Božijom]], kraljica Engleske, Francuske i Irske, [[Fidei defensor|branitelj vjere]], vrhovni poglavar Crkve Engleske i Crkve Irske''. Elizabeta je, kao i svi engleski vladari počevši od [[Edvard III, kralj Engleske|Edvarda III]], naslijedila titulu francuskog vladara, ali nije nikada vladala kraljevinom Francuskom.

Za krunisanje Elizabete bio je zadužen Owen Oglethorpe, biskup od Carlislea. Nadbiskup od Canterburya, koji je inače zadužen za krunisanje monarha, umro je na isti dan kao i Marija I, a nadbiskup od Yorka i biskup od Durhama, koji su bili iznad biskupa od Carlislea u ranku, našli su način da izbjegnu krunisanje protestantske kraljice. Biskup od Carlislea je bio katolik, a sama ceremonija zbunjujuća mješavina protestantskih i katoličkih običaja.&lt;ref name=englishhistory/&gt; Elizabeta I je okrunjena 15. januara 1559. u svojoj dvadeset i petoj godini.

=== Religijski problemi ===
Prvi problem sa kojim se nova kraljica morala suočiti bio je problem [[Religija|religije]], koji je zadavao muke Henriku, Edvardu i Mariji. Elizabeta, međutim, za razliku od njih nije bila pretjerano religiozna, te je njena vjerska politika bila relativno tolerantna prema svim vjerskim grupama tada prisutnim u Engleskoj i Irskoj. Nije sumnjala u to da većina njenih podanika želi da se Engleska opet oslobodi papinske manipulacije i španskog uticaja. Također je znala da je ni Papa ni [[Katolička Crkva]] nikada neće priznati za zakonitu vladaricu, budući da su brak njenih roditelja smatrali nezakonitim od njegovog samog početka. Elizabeta je zato odlučila ponovo osnažiti Zakon o uniformnosti (''Act of Uniformity'') kojim je protestantizam ponovno uveden kao jedina zakonita religija. Zakonom o vrhovništvu (''Act of Supremacy'') Crkvu je vratila pod kraljevsku vlast.

Odluke nove monarhinje naišle su na opoziciju u Domu lordova, pogotovo kod [[biskup]]a, ali Elizabeta je imala sreće pošto su, u vrijeme donošenja ovih zakona, mjesta biskupa bila upražnjena zbog epidemije koja je harala episkopijom.&lt;ref name=Somerset/&gt; Protestanti su tako bili u mogućnosti da nadglasaju konzervativce i biskupe, kojih je nedostajalo deset.&lt;ref name=Somerset/&gt; Sve crkvene službenike koji se nisu htjeli pokoriti njenom zakonu Elizabeta je smjenjivala i kažnjavala. Elizabeta je uglavnom izbjegavala upotrebu sile u svrhu ostvarivanja svojih religijskih ciljeva. Jednom prilikom je izjavila da su joj draži odani katolici nego puritanci, protestantski ekstremisti koji su se zalagali za ograničavanje kraljevskih ovlasti.&lt;ref name=englishhistory/&gt;

Mnogi katolici, posebno oni evropski, smatrali su Elizabeti heretikom. Godine 1570. [[papa Pio V]] ju je [[ekskomunikacija|ekskomunicirao]], nazivajući je ''&quot;navodnom kraljicom Engleske&quot;''. Ova sankcija, koja je faktički oslobodila katolike od pokoravanja Elizabeti, postigla je samo zbližavanje [[Crkva Engleske|Crkve Engleske]] i Krune. Pio V ovim potezom nije nimalo popravio stanje katolika u Engleskoj, nasuprot; njihov položaj postao je samo težim zbog njihove upitne odanosti kraljici. Godine 1571. parlament je zabranio proglašavanje kraljice heretikom i dovođenje u pitanje njenog prava na krunu, a pošto se taj čin smatrao veleizdajom, kazna je bila smrt. Kasnije je, nakon nekoliko zavjera protiv Elizabete, veleizdajom proglašeno i obraćanje na katoličanstvo, a katolički svećenici su bili protjetrani iz Engleske.&lt;ref name=englishhistory/&gt;

=== Odnosi sa Škotskom ===
Na vanjskopolitičkom planu Elizabeta je bila u sukobu sa svojom rivalkom, ujedno kćerkom svog prvog rođaka, [[Škotska|škotskom]] kraljicom [[Marija I, kraljica Škota|Marijom I]]. Njen prvi muž bio je kralj [[Francuska|Francuske]], tradicionalnog neprijatelja Engleske. U očima engleskih i evropskih katolika, katolkinja Marija je bila zakonita nasljednica trona. Francuzi su za vrijeme njenog braka s francuskim kraljem [[Franjo II, kralj Francuske|Franjom II]] podržavali njeno pravo na tron, koje je držala kao unuka Henrikove sestre [[Marija Tudor|Marije]]. Nakon gubitka te potpore zbog francuskih unutrašnjih problema sa Hugenotima i smrti njenog supruga, Marija i sama upada u probleme sa nadirućim protestantizmom u Škotskoj. Godine 1560. Škoti su prisiljeni sa Englezima sklopiti ''Sporazum iz [[Edinburgh]]a'', prema kojem su se [[Francuska|francuske]] trupe dužne povući iz Škotske. Marija I nikada nije htjela ratificirati niti prihvatiti ovaj sporazum.

Elizabeta je uvrijedila Mariju predloživši joj [[Robert Dudley|Roberta Dudleya]], vlastitog bivšeg prosca, kao mogućeg muža. Neiskusna Marija je zatim počinila još jednu u nizu grešaka koje su je odvele u propast: sklopila je brak sa svojim rođakom, [[Henrik Stuart|Henrikom Stuartom]], koji je i sam držao pravo na engleski tron. Marija se Henrika ubrzo zasitila, te se odlučila osloboditi njegovih prohtjeva. Henrik je ubijen pod sumnjivim okolnostima, od strane grupe koju je predvodio [[James Hepburn]]. Marija se nedugo nakon nakon Henrikove smrti preudala, za četvrtog supruga izabravši upravo Hepburna. Sama Elizabeta je pismima kudila svoju rodicu zbog ove odluke.
[[Datoteka:Mary Stuart Queen.jpg|mini|lijevo|Marija I, kraljica Škotske]]
Suočena sa protestantskom pobunom, Marija je 19. maja 1568. prisiljena pobjeći u Englesku, gdje se nadala gostoprimstvu rodice. Škotski lordovi natjerali su je na abdikaciju u korist svog jednogodišnjeg sina [[Jakov I Engleski|Jakova]]. Elizabeta je instinktivno prvo poželjela pomoći Mariji da povrati tron, ali je odustala od tih namjera nakon konsultacija sa parlamentom.&lt;ref name=Loades/&gt; Umjesto da je vrate u Škotsku ili Francusku, obje katoličke i neprijateljske države Engleske, Elizabeta je odlučila igrati na sigurnu kartu; uhapsila je Mariju kratko nakon što je ona prešla granicu njenog kraljevstva.

Za vrijeme svog zatvoreništva u Engleskoj Marija je premještana po raznim zamkovima, te je jedno vrijeme odsjedala samo sedamdeset kilometara daleko od Elizabete, ali to je najviše što joj se ikada približila; Marija i Elizabeta se nisu nikada srele.&lt;ref name=englishhistory2&gt;{{Cite web |url=http://englishhistory.net/tudor/relative/maryqosbiography.html |title=Mary Queen of Scots |access-date=10. 5. 2008 |archive-date=14. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080514210130/http://englishhistory.net/tudor/relative/maryqosbiography.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon neslagnja oko pitanja treba li Mariji suditi za ubistvo Henrika Stuarta, odlučeno je da će biti provedeno samo ispitivanje. Ono je održavano od oktobra 1568. do januara 1569. Na ispitivanje jesu uticale političke pogodnosti, ali Elizabeta nije željela osuditi Mariju zbog ubistva. Ispitivanje se baziralo na Marijine lične dokumente pronađene u Edinburghu, između ostalog uključujući grupu od osam pisama od Marije upućenih Hepburnu, za kojih se danas vjeruju da su lažna.

Godine 1570. [[Karlo IX, kralj Francuske]], je pregovarao sa Elizabetom i pokušao je uvjeriti da pomogne Mariji vratiti škotsku krunu. Kao preduvjet Elizabeta je tražila da Marija ratificira [[Sporazum iz Edinburgha]], kojim bi Elizabetu priznala za zakonitu englesku kraljicu i odrekla se svojih zahtjeva za englesku krunu. Marija je to opet odbila, ali su pregovori nastavljeni. Zavjera čiji je cilj bilo ujedinjenje Marije i Thomasa Howarda, 4. vojvode od Norfolka, u bračnu uniju, natjerala je Elizabetu da prekine pregovore sa Karlom IX, a parlament je 1572. izglasao zakon kojim se Mariji oduzima pravo na prijestolje. Elizabeta je otišla do te mjere da je 1584. zatražila da se potpiše dokument koji bi spriječio svakoga da profitira od njenog (Elizabetinog) ubistva. Iako taj dokument nije nikada ozakonjen, potpisale su ga stotine ljudi, uključujući i samu Mariju.

Marija je vremenom postajala teret koji Elizabeta nije mogla niti htjela podnositi. Tokom godina umiješala se u nekoliko zavjera sa ciljem ubistva Elizabete, dizanja katoličkog ustanka i preuzimanja engleske krune uz pomoć Francuske i [[Španija|Španije]]. Nakon devetnaest godina zatvora, Marija je, zbog pretpostavljenog učestvovanja u [[Babingtonska zavjera|Babingtonskoj zavjeri]] čiji je cilj bio zbacivanje Elizabete, osuđena za veleizdaju i 8. februara 1587. pogubljena nestručnim odrubljivanjem glave.&lt;ref name=Loades/&gt;

=== Unutrašnje pobune ===
Godine 1569. Elizabeta se suočila sa katoličkom pobunom u Irskoj, koju je potakao i [[papa]]. Pobunjenici su željeli Irsku učiniti bazom koja bi Špancima pružila potporu u napadu na Englesku.&lt;ref name=Loades/&gt; Pobunu je uspješno svladala i usprkos njoj nije započela proganjanja katolika, već je i dalje nastavila sa tolerantnom politikom, iako nije prezala od upotrebe sile kada je to bilo potrebno.&lt;ref name=Somerset/&gt; Naredila je da se prema Ircima, ''&quot;tom nepristojnom i barbarskom narodu&quot;'', odnosi na isti način kao i prema Englezima.&lt;ref name=Somerset/&gt;

Engleski brodovi su tokom 1569. dolazili u sukob sa španskim brodovima, pri čemu je bilo gubitaka na obje strane. Suprug pokojne kraljice Marije I, [[Španija|španski]] kralj Filip II i Elizabetin zet koji ju je bio svojevremeno spasio iz zatvora, pokrenuo je 1567. vojnu kampanju kako bi suzbio [[protestantizam|protestantsku]] pobunu u [[Holandija|Holandiji]]. Iz tih razloga nije bio u mogućnosti odmah krenuti u rat protiv Engleske. Za taj poduhvat se pripremao tako što je unutar Engleske organizirao zavjeru protiv Elizabete, koja je na vrijeme otkrivena i nepravedno pripisana Mariji I Škotskoj.

=== Sukob sa Španijom ===
: ''Vidi [[Nepobjediva armada]]''
[[Datoteka:Elizabeth I (Armada Portrait).jpg|mini|lijevo|Portret naslikan u čast Elizabete, nakon pobjede nad moćnom španskom armadom. Elizabetina ruka prekriva globus, što predstavlja moć njene imperije.]]

[[Filip II, kralj Kastilje]], planirao je 1587. izvršiti invaziju na Englesku, ali ga je Elizabetin veliki pomorski zapovjednik, [[Francis Drake]], spriječio u tome spalivši mu dio flote kod Cadiza. Kao zvaničan razlog za invaziju uzeo je [[papinska bula|papinsku bulu]] koja je Elizabetu proglašavala heretikom i smrt katolkinje Marije Stuart. Filip nije podnosio engleske gusare koji su pljačkali njegove brodove prilikom njihovog povratka iz Amerike, a Elizabeta je to gusarstvo odobravala. Čak je svog glavnog gusara, Francisa Drakea, proglasila vitezom 1581. Ono što je falilo engleskoj mornarici bio je novac koji Elizabeta nije rado davala.&lt;ref name=englishhistory/&gt;

U julu 1587. Filip II je dobio zvaničnu dozvolu pape da izvrši invaziju na Englesku i vrati je katoličanstvu, te da sam izabere novog engleskog monarha.&lt;ref name=englishhistory/&gt;

Armada je u početku imala veoma iskusnog komandanta, 1. markiza od Santa Crusa, ali on je umro u februaru 1588, tako da je vojvoda od Medine Sidonije zauzeo njegovo mjesto. Flota je krenula sa 22 ratna broda Španske kraljevske mornarice i 108 trgovačkih brodova adaptiranih za borbu. Namjera je bila da se pređe La Manche, da se ukotvi u Flandriji gde je vojvoda od Parme čekao spreman za invaziju na jugoistočnu Englesku.

Armada je postigla svoj prvi cilj i ukotvila se u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] nedaleko od Gravelinesa, na morskoj granici između [[Francuska|Francuske]] i Španske Holandije. Dok su čekali na uspostavljanje komunikacije sa vojskom vojvode od Parme, engleski ratni brodovi su osuli paljbu po španskim brodovima, natjerali ih da dignu sidra i napuste mjesto sastanka sa vojvodom od Parme. Armada je uspjela da se regrupiše i povuče na sjever, dok su je progonili engleski brodovi. Povratak u Španiju je također bio poguban — snažne oluje su flotu skrenule sa kursa i više od 24 broda je nastradalo na sjevernoj i zapadnoj obali [[Irska|Irske]], dok su preživjeli našli utočište u [[Škotska|Škotskoj]]. Flota je izgubila oko pedeset plovila od početnih 22 galije i 108 naoružanih trgovačkih brodova.

Neupoznata sa ovim porazom Španaca, engleska vojska je u neizvjesnosti čekala na obalama Tilburya. Elizabeta je tu održala jedan od njenih najuticajnijih govora, u kojem je, između ostalog, rekla da ''&quot;zna da ima tijelo slabašne žene, ali i srce i stomak kralja, i to engleskog kralja&quot;'',&lt;ref name=Somerset/&gt;&lt;ref name=englishhistory/&gt; ali da će sama predvoditi vojsku na ratnom polju ukoliko ''&quot;Parma ili Španija, ili bilo koji evropski princ, odluči napasti granice njenoga kraljevstva&quot;''.&lt;ref name=Somerset/&gt;&lt;ref name=englishhistory/&gt; Pobjeda &quot;[[Nepobjediva armada|Nepobjedive armade]]&quot; je Elizabeti donijela veliku popularnost i slavu u narodu. Ceremonija kojom je ona proslavljena parirala je samoj Elizabetinoj krunidbi.&lt;ref name=Loades/&gt;

=== Protestantizam u Francuskoj ===
Kada je francuska kruna došla na glavu bivšeg protestanta, [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]], kome su pravo na krunu osporavali papa i Filip II, Elizabeta je pristala poslati mu vojnu podršku. Uvođenje protestantizma kao zvanične vjere Francuza značilo bi jačanje položaja engleskih protestanata, ali ni Elizabeta ni njeni komandanti nisu se značajnije potrudili pomoći Henriku IV; njihove kampanje u Francuskoj bile su slabo organizovane i neučinkovite, a sama Elizabeta je oklijevala poslati pojačanje u Francusku i osigurati potrepštine za sve slične ekspedicije.&lt;ref name=Haigh&gt;Haigh, Cristopher ; 2001, Elizabeth I: Illustrated Edition&lt;/ref&gt;

Uprkos njenom uplitanju u vojna pitanja i kontroli koju je ostvarivala nad svojim komandantima dok su ovi bili unutar granica njenog kraljevstva, te iste vojskovođe koji su zadobili Elizabetino povjerenje često su je držali neinformisanom i ona je uglavnom bila potpuno neupoznata sa situacijom na ratištima van Engleske.&lt;ref name=Haigh/&gt;

=== Pitanje braka i nasljednika ===
[[Datoteka:Elizabeth I Rainbow Portrait.jpg|mini|desno|Ovo djelo nepoznatog umjetnika naslikano je samo tri godine prije Elizabetine smrti, ali prikazuje kraljicu mnogo mlađu nego što je tada bila.]]
[[Datoteka:Dudleyportrait.jpg|mini|desno|Robert Dudley, Elizabetin udvarač i dugogodišnji prijatelj. Njihovo prijateljstvo trajalo je preko trideset godina.]]

Razlozi zbog kojih je Elizabeta odlučila ostati usidjelica i danas su nepoznati, a nagađanja o njima oduvijek su bila zanimljiva romantičarima. Neki misle da joj je [[Thomas Seymour]], četvrti muž [[Katherine Parr]] i čovjek u čijoj je kući živjela kao mlada djevojka, svojim napastvovanjem odvratio od [[seks]]ualnih odnosa. Drugi smatraju da je Elizabeta znala da je i ona, baš kao i njena sestra, neplodna.&lt;ref name=Loades/&gt;&lt;ref name=Haigh/&gt; Iako je je možda mogla roditi sebi nasljednika, najvjerovatniji razlog zbog kojeg je redom odbijala sve prosce bio je strah da bi njen muž mogao poljuljati njen status vladarice, kao što se desilo Mariji I, i preoteti joj moć.&lt;ref name=Loades/&gt;

Nedugo nakon smrti Marije I, njen udovac, španski kralj [[Filip II Španski|Filip II]], želio je oženiti Elizabetu i tako zadržati titulu engleskog kralja, koja mu je bila zagarantovana samo za vrijeme Marijinog života. Ovaj plan je bio odmah osuđen na propast, ne samo zbog Elizabetine nevoljkosti da se odrekne protestantizma, već i iz istog razloga iz kojeg je valjanost braka između [[Henrik VIII Engleski|Henrika VIII]] i [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]] bila upitna; crkveni zakoni sprječavali su osobu da sklopi brak sa muževim bratom ili ženinom sestrom, što je bio slučaj sa Filipom i Elizabetom.

Bez obzira na nevoljkost da se uda, Elizabeta je tajno flertovala sa svojim mladim savjetnicima, pogotovo oženjenim [[Robert Dudley|Robertom Dudleyem]].&lt;ref name=englishhistory/&gt; Dudley je bio njen prijatelj iz djetinjstva, a kada se između njih počela javljati romansa 1559. Dudley je već bio oženjen. Dvorom su se širili glasine da tada dvadesetpetogodišnja kraljica spava sa Dudleyem.&lt;ref name=Loades/&gt; William Cecil, Elizabetin najuticajniji savjetnik, jasno je izjavio da ne podržava vezu. Veliki skandal izbio je kada je Dudleyeva supruga, Amy Robsart, pronađena mrtva pod sumnjivim okolnostima 1560.&lt;ref name=Somerset/&gt; Danas se smatra de je umrla od [[tumori dojke|raka dojke]], ali u trenutku njene smrti mislilo se da ju je ubio Dudley kako bi oženio kraljicu.&lt;ref name=Somerset/&gt; Tokom nekoliko mjeseci Elizabeta je ozbiljno razmišljala o udaji za Dudleya, ali je na kraju tu pomisao ostavila po strani. Dudleyu je dala titulu grofa od Leicestera, a njihov odnos se vremenom vratio na nivo snažnog i trajnog prijateljstva. Dudley je umro 1588, a nakon Elizabetine smrti petnaest godina poslije, kod nje je nađena njegova poruka označena kao njegovo posljednje pismo.&lt;ref name=Loades/&gt;

Elizabeta jeste ozbiljno razmatrala bračne pounude nekih muškaraca, ali je svoj mogući brak smatrala dužnošću, a ne radošću. Još prije dolaska na tron, za vrijeme sestrine vladavine, savojskom vojvodi je preko rođaka poslala poruku o svojoj zainteresovanosti za njega, ali nije dobila odgovor.&lt;ref name=Loades/&gt; Najbliže što se približila udaji bila je ponuda [[Franjo, vojvoda od Anjoua|Franje, vojvode od Anžuja]], sina francuskog kralja [[Henrik II Francuski|Henrika II]] i [[Katarina Medici|Katarine Medici]], ali ovu ponudu je 47-godišnja kraljica odbacila nakon tri mjeseca udvaranja. Na pritiske parlamenta da se uda odgovorala je kako će radije &quot;biti neudata prosjakinja, nego udata kraljica&quot;. Kada se Elizabeta 1562. razboljela od boginja, parlament je prihvatio činjenicu da će njihova kraljica umrijeti neudata, pa su je molili da bar imenuje nasljednika. Elizabeta je i to odbila uraditi, plašeći se da bi izabrani nasljednik mogao ugroziti njeno pravo na tron.&lt;ref name=Loades/&gt; Zbog ovih propusta je u određenim trenucima smatrana i neodgovornom.&lt;ref name=Haigh/&gt;

Elizabeta je kao usidjelica stvorila svojevrstan kult djevičanstva. U poeziji i likovnoj umjetnosti prikazivana je kao boginja češće nego kao normalna žena.&lt;ref name=Haigh/&gt; Nosila je perike i tešku šminku.&lt;ref name=englishhistory/&gt; U to doba metafora, Elizabeta je često govorila kako je ''&quot;udata za svoje kraljevstvo&quot;'', te u javnim govorima svoje podanike spominjala kao ''&quot;svoje muževe&quot;''.&lt;ref name=Haigh/&gt;

Dok je ona odgađala svoju udaju, parlament i ostatak kraljevstva su nagađali ko će biti njen mogući nasljednik. Postojale su dvije moguće linije nasljeđivanja, i to prema dvije sestre kralja Henrika VIII, mlađoj - [[Marija Tudor|Mariji]], i starijoj - [[Margareta Tudor|Margareti]]. Po mlađoj sestri linija je vodila prema Katherine Grey, sestri zbačene i pogubljene kraljice, Jane Grey. Katherine je umrla nedugo nakon što je predložena za nasljednicu. Druga je linija vodila prema [[Stuarti]]ma, potomcima starije Henrikove sestre. Margareta je bila nana škotske kraljice, Marije I, koja je pogubljena Elizabetinom odlukom. Marijin je sin, [[Jakov VI Škotski|Jakov VI, kralj Škota]] i Elizabetino kumče, tako ostao posljednji u nasljednoj liniji.

== Zadnje godine vladavine i smrt ==

[[Datoteka:Elizabeth1.jpg|mini|lijevo|Elizabeta u poznim godinama]]

Zadnje godine Elizabetine vladavine obilježene su slavnim umjetnicima [[Christopher Marlowe|Christopherom Marloweom]], [[William Shakespeare|Williamom Shakespeareom]] i [[Ben Jonson|Benom Jonsonom]], osvajanjem i kolonizacijom [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i jačanjem engleske pomorske flote, a time i velikim razmahom trgovine. Elizabeta je 1600. osnovala [[Istočnoindijska kompanija|Britansku istočnoindijsku kompaniju]], a njena tolerantna i prosvijećena politika dovela je do procvata [[Filozofija|filozofije]] i nauke.

Kako je mogućnost njene udaje umirala, tako se mijenjala i javna slika o Elizabeti; sada se naglašavala njena djevičanska čistoća. Na portretima je prikazivana mnogo mlađa i ljepša nego što je tada bila - oćelavila je, a [[boginje]] su joj uništile kožu. Što je više njena ljepota nestajala, to su je njeni dvorjani i dvorski slikari više hvalili.&lt;ref name=Loades/&gt;

Sama Elizabeta bila je obuzeta melanholijom, postala je cinična i potpuno se osamila. Zdravlje joj je bilo zadovoljavajuće sve do jeseni 1602, kada pada u depresiju zbog naglih smrti bližih prijatelja. Tuga uzrokovana gubitkom prijatelja dosegla je svoj vrhunac u februaru, kada joj umire rodica i vrlo bliska prijateljica, grofica Catherine Carey. Povukla se u palaču Richmond gdje je provela svoje posljednje dane. Šezdesetdevetogodišnja kraljica umrla je u ranim jutarnjim satima, između dva i tri sata nakon ponoći, dana 24. marta 1603, nakon 44 godine na tronu. Njeni ministri počeli su se pripremati da Jakova VI Škotskog proglase kraljem Engleske. Dok se kočija sa Elizabetinim tijelom vozila kroz [[London]] prema [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]], gdje je Elizabeta sahranjena 28. aprila, ljudi su, prema opisu Johna Stowa, sa nevjericom izlazili na ulice i prozore posmatrati kraljicu na njenom posljednjem putovanju.&lt;ref name=Weir/&gt; Elizabeta I sahranjena je u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Na grobu koji dijeli sa svojom sestrom, Marijom I, zapisano je na latinskom: &quot;''Zajedno na tronu i u grobu, ovdje ležimo mi, dvije sestre, Elizabeta i Marija, nadajući se uskrsnuću.''&quot;&lt;ref name=Hiatt&gt;Hiatt, Charles ; 1906, Westminster Abbey&lt;/ref&gt;

Proglašenjem Jakova VI Škotskog Jakovom I Engleskim, sa historijske i dinastičke scene u Engleskoj sišla je dinastija Tudor, a englesko prijestolje zauzeli su članovi [[dinastija Stuart|dinastije Stuart]].

== Naslijeđe ==
Kraj rata sa Španijom i smanjenje poreza naveli su neke ljude na lagano olakšanje u trenutku Elizabetine smrti.&lt;ref name=Loades/&gt; Većina će, međutim, već dvadeset godina nakon njene smrti osjetiti nostalgiju za zlatnom elizabetanskom erom; vladavinu Jakova I obilježavala je koruptiranost dvora i poklanjanje pažnje dvorskim aferama i intrigama, na štetu državnih poslova.&lt;ref name=Somerset/&gt; Dok je Elizabeta smatrana heironom od strane protestanata, isti su Jakova, čiji su roditelji bili katolici i koji je uvijek simpatisao katolike, gledali sa velikim nepovjerenjem. Elizabetina vladavina smatrana je idealom saradnje između parlamenta, Crkve i same Krune.

Slika koju su početkom 17. vijeka sačinili njeni protestantski simpatizeri pokazala se trajnim i uticajnim opisom Elizabete. Sjećanje na Elizabetu oživljavano je za vrijeme [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovih]] ratova, kada se nacija opet našla na rubu invazije, u istoj situaciji koju je vijekovima prije prouzročila Marija I udavši se za španskog kralja, a razriješila Elizabeta. Na uspješnost Elizabetine ideologije podsjećano je i tokom viktorijanske ere, kao dio propagiranja britanskog imperijalizma koji je razvila [[Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva|kraljica Viktorija]].&lt;ref name=Loades/&gt; Sredinom 20. vijeka Elizabeta je postala romantičarski simbol otpora stranim silama. [[Papa Siksto V]] o Elizabeti je rekao: ''&quot;Ona je samo žena, samo gospodarica polovine ostrva, a opet sebe čini strahom Španije, Francuske, Carstva, sviju.&quot;'' &lt;ref name=Somerset/&gt;&lt;ref name=englishhistory/&gt;

Današnji historičari međutim, Elizabetu gledaju u nešto kompleksnijem svjetlu. Iako proslavljena pobjedom nad Filipovom &quot;[[Nepobjediva armada|Nepobjedivom armadom]]&quot;, Elizabetina vojska pretrpila je neke ozbiljne poraze na kopnu, u što spada gubitak posljednjeg kopnenog komadića engleskog teritorija. Kritičari se osvrću i na Elizabetinu nepovjerljivost pri vojnom i finansijskom pomaganju protestantskih zemljama na kontinentu, u cilju odbrane njene vjere od [[Habsburg]]ovaca.&lt;ref name=Loades/&gt; Iako slavljena kao heroina protestantskih naroda, sama Elizabeta se nije nikada odrekla svih katoličkih običaja.&lt;ref name=Somerset/&gt; Elizabeta je čvrsto vjerovala da je vjera ljudi njihova privatna stvar i nije željela, kako je to [[Francis Bacon]] citirao, da ''&quot;gradi prozore u ljudska srca i njihove tajne&quot;''.&lt;ref name=Loades/&gt;

Elizabeta I je bila prvi [[Dinastija Tudor|Tudor]] koji je priznao da monarh vlada uz saglasnost naroda, te je uvijek blisko sarađivala sa parlamentom i povjerljivim savjetnicima, što je bio stil vladanja koji su njeni nasljednici propustili pratiti.

== Elizabeta I u popularnoj kulturi ==
: ''Ovo je dio spiska djela baziranih na životu Elizabete I. Za cijeli spisak vidi članak [[Elizabeta I u popularnoj kulturi]].''
Elizabeta I je tema brojnih likovnih, dramskih, filmskih i muzičkih djela koja uglavnom nisu historijski vjerodostojna. Nijedan engleski, škotski niti britanski monarh nije bio tema više filmskih i televizijskih djela od Elizabete I.&lt;ref name=movies&gt;{{Cite web |url=http://movies.gearlive.com/movies/article/q307-cate-blanchett-to-reprise-royal-role/ |title=FilmCrunch: Cate Blanchett to Reprise Royal Role |access-date=16. 5. 2008 |archive-date=3. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503034701/http://movies.gearlive.com/movies/article/q307-cate-blanchett-to-reprise-royal-role |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=famous&gt;{{Cite web |url=http://famous.y2u.co.uk/F_Queen_Elizabeth_I.htm |title=Famous People and their Lives: Queen Elizabeth  |access-date=16. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080501101314/http://famous.y2u.co.uk/F_Queen_Elizabeth_I.htm |archive-date=1. 5. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Navedena su samo djela u kojima je Elizabetin lik značajan.

=== Likovna, literalna i muzička djela ===

* Elizabeta I je, kao i njen otac, bila nadarena pjesnikinja. Njena djela su skupljena i objavljena pod naslovom ''Elizabeth I: Collected Works''.
* Brojni portreti koji su veličali Elizabetu I preživjeli su do danas. Njene godine su skrivane, a njeno djevičanstvo je slavljeno.
* Elizabeta I je lik u drami ''Maria Stuart'' napisanoj 1801. od strane autora [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]].
* Elizabeta I je lik u romanu ''Kenilworth'', kojeg je 1821. objavio [[Walter Scott]]. Roman govori o tragičnoj sudbini Amy Robsart, prve supruge [[Robert Dudley|Roberta Dudleya]].
* U operi [[Gaetano Donizetti|Geatana Donizettia]], ''Maria Stuarda'' iz 1834, Elizabeta je jedna od glavnih likova.
* Ledi Elizabeta Tudor je jedna od sporednih likova u romanu ''Kraljević i prosjak'', autora [[Mark Twain|Marka Twaina]].
* Maxwell Anderson dramatizirao je događaje iz Elizabetinog života u dvijema svojim najpopularnijim komadima, ''Elizabeth the Queen'' (1930.) i ''Mary of Scotland'' (1933.).
* [[Benjamin Britten]] napisao je operu ''Gloriana'' koja opisuje odnos između Elizabete i grofa od Essexa. Opera je bila namjenja za krunidbu [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Elizabete II]], održanu 1953.

=== Film i televizija ===

Elizabetu I su glumile:

* [[Sarah Bernhardt]] u kratkom njemom filmu ''Les Amours de la reine Élisabeth'' iz 1912. 
* Film prikazuje Elizabetinu aferu sa grofom od Essexa;
* Maria Koppenhöfer u njemačkom filmu ''Das Herz der Königin'' o [[Marija I Škotska|Mariji I Škotskoj]] 1940;
* Jane Wenham u [[BBC]]-jevoj seriji ''An Age of Kings'' iz 1960;
* Judith Anderson u seriji ''Elizabeth the Queen'', adaptaciji drame Maxwella Andersona iz 1968;
* Glenda Jackson u [[BBC]]-jevoj seriji ''Elizabeth R'' iz 1971. Za ulogu Elizabete I dobila je dvije [[Emmy nagrada|Emmy nagrade]];
* [[Cate Blanchett]] u filmu ''Elizabeth'' iz 1998. i u filmu ''Elizabeth: The Golden Age'' iz 2007. Za ulogu u oba filma nominirana je za nagradu za najbolju glumicu;
* [[Judi Dench]] u filmu ''Zaljubljeni Shakespeare'' iz 1998. i dobila nagradu.
* [[Helen Mirren]] u mini seriji ''Elizabeth I'' iz 2005.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Porijeklo ==

{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Elizabeta I Engleska'''
|2= 2. [[Henrik VIII Engleski]]
|3= 3. [[Anne Boleyn]]
|4= 4. [[Henrik VII Engleski]]
|5= 5. [[Elizabeta od Yorka]]
|6= 6. Thomas Boleyn, 1. grof od Wiltshirea
|7= 7. Elizabeth Howard
|8= 8. [[Edmund Tudor|Edmund Tudor, 1. grof od Richmonda]]
|9= 9. [[Margaret Beaufort|Ledi Margaret Beaufort]]
|10= 10. [[Edvard IV Engleski]]
|11= 11. [[Elizabeth Woodville]]
|12= 12. William Boleyn
|13= 13. Ledi Margaret Butler
|14= 14. Thomas Howard, 2. vojvoda od Norfolka
|15= 15. Elizabeth Tilney
|16= 16. [[Owen Tudor]]
|17= 17. [[Katarina od Valoisa]]
|18= 18. John Beaufort, 1. vojvoda od Somerseta
|19= 19. Margaret Beauchamp
|20= 20. Rikard Plantagenet, 3. vojvoda od Yorka
|21= 21. Cecily Neville
|22= 22. Richard Woodville, 1. grof Rivers
|23= 23. Jacquetta Luksemburška
|24= 24. Geoffrey Boleyn
|25= 25. Anne Hoo
|26= 26. Thomas Butler, 7. grof od Ormondea
|27= 27. Anne Hankford
|28= 28. John Howard, 1. vojvoda od Norfolka
|29= 29. Catherine de Moleyns
|30= 30. Frederick Tilney
|31= 31. Elizabeth Cheney
}}

== Također pogledajte ==

* [[Babingtonska zavjera]]
* [[Crkva Engleske]]
* [[John Dee]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Elizabeth I of England}}
* [http://englishhistory.net/tudor/monarchs/eliz1.html Queen Elizabeth I; Biography, Portraits, Primary Sources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150303221320/http://englishhistory.net/tudor/monarchs/eliz1.html |date=3. 3. 2015 }}
* [http://www.elizabethi.org/ Queen Elizabeth I]
* [http://www.luminarium.org/renlit/eliza.htm Queen Elizabeth I (1533-1603)]

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Marija I Engleska|Marija I]]
|naslov = [[Spisak engleskih kraljeva|Kraljica Engleske]] i [[spisak irskih kraljeva|Irske]]
|poslije = [[Jakov I Engleski|Jakov I]]
}}{{S-end}}
{{Engleski vladari}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Kraljevi Engleske]]
[[Kategorija:Kraljevi Irske]]
[[Kategorija:Ženski monarsi]]
[[Kategorija:Tudori]]
[[Kategorija:Rođeni 1533.]]
[[Kategorija:Umrli 1603.]]
[[Kategorija:Biografije, Greenwich]]</text>
      <sha1>fjneu01syw3fuhobrowsudai5vvungv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17752</id>
    <revision>
      <id>3715531</id>
      <parentid>3713184</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49920" sha1="oh08ifl8upf6m116i5kp9ycvyz94y2a" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| brojnadresu                = 
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 40 (5)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 141 (68)
| zadnjiuređaj               = 7. juni 2025
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član italijanske [[ACF Fiorentina|Fiorentine]]. Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:Shaht-Roma (3).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

=====2017/18=====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 31. marta 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 26. maj 2025.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||20||4||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||21||4
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga|Fußball-Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!40||5||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||41||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!111||66||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||142||85
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!268||107||18||3||2||1||73||39||361||150
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!678||285||48||18||14||12||153||65||894||383
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 7. juni 2025.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;20&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||2||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||141||68
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 68 golova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 141 nastupu i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup|FA Cupa]].]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige u 2009. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/2010.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup|FA Cup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] – august 2011.
*Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Sarajeva za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac Serie A sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Edin imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>oh08ifl8upf6m116i5kp9ycvyz94y2a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715534</id>
      <parentid>3715531</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49969" sha1="gvyxdes134nwfmdbkjhfev65nsthpaa" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| brojnadresu                = 
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 40 (5)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 141 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|68]])
| zadnjiuređaj               = 7. juni 2025
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član italijanske [[ACF Fiorentina|Fiorentine]]. Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:Shaht-Roma (3).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

=====2017/18=====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 31. marta 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 26. maj 2025.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||20||4||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||21||4
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga|Fußball-Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!40||5||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||41||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!111||66||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||142||85
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!268||107||18||3||2||1||73||39||361||150
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!678||285||48||18||14||12||153||65||894||383
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 7. juni 2025.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;20&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||2||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||141||68
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 68 golova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 141 nastupu i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup|FA Cupa]].]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige u 2009. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/2010.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup|FA Cup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] – august 2011.
*Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Sarajeva za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac Serie A sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Edin imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>gvyxdes134nwfmdbkjhfev65nsthpaa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715535</id>
      <parentid>3715534</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:05:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49968" sha1="pdpmmac4988ttivyic1g74onesb1lw9" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| brojnadresu                = 
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 40 (5)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 141 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|68]])
| zadnjiuređaj               = 20. 6. 2025
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član italijanske [[ACF Fiorentina|Fiorentine]]. Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:Shaht-Roma (3).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

=====2017/18=====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 31. marta 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 26. maj 2025.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||20||4||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||21||4
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga|Fußball-Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!40||5||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||41||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!111||66||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||142||85
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!268||107||18||3||2||1||73||39||361||150
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!678||285||48||18||14||12||153||65||894||383
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 7. juni 2025.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;20&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||2||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||141||68
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 68 golova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 141 nastupu i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup|FA Cupa]].]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige u 2009. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/2010.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup|FA Cup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] – august 2011.
*Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Sarajeva za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac Serie A sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Edin imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>pdpmmac4988ttivyic1g74onesb1lw9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715622</id>
      <parentid>3715535</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:48:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49982" sha1="s2qqqh1r4hhi9hlp3xydujo6j47ew90" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| brojnadresu                = 
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 40 (5)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 141 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|68]])
| zadnjiuređaj               = 20. 6. 2025
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član italijanske [[ACF Fiorentina|Fiorentine]]. Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:Shaht-Roma (3).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

=====2017/18=====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 31. marta 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 26. maj 2025.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||20||4||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||21||4
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga|Fußball-Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Fußball-Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!40||5||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||41||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!111||66||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||142||85
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!268||107||18||3||2||1||73||39||361||150
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!678||285||48||18||14||12||153||65||894||383
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 7. juni 2025.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;20&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||2||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||141||68
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 68 golova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 141 nastupu i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup|FA Cupa]].]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige u 2009. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/2010.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup|FA Cup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] – august 2011.
*Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Sarajeva za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac Serie A sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Edin imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>s2qqqh1r4hhi9hlp3xydujo6j47ew90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divlje jagode</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17801</id>
    <revision>
      <id>3715553</id>
      <parentid>3608743</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3715553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23262" sha1="9o6ku2todfro6bxzfghdnkovgv6im2w" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Divlje jagode
| pozadina          = skupina
| slika             = Divlje jagode.JPG
| žanr              = [[hard rock]], [[heavy metal]]
| karijera          = 1977 – danas&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kao grupa &quot;Zenit&quot;, 1976–1977)&lt;/small&gt;  
| trenutni_članovi  = [[Ante Janković]] - vokal, [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] - gitare, [[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara, vokal, [[Thomas Balaž]] - bubnjevi, [[Marko Osmanović]] - vokal
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Diskoton]], [[Logo Records]], [[Croatia Records]], [[Nimfa Sound]]
| porijeklo         = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], [[Bosna i Hercegovina]]
| album1            = [[Sto vjekova]]
| godina1           = 1997.
| album2            = [[Od neba do neba]]
| godina2           = 2003.
| najnoviji_album   = [[Biodinamička ljubav]]
| godina3           = 2013.
}}
'''Divlje jagode''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[hard rock]] i [[heavy metal]] muzička grupa osnovana 1977. godine u [[Bihać]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.discogs.com/artist/846484-Divlje-Jagode?page=2|title= ''Divlje jagode''|work= discogs.com|access-date=26. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.mixeta.net/2014/01/08/prvi-pjevac-divljih-jagoda-ante-jankovic/|title=Prvi pjevač Divljih Jagoda – Ante Janković|last=Martinić|first=Domagoj|date=8. 1. 2014 |access-date=26. 11. 2022 |website=Mixeta.net}}&lt;/ref&gt; Divlje jagode predstavljaju regionalne pionire heavy metal žanra i jednom od najpopularnijih i najtrajnijih rok muzičkih sastava u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. Imali su mnoge promjene sastava, ostali aktivni u muzičkoj industriji i zadržali popularnost tokom godina. Za 40 godina od svog osnivanja, Divlje jagode objavile su 13 studijskih albuma, veliki broj [[Muzički singl|singl ploča]], kompilacijskih albuma i prodali blizu 4 miliona [[Long play|LP]] ploča i [[Compact disc|CD]]-a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jugoton.rs/izvodjac/divlje-jagode/#1519128481049-39d19f40-80d71427-fe07a11b-9cb0 |title=Divlje jagode - Jugoton |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=10. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200210035156/http://jugoton.rs/izvodjac/divlje-jagode/#1519128481049-39d19f40-80d71427-fe07a11b-9cb0 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Predvođeni gitaristom [[Zele Lipovača|Seadom Lipovačom]], još uvijek sviraju heavy metal muziku iz 1980-ih, po uzoru na [[Australija|australijski]] hard rok sastav [[AC/DC]], tradiciju koju su započeli na njihovom [[Motori (Divlje jagode)|trećem albumu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/Motori/21062/|title= ''Heavy metal encyclopedia: Great heavy metal from Yugoslavia''|work= metal-archives.com|access-date= 26. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Počeci ===
Iako su Divlje jagode bosanskohercegovački muzički sastav, njihovi počeci vezuju se za [[Zagreb]], gdje je gitarist i idejni vođa [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] pohađao fakultet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/|title= ''Ecyclopaedia Metallum: Divlje Jagode''|work= metal-archives.com|access-date= 11. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; Uporedo sa studijama bavio se i muzikom, gdje je na zagrebačkoj rok sceni upoznao neke od muzičara sa kojima je imao prve nastupe. Nakon nekoliko prvih rok sastava, godine 1976. iskristalisala se grupa muzičara predvođenih Seadom Lipovačom pod nazivom ''Zenit''. U tom sastavu nastupali su na rok festivalima, a snimka s jednog od tih nastupa nalazi se na kompilacijskom albumu &quot;Jugoslavenski pop-rok festival 1974.&quot; Nešto kasnije, 1977. promijenili su ime u ''Divlje jagode'', a u prvoj postavi bili su: Sead Lipovača ([[električna gitara]]), [[Ante Janković]] (pjevač),  [[Nihad Jusufhodžić]] ([[bas-gitara]]), [[Mustafa Ismailovski|Mustafa Ismailovski &quot;Muc&quot;]] na klavijaturi i [[Adonis Dokuzović]] ([[bubnjevi]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://metalstorm.net/bands/biography.php?band_id=3192&amp;bandname=Divlje+Jagode|title= ''Divlje Jagode - Biography''|work= metalstorm.net|access-date= 11. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Prve singl ploče i album &quot;Divlje jagode&quot; ===
U jesen 1977. snimaju prvu singl-ploču &quot;[[Jedina Moja / Rock n Roll|Jedina moja / Rock 'n' Roll]]&quot; ostvarivši veliki uspjeh kod publike i kritičara s baladom &quot;Jedina moja&quot;. Ova pjesma je do danas ostala obavezni dio koncertnog repertoara Divljih jagoda. Serijom singl-ploča nastavljaju uspjeh snimivši obradu bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]] &quot;[[Moj dilbere / Prijatelj|Moj dilbere]]&quot; i &quot;[[Patkica / Kad bi Vi, gospođo|Patkica]]&quot;. Sve to je bila dobra najava za njihov prvi [[Long-play|LP]] album &quot;[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]&quot;, kojim također postižu dobar komercijalni uspjeh kao i popularnost kod publike sa snimljenom novom verzijom hita &quot;Jedina moja&quot;, te baladom &quot;Krivo je more&quot; kao i nizom hard rok pjesama po uzoru na britanske sastave [[Deep Purple]] i [[Black Sabbath]]. Muziku za većinu pjesama napisao je gitarist Sead Lipovača &quot;Zele&quot;, tekstove je uglavnom pisao pjevač Anto Janković, dok je produkciju uradio [[Vladimir Delač]]. Sve njihove prve tonske snimke objavila je izdavačka kuća [[Jugoton]].
Nakon objavljivanja prvog LP albuma &quot;Divlje jagode&quot; i koncertne turneje koja je uslijedila, ovaj hard rok sastav snimio je još jednu singl-ploću &quot;[[Nemam ništa protiv / Bit će bolje|Nemam ništa protiv / Bit' će bolje]] na tekstove [[Marina Tucaković|Marine Tucaković]]. Slijedi jednogodišnja pauza jer je nekoliko muzičara otišlo na služenje vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]].
U međuvremenu, klavijaturist [[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; ih napušta i osniva [[Pop-muzika|pop]] grupu [[Srebrna krila]], dok Sead Lipovača komponira muziku za sarajevsku [[disko]] grupu [[Mirzino jato]].&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;&gt;{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.57|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=57}}&lt;/ref&gt;

=== Prva polovina 1980-ih ===
Početkom 1981. dolazi do ponovnog okupljanja Divljih jagoda, ali u malo promijenjenoj postavi, s novim basistom [[Alen Islamović|Alijom Islamovićem]] i novim bubnjarem [[Nasko Budimlić|Naskom Budimlićem]]. Odlaze u [[Beograd]] gdje u studiju Druga maca snimaju drugi album &quot;[[Stakleni hotel]]&quot; u kome se u potpunosti opredjeljuju za heavy metal zvuk. U međuvremenu, preselili su se u Sarajevo promijenivši diskografsku kuću i sredinom iste godine objavili za [[Diskoton]] svoj već navedeni drugi album. Producenti su bili [[Enco Lesić]] i Sead Lipovača, a tekstove su pisali [[Goran Petranović]] (pjevač grupe [[Elvis J. Kurtović]]), [[Marina Tucaković]] i Alija Islamović. Posebno se ističu pjesme &quot;Autostop&quot;, &quot;Stakleni hotel&quot;, te balade &quot;Kako si topla i mila&quot;, &quot;Dodirni me, skloni bol&quot; i &quot;Potraži put&quot;, koje su se u to vrijeme često mogle čuti na radiju i televiziji.
Shodno odabranom muzičkom žanru, muzičari ovog sastava malo su promijenili način odijevanja, a posebno gitarist Lipovača, koji je po uzoru na [[Angus Young|Angusa Younga]] nosio kratke hlačice i svirajući električnu gitaru trčkarao po pozornici. Ubrzo nakon objavljivanja albuma kreću na jugoslavensku turneju, a od velikih koncerata svirali su na beogradskom Hipodromu, gdje zajedno s [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] ugošćuju sastav [[Iron Maiden]] (koji je tada po prvi put dolazio na prostore bivše Jugoslavije), rok festivalu u [[Bihać]]u (BROF-u) za postradale u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. 
Nakon odsvirane turneje i nekoliko koncerata tokom 1982. počinju raditi na materijalu za novi album. U međuvremenu, sastav je napustio dotadašnji pjevač Ante Janković u namjeri da se posveti samostalnoj karijeri. Prije nego što je otišao, napisao je pjesmu &quot;Ne želiš kraj&quot;, koja će kasnije postati jedna od njihovih najpopularnijih balada. Kritičari su je različito tumačili, dok su je jedni opisivali kao ljubavnu baladu, drugi su govorili kako najavljuje rastanak dva prijatelja (Lipovače i Jankovića). Nakon njegovog odlaska, ulogu pjevača preuzima tadašnji basist Alija Islamović.
 
Nakon veoma uspješne koncertne turneje na kojoj im se nakratko pridružio i Anto Janković, odlaze u [[Njemačka|Njemačku]] gdje od 3-23. juna 1982. u Music Paark Studiju nedaleko od [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] snimaju album &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot; s kojim će ostvariti najveći uspjeh u karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1141150-Divlje-Jagode-Motori|title= ''Divlje jagode: ''Motori''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/albums/Divlje_Jagode/Motori/21062|title= ''Divlje jagode: ''Motori''|work= metalmusicarchives.com|access-date= 5. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Početni prodajni tiraž albuma bio je 50.000, ali ubrzo dostiže brojku od 400.000 prodanih primjeraka i dobija etiketu ''Najbolji album godine''. Istovremeno, Divlje jagode proglašeni su za najbolji hard-rok i heavy metal muzički sastav na prostorima bivše Jugoslavije. Kao rezultat ovih uspjeha, pojavljuju se u popularnim muzičkim časopisima, kao i najznačajnijem [[Džuboks (muzički časopis)|Džuboksu]]. Na ovom albumu iskristalisali su novi muzički stil po uzoru na [[AC/DC]], a svojim pjevanjem posebno dobro se uklopio Islamović, koji je ujedno pisac tekstova za većinu pjesama od kojih se posebno ističu naslovna &quot;Motori&quot;, &quot;Šejla&quot;, &quot;Zagrizi rokenrol&quot; i balade &quot;Nasmiješi se&quot;, &quot;Ne želiš kraj&quot;.&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt;

Po završetku velike koncertne turneje po bivšoj Jugoslaviji, ponovo u dva navrata odlaze u Njemačku, gdje u istom studiju snimaju albume &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot; i &quot;[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]&quot;, koje je 2. 11. 1983. i aprila 1985. objavila izdavačka kuća [[Diskoton]]. Muziku za oba albuma komponirao je gitarist Lipovača, a izuzetak je pjesma s albuma &quot;Vatra&quot; koja je autorsko djelo producenta [[Theo Werdin|Thea Werdina]]. Tekstove za večinu pjesama za oba albuma napisao pjevač Islamović, dok je pored njega na albumu &quot;Vatra&quot; tekstove nekoliko pjesama (&quot;Ciganka&quot;, &quot;Let na drugi svijet&quot;) uradio [[Slobodan Đurasović]]. U međuvremenu, pridružio im se [[Zlatan Ćehić|Zlatan Čehić]] na [[Bas-gitara|bas-gitari]] dok se Islamović usredsredio na pjevanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/286042-Divlje-Jagode-Vatra|title= Divlje jagode - Vatra''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/284175-Divlje-Jagode-%C4%8Carobnjaci|title= Divlje jagode - Čarobnjaci''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/%C4%8Carobnjaci/21063/|title= ''Divlje jagode - Čarobnjaci''|work= metal-archives.com|access-date= 5. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
Unatoč dobrim pjesmama, oba već navedena muzička ostvarenja nisu ostvarila jednak uspjeh kao album &quot;Motori&quot;. Početkom 1984. odlaze na promotivnu turneju tokom koje Islamović dobija ponudu od [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] da pređe u [[Bijelo dugme]]. To uzrokuje nesuglasice među članovima Divljih jagoda, ali situacija se smiruje nakon Islamovićevog odbijanja ponude i ostajanja u sastavu. Dobra vijest za Divlje jagode bio je poziv menadžera kompanije [[Trans Atlantic Records]] na potpisivanje predugovora i snimanje albuma u [[London]], koji je uslijedio nakon objavljivanja albuma &quot;Vatra&quot;.&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt;

=== Druga polovina 1980-ih ===
Cjelokupan period od 1986 – 1987 za muzičare Divljih jagoda proteći će u pokušajima da se probiju na zapadnu hard-rok scenu. U tu svrhu preselili su se u najjačem sastavu u London, gdje su počeli s probnim snimanjem albuma &quot;[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]&quot; na kojem je bilo osam starih pjesama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] i dvije nove, &quot;Wild Boys&quot; i &quot;Fire On The Water&quot;. Producent je bio Keith Woolven, gost muzičar na klavijaturi bio je Don Airey, a tekstove je napisao [[Aleksandar Mežek]]. Po povratku iz Londona sviraju na nekoliko većih koncerata na prostorima bivše Jugoslavije. Njihovom velikom koncertu u Zagrebu prisustvovao je i Xavier Rusell, novinar heavy metal časopisa ''Kerrang!'', koji je napisao o koncertu: {{Citat|&quot;Divlje jagode su muzički još uvijek u 1970-im, a utjecaj sastava Y&amp;T, Black Sabbath i Saxon su očigledni, dok se kroz njihove pjesme tu i tamo provlači po koji [[Judas Priest]] [[rif]] na električnoj gitari. Njihove stare balade naišle su na najpovoljniju reakciju domaće publike.&quot;}}  
Početkom 1986. ponovo odlaze u London kako bi završili snimanje novog albuma na engleskom jeziku, a ubrzo su objavili promotivnu singl ploču &quot;Sheila&quot;. Jedan od značajnih koncertnih nastupa u to vrijeme bio je u poznatom londonskom Marquee klubu 16. februara, za kojim je slijedila čitava serija nastupa po drugim engleskim klubovima. Pjevač Islamović je nezadovoljan zaradom od turneje, te problemima oko kašnjenja objavljivanja albuma i sumnjom u njihov muzički uspjeh u Engleskoj, odlazi iz Londona i vraća se u Sarajevo. Prihvata ponovnu ponudu Bregovića da pređe u Bijelo dugme. Nasko Budimlić također odlazi iz grupe i počinje po kafanama svirati bubnjeve u narodnjačkim sastavima. Time se naglo prekida engleska epizoda Divljih jagoda, a sve to zajedno odložilo je objavljivanje albuma &quot;Wild Strawberries&quot; bez neke velike promocije tek u maju 1987. 
LP ploča licencno je objavljena u [[Švedska|Švedskoj]], Njemačkoj i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a scenska pauza ovog sastava popunjena je objavljivanjem kompilacijskog albuma &quot;[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]&quot;, koji je objavio [[Diskoton]].

Lipovača radi na okupljanju sastava, a podršku u tome ima od Zlatana Čehića, koji mu predlaže da nađu novog pjevača. U međuvremenu, u sastav se vraća klavijaturist [[Samir Šestan]]. U kombinaciji za pjevača izvjesno vrijeme bio je Stevie, Englez, a onda je u ljeto 1987. došao [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić &quot;Tifa&quot;]]. Novi bubnjar je [[Edin Šehović]], dok klavijature preuzima [[Vladimir Podany]]. 
Krajem godine odlaze u studio i počinju raditi na materijalu za sedmi studijski album Divljih jagoda, a producent je bio Peter Hinton iz Londona, koji je radio sa engleskim hard-rok sastavom Saxon. 
Novi album &quot;[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]&quot; izlazi početkom 1988., a prije toga objavii su promotivnu singl ploču &quot;[[Turski marš / Konji]]&quot;.&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt; 
Okupivši veoma dobru ekipu rok muzičara, gitarist i vođa ovog sastava Sead Lipovača &quot;Zele&quot; komponirao je album čiji je zvuk u odnosu na njihova ranija muzička izdanja mekši sa manje heavy metal [[rif]]ova, a pjesme su stilski raznovrsnije. Posebno zanimljiv doprinos ukupnom zvuku ovog sastava dao je sarajevski klavijaturist Vladimir Podany, koji se posebno istakao u pjesmi &quot;Turski marš&quot; i tom prilikom pokazao veoma dobro umijeće sviranja ovog instrumenta tokom skoro jednominutnog završetka pjesme odsviranog po uzoru na jedno od najpoznatijih orguljaških djela &quot;[[Tokata i fuga u d-molu]]&quot;, [[BWV]] 565 [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]].&lt;ref name= &quot;metalarchive&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/Konji/21065/|title= ''Divlje jagode - Konji''|work= metal-archives.com|access-date= 13. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Veliki uspjeh kod publike ostvarile su pjesme &quot;Zauvijek tvoj&quot; i naslovna &quot;Konji&quot;. Tu je i obrada njihove stare pjesme &quot;Divlje jagode&quot; sa ubačenim motivom iz [[Sevdalinka|sevdalinke]] &quot;[[Prošetala Suljagina Fata]]&quot;, odsviranom na električnoj gitari.&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt; Ovaj antologijski album predstavlja (zajedno s albumom &quot;Motori&quot;) jedno od najkvalitetnijih muzičkih ostvarenja Divljih jagoda u kojem su pokazali zrelost muziciranja i istovremeno svrstavši se među najznačajnije predstavnike ovog muzičkog žanra na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]], a i šire.&lt;ref name= &quot;metalarchive&quot;/&gt;

Međutim, ova postava nije dugo trajala, jer je prvo iz Divljih jagoda otišao Tifa, a za njim klavijaturist Podany i bubnjar Edin Šehović. Pjevanje preuzima Zlatan Čehić, a na mjesto bubnjara dolazi [[Điđi Jankelić]]. U ovoj postavi sviraju niz koncerata, a u Sarajevu na koncertu pridružuje im se Toni Janković, koji pjeva njihove stare hitove što je izazvalo velike ovacije publike.
Tokom 1989. nastavljaju s koncertnim aktivnostima, a krajem godine vođa ovog sastava &quot;Zele&quot; u sastav zove mladog [[split]]skog pjevača [[Gibonni|Zlatana Stipišića &quot;Gibbonnija&quot;]]. On preuzima ulogu glavnog pjevača i zajedno s Divljim jagodama snimio je novi album, koji je objavljen u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj, što je pomogle &quot;Zeletu&quot; da potpiše predugovor sa američkom izdavačkom kućom, no taj projekt nikada nije ostvaren. Ubrzo nakon toga, Gibonni se vraća u Split, gdje se posvećuje svojoj solo karijeri. Nakon toga, Divlje jagode na neko vrijeme prestaju s radom.&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt;

=== 1990-e ===
Tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] Sead Lipovača živio je u Londonu i Zagrebu, gdje je komponirao nove pjesme i svirao humanitarne koncerte. Godine 1993. snimio je prvi solistički album &quot;[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Magic Love]]&quot; za strano tržište s pjesmama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt; S ovog albuma posebno se ističe instrumentalna pjesma &quot;Maida&quot; za koju je snimljen i video spot za [[MTV]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/4652060-Zele-Magic-Love|title= ''Zele - Magic Love''|work= discogs.com|access-date= 1. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Ubrzo zatim, snimljen je studijski album Divljih jagoda &quot;[[Labude, kad rata ne bude]]&quot; na kojem se kao pjevač dobro predstavio basist Zlatan Čehić. Kao i na albumu &quot;Konji&quot;, prilikom komponiranja novih pjesama, Lipovača se usredsredio više na melodijski i pjevački dio uz mješavinu hard-rok (&quot;Rospija&quot;, &quot;Na tvojim usnama&quot;), pop-rok pjesama s pjevljivim refrenima (&quot;Labude, kad rata ne bude&quot;, &quot;Ljubav može sve&quot;) i tradicionalnih rok balada (&quot;Mojoj ljubavi&quot;, &quot;Dali si ikad mene&quot;).&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/591867-Divlje-Jagode-Labude-Kad-Rata-Ne-Bude-|title= Divlje jagode - Labude, kad rata ne bude''|work= discogs.com|access-date= 3. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; U okviru promotivne turneje sviraju koncerte u Hrvatskoj, Njemačkoj, te drugim evropskim gradovima. Nakonn toga, iz sastava odlazi dugogodišnji član Zlatan Čehić, kako bi snimio svoj solo album, a umjesto njega u Divlje jagode dolazi novi basist [[Sanin Karić|Sanjin Karić]]. Sastav nastavlja svirati po evropskim gradovima i priprema muzički materijal za novi album.&lt;ref name=&quot;janjatović&quot;/&gt;

== Članovi grupe ==
=== Vokali ===
*[[Pero Galić]] ''Gale''– vokal (2000.-2005.),(2006.-2007.)
*[[Žanil Tataj]] ''Žak'' – vokal (1991.-1992.), (1994.-2002.), uživo kao gost(2007.-2008.)
*[[Ante Janković]] ''Toni'' – vokal (1977.-1982.),(2005.), uživo kao gost (2006.-)
*[[Alen Islamović]] – vokal, bas-gitara (1980.-1986.)
*[[Zlatan Ćehić]] ''Ćeha'' – bas-gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-)
*[[Mladen Vojičić Tifa]]'' – vokal (1987.-1988.)
*[[Emir Cerić]] ''Cera'' – vokal (1996.) (kao gost na albumu ''Sto Vjekova'' 1996.)
*[[Gibonni|Zlatan Stipišić Gibonni]] - vokal (1989.-1990.)
*[[Marko Osmanović]] - (2008.)-2013.)
*[[Livio Berak]] - (2013.)
*[[Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu ''Magic Love'' 1992.) - vokal

=== Gitaristi ===
*[[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] ''Zele'' – gitare (1977.-)
*[[Saša Čabrić]] – bas-gitara (1977.)
*[[Dejan Orešković]] ''Klo''– bas-gitara (1997.-[[2004]].), (2006.), uživo (2012.)
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977.-[[1979]].)
*[[Alen Islamović]] - bas-gitara (1980.-1984.)
*[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995.-[[1997]].),(2005.-2005.)
*[[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara (1984.-1995.), (2006.-2012.)
*[[Andraš Išpan]] - bas-gitara 2012.- 2015.)

=== Klavijature ===
*[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature (1978.-1980.)
*[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.)
*[[Don Airey]] – klavijature (1987.) (kao gost na albumu ''Wild Strawberries'' i UK Mini tour)
*[[Toni Lasan]] – klavijature (1996.) (kao gost na albumu ''Sto vjekova'')
*[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.)
*[[Samir Šestan]] – klavijature (1985. uživo),-(1987.)
*[[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.-)

=== Bubnjevi ===
*[[Thomas Balaž]] – bubnjevi (1997.-2011.)
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi (1976.-1980.)
*[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1989.-1999.), 2011.- 2015.)
*[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi (1987.)
*[[Edin Šehović]] &quot;Šeha&quot; – bubnjevi (1987.-1988.)
*[[Điđi Jankelić|Dragan &quot;Điđi&quot; Jankelić]] – bubnjevi (1988.-1989.)
*[[Adrian Borić]] – bubnjevi (2015.-)

== Singlovi / EP ==
* 1977. &quot;[[Jedina Moja / Rock n Roll|Jedina Moja / Rock 'n' Roll]]&quot;
* 1977. &quot;[[Moj dilbere / Prijatelj]]&quot;
* 1978. &quot;[[Patkica / Kad bi Vi, gospođo]]&quot;
* 1979. &quot;[[Nemam ništa protiv / Bit će bolje]]&quot;
* 1988. &quot;[[Turski marš / Konji]]&quot;
* 2003. &quot;[[Dobro došla ljubavi / Marija]]&quot;
* 2006. &quot;[[&quot;Piramida&quot;]]&quot;
* 2011. &quot;[[&quot;Ne, nisam ja&quot;]]&quot;
* 2016. &quot;[[Evo banke cigane moj]]&quot; MP3
* 2018. &quot;[[Znamo da je kraj]]&quot; MP3
* 2018. &quot;[[Zauvijek tvoj]]&quot; MP3
* 2019. &quot;[[Zbog tebe draga]]&quot; MP3
* 2019. &quot;[[Sama si]]&quot; MP3
* 2022. &quot;[[Zašto ranije nisi došla]]&quot; MP3
* 2022. &quot;[[Plave noći bez tebe]]&quot; MP3
* 2022. &quot;[[Vanila i znoj]]&quot; MP3
* 2023. &quot;[[Kreni kišo]]&quot; MP3

== Albumi ==
*1978. &quot;[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]&quot;
*1981. &quot;[[Stakleni hotel]]&quot;
*1982. &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot;
*1984. &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot;
*1985. &quot;[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]&quot;
*1987. &quot;[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]&quot;
*1988. &quot;[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]&quot;
*1993. &quot;[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Zele - Magic Love]]&quot;
*1994. &quot;[[Labude, kad rata ne bude]]&quot;
*1997. &quot;[[Sto vjekova]]&quot;
*2003. &quot;[[Od neba do neba (Divlje jagode)|Od neba do neba]]&quot;
*2006. &quot;[[Divlje Jagode Collection-Box Set (12 CD) (Divlje jagode)|Divlje Jagode Collecton-Box Set(12CD)]]&quot; (+ Piramida-singl)
*2013. &quot;[[Biodinamička ljubav]]&quot;
*2020. &quot;[[Jukebox (Divlje jagode)|Jukebox]]&quot;

== Kompilacije ==
*1986. &quot;[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]&quot;
*1993. &quot;[[Sarajevo, ti i ja]]&quot;
*1995. &quot;[[Antologija 1 i 2 (Divlje jagode)|Antologija 1 i 2]]&quot;
*1997. &quot;[[The Best Of (Divlje jagode)|The Best Of]]&quot;
*2003. &quot;[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]&quot;
*2004. &quot;[[The Very Best Of - Let na drugi svijet (Divlje jagode)|The Very Best Of - Let na drugi svijet]]&quot;(+Krivo je more nova verzija-singl)

== Koncertni albumi ==
*2023. &quot;[[Let na drugi svijet (Live in Beograd)]]&quot;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.divljejagode.com/ Službena stranica]

{{Divlje jagode}}

[[Kategorija:Divlje jagode|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Bihaća]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]]</text>
      <sha1>9o6ku2todfro6bxzfghdnkovgv6im2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18796</id>
    <revision>
      <id>3715706</id>
      <parentid>3714222</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:17:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3715706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18923" sha1="owdgrw1d805q3xveowml02t3ftfqbic" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2015 ([[Rimski brojevi|MMXV]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u četvrtak|koja je počela u četvrtak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 15. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 6. godina [[2010-e|2010-ih]].

Proglašena je:
* [[Međunarodna godina svjetlosti|Međunarodnom godinom svjetlosti]]
* [[Međunarodna godina tla|Međunarodnom godinom tla]]

== Događaji ==
==== Januar====
* [[1. januar]]
** Ulazak [[Litvanija|Litvanije]] u [[Eurozona|Eurozonu]] i zamjena domaće valute [[Litvanski litas|litas]] [[euro]]m.
** [[Srbija]] preuzela predsjedavanje [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OESS).
* [[7. januar]] – U napadu na sjedište [[Francuska|francuskog]] [[satira|satiričnog]] sedmičnika ''[[Charlie Hebdo]]'' u [[Pariz]]u stradalo je smrtno 12 osoba, a 10 ih je teško povrijeđeno. Vlada Francuske objavila je da je nivo nacionalne sigurnosti u Parizu povišen na najviši stepen.
* [[9. januar]] – Počelo 16. kontinentalno [[nogomet]]no prvenstvo Azije, [[AFC Azijski kup 2015.]] u [[Australija|Australiji]].
* [[11. januar]]
** Održana [[72. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
** U drugom krugu [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.|šestih predsjedničkih izbora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] pobijedila [[Kolinda Grabar-Kitarović]], čime je postala prva žena na funkciji [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]].
* [[15. januar]] – Otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2015.|Svjetsko prvenstvo u rukometu]] u [[Katar]]u.
* [[17. januar]] – Planirani početak 30-og po redu [[Afrički kup nacija 2015.|Afričkog kupa nacija]], u [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnoj Gvineji]].
* [[26. januar]] – Asteroid [[2004 BL86]] prošao brzinom od 56.000&amp;nbsp;km/h pored Zemlje na udaljenosti od samo 1,2 miliona km.

==== Februar ====
* [[3. februar]] – Počelo 43. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[SAD|američkim]] gradovima [[Vail (Colorado)|Vail]] i [[Beaver Creek Resort|Beaver Creek]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[Colorado]].
* [[15. februar]] – Završeno 43. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[SAD|američkim]] gradovima [[Vail (Colorado)|Vail]] i [[Beaver Creek Resort|Beaver Creek]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[Colorado]].
* [[18. februar]] – U [[Švedska|švedskom]] gradu [[Falun]]u  počelo [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.]]

==== Mart ====
* [[4. mart]] – Otvaranje 47. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u finskom [[Kontiolahti]]ju.
* [[11. mart]] – [[Kuba]] i [[SAD]] ponovo uspostavile telefonske linije koje su od 1999. bile u prekidu.
* [[13. mart]] – [[Tropski ciklon]] &quot;Pam&quot; pogodio glavni grad [[Vanuatu]]a [[Port Vila|Port Vilu]]. Poginulo je više od 10 osoba, a oko 250 hiljada osoba je ugroženo. Vjetar je dosezao brzinu od 280&amp;nbsp;km/h.
* [[24. mart]] – [[Pad leta 9525 Germanwingsa|Let 9252 Germanwingsa]] srušio se na visini od 1500 m u francuske [[Alpi|Alpe]]. Svih 144 putnika i 6 članova posade je izginulo.

==== April ====
* [[8. april]] – U cijelom [[Washington, D.C.|Washingtonu]] nestalo [[električna energija|struje]] nakon [[eksplozija|eksplozije]] u [[Električna centrala|elektrani]] u [[Maryland]]u.
* [[22. april]] – Erupcija [[vulkan]]a [[Calbuco (vulkan)|Calbuco]] u [[Čile]]u.
* [[25. april]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,8 [[Zemljotres u Nepalu 2015 (april)|pogodio]] [[Nepal]]; poginule 8452 osobe, a povrijeđeno 19.009.
* [[27. april]] – U napadu na policijsku stanicu u [[Zvornik]]u ubijeni policajac i napadač.

==== Maj ====
* [[8. maj]] – U organizaciji Društva novinara Bosne i Hercegovine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] održana je manifestacija pod nazivom &quot;Novinar godine&quot; na kojoj su, po 20. put, dodijeljene novinarske nagrade i priznanja za prethodnu godinu. Nagradu &quot;Novinar godine&quot; za 2014. godinu dobio je Mladen Marić, novinar Federalne televizije. &quot;Nagrada za životno djelo&quot; uručena je novinaru Hajrudinu Somunu.
* [[14. maj]] – Viši sud u [[Beograd]]u donio odluku kojom je [[Draža Mihajlović]] rehabilitiran.
* [[19. maj]]
** Početak [[Eurosong 2015.|Eurosonga 2015.]] u Austriji.
** Na sjednici Komiteta ministara [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] u [[Bruxelles]]u, BiH zvanično od [[Belgija|Belgije]] preuzima predsjedavanje Komitetom ministara za narednih šest mjeseci. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine [[Igor Crnadak]] će na 125. sastanku Komiteta, tokom inauguralnog govora, predstaviti prioritete predsjedavanja Bosne i Hercegovine.
* [[20. maj]]
** [[Američka vojska]] počela test letjelice &quot;[[X-37B]]&quot;, koja ima ugrađeni [[ionski pogon]].
** Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] prisustvuje bilateralnom sastanku zvaničnih delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Turske, nakon čega je sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine prisustvovao potpisivanju niza memoranduma, sporazuma i ugovora između zvaničnih institucija [[Turska|Turske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
* [[22. maj]] – [[Holandska vlada|Vlada]] [[Holandija|Holandije]] donijela odluku da banku [[ABN Amro]], koja je tokom [[Svjetska finansijska kriza 2007.|krize 2007.]] prešla u državno vlasništvo, ponovo vrati na [[berza|berzu]].
* [[24. maj]] – [[Francuska|Francuski]] film režisera [[Jacques Audiard|Jacquesa Audiarda]] ''[[Dheepan]]'' osvojio je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na 68. [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]].

==== Juni ====
* [[2. juni]] – Samo nekoliko dana nakon što je peti put uzastopno izabran za predsjednika [[FIFA]]-e [[Sepp Blatter]] objavio da se povlači s te funkcije.    
* [[6. juni]]
** Pobjedom u finalu [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] [[FC Barcelona|Barcelona]] po peti put postala prvak Evrope.
** [[Papa Franjo]] posjetio Bosnu i Hercegovinu. 
* [[10. juni]] – Nakon žustre rasprave između ljevičarske i konzervativne frakcije u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]] glasanje o usvajanju Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) odloženo do daljnjeg.
* [[26. juni]]
** U napadu na tvornicu plina u Francuskoj poginula jedna, a najmanje dvije osobe su ozlijeđene. Francuski predsjednik [[Francois Hollande]] je napad okvalificirao terorističkim.
** U terorističkom napadu u [[Sousse]]u u [[Tunis]]u poginulo 37 osoba.
** U terorističkom napadu na šiitsku džamiju u centru grada [[Kuvajt]]a poginulo je 26 osoba i bombaš-samoubica a povrijeđeno 227 osoba.

==== Juli ====
* [[5. juli]] – Na [[referendum]]u u [[Grčka|Grčkoj]] građani odbili mjere štednje koje su ponudili međunarodni kreditori u zamjenu za dodatnu finansijsku pomoć.
* [[9. juli]] – Na sjednici [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] u [[Strasbourg]]u, u znak sjećanja na [[Genocid u Srebrenici|srebrenički genocid]], usvojena Rezolucija o Srebrenici, kojom se oštro osuđuje zločin u Srebrenici, koji je u skladu s presudama [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] okarakteriziran kao [[genocid]].
* [[10. juli]] – Sa državne zgrade u [[Columbia|Columbiji]] u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], skinuta je posljednja zastava [[Konfederacija američkih država|Konfederacije]] kao odgovor na masakr koji se dogodio u metodističkoj crkvi u [[Charleston]]u. 
* [[11. juli]] – Više od 50.000 osoba u [[Potočari]]ma prisustvovalo obilježavanju 20. godišnjice [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]]. 
* [[14. juli]]
** Prolijetanje letjelice ''[[New Horizons]]'' na 9600&amp;nbsp;km od [[Pluton]]a.
** [[NASA]] -ina bespilotna letjelica ''[[New Horizons]]'' vrši prvi planetarni prelet [[Pluton]]a.
** Naučnici [[CERN]]-a, zaposleni pri [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]], objavili otkriće [[pentakvark]]a.
** [[Iran]] i šest velikih sila postigli dogovor kojim se ograničava iranski nuklearni program.
* [[15. juli]] – Sud u [[Njemačka|Njemačkoj]] izrekao je kaznu od četiri godine zatvora [[Oskar Gröning|Oskaru Gröningu]] (poznatom pod nadimkom &quot;Knjigovođa iz [[Koncentracioni logor Auschwitz|Auschwitza]]&quot;), nekadašnjem oficiru jedinice &quot;[[SS]]&quot;, zbog saučesništva u masovnom ubistvu.  Tužilaštvo je tvrdilo da je sortiranjem [[banknota]] oduzetih od [[Jevreji|Jevreja]] koji su dopremani vozovima pomagao režimu odgovornom za masovno ubistvo.
* [[16. juli]] – Donji dom [[japan]]skog parlamenta odobrio je zakon kojim će biti proširena uloga vojske, uprkos protivljenju opozicije i protestima građana. Japan će, prema novom zakonu, moći da koristi vojnu silu ne samo za samoodbranu nego i za pomaganje saveznicima u inostranstvu.
* [[17. juli]]
** Svih 28 zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] odobrilo je hitnu finansijsku pomoć [[Grčka|Grčkoj]] u visini od sedam milijardi [[Euro|eura]]. Pomoć se računa kao [[kredit]] koji će Grčkoj omogućiti da plati neke od svojih obaveza dok se ne donese novi, treći paket kreditne pomoći.
** Rekorder Bosne i Hercegovine na 800 metara [[Amel Tuka]] pobijedio na svom debitantskom nastupu na mitingu &quot;Dijamantske lige&quot; u [[Monako|Monaku]].
* [[19. juli]] – [[Mađarska]] vojska završila je izradnju probnih 150 metara ograde kako bi spriječila ilegalne migracije. Dužina ograde će iznositi 175 kilometara duž granice sa [[Srbija|Srbijom]].
* [[31. juli]] – [[Međunarodni olimpijski odbor]] odabrao [[Peking]] za domaćina [[Zimske olimpijske igre 2022.|ZOI 2022.]]

==== August ====
* [[4. august]] – Poginula 31 osoba kad je [[poplava]] [[Željeznička nesreća u Hardi|izbacila]] [[voz]] iz kolosijeka u [[Harda|Hardi]] ([[Madhya Pradesh]], [[Indija]]).
* [[5. august]] – Potvrđeno je da ostaci pronađeni na [[Francuska|francuskom]] [[ostrvo|ostrvu]] [[Réunion]]u pripadaju [[Let 370 &quot;Malaysia Airlinesa&quot;|letu 370]] [[Malaysia Airlines]]a, koji je nestao u martu 2014.
* [[6. august]] – Službeno otvoren [[Novi Sueski kanal|novi prolazni kanal]], koji otprilike udvostručuje kapacitet [[Sueski kanal|Sueskog kanala]].
* [[8. august]] – [[Tajfun]] [[Soudelor]] pogodio [[Tajvan]] i istočnu Kinu ubivši najmanje 29, a ozlijedivši stotine osoba.
* [[12. august]] – Nekoliko eksplozija u [[Kina|kineskom]] gradu [[Tianjin]]u usmrtilo 50 osoba, a hospitalizirano ih je najmanje 700.
* [[14. august]] – Počinje [[21. Sarajevo Film Festival|21. izdanje]] [[Sarajevski filmski festival|Sarajevo Film Festivala]] (SFF), a trajat će do 22. augusta. Bit će prikazano 259 [[film]]ova iz 57 zemalja u 18 programskih cjelina.
* [[16. august]] – [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16|Kadetska košarkaška reprezentacija BiH]] pobjedom u finalu [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Evropskog prvenstva 2015.]] prvi put u historiji postala prvak Evrope.

==== Septembar ====
* [[5. septembar]] – Otvoreno 39. [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|Evropsko prvenstvo u košarci]].
* [[10. septembar]] – U [[azerbejdžan]]skom [[Baku]]u počeo [[Svjetski šahovski kup 2015.]]
* [[24. septembar]] – [[Stampedo u Mekki 2015.|U stampedu]] na [[hadždž]]u koji se desio u [[Mina (Saudijska Arabija)|Mini]] u blizini [[Mekka|Mekke]] život je izgubilo 717 [[hodočasnik]]a.
* [[28. septembar]] – [[NASA]] objavila da je na [[Mars]]u otkrivena [[voda]].
* [[30. septembar]] – [[Građanski rat u Siriji]]: Započela [[Rusija|ruska]] vojna intervencija usmjerena protiv snaga [[Islamska Država|Islamske Države]].

==== Oktobar ====
* [[1. oktobar]] – Najmanje 10 ljudi je poginulo, a 20 ranjeno u pucnjavi na koledžu u [[Oregon]]u ([[SAD]]).
* [[2. oktobar]] – U [[klizište|klizištu]] u [[Gvatemala|Gvatemali]] poginulo je 30 ljudi, a preko 600 se smatra nestalima.
* [[3. oktobar]] – U [[Jajce|Jajcu]] je pronađeno 7 grobova i jedan od najljepših srednjovjekovnih sarkofaga.
* [[4. oktobar]] – Na jugoistoku [[Francuska|Francuske]] najmanje 16 osoba poginulo je u bujici koja je uslijedila nakon olujnog nevremena.
* [[5. oktobar]] – Indonezijski spasioci pronašli olupinu malog putničkog aviona koji je sa desetero ljudi nestao u petak.
* [[6. oktobar]] – [[Izrael]]ski vojnici ubili tri [[Palestina|palestinska]] tinejdžera uključujući 13-godišnjeg dječaka. U eskalaciji nasilja izraelskih vojnika povrijeđeno je više od 450 osoba.

==== Novembar ====
* [[8. novembar]] – Održani osmi [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015.]].

==== Decembar ====
* [[29. decembar]] – Izašao jubilarni 1000. broj sedmičnog magazina ''[[Slobodna Bosna]]'', čije je izdanje ujedno i posljednji broj ovog magazina u [[papir]]natom izdanju. U novoj [[2016.]] godini preselit će se na [[Digitalni sistem|digitalnu]] platformu.

== Rođeni ==
* [[2. maj]] – [[Princeza Charlotte od Cambridgea]], kćerka britanskog princa Williama i [[Catherine, vojvotkinja od Cambridgea|vojvotkinje od Cambridgea]]

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[1. januar]] – [[Mario Cuomo]], američki političar, 52. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]]
* [[4. januar]] – [[Urlich Beck]], njemački sociolog
* [[7. januar]] – [[John Burritt]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* 7. januar – [[Rod Taylor]], australijski glumac
* [[9. januar]] – [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački interpretator sevdalinki
* 9. januar – [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[21. januar]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor
* [[23. januar]] – [[Abdullah bin Abdulaziz al-Saud]], saudijski kralj
* [[26. januar]] – [[Demis Rusos]], grčki pjevač

=== Februar ===
* [[9. februar]] – [[Boba Stefanović]], pjevač i kompozitor domaće zabavne muzike
* [[18. februar]] – [[Asuman Baytop]], turska botaničarka
* [[21. februar]] – [[Holm Sundhaussen]], njemački historičar
* [[27. februar]] – [[Leonard Simon Nimoy]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] glumac, [[režiser]], [[pjesnik]], [[Pjevanje|pjevač]] i [[Fotografija|fotograf]]

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[Dušan Bilandžić]], hrvatski političar, historičar i pisac
* [[5. mart]] – [[Vlada Divljan]],  jugoslavenski i srpski muzičar
* [[11. mart]] – [[Dinka Delić]], bivša mis Jugoslavije
* [[12. mart]] – [[Terry Pratchett]], engleski pisac naučne fantastike
* [[20. mart]]
** [[Rajmund Likić]], bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog
** [[Safet Plakalo]], teatrolog i osnivač [[SARTR|Sarajevskog ratnog teatra]]
* [[24. mart]]
** [[Zoran Kapetanović]], bosanskohercegovački novinar
** [[Astrid Ivask]], [[Latvija|latvijsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] pjesnikinja
* [[26. mart]] – [[Tomas Tranströmer]], švedski pisac, pjesnik i prevodilac
* [[28. mart]] – [[Ante Pažanin]], hrvatski filozof

=== April ===
* [[13. april]] – [[Günter Grass]], njemački književnik
* [[14. april]] – [[Percy Sledge]], američki R'n'B i soul pjevač
* [[29. april]] – [[François Michelin]] - direktor francuske kompanije za proizvodnju guma &quot;Michelin&quot;
* [[30. april]] – [[Ben E. King]], američki R'n'B i soul pjevač

=== Maj ===
* [[15. maj]] – [[B.B. King]], američki gitarist i pjevač bluesa
* [[19. maj]] – [[Affan Ramić]], bosanskohercegovački slikar i akademik
* [[23. maj]] – [[John Forbes Nash Jr.]], američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Vladimir Furduj]], bubnjar Korni grupe
* [[5. juni]] – [[Fran Višnar]], hrvatski vojni i obavještajni analitičar, novinar i politolog
* [[7. juni]] – [[Christopher Lee]], britanski glumac
* [[11. juni]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist
* [[17. juni]] – [[Süleyman Demirel]], turski političar
* [[24. juni]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[26. juni]] – [[Jevgenij Primakov]], ruski premijer i ministar vanjskih poslova
* [[29. juni]] – [[Josef Masopust]], češki nogometaš i trener

=== Juli ===
* [[8.juli]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja
* [[10. juli]] – [[Omar Sharif]], egipatski glumac
* [[13. juli]] – [[Satoru Iwata]], tvorac videoigara i izvršni direktor [[Nintendo|Nintenda]]
* [[18. juli]] – [[Jules Bianchi]], francuski vozač [[Formula 1|Formule 1]]

=== August ===
* [[17. august]] – [[Arsen Dedić]], hrvatski kantautor zabavne muzike
* [[27. august]] – [[Boris Aranđelović]], pjevač rock grupe [[Smak]]
* [[28. august]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač

=== Septembar ===
* [[13. septembar]] – [[Moses Malone]], američki [[košarka]]š
* [[19. septembar]] – [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla
* [[4. oktobar]] – [[Nebojša Popović]], filmski kritičar i urednik Filmskog programa Radio-televizije Srbije (RTS)
* [[5. oktobar]] – [[Henning Mankell]], švedski pisac
* [[19. oktobar]] – [[Munib Maglajlić]], bosanskohercegovački [[historija književnosti|historičar književnosti]]
* [[29. oktobar]]
** [[Ranko Žeravica]], jugoslavenski košarkaški trener
** [[María Luisa Aguilar]], peruanska astronomkinja
* [[30. oktobar]] – [[Zehra Deović]], bosanskohercegovačka interpretatorka sevdalinki

=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Petar Lalović]], jugoslavenski filmski režiser, scenarist i snimatelj
* [[5. novembar]] – [[Muharem Osmić]], bosanskohercegovački glumac
* [[10. novembar]] – [[Helmuth Schmidt]], njemački kancelar (1974–1982)
* [[15. novembar]] 
** [[Moira Orfei]], italijanska glumica
** [[Ajša Ditanova]], krimska glumica
* [[21. novembar]] – [[Mustafa Skopljak]], bosanskohercegovački likovni umjetnik i kipar
* [[24. novembar]] – [[Sead Bejtović]], bosanskohercegovački pozorišni glumac

=== Decembar ===
* [[27. decembar]] – [[Stein Eriksen]], norveški skijaš, svjetski i olimpijski prvak u slalomu i veleslalomu
* [[28. decembar]]
** [[Lemmy Kilmister]], britanski muzičar, član [[Motorhead]]a
** [[Eloy Inos]], američki političar, 8. guverner [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* Fiziologija i medicina – [[William C. Campbell]], [[Satoshi Ōmura]], [[Tu Youyou]]
* Fizika – [[Takaaki Kajita]], [[Arthur B. McDonald (naučnik)|Arthur B. McDonald]]
* Hemija – [[Tomas Lindahl]], [[Paul Modrich]], [[Aziz Sancar]]
* Književnost – [[Svjetlana Aleksijevič]]
* Ekonomija – [[Angus Deaton]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|2015|2015.}}</text>
      <sha1>owdgrw1d805q3xveowml02t3ftfqbic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blidinjska visoravan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21925</id>
    <revision>
      <id>3715518</id>
      <parentid>3685516</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24670" sha1="q5id8d0b741gehpbayl2s203fcp5v05" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Blidinjska visoravan
| drugo_ime             = Blidinje visoravan
| izvorno_ime           = 
| slika                 = Necopolis dugo polje.jpg
| slika_širina          = 
| slika_veličina        = 
| slika_alt             = 
| slika_opis            = 
| karta                 = Bosna i Hercegovina
| karta_alt             = 
| karta_širina          = 
| karta_veličina        = 
| karta_opis            = 
| karta_reljef          = 
| karta_granica         = 
| lokacija              = Lokacija na karti.
| oznaka                = 
| regijski_kod          = 
| savezna_država_vrsta  = Država
| savezna_država        = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| regija_vrsta          = [[Regije Bosne i Hercegovine|Regija]]
| regija                = [[Hercegovina]]
| distrikt_vrsta        = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]]
| distrikt              = {{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton|ime=Hercegovačko-neretvanski}}&lt;br&gt;{{ZID|Zapadnohercegovački kanton|ime=Zapadnohercegovački}}
| općina_vrsta          = [[Općine Bosne i Hercegovine|Općina]]
| općina                = [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Tomislavgrad]], [[Prozor-Rama]], [[Mostar]]
| grad_vrsta            = [[Naselje]]
| grad                  = [[Jablanica]], [[Posušje]]
| izvor                 = 
| formirano             = [[Navlaka]]
| prikaz                = 
| koordinate            = {{coord|43.62|17.61|type:landmark_region:BA|display=inline,title}}
| koordinate_ref        = 
| topo                  = 
| nadimak               = Bosanskohercegovački Tibet
| vrsta                 = [[Sedimentacija]] naslaga [[krečnjak]]a
| starost               = Kasni [[mezozoik]]-[[kenozoik]] ([[paleogen]])
| visina                = 1150-2228
| visina_ref            = 
| relativna_visina      = 
| relativna_visina_ref  = 
| dominantnost          = 
| dominantnost_roditelj = 
| dominantnost_ref      = 
| lanac                 = [[Dinaridi]]
| orogen                = [[Alpska orogeneza]]&lt;ref name=&quot;blidinje.net-orogenesis&quot;&gt;{{cite web |title=Hercegovačka ''kamena šuma'' od koje zastaje dah |url=http://blidinje.net/hercegovacka-kamena-suma-od-koje-zastaje-dah/ |website=Blidinje.NET |access-date=7. 4. 2023 |language=hr |date=15. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
| stijena               = karbonatni krečnjak
| razmjer               = 
| mreža_ref_UK          = 
| mreža_ref_Irska       = 
| vulkanski_luk         = 
| vulkanski_pojas       = 
| vulkansko_polje       = 
| vulkanski_luk/pojas   = 
| prva_erupcija         = 
| posljednja_erupcija   = 
| prvi_uspon            = 
| najlakša_ruta         = 
| normalna_ruta         = 
| pristup               = 
| površina_km2          = 513,45
| širina                = 17
| dužina                = 22
| ugrađeno              = 
| spisak                = 
| dijete                = 
}}
'''Blidinjska visoravan''' jest [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[visoravan]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], smještena u srcu [[Dinaridi|Dinarida]], između velikih planina lanca, [[Čvrsnica|Čvrsnice]], [[Čabulja|Čabulje]] i [[Vran]]a, sa karakterističnim kraškim obilježjima kao što su [[Dugo Polje (Blidinje)|Dugo Polje]], [[Blidinje jezero|Blidinjsko jezero]], [[Dolina Diva Grabovica|Grabovica]] i [[Drežnička dolina|Drežnica]].&lt;ref name=&quot;:04&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=aRN_AAAAMAAJ|title=Environmental Performance Reviews: Bosnia and Herzegovina|date=2004|publisher=United Nations Economic Commission for Europe Committee on Environmental|isbn=978-92-1-116915-7|language=en|access-date=18. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Predstavlja značajan prirodni, [[Hidrogeologija|hidrogeološki]] rezervat u kršu Bosne i Hercegovine, sa značajnim kulturno-historijskim naslijeđem, i [[Dinaridi|Dinarida]] općenito.&lt;ref name=&quot;NP-Blidinje-visitmycountry.net4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/en/index.php/national-parks/66-bastina/nacionalni-parkovi/262-nature-park-blidinje|title=Nature Park Blidinje|archive-url=https://web.archive.org/web/20180218165435/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/en/index.php/national-parks/66-bastina/nacionalni-parkovi/262-nature-park-blidinje|archive-date=18. 2. 2018|url-status=dead|access-date=16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i hidrologija ==
Otapanje [[Lednik|glečera]] sa [[Čvrsnica|Čvrsnice]] tokom dva prošla [[Ledeno doba|ledena doba]] stvorilo je ovu otvorenu i neplodnu dolinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/273866|title=A history of the occurrence of Blidinje lake (Bosnia and Herzegovina)|website=hrcak.srce.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20180521081956/https://hrcak.srce.hr/file/273866|archive-date=21. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; Prostrana [[visoravan]], 15–25&amp;nbsp;km, nalazi se na nadmorskoj visini od 1150-1300 metara, između [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Vran]]skih planina ukupne površine 513&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Iako [[Geomorfologija|geomorfološki]] jedna cjelina, visoravan je podijeljena na dva geografski i [[Topografija|topografski]] različita obilježja, prvo u donjem južnom dijelu, područje oko jezera Blidinje, i drugo u sjevernom višem dijelu visoravni gdje se nalazi ravničarsko Dugo Polje, kao i administrativno između pet općina: [[Jablanica]], [[Prozor-Rama]], [[Posušje]], [[Tomislavgrad]] i [[Mostar]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Efe|first=Recep|url=https://books.google.com/books?id=IihQBwAAQBAJ|title=Tourism, Environment and Ecology in the Mediterranean Region|last2=Ozturk|first2=Munir|date=26. 9. 2014|publisher=Cambridge Scholars Publishing|isbn=978-1-4438-6800-6|language=en}}&lt;/ref&gt; Najbliži grad Parku prirode Blidinje je Jablanica, koja je 24,9&amp;nbsp;km daleko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/dir/Jablanica/HJPC+HJM,+Hercegovačko-neretvanski+kanton,+Striževo/@43.6408052,17.6081929,12z/data=!3m1!4b1!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x475f5ec9433dc6cf:0x66591eff72e618d9!2m2!1d17.760399!2d43.6577331!1m5!1m1!1s0x475f5e4b0a2a1f43:0x228e165e0315aaf7!2m2!1d17.6215321!2d43.5864503?entry=ttu|title=Jablanica to Blidinje Nature Park}}&lt;/ref&gt;

=== Doljanska dolina ===
Doljanska dolina jest najduža dolina i sjeverna granica kompleksa [[Čvrsnica]]-[[Vran]]-[[Čabulja]], kroz koju protiče rijeka [[Doljanka]].

=== Dugo Polje ===
{{Glavni|Dugo Polje (Blidinje)}}
Idući sa sjevera i rijeke Doljanke, visoravan se otvara ravnom [[Dugo Polje (Blidinje)|dugopoljskom]] ravnicom na višem kraju i vodi prema jugu uzdužno između [[Vran]]a na sjevero-sjeverozapadnoj strani, s najvišim vrhom na 2074m nadmorske visine, i na jugo-jugoistočnoj planini [[Čvrsnica]], s najvišim vrhom Pločno na 2228m nadmorske visine. Iza [[Blidinje jezero|Blidinjskog jezera]], je planina [[Čabulja]] sa najvišim vrhom na 1786m nadmorske visine, a dalje prema istoku iza Čvrsnice je [[Dolina Diva Grabovica|dolina Grabovice]] koja se proteže sve do rijeke [[Neretva|Neretve]] i njenog [[kanjon]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-herzegovina.com/bibliography/Marcouse-2006.pdf/content/blidinje|title=Izvještaj sa ornitoloških posmatranja u Bosni i Hercegovini u septembru 2006|publisher=wild-herzegovina.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518091339/http://www.wild-herzegovina.com/bibliography/Marcouse-2006.pdf/content/blidinje|archive-date=18. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Dolina Diva Grabovica ===
{{Glavni|Dolina Diva Grabovica}}
[[Dolina Diva Grabovica|Dolina Dive Grabovice]] sa malim [[Grabovica (potok)|potočićem Grabovica]] jest poseban rezervat u okviru parka, utisnut duboko u Čvrsnicu, i čini dubok [[kanjon]] između strmih i krševitih litica planine. Unutar doline su dva mala sela [[Gornja Grabovica (Jablanica)|Gornja]] i [[Donja Grabovica (Jablanica)|Donja Grabovica]]. Legenda o [[Diva Grabovčeva|Divi Grabovčevoj]] priča o legendarnoj kćeri lokalnog [[pastir]]a koju je, kako priča, ubio lokalni [[Plemstvo|plemić]] kojeg je odbila, kako se ne bi udala za drugog.&lt;ref name=&quot;NP-Blidinje-visitmycountry.net4&quot;/&gt;

=== Drežnička dolina ===
{{Glavni|Drežnička dolina}}
Dalje nizvodno ponovo se pojavljuje znatno veća dolina, ovaj put između planina Čvrsnice i Čabulje, nazvana [[Drežnička dolina]]. Rijeka [[Drežanka]] teče između velikih i strmih padina doline, a na njenim obalama se nalaze dva istoimena sela, [[Donja Drežnica|Donja]] i [[Gornja Drežnica]].

=== Blidinje jezero ===
{{Glavni|Blidinje jezero}}
Najvažniji hidrogeološki fenomen u parku je [[alpsko jezero]], [[Blidinje jezero|Blidinjsko jezero]], najveće te vrste u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Blidinje jezero jest direktna posljedica [[Glacijalno jezero|glacijalnog]] povlačenja, ali prema dokumentaciji Poklečanske župe, [[jezero]] je također proizvod [[Antropogeni stresni faktori|antropogenih]] intervencija i aktivnosti ljudskih stanovnika. Prema ovim dokumentima, jezero je vještačko i nastalo je krajem 19. vijeka. Kako bi zadržali vodu koja se gubi kroz [[Podzemlje (geografija)|podzemni]] prolaz, mještani i stočari su granjem i ilovačom zatvarali vrtače, tako da voda nije mogla da se nađe pod zemljom, te tako je nastalo [[jezero]]. Njegova površina varira između 2,5 i 6&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je njegova prosječna dubina 1,9 m, sa nadmorskom visinom od 1184m.&lt;ref name=&quot;NP-Blidinje-visitmycountry.net4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;history-Blidinje-lake-hrcak.srce.hr&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radoš|first=Denis|year=2017|title=A history of the occurrence of Blidinje lake (Bosnia and Herzegovina).|journal=Geoadria|volume=22|issue=1|pages=1–40|doi=10.15291/geoadria.1334}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Slišković-2017-značajke-Blidinje&quot;&gt;{{cite thesis|last1=Slišković|first1=Mara|title=Hidrogeološke značajke Parka prirode Blidinje|date=15. 12. 2017|url=https://repozitorij.rgn.unizg.hr/islandora/object/rgn%3A669|trans-title=Hydrogeological characteristics of Blidinje Nature park : master's thesis|publisher=University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering. Department of Geology and Geological Engineering|language=hr|access-date=19. 2. 2025|archive-date=21. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121001847/https://repozitorij.rgn.unizg.hr/islandora/object/rgn%3A669|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Ostala jezera i lokve ===
Pored Blidinja, na visoravni se nalazi još nekoliko manjih jezera i [[Lokva (hidrografija)|lokva]], poput [[Crepulja (jezero)|Crepulje]] i [[Crvenjak (jezero)|Crvenjaka]]. Jezero Crvenjak je malo [[glacijalno jezero]] koje se nalazi u masivu Čvrsnice. Jezero je ovalnog oblika, dugačko oko 70 metara i široko 50 metara. Ima dubinu od oko 9 metara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abaza|first=Aida|last2=Žujo Zekić|first2=Denisa|last3=Adrović|first3=Avdul|date=juni 2014|title=DISTRIBUTION OF SPECIES ICHTHYOSAURA ALPESTRIS (LAURENTI, 1768) IN THE HERZEGOVINA AREA|journal=Journal of Science-professional from Chemistry and Technology Faculty of Technology Tuzla|volume=7|issue=1|pages=49–55}}&lt;/ref&gt;

== Flora i fauna ==
Neke od kamenitih i naizgled beživotnih padina prate guste [[Pinus|borove]] šume, među kojima je i endemski bor bijelog kora u [[Masna Luka|Masnoj Luci]] pod nazivom [[Munika|Pinus leucodermis]] ''(bosanski bor)''. Tri vrste divlje [[Majčina dušica|majčine dušice]] i desetine divljih cvjetova pokrivaju dolinu i planinske strane u proljeće i ljeto.

== Historija, baština i kultura ==
Cijela dolina je prošarana '''''[[Stećak|stećcima]]''''' sa zaštitnim znakom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] iz [[Srednji vijek|srednjeg]] vijeka. Nije jasno koliko dugo ovdje postoje [[Naselje|ljudska naselja,]] ali istraživanja su počela kada je Blidinje dobilo status [[Park prirode|Parka prirode]]. Tragovi [[Ilirija|ilirskih]] grobova i [[Rimski putevi|rimskih puteva]] govore da je Blidinje naseljeno najmanje 2500 godina. Velika [[nekropola]] na Dugom Polju ukazuje da su valovi [[Slaveni|Slavena]], koji su došli u 7. vijeka, i ovo područje učinili svojim domom.

=== Nekropole stećaka ===
''Ponor'', ''Donje Bare'', ''Jezero'', ''Risovac'' i ''Dugo Polje'' su pet srednjovjekovnih [[nekropola]] ''[[stećak]]a'', nazvanih po svom položaju. Rasuti su po Blidinjskoj kraškoj [[Visoravan|visoravni]], a najveća je ona na Dugom Polju.&lt;ref name=&quot;Blidinje.NET-2020&quot;&gt;{{Cite web|url=http://blidinje.net/srednjovjekovne-nekropole-stecaka-na-podrucju-blidinja-kao-arheolosko-turisticka-atrakcija/|title=SREDNJOVJEKOVNE NEKROPOLE STEĆAKA NA PODRUČJU BLIDINJA KAO ARHEOLOŠKO-TURISTIČKA ATRAKCIJA|date=2. 11. 2020|website=Blidinje.NET|language=hr|access-date=2. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nekropola.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nekropola.ba/en/featured/dugo-polje|title=Dugo polje {{!}} Nekropola|website=www.nekropola.ba|language=en, sh|access-date=2. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;old.kons.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&amp;lang=4&amp;action=view&amp;id=1916|title=Necropolis with stećak tombstones of Dugo polje on Blidinje, the historic site|date=20. 1. 2004|website=old.kons.gov.ba|publisher=Commission to preserve national monuments|location=Sarajevo|access-date=2. 4. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Sve nekropole su pod zaštitom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|KONS-a]], a jednoj na Dugom Polju posebnu pažnju pridaje uvrštenje u [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] [[UNESCO|UNESCO-a]].&lt;ref name=&quot;whc.unesco.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/multiple=1&amp;unique_number=2094|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en|access-date=2. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;stecciwh.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.stecciwh.org/dugo-polje-at-blidinje-jablanica-fbih/|title=Dugo polje at Blidinje, Jablanica, FBiH|website=Stećci WH|access-date=2. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;viadinarica.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://trail.viadinarica.com/en/point/archaeological-site/the-necropolis-with-tombstones-dugo-polje/18412526/|title=The necropolis with tombstones Dugo polje|website=trail.viadinarica.com|language=en|access-date=2. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

Sam park je bez mina sa dobro markiranim stazama.

=== Kultura i tradicionalni stil života ===
Tu je i [[Franjevci|franjevački]] [[Manastir|samostan]] koji se nalazi u sklopu parka i otvoren za posjetitelje. Kuće su ovdje tradicionalni pastirski domovi sa slamnatim krovovima koji se uglavnom koriste tokom proljetne i ljetne sezone. Zima je u ovim krajevima oštra i hladna.

==== Hajdučka Republika Mijata Tomića ====
Hajdučka Republika Mijata Tomića jeste imaginarna tvorevina, odnosno [[mikronacija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koja je nastala [[Parodija|parodijom]] oko spora na granici triju općina: [[Posušje]], [[Tomislavgrad]] i [[Jablanica]]. Navodna republika nema separatističkih niti hegemonističkih ambicija, a koristi se radi promocije [[Turizam u Bosni i Hercegovini|turizma]] na teritoriji Hajdučke Republike.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2013/9/2/hajducka-republika-glas-bunta-u-bih|title=Hajdučka republika, glas bunta u BiH|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=11. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vrleti.com/republika/|title=Hajdučka Republika|website=Hajducke Vrleti|language=bs|access-date=11. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

===== Osnovni podaci =====
Himna ove mikronacije je [[ganga]], valuta je [[Kubura (valuta)|kubura]], a [[hajduci]] imaju čak i svoj ustav, ministarstva i pasoše. Ustav je sačinjen od 25 članova i broji 70 ministarstava. Neka od najzanimljivijih su ministarstva za neženje, umjetne plavuše, provokacije, zaštitu od zlostavljanja žena, zabavu i razonodu, propale prijevoznike, osmijeh, nejasnoće, te neriješene slučajeve.&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/život/hajdučka-republika-21-vijeka/264815|title=Hajdučka republika 21. vijeka|website=www.aa.com.tr|access-date=11. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

Osnovana je na dan [[Diva Grabovčeva|Dive Grabovčeve]] 29. juna 2002. Ime je dobila prema hercegovačkom hajduku [[Mijat Tomić|Mijatu Tomiću]], koji se skrivao u obližnjim pećinama od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] u 17. vijeku. Sjedište se nalazi u motelu ''Hajdučke vrleti'', čija je vlasnica jedina vladarica ove mikronacije.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;

U Hajdučkoj Republici zabranjeno je osnivanje političkih stranaka i svako bavljenje politikom jer se, kako kažu, „time ugrožava pravni poredak i zdravlje ljudi“.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

Marija, kćerka šaljivdžije Vinka Vukoja Lastvića, „vladarica“ je ove mikronacije. Titulu je dobila nakon očeve smrti i sada, uz hercegovačku srdačnost i dobrodošlicu, priča o nastanku „republike“:&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;{{Citat3|„Hajdučka republika je zapravo imaginarna tvorevina. To je jedan san, nerealnost… Republika svojim osnivanjem nije naštetila Bosni i Hercegovini. To je jedna lijepa priča. U svakom slučaju nije značila odcjepljenje, istina je da smo imali raznorazne reakcije na osnivanje republike“.}}

===== Historija =====
Osobama koje su osnovale ovu republiku to nije bila prvobitna ambicija.

Nakon kraja [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], postepeno se ekonomija (pretežno zimski [[Turizam u Bosni i Hercegovini|turizam]] - [[skijanje]]) počela polako oporavljati. Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem oko spajanja na elektroopskrbnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na teritoriji oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima ([[Posušje]], [[Tomislavgrad]] i [[Jablanica]]), a kad god bi vlasnik motela pitao bilo koju od općina da riješe taj problem, bivao je odbijen s obrazloženjem nadležnosti neke od drugih dviju općina.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih turističkih lokacija u zapadnoj Hercegovini. Projekt je privukao pozornost medija regiona (''[[Slobodna Dalmacija]]'', [[Nezavisne novine|''Nezavisne'']], ''[[Gracija (magazin)|Gracija]]'', ''[[Svet (portal)|Svet]]'', ''[[Dnevni avaz]]'' i ostali), a kasnije i novinske agencije iz [[Turska|Turske]] i [[Katar]]&lt;nowiki/&gt;a (''[[Agencija Anadolija]]'', ''[[Al Jazeera Balkans]]'').&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Godine 2009. u prometnoj nesreći poginuo je Vinko Vukoja Lastvić, vladar i osnivač ove republike. Nova ''vladarica'' postala je njegova kćer Marija Vukoja Lastvić, koja od tada vodi republiku.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Od 2010. održava se memorijalni Off Road Rally ''Vinko Vukoja Lastvić'' u čast prvog vladara republike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jabuka.tv/sjecanje-prije-7-godina-odrzan-1-memorijal-vinko-vukoja-lastvic/|title=Sjećanje – Prije 7 godina održan 1. Memorijal “Vinko Vukoja Lastvić” – Jabuka.tv|language=hr|access-date=11. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.radioposusje.ba/content/preko-120-vozila-sudjelovalo-na-memorijalu-%E2%80%98rally-vinko-vukoja-lastvi%C4%87%E2%80%99-na-blidinju|title=Preko 120 vozila sudjelovalo na memorijalu ‘Rally Vinko Vukoja Lastvić’ na Blidinju|last=Radioposusje|date=25. 9. 2017|website=Radio Posušje|language=hr|access-date=11. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Park prirode Blidinje ==
{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Park prirode Blidinje
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = III
| slika              = Blidinjsko_polje_a_Blidinjsko_jezero_mezi_pohorimi_Cvrsnica.jpg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| opis_slike         = Visoravan i jezero
| karta              = Bosna i Hercegovina
| karte_alt          = 
| opis_karte         = Lokacija na karti.
| veličina_karte     = 200px
| reljef             = 1
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = {{coord|43.62|17.61|type:landmark_region:BA}}
| koord_ref          = 
| lokacija           = [[Zapadnohercegovački kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| najbliži_grad      = [[Mostar]]
| najbliže_naselje   = [[Jablanica]]
| dužina             = 3-5
| površina           = 358
| površina_ref       = &lt;ref name=&quot;planet&quot;&gt;[https://www.protectedplanet.net/555698343 Blidinje] ''[[Protected Planet]]''&lt;/ref&gt;
| visina             = 1150–1300
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = {{Početni datum i godine|1995|04|30}}&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Clancy |first1=Tim |title=Bosnia &amp; Herzegovina: The Bradt Travel Guide |date=2013 |publisher=Bradt Travel Guides |isbn=978-1-84162-449-5 |url=https://books.google.com/books?id=vWP1Ss-rrkMC&amp;q=Blidinje%2520nature%2520park&amp;pg=PA211 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| određeno           = 
| naziv_za           = [[Visoravan]]
| br_posjetioca      = Otvoreno tokom cijele godine
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = {{URL|visit-blidinje.com}}
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
| ugrađeno2          = 
}}
'''Park prirode Blidinje''' jest [[park prirode]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]],&lt;ref name=&quot;Ćavar-2017-Acta Geographica&quot;&gt;{{Cite journal|last=Ćavar|first=Izabela|date=2017|title=Strukturna obilježja sekundarnog stanovanja u Parku prirode Blidinje|trans-title=Structural features of secondary housing in the Blidinje Nature Park|url=https://hrcak.srce.hr/216386|format=pdf|journal=Acta Geographica Croatica|language=hr|volume=43./44.|issue=1|pages=59–84|issn=1330-0466|access-date=7. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; osnovan 30. aprila 1995. Nalazi se na Blidinjskoj visoravni, a obuhvata teritoriju visoravni uključujući veće planine Dinarskog lanca, [[Čvrsnica|Čvrsnicu]], [[Čabulja|Čabulju]] i [[Vran]]. Njegova glavna geološka karakteristika su kraška obilježja poput [[Dugo Polje (Blidinje)|Dugog Polja]], [[Blidinje jezero|Blidinjskog jezera]], [[Dolina Diva Grabovica|Grabovice]] i [[Drežnička dolina|Drežničke]] kotline i drugih, ukupne površine 364&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;:04&quot;/&gt; Predstavlja važan geološki i [[Hidrogeologija|hidrogeološki]] rezervat prirode u dinarskom kršu Bosne i Hercegovine, sa značajnim kulturno-historijskim naslijeđem.&lt;ref name=&quot;NP-Blidinje-visitmycountry.net4&quot;/&gt;

=== Skijalište ===
[[Skijalište]] [[Risovac (Jablanica)|Risovac]] je razvijeno u ataru sela [[Risovac (Jablanica)|Risovac]] u [[Jablanica|općini Jablanica]]. U posljednjih desetak godina, nakon izgradnje [[Alpsko skijanje|ski staze]] na obroncima Čvrsnice, u blizini ski staze se razvilo vikend naselje sa vikendicama i nekoliko motela sa raznim drugim komplementarnim turističkim sadržajima, poput [[ski lift]]&lt;nowiki/&gt;a.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:NERETVA RIVER BRIDGES, BOSNIA.jpg|Željeznički most preko Grabovice u kanjonu srednjeg dijela [[Neretva|Neretve]], cca. 1970, 10 godina nakon formiranja vještačkog jezera.
Datoteka:NERETVA RIVER GORGE BRIDGES.jpg|Željeznički most preko Drežanke u kanjonu srednjeg dijela [[Neretva|Neretve]], cca.1970, 10 godina nakon formiranja vještačkog jezera.
Datoteka:Blidinjsko_jezero_1.jpg|mini|200x200piksel|[[Blidinje jezero]] sa nekropolom [[stećak]]a na prednjoj strani i obroncima [[Čvrsnica|Čvrsnice]] u pozadini.
Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|Nekropola stećaka [[Dugo Polje (Blidinje)|Dugo Polje]].
Datoteka:Pinus heldreichii Orjen.jpg|[[Munika|Pinus leucodermis]].
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]
* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bardača (jezero)|Bardača]] 
* [[Hutovo blato]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Blidinje}}
* [https://web.archive.org/web/20060616152252/http://www.tel.net.ba/blidinje/index_eng.htm Park prirode Blidinje]
* [https://www.vrleti.com/en/the-republic/ Vrleti] - službena stranica Hajdučke Republike na web stranici motela
* [https://web.archive.org/web/20191101064207/http://www.doljani.info/ Doljani]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Blidinje|*]]
[[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1995.]]
[[Kategorija:Probni spisak Svjetske baštine za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:IUCN kategorije III]]</text>
      <sha1>q5id8d0b741gehpbayl2s203fcp5v05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raúl Castro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24416</id>
    <revision>
      <id>3715723</id>
      <parentid>3657339</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:12:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5597" sha1="sfgz5070606h1xy74i1v9cceln5e9bf" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raúl Castro
| slika              = Raúl Castro Ruz en México, 2015 (cropped).jpg
| redoslijed         = Prvi sekretar Komunističke partije [[Kuba|Kube]]
| vrijeme_na_vlasti  = 19. april 2011 – 19. april 2021.
| prethodnik         = [[Fidel Castro]]
| nasljednik         = [[Miguel Díaz-Canel]]
| redoslijed2        = Predsjednik [[Kuba|Kube]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 24. februar 2008 – 19. april 2018.
| prethodnik2        = Fidel Castro
| nasljednik2        = Miguel Díaz-Canel
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1931|06|03}}
| mjesto_rođenja     = [[Birán]], [[Kuba|Republika Kuba]]
| puno_ime           = Raúl Modesto Castro Ruz
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = Komunistička partija Kube
| supruga            = Vilma Espín &lt;small&gt;(1959–2007)&lt;/small&gt;
| djeca              = 4
| obrazovanje        =
| vjera              = 
| potpis             = [[Datoteka:Raul Castro Signature.svg|100px]]
| web_stranica       =
}}
'''Raúl Modesto Castro Ruz''' (rođen 3. juna 1931) [[kuba]]nski je političar, bivši prvi sekretar Komunističke partije Kube.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/okoncana-vladavina-porodice-castro-na-kubi-raul-podnio-ostavku-u-komunistickoj-partiji/210416157|title=Okončana vladavina porodice Castro na Kubi, Raul podnio ostavku u Komunističkoj partiji|work=Klix.ba|access-date=16. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Mlađi je brat bivšeg kubanskog predsjednika [[Fidel Castro|Fidela Castra]]. Nalazio se i na čelu kubanske vojske.

Od 24. februara 2008. do 19. aprila 2018. bio je predsjednik Kube, naslijedivši Fidela na toj funkciji.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/kraj-vladavine-porodice-castro-na-kubi/180418119|title=Kraj vladavine porodice Castro na Kubi|work=Klix.ba|access-date=18. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.havanatimes.org/?p=5543 Raul Castro Stamps His Mark], ''Havana Times'', 4 Mart 2009
*[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/us_and_americas/article3396201.ece?token=null&amp;offset=24 Who is Raul Castro, Cuba's new leader?]{{Mrtav link}},&amp;nbsp; ''Times Online'', 19 February 2008.
*[http://www.cidob.org/es/documentacion/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/cuba/raul_castro_ruz Biography by CIDOB Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141009173115/http://www.cidob.org/es/documentacion/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/cuba/raul_castro_ruz |date=9. 10. 2014 }} (na Španskom)
*[https://web.archive.org/web/20070928005627/http://www.escambray.cu/Eng/news/Craulspeech070727925.htm Govor Raúla Castro, Juli 26, 2007 (Engleski prijevod)], ''Escambray Digital'', 27 Juli 2007.
*[https://web.archive.org/web/20081205202434/http://www.cubapolidata.com/cafr/cafr_castro.html Cuban Armed Forces Review: Raúl Castro]
*[https://web.archive.org/web/20080305003706/http://www.stabroeknews.com/index.pl/print?id=56518443 &quot;Cuba in transition&quot;] u [http://www.stabroeknews.com/ ''Starbroek News''], 19 April 2007
*[http://www.miami.com/mld/miamiherald/news/world/cuba/15034556.htm &quot;Regime readies path for Raúl Castro's rise&quot;]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} by Frances Robles, ''[[Miami Herald]]'', 14 Juli 2006.
*[https://web.archive.org/web/20110930032809/http://astore.amazon.co.uk/fidelcastro-21 Raul Castro Books]
*''BBC'' Profile: [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/5234790.stm Raul Castro], 24 Februar 2008
*''Time Magazine:'' [http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1732103,00.html Castro Family Values: Fidel vs. Raul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822195528/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1732103,00.html |date=22. 8. 2013 }} 17. April 2008
*[https://web.archive.org/web/20090429114210/http://library.duke.edu/digitalcollections/stryker/search/results?q=duke.collection:stryker&amp;fq=str_dc.subject.Person:%22Castro+Ruz,+Raul,+1930-%22&amp;rows=32&amp;expand=str_dc.subject.Person Photographs of Raul Castro, 1964 - Duke University Libraries Digital Collections]

{{s-start}}
{{s-off}}
{{s-new|rows=2|dužnost}}
{{s-ttl|naslov=Ministar odbrane|godine=1959–2008.}}
{{s-aft|poslije=[[Julio Casas Regueiro]]}}
|-
{{s-ttl|naslov=Prvi potpredsjednik Kube|godine=1976–2008.}}
{{s-aft|poslije=[[José Ramón Machado Ventura]]}}
|-
{{s-bef|prije=[[Fidel Castro]]}}
{{s-ttl|naslov=[[Predsjednik Kube]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;Vršilac dužnosti: 2006–2008.&lt;/small&gt;|godine=2008–2018.}}
{{s-aft|poslije=[[Miguel Díaz-Canel]]}}
|-
{{s-ppo}}
{{s-new|dužnost}}
{{s-ttl|naslov=Drugi sekretar [[Komunistička partija Kube|Komunističke partije]]|godine=1965–2011.}}
{{s-aft|poslije=[[José Ramón Machado Ventura]]}}
|-
{{s-bef|prije=[[Fidel Castro]]}}
{{s-ttl|naslov=[[Prvi sekretar Komunističke partije Kube]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;Na poziciji 2006–2011.&lt;/small&gt;|godine=2011–2021}}
{{s-aft|poslije=[[Miguel Díaz-Canel]]}}
|-
{{s-mil}}
{{s-bef|prije=[[Fidel Castro]]}}
{{s-ttl|naslov=Glavni zapovjednik [[Kubanske revolucionarne oružane snage|Revolucionarnih oružanih snaga]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;Na poziciji: 2006–2008.&lt;/small&gt;|godine=2006–2018.}}
{{s-aft|poslije=[[Miguel Díaz-Canel]]}}
|-
{{s-dip}}
{{s-bef|prije=[[Fidel Castro]]}}
{{s-ttl|naslov=Generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;Na poziciji 2006–2008.&lt;/small&gt;|godine=2006–2009.}}
{{s-aft|poslije=[[Hosni Mubarak]]}}
{{s-end}}

{{DEFAULTSORT:Castro, Raúl}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Kubanski političari]]
[[Kategorija:Državnici]]</text>
      <sha1>sfgz5070606h1xy74i1v9cceln5e9bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biofizika ćelije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24479</id>
    <revision>
      <id>3715506</id>
      <parentid>3707451</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T13:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1682" sha1="t2x2je2vqy5ruwa93kbkhy7osdihx4f" xml:space="preserve">'''Biofizika ćelije''' je vrlo važna oblast [[Biofizika|biofizike]] i ujedno i najstarija oblast biofizike. Biofizika ćelije proučava fizičke principe koji leže u osnovi funkcije [[Ćelija (biologija)|ćelije]] poput: njihove strukture i funkcionalnost njihovih [[organela]], [[membrana|membrane]], [[citoskelet]]e, [[Mitohondrija|mitohondrije]]. Od posebnog interesa je istraživanje statističkih modela dinamike intracelularnog signaliziranja, intracelularnog transporta, mehanike ćelija (mehaniku membrana i citoskeleta), molekularne motore, biološki elektricitet i teoriju genetskih mreža.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Phillips |first1= Rob|last2=Kondev |first2= Jan|last3= Theriot|first3=Julie|title= Physical Biology of the Cell|publisher= Garland Science, Taylor and Francis group|publication-date=2008}}&lt;/ref&gt; 
U ovoj oblasti koriste se pored pomenutih teorijskih metoda u molekularnoj biofizici i elektromagnetne metode, kao i metode neravnotežne termodinamike otvorenih sistema. Optička i [[elektronski mikroskop|elektronska mikroskopija]], zatim optička i rezonantna [[spektroskopija]], kao i diferencijalna [[kalorimetrija]], primarne su eksperimentalne metode u istraživanju u ovoj oblasti biofizike. &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bio.ph.tum.de/|title=Molecular and Cellular Biophysics|accessdate=April 4, 2014}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Center for the Physics of Living Cells|url=http://cplc.illinois.edu/|accessdate=April 4, 2014|archive-date=10. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140210121320/http://cplc.illinois.edu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Biofizika]]
[[Kategorija:Citologija]]</text>
      <sha1>t2x2je2vqy5ruwa93kbkhy7osdihx4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bozon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25163</id>
    <revision>
      <id>3715529</id>
      <parentid>3328563</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1739" sha1="dedabfncnjqvtgk88dx5lkr7d0x3b89" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles.svg|mini|desno|250px|Standardni model elementarnih čestica]]
''Bozon''' je [[teorija čestica|čestica]] koja ima cjelobrojan [[spin]], dok [[fermion]] ima polubrojan spin. Ona je prijenosnik slabe [[nuklearna fizika|nuklearne]] [[sila|sile]], odgovorne za raspade [[proton]]a u [[neutron]]e i obrnuto. Jako su masivni te im je djelovanje ograničeno na [[atom]]sku jezgru. Dijeli se na W i Z bozone.
U bozone spadaju [[elementarne čestice]] koje se zovu [[baždarni bozoni]], subatomske čestice [[mezoni]], Cooperovi parovi [[elektron]]a ([[supervodljivost]]), pa čak i cijeli atomi sa parnim brojem [[nukleon]]a ([[superfluid]]nost ukapljenog [[helij]]a-4).

Ime su dobili u spomen na indijskog fizičara [[Satyendra Nath Bose|Satyendru Nath Bosea]] koji je, istovremeno s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]], objasnio termodinamičko ponašanje nakupine ovakvih čestica.

Bozoni su sljedeće čestice:
* [[gluon]]i
* [[foton]]i
* [[fonon]]i
* W&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;,W&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; bozon
* Z&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt; bozon
* [[graviton]]i

Sve čestice su ili bozoni ili fermioni. Bozon je nosilac osnovnih interakcija. Za Bozone ne važi [[Paulijev princip isključenja]], zato može jedno kvantno stanje zauzimati više bozona.
== Vanjski linkovi ==
* http://www.merriam-webster.com/dictionary/boson
* http://www.advance.hr/vijesti/sto-je-zapravo-higgsov-bozon-ili-tzv-bozja-cestica/
* http://lhcportal.com/
* http://public.web.cern.ch/public/Welcome.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130211081020/http://public.web.cern.ch/Public/Welcome.html |date=11. 2. 2013 }}
{{Elementarne čestice}}
{{stub-fiz}}

[[Kategorija:Subatomske čestice]]
[[Kategorija:Bozoni]]</text>
      <sha1>dedabfncnjqvtgk88dx5lkr7d0x3b89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crna smrt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35483</id>
    <revision>
      <id>3715581</id>
      <parentid>3503493</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7449" sha1="j71doha56bphia70d4rl5u2dwqz1vsa" xml:space="preserve">[[File:1346-1353_spread_of_the_Black_Death_in_Europe_map.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:1346-1353_spread_of_the_Black_Death_in_Europe_map.svg|mini|Širenje{{Mrtav link}} bolesti na Bliskom istoku i Evropi (1346–1353)]]
'''Crna smrt''' bila je [[pandemija]] koja je harala pogotovo [[Evropa|Evropom]] u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], krajem 1340. godine, odnjevši živote između 75 i 200 miliona ljudi, odnosno trećinu tadašnje evropske populacije.&lt;ref name=&quot;ABC/Reuters&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2008/01/29/2149185.htm|title=Black death 'discriminated' between victims (ABC News in Science)|publisher=Australian Broadcasting Corporation|author=ABC/Reuters|date=29. 1. 2008|access-date=3. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Health: De-coding the Black Death&quot;&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/1576875.stm|title=Health: De-coding the Black Death|publisher=BBC|date=3. 10. 2001|access-date=3. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Black Death's Gene Code Cracked&quot;&gt;{{cite news|url=http://archive.wired.com/medtech/health/news/2001/10/47288|title=Black Death's Gene Code Cracked|work=Wired|date=3. 10. 2001|access-date=12. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Vjeruje se da je za pandemiju kriva bila bakterija ''[[Yersinia pestis]]'', za koju se smatra da je kriva iza nekoliko drugih [[kuga]] (septične, pneumonične i one najčešće – bubonske).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs267/en/|title=Plague|date=oktobar 2017|website=World Health Organization|access-date=8. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je kuga odnijela 30% do 60% Evropskog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Austin Alchon|first=Suzanne|title=A pest in the land: new world epidemics in a global perspective|url=https://books.google.com/books?id=YiHHnV08ebkC&amp;pg=PA21|publisher=University of New Mexico Press|year=2003|page=21|isbn=978-0-8263-2871-7}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
Većina naučnika smatra da je Crna smrt bila pandemija [[Kuga|kuge]], dok neki smatraju da je bio virus sličan eboli. Crna smrt je vjerovatno nastala negdje u srednjoj ili istočnoj Aziji 1334. godine,&lt;ref&gt;https://edition.cnn.com/2019/11/23/asia/plague-china-history-intl-hnk-scli/index.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bramanti|first=Barbara|last2=Stenseth|first2=Nils Chr|last3=Walløe|first3=Lars|last4=Lei|first4=Xu|date=2016|title=Plague: A Disease Which Changed the Path of Human Civilization|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27722858|journal=Advances in Experimental Medicine and Biology|volume=918|pages=1–26|doi=10.1007/978-94-024-0890-4_1|issn=0065-2598|pmid=27722858}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Wade|first=Nicholas|url=https://www.nytimes.com/2010/11/01/health/01plague.html|title=Europe’s Plagues Came From China, Study Finds|date=31. 10. 2010|work=The New York Times|access-date=1. 3. 2020|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; da bi se potom polahko širila na zapad [[Put svile|Putem svile]]. Godine [[1346]]. stigla je do [[Egipat|Egipta]], [[Sirija|Sirije]] i zatim [[Krim]]a, a [[1347]]. do [[Konstantinopolj]]a, [[Sicilija|Sicilije]] i zatim [[Južna Evropa|južne Evrope]]. Godine 1348. stigla je do [[Francuska|Francuske]], [[Holandija|Holandije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Engleska|Engleske]], a [[1349]]. do [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Rusija|Rusije]].

Zbog svoje velike smrtnosti, Crna smrt je izazvala opću paniku. Ljudi nisu znali odakle bolest dolazi niti kako je zaustaviti. Tražeći uzrok, mnogi su vjerovali da je Crna smrt Božija kazna. Međutim, pošto [[Crkva]] nije mogla da objasni i zaustavi bolest, mnogi su postali ravnodušni prema njoj i živjeli po filozofiji da treba živjeti što bolje dok te bolest ne pogodi, ignorišući tako savjete ljekara o izbirljosti što se tiče hrane i pića i izbjegavanja suvišnog kontakta s ljudima. Neki su tvrdili da je uzrok bolesti natprirodan i da se prenosi vjetrom, pa je trebalo ostati u kućama i zatvarati prozore. Neki su krivili Jevreje, što je dovelo do njihovog progonjenja.

Ista bolest se ponovo vratila u nekoliko navrata: sve do 1700. godine. kuga u Italiji 1629-1631, Velika kuga u Londonu (1665–1666), Velika kuga u Beču (1679), Velika kuga u Marseillu 1720–1722 i 1771. kuga u Moskvi. Iz Evrope je nestala u 18 vijeku.

== Također pogledajte ==

* [[Španska groznica]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Dalje čitanje ==

* {{Cite book|first=Dorsey|last=Armstrong|title=The Black Death: The World's Most Devastating Plague|publisher=The Great Courses|year=2016|asin=B01FWOO2G6|url=http://www.thegreatcourses.com/courses/the-black-death-the-worlds-most-devastating-plague.html|ref=harv|access-date=14. 3. 2020|archive-date=18. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018203714/http://www.thegreatcourses.com/courses/the-black-death-the-worlds-most-devastating-plague.html|url-status=dead}}
* {{cite book|first=Ole Jørgen|last=Benedictow|title=Black Death 1346–1353: The Complete History|year=2004|isbn=978-1-84383-214-0|authorlink=Ole Jørgen Benedictow|url=https://books.google.com/books?id=ZtjwPOB7aMkC|ref=harv}}
* {{Cite book|first=J. P.|last=Byrne|title=The Black Death|publisher=London: Greenwood Publishing Group|year=2004|isbn=978-0-313-32492-5|url=https://books.google.com/books?id=yw3HmjRvVQMC|ref=harv}}
* Cantor, Norman F. (2001). ''In the Wake of the Plague: The Black Death and the World It Made'', New York, Free Press. 
* Cohn, Samuel K. Jr., (2002). ''The Black Death Transformed: Disease and Culture in Early Renaissance Europe'', London: Arnold. 
* {{Cite book|first=Dorothy|last=Crawford|title=Deadly Companions: How Microbes Shaped Our History|publisher=Oxford University Press|year=2018|url=https://global.oup.com/academic/product/deadly-companions-9780198815440?cc=us&amp;lang=en&amp;|ref=harv}}
* {{Cite book|first=Francis Aidan|last=Gasquet|title=The Great Pestilence AD&amp;nbsp;1348 to 1349: Now Commonly Known As the Black Death|year=1893|url=https://books.google.com/books?id=CORQjhbgW9QC|isbn=978-1-4179-7113-8|ref=harv}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Hecker|first=J.F.C.|title=Epidemics of the Middle Ages|editor=B.G. Babington (trans)|publisher=London: Trübner|year=1859|url=https://archive.org/stream/epidemicsofmiddl00heck|ref=harv}}
* Herlihy, D., (1997). ''The Black Death and the Transformation of the West'', Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. 
* {{cite book|last1=Horrox|first1=Rosemary|title=The Black Death|date=1994|publisher=Manchester University Press|location=Manchester|isbn=978-0-7190-3498-5}}
* {{Cite book|title=Plagues and Peoples|last=McNeill|first=William H.|year=1976|publisher=Anchor/Doubleday|isbn=978-0-385-11256-7|ref=harv}}
* Scott, S., and Duncan, C. J., (2001). ''Biology of Plagues: Evidence from Historical Populations'', Cambridge: Cambridge University Press. 
* Shrewsbury, J. F. D., (1970). ''A History of Bubonic Plague in the British Isles'', London: Cambridge University Press. 
* Twigg, G., (1984). ''The Black Death: A Biological Reappraisal'', London: Batsford. 
* {{Cite book|title=The Black Death|last=Ziegler|first=Philip|year=1998|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-027524-7|ref=harv}} 1st editions 1969.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Black Death}}

* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34434 Kuga] – Mrežno izdanje ''Hrvatske enciklopedije''

[[Kategorija:Medicinske katastrofe]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Zarazne bolesti]]

[[ja:ペスト#14世紀の大流行]]</text>
      <sha1>j71doha56bphia70d4rl5u2dwqz1vsa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edvard III, kralj Engleske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36248</id>
    <revision>
      <id>3715624</id>
      <parentid>3694699</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8023" sha1="l7bzktdij20ylqzrf7vqlh600rmq5dv" xml:space="preserve">{{Infokutija Veličanstvo
| Ime             =Edvard III
| Nasljeđivanje   =[[Kralj Engleske]]
| Slika           =EdwardIII-Cassell.jpg
| Opis slike      =
| Vladavina       =25. januar 1327. - 21. juni 1377.
| Krunidba        =[[1. februar]] [[1327]].
| Prethodnik      =[[Edvard II, kralj Engleske|Edvard II]]
| Nasljednik      =[[Rikard II, kralj Engleske|Rikard II]]
| Supružnik       =[[Filipa od Hainaulta]]
| Djeca           =[[Edvard od Velsa|Edvard, princ od Velsa]]&lt;br /&gt;[[Izabela Engleska (r. 1332)|Izabela]]&lt;br /&gt;[[Ivana Engleska (1335-1348)|Ivana]]&lt;br /&gt;[[Leonel od Clarencea|Leonel, vojvoda od Clarencea]]&lt;br /&gt;[[Ivan Lankasterski|Ivan, vojvoda od Lancastera]]&lt;br /&gt;[[Edmund od Yorka|Edmund, vojvoda od Yorka]]&lt;br /&gt;[[Marija Plantagenet|Marija]]&lt;br /&gt;[[Margareta Plantagenet|Margareta]]&lt;br /&gt;[[Tomaš od Gloucestera|Tomaš, vojvoda od Gloucestera]]
| Dinastija       =[[Plantagenet]]
| Otac            =[[Edvard II, kralj Engleske]]
| Majka           =[[Izabela od Francuske (1295-1358)|Izabela od Francuske]]
| Datum rođenja   =[[13. novembar]] [[1312]].
||Datum smrti=21. juni 1377.}}

'''Edvard III''' ({{Jez-en|Edward II}}; 13. novembar 1312 – 21. juni 1377) bio je [[Spisak engleskih kraljeva|kralj Engleske]] od 1327. do smrti 1377.&lt;ref name=&quot;ms&quot;&gt;[http://www.mittelalter-server.de/Mittelalter-Herrscher/Das-Mittelalter-Herrscher_29.html Biografija ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140618075958/http://www.mittelalter-server.de/Mittelalter-Herrscher/Das-Mittelalter-Herrscher_29.html |date=18. 6. 2014 }} sa stranice ''mittelalter-server.de'' pristupljeno 21.5.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt; Poznat je po svojim vojnim uspjesima i vraćanju kraljevske vlasti nakon katastrofalne vladavine njegovog oca [[Edvard II, kralj Engleske|Edvarda II]]. Transformisao je [[Kraljevina Engleska|Kraljevinu Englesku]] u jednu od najvećih vojnih sila u Evropi. Njegova duga vladavina od pedeset godina je bila druga najduža vladavina u srednjevjekovnoj Engleskoj.&lt;ref name=&quot;answer&quot;&gt;[http://www.answers.com/topic/edward-iii-of-england Biografija s stranice] ''answer.com'' pristupljeno 21.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

Krunisan je za kralja u 14. godini nakon što je njegov otac bio svrgnut od strane njegove majke i njenog ljubavnika [[Roger Mortimer|Rogera Mortimera]]. U sedamnaestoj godini je predvodio uspješan državni udar protiv Mortimera, koji je bio ''de facto'' vladar Engleske, započevši svoju samostalnu vladavinu.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/edward_iii_king.shtml Biografija s stranice] [[BBC|BBC-History]] pristupljeno 21.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon uspješne kampanje u [[Kraljevina Škotska|Škotskoj]], izjavio je da je zakoniti nasljednik francuskog prijestolja 1337. godine, ali je njegov zahtjev odbijen od strane [[Salijski zakonik|Salijskog zakonika]]. Ovaj događaj je započeo [[Stogodišnji rat]]. Nakon nekoliko neuspjeha, pobjede kod [[Bitka kod Kresija|Kresija]] i [[Bitka kod Poitiersa|Poitiersa]] su dovele do potpisivanja povoljnog [[Sporazum u Bretigniju|sporazuma u Bretigniju]]. Njegova kasnija vladavina je bila u znaku međunarodnih neuspjeha i domaćih sukoba, kao rezultat njegove neaktivnosti i lošeg zdravstvenog stanja.

== Majčino regentstvo ==

[[Spisak engleskih i britanskih vladara|Englesku krunu]] naslijedio je [[1327]]. godine kao četrnaestogodišnjak od oca, [[Eduard II, kralj Engleske|Eduarda II]], nakon nasilnog zbacivanja kojeg su u njegovu korist izvršili njegova majka, [[Izabela od Francuske (1295-1358)|Izabela od Francuske]], i njen ljubavni, [[Roger Mortimer]]. Posljedica je bila nasilna smrt Eduarda II.

Kraljica Izabela i Mortimer prvih su nekoliko godina Eduardove vladavine kontrolirali mladog kralja, ali su [[1330]]. godine Edvard i njegove pristalice zarobili Mortimera i poslali ga u [[Tower of London]], naredili da se on objesi, a Izabelu zatvorili.&lt;ref name=&quot;answer&quot;/&gt;

== Lična vladavina ==

Eduard III je obnovio kraljevsku vlast i ugled nakon haosa koji je zavladao za vrijeme vladavine njegova oca. Pridobio je na svoju stranu visoko plemstvo. Državne institucije su u razdoblju nakon [[1330]]. godine, poslije dužeg vremena, počele učinkovito funkcionisati usprkos mnogim problemima koji su bili naslijeđe vladavine njegova oca, kao što su održavanje reda i suzbijanje rasprostranjene korupcije. Suci su stoga dobili veće ovlasti, a kraljevim službenicima (&quot;šerifima&quot;) dodjeljene su nadležnosti skupljanja kraljevih prihoda, globi, izvršavanja sudskih naloga, predsjedanja grofovijskim sudovima, sastavljanja porote i čuvanja zatvorenika. Eduard je ojačao ulogu parlamenta te je čak poticao građane i seoske plemiće da učestvuju u radu parlamenta. Eduard je uspostavio sposobnu vlast koja je učinkovito prikupljala poreze, ali i sve više iscrpljivala privredu i stanovništvo.&lt;ref name=&quot;answer&quot;/&gt;

== Rat ==

Glavni razlog Eduardove skupe vladavine bio je [[rat]]. Naime, u [[Francuska|Francuskoj]] je izumrla izravna linija dinastije [[Capet]], pa je Eduard [[1337]]. godine tražio za sebe francusku krunu, pošto mu je majka bila iz kuće Capet. Francuzi ni u kojem slučaju nisu željeli stranca za svoga kralja, a pogotov ne ako je taj stranac ujedno i kralj Engleske. Onis u zato pravilo svoga [[salijski zakonik|salijskog zakonika]] protumačili tako da su rekli kako, ne samo da žena ne može naslijediti francusku krunu, već i da njeni potomci nemaju pravo na francusku krunu. Eduard je bez obzira na to ponosno zatražio francusku krunu izazivajući &quot;[[Filip VI Francuski|Filipa od Valoisa]] koji je sebe nazivao francuskim kraljem&quot;, i upleo se u rat koji će kasnije dobiti naziv [[Stogodišnji rat]]. Da bi plemstvo privukao u rat [[1337]]. godine, prije nego je napao [[Francuska|Francusku]], imenovao je šest novih grofova, te osnovao novi [[vitez|viteški]] red zvani &quot;Red vitezova Podvezice&quot; ([[engleski jezik|engleski]]: ''The Knights of the Garter'') kojemu je i sam pripadao.

U početku rata Eduard je pobjedama kod Sluisa [[1340]]. godine, Crécyja [[1346]]. godine, zauzećem [[Calais]]a, te osvajanjem velikog dijela zapadne Francuske postigao uspjehe, ali godine [[1360]]. sporazumom iz Brétignyja morao se odreći svojih pretenzija u Francuskoj, a primirjem godine [[1375]]. izgubio je sve posjede u Francuskoj osim [[Calais]]a, [[Bordeaux]]a, [[Bayonne]]a i [[Brest]]a.&lt;ref name=&quot;ms&quot;/&gt;

== Unutrašnja politika ==

Dok je Eduard ratovao van zemlje vlast je ostavljao u rukama svog mlađeg brata. Engleska je ekonomski napredovala razvojem trgovine vunom, ali kuga zvana [[Crna smrt]] je imala značajan uticaj na Englesku i njen prosperitet.

Porezi na zemlju su prije njega bili glavni izvor kraljevskih prihoda. Eduard je uveo nove poreze na trgovinu, koji su postali glavni izvor prihoda. Sve do Eduarda III [[francuski jezik]] je bio službeni jezik engleskog plemstva, ali Eduard III to mijenja i [[1362]]. godine donosi zakon po kome je [[engleski jezik]] službeni jezik u sudovima.

Kako rat više nije bio uspješan Eduard je sve više gubio političku moć čime je jačala uloga parlamenta. Eduard je ipak za vrijeme cijele svoje vladavine ostao iznimno popularan, a za probleme koji jesu postojali tokom njegove vladavine gotovo nikada nije okrivljavan on direktno. Za razliku od toliko svojih prethodnika, Eduard se nikada nije suočio s opozicijom ni kod jednog od svojih pet odraslih sinova.

Dvije godine nakon poraza u Francuskoj ([[1377]]. godine) Eduard je umro, a naslijedio ga je je unuk, [[Rikard II, kralj Engleske|Rikard II]].

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Eduard II, kralj Engleske|Eduard II]]
|naslov = [[Spisak engleskih i britanskih vladara|Kralj Engleske]]
|poslije=[[Rikard II, kralj Engleske|Rikard II]]
}}
{{S-end}}
{{Engleski vladari}}

{{Commonscat|Edward III of England}}

== Reference ==

{{reference}}

[[Kategorija:Kraljevi Engleske]]
[[Kategorija:Vojvode Akvitanije]]
[[Kategorija:Prinčevi od Velsa]]
[[Kategorija:Plantageneti]]</text>
      <sha1>l7bzktdij20ylqzrf7vqlh600rmq5dv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AnToni</title>
    <ns>3</ns>
    <id>38243</id>
    <revision>
      <id>3715718</id>
      <parentid>3714825</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T10:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>64602</id>
      </contributor>
      <comment>/* Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners */ novi odlomak</comment>
      <origin>3715718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4250" sha1="2h9zjk0lhmsyy22gknrqrilawh89xoa" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}

== Sitenotice ==

Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST)

:Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST)

== You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

Hello {{PAGENAME}}

[[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]]

We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled:

🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders&lt;br&gt;
🗓 Friday, June 20, 2025&lt;br&gt;
⏰ 4:00 PM UTC&lt;br&gt;
🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]&lt;br&gt;
👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)&lt;br&gt;

Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms!

🔗 Event Page &amp; Details:
https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders

This session includes:&lt;br&gt;
✔️ A keynote presentation&lt;br&gt;
✔️ Story-sharing interactive segment&lt;br&gt;
✔️ Q&amp;A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia&lt;br&gt;

We hope to see you there!

Warm regards,&lt;br&gt;
Stella&lt;br&gt;
On behalf of Feminism and Folklore Team&lt;br&gt;

[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC)
 &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&amp;oldid=28399508 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;</text>
      <sha1>2h9zjk0lhmsyy22gknrqrilawh89xoa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bosanska Krupa</title>
    <ns>1</ns>
    <id>38563</id>
    <revision>
      <id>3715579</id>
      <parentid>3715494</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T20:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3340" sha1="jxahfd4stum86btxgoe5094amidwqpw" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
{{Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}
== Vesela nauka ==
Koji Slaveni naseljavaju Krupu, Bihać, Kladušu, Cazin, Novi? Pogledajte dobro drugi drvorez koji predstavlja sliku Krupe prije pada pod Turke. Ondje lijepo piše ime naroda koji živi u Krupi. '''Crabatten''' ili '''HRVATI'''. Znači bili su Slaveni i Hrvati u Krupi. Kolika li je zloba i glupost u glavi onoga koji uporno niječe postojanje Hrvata? Krupa nije pripadala Hrvatskoj državi, Krupa je bila hrvatski grad kao što je sad bosanski grad. Nisu u ono doba u Krupi živjeli nikakvi stranci koji su bili u vlasništvu hrvatske države, oni su bili hrvatska država, i po analogiji ni današnja Krupa nije naseljena nekim državljanima BiH već Bošnjacima koji ne pripadaju Bosni i Hercegovini već je ona njihova država, ona njima pripada. Zar su grofovi Babonići Blagajski neki Slaveni, a Matija Bakić branitelj Krupe tamo neki slaven, a neki slaveni u Austrijskoj vojsci toliko voljeli Crabate u Krupi da su dezertirali iz austrijske vojske da bi iz ljubavi spram Krabata ginuli za njih , onako, za džabe?
Inače srednjovjekovna njemačka riječ za Hrvate potječe od istog korijena kao Grab, pa se 
stari Hrvati po značenju ubrajaju u one koji žive u zemunicama po planinama što je zabilježio češki jezik u Chorovatima ili Gorovatima i danas Hrvatima. A za onu lijepu novu crkvu, pokraj koje je skrivena jedna mala, neugledna i spaljena i od onih koji su podigli tu lijepu novu crkvu, dakle za tu novu lijepšu crkvu treba reći da stoji na temeljima samostana sv. Martina koji s onima u novoj crkvi na svojim plećima nema baš mnogo zajedničkog. Onaj tko misli ovako graditi povijest gradi kulu od karata, jer povijest se ne može graditi inače je obična laž. A njeni graditelji lažljivci. Zar se misli da će se europska znanoast zaustaviti na vratima BiH, doći će drugi, koji sve to znaju, pa će se netko crvenjeti zbog današnjeg laganja, ako taj i takvi uopće obraza za crvenjenje imaju. Mislim na crvenilo od stida, a ne od životinjskih nagona.--[[Korisnik:Mitras|Tomislav Dretar]] 10:03, 16 mart 2007 (CET)

== Mislim da ste u pravu ==

Prema nekim saznanjima vi ste potpuno u pravu.No šta će te historijom se bavi svak i svak je piše onako kako mu trenutno odgovara.Za informaciju vama i čitateljima  u završnoj fazi je obnova i male katoličke crkve ispod staro grada.

== Slike ==
Da li je baš potrebno staviti 12 slika doma kulture na ovu stranicu. Za to sam da se ostavi jedna. [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 15:37, 22 juni 2007 (CEST)

naravno je da je glupost , mislim glupo je i da slika ispod koje pise Una pokazuje umjetno stvoren slap u centru Bihaca, a toliko lijepih snimAka une postoje u centru grada a da nee govorimo gdje sve jos

== Weblink ==
should be correct: http://www.opcinabosanskakrupa.ba/ --[[Posebno:Doprinos/91.37.80.106|91.37.80.106]] 15:55, 29 januar 2012 (CET)

== Neutralnost sekcije &quot;Rat u Bosni i Hercegovini&quot; ==

Ispravljena i proširena sekcija [[Bosanska Krupa#Rat u Bosni i Hercegovini|&quot;Rat u Bosni i Hercegovini&quot;]]. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 13:04, 20 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>jxahfd4stum86btxgoe5094amidwqpw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>249. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39887</id>
    <revision>
      <id>3715648</id>
      <parentid>3650427</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:00:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="690" sha1="96zjra3zref2s2tmrlzkkb71io4pcni" xml:space="preserve">{{godina PNE|249}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina 249. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Pulhera i Pullusa (ili, rjeđe, godina 505. Ab urbe condita). Oznaka 249. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 249. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|249 BC}}</text>
      <sha1>96zjra3zref2s2tmrlzkkb71io4pcni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>250. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39888</id>
    <revision>
      <id>3715646</id>
      <parentid>3651374</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:59:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="688" sha1="hlbonj5z140n176h9qj8mjt70ri0p4r" xml:space="preserve">{{godina PNE|250}}

{{Godina u drugim kalendarima}}Godina 250. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Regula i Longa (ili, rjeđe, godina 504. Ab urbe condita). Oznaka 250. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 250. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|250 BC}}</text>
      <sha1>hlbonj5z140n176h9qj8mjt70ri0p4r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hatidža bint Huvejlid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55028</id>
    <revision>
      <id>3715524</id>
      <parentid>3608408</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nadicab</username>
        <id>140535</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrt */ dodana slika grobnice i objašnjenje</comment>
      <origin>3715524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9996" sha1="hfmdxm2hctgj5gnbxetneckf6ye76h6" xml:space="preserve">{{Žene Muhameda a.s.}}
'''Hatidža bint Huvejlid''' ({{jez-ar|خديجة بنت خويلد}}, (oko 554&lt;ref name=DOB&gt;{{cite web
|url=http://icraa.org/the-age-of-khadija-at-the-time-of-her-marriage-with-the-prophet/|title=The Age of Khadija at the Time of her Marriage with the Prophet: Abstract |first=Waqar Akbar |last=Cheema |date=4. 12. 2017 |access-date=15. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415013002/http://icraa.org/the-age-of-khadija-at-the-time-of-her-marriage-with-the-prophet/|url-status=live |archive-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;-novembar 619 n. e.) bila je prva supruga [[islam]]skog [[Poslanici u islamu|poslanika]] [[Muhammed]]a. Bila je kćerka Huvejlida ibn Asada i pripadala je plemenu [[Benu Hašim]].

Muslimani često nazivaju Hatidžu &quot;majkom vjernika&quot;. U islamu, ona je važna ženska figura kao jedna od četiri 'dame s neba', uz [[Asija bint Muzahim|Asiju]], [[Merjem bint Imran|Merjem]] i njenu kćer [[Fatima bint Muhammed|Fatimu]].&lt;ref name=&quot;EoQ&quot;&gt;Encyclopaedia of the Quran. Leidan: [[Brill Publishers|Brill]], 2001. Print.&lt;/ref&gt; Muhammed je bio monogamno oženjen s njom 25 godina.

== Biografija ==
Hatidžina majka, [[Fatima bint Za'idah]], koja je umrla 575,&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=__9KDwAAQBAJ&amp;q=Fatima+bint+Za%27idah%2C+who+died+around+575&amp;pg=PA452| title=The World's Greatest Religious Leaders: How Religious Figures Helped Shape World History | first1=Scott E. | last1=Hendrix | first2=Uchenna | last2=Okeja | isbn=9781440841385| publisher=ABC-CLIO | date=2018 | page=452 | access-date=16. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; bila je članica plemena Amir ibn Luayy od [[Kurejš]]a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.al-islam.org/khadija/5.htm|title=Chapter 2: Early Life|website=Al-Islam.org|access-date=9. 9. 2009|archive-date=4. 5. 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20020504161810/http://www.al-islam.org/khadija/5.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i treća rođakinja Muhammedove majke.&lt;ref&gt;{{cite book|first=S.M.|last=Haq|title=Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir, vol. 1.|page=54}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title= The Women of Madina |page= 9 |publisher= Ta-Ha Publishers}}&lt;/ref&gt;

Njen otac Huvejlid ibn Asad, koji je umro 585, bio je uspješan trgovac&lt;ref name=&quot;Benedikt 2014&quot;&gt;{{Cite book|last=Benedikt|first=Koehler|title=Early Islam and the Birth of Capitalism|publisher=Lexington Books|year=2014}}&lt;/ref&gt; i umijeće poslovanja prenio je na Hatidžu, koja je nakon smrti oca uspješno poslovala i sačuvala porodično naslijeđe. Prema nekim navodima, umro je c. 585. u ratu, Khuwaylid je također imao sestru po imenu Ume Habib binte Asad.&lt;ref&gt;Muhammad ibn Saad, ''Tabaqat'' vol. 1. Translated by Haq, S. M. ''Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir'', str. 54. Delhi: Kitab Bhavan.&lt;/ref&gt; ali prema drugima, on je još bio živ kada se Hatidža udala za Muhammeda 595.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Guillaume|title=The Life of Muhammad|publisher=Oxford|page=83}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Muhammad ibn Saad, ''Tabaqat'' vol. 1. Translated by Haq, S. M. ''Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir'', str. 148–149. Delhi: Kitab Bhavan.&lt;/ref&gt;

Navodi se da bi, kada bi [[Kurejš]]ije okupile karavane da krenu prema [[Sirija|Siriji]], gdje je bio njihov uobičajen put, Hatidžina karavana bila veličine kao njihova zajedno. Muhammed je imao 25 godina kad se njome oženio, a ona, bogata udovica, 40. Imala je dva nadimka: &quot;Emirat-Kurejš&quot; (&quot;Kurejšijska princeza&quot;) i &quot;Tahira&quot; (&quot;Čista&quot;). Navodi se i da je često udjeljivala dobrovoljne priloge za siromahe i podržavala vjenčanja među omladinom. Isto tako se prenosi da nije vjerovala u idole, što je bilo neobično za to vrijeme. Dvaput se udavala, međutim, oba puta postala je udovica izgubivši muževe u ratovima koji su često se dešavali na tom području. Njen prvi muž bio je Ebu Halah Hind ibn Zarah i s njim je imala sina Hinda, koji je bio jedan od [[Ashabi|ashaba]] i učestvovao je u bitkama [[Bitka na Bedru|na Bedru]] i [[Bitka na Uhudu|Uhudu]]. Hatidža lično nije putovala s trgovačkim karavanama za Siriju i za to je unajmila, po preporuci [[Ebu-Talib]]a, Muhammeda, koji je tada imao nadimke &quot;Es-Sadik&quot; (&quot;Istinoljubivi&quot;) i &quot;El-Emin&quot; (&quot;Povjerljivi&quot;). Muhammed, koji je bio 15 godina mlađi od Hatidže, nije imao iskustva u trgovanju, pa je Hatidža poslala jednog od svojih sluga, Mejseru, da mu asistira na tom putovanju. Muhammed je imao samo 25 godina kada je prvi puta krenuo na taj poslovni put. Hatidžin profit bio je dvostruko viši od tog putovanja nego od bilo kojeg prijašnjeg, a Mejsere je bio fasciniran Muhammedovim karakterom i sposobnošću pa je Hatidža odlučila i drugi put unajmiti Muhammeda, koji je ovog puta s karavanom išao u Jemen.

== Brak s Muhammedom ==
Uvidjevši Muhammedove osobine, odlučila je da je on muškarac koji joj dolikuje, pa je, posredstvom svoje prijateljice Nufejse bint Umeje, Muhammedu poslala pismo u kojem mu nudi brak.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lings|title=Muhammad: His Life Based on the Earliest iiiiSources|url=https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling|year=1983|publisher=Inner Traditions Internationalist|location=New York|page=[https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling/page/83 83]}}&lt;/ref&gt; Kada je Muhammed oklijevao jer nije imao novca da izdržava ženu, Nafisa je pitala da li bi razmislio o braku sa ženom koja je imala sredstva da sama sebi izdržava.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lings|title=Muhammad: His Life Based on the Earliest Sources|url=https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling|year=1983|publisher=Inner Traditions Internationalist}}&lt;/ref&gt; Muhammed je pristao da se sastane sa Hatidžom, a nakon ovog sastanka su se konsultovali sa svojim stričevima. Onisu pristali na brak, a Muhammedovi ujaci su ga pratili da daju formalnu ponudu Hatidži.&lt;ref name=&quot;Guillaume&quot;&gt;{{cite book|last=Guillaume|title=The Life of Muhammad|year=1955|publisher=Oxford|page=83}}&lt;/ref&gt; Sporno je da li su Hamza ibn Abdul-Muttalib, Ebu-Talib ili oboje bili ti koji su pratili Muhammeda u ovom poslu.&lt;ref name=&quot;trof&quot;&gt;{{cite web |title=Khadija bint Khuwaylid |url=http://treeoffaith.com/#/khadijah-bint-khuwaylid/4537884462 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407055050/http://treeoffaith.com/#/khadijah-bint-khuwaylid/4537884462 |archive-date=7. 4. 2012 |website=Tree of Faith}}&lt;/ref&gt; Hatidžin stric je prihvatio ponudu i vjenčanje je obavljeno. U vrijeme vjenčanja Muhammed je imao oko 23 do 25 godina.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ibn Ishaq|author-link1=Ibn Ishaq|title=Mustadrak Al-Hakim|page=182|volume=3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ibn Sa'd|author-link1=Ibn Sa'd|title=Tabaqat al-Kubra|language=ar|volume=8|quote=أخبرنا هشام بن محمد بن السائب عن أبيه عن أبي صالح عن ابن عباس قال:كانت خديجة يوم تزوجها رسول الله – صلى الله عليه وسلم – ابنة ثمان وعشرين سنة}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Abu ‘Abdullah Al-Hakim|author-link1=Al-Hakim Nishapuri|title=al-Mustadrak|language=ar|volume=3|quote=عن محمد بن إسحاق، أن أبا طالب وخديجة بنت خويلد هلكا في عام واحد، وذلك قبل مهاجر النبي صلى الله عليه وسلم إلى المدينة بثلاث سنين، ودفنت خديجة بالحجون، ونزل في قبرها رسول الله صلى الله عليه وسلم، وكان لها يوم تزوجها ثمان وعشرون سنة}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Muhammad|first=Ibn Sa’d|title=Tabaqat al-Kubra|pages=Vol.8, 13}}&lt;/ref&gt; Hatidža je u to vrijeme prema nekim izvorima imala 40 godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Sahih Min Sirat Al Nabi|last=Amili|pages=Vol. 2, P. 114}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Mustadrak Al Hakim|last=Ibn Ishaq|pages=3. str. 182}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Tabaqat Al Kubra|last=Ibn Saad}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Mustadarak|last=Abo Abdullah Al Hakim}}&lt;/ref&gt; Ipak, drugi izvori tvrde da je ona imala otprilike 28 ili 30 kada se za njega udala.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Tabaqat Al Kubra|last=Ibn Saad|pages=Vol.8 page 13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=al-Mustadrak |last= Al-Hakim Abu‘Abdullah|pages= Vol.3, 200 No. 4837}}&lt;/ref&gt;

== Prva muslimanka ==
Nakon što je Muhammed, po islamskom vjerovanju, primio objavu na brdu Hira od meleka [[Džibril]]a, bio je uplašen i zbunjen. Hatidža mu je bila podrška i utjeha u tom periodu i bila je prva osoba koja mu je povjerovala i postala njegov sljedbenik.

== Smrt ==
[[Datoteka:Khadija tomb (1).jpg|mini|Hatidžina grobnica ]]
Muhammed za njenog života nije imao druge supruge, iz velike ljubavi koju je imao prema njoj. Godinu njene smrti nazvao je &quot;godinom tuge&quot;. Imala je 64 godine kada je umrla (po nekim islamskim učenjacima 68). [[Grob|Mezar]] joj je u &quot;Dženetul-mueli&quot; (mezarje u [[Mekka|Mekki]]).

U [[Tefsir Ibn-Kesira|Tefsiru ibn Kesira]] navodi se da je [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiša]] (Muhammedova druga supruga) jednom upitala Muhammeda je li Hatidža jedina žena koju on voli. Muhammed joj je odgovorio: 
:&quot;Povjerovala mi je kada mi niko nije vjerovao, prihvatila je islam kada su ga svi odbacili, dala mi je utjehu kada mi niko nije ruku pružio.&quot;
Taj grob i mauzolej uništeni su 1920-ih godina po nalogu [[Saudijska Arabija|saudijskog]] vladara [[:hr:Ibn_Saud|Ibn Sauda]], nakon što je njegova dinastija preuzela kontrolu nad Mekkom. Razlog uništenja bio je u skladu sa strogo [[Vehabizam|vahabitskim]] tumačenjem islama, koje zabranjuje izgradnju i održavanje bilo kakvih nadgrobnih građevina, [[Mauzolej|mauzoleja]] ili svetišta jer se smatra da takva mjesta mogu dovesti do širka (pripisivanja sudruga Bogu) ili idolopoklonstva. Vahabitska interpretacija inzistira na tome da grobovi moraju biti jednostavni i ne smiju biti predmet posebnog štovanja ili hodočašća, čak ni kada je riječ o najvažnijim osobama islamske povijesti.

== Reference ==
* &quot;Supruge Božijeg poslanika&quot; -[[Ibn-Kesir|Ibn Kesir]]

{{Muhammed}}

[[Kategorija:Muslimanke]]
[[Kategorija:Muhammedove supruge]]</text>
      <sha1>hfmdxm2hctgj5gnbxetneckf6ye76h6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715525</id>
      <parentid>3715524</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:29:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9979" sha1="aoj9hhg57yxkc424nrmwvuacxcvqqgb" xml:space="preserve">{{Žene Muhameda a.s.}}
'''Hatidža bint Huvejlid''' ({{jez-ar|خديجة بنت خويلد}}, (oko 554&lt;ref name=DOB&gt;{{cite web
|url=http://icraa.org/the-age-of-khadija-at-the-time-of-her-marriage-with-the-prophet/|title=The Age of Khadija at the Time of her Marriage with the Prophet: Abstract |first=Waqar Akbar |last=Cheema |date=4. 12. 2017 |access-date=15. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415013002/http://icraa.org/the-age-of-khadija-at-the-time-of-her-marriage-with-the-prophet/|url-status=live |archive-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;-novembar 619 n. e.) bila je prva supruga [[islam]]skog [[Poslanici u islamu|poslanika]] [[Muhammed]]a. Bila je kćerka Huvejlida ibn Asada i pripadala je plemenu [[Benu Hašim]].

Muslimani često nazivaju Hatidžu &quot;majkom vjernika&quot;. U islamu, ona je važna ženska figura kao jedna od četiri 'dame s neba', uz [[Asija bint Muzahim|Asiju]], [[Merjem bint Imran|Merjem]] i njenu kćer [[Fatima bint Muhammed|Fatimu]].&lt;ref name=&quot;EoQ&quot;&gt;Encyclopaedia of the Quran. Leidan: [[Brill Publishers|Brill]], 2001. Print.&lt;/ref&gt; Muhammed je bio monogamno oženjen s njom 25 godina.

== Biografija ==
Hatidžina majka, [[Fatima bint Za'idah]], koja je umrla 575,&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=__9KDwAAQBAJ&amp;q=Fatima+bint+Za%27idah%2C+who+died+around+575&amp;pg=PA452| title=The World's Greatest Religious Leaders: How Religious Figures Helped Shape World History | first1=Scott E. | last1=Hendrix | first2=Uchenna | last2=Okeja | isbn=9781440841385| publisher=ABC-CLIO | date=2018 | page=452 | access-date=16. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; bila je članica plemena Amir ibn Luayy od [[Kurejš]]a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.al-islam.org/khadija/5.htm|title=Chapter 2: Early Life|website=Al-Islam.org|access-date=9. 9. 2009|archive-date=4. 5. 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20020504161810/http://www.al-islam.org/khadija/5.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i treća rođakinja Muhammedove majke.&lt;ref&gt;{{cite book|first=S.M.|last=Haq|title=Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir, vol. 1.|page=54}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title= The Women of Madina |page= 9 |publisher= Ta-Ha Publishers}}&lt;/ref&gt;

Njen otac Huvejlid ibn Asad, koji je umro 585, bio je uspješan trgovac&lt;ref name=&quot;Benedikt 2014&quot;&gt;{{Cite book|last=Benedikt|first=Koehler|title=Early Islam and the Birth of Capitalism|publisher=Lexington Books|year=2014}}&lt;/ref&gt; i umijeće poslovanja prenio je na Hatidžu, koja je nakon smrti oca uspješno poslovala i sačuvala porodično naslijeđe. Prema nekim navodima, umro je c. 585. u ratu, Khuwaylid je također imao sestru po imenu Ume Habib binte Asad.&lt;ref&gt;Muhammad ibn Saad, ''Tabaqat'' vol. 1. Translated by Haq, S. M. ''Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir'', str. 54. Delhi: Kitab Bhavan.&lt;/ref&gt; ali prema drugima, on je još bio živ kada se Hatidža udala za Muhammeda 595.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Guillaume|title=The Life of Muhammad|publisher=Oxford|page=83}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Muhammad ibn Saad, ''Tabaqat'' vol. 1. Translated by Haq, S. M. ''Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir'', str. 148–149. Delhi: Kitab Bhavan.&lt;/ref&gt;

Navodi se da bi, kada bi [[Kurejš]]ije okupile karavane da krenu prema [[Sirija|Siriji]], gdje je bio njihov uobičajen put, Hatidžina karavana bila veličine kao njihova zajedno. Muhammed je imao 25 godina kad se njome oženio, a ona, bogata udovica, 40. Imala je dva nadimka: &quot;Emirat-Kurejš&quot; (&quot;Kurejšijska princeza&quot;) i &quot;Tahira&quot; (&quot;Čista&quot;). Navodi se i da je često udjeljivala dobrovoljne priloge za siromahe i podržavala vjenčanja među omladinom. Isto tako se prenosi da nije vjerovala u idole, što je bilo neobično za to vrijeme. Dvaput se udavala, međutim, oba puta postala je udovica izgubivši muževe u ratovima koji su često se dešavali na tom području. Njen prvi muž bio je Ebu Halah Hind ibn Zarah i s njim je imala sina Hinda, koji je bio jedan od [[Ashabi|ashaba]] i učestvovao je u bitkama [[Bitka na Bedru|na Bedru]] i [[Bitka na Uhudu|Uhudu]]. Hatidža lično nije putovala s trgovačkim karavanama za Siriju i za to je unajmila, po preporuci [[Ebu-Talib]]a, Muhammeda, koji je tada imao nadimke &quot;Es-Sadik&quot; (&quot;Istinoljubivi&quot;) i &quot;El-Emin&quot; (&quot;Povjerljivi&quot;). Muhammed, koji je bio 15 godina mlađi od Hatidže, nije imao iskustva u trgovanju, pa je Hatidža poslala jednog od svojih sluga, Mejseru, da mu asistira na tom putovanju. Muhammed je imao samo 25 godina kada je prvi puta krenuo na taj poslovni put. Hatidžin profit bio je dvostruko viši od tog putovanja nego od bilo kojeg prijašnjeg, a Mejsere je bio fasciniran Muhammedovim karakterom i sposobnošću pa je Hatidža odlučila i drugi put unajmiti Muhammeda, koji je ovog puta s karavanom išao u Jemen.

== Brak s Muhammedom ==
Uvidjevši Muhammedove osobine, odlučila je da je on muškarac koji joj dolikuje, pa je, posredstvom svoje prijateljice Nufejse bint Umeje, Muhammedu poslala pismo u kojem mu nudi brak.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lings|title=Muhammad: His Life Based on the Earliest iiiiSources|url=https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling|year=1983|publisher=Inner Traditions Internationalist|location=New York|page=[https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling/page/83 83]}}&lt;/ref&gt; Kada je Muhammed oklijevao jer nije imao novca da izdržava ženu, Nafisa je pitala da li bi razmislio o braku sa ženom koja je imala sredstva da sama sebi izdržava.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lings|title=Muhammad: His Life Based on the Earliest Sources|url=https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling|year=1983|publisher=Inner Traditions Internationalist}}&lt;/ref&gt; Muhammed je pristao da se sastane sa Hatidžom, a nakon ovog sastanka su se konsultovali sa svojim stričevima. Onisu pristali na brak, a Muhammedovi ujaci su ga pratili da daju formalnu ponudu Hatidži.&lt;ref name=&quot;Guillaume&quot;&gt;{{cite book|last=Guillaume|title=The Life of Muhammad|year=1955|publisher=Oxford|page=83}}&lt;/ref&gt; Sporno je da li su Hamza ibn Abdul-Muttalib, Ebu-Talib ili oboje bili ti koji su pratili Muhammeda u ovom poslu.&lt;ref name=&quot;trof&quot;&gt;{{cite web |title=Khadija bint Khuwaylid |url=http://treeoffaith.com/#/khadijah-bint-khuwaylid/4537884462 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407055050/http://treeoffaith.com/#/khadijah-bint-khuwaylid/4537884462 |archive-date=7. 4. 2012 |website=Tree of Faith}}&lt;/ref&gt; Hatidžin stric je prihvatio ponudu i vjenčanje je obavljeno. U vrijeme vjenčanja Muhammed je imao oko 23 do 25 godina.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ibn Ishaq|author-link1=Ibn Ishaq|title=Mustadrak Al-Hakim|page=182|volume=3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ibn Sa'd|author-link1=Ibn Sa'd|title=Tabaqat al-Kubra|language=ar|volume=8|quote=أخبرنا هشام بن محمد بن السائب عن أبيه عن أبي صالح عن ابن عباس قال:كانت خديجة يوم تزوجها رسول الله – صلى الله عليه وسلم – ابنة ثمان وعشرين سنة}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Abu ‘Abdullah Al-Hakim|author-link1=Al-Hakim Nishapuri|title=al-Mustadrak|language=ar|volume=3|quote=عن محمد بن إسحاق، أن أبا طالب وخديجة بنت خويلد هلكا في عام واحد، وذلك قبل مهاجر النبي صلى الله عليه وسلم إلى المدينة بثلاث سنين، ودفنت خديجة بالحجون، ونزل في قبرها رسول الله صلى الله عليه وسلم، وكان لها يوم تزوجها ثمان وعشرون سنة}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Muhammad|first=Ibn Sa’d|title=Tabaqat al-Kubra|pages=Vol.8, 13}}&lt;/ref&gt; Hatidža je u to vrijeme prema nekim izvorima imala 40 godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Sahih Min Sirat Al Nabi|last=Amili|pages=Vol. 2, P. 114}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Mustadrak Al Hakim|last=Ibn Ishaq|pages=3. str. 182}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Tabaqat Al Kubra|last=Ibn Saad}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Mustadarak|last=Abo Abdullah Al Hakim}}&lt;/ref&gt; Ipak, drugi izvori tvrde da je ona imala otprilike 28 ili 30 kada se za njega udala.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Tabaqat Al Kubra|last=Ibn Saad|pages=Vol.8 page 13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=al-Mustadrak |last= Al-Hakim Abu‘Abdullah|pages= Vol.3, 200 No. 4837}}&lt;/ref&gt;

== Prva muslimanka ==
Nakon što je Muhammed, po islamskom vjerovanju, primio objavu na brdu Hira od meleka [[Džibril]]a, bio je uplašen i zbunjen. Hatidža mu je bila podrška i utjeha u tom periodu i bila je prva osoba koja mu je povjerovala i postala njegov sljedbenik.

== Smrt ==
[[Datoteka:Khadija tomb (1).jpg|mini|Hatidžina grobnica ]]
Muhammed za njenog života nije imao druge supruge, iz velike ljubavi koju je imao prema njoj. Godinu njene smrti nazvao je &quot;godinom tuge&quot;. Imala je 64 godine kada je umrla (po nekim islamskim učenjacima 68). [[Grob|Mezar]] joj je u &quot;Dženetul-mueli&quot; (mezarje u [[Mekka|Mekki]]).

U [[Tefsir Ibn-Kesira|Tefsiru ibn Kesira]] navodi se da je [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiša]] (Muhammedova druga supruga) jednom upitala Muhammeda je li Hatidža jedina žena koju on voli. Muhammed joj je odgovorio: 
:&quot;Povjerovala mi je kad mi niko nije vjerovao, prihvatila je islam kada su ga svi odbacili, dala mi je utjehu kad mi niko nije ruku pružio.&quot;

Taj grob i mauzolej uništeni su 1920-ih po nalogu [[Saudijska Arabija|saudijskog]] vladara Ibn Sauda, nakon što je njegova dinastija preuzela kontrolu nad Mekkom. Razlog uništenja bio je u skladu sa strogim tumačenjem islama, po kojem su zabranjeni izgradnja i održavanje bilo kakvih nadgrobnih građevina, [[Mauzolej|mauzoleja]] ili svetišta jer se smatra da takva mjesta mogu dovesti do širka (pripisivanja sudruga Bogu) ili idolopoklonstva. Po islamskim propisima, grobovi trebaju biti jednostavni i ne smiju biti predmet posebnog poštovanja ili hodočašća, čak ni kad je riječ o najvažnijim osobama u [[Historija islama|historiji islama]].

== Reference ==
* ''Supruge Božijeg poslanika'', [[Ibn-Kesir|Ibn Kesir]]

{{Muhammed}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Muslimanke]]
[[Kategorija:Muhammedove supruge]]</text>
      <sha1>aoj9hhg57yxkc424nrmwvuacxcvqqgb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715526</id>
      <parentid>3715525</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:32:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9950" sha1="q9dqk6a4tk21w2fcl5oy6wvo7yf15mh" xml:space="preserve">{{Žene Muhameda a.s.}}
'''Hatidža bint Huvejlid''' ({{jez-ar|خديجة بنت خويلد}}, (oko 554&lt;ref name=DOB&gt;{{cite web
|url=http://icraa.org/the-age-of-khadija-at-the-time-of-her-marriage-with-the-prophet/|title=The Age of Khadija at the Time of her Marriage with the Prophet: Abstract |first=Waqar Akbar |last=Cheema |date=4. 12. 2017 |access-date=15. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415013002/http://icraa.org/the-age-of-khadija-at-the-time-of-her-marriage-with-the-prophet/|url-status=live |archive-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;-novembar 619 n. e.) bila je prva supruga [[islam]]skog [[Poslanici u islamu|poslanika]] [[Muhammed]]a. Bila je kćerka Huvejlida ibn Asada i pripadala je plemenu [[Benu Hašim]].

Muslimani često nazivaju Hatidžu &quot;majkom vjernika&quot;. U islamu, ona je važna ženska figura kao jedna od četiri 'dame s neba', uz [[Asija bint Muzahim|Asiju]], [[Merjem bint Imran|Merjem]] i njenu kćer [[Fatima bint Muhammed|Fatimu]].&lt;ref name=&quot;EoQ&quot;&gt;Encyclopaedia of the Quran. Leidan: [[Brill Publishers|Brill]], 2001. Print.&lt;/ref&gt; Muhammed je bio monogamno oženjen s njom 25 godina.

== Biografija ==
Hatidžina majka, [[Fatima bint Za'idah]], koja je umrla 575,&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=__9KDwAAQBAJ&amp;q=Fatima+bint+Za%27idah%2C+who+died+around+575&amp;pg=PA452| title=The World's Greatest Religious Leaders: How Religious Figures Helped Shape World History | first1=Scott E. | last1=Hendrix | first2=Uchenna | last2=Okeja | isbn=9781440841385| publisher=ABC-CLIO | date=2018 | page=452 | access-date=16. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; bila je članica plemena Amir ibn Luayy od [[Kurejš]]a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.al-islam.org/khadija/5.htm|title=Chapter 2: Early Life|website=Al-Islam.org|access-date=9. 9. 2009|archive-date=4. 5. 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20020504161810/http://www.al-islam.org/khadija/5.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i treća rođakinja Muhammedove majke.&lt;ref&gt;{{cite book|first=S.M.|last=Haq|title=Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir, vol. 1.|page=54}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title= The Women of Madina |page= 9 |publisher= Ta-Ha Publishers}}&lt;/ref&gt;

Njen otac Huvejlid ibn Asad, koji je umro 585, bio je uspješan trgovac&lt;ref name=&quot;Benedikt 2014&quot;&gt;{{Cite book|last=Benedikt|first=Koehler|title=Early Islam and the Birth of Capitalism|publisher=Lexington Books|year=2014}}&lt;/ref&gt; i umijeće poslovanja prenio je na Hatidžu, koja je nakon smrti oca uspješno poslovala i sačuvala porodično naslijeđe. Prema nekim navodima, umro je c. 585. u ratu, Khuwaylid je također imao sestru po imenu Ume Habib binte Asad.&lt;ref&gt;Muhammad ibn Saad, ''Tabaqat'' vol. 1. Translated by Haq, S. M. ''Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir'', str. 54. Delhi: Kitab Bhavan.&lt;/ref&gt; ali prema drugima, on je još bio živ kada se Hatidža udala za Muhammeda 595.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Guillaume|title=The Life of Muhammad|publisher=Oxford|page=83}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Muhammad ibn Saad, ''Tabaqat'' vol. 1. Translated by Haq, S. M. ''Ibn Sa'd's Kitab al-Tabaqat al-Kabir'', str. 148–149. Delhi: Kitab Bhavan.&lt;/ref&gt;

Navodi se da bi, kada bi [[Kurejš]]ije okupile karavane da krenu prema [[Sirija|Siriji]], gdje je bio njihov uobičajen put, Hatidžina karavana bila veličine kao njihova zajedno. Muhammed je imao 25 godina kad se njome oženio, a ona, bogata udovica, 40. Imala je dva nadimka: &quot;Emirat-Kurejš&quot; (&quot;Kurejšijska princeza&quot;) i &quot;Tahira&quot; (&quot;Čista&quot;). Navodi se i da je često udjeljivala dobrovoljne priloge za siromahe i podržavala vjenčanja među omladinom. Isto tako se prenosi da nije vjerovala u idole, što je bilo neobično za to vrijeme. Dvaput se udavala, međutim, oba puta postala je udovica izgubivši muževe u ratovima koji su često se dešavali na tom području. Njen prvi muž bio je Ebu Halah Hind ibn Zarah i s njim je imala sina Hinda, koji je bio jedan od [[Ashabi|ashaba]] i učestvovao je u bitkama [[Bitka na Bedru|na Bedru]] i [[Bitka na Uhudu|Uhudu]]. Hatidža lično nije putovala s trgovačkim karavanama za Siriju i za to je unajmila, po preporuci [[Ebu-Talib]]a, Muhammeda, koji je tada imao nadimke &quot;Es-Sadik&quot; (&quot;Istinoljubivi&quot;) i &quot;El-Emin&quot; (&quot;Povjerljivi&quot;). Muhammed, koji je bio 15 godina mlađi od Hatidže, nije imao iskustva u trgovanju, pa je Hatidža poslala jednog od svojih sluga, Mejseru, da mu asistira na tom putovanju. Muhammed je imao samo 25 godina kada je prvi puta krenuo na taj poslovni put. Hatidžin profit bio je dvostruko viši od tog putovanja nego od bilo kojeg prijašnjeg, a Mejsere je bio fasciniran Muhammedovim karakterom i sposobnošću pa je Hatidža odlučila i drugi put unajmiti Muhammeda, koji je ovog puta s karavanom išao u Jemen.

== Brak s Muhammedom ==
Uvidjevši Muhammedove osobine, odlučila je da je on muškarac koji joj dolikuje, pa je, posredstvom svoje prijateljice Nufejse bint Umeje, Muhammedu poslala pismo u kojem mu nudi brak.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lings|title=Muhammad: His Life Based on the Earliest iiiiSources|url=https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling|year=1983|publisher=Inner Traditions Internationalist|location=New York|page=[https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling/page/83 83]}}&lt;/ref&gt; Kada je Muhammed oklijevao jer nije imao novca da izdržava ženu, Nafisa je pitala da li bi razmislio o braku sa ženom koja je imala sredstva da sama sebi izdržava.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lings|title=Muhammad: His Life Based on the Earliest Sources|url=https://archive.org/details/muhammadhislifeb0000ling|year=1983|publisher=Inner Traditions Internationalist}}&lt;/ref&gt; Muhammed je pristao da se sastane sa Hatidžom, a nakon ovog sastanka su se konsultovali sa svojim stričevima. Onisu pristali na brak, a Muhammedovi ujaci su ga pratili da daju formalnu ponudu Hatidži.&lt;ref name=&quot;Guillaume&quot;&gt;{{cite book|last=Guillaume|title=The Life of Muhammad|year=1955|publisher=Oxford|page=83}}&lt;/ref&gt; Sporno je da li su Hamza ibn Abdul-Muttalib, Ebu-Talib ili oboje bili ti koji su pratili Muhammeda u ovom poslu.&lt;ref name=&quot;trof&quot;&gt;{{cite web |title=Khadija bint Khuwaylid |url=http://treeoffaith.com/#/khadijah-bint-khuwaylid/4537884462 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407055050/http://treeoffaith.com/#/khadijah-bint-khuwaylid/4537884462 |archive-date=7. 4. 2012 |website=Tree of Faith}}&lt;/ref&gt; Hatidžin stric je prihvatio ponudu i vjenčanje je obavljeno. U vrijeme vjenčanja Muhammed je imao oko 23 do 25 godina.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ibn Ishaq|author-link1=Ibn Ishaq|title=Mustadrak Al-Hakim|page=182|volume=3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ibn Sa'd|author-link1=Ibn Sa'd|title=Tabaqat al-Kubra|language=ar|volume=8|quote=أخبرنا هشام بن محمد بن السائب عن أبيه عن أبي صالح عن ابن عباس قال:كانت خديجة يوم تزوجها رسول الله – صلى الله عليه وسلم – ابنة ثمان وعشرين سنة}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Abu ‘Abdullah Al-Hakim|author-link1=Al-Hakim Nishapuri|title=al-Mustadrak|language=ar|volume=3|quote=عن محمد بن إسحاق، أن أبا طالب وخديجة بنت خويلد هلكا في عام واحد، وذلك قبل مهاجر النبي صلى الله عليه وسلم إلى المدينة بثلاث سنين، ودفنت خديجة بالحجون، ونزل في قبرها رسول الله صلى الله عليه وسلم، وكان لها يوم تزوجها ثمان وعشرون سنة}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Muhammad|first=Ibn Sa’d|title=Tabaqat al-Kubra|pages=Vol.8, 13}}&lt;/ref&gt; Hatidža je u to vrijeme prema nekim izvorima imala 40 godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Sahih Min Sirat Al Nabi|last=Amili|pages=Vol. 2, P. 114}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Mustadrak Al Hakim|last=Ibn Ishaq|pages=3. str. 182}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Tabaqat Al Kubra|last=Ibn Saad}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Mustadarak|last=Abo Abdullah Al Hakim}}&lt;/ref&gt; Ipak, drugi izvori tvrde da je ona imala otprilike 28 ili 30 kada se za njega udala.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Al Tabaqat Al Kubra|last=Ibn Saad|pages=Vol.8 page 13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=al-Mustadrak |last= Al-Hakim Abu‘Abdullah|pages= Vol.3, 200 No. 4837}}&lt;/ref&gt;

== Prva muslimanka ==
Nakon što je Muhammed, po islamskom vjerovanju, primio objavu na brdu Hira od meleka [[Džibril]]a, bio je uplašen i zbunjen. Hatidža mu je bila podrška i utjeha u tom periodu i bila je prva osoba koja mu je povjerovala i postala njegov sljedbenik.

== Smrt ==
Muhammed za njenog života nije imao druge supruge, iz velike ljubavi koju je imao prema njoj. Godinu njene smrti nazvao je &quot;godinom tuge&quot;. Imala je 64 godine kada je umrla (po nekim islamskim učenjacima 68). [[Grob|Mezar]] joj je u &quot;Dženetul-mueli&quot; (mezarje u [[Mekka|Mekki]]).

U [[Tefsir Ibn-Kesira|Tefsiru ibn Kesira]] navodi se da je [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiša]] (Muhammedova druga supruga) jednom upitala Muhammeda je li Hatidža jedina žena koju on voli. Muhammed joj je odgovorio: 
:&quot;Povjerovala mi je kad mi niko nije vjerovao, prihvatila je islam kada su ga svi odbacili, dala mi je utjehu kad mi niko nije ruku pružio.&quot;

Njen grob i mauzolej uništeni su 1920-ih po nalogu [[Saudijska Arabija|saudijskog]] vladara Ibn Sauda, nakon što je njegova dinastija preuzela kontrolu nad Mekkom. Razlog uništenja bio je u skladu sa strogim tumačenjem islama, po kojem su zabranjeni izgradnja i održavanje bilo kakvih nadgrobnih građevina, [[Mauzolej|mauzoleja]] ili svetišta jer se smatra da takva mjesta mogu dovesti do širka (pripisivanja sudruga Bogu) ili idolopoklonstva. Po islamskim propisima, grobovi trebaju biti jednostavni i ne smiju biti predmet posebnog poštovanja ili hodočašća, čak ni kad je riječ o najvažnijim osobama u [[Historija islama|historiji islama]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* ''Supruge Božijeg poslanika'', [[Ibn-Kesir]]

{{Muhammed}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Muslimanke]]
[[Kategorija:Muhammedove supruge]]</text>
      <sha1>q9dqk6a4tk21w2fcl5oy6wvo7yf15mh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enrico Caruso</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55430</id>
    <revision>
      <id>3715636</id>
      <parentid>3708030</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:40:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2816" sha1="f62pqbt3708zd29ygczm3ukak5ie2n2" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Enrico  Caruso
| slika            =Enrico Caruso.jpeg
| veličina_slike   =
| opis             = [[italija]]nski operski pjevač
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1873|2|25}}
| mjesto_rođenja     = Napulj, Italija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1921|8|2|1873|2|25}}
| mjesto_smrti       = Napulj, Italija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
[[File:Lucia di Lammermoor (1908).webm|thumb|thumbtime=1|''Lucia di Lammermoor'' (1908).]]
'''Enrico Caruso''' ([[Napulj]], [[25. februar]] [[1873.|1873]]. - [[Napulj]], [[2. august]] [[1921.|1921]].), bio je najcjenjeniji [[Italija|italijanski]] operni [[tenor]] s početka 20. stoljeća i jedan od prvih muzičara koji je zabilježio svoj glas na tonskim snimcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Enrico-Caruso|title=Enrico Caruso {{!}} Biography &amp; Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-05-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uni-wuppertal.de/en/transfer/science-communication/jahr100wissen-/-100-years-ago/100-years-ago-in-2021/100th-anniversary-of-the-death-of-the-star-tenor-enrico-caruso/|title=100th anniversary of the death of the star tenor Enrico Caruso|last=Pressestelle|website=www.uni-wuppertal.de|language=en|access-date=2024-05-29|archive-date=29. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240529203355/https://www.uni-wuppertal.de/en/transfer/science-communication/jahr100wissen-/-100-years-ago/100-years-ago-in-2021/100th-anniversary-of-the-death-of-the-star-tenor-enrico-caruso/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pjevao je na svim većim evropskim i američkim operskim pozornicama. Od 1904. godine je prvi tenor opere Metropolitan u [[New York]]u. Stekao je reputaciju najvećeg [[tenor]]a svoga vremena. Ostvario je repertoar od 67 uloga lirskog i dramatskog žanra i bio uzoran interpretetator verističkih opera, a pjevao je i italijanske canzone. Majstor je klasičnog italijanskog vokalnog stila i tehnike, a fascinirao je svojim sonarnim izražajnim glasom, jedinstvenim po baršunastoj mekoći timbra.

== Također pogledajte ==
* [['O sole mio]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Enrico Caruso}}
* [https://web.archive.org/web/20141010204315/http://nataliamalkova61.narod.ru/index/radioperedachi/0-14 Радиопередача &quot;Э.Карузо и Россия&quot; цикла М.Малькова &quot;Русская музыка звучит в мире&quot;]

{{Grammy za životno djelo}}{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Caruso, Enrico}}
[[Kategorija:Rođeni 1873.]]
[[Kategorija:Umrli 1921.]]
[[Kategorija:Italijanski operski pjevači]]
[[Kategorija:Italijanski umjetnici]]</text>
      <sha1>f62pqbt3708zd29ygczm3ukak5ie2n2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bollywood</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56445</id>
    <revision>
      <id>3715523</id>
      <parentid>3582194</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:03:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2862" sha1="13deilkapgpsmogbbmvfkvh6r2r3m9k" xml:space="preserve">{{Nedostaju_izvori}}

'''Bollywood''' je naziv za [[Indija|indijsku]] [[filmska industrija|filmsku industriju]] (sastoji se od dijelova riječi '''''Bo'''''mbay ([[Mumbai|Bombaj]]), grada u kojem je nastao, i [[Hollywood|Ho'''''llywood''''']], američke filmske industrije)

Bollywood je jedina filmska industrija na svijetu koja postoji stabilno pored [[Hollywood]]-a i ne mora se plašiti konkurencije, jer pored domaće indijske publike ima i fanova po cijelom svijetu.

== Osnove Bollywood-a ==

Od početka [[20. vijek|20. stoljeća]] kad su se počeli snimati ovi filmovi, pravila su do danas ostala gotovo ista:

* (gotovo) svaki [[film]] traje najmanje 3 [[Sat (jedinica)|sata]]
* u sredini filma je &quot;intermission&quot; - kratka pauza
* bez obzira na temu filma, [[muzika]] i [[ples]] su važni elementi koji se ne ispuštaju i uvijek uklapaju u radnju
* [[Dramaturgija]] [[film]]a mora se sastojati od 9 različitih osjećaja, npr. ljubav, mržnja, tuga itd.

== Zanimljivosti ==

* Smatra se kako svaki Bollywood glumac / glumica snimi u godini 3-10 filmova, tako da godišnje Bollywood proizvodi oko 600 filmova.
* Glumci su u [[Indija|Indiji]] prave zvijezde i mnogo popularnije od drugih poznatih ličnosti
* Iz straha da u tradicionalnoj državi [[Indija|Indiji]] filmovi budu [[cenzura|cenzurirani]] ili čak zabranjeni, mnogi režiseri sami sebe cenzuriraju, tako da su u Bollywood-filmovima rijetke scene s poljupcima i sl.

== Bollywood danas ==

Za razliku od prošlih vremena, danas se u Bollywoodu ne snimaju samo tradicionalni ljubavni filmovi, nego se osjeti &quot;inspiracija&quot; [[zapad]]a. Novi filmovi pokazuju modernu Indiju, probleme te države, ali najčešće opet ljubav....i uvijek tragičnu!
Trenutno najveće filmske zvijezde su [[Shah Rukh Khan]], koji se već od početka 1990-ih godina smatra apsolutnim &quot;kraljem&quot; Bollywood-a, [[Aishwarya Rai]], koja je [[1994]]. bila ''Miss World'', legendarni [[Amitabh Bachchan]], koji je u toku skoro 40-godišnje karijere snimio oko 100 filmova.
Bollywoodom posljednjih 20 i nešto godina vladaju &quot;Khanovi&quot;, koi se sastoje od tri najpoznatija glumca u Indiji: Salman Khan, Shahrukh Khan i Aamir Khan.

== Važniji filmovi ==

* [[1995]].: Dilwale Dulhania Le Jayenge 
* [[1997]].: Pardes
* [[1998]].: Kuch Kuch Hota Hai
* [[2000]].: Mohabbatein
* [[2001]].: Kabhi Khushi Kabhi Gham
* [[2002]].: Mujhse Dosti karoge
* [[2003]].: Kal Ho Naa Ho
* [[2004]].: Veer-Zaara
* [[2005]].: Main Hoon na
* [[2006]].: Kabhi Alvida Naa Kehna ; Don 2006 ; Dhoom2; Fanaa
* [[2007]].: Om Shanti Om ; Saawariya ; Partner

== Vanjski linkovi ==

* [http://bollywhat.com Bollywood za &quot;neznalice&quot;] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://apunkabollywood.com Najnovije vijesti iz svijeta Bollywood-a]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
{{Commonscat|Cinema of India}}

[[Kategorija:Film]]
[[Kategorija:Bombaj]]</text>
      <sha1>13deilkapgpsmogbbmvfkvh6r2r3m9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BitTorrent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57792</id>
    <revision>
      <id>3715507</id>
      <parentid>3690374</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6575" sha1="lzmmovwla0y390n1a4hbna1vmrksg7a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{IPnačini}}
[[Datoteka:Torrentcomp small.gif|framed|Ilustracija BitTorrent protokola]]
'''BitTorrent''' ima više značenja:

* BitTorrent je naziv [[peer to peer]] protokola za dijeljenje i razmjenu datoteka. Svaka [[datoteka]] koja se želi dijeliti mora se indeksirati (datoteka se dijeli na jednake dijelove, od 16[[kB]] pa sve do 4[[MB]], radi se [[SHA-1]] ''checksum'' svih dijelova, i rezultirajuća datoteka se snima na poslužitelj torrent datoteka). Potom se osoba koja dijeli datoteku prijavljuje na ''tracker'' poslužitelj i tad je moguće da svi oni koji su našli torrent na indeks-poslužitelju počnu dijeliti datoteku, prvo od izvora, a poslije i međusobno.

== BitTorrent programi ==

Danas postoji mnoštvo BitTorrent aplikacija za razne [[operativni sistem|operativne sisteme]], a najpoznatiji su:

* [[Azureus]]
* [[BitTornado]]
* BitTorrent (više o njemu pogledajte niže na ovoj stranici)
* [[eDonkey2000]]
* [[µTorrent]]

== BitTorrent klijent ==

BitTorrent klijent je naziv programa pomoću kojega možemo dijeliti (bilo ''skidati'' bilo ''uploadati'') sadržaje sa [[internet]]a, poput filmova i muzike. Postoji više vrsta indeks-torrent poslužitelja koji pružaju tu uslugu besplatno, bez registracije. Moguće ih je skinuti sa interneta, s bilo koje stranice orijentisane na tu temu.

== BitTorrent sites ==
BitTorrent stranice (poznate i kao &quot;torrent stranice&quot; ili &quot;torrent indeksi&quot;) specijalizirani su internetski servisi koji omogućavaju korisnicima pronalaženje, preuzimanje i dijeljenje torrent datoteka (malih datoteka koje sadrže metapodatke neophodne za pristup određenom sadržaju na mreži pomoću BitTorrent protokola). Ove stranice uglavnom ne hostiraju sadržaj direktno, već korisnicima nude .torrent datoteke ili magnetne linkove koji omogućavaju peer-to-peer razmjenu datoteka.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Cohen |first=Bram |title=Incentives build robustness in BitTorrent |journal=Workshop on Economics of Peer-to-Peer systems |year=2003 |url=https://www.bittorrent.org/bittorrentecon.pdf |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

BitTorrent stranice mogu biti javne ili privatne. Javne stranice omogućavaju pristup svim korisnicima bez ograničenja, dok privatne stranice zahtijevaju registraciju i često primjenjuju sistem omjera skidanja i dijeljenja (&quot;ratio&quot;), kako bi održale kvalitet i dostupnost sadržaja.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Pouwelse, Johan A.; Garbacki, Pawel; Epema, Dick H. J.; Sips, Henk J. |title=The BitTorrent P2P File-Sharing System: Measurements and Analysis |publisher=Springer |journal=Peer-to-Peer Systems IV |pages=205–216 |year=2005 |doi=10.1007/11558989_19}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji primjeri ovakvih stranica uključuju:

* '''The Pirate Bay''' – jedna od najpoznatijih torrent stranica, osnovana 2003. godine u Švedskoj. Poznata je po svojoj otpornosti na pokušaje zatvaranja te velikoj zajednici korisnika koji dijele različite tipove sadržaja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://torrentfreak.com/tag/the-pirate-bay/ |title=The Pirate Bay News |website=TorrentFreak |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
* '''1337x''' – osnovana 2007., ova stranica pruža katalogiziran pristup sadržaju i nudi korisnicima mogućnost lakog pretraživanja datoteka po kategorijama kao što su filmovi, serije, igre, softver i muzika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.1337x.to/ |title=1337x Official Site |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
* '''RARBG''' – poznata po visokokvalitetnim torrentima, naročito filmovima i TV serijama. Osnovana je 2008. godine, a popularna je zbog provjere kvaliteta sadržaja prije objave.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://torrentfreak.com/tag/rarbg/ |title=RARBG Archives |website=TorrentFreak |access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
* '''YTS''' – specijalizirana za filmske torrente, YTS je poznat po vrlo kvalitetnim filmovima koji zauzimaju relativno malo prostora, pogodan za korisnike sa sporijim internetskim vezama ili ograničenim prostorom za pohranu podataka.
* '''KickassTorrents''' – izvorno osnovana 2008. godine, ova stranica je bila izuzetno popularna sve do zatvaranja 2016. godine. Danas postoje brojni nasljednici i mirror stranice.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/technology-36857381 |title=KickassTorrents domains seized after alleged owner is arrested in Poland |publisher=BBC News |date=21. 7. 2016 |access-date=20. 3. 2024 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

BitTorrent stranice često se nalaze u sivoj zoni autorskih prava zbog razmjene zaštićenog sadržaja, što je rezultiralo brojnim pravnim izazovima, blokadama pristupa te kontinuiranim raspravama o njihovoj legalnosti u različitim državama.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Andersson |first=Jonas |title=For the Good of the Net: The Pirate Bay as a Strategic Sovereign |journal=Culture Machine |volume=10 |year=2009 |url=https://culturemachine.net/wp-content/uploads/2019/01/348-746-1-PB.pdf |access-date=20. 3. 2024 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Studije pokazuju da uprkos pravnim mjerama, zatvaranju stranica i uvođenju raznih blokada od strane pružatelja internetskih usluga (ISP), potražnja za sadržajem putem BitTorrent protokola ostaje stabilna.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Larsson, Stefan; Svensson, Måns; de Kaminski, Marcin |title=Online piracy, anonymity and social change |journal=Convergence: The International Journal of Research into New Media Technologies |volume=19 |issue=1 |year=2013 |pages=95–114 |doi=10.1177/1354856512456789}}&lt;/ref&gt;

Zbog problema s pravima intelektualnog vlasništva, torrent stranice često mijenjaju domene ili koriste proxy poslužitelje kako bi ostale dostupne svojim korisnicima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Larsson, Stefan; Svensson, Måns; de Kaminski, Marcin |title=Piracy, the Internet and the Evolution of Consumption: A Qualitative Study of Illegal Downloading |journal=Information, Communication &amp; Society |volume=22 |issue=6 |pages=860–874 |year=2019 |doi=10.1080/1369118X.2018.1465103}}&lt;/ref&gt;

Osim korištenja za neovlašteno dijeljenje sadržaja, BitTorrent protokol i stranice koriste se i u legitimnim svrhe, poput distribucije softvera otvorenog koda, velikih skupova podataka za naučne svrhe, te legalne distribucije filmskog i muzičkog sadržaja koji ima dozvolu autora ili je u javnom vlasništvu.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Piatek, Michael; Krishnamurthy, Arvind; Anderson, Thomas E. |title=One Swarm: Privacy-preserving P2P data sharing |journal=Proceedings of the ACM SIGCOMM 2008 conference on Data communication |year=2008 |doi=10.1145/1402958.1402999 |pages=111–122}}&lt;/ref&gt;

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Internetski servisi]]</text>
      <sha1>lzmmovwla0y390n1a4hbna1vmrksg7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosilegrad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60118</id>
    <revision>
      <id>3715527</id>
      <parentid>3537991</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:33:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2570" sha1="qdxeon6qq887q7u5cwbgvhavy5giz71" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje u Srbiji
| ime                          = Bosilegrad
| vrsta                        = Općina
| službeni_naziv               = Босилеград
| slogan                       = 
| slika                        = Bosilegrad-view.jpg
| opis_slike                   = Panorama Bosilegrada
| grb = Grb bosilegrada.png 
| veličina_slike               = 
| zastava = Flag of Bosilegrad.svg
| okrug = [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski okrug]]
| općina                       = 
| nadmorska_visina             = 696
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 0| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 22| dužina_minuta = 20| dužina_sekundi = 0| dužina_IZ = E
| površina_metro               = 571
| stanovništvo_urban    = 2702
| stanovništvo_metro    =8129
| stanovništvo urban godina    = 2011
| stanovništvo procjena godina = 
| stanovništvo_gustoća         = 14.2
| poštanski_broj               = 17540
| pozivni broj                 = (+381) 017
| načelnik                = Vladimir Zaharijev
| načelnik_strnka              = DSS
| autooznaka                   = VR
| web_stranica                 = http://www.bosilegrad.rs/
}}
'''Bosilegrad''' je gradić na samom jugoistoku [[Srbija|Srbije]], na granici s [[Makedonija|Makedonijom]] i [[Bugarska|Bugarskom]].

Općina Bosilegrad je dio [[Pčinjski okrug|Pčinjskog okruga]] čije sjedište je [[Vranje]]. Općina se sastoji od grada Bosilegrada i okolnih sela.

== Historija ==
Do [[1918]]. godine pripadao je [[Bugarska|Bugarskoj]] i u njemu i danas živi 95% [[Bugari|Bugara]].

== Stanovništvo ==
* [[Bugari]] 89,8%
* [[Srbi]] 5%
* [[Romi]] 3%
* [[Crnogorci]] 0,2%
* [[Muslimani]] 0,01%
* ostali 1,99%

== Obrazovanje ==

Na teritoriju općine nalazi se jedna gradska osnovna škola: &quot;Georgi Dimitrov&quot;. Također postoji i jedna srednja: Gimnazija.

== Kultura ==
* Centar za kulturu -Bosilegrad
* Kulturno-informativni centar &quot;Caribrod&quot; bugarske nacionalne manjine u Srbiji

== Mediji ==
* Radio Kodal
* Radio Bosilegrad
* Kabelska TV Kodal

== Poznate osobe ==
* Emanuil Popdimitrov; pisac.
* Jordan Zahariev; etnolog.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070819125616/http://www.bosilegrad-so.org.yu/ službena stranica općine] {{sr simbol}}
* [http://www.bosilegrad.com/ gradski forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061231043442/http://www.bosilegrad.com/ |date=31. 12. 2006 }} {{sr simbol}}

{{Općine u Srbiji}}
{{commonscat|Bosilegrad}}

[[Kategorija:Općine u Srbiji]]</text>
      <sha1>qdxeon6qq887q7u5cwbgvhavy5giz71</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Perković Thompson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61764</id>
    <revision>
      <id>3715584</id>
      <parentid>3715458</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:27:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>200.24.154.85</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Diskografija */</comment>
      <origin>3715584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3150" sha1="4qctfsvvc93tm7x7ncfpkef64sz1wgm" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Marko Perković
| slika              = M._P._Thompson.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  Marko Perković Thompson
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1966|10|27}}
| mjesto_rođenja     = Čavoglave, FNR Jugoslavija
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Marko Perković Thompson''' je [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač. Uz njega, hrvatska kritika, veže epitete ustaški i fašistički.{{izvor}} Njegove nastupe osuđuju uglavnom pripadnici političke ljevice i neki pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj (uglavnom [[Srbi|srpska]] i [[Jevreji|jevrejska]] nacionalna manjina).{{izvor}}

Thompson je jedan od popularnijih hrvatskih pjevača, i postigao je neke rekorde među hrvatskim pjevačima po posjećenosti na koncertima. Njegove pjesme su vezane uz rodoljublje, religiju, Hrvatsku, rat u Hrvatskoj i BiH od 1990-95, ali i za simpatije prema [[ustaše|ustaškom]] pokretu, koje spominje u svojim pjesmama.

Zbog spominjanja [[Koncentracioni logor|koncentracionih logora]] [[Koncentracioni logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracioni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]] u bivšoj [[NDH]], kao i izabranom scenskom imidžu, crnokošuljaske ustaške [[Crna legija|Crne legije]], Thomsonovi koncerti su otkazani u nekim gradovima Hrvatske ([[Pula]] 2009. godine), kao i planirani koncert u Austriji, povodom [[Evropsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Nogometnog prvenstva Evrope u Austriji 2008.]] godine. Planirani koncert u Švicarskoj 3. oktobra 2009. godine u [[Kreins]]u, otkazan je zbog zabrane ulaska Thomsona u [[Švicarska|Švicarsku]] iz sigurnosnih razloga, od strane švicarske policije.&lt;ref&gt;[http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/513257/index.do?from=suche.intern.portal '''Kroatien – Schweiz: Disput um „Neo-Ustascha“-Sänger''' ''Članak u austrijskom dnevniku Die Presse'', 7. oktobra 2009.] {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* [[1992]]. - ''[[Bojna Čavoglave]]''
* [[1992]]. - ''[[Moli mala]]''
* [[1995]]. - ''[[Vrijeme škorpiona]]''
* [[1996]]. - ''[[Geni kameni]]''
* [[1998]]. - ''[[Vjetar s Dinare]]''
* [[2002]]. - ''[[E, moj narode]]''
* [[2006]]. - ''[[Bilo jednom u Hrvatskoj]]''
* [[2011]]. - ''[[Glazba iz filma josef]]''
* [[2013]]. - ''[[Ora et labora]]''
* [[2025]]. - ''[[Hodočasnik]]''
=== Kompilacije ===
* [[1992]]. - ''[[Najveći hitovi]]''
* [[2001]]. - ''[[The best of]]''
* [[2003]]. - ''[[Sve najbolje]]''
* [[2008]]. - ''[[Druga strana]]''
=== Turneje ===
* [[2002]]. - ''[[Turneja: E, moj narode]]''
* [[2007]]. - ''[[Turneja: Bilo jednom u Hrvatskoj]]''

== Reference ==
{{Reference}}
{{Commonscat|Thompson (band)}}

{{DEFAULTSORT:Thompson, Marko Perković}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Biografije, Ružić]]
[[Kategorija:Biografije, Čavoglave]]
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]</text>
      <sha1>4qctfsvvc93tm7x7ncfpkef64sz1wgm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dom Armije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64272</id>
    <revision>
      <id>3715608</id>
      <parentid>3695599</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T01:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="973" sha1="pxe7zhycjxgfg9oczk4lakyzbi1tyf6" xml:space="preserve">{{mson|Dom Armije}}

* [[Dom Armije u Sarajevu]]
* [[Dom Armije u Bihaću]]
* Dom Armije, [[Tuzla]]&lt;ref&gt;http://www.bhreporter.ba/drustvo/prezentacija-idejnog-rjesenja-projekta-za-zgradu-rektorata-univerziteta-u-tuzli/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* Dom Armije, Mostar&lt;ref&gt;http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=62ea07dc-bb6a-42c7-8efc-9d8022d7e5ab&amp;c=574044e8-c8c8-449a-85dd-05d49eb9b572{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* Centar za kulturu, ex Dom Armije, Travnik&lt;ref&gt;http://www.ksudnt.ba/odluke_g/gz_337_03.doc{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ajvatovica.org.ba/ajvatovica-1999/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090701022210/http://www.ajvatovica.org.ba/ajvatovica-1999/ |archive-date=1. 7. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;ppf.unsa.ba/pdf/vlasic-program.pdf
&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reference}}
{{višeznačna odrednica}}</text>
      <sha1>pxe7zhycjxgfg9oczk4lakyzbi1tyf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Energetski nivo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67765</id>
    <revision>
      <id>3715633</id>
      <parentid>3712473</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24363" sha1="e4eentb1s7z7mnd65dwq9712l9mmz3g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bohr_Model.svg|mini|Energetski nivoi u [[Bohrov model atoma|Bohrovom modelu]] atoma]]
{{Kvantna mehanika}}
[[Slika:Energy levels.svg|thumb|right| Nivoi energije za [[elektron]]e u [[atom]]u: osnovno stanje i [[pobuđeno stanje|pobuđena stanja]] .&lt;br&gt;Nakon apsorpcije [[energija|energije]], elektron može &quot;skočiti&quot; iz osnovnog stanja u pobuđeije energentsko stanje.]]
'''Energijski nivoi''' su bliske [[Diskretan|diskretne]] razine [[energija|energije]] u nekom izoliranom sistemu ([[atom]]a, [[molekula]]) ili u nekome sistemu [[čestica]]. U [[Fizika čvrstog stanja|fizici čvrstoga stanja]] ([[Fermijev plin]]ski model slobodnih [[elektron]]a, [[Metalna veza|teorija elektronskih vrpci]] u [[kristal]]ima), [[gustoća]] atoma i gustoća energijskih razina golema je, oko 10&lt;sup&gt;26&lt;/sup&gt; atoma/[[kilogram|kg]] ili oko 10&lt;sup&gt;28&lt;/sup&gt; atoma/[[Kubni metar|m³]]. Kada se atomi počinju približavati i stvarati [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]], energijske razine pojedinačnih atoma cijepaju se i spajaju u vrpce ili pojaseve dopuštenih energija. Nivoi energije u [[metal]]u ili [[poluvodič]]u,opisani su glavnim [[Kvantni brojevi|kvantnim brojem]] ''n'' i dvjema orijentacijama [[spin]]a (&quot;spin-gore&quot; i &quot;spin-dolje&quot;), pri čemu je svaka [[orijentacija]] zasebno stanje zbog [[Paulijevo pravilo|Paulijevog pravila]]. Prema tome, ''N'' elektrona u metalu (''N'' je paran) rasporedit će se na:

:&lt;math&gt; n = \frac{N}{2}\ &lt;/math&gt;

energijskih nivoa, jer će u svakom od njih biti po dva elektrona. Dakle, broj stanja (elektrona) ''N'' dvostruko je veći od broja razina ''n'':

:&lt;math&gt; N = 2 \cdot n &lt;/math&gt;

Čestice se u sistemu naseljavaju (razmještaju) po razinama kao razlučive klasičoma Maxwell-Boltzmannovom statistikom ili kao nerazlučive čestice u skladu s pravilima [[Kvantna mehanika|kvantnih statistika]]: [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj]] i [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj]].

==Kvantna mehanika – Osnovni pojmovi==
[[Kvantna mehanika|Kvantnomehanički]] sistem ili [[čestica]] koji je [[vezano stanje|vezan]] – odnosno prostorno ograničen – može poprimiti samo određene diskretne vrijednosti energije, zvane '''nivoi energije'''. To je u suprotnosti sa [[klasična mehanika|klasičnim]] česticama, koje mogu imati bilo koju količinu energije. Izraz se obično koristi za nivoe energije [[elektron]]a u [[atom]]ima, [[ion]]ima ili [[molekula]]ma, koji su povezani električnim poljem [[Atomsko jezgro|jezgra]], ali se također može odnositi na energetske nivoe jezgara ili [[Molekularne vibracije|vibracijske]] ili rotacijske nivoe energije u molekulama. Kaže se da je energetski spektar sistema s takvim diskretnim nivoima energije [[Kvantizacija (fizika)|kvantiziran]]. (Nivoi energije ne moraju biti jednaki)

U [[hemija|hemiji]] i [[atomska fizika|atomskoj fizici]], elektronska ljuska ili glavni nivo energije mogu se smatrati [[orbita|orbitom]] jednog ili više [[elektron]]a oko [[Atomsko jezgro|atomskog jezgra]]. Jezgru najbliža ljuska  naziva se 1. ljuska (ili ''K-ljuska''), nakon čega slijedi 2. ljuska (ili ''L-ljuska''), a zatim 3. ljuska (ili ''M-ljuska''), i tako dalje i dalje od jezgra. Ljuske odgovaraju [[glavni kvantni broj|glavnim kvantnim brojevima]]  (''n'' = 1, 2, 3, 4&amp;nbsp; ...) ili su abecedno označene slovima koja se koriste u [[X-zrake|rendgenskom zapisu]] (K, L, M,&amp;nbsp;N…).

Svaka ljuska može sadržavati samo fiksni broj elektrona: prva ljuska  do dva elektrona, druga ljuska može ih sadržavati do osam (2 + 6) elektrona, treća ljuska može imati do 18 (2 + 6 + 10 ) i tako dalje. Općenita formula je da ''n''-ta ljuska može u principu imati do 2 ([[kvadratni broj|''n''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) elektrona (''n''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;madsci&quot;&gt;[http://www.madsci.org/posts/archives/1999-03/921736624.Ch.r.html Re: Why do electron shells have set limits ?] madsci.org, 17 March 1999, Dan Berger, Faculty Chemistry/Science, Bluffton College&lt;/ref&gt; Budući da se elektroni [[elektrostatičko polje|električno privlače]] u jezgro, elektroni atoma će uglavnom zauzimati vanjske ljuske, samo ako je više unutrašnjih ljuski već u potpunosti popunili drugi elektroni. Međutim, ovo nije strog zahtjev: atomi mogu imati dvije ili čak tri nepotpune vanjske ljuske. (Pogledajte [[Madelungovo pravilo]] za više detalja.) Za objašnjenje zašto elektroni postoje u ovim ljuskama pogledajte [[konfiguracija elektrona]].&lt;ref name=&quot;corrosionsource.com&quot;&gt;[http://www.corrosionsource.com/handbook/periodic/e_subshells.htm Electron Subshells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110020207/http://www.corrosionsource.com/handbook/periodic/e_subshells.htm |date=10. 1. 2010 }}. Corrosion Source. Retrieved on 1 December 2011.&lt;/ref&gt;

Ako je [[potencijalna energija]] postavljena na nulu na [[beskonačnost|beskonačnu]] udaljenost od atomskog jezgra ili molekule, prema uobičajenoj konvenciji, tada [[vezano stanje|vezana elektronska stanja]] imaju negativnu potencijalnu energiju.

Ako je atom, ion ili molekula na najnižem mogućem nivou energije, kaže se da su on i njegovi elektroni u ''[[osnovno stanje|osnovnom stanju]]''. Ako je na višem energetskom nivou, kaže se da je ''[[pobuđeno stanje|pobuđeno]]'', ili su svi elektroni koji imaju veću energiju od osnovnog stanja ''pobuđeni''. Ako je više kvantno mehaničkih [[kvantno stanje|stanja]] u istoj energiji, nivoi energije su ''degenerirani''. Tada se nazivaju [[degenerirani nivo energije|degenerirani nivoi energije]].

== Objašnjenje ==
[[Datoteka: Hydrogen Density Plots.png | thumb | [[Talasna funkcija|Talasne funkcije]] atoma [[vodik]]a, što pokazuje vjerovatnoću pronalaska elektrona u prostoru oko jezgra. Svako stacionarno stanje definira određeni nivo energije atoma.]]
Kvantizirani nivoi energije proizlaze iz odnosa između energije čestice i njene [[talasna dužina|talasne dužine]]. Za ograničenu česticu poput [[elektron]]a u [[atom]]a, [[talasna funkcija]] ima oblik [[stojnii talas]].&lt;ref name=&quot;Tipler&quot;&gt;{{cite book
 | last1  = Tipler
 | first1 = Paul A.
 | last2  = Mosca
 | first2 = Gene
 | title  = Physics for Scientists and Engineers, 5th Ed.
 | publisher = W. H. Freeman and Co.
 | volume = 2
 | edition = 
 | date   = 2004
 | location = 
 | pages  = 1129
 | language = 
 | url    = https://www.google.com/books/edition/Physics_for_Scientists_and_Engineers_Vol/R2Nuh3Ux1AwC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;pg=PA1129&amp;dq=%22energy+level%22+%22standing+waves%22
 | doi    = 
 | id     = 
 | isbn   = 0716708108
 }}&lt;/ref&gt; Mogu postojati samo [[stacionarno stanje|stacionarna stanja]] s energijama koje odgovaraju integralnom broju talasnih dužina; za ostala stanja talasi se razaraju,  rezultirajući nultom [[amplituda vjerovatnoće|gustinom vjerovatnoće]]. Osnovni primjeri koji matematički pokazuju kako dolazi do nivoa energije su [[čestica u kutiji]] i [[kvantni harmonijski oscilator]].

== Hstorija ==
Prvi dokaz kvantizacije u atomima bilo je posmatranje [[spektarska linija|spektarskih linija]] u sunčevoj svjetlosti, početkom 1800-ih, što su pokušali   [[Joseph von Fraunhofer]] i [[William Hyde Wollaston]]. Pojam nivoa energije predložio je  danski fizičar [[Niels Bohr]], 1913.,  u [[Bohrovoj teoriji]] atoma. Modernu kvantno-mehaničku teoriju koja daje objašnjenje ovih energetskih nivoa u smislu [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]] unaprijedili su [[Erwin Schrödinger]] i [[Werner Heisenberg]] 1926.

==Atomi==
=== Sopstveni nivoi energije ===
U formulama za energiju elektrona na različitim nivoima datim u atomu ispod, nulta tačka za energiju se postavlja kada je dotični elektron u potpunosti napustio atom, tj. kada je elektronov [[glavni kvantni broj]] {{math|1 = ''n'' = ∞}}. Kada je elektron vezan za atom u bilo kojoj bližoj vrijednosti  {{mvar|n}}, energija elektrona je niža i smatra se negativnom.

==== Nivo energije u orbitalnom stanju: atom / ion sa jezgrom + jedan elektron ====
Pretpostavimo da postoji jedan elektron u datoj [[atomska orbital|atomskoj orbitali]] u [[Vodik|vodikovom atomu (ionu)]]. Energija njegovog stanja uglavnom se određuje elektrostatskom interakcijom (negativnog) elektrona sa (pozitivnom) jezgrom. Razine energije elektrona oko jezgra daju se kao:

: &lt;math&gt;E_n = - h  c  R_{\infty} \frac{Z^2}{n^2} &lt;/math&gt;
(tipski, između 1 [[elektronvolt|eV]] i 10&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; eV), 
gdje  {{math|R&lt;sub&gt;∞&lt;/sub&gt;}} = [[Rydbergova konstanta]], {{mvar|Z}} =  [[atomski broj]], {{mvar|n}} = [[glavni kvantni broj]], {{math|''h''}} = [[Planckova konstanta]], a {{math|''c''}} = [[brzina svjetlosti]]. Samo za atome (ione) slične vodiku, Rydbergovi nivoi ovise samo o glavnom kvantnom broju {{mvar|n}}.

Ova jednadžba dobija se kombiniranjem [[Rydbergova formula|Rydbergove formule]] za bilo koji element sličan vodiku (prikazano dolje) sa {{math|1 = ''E'' = '' h &amp;nu; '' = '' h c / &amp;lambda; ''}} pod pretpostavkom da je [[glavni kvantni broj]] {{mvar|n}} gore = {{math|''n''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;}} u Rydbergovoj formuli i {{math|1 = ''n''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = ∞}}) (glavni kvantni broj nivoa energije s kojeg elektron silazi, kada emitira [[foton]]). [[Rydbergova formula]] izvedena je iz empirijskih [[emisijski spektar|spektroskopske emisije]] podataka.
:&lt;math&gt;\frac{1}{\lambda} = RZ^2 \left(\frac{1}{n_1^2}-\frac{1}{n_2^2}\right)&lt;/math&gt;
Ekvivalentna formula može se izvesti kvantnomehanički, iz vremenski neovisne [[Schrödingerova jednadžb|Schrödingerove jednadžbe]] sa kinetičkom energijom [[Hamiltonov operator|Hamiltonovog operatora]],  koristeći [[talasna funkcija|talasnu funkciju]] kao [[sopstvena funkcija|sopstvenu funkciju]] za dobi,anje nivoa energije lastite vrijednosti, ali Rydbergova konstanta bi bila zamijenjena drugim temeljnim konstantama fizike.

==== Fino razdvajanje strukture ====
[[Fina struktura]] proizlazi iz relativističkih korekcija kinetičke energije, [[sprega spin-orbita]] (elektrodinamička interakcija između elektrona [[spin (fizika)|spin]]a i kretanja i električnog polja jezgra) i Darwinovog pojma (interakcija termina kontakta {{serif | s}} ljuske elektrona unutar jezgra). Oni utiču na nivoe tipskim redom veličine 10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; eV.

==== Hiperfina struktura ====
{{Glavni| Hiperfina struktura}}
Ova, još finija struktura je posljedica [[Spajanje ugaonog kretanja|spin-spin interakcija]] elektronskog jezgra,  što će rezultirati tipskom promjenom nivoa energije za tipski red veličine od 10 &lt;sup&gt; −4 &lt;/sup&gt; eV.

=== Nivoi energije uslijed vanjskih polja ===
==== Zeemanov efekt ====
{{Glavni |Zeemanov efekt}}
Postoji energija interakcije povezana sa magnetnim dipolnim momentom, {{math |'''μ'''&lt;sub&gt;''L''&lt;/sub&gt;}}, koja proizlazi iz elektronskog orbitalnog ugaonog momenta, {{math |''L''}}, dati po:
:&lt;math&gt;U = -\boldsymbol{\mu}_L\cdot\mathbf{B}&lt;/math&gt;

sa
:&lt;math&gt;-\boldsymbol{\mu}_L = \dfrac{e\hbar}{2m}\mathbf{L} = \mu_B\mathbf{L}&lt;/math&gt;.

Pored toga, uzima se u obzir magnetni moment koji proizlazi iz spina elektrona.

Zbog relativističkih efekata ([[Diracova jednadžba|Diracove jednadžbe]]), postoji magnetni moment , {{math|'''μ'''&lt;sub&gt;''S''&lt;/sub&gt;}}, koji proizilazi iz elekstronskog spina:
:&lt;math&gt;-\boldsymbol{\mu}_S = -\mu_B g_S \mathbf{S}&lt;/math&gt;,

with {{math|''g''&lt;sub&gt;''S''&lt;/sub&gt;}} elektrospinski [[g-faktor (fizika)|g-faktor]] (oko 2), rezuiltirajući u ukupni magnetni moment, {{math|'''μ'''}},

:&lt;math&gt;\boldsymbol{\mu} = \boldsymbol{\mu}_L + \boldsymbol{\mu}_S&lt;/math&gt;.

Energija interakcije stoga postaje:&lt;math&gt;U_B = -\boldsymbol{\mu}\cdot\mathbf{B} = \mu_B B (M_L + g_S M_S)&lt;/math&gt;.

==== Stark efekt ====
{{Glavni| Stark efekt}}

== Molekule ==
[[Hemijska veza]] između atoma je u obliku molekula jer oni čine situaciju stabilnijom za uključene atome, što obično znači da je zbir nivoa energije za uključene atome u molekuli niži nego da atomi nisu tako povezani. Kako se odvojeni atomi međusobno približavaju [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]], njihove [[atomska orbitala|orbitale]] međusobno utiču na energetske nivoe, da bi stvorile vezu i protuvezujuću [[molekulska orbitala|molekulsku orbitalu]]. Nivo energije [[Vezna molekulska orbitala|vezanja orbitala]] je niži, a nivo energije [[molekulske orbitale za vezanje|orbitale za vezanje]] je veći. Da bi veza u molekuli bila stabilna, kovalentno-vezujući elektroni zauzimaju nižu energetsku vezujuću orbitalu, što može biti označeno simbolima kao što su σ ili π, ovisno o situaciji. Odgovarajuće anti-vezujuće orbitale mogu se označiti dodavanjem zvjezdice da se dobiju σ* ili π* orbitale. [[Nevezujuća orbitala]] u molekuli je orbitala s elektronima u vanjskoj [[elektronski omotač|ljusci]] koji ne sudjeluju u vezanju i njihov energetski nivo je jednak onome koji ima sastavni atom. Takve orbitale možemo označiti kao '''n''' orbitale. Elektroni u n orbitali su obično [[usamljeni par]]ovi.&lt;ref name=&quot;chemguide&quot;&gt;[http://www.chemguide.co.uk/analysis/uvvisible/theory.html#top UV-Visible Absorption Spectra]&lt;/ref&gt;

U polikatomskim molekulama uključeni su i različiti nivoi vibracija i rotacije.

Grubo rečeno, molekulsko energetsko stanje, tj. [[svojstveno stanje]]   Hamiltonove molekule, zbir je elektronskih, vibracijskih, rotacijskih, nuklearnih i translacijskih komponenata, kao što su:

:&lt;math&gt;E = E_{\rm{electronic}}+E_{\rm{vibrational}}+E_{\rm{rotational}}+E_{\rm{nuclear}}+E_{\rm{translational}}\,&lt;/math&gt;

gdje {{math|''E''&lt;sub&gt;electronic&lt;/sub&gt;}} = [[vlastita vrijednost]] [[elektronska hamiltonovska molekula|elektronske hamiltonovske molekule]] jednost [[potencijalna energija površine|potencijalne energije površine]]) na [[molekularna geometrija|ravnotežnoj geometriji molekule]].

Nivoi molekulske energije označeni su kao [[molekulski izraz]]. Specifične energije ovih komponenata variraju, u zavisnosti od specifičnog energetskog stanja i supstance.

=== Dijagrami nivoa energije === 
Postoje različiti tipovi dijagrama nivoa energije za veze između atoma u molekuli.
Primjeri
:''[[Molekulski orbitni dijagram]]i'', '' [[Jablonskijev dijagram]]'' i '' [[Franck-Condonov princip|Franck-Condonovi]]'' dijagrami.

== Tranzicijski nivoi energije ==
[[Slika:Atomic Absorption (hv corrected).png|thumb|right|200px|Porast razina energije, od {{math|''E''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;}} do {{math|''E''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} porijeklom iz resulting apsorpcije jednog fotona predstavljenog crvenom izuvijanom strelicom i čija je energija {{math|''[[Planckova konstanta|h]] [[Frekvencija|&amp;nu;]]''}}]][[Slika:Schematic_diagram_of_atomic_line_spontaneous_emission_(hv_corrected).png|thumb|left|200px|Opadanje nivoa energije, od {{math|''E''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} do {{math|''E''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;}}, što rezultira emisijom fotona predstavljenog crvenom izuvijanom strelicom, a čija je energija {{math|''[[Planckova konstanta|h]] [[Frekvencija|&amp;nu;]]''}}]]
Elektroni u atomima i molekulama mogu mijenjati (praviti ''[[atomski prijelaz elektrona|prelaze]]''u'') nivoe,  emitirajući ili upijajući [[foton]] ([[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]]), čija energija mora biti tačno jednaka energetskoj razlici između dva nivoa.

Elektroni se također mogu potpuno ukloniti iz hemijskih vrsta, kao što su [[atom]], [[molekula]] ili [[ion]]. Potpuno uklanjanje elektrona iz atoma može biti oblik [[ionizacija|ionizacije]], koji efektivno premiješta elektron u [[Atomska orbitala|orbitalu]] sa beskonačnim [[glavni kvantni broj|glavnim kvantnim brojem]], u stvari tako daleko da praktično više nema efekta na preostali atom (ion). Za razne vrste atoma postoje 1., 2., 3. itd. [[Energija ionizacije|energije jonizacije]], za uklanjanje 1., zatim 2., pa 3., itd. elektrona najviše energije iz atoma, izvorno u [[osnovno stanje|osnovnom stanju]]. Također energija se može osloboditi u odgovarajućim suprotnim količinama, ponekad u obliku [[energija fotona|energije fotona]], kada se elektroni dodaju pozitivno nabijenim ionima ili ponekad atomima. Molekule također mogu proći tranzicije u njihovom [[Molekularne vibracije|vibracijskim]] ili rotacijskim nivoima energije. Prijelazi energetskog nivoa također mogu biti neradijacijski, što znači da emisija ili apsorpcija fotona nisu uključeni.
 
Ako je atom, ion ili molekula na najnižem mogućem nivou energije, kaže se da su on i njegovi elektroni u ''[[osnovno stanje|osnovnom stanju]]''. Ako je na višem energetskom nivou, kaže se da je ''[[pobuđeno stanje|pobuđeno]]'', ili su svi elektroni koji imaju veću energiju od osnovnog stanja ''pobuđeni''. Takva vrsta može se pobuditi na viši nivo energije, pomoću [[apsorpcija svetjlosti|apsorpcije]] fotona čija je energija jednaka energetskoj razlici između nivoa. Suprotno tome, pobuđena vrsta može preći na niži nivo energije spontanim emitiranjem fotona jednakog energetskoj razlici. Energija fotona jednaka je [[Planckova konstanta|Planckovoj konstanti]] ({{math|''h''}}) puta njegove [[frekvencija]] ({{mvar | f}}) i stoga je proporcionalna njegovoj frekvenciji, ili obrnuto od njegove [[talasna dužina|talasne dužine]] ({{mvar|λ}}):
:{{math|1=Δ''E'' = ''h f'' = ''h c / λ''}},
budući da je {{math|''c''}}, brzina svjetlosti jednaka {{math|''f λ''}}.

Shodno tome, mnogi tipovi [[spektroskopija|spektroskopije]] temelje se na otkrivanju frekvencije ili talasne dužine emitovanih ili [[Apsorpciona spektroskopija|apsorbovanih]] fotona, kako bi pružile informacije o analiziranom materijalu, uključujući informacije o nivoima energije i elektronskoj strukturi materijala, dobijene analizom [[spektar|spektra]].

Za dizajniranje pobuđenog stanja,  obično se koristi zvezdica. Prijelaz elektrona u vezi molekule iz osnovnog stanja u pobuđeno stanje može imati oznaku kao što je σ&amp;nbsp; → 6nbsp;σ*, &amp;nbsp; &amp;nbsp;π* ili &amp;nbsp; → &amp;nbsp;π* što znači pobuđivanje elektrona iz a σnbsp; vezivanje za σnbsp; [[antibonding]] orbitalu, od πnbsp; vezivanje za πnbsp; orbitalu za vezivanje, ili od n nevezivanja za πnbsp; orbitalu za vezivanje.&lt;ref name=&quot;chemguide&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.chem.ucla.edu/~bacher/UV-vis/uv_vis_tetracyclone.html.html Theory of Ultraviolet-Visible (UV-Vis) Spectroscopy]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Obrnuti prijelaz elektrona za sve ove vrste pobuđenih molekula također se može vratiti u osnovno stanje, koje se može označiti kao σ* &amp;nbsp; → &amp;nbsp;σ, π* &amp;nbsp; → &amp;nbsp;π ili π* &amp;nbsp; → &amp;nbsp;n.

Tranzicija u nivou energije elektrona u molekuli može se kombinirati sa [[vibracijskim prijelazom]] i nazvati [[vibronski prijelaz]]. Vibracijski i [[rotacijski prijelaz]] mogu se kombinirati pomoću [[rotacijskog spajanja]]. U [[rovibronic sprezanje]], prijelazi elektrona se istovremeno kombiniraju i sa vibracijskim i rotacijskim prijelazima. Fotoni koji učestvuju u prelazima mogu imati energiju različitih raspona u elektromagnetnom spektru, kao što su [[rendgen]], [[ultraljubičasto]], [[vidljivo svetlo]], [[infracrveno]] ili [[mikrotalasna]] zračenje, ovisno o vrsti prijelaza. Na vrlo općenit način, razlike u nivou energije između elektroničkih stanja su veće, razlike između nivoa vibracija su srednje, a razlike između nivoa rotacije su manje, iako se može preklapati. [[Trabslacija (fizika)|Translacijski]] nivoi energije su praktično kontinuirani i mogu se izračunati kao kinetička energija korištenjem [[klasična mehanika]].

Viša [[temperatura]] dovodi do bržeg kretanja atoma i molekula fluida povećavajući njihovu translacijsku energiju i termički pobuđuje molekule do viših prosječnih amplituda vibracijskog i rotacijskog načina (pobuđuje molekule do viših internih nivoa energije). To znači da s porastom temperature translacijski, vibracijski i rotacijski doprinosi molekularnom [[toplotnom kapacitetu]] dopuštaju molekulima da apsorbiraju toplinu i zadržavaju više [[unutarnje energije]]. [[Kondukcija (toplina)|Kondukcija toplote]] obično se javlja dok se molekuli ili atomi sudaraju [[prenos toplote]] međusobno. Na čak i višim temperaturama, elektroni se mogu termički pobuditi na više energetske orbitale u atomima ili molekulima. Kasniji pad elektrona na niži nivo energije može osloboditi foton, uzrokujući moguće obojeni sjaj.

Elektron dalje od jezgre ima veću potencijalnu energiju od elektrona bliže jezgri, pa postaje manje vezan za jezgru, budući da je njegova potencijalna energija negativna i obrnuto ovisi o udaljenosti od jezgra. Obrnuti prijelazi elektrona za sve ove vrste pobuđenih molekula također se mogu vratiti u osnovno stanje, što se može označiti kao σ*&amp;nbsp;→&amp;nbsp;σ, π*&amp;nbsp;→&amp;nbsp;π, or π*&amp;nbsp;→&amp;nbsp;n.
Tranzicija u nivou energije elektrona u molekuli može se kombinirati s [[vibracijska tranzicija|vibracijskim prijelazom]] i nazvati [[vibronska tranzicija]]. Vibracijska i [[rotacijska tranzicija]] mogu se kombinirati pomoću [[rotacijsko spajanje|rotacijskog spajanja]]. U [[rovibronska sprega|rovinbronskoj sprezi]], tranzicija elektrona  kombinira se istovremeno i sa vibracijskomm i rotacijskom tranzicijom. Fotoni koji učestvuju u tranzicijama mogu imati energiju različitih raspona u elektromagnetnom spektru, kao što su [[rendgen]], [[UV-zrake|ultraljubičasto]], [[vidljivo svjetlo]], [[infracrvena svjetlost|infracrveno]] ili [[mikrotalasn zračenje]], ovisno o tipu tranzicije. Veoma općenito, razlike u nivou energije između elektronskih stanja su veće, razlike između nivoa vibracija su srednje, a razlike između nivoa rotacije su manje, iako se mogu preklapati. [[Translacija (fizika)|Translacijski]] nivoi energije su praktično kontinuirani i mogu se izračunati kao kinetička energija korištenjem formula [[klasična mehanika|klasične mehanike]].

Viša [[temperatura]] dovodi do bržeg kretanja atoma i molekula fluida, povećavajući svoju translacijsku energiju i termički pobuđuje molekule na veće prosječne amplitude vibracijskog i rotacijskog načina (pobuđuje molekule na viši nivo unutrašnje energije). To znači da s porastom temperature translacijski, vibracijski i rotacijski doprinosi molekulskom [[toplotni kapacitet|toplotnom kapacitetu]] dopuštaju molekulama da apsorbiraju toplotu i zadržavaju više [[unutrašnja energija|unutrašnje energije]]. [[Kondukcija]] toplote obično se javlja dok se molekule ili atomi sudaraju, [[prenos toplote|prenoseći toplotu]] međusobno. Čak i na višim temperaturama, elektroni se mogu termički pobuditi na više energetske orbitale u atomima ili molekulama. Kasniji pad elektrona na niži nivo energije može osloboditi [[foton]], uzrokujući moguće obojeni sjaj.

Elektron dalje od jezgra ima veću potencijalnu energiju od elektrona bliže jezgru, pa postaje manje vezan za njega, budući da je njegova potencijalna energija negativna i obrnuto ovisi o udaljenosti od jezgra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://chemed.chem.wisc.edu/chempaths/GenChem-Textbook/Electron-Density-and-Potential-Energy-899.html |title=Archived copy |access-date=7. 10. 2010 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100718111313/http://chemed.chem.wisc.edu/chempaths/GenChem-Textbook/Electron-Density-and-Potential-Energy-899.html |archive-date=18. 7. 2010 }}&lt;/ref&gt;

== Kristalni materijali ==
Utvrđeno je da [[kristal| kristalni čvrsti materijal]] ima [[energetski opseg|energetske opsege]], umjesto ili pored energetskih nivoa. Elektroni mogu preuzeti bilo koju energiju unutar nepopunjenog pojasa. U početku se čini da je ovo izuzetak od zahtjeva za nivoe energije. Međutim, kao što je prikazano u [[teorija volumena|teoriji volumena]], energetski pojasevi zapravo se sastoje od mnogih diskretnih energetskih nivoa, koji su preblizu da bi se razriješili. Unutar opsega, broj nivoa je reda broja atoma u kristalu, pa, iako su elektroni zapravo ograničeni na te energije, mogu poprimiti kontinuum vrijednosti. Važni nivoi energije u kristalu su pik [[opseg valencije|valencijskog opsega]], dno [[opseg kondukcije|provodnog opsega]], [[Fermijev nivo]], [[nivo vakuuma]] i nivoi energije bilo kojeg [[defektno stanje|defektnog stanja]] u kristalu.

==Također pogledajte==
* [[Teorija perturbacije (kvantna mehanika)]]
* [[Računarska hemija]]

==Reference==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Energy Level}}
[[Kategorija:Hemijska svojstva]]
[[Kategorija:Atomska fizika]]
[[Kategorija:Molekularna fizika]]
[[Kategorija:Kvantna hemija]]
[[Kategorija:Teorijska hemija]]
[[Kategorija:Računarska hemija]]
[[Kategorija:Spektroskopija]]</text>
      <sha1>e4eentb1s7z7mnd65dwq9712l9mmz3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elizabeta I u popularnoj kulturi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74111</id>
    <revision>
      <id>3715628</id>
      <parentid>3512128</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T05:53:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8393" sha1="7uc3j9dclpsettx4nr4rldqa7rxhrhg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Elizabeth_I_Steven_Van_Der_Meulen.jpg|mini|desno|150px|Elizabeta I]]
[[Elizabeta I, kraljica Engleske]], je tema brojnih likovnih, dramskih, filmskih i muzičkih djela koja uglavnom nisu historijski vjerodostojna. Nijedan monarh s ostrva Velike Britanije nije bio tema više filmskih i televizijskih djela od Elizabete I.&lt;ref name=movies&gt;{{Cite web |url=http://movies.gearlive.com/movies/article/q307-cate-blanchett-to-reprise-royal-role/ |title=FilmCrunch: Cate Blanchett to Reprise Royal Role |access-date=16. 5. 2008 |archive-date=3. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503034701/http://movies.gearlive.com/movies/article/q307-cate-blanchett-to-reprise-royal-role |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=famous&gt;{{Cite web |url=http://famous.y2u.co.uk/F_Queen_Elizabeth_I.htm |title=Famous People and their Lives: Queen Elizabeth  |access-date=16. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080501101314/http://famous.y2u.co.uk/F_Queen_Elizabeth_I.htm |archive-date=1. 5. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Navedena su samo djela u kojima je Elizabetin lik značajan.

== Likovna, literalna i muzička djela ==

* Elizabeta I je, kao i njen otac, bila nadaren pjesnik. Njena djela su skupljena i objavljena pod naslovom ''Elizabeth I: Collested Works''.
* Brojni portreti koji su veličali Elizabetu I preživjeli su do danas. Njene godine su skrivane, a njeno djevičanstvo je slavljeno.
* Elizabeta I je lik u drami ''Maria Stuart'' napisanoj [[1801]]. godine od strane autora [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]].
* Elizabeta I je lik u romanu ''Kenilworth'', kojeg je [[1821]]. godine objavio [[Walter Scott]]. Roman govori o tragičnoj sudbini Amy Robsart, prve supruge [[Robert Dudley|Roberta Dudleya]].
* U operi [[Gaetano Donizetti|Geatana Donizettia]], ''Maria Stuarda'' iz [[1834]]. godine, Elizabeta je jedna od glavnih likova.
* Ledi Elizabeta Tudor je jedna od sporednih likova u romanu ''Kraljević i prosjak'', autora [[Mark Twain|Marka Twaina]].
* Maxwell Anderson dramatizirao je događaje iz Elizabetinog života u dvijema svojim najpopularnijim komadima, ''Elizabeth the Queen'' ([[1930]]. godine) i ''Mary of Scotland'' ([[1933]]. godine).
* Margaret Irwin napisala je trilogiju zvanu ''Good Queen Bess'' baziranu na Elizabetinoj mladosti, odnosno periodu prije vladavine. Trilogija sadrži djela ''Young Bess++ ([[1945]]. godine), ''Elizabeth, Captive Princess'' ([[1950]]. godine) i ''Elizabeth and the Prince of Spain'' ([[1953]]. godine).
* [[Benjamin Britten]] napisao je operu ''Gloriana'' koja opisuje odnos između Elizabete i grofa od Essexa. Opera je bila namjenja za krunidbu [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Elizabete II]], održanu [[1953]]. godine.
* Mary Luke napisala je trilogiju djela o [[Tudori]]ma: ''Catherine the Queen'' ([[1968]]. godine), ''A Crown for Elizabeth'' ([[1970]]. godine) i ''Gloriana: The Years of Elizabeth I'' ([[1973]]. godine). Posljednje dvije baziraju se na mladosti i vladavini Elizabete I.
* Elizabeta I je glavni lik u djelu ''My Enemy the Queen'', napisnog [[1982]]. godine od strane autorice Eleanor Hibbert.
* Elizabeta I je lik u ''Legacy'', djela Susan Kay iz [[1985]]. godine.
* ''Queen of This Realm'' iz [[1985]]. godine je još jedno djelo Eleanor Hibbert o Elizabeti I.
* ''Much Suspected of Me'' je djelo Maureen Peters iz [[1991]]. godine sa Elizabetom I kao glavnim likom.
* Elizabeta I je glavni lik djela ''The Queen and the Gypsy'' iz [[1991]]. godine, autorice Constance Heaven.
* Elizabeta I je glavni lik djela ''I, Elizabeth'' od Rosalind Miles iz [[1994]]. godine.
* ''To Sheild the Queen'' je serija od osam knjiga koje se baziraju na Urskuli Blanchard, dvorjanki Elizabete I. Autorica djela je Fiona Buckley.
* Godine [[1999]]. izašla je knjiga za djecu, ''Elizabeth I, Red Rose of the House of Tudor'', autorice Kathryn Lasky.
* Još jedna knjiga za djecu o Elizabeti I iz [[2001]]. godine jeste ''Beware, Princess Elizabeth'', autorice Carolyn Meyer.
* ''Virgin: Preulde to the Throne'' je djelo Robina Maxwella iz [[2001]]. godine o Elizabeti I. O Elizabeti piše i u knjizi o njenoj majci, ''The Secret Diary of Anne Boleyn''. U svom djelu ''The Queen's Bastard'' iz [[1999]]. godine Robin Maxwell piše o fikcijskom djetetu Elizabete I i [[Robert Dudley|Roberta Dudleya]].
* Autorica Philipa Gregory pisala je o Elizabeti u četiri od pet svojih knjiga koje se baziraju na [[Tudori]]ma. Prikazana je kao beba u ''The Other Boleyn Girl'' iz [[2001]]. godine, kao dijete u ''The Boleyn Inheritance'' iz [[2006]]. godine, kao djevojka u ''The Queen's Fool'' iz [[2003]]. godine, te kao mlada kraljica u ''The Virgin's Lover'' iz [[2004]]. godine.
* ''The Innocent Traitor'' je djelo Alison Weir iz [[2007]]. godine o ledi [[Jane Grey]] koje prikazuje Elizabetu u razdoblju između vladavine [[Edvard VI Engleski|Edvarda VI]] i [[Marija I Engleska|Marije I]].

== Film ==
Elizabetu I su u filmovima glumile:

* [[Sarah Bernhardt]] u kratkom njemom filmu ''Les Amours de la reine Élisabeth'' iz [[1912]]. godine. Film prikazuje Elizabetinu aferu sa grofom od Essexa;
* Florence Eldridge u filmu ''Mary of Scotland'', adaptaciji drame Maxwella Andersona;
* Gwendolyn Jones u filmu ''The Prince and the Pauper'' iz [[1937]]. godine;
* Flora Robson u filmu ''Fire Over England'' iz [[1937]]. godine i ''The Sewa Hawk'' iz [[1940]]. godine;
* [[Bette Davis]] u filmu ''The Private Lives of Elizabeth and Essex'' iz [[1939]]. godine i ''The Virgin Queen'' iz [[1955]]. godine;
* Maria Koppenhöfer u njemačkom filmu ''Das Herz der Königin'' o [[Marija I Škotska|Mariji I Škotskoj]];
* Jean Simmons u filmu ''Young Bess'' iz [[1953]]. godine;
* Glenda Jackson u filmu ''Mary, Queen of Scots'' iz [[1971]]. godine;
* [[Cate Blanchett]] u filmu ''Elizabeth'' iz [[1998]]. godine i u filmu ''Elizabeth: The Goldne Age'' iz [[2007]]. godine. Za ulogu u oba filma nominirana je za nagradu za najbolju glumicu;
* [[Judi Dench]] u filmu ''Zaljubljeni Shakespeare'' iz [[1998]]. godine i dobila nagradu.

== Televizija ==

Elizabetu I su u serijama glumile:

* Mildred Natwick u seriji ''Mary of Scotland'', adaptaciji drame Maxwella Andersona iz [[1951]]. godine
* Peggy Thorpe-Bates u [[BBC]]-jevoj seriji ''Queen's Champion'' iz [[1958]]. godine;
* Jane Wenham u [[BBC]]-jevoj seriji ''An Age of Kings'' iz [[1960]]. godine;
* Jean Kent u seriji ''Sir Francis Drake'' iz [[1961]]. godine;
* Katya Douglas u ''The Prince and the Pauper'' iz [[1962]]. godine;
* Susan Engel u [[BBC]]-jevoj seriji ''The Queen's Traitor'' iz [[1967]]. godine;
* Judith Anderson u seriji ''Elizabeth the Queen'', adaptaciji drame Maxwella Andersona iz [[1968]]. godine;
* Glenda Jackson u [[BBC]]-jevoj seriji ''Elizabeth R'' iz [[1971]]. godine. Za ulogu Elizabete I dobila je dvije [[Emmy nagrada|Emmy nagrade]];
* Patience Collier u u seriji ''Life of Shakespeare'' iz [[1978]]. godine;
* Charlotte Cornwell u seriji ''Drake's Venture'' iz [[1980]]. godine;
* Rosalind Plowright [[1982]]. godine u [[BBC]]-jevoj adaptaciji ''Maria Stuarda'', kompozitora [[Gaetano Donizetti|Geatana Donizettia]];
* Sarah Walker u adaptaciji opere ''Gloriana'' iz [[1984]]. godine;
* Helen Baxendale u epizodi dokumentarne serije ''In Suspicious Circumstances'' iz [[1996]]. godine koja se bazirala na sumnjivu smrt Amy Robsart;
* Josephine Barstow u još jednoj adaptaciji opere ''Gloriana'' iz [[2000]]. godine;
* Imogen Slaughter, Karen Archer (kao stariju ženu) i Saskia Blackwell (kao dijete) u dokumentarnoj seriji ''Elizabeth'' iz [[2000]]. godine
* Catherine McCormack u [[BBC]]-jevoj seriji ''Gunpowder, Treason &amp; Plot'' iz [[2004]]. godine
* Anne-Marie Duff u [[BBC]]-jevoj seriji ''The Virgin Queen'' iz [[2005]]. godine
* [[Helen Mirren]] u mini seriji ''Elizabeth I'' iz [[2005]]. godine

== Video-igre ==

* Elizabeta I se pojavljuje kao vođa Britanske civilizacije u video-igri ''[[Age of Empires III]]'';
* Elizabeta I je, prvo sama, a kasnije sa [[Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva|kraljicom Viktorijom]] i [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]], vođa Engleske civilizacije u video-igri ''Civilization'';
* Elizabeta I se pojavljuje i u strategijskim video-igrama ''Europa Universalis'' i ''Europa Universalis II''.

== Također pogledajte ==
* [[Elizabeta I, kraljica Engleske]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Engleski vladari u popularnoj kulturi]]</text>
      <sha1>7uc3j9dclpsettx4nr4rldqa7rxhrhg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Univerzitet u Banjoj Luci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74436</id>
    <revision>
      <id>3715533</id>
      <parentid>3715241</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Emin Tarahija</username>
        <id>159760</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3715241|3715241]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/78.28.145.95|78.28.145.95]] ([[User talk:78.28.145.95|razgovor]])</comment>
      <origin>3715533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6547" sha1="0zgvwq2s410uu1un434tc9otkqkqkvi" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Starost}}
{{Infokutija univerzitet
|naziv                = Univerzitet u Banjoj Luci
|slika                = [[Datoteka:Univerzitet u banjoj luci.png|150px|Logo Univerziteta u Banjoj Luci]]
|latinsko_ime         = 
|moto                 = 
|motobos              = 
|osnovan              = 7. novembar 1975.
|vrsta                = [[Javni univerzitet]]
|krovna               =
|vjerska_pripadnost   =
|akademska_pripadnost =
|izdaci               =
|budžet               =
|rukovodilac          =
|chairman             =
|chairperson          =
|chancellor           =
|predsjednik          =
|potpredsjednik       =
|vice_chancellor      =
|rektor               = Radoslav Gajanin&lt;ref&gt;{{cite web |title=Управа и стручне службе - Ректор |url=https://unibl.org/sr/univerzitet/uprava-i-strucne-sluzbe/rektor |website=UNIBL |access-date=30. 4. 2023 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
|prorektor            =
|dekan                =
|direktor             =
|vođa_titula          =
|akademsko_osoblje    = 1.270
|admin_osoblje        = 450
|studenti             = cca 20.000
|dodipl               =
|dipl                 =
|doktorat             =
|ostali               =
|lokacija             =
|grad                 = [[Banja Luka]]
|savezna_država       =
|provincija           =
|država               = [[Bosna i Hercegovina]]
|koor                 =
|kampus               = 
|prijašnja_imena      = 
|slobodna_oznaka      =
|boje                 =
|atletika             =
|sportovi             =
|nadimak              =
|maskota              =
|udruženja            = [[Asocijacija univerziteta Evrope]]
|web-sajt             = {{URL|unibl.org}}
|logo                 =
|pushin_map           =
|fusnote              =
}}
'''Univerzitet u Banjoj Luci''' jedan je od najvećih univerziteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te jedan od dva [[Javni univerzitet|javna univerziteta]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Osnovan je 7. novembra 1975. i ima 16 fakulteta, Akademiju umjetnosti i Institut za genetičke resurse. Većina ih je u [[kampus]]u na desnoj obali [[Vrbas]]a. Univerzitetom upravlja [[rektor]] i Senat i Upravni odbor. Najviše akademsko tijelo je Senat. Član je Evropske univerzitetske asocijacije (EUA) i Akros alijanse, a aktivno sarađuje s univerzitetima u Srbiji i širom svijeta.

== Elektrotehnički fakultet ==
Elektrotehnički odsjek Tehničkog fakulteta u Banjoj Luci osnovan je 1962, a izdvaja se u samostalan fakultet 1975. Prema podacima iz 2021. diplomiralo je više od 2.000 studenata.&lt;ref&gt;{{cite web |title=О Факултету |url=https://etf.unibl.org/fakultet/o-fakultetu.html |website=etf.unibl.org |access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od sljedećih odsjeka:
# Računarstvo i informatika
# Elektronika i telekomunikacije
# Elektroenergetski i industrijski sistemi

== Tehnološki fakultet ==
{{Proširiti sekciju}}

== Mašinski fakultet ==
Osnovan je 1971. kao odjeljenje Mašinskog fakulteta u Sarajevu, a od 1975. djeluje kao Mašinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Do aprila 2008. diplomiralo je 1446 diplomiranih inženjera mašinstva i 304 inženjera mašinstva, a odbranjeno 30 doktorskih disertacija i 30 magistarskih radova. Na fakultetu djeluju sljedeći odsjeci:
# Proizvodno mašinstvo
# Energetsko i saobraćajno mašinstvo
# Industrijsko inžinjerstvo i menadžment
# Inžinjerstvo zaštite na radu
# Mehatronika

== Pravni fakultet ==
Prvi studij prava u Banjoj Luci organizovan je [[1960]]. godine kao odjeljenje Pravnog fakulteta u Sarajevu i pod kontrolom Radničkog univerziteta. Od 1975. djeluje kao Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Do aprila 2008. na fakultet se upisao 20.221 student redovnog studija, 595 studenata magistarskog studija i 123 studenta na specijalističkim studijama.

== Ekonomski fakultet ==
Osnovan je 1975. Do 2005. na njega se upisalo 7750, a završilo ga je 2760 studenata. Na fakultetu djeluju sljedeći odsjeci:
# Finansije, bankarstvo i osiguranje
## Smjer: Računovodstvo i revizija
## Smjer: Finansijsko upravljanje, računovodstvo i revizija
# Poslovna ekonomija
## Smjer: Međunarodna ekonomija
## Smjer: Menadžment i preduzetništvo

== Medicinski fakultet ==
# Opća medicina
# Stomatologija
# Farmacija
# Zdravstvena njega

== Poljoprivredni fakultet ==
Osnovan je 1992. Na fakultetu djeluju tri odsjeka i pet instituta. Odsjeci su:
# Biljna proizvodnja
# Animalna proizvodnja
# Agrarna ekonomija i ruralni razvoj

== Šumarski fakultet ==
Osnovan je 1992. Na fakultetu djeluje jedan smjer, smjer šumarstva.

== Filozofski fakultet ==
{{Proširiti sekciju}}

== Arhitektonsko-građevinskо-geodetski fakultet ==
Osnovan je 1996. Sastoji se od sljedećih odsjeka:
# Arhitektonski
# Građevinski
# Geodetski

== Prirodno-matematički fakultet ==
Osnovan je 1996, a ima prethodnike u Višoj pedagoškoj školi, kasnije Pedagoškoj akademiji, u Banjoj Luci osnovanoj 1950. Na fakultetu djeluju sljedeći odsjeci:
# Biologija
# Geografija
# Matematika
# Fizika
# Hemija
# Ekologija i zaštita životne sredine
# Prostorno planiranje

== Akademija umjetnosti ==
Osnovana je 1999. Obrazuje kadrove iz oblasti muzičke, likovne i dramske umjetnosti. Podijeljena je na tri odsjeka, a odsjeci su podijeljeni na smijerove
# Odsjek muzičke umjetnosti
## Smjer za kompoziciju
## Smjer za solo pjevanje
## Smjer za dirigovanje
## Smjer za klavir i gitaru
## Smjer za gudačke instrumente
## Smjer za duvačke instrumente
## Smjer za muzikologiju i etnomuzikologiju
## Smjer za muzičku pedagogiju
# Odsjek likovne umjetnosti
## Smjer za slikarstvo
## Smjer za grafiku
## Smjer za animaciju
## Smjer za dizajn
# Odsjek dramske umjetnosti
## Smjer za glumu
## Smjer za dramaturgiju
## Smjer za pozorišnu režiju
## Smjer za televiziju
### Studijska grupa za montažu
### Studijska grupa za režiju
### Studijska grupa za kameru

== Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta ==
Formiran je 2001. izdvajanjem iz Filozofskog fakulteta. Na fakultetu djeluju sljedeći odsjeci:
# Opći odsjek
# Odsjek sporta.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|University of Banja Luka}}
* [http://www.unibl.org/ Zvanični sajt]

{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Univerzitet u Banjoj Luci|*]]
[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1975.]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Banja Luka]]</text>
      <sha1>0zgvwq2s410uu1un434tc9otkqkqkvi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gotika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79819</id>
    <revision>
      <id>3715521</id>
      <parentid>3674676</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:57:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3715521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26427" sha1="3it50zhjc7ne6dzk99cdsy0ol7a2q56" xml:space="preserve">'''Gotika''' je umjetničko razdoblje koje je trajalo približno 300 godina, a odnosi se na doba kasnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] tokom 13. i 14. vijeka. Javlja se u [[Francuska|Francuskoj]] još sredinom 12. vijeka, a njen glavni oblik izražavanja ogledao se prvenstveno u sakralnoj [[Arhitektura|arhitekturi]]. 
Gotika je bila isključivo sakralna umjetnost, koja je dala opipljivu težinu rastućoj moći [[Vatikan|Crkve u Rimu]]. Ovo ne samo da je inspirisalo javnost, nego i njegove sekularne vođe, uspostavljajući tako čvrstu vezu između [[Religija|religije]] i [[umjetnost]]i, što je bio jedan od temelja [[Slikarstvo rane renesanse|Italijanske renesanse]].
&lt;ref name=&quot;visual-arts-cork&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/gothic.htm#gothic|title=Gotska umjetnost, historija i karakteristike|work=visual-arts-cork.com|access-date=16. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
Iako je imala svoj prepoznatljivi stil, gotska arhitektura je na mnogo načina bila zasnovana na ranijem stilu poznatom pod imenom [[romanika]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753903|title=Gotika (od sredine 12. vijeka do 16. vijeka)|work=scholastic.com|access-date=1. 9. 2015|archive-date=13. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140313064604/http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753903|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
== Historijske prekretnice u gotskoj umjetnosti ==
Da bi se razumjela gotska umjetnost mora se uzeti u obzir historijsko, kulturno i društveno
okruženje koje je oblikovalo. 12. vijek je bilo vrijeme evropskog širenja uz veliki priraštaj stanovništva, poboljšanja u [[Poljoprivreda|poljoprivrednoj]] proizvodnji i [[Trgovina|trgovini]] koji su ojačali ekonomiju na evropskom kontinentu.
Hodočašća i [[krstaški ratovi]] proširili su evropski i [[Hrišćanstvo|hrišćanski]] utjecaj tokom ovog vremenskog perioda. U [[Španija|Španiji]], hrišćani su istjerali [[Mauri|Maure]], a [[Nijemci]] su počeli da se šire na istok. U 12. vijeku desile su se i monastičke reforme, a novi gradovi su se razvijali postajući kulturni i akademski centri.
Gradske škole u [[katedrala]]ma zamijenile su manastire kao centre učenja.
[[Feudalizam|Feudalni sistem]] zamijenjen je sve većim prihvatanjem moći kralja. 
Francuska, gdje je ovaj proces bio najsnažniji bila je kolijevka gotske umjetnosti.
Do 13. vijeka institucija [[Monarhija|monarhije]] je bila čvrsto uspostavljena.
Bio je to vijek [[Luj IX, kralj Francuske|Luja IX, kralja Francuske]], [[Edvard I, kralj Engleske|Edvarda I, kralja Engleske]], [[Fridrik II, car Svetog rimskog carstva|Fridrika II, cara Svetog rimskog carstva]] i [[Alfonso 10. od Kastilje|Alfonsa 10. od Kastilje]].
13. vijek je također bilo vrijeme ekonomskog prosperiteta. duhovni život je uglavnom bio oblikovan razvojem gradova i pojavom novih vjerskih redova kao što su [[Franjevci]] i [[Dominikanci]]. Oni su utjecali kako na obične ljude tako i na kulturu i umjetnost.
[[Datoteka:Tommaso - Summa theologica, 1596 - 4593718.tif|thumb|200px|lijevo|Najpoznatije djelo Tome Akvinskog &quot;''Summa theologica''&quot;, &quot;predstavlja jedan od klasika u historiji zapadne filozofije i jedno od najutjecajnijih djela u zapadnoj literaturi.&quot;]] &lt;ref&gt;Ross, James F., &quot;Thomas Aquinas, ''Summa theologiae'' (ca. 1273), Christian Wisdom Explained Philosophically&quot;, in ''The Classics of Western Philosophy: A Reader's Guide'', (eds.) Jorge J. E. Gracia, Gregory M. Reichberg, Bernard N. Schumacher (Oxford: Blackwell Publishing, 2003), str. 165. [http://books.google.ca/books?id=6jAcwGItzssC&amp;lpg=PA165&amp;ots=MXldxkl9sr&amp;dq=james%20f%20ross%20philosopher&amp;pg=PA165#v=onepage&amp;q&amp;f=false]&lt;/ref&gt;
Tokom ovog vijeka univerziteti postaju središta učenja, a dvije glavne struje postaju preovladavajuće i to one od [[Franjo Asiški|Franje Asiškog]] i [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]]. Remek-djelo &quot;[[Summa Theologica (Toma Akvinski)|Summa Theologica]]&quot; u okviru kojeg se nalaze i &quot;''Rasprave''&quot;  Tome Akvinskog je [[Filozofija|filozofsko]] djelo u kojem je sumirana intelektualna aktivnost tog vremena. 13. vijek se smatra periodom najvećeg srednjovjekovnog sjaja, a do kraja ovog vijeka ekonomski razvoj je dostigao svoj vrhunac.   
U 14. vijeku evropsko društvo ušlo je u krizu uz padove u poljoprivrednoj proizvodnji, trgovini i ekonomiji. Velike epidemije se šire, a posebno [[kuga]] iz 1348 - 1349. godine. Najveća politička kriza 14. vijeka bila je nakon izbijanja [[Stogodišnji rat|stogodišnjeg rata]] između [[Engleska|Engleske]] i Francuske. Tokom ovog istog vijeka desili su se sukobi u samoj [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], kao i sukobi između crkve i države. Privremeno preseljenje Svete stolice iz Rima u [[Avignon]] u Francuskoj kao i [[Zapadni raskol]] u kojem je nekoliko crkvenih dostojanstvenika smatralo sebe pravim papom, uzrokujući politički i duhovni nemir. Kao odgovor na ovo stanje pojavljuju se novi vjerski pokreti. Još jedna reakcija na ovu krizu bila je i gomilanje političke moći u rukama nekolicine vladara. U isto vrijeme počeo je da nastaje i [[kapitalizam]]. Ovaj ekonomski sistem je njegovao nove ideje, kao što je vizija svijeta zasnovanog na kritičkoj misli i ličnim ostvarenjima. Ovakvim načinom razmišljanja ljudi su obnovili svoju snagu i optimizam idući protiv vrijednosti uspostavljenih od strane crkve. Oni su proizveli nereligijsku kulturu ostvarivši napretke u [[Nauka|naučnim]] otkrićima. Ove nove vrijednosti bile su pretočene u umjetničke oblike tokom prvih talasa renesanse.&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;&gt;Prof. Jose Bracons-&quot;''The Key to Gothic Art''&quot;, Prvo izdanje 1988. godine, od strane Editorial Planeta, Španija, {{ISBN|0-9225-2051-6}}, str. 7-11, 11-14, 17, 18-24, 33, 37-42&lt;/ref&gt;       
== Podjela i opće karakteristike umjetnosti gotike ==
[[Datoteka:Lamgods open.jpg|thumb|500px|Gentski oltar (otvoren), dimenzije 3.5m x 4.6m, ulje na drvetu. Oltar-poliptih sa 20 ploča.]]&lt;!-- measurements slightly different in Pacht --&gt;
[[Datoteka:Lamgods closed.jpg|thumb|340px|Gentski oltar (zatvoren), Hubert van Eyck i [[Jan van Eyck]], 1432. godine, Gent, Belgija.]]
Pojam &quot;Gotski stil&quot; odnosi se na stil u evropskoj arhitekturi, skulpturi (i manje u umjetnosti) koji je povezivao [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] [[Romanika|romaničku umjetnost]] i ranu [[Renesansa|renesansu]]. Ovaj umjetnički period je podijeljen na: Ranu gotiku (od 1150. n. e. - 1250. n. e.), Visoku gotiku (od 1250. n. e. - 1375. n. e.) i Međunarodnu gotiku (od 1375. n. e. - 1450. n. e.). Bila je to prvenstveno javni oblik [[Hrišćanski|hrišćanske]] umjetnosti, koja je u početku doživjela procvat u [[Francuska|Francuskoj]] i okolini u periodu od 1150. n. e. - 1250. n. e., a zatim se proširila po cijeloj [[Sjeverna Evropa|Sjevernoj Evropi]].
Najbolji primjeri ove vrste umjetnosti su velike [[Goti|gotske]] [[Katedrala|katedrale]] u sjevernoj Francuskoj.&lt;ref name=&quot;visual-arts-cork&quot;/&gt;
Historičari umjetnosti ustanovili su da je tokom ranog gotskog perioda u [[Italija|Italiji]] došlo do arhitektonskih rješenja koja su se oslanjala na tradicije potpuno nezavisne od onih koje su se razvijale tada u Francuskoj. Ovo se posebno odnosi na prostorne koncepte iz rimske [[Antika|antike]] i ovaj proces nije  se desio iz čistog ignorisanja gotskih modela iz [[Sjeverna Evropa|Sjeverne Evrope]], nego iz svjesnog napora u cilju istraživanja italijanske prošlosti. Franjevačke i [[Dominikanci|dominikanske]] crkve su utrle put sa zemaljskom težinom i čvrstoćom suprotnom u odnosu na &quot;bestežinski&quot; (transcendentalni) osjećaj francuske gotike. 
U Italiji je čak postojala polemika i [[skepticizam]] u odnosu na gotsku arhitekturu.
Poznati arhitekta, slikar i teoretičar umjetnosti [[Giorgio Vasari]] iz 16. vijeka povodom građevina u sjevernoevropskom stilu koje kao da su napravljene od papira, a ne od kamena ili [[mramor]]a izjavio je: {{Citat|Ovaj prokleti stil ([[Italijanski jezik|ital]]. ''maledizione di fabbriche'') je bila nevolja za italijansku arhitekturu. Takva djela su sasvim jasno različita u ukrasima i proporciji od antičke i moderne umjetnosti i trebala bi se zvati germanska umjetnost. Ta vrsta umjetnosti došla je od [[Goti|Gota]] koji su nakon uništavanja građevina [[Klasična arhitektura|klasičnog svijeta]] krenuli da grade njihova vlastita germanska djela (ital. ''lavoro tedesco'').}} 
[[Normani]] na [[Sicilija|Siciliji]] su već krajem 11. vijeka preuzeli prelomljene [[Luk (arhitektura)|lukove]] iz [[Islamska arhitektura|Islamske arhitekture]], u isto vrijeme kad su se počeli koristiti rebrasti svodovi u [[Lombardija|Lombardiji]].&lt;ref name=&quot;Gotska arhitektura, skulptura i slikarstvo&quot;&gt;&quot;Gotska arhitektura, skulptura i slikarstvo,&quot; u izdanju Könemann Verlagsgesellschaft mbH, Boner Straße 126, D-50968 Köln, objavljeno 1998. godine, {{ISBN|3-8290-1741-3}}, str. 58-59, 242&lt;/ref&gt;   
[[Giotto di Bondone|Giotto]] je bio prvi veliki individualni gotski majstor i ujedno uzor slikarima nadolazeće [[renesansa|renesanse]].
Isprva, stil francuskih gotskih [[katedrala]] do kraja 14. vijeka razvio se u mnogo svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom internacionalna ili [[međunarodna gotika]]. Ovaj stil bio je popularan sve do kasnog 15. vijeka, nakon čega ga je zamijenila [[renesansa]].

Vremensko trajanje gotike razlikuje se u određenim područjima. Naprimjer, dok se u [[Italija|Italiji]] već od 14. vijeka javljaju ideje [[humanizam|humanizma]] i individualizma svojstvenih ranoj renesansi, počevši od [[Francesco Petrarca|Petrarke]], u [[Engleska|Engleskoj]] gotika traje i do 17. vijeka. U [[Španija|Španiji]], gotika se isprepliće s [[Mauri|islamskom maurskom]] umjetnošću.

Osim u arhitekturi, gotska [[umjetnost]] bila je najprisutnija u [[Skulptura|skulpturi]], [[vitraž|vitrajima]], [[freska]]ma, [[štafelaj]]nom  slikarstvu i u [[Iluminacija|iluminiranim rukopisima]]. 
[[Datoteka:Notre Dame buttress.jpg|mini|lijevoo|200px|Kako bi smanjili debljinu zidova, a u isto vrijeme sacuvali stabilnost građevine, korišteni su kontrafori (podupirači), koji su isto imali oblik prelomljenog luka, što dokazuje da je to bila jedna od glavnih karakteristika gotike.]] 
Gotsku umjetnost karakterizira velika narativnost, kroz sve vidove umjetnosti &quot;priča se priča&quot;, bilo da se radi o vjerskim motivima ili o svjetovnijoj tematici. Religijski prizori često su obuhvatali i prizore iz prirode, poput [[alegorija]], prikaza mjeseci, [[zodijak]]alnih znakova, sezonskih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] radova i drugih sličnih tema.

Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih skulptura ili iluminiranih rukopisa. Razvoj [[književnost]]i također je utjecao na nove svjetovne motive u likovnoj umjetnosti.
Tokom ranog gotskog perioda umjetnik nije bio smatran jednako važnim kao zanatlija. Srednjovjekovno društvo više je cijenilo tehničke nego kreativne sposobnosti.
Od umjetnika nije se očekivalo da razvija umjetničke teorije ili nove modele u slikarstvu.
U većini slučajeva od umjetnika se očekivalo samo da obradi standardne figure i likove i da radi po uputstvima ljudi za koje se smatralo da su na &quot;višem&quot; kulturnom nivou.
[[Datoteka:Cathédrale Notre-Dame de Paris - 09.jpg|mini|lijevo|200px|Karakteristika objekata gotike: slomljeni luk.]]
Uloga umjetnika je postepeno rasla, tako da su neki od njih počeli potpisivati djela koja su uradili. Kao i ostali zanatski cehovi tokom Srednjeg vijeka i umjetnici su počeli da se udružuju u bratstva i umjetničke cehove. 
 
Ovi novoosnovani [[ceh]]ovi okupljali su i evidentirali umjetnike, zahvaljujući čemu danas znamo imena brojnih gotskih majstora.
Kako su se gradovi razvijali tokom gotskog perioda, umjetnici i zanatlije okupljali su se u  urbanim sredinama gdje je bila sve veća potražnja za njihovim vještinama.
Međutim, tokom perioda od 13. pa do 15. vijeka, većina umjetnika nije ostajala na jednom mjestu. Slikari i radnici sa dragocjenim metalima su nastavili da rade u studijima i radionicama, dok su arhitekte, skulptori i majstori [[Freska|fresko]] slikarstva bili u stalnom pokretu.
Tokom ovog perioda, umjetnici su počeli da se specijalizuju i razvijaju prepoznatljive pojedinačne stilove. 
Većina umjetnika je radila za novčanu nagradu, a umjetničke narudžbe uglavnom su dolazile od strane kraljevskih porodica, [[Plemstvo|plemstva]] i Crkve. Ove narudžbe su obično zahtijevale najveću umjetničku vještinu, a naručioci su ovo vidjeli kao najbolji način pokazivanja njihove veličine putem luksuza koji su mogli priuštiti da kupe. Veoma važna osobina tokom ovog umjetničkog perioda je bila i ta da veličina samog umjetničkog djela nije igrala veliku ulogu. Čak šta više, manja važnost je pridavana velikim, monumentalnim djelima u odnosu na mala slikarska djela, nakit i djela sa dragocjenim metalima.  
&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt;

== Arhitektura ==
{{Glavni|Gotička arhitektura}}
[[Datoteka:Saint-Denis - Basilique Saint-Denis et l'abbaye -1.JPG|thumb|250px|desno|[[Bazilika Saint Denis]] smatra se prvom građevinom gotičkog stila.]]

[[Datoteka:Cathédrale Notre-Dame de Paris - 12.jpg|mini|200px|desno|Zapadna fasada [[Notre-Dame de Paris|katedrale ''Notre-Dame'']] u [[Pariz]]u, remek-djelo koje predstavlja dobar primjer prve faze u gotskoj arhitekturi.]]
Nemoguće je dati jedinstvenu definiciju gotske arhitekture u cijeloj Evropi, zbog toga što je sam stil imao mnoge različite elemente. Glavni element u gotskoj katedrali je rebrasti križni [[svod]] koji je bio zasnovan na veoma starom dizajnu korištenom u romanesknim zgradama poput katedrale u Durhamu (Engleska) i crkvi Saint-Étienne u gradu Caen, Francuska.
Katedrale su bile dizajnirane na 4 nivoa: na dnu je bio brod, iznad je bila galerija, iznad galerije je bio triforij, a iznad sva tri je bilo bazilično okno sa prozorima kroz koje je ulazila svjetlost. Stupovi i unutrašnje osovine uz [[Apsida|apsidu]] i [[transept]] su također veoma važni elementi u gotskoj katedrali. Ima oblik krsta na čijoj zapadnoj strani se nalaze dvije visoke kule koje su često bile krunisane tornjevima.      
Katedrala kombinuje najveći dio elemenata koji će postati zaštitni znaci ove vrste arhitekture.&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt;

Gotska arhitektura je započela u sjevernoj francuskoj provinciji ''Ile-de-France,'' odakle se širila po drugim dijelovima te zemlje. Glavni religijski centar u tom području je bila opatija Saint Denis. Tu se nalazio grob sveca, tu su se ukopavali francuski kraljevi, a bilo je i mjesto gdje su se čuvali kraljevski amblemi i nakit. Godine [[1122]]. [[Suger od Saint-Denisa|Suger]] je postao opat posvetivši se jačanju francuske monarhije. On je također dao da se započne sa obnovom opatijskih zgrada u Saint Denisu. Nova opatijska crkva u [[Bazilika Saint-Denis|Saint Denis]]u je bila posvećena [[1140]]. godine i smatra se prvom građevinom gotskog stila. Glavni arhitektonski elementi u ovim rekonstrukcijama su bili krovovi ili svodovi u obliku prelomljenih lukova. Ovi elementi su uzeti iz romaneskne arhitekture iz prethodnih vijekova, ali su kombinovani na novi način i to prema teorijama koje je opat Suger ponudio u svojim spisima. 
Ovaj novi arhitektonski stil razvijen u Saint Denisu će postati polazna tačka cjelokupnoj gotskoj arhitekturi, a svi naredni građevinski projekti poduzeti u francuskoj monarhiji koristiće ovaj model.&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt;    
[[Datoteka:Chartres_Cathedral.jpg|thumb|200px|desno|[[Katedrala u Chartres]]u predstavlja visoki standard u gotičkoj arhitekturi.]]

Nakon katedrale Saint Denis izgrađena je [[katedrala u Chartres]]u koja je postavila visoki gotički standard u crkvenoj arhitekturi. Zapadni portal Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su ujedno označile razdoblje zrele ili klasične gotike u harmoničnom spajanju arhitekture i skulpture. Katedrala u Reimsu je bila pokušaj da se nadmaši sjaj i luksuz katedrale u Chartresu uz daljnju razradu građevinskog plana i korištenja lokalnog arhitektonskog iskustva. Reims je bilo i mjesto gdje su biskupi krunisali francuske kraljeve. Obje navedene katedrale predstavljale su uzor pri izgradnji budućih katedrala.&lt;ref name=&quot;Gotska arhitektura, skulptura i slikarstvo&quot;/&gt;  
[[Datoteka:856MilanoDuomo.JPG|thumb|200px|lijevo|[[Milanska katedrala]] je druga po veličini od svih srednjovjekovnih katedrala. Napravljena je sva od bijelog mramora, a mnogi vodeći evropski arhitekti tog vremena su pomagali oko njenog dizajna. Bogati ukrasi čine ovu katedralu veoma različitom u odnosu na arhitekturu južnije u Italiji.&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt; ]] 
Iako nije bilo [[Cisterciti|cistercijanskih]] ili [[Franjevci|franjevačkih]] stilova u gotskoj arhitekturi, utjecaj ovih religijskih zajednica je bio veoma jak.
Franjevci su imali veliki utjecaj na gotsku umjetnost i to posebno u Italiji. 
Cistercijanski red je preko svog vodećeg čovjeka svetog Bernarda od Clairvauxa i njegovih nasljednika uveo strogost i jednostavnost prilikom izgradnje novih katedrala.
Oni su bili aktivni u planiranju izgradnje kraljevskih građevina od [[Španija|Španije]] do [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. 
Nereligijska arhitektura u to vrijeme je također bila veoma važna, iako je ova vrsta građevina bila manje važan predstavnik gotskog stila u odnosu na sakralne objekte.
Najprepoznatljivije nereligijske građevine su bile palate ili [[Aristokratija|aristokratska]] mjesta stanovanja, ili utvrđeni dvorci.
U okviru [[Venecijanska gotska arhitektura|venecijanske gotske arhitekture]] tu je i jedan od poznatih primjera raskošne aistokratske palate, [[Duždeva palata]] u [[Venecija|Veneciji]].&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt;  
Ranija romanička crkvena arhitektura bila je obilježena širokim plohama, zbijenošću i masivnošću.  Nasuprot tome, gotska arhitektura teži visini, prozračnim formama i &quot;nedokučivom prostoru.&quot;
Arhitektonski elementi poput rebrastog križnog svoda, prelomljenih lukova i snažnih kontrafora, naglašavaju visinu građevina. Važnu ulogu u gotskom prostoru imaju visoki prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću.

Graditelji gotskih katedrala također su koristili bogatstvo obojene svjetlosti putem vitraja, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.

Rana gotika obuhvata razdoblje 12. i početka 13. vijeka a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi.

Kasna gotika od 14. vijeka nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena (&quot;plamena gotika&quot;), cvjetova (&quot;cvjetna gotika&quot;) i sl.

[[Venecija]] tokom 15. vijeka je primjer italijanske cvjetne gotike, zasnovane na romaničkoj arhitekturi koja je &quot;razbijena&quot; mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.

== Slikarstvo == 
{{Glavni|Gotičko slikarstvo}}
[[Datoteka:Chartres - cathédrale - rosace nord.jpg|mini|alt=A cartoon centipede reads books and types on a laptop.|[[Vitraj|Vitraž]] južnog portala, katedrala Notre-Dame u Chartresu.]] 
Gotičko slikarstvo i arhitektura međusobno su se prožimali. [[Vitraj|Vitraži]] su umjetnicima pružali priliku da široke otvore na zidovima ispune svjetlošću, bojom i pričom. Od zidnog slikarstva ostali su nam samo pojedini tragovi na vitražima gdje se otkrivaju teme iz ''[[Stari zavjet|Starog zavjeta]]'', ''Posljednjeg suda'' i ''Života Djevice Marije''.
Kod [[Iluminacija|iluminiranih rukopisa]] približno 1200. godine počeo je da se pojavljuje veoma prepoznatljiv 
[[Bizantijski iluminirani rukopisi|bizantijski utjecaj]]. Bio je u znaku &quot;tečnog&quot; stila koji je davao osjećaj vitalnosti u odnosu na scene koje su bile prikazane. Tokom 13. vijeka iluminirani rukopisi su postali sve više važni, a škole i univerziteti u katedralama su zahtijevali sve više knjiga. Ove knjige nisu se više pisale u manastirima, nego u posebnim pisarnicama otvorenim u rastućim [[Evropa|evropskim]] gradovima. [[Plemstvo]] je također zahtijevalo drugačije knjige od onih pravljenih tokom [[Romanika|romanesknog]] perioda. Mnoge knjige iz gotičkog perioda bile su zbirke psalma (psaltiri), a služile su za privatnu molitvu. Pariz je postao središte za pravljenje izuzetno lijepih iluminiranih knjiga većinom pravljenih za francuske monarhe. 
[[Datoteka:Assisis Basilica superiore.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Brod (arhitektura)|Brod]] u gornjem dijelu [[Bazilika svetog Franje Asiškog|Bazilike svetog Franje Asiškog]] sa primjerima zidnog slikarstva.]]
Gotičko zidno slikarstvo se razvilo u [[Južna Evropa|južnoj Evropi]], a tokom razvoja ovog stila Italijani su počeli tražiti načine da kombinuju gotičku arhitekturu i zidno slikarstvo. Slikanjem likova u okviru arhitektonske cjeline italijanski slikari su počeli da rade prve vježbe iz [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]]. Ovo je dovelo do veće jasnoće u slikarstvu i bilo je veliki korak naprijed ka realističnom slikarstvu. Slikarsko ukrašavanje visokog oltara u [[Bazilika svetog Franje Asiškog|bazilici svetog Franje Asiškog]] predstavlja primjer kombinovanja slikarstva i arhitekture. Slike na zidovima obogaćuju cijelu baziliku i stvaraju intimni odnos sa arhitektonskim okruženjem. Pretpostavlja se da ih je [[Giotto di Bondone]] naslikao, koji je bio i upravitelj arhitektonskih radova u samoj bazilici. Smatra se da su djela Giottoa i njegovih sljedbenika bila na ivici gotičke umjetnosti ili da su čak rani primjeri [[Slikarstvo renesanse|renesansnog slikarstva]]. Bili su ispred svog vremena, ali definitivno pripadaju periodu gotičke umjetnosti. Razvijanjem perspektive koju su izumili italijanski slikari stvorili su viziju svijeta oličenu u [[Renesansa|renesansi]].  
Italijanski slikar [[Duccio di Buoninsegna]] je bio jednako važan sa svojim novim slikarskim izrazom korištenim u bazilici u Asisiju slikajući na panelima.    
Francuski dvor zadržao je vlastite umjetničke vrijednosti u slikarstvu, istovremeno posuđujući elemente iz italijanskog slikarstva.&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt;

== Skulptura ==
{{Glavni|Gotička skulptura}}
[[Datoteka:Paris Notre-Dame west facade - Portail du Jugement Dernier.jpg|thumb|250px|lijevo|Gotička vrata na zapadnoj fasadi [[Notre-Dame (Pariz)|Notre-Dame katedrale]] sa scenom Sudnjeg dana i likovima svetaca.]]
Nakon romaničkog presedana, mnoštvo uklesanih figura koje su naglašavale [[Dogma|dogme]] i crkvena vjerovanja krasile su velike portale francuskih gotičkih katedrala. Gotičke skulpture iz 12. i početka 13. vijeka bile su pretežno arhitektonske po karakteru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://autocww.colorado.edu/~flc/E64ContentFiles/PeriodsAndStyles/Gothic.html|title=Gotska umjetnost i arhitektura|work=autocww.colorado.edu|access-date=10. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151027034010/http://autocww.colorado.edu/~flc/E64ContentFiles/PeriodsAndStyles/Gothic.html|archive-date=27. 10. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Skulpture rađene u ovom stilu su se prvo pojavile na fasadama velikih katedrala u sjevernoj francuskoj provinciji &quot;''Ile-de-France.''&quot; Na romanesknim vratima skulpture su bile strogo ograničene na dekorativne arhitektonske elemente [[zabat]] (timpanon) i lintel.
Na gotskim vratima [[Skulptura|skulpture]] su igrale važnu ulogu u cjelokupnom arhitektonskom dizajnu što je bio još jedan razvoj u gotskom stilu koji je počeo u katedrali Saint Denis. Kad je opat Suger dao da se započne sa radom na fasadi njegove nove opatije, u njegovom dizajnu su bili uključeni likovi kraljevske porodice kao i likovi svetaca.
Kraljevi, kraljice i likovi iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] su bili grupisani zajedno, a što će postati poznato kao Kraljevska vrata. Time se očito željelo poboljšati ugled kralja  dajući mu veću auru kraljevskog dostojanstva. U [[Katedrala Saint Denis|katedrali Saint Denis]] statue u obliku [[stub]]ova sa skoro slobodnostojećim portretnim kipovima uklesanim na njima pojavili su se po prvi put. Sa njihovom pojavom veliki kipovi su počeli da dobijaju na važnosti kao dio arhitekture građevine. Statue više nisu bile samo dodatak građevini nego više kao njen skulpturni nastavak. Ovo novo jedinstvo arhitekture i skulpture je bilo početna tačka u razvoju velikih gotskih vrata.

[[Datoteka:Chartres2006 076.jpg|thumb|desno|uspravno|200px|Gotički kipovi na ''kraljevskom [[portal]]u.'']]
Na svim gotičkim vratima u katedralama izgrađenim poslije Saint Denisa korištena je njena struktura i model kako su sveci predstavljeni. Njena veličina leži u jasnoći sa kojom su prikazane razne teme. Skulpture na gotičkim vratima su prefinjenije od onih na romanesknim katedralama. Figure su manje i življe, a obrisi oblika ljudskog tijela se mogu primijetiti ispod odjeće kipova uz stvarne izraze kao što su prepoznatljivi osmijeh koji se pojavljivao na licima kipova. 
Tema [[Sudnji dan|Sudnjeg dana]] je bila često korištena u središnjem dijelu [[zabat]]a (timpanona) iznad gotičkih vrata. Scena prikazuje patnju, ali i trijumf [[Hrist]]a iz [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]]. Predstava Hrista može zauzimati središnji stub gotičkih vrata, iako je ovaj prostor rezervisan za lik [[Djevica Marija|Djevice Marije]] čiji kult je bio jedna od karakteristika gotičke umjetnosti. U početku su na okvirovima gotičkih vrata bile prikazane krunisane figure po čemu su i dobile ime &quot;kraljevska vrata.&quot; One su bile postepeno zamijenjene likovima apostola i svetaca. 
&lt;ref name=&quot;The Key to Gothic Art&quot;/&gt;      
== Također pogledajte ==

* [[Goti]]
* [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu]]
     
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gothic art}}
* [http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html ''Gothic Art'' - History of Art] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090318144821/http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html |date=18. 3. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}

== Reference ==

{{refspisak}}

{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Arhitektura]]
[[Kategorija:Historija umjetnosti]]
[[Kategorija:Umjetnost Zapada]]
[[Kategorija:Gotika]]</text>
      <sha1>3it50zhjc7ne6dzk99cdsy0ol7a2q56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esad Bajić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83419</id>
    <revision>
      <id>3715655</id>
      <parentid>3712483</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:18:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10283" sha1="ifixknj9jojhgfcm3brleftqgtd1mvn" xml:space="preserve">'''Esad Bajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]. Njegov rad obuhvata [[roman]]e, zbirke priča, zbirke pjesama i knjige iz oblasti islamistike.

== Biografija ==
Rođen je 1974. u Konjicu. Od ranog djetinjstva pokazivao je interes za književnost i islamsku misao, što se očituje u temama njegovih djela – od duhovnih potrazi do refleksije savremenih izazova muslimanske zajednice. Njegov rad se analizira u kontekstu kulturnog identiteta, tradicije, ali i modernih društvenih promjena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.knjizevnost.org/|title=Književnost.org {{!}} Informativni portal za književnost.|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/|title=Academia.edu - Find Research Papers, Topics, Researchers|website=www.academia.edu|access-date=19. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Književni opus ==
=== Romani ===
* ''Sjena jednog Taiba'', Fondacija &quot;Baština duhovnosti&quot; [[Mostar]], Mostar 2011. {{ISBN|978-9958-867-00-2}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.knjizevnost.org/?p=13002|title=Esad Bajić: Sjena jendog Taiba {{!}} Književnost.org|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Hudhudi'', Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot;, Konjic 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mizkonjic.ba/2021/03/09/esad-bajic-hudhudi-roman/|title=Esad Bajić: Hudhudi – roman – Medžlis IZ Konjic|access-date=19. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Zbirke priča ===
* ''Tragovi misli'', dnevnik jednog softe, Izdavač: Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot; Konjic, 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1570-tragovi-misli-dnevnik-jednog-softe|title=TRAGOVI MISLI, dnevnik jednog softe|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052455/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1570-tragovi-misli-dnevnik-jednog-softe|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* ''Ćuprijanja'', dnevnik jednog softe, Izdavač: Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot; Konjic, 2012.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92209308/%C4%86UPRIJANJA |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093119/https://www.academia.edu/92209308/%C4%86UPRIJANJA |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Boja sjećanja'', Kulturno-umjetničko udruženje &quot;Sejfullah&quot; Konjic, 2010.&lt;ref&gt;[http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/176-boja-sjecanja] {{ISBN|978-9958-9017-3-7}}&lt;/ref&gt;
* ''Otkosi sjećanja'', Kulturno-umjetničko udruženje &quot;Sejfullah&quot; Konjic, 2008.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/173-otkosi-sjecanja|title=OTKOSI SJEĆANJA - kompletna knjiga|date=27. 4. 2017|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=27. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170427223940/http://medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/173-otkosi-sjecanja|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* ''Sebilj ili potraga za ogledalom'', Kulturno-prosvjetno društvo &quot;Svjetlost&quot; Konjic, 2001.

=== Zbirke pjesama ===
* ''Bihuzurka'', Muslimanski omladinski savez Konjic, 1996.&lt;ref&gt;[http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/431-esad-bajic-buhuzurka]&lt;/ref&gt;
* ''Kamendan'', Bošnjačka zajednica kulture “[[Preporod (novine)|Preporod]]”, Opštinski odbor Konjic, 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92213685/KAMENDAN_zbirka_pjesama |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093113/https://www.academia.edu/92213685/KAMENDAN_zbirka_pjesama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Besan'', Bošnjačka zajednica kulture &quot;Preporod&quot;, Opštinski odbor Konjic, 1998.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92212662/BESAN_zbirka_pjesama |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093114/https://www.academia.edu/92212662/BESAN_zbirka_pjesama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Godovi dana'', Kulturno-umjetničko udruženje &quot;Sejfullah&quot; Konjic, 2006.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/466-godovi-dana |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095135/http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/466-godovi-dana |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Kome sedždu činiš'', Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot; Konjic, 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/772-kome-sedzdu-cinis-brate|title=KOME SEDŽDU ČINIŠ BRATE (izbor iz poezije)|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052523/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/772-kome-sedzdu-cinis-brate|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Knjige iz oblasti islamistike ===
* Mevludski šapat, Fondacija Lijepa riječ Konjic, 2019.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bajić|first=Esad|url=https://www.academia.edu/92207234/MEVLUDSKI_%C5%A0APAT|title=MEVLUDSKI ŠAPAT}}&lt;/ref&gt;
* ''Hazreti Hasan, radijallahu anhu'', Izdavač: Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot; Konjic, 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/2487-hazreti-hasan-radijallahu-anhu|title=HAZRETI HASAN, radijallahu anhu|date=28. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=28. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150628013911/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/2487-hazreti-hasan-radijallahu-anhu|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* ''Hudhudovim tragom'', Izdavač: Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot; Konjic, 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1569-hudhudovim-tragom-knjiga|title=HUDHUDOVIM TRAGOM (knjiga)|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000827/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1569-hudhudovim-tragom-knjiga|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* ''Bračni život'', Izdavač: Fondacija &quot;Lijepa riječ&quot; Konjic, 2012.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/386-bracni-zivot-u-islamu|title=BRAČNI ŽIVOT, kompletna knjiga|date=30. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=30. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140830070403/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/386-bracni-zivot-u-islamu|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
* ''Svijetli putevi islama'', Izdavač: Karađozbegova medresa u Mostaru, Mostar, 2012.
* ''Kurban i hadž'', Izdavač: Karađozbegova medresa u Mostaru, Mostar, 2012. 
* ''Slovo o hidžri'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/92214459/SLOVO_O_HID%C5%BDRI|title=(PDF) SLOVO O HIDŽRI {{!}} Esad Bajić - Academia.edu|date=14. 12. 2022|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093125/https://www.academia.edu/92214459/SLOVO_O_HID%C5%BDRI|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* ''Smrt, kabur i sudnji dan'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 2003.
* ''Ramazanski nasihati'', Izdavač: El-Kelimeh, Novi Pazar, 2003.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kelimeh.com/index.php/virtuemart/savremena-isl-misao/ramazanski-nasihati-detail|title=Savremena isl. misao : Ramazanski nasihati|date=4. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201428/http://www.kelimeh.com/index.php/virtuemart/savremena-isl-misao/ramazanski-nasihati-detail|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
* ''Znakovi za razumom obdarene'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 2002. i 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/530-znakovi-za-razumom-obdarene|title=ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE|date=26. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150526005308/http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/530-znakovi-za-razumom-obdarene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/92207515/ZNAKOVI_ZA_RAZUMOM_OBDARENE|title=(PDF) ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE {{!}} Esad Bajić - Academia.edu|date=14. 12. 2022|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093123/https://www.academia.edu/92207515/ZNAKOVI_ZA_RAZUMOM_OBDARENE|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* ''Monografija Medžlisa IZ-e Konjic'' s posebnim osvrtom na džamije i druge historijske spomenike iz vremena osmanske vladavine u Konjicu, Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 1999.
* Konjičke džamije, Fondacija &quot;Baština duhovnosti&quot; Mostar, 2011.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bajić|first=Esad|date=1. 1. 2024|title=Džamije na području općine Konjic|url=https://www.academia.edu/12044532/D%C5%BEamije_na_podru%C4%8Dju_op%C4%87ine_Konjic|journal=Konjičke džamije i mesdžidi|isbn=978-9958-867-01-9}}&lt;/ref&gt;

== Dodatne informacije ==
Esad Bajić je aktivan i u javnim debatama o kulturnim i religijskim pitanjima, čime doprinosi dijalogu između tradicionalnih vrijednosti i savremenih izazova. Njegova predavanja i nastupi na konferencijama dodatno osnažuju dijalog unutar muslimanske zajednice.&lt;ref&gt;[https://www.regionalnikonferencijskiclanci.ba Tematske konferencije i javni nastupi]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj i kritike ==
Kritičari ističu da, iako su djela duboko ukorijenjena u tradiciji, ona otvaraju pitanja modernog identiteta i mjesta u globalizovanom svijetu. Bajićev inovativan stil pisanja, ujedno čvrsto ukorijenjen u kulturnom naslijeđu, doprinosi bogatstvu regionalne književnosti.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/Regionalna_književnost Analize utjecaja]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Bajić, Esad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Konjic]]
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]</text>
      <sha1>ifixknj9jojhgfcm3brleftqgtd1mvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eckertov broj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85756</id>
    <revision>
      <id>3715619</id>
      <parentid>3638603</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1327" sha1="q17cumvqnid2aupbsh5kb664m7719nd" xml:space="preserve">'''Eckertov broj'''&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zhu|first=Jingwei|date=|title=Summary of Dimensionless Numbers of Fluid Mechanics and Heat Transfer|url=http://courseware.cutm.ac.in/wp-content/uploads/2020/06/Non-dimensional-numbers.pdf|journal=|access-date=18. 7. 2024|archive-date=19. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250519105437/https://courseware.cutm.ac.in/wp-content/uploads/2020/06/Non-dimensional-numbers.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[bezdimenzionalna veličina|bezdimenzionalni broj]] koji se koristi pri proračunima strujanja. Izražava odnos između [[kinetička energija|kinetičke energije]] strujanja i [[entalpija|entalpije]], a koristi se za određivanje [[disipacija|disipacije]]. Naziv je dio po profesoru [[Ernst R. G. Eckert|Ernstu R. G. Eckertu]].

Definisan je kao

:&lt;math&gt;
\mathit{Ec}=\frac{V^2}{c_p\Delta T} = \frac{\mbox{kineticka energija}}{\mbox{entalpija}}
&lt;/math&gt;

gdje je

*&lt;math&gt;V&lt;/math&gt; - karakteristična brzina strujanja
*&lt;math&gt;c_p&lt;/math&gt; - [[specifični toplotni kapacitet]] strujanja pri konstantnom pritisku
*&lt;math&gt;\Delta T&lt;/math&gt; - karakteristična razlika temperature strujanja.

== Također pogledajte ==

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{BezDimMehFlu}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bezdimenzionalni brojevi]]
[[Kategorija:Dinamika fluida]]</text>
      <sha1>q17cumvqnid2aupbsh5kb664m7719nd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87756</id>
    <revision>
      <id>3715562</id>
      <parentid>3713838</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T18:32:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34193" sha1="f2xog09ssk09e2noi4j49r766mb1dn3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ceca2006.png|mini|Ceca (2006)]]
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Svetlana Ceca Ražnatović''' (rođena 14. juna 1973) srbijanska je pjevačica. Muzikom se počela baviti sa 14 godina.  
== Početak karijere i prvi uspjesi ==
Rođena je u selu [[Žitorađa]] pored [[Prokuplje|Prokuplja]], kao prvo dijete Mirjane i Slobodana Veličkovića, učiteljice i mašinbravara. Ima mlađu sestru Lidiju. Sa devet godina prvi put je pjevala na lokalnoj svadbi. Na nastupima pratio ju je otac Slobodan, a onda ju je na moru zapazio [[Mirko Kodić]], kompozitor i harmonikaš, pa je potpisala prvi profesionalni ugovor sa [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTS]]-om i snimila album [[Cvetak zanovetak]]. S ovom pjesmom osvaja nagradu za najuspješnijeg debitanta na festivalu na [[Ilidža|Ilidži]] ([[Sarajevo]]). Na tom festivalu pojavila se već 1987. godine, a istoimeni album objavila godinu dana kasnije, uz pomoć [[Dobrivoje Ivanković|Dobrivoja Doce Ivankovića]], koji je tada bio urednik muzičkog programa na [[Radio televizija Srbije]]. Cecin prvi album prodat je u tiražu od 60 hiljada primjeraka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Orkestar-Mirka-Kodi%C4%87a-Ceca/master/400037|title=Ceca, Orkestar Mirka Kodića - Ceca|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Zbog naglog uspjeha u svijetu estrade, Ceca odlučuje da napusti srednju školu, ali pod uticajem majke Mirjane, ipak završava Srednju veterinarsku školu, odsjek svinjogojstvo.

Sa 15 godina snima svoj drugi album [[Ludo srce]] i nastupa širom bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Sljedeće godine objavljuje ploču [[Pustite me da ga vidim]] i za samo dvije sedmice prodaje je u 360 hiljada primjeraka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Pustite-Me-Da-Ga-Vidim/release/2265644|title=Ceca - Pustite Me Da Ga Vidim|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;. Sa ovim je albumom Ceca postala prva pjevačica svoje matične izdavačke kuće [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]], i treća po rejtingu pjevačica u tadašnoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], odmah poslije [[Lepa Brena|Lepe Brene]] i [[Dragana Mirković|Dragane Mirković]]. Odlazi na svoju prvu veliku jugoslovensku turneju, sa naslovima folk muzike: ''Lepotan, Pustite me da ga vidim, To, Miki, Drugarice, prokletnice, Dođi.''

Za 18. rođendan Ceca promoviše album [[Babaroga]], a nakon toga počinje da pjeva u inostranstvu. Igra glavnu ulogu u filmu [[Stojan Stojčić|Stojana Stojčića]] pod naslovom [[Nečista krv]], čiji je scenario napisan po istoimenom djelu [[Borisav Stanković|Borisava Stankovića]], ali film nikada ne biva završen do kraja. Tokom raspada Jugoslavije i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], nastupala je samo u inostranstvu i nije snimala, osim antiratne duetske pjesme sa glumcem [[Rade Šerbedžija|Radom Šerbedžijom]] „Neću protiv druga svog“. Kupuje stan u [[Beograd]]u i počinje saradnju sa [[Marina Tucaković|Marinom Tucaković]], koja je napisala neke od najvećih Cecinih hitova.

== Kukavica i prvi solistički koncert ==
Godine 1993. snima album „[[Šta je to u tvojim venama]]“, sa pjesmom „Kukavica“, koja je obilježila ovaj period njene karijere.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Veli%C4%8Dkovi%C4%87-Futa-Band-%C5%A0ta-Je-To-U-Tvojim-Venama/release/4960713|title=Ceca Veličković* &amp; Futa Band - Šta Je To U Tvojim Venama|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Iste godine pjeva na stadionu [[SRC Tašmajdan|Tašmajdan]] pred 13 hiljada ljudi, a nešto kasnije, u [[Erdut]]u, gdje odlazi na nastup s [[Oliver Mandić|Oliverom Mandićem]] i [[Džej (pjevač)|Džejom]], upoznaje [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]].

Godinu dana kasnije održava drugi solistički koncert u beogradskoj hali „[[Hala Pionir|Pionir]]“ pred oko 10 hiljada ljudi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://v-s.mobi/ceca-ja-jos-spavam-uz-nedeljni-rucak-1994-g-00:30|title=Скачать ceca ja jos spavam uz nedeljni rucak 1994 g - смотреть онлайн|website=v-s.mobi|access-date=5. 3. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; i objavljuje album „[[Ja još spavam u tvojoj majici]]“.

Poslije pet mjeseci zajedničkog života, Ceca je zaprosila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]]. Vjerili su se 7. januara 1995. Svadba, koju su pratili svi mediji iz regiona i vodeći svjetski mediji, počela je u Cecinoj rodnoj [[Žitorađa|Žitorađi]], a završena je u luksuznom hotelu [[Interkontinetal (hotel u Beogradu)|Interkontinetal]]. Tokom ove godine Ceca je ponovo pjevala u beogradskoj hali „[[Hala Pionir|Pionir]]“ pred 10 hiljada ljudi i objavila album „[[Fatalna ljubav]]“, na kojem se našla i čuvena pjesma „Beograd“, koju je napisao [[Dino Merlin]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/jetset/2631028-tajna-cuvana-24-godine-evo-za-koliko-para-je-dino-merlin-prodao-ceci-pesmu-beograd-i-koja-jos-dva-hita-je-on-napisao-za-nju-video|title=TAJNA ČUVANA 24 GODINE: Evo za koliko para je Dino Merlin prodao Ceci pesmu &quot;Beograd&quot;, i koja još dva hita je on napisao za nju! (VIDEO)|website=www.telegraf.rs|language=sr|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;.

== Muzički uspjesi, djeca i porodične tragedije ==
U decembru 1996. u bolnici [[Narodni front]] u [[Beograd]]u Ceca je dobila sina Veljka, začetog vantjelesnom oplodnjom. Prije porođaja, promovisala je novi album „[[Emotivna luda|Emotivno luda]]“, u izdanju produkcijske kuće „Komuna&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Ra%C5%BEnatovi%C4%87-Marina-I-Mili-Emotivna-Luda/release/1131507|title=Ceca Ražnatović* &amp; Marina* I Mili* - Emotivna Luda|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;“. Dvije godine kasnije u [[maj]]u dobila je i kćerku Anastasiju. U tom periodu Ceca je objavila album „[[Maskarada]]“. Spotovi popularne pjevačice vrte se na svim televizijama, a ona dobija status nacionalne zvijezde. Ceca postaje predsjednik fudbalskog kluba [[FK Obilić|Obilić]], koji je pod vođstvom njenog muža godinu dana ranije postao šampion [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Sa mužem osniva humanitarni [[fond „Treće dete“]] koji je godinama funkcionirao, boreći se za rast procenta nataliteta u [[Srbija|Srbiji]]. Krajem 1999. godine objavljuje album „[[Ceca 2000]]“ sa najviše hitova i spotova u dotadašnjoj karijeri&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Ceca-2000/release/1129674|title=Ceca - Ceca 2000|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;. Izdvojile su se pjesme „Crni sneg“, „Crveno“, „Dokaz“, „Votka sa utehom“, a tekst numere „Oproštajna večera“ kao da je nagovijestio smrt njenog supruga, zbog koje je album uspjela da promoviše tek nešto više od dvije sedmice. Pet pjesama sa ovog albuma, koji je prema općem mišljenju muzičke kritike jedan od najboljih u njenoj karijeri, Ceca nikada javno nije otpjevala.

Nakon ubistva [[Željko Ražnatović|Arkana]] 15. januara 2000, Ceca se potpuno povlači i godinu dana ne daje nikakve izjave za medije. Postepeno preuzima njegove poslove i ponovo je na čelu [[FK Obilić]]. Glad naroda za feljtonima i člancima o Ceci s vremena na vrijeme su otvarali različiti kontroverzni natpisi [[Željko Ražnatović|Arkanove]] djece iz prethodnih brakova u kojima su Cecu optuživali za najbeskrupuloznije fakte koje pjevačica nikada nije željela da komentariše.

== Povratak na scenu i koncert na Marakani ==
Godinu dana poslije ubistva supruga, ponovo se postepeno počinje da pojavljuje u javnom životu, prvo na pripremama fudbalskog kluba, a zatim i na televiziji. Najavljuje rad na novom albumu, a javnost željno iščekuje da vidi šta će [[Željko Ražnatović|Arkanova]] udovica ponuditi i hoće li se uopšte vratiti na estradnu scenu nakon porodične tragedije.

Godinu 2002. je obilježio Cecin veličanstveni koncert 14. juna na [[Marakana|Marakani]] koju je prije folk zvijezde uspio da napuni samo [[Zdravko Čolić]]. Nastup pred oko 90.000 ljudi završen je vatrometom, a Ceca na binu izvodi svoju djecu i koncert posvećuje ubijenom suprugu, koji je uvijek vjerovao u ostvarenje svih njenih snova. Na scenu se vraća albumom [[Decenija]] u izdanju [[Grand produkcija|Grand produkcije]] i [[City Records]]a. Ceca kreće na veliku [[Turneja Decenija|evropsku turneju Decenija]], te nastupa u [[Beč]]u, [[Stuttgart|Štutgartu]], [[Stockholm|Stokholmu]], [[Pariz]]u, [[Zürich|Cirihu]]. Turneju započinje koncertom u rodnoj [[Žitorađa|Žitorađi]], a završava na [[Marakana|Marakani]], praveći jedan zatvoreni krug i priču svoje karijere od njenog samog početka pa do momenta kada ju je srpska javnost već uvažavala kao „srpsku majku“. Povratnički album se prodaje u tiražu od 800 hiljada primjeraka i tako postaje najprodavaniji album na području poslijeratnog Balkana.

== Akcija Sablja i &quot;Gore od ljubavi&quot; ==
Poslije ubistva [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Ceca je 17. marta 2003. uhapšena u policijskoj akciji [[Sablja]] pod optužbom da je bez dozvole držala velike količine oružja u kući i da je sa sestrom pronevjerila novac u [[FK Obilić|Obiliću]]. U zatvoru je provela 121 dan, a za to vrijeme njeni fanovi i kolege okupljali su se na [[Trg Republike (Beograd)|Trgu republike]] u znak podrške utamničenoj zvijezdi. Kako je kasnije pričala, spavala je sa bubašvabama, na minus 10 stepeni, a najteže joj je padalo što je imala zabranu za posjete, tako da nije mogla da vidi vlastitu djecu.

Po izlasku iz zatvora, Ceca sa svojim saradnicima [[Marina Tucaković|Marinom Tucaković]] i [[Aleksandar Milić|Aleksandrom Milićem]] snima album &quot;[[Gore od ljubavi]]&quot;. Mnoge pjesme koje je pjevačica otpjevala, kao što su Trula višnja, Stereo bol i Neću dugo imale su autobiografsku notu i govorile o danima provedenim u zatvoru. Posljednu navedenu pjesmu Ceca posvećuje svojoj djeci jer ju je podsjetila na dane provedene iza rešetaka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/jetset/2206087-tajna-cecinog-hita-pevacica-otkrila-zasto-pesmu-necu-dugo-nikada-ne-peva-uzivo-i-kome-je-zaista-posvecena-video|title=TAJNA CECINOG HITA: Pevačica otkrila zašto pesmu &quot;Neću dugo&quot; nikada ne peva uživo i kome je ZAISTA posvećena (VIDEO)|website=www.telegraf.rs|language=sr|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;. Otvara vlastitu produkcijsku i izdavačku kuću „[[Ceca music]]“ sa obrazloženjem da tako želi zaštititi svoje interese i interese svojih saradnika.

Godine 2005. objavljuje album &quot;[[London mix|London Mix]]&quot; sa remiksovanim najvećim hitovima sa prethodog albuma&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-London-Mix/release/699229|title=Ceca - London Mix|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;. Planira svjetsku turneju, ali je primorana da otkaže nastupe u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]], jer te zemlje odbijaju da joj izdaju vize. Prvi put nakon smrti supruga, javno izjavljuje da bi voljela da se zaljubi, ali demantuje sve glasine o svojim navodnim ljubavnicima. Započinje evropsku turneju [[Turneja Ceca 2005|Ceca 2005]], pjeva u [[Skoplje|Skoplju]], na [[Vardarska Makedonija|Vardarovom]] stadionu, pred ravno 40.000 ljudi.

== Ušće 1 i velika svjetska turneja ==
Godine 2006. Ceca objavljuje album &quot;[[Idealno loša]]&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/Ceca-Idealno-Lo%C5%A1a/release/5082668|title=Ceca - Idealno Loša|website=Discogs|language=en|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; i održava najveći koncert u karijeri, pred oko 150 hiljada ljudi na [[beograd]]skom [[Ušće|Ušću]]. Čuveni koncert prate sve domaće i svjetske medijske kuće, uključujući [[CNN]] i [[BBC]]. Ovim koncertom otvara veliku [[Turneja Grom|svjetsku turneju &quot;Grom&quot;]] tokom koje je oborila i sopstvene rekorde jer je dvije večeri zaredom punila halu &quot;[[Gospodarsko razstavišče|Gospodarsko rastavišče]]&quot; u [[Ljubljana|Ljubljani]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.24ur.com/ekskluziv/glasba/foto-ceca-imam-najlepso-publiko-na-svetu.html|title=Vsak dan prvi - 24ur.com|website=www.24ur.com|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; i dvoranu &quot;[[Arena Boris Trajkovski|Boris Trajkovski]]&quot; u [[Skoplje|Skoplju]]. Osim [[Ušće|Ušća]], najposjećeniji koncert održan je u [[Prilep]]u, [[Sjeverna Makedonija]], kojem je prisustvovalo oko 130.000 fanova.

Poslije spekulacija da je učestvovala u organizaciji kidnapovanja [[Željko Mitrovića|Željka Mitrovića]], vlasnika kompanije [[Pink televizija|Pink]], Ceca je početkom [[2007.|2007]]. godine uklonjena sa programa &quot;ružičaste televizije&quot;. U isto vrijeme, ponovo je pokrenuta priča o navodnoj pronevjeri novca prilikom prodaje igrača fudbalskog kluba [[FK Obilić|Obilić]] na čijem je čelu bila. Većinu glasina i medijskih spekulacija folk diva nije demantovala niti komentarisala, a vrijeme je uglavnom provodila na [[Kipar|Kipru]].

Ujedno nastavlja [[Turneja Grom|evropsku turneju]] i uprkos medijskom linču, održava fenomenalne solističke koncerte u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Smederevo|Smederevu]], [[Vršac|Vršcu]], [[Vrnjačka Banja|Vrnjačkoj Banji]], [[Herceg Novi|Herceg-Novom]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]] pred desetinama hiljada ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info026.com/ceca-pred-oko-45000-ljudi-u-smederevskoj-tvrdjavi/|title=Ceca pred oko 45000 ljudi u Smederevskoj Tvrdjavi {{!}} iNfo026.com|last=Urednik|language=sr-RS|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;  Snima duet sa [[Oliver Mandić|Oliverom Mandićem]] &quot;Vreme za ljubav ističe&quot; te se vrlo rijetko pojavljuje u elektronskim medijima. Tek krajem godine gostuje u emisiji &quot;[[Balkanskom ulicom]]&quot; na [[Radio Televizija Srbije|RTS]]-u.

U maju 2009. godine se vraća na televiziju [[Pink televizija|Pink]]. Ponovo gostuje u popularnim emisijama, i postaje tražena, uprkos tome što tri godine nije izdala novi album.

Mjeseca decembra 2010. godine prvi put odlazi na turneju po [[Australija|Australiji]], gdje održava pet solističkih koncerata, na kojima ju je slušalo oko 25.000 ljudi. Te godine je dobila spor protiv države [[Australija|Australije]] zbog višegodišnje zabrane ulaska na ovaj kontinent.

== Optužnica, kućni zatvor pa opet novi album ==
Početkom 2011. godine protiv Cece je, nakon osam godina istrage, podignuta optužnica zbog pronevjere novca prilikom transfera fudbalera [[FK Obilić|Obilića]] u inostrane klubove. Medijska hajka na folk pjevačicu trajala je skoro tri mjeseca, sve dok pjevačica nije priznala krivicu. Sud je odlučio da Ceca državi plati milion i po eura i kaznu od godinu dana kućnog pritvora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/Ceca-priznala-krivicu-ide-u-kucni-zatvor/85915|title=Ceca priznala krivicu, ide u kućni zatvor|last=N.N|date=11. 4. 2011|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; U kaznu je uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru [[2003.|2003]]. godine. Pjevačica je prestala da daje izjave, ništa nije komentarisala niti demantovala.

Neposredno pred odlazak u kućni zatvor, Ceca iznenada objavljuje album &quot;[[Ljubav živi]]&quot;. Bez promocije, čak i bez fotografije na omotu CD-a, album postiže veliki uspjeh.

Po odsluženju kazne, objavljuje dvije nove pjesme &quot;Zagrljaj&quot; i &quot;Probudi me kad bude gotovo&quot; te kreće na novu [[Turneja Ljubav živi|turneju &quot;Ljubav živi&quot;]]. Održava niz solističkih koncerata pred desetinama hiljada ljudi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Sofija|Sofiji]], [[Skoplje|Skoplju]], [[Strumica Grad|Strumici]], te prvi put nastupa u [[Guča Gora|Guči]].

== Ušće 2, Pinkove zvezde i novi parfem ==
Na ljeto 2013. objavljuje album &quot;[[Poziv (album)|Poziv]]&quot;, a [[Turneja Poziv|istoimenu turneju]] otvara velikim koncertom na [[beograd]]skom [[Ušće|Ušću]]. Preko 130.000 ulaznica za ovaj muzički događaj prodato je dvije sedmice prije održavanja koncerta, te je proglašen najvećim koncertom na [[Balkan]]u svih vremena&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:441403-Ceca-quotzapalilaquot-Usce-pevala-za-150000-ljudi|title=Ceca &amp;quot;zapalila&amp;quot; Ušće, pevala za 150.000 ljudi|website=www.novosti.rs|language=sr-Latn|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;. Vrlo uspješne koncerte Ceca održava i u [[Skoplje|Skoplju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Budva|Budvi]], [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]], [[Zrenjanin]]u, [[Maribor]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Ohrid]]u, [[Niš]]u. Ceca je jedina estradna ličnost koja je dvije večeri zaredom napunila dvoranu &quot;[[Spens arena|Spens]]&quot; u [[Novi Sad|Novom Sadu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mojkontakt.com/blog/2013/11/24/ceca-dvije-veceri-punila-novosadski-spens/|title=Ceca oborila rekord: Dvije večeri punila novosadski Spens! (VIDEO)|website=mojKontakt portal|language=bs-BA|access-date=5. 3. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Na ovoj turneji ponovo je dvije večeri zaredom napunila i halu &quot;[[Gospodarsko razstavišče]]&quot; u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/zabava/glasba/koncerti-na-kupone-ali-zakaj-je-ceca-v-sloveniji-razprodana/332867|title=Koncerti na kupone ali zakaj je Ceca v Sloveniji razprodana|website=RTVSLO.si|language=sl|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

U ovom periodu bila je predsjednik žirija muzičkog takmičenja [[Pinkove zvezde]]. Na ljeto [[2014.|2014]]. godine snimila je duet sa [[Aca Lukas|Acom Lukasom]] &quot;Ne zanosim se ja&quot;, a u decembru 2015. godine promovisala novu liniju parfema &quot;Illusion by Ceca&quot;.

== Autogram ==
Godine 2016. objavljuje novi album &quot;[[Autogram (album)|Autogram]]&quot;, te započinje [[Turneja Autogram|istoimenu turneju]]. Album postiže veliki uspjeh, a pjesmu &quot;Trepni&quot; [[Bugari]] proglašavaju svojom himnom. Promociju albuma Ceca zasniva primarno na društvenim mrežama i po prvi put zauzima visoke pozicije na svjetskim [[iTunes]] listama u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švedska|Švedskoj]]. Prvobitno postavljeni video zapisi svih pjesama sa albuma za dvije godine dostižu cifru od 300 miliona pregleda, a pjesma &quot;Trepni&quot; jedna od najslušanijih balkanskih pjesama na youtube svih vremena.

Snima i promoviše spotove za pjesmu &quot;Anđeo drugog reda&quot; i &quot;Nevinost&quot;. Zahvaljujući albumu &quot;[[Autogram (album)|Autogram]]&quot;, Cecin kanal na platformi [[YouTube|youtube]] početkom godine dostiže preko milijardu pregleda i skoro milion pratilaca. Isto toliko pratilaca Ceca ima i na svojoj zvaničnoj [[Facebook]] stranici.

Na [[Turneja Autogram|turneji Autogram]] postaje prva muzička ličnost koja je dvije večeri zaredom napunila [[Armeec arena|Armeec]] arenu u [[Sofija|Sofiji]]. Održava spektakularne koncerte u [[Guča Gora|Guči]], [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Skoplje|Skoplju]], [[Lazarevac|Lazarevcu]], [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]], [[Ohrid]]u, [[Bor]]u, na [[Jahorina|Jahorini]]. Nakon 23 godine, održava i koncert u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], [[Kosovo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/showbiz/estrada/ceca-odrzala-koncert-u-znak-podrske-srbima-na-kosovu-415614|title=Ceca održala koncert u znak podrške Srbima na Kosovu|last=portal|first=oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=5. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

Sve do polovine 2019. godine Ceca provodi u medijskoj ilegali, te prolongira objavljivanje novog albuma i odmara se na [[Kipar|Kipru]] i u [[Grčka|Grčkoj]]. Na ljeto nastavlja sa [[Turneja Autogram|turnejom Autogram]] spektakularnim koncertima u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i drugim evropskim zemljama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tophill.me/CECA.php|title=TOP HILL BUDVA 2019 {{!}} CECA|website=www.tophill.me|access-date=20. 7. 2019|archive-date=20. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190720130223/https://www.tophill.me/CECA.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grid.mk/c/udCEDGwBmGY-kCSoo3wY/|title=ФОТО: Трепкаше Светлана Ражњатовиќ – Цеца на Пиво Фест во Прилеп|last=Group|first=Clip Media|website=News24|language=mk|access-date=20. 7. 2019|archive-date=20. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190720130231/https://grid.mk/c/udCEDGwBmGY-kCSoo3wY/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Poslije više od 25 godina, u [[August|avgustu]] [[2019.|2019]]. godine pjeva u [[Sandžak]]u, tačnije u opštini [[Priboj]], gdje u ljetnoj bašti tamošnje diskoteke okuplja oko 3.000 ljudi,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ppmedia.rs/ceca-prvi-put-nastupa-u-priboju/|title=Ceca prvi put nastupa u Priboju|date=29. 7. 2019|website=PPmedia|language=sr-RS|access-date=8. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scandal.rs/vesti/ceca-napravila-spektakl-u-priboju-svi-su-gledali-u-jedan-detalj-na-njoj-tinejdzeri-odlepili-za-tim-foto-video/|title=CECA NAPRAVILA SPEKTAKL U PRIBOJU: Svi su gledali u jedan detalj na njoj, TINEJDŽERI ODLEPILI ZA TIM (FOTO) (VIDEO)|date=5. 8. 2019|website=Scandal portal|language=en-US|access-date=8. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; a nekoliko dana kasnije obara sve dotadašnje rekorde u [[Novi Bečej|Novom Bečeju]], gdje u okviru manifestacije &quot;[[Gospojina]] [[2019.|2019]]&quot; pjeva pred 100.000 ljudi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://tvnovibecej.rs/index.php?c=vest&amp;lg=sr&amp;vestid=2732&amp;slider=off|title=Ceca oborila rekord u Novom Bečeju|website=tvnovibecej.rs|access-date=30. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;. U [[Septembar|septembru]] održava tri spektakularna koncerta u gradu [[Banska Bistrica (regija)|Bansko]] ([[Bugarska]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ovo-se-jos-nije-desilo-ceca-oborila-rekord-u-bugarskoj-osecaj-je-neverovatan-video/hqfdnwb|title=OVO SE JOŠ NIJE DESILO Ceca oborila rekord u Bugarskoj: &quot;Osećaj je neverovatan&quot; (VIDEO)|last=Lj.T|website=Blic.rs|language=sr|access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;, u [[Vršac|Vršcu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/e-to-je-prava-zvezda-ceca-uprkos-bolesti-odrzala-koncert-za-pamcenje-u-vrscu-video/vdl6tl1|title=E, to je prava zvezda: Ceca UPRKOS BOLESTI održala koncert za pamćenje u Vršcu! Video|last=Crnković|first=D.|website=pulsonline|language=sr|access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; i [[Štip]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ceca-koncert-makedonija/1dnp3xm|title=50.000 LJUDI JE GLEDALO SAMO U NJU Ceca napravila lom u Makedoniji, a tek da vidite kako je izgledala (VIDEO)|last=Lj.T|website=Blic.rs|language=sr|access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; ([[Sjeverna Makedonija]]). Na svakom od ova tri koncerta prisustvuje preko 30 hiljada posjetilaca.

Polovinom oktobra 2019. godine u domaćim medijima objavljena je vijest da će Ceca prvi put postati baka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/3969158/ceca-postaje-baka|title=Ceca postaje baka!|website=Radio Televizija BN|access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;, budući da njen sin Veljko sa svojom vjerenicom čeka bebu. Ceca vijest potvrđuje, te najavljuje svadbu sina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/zeni-se-veljko-raznatovic-svadba-u-junu-sledece-godine/p01cv70|title=ŽENI SE VELJKO RAŽNATOVIĆ! Svadba u junu sledeće godine|website=Blic.rs|language=sr|access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Mediji Veljkovu svadbu, koja je održana [[24. novembar|24. novembra]] [[2019.|2019]]. godine, nazivaju svadbom decenije.

Za doček nove 2020. godine Ceca pjeva u [[Beograd]]u, a za reprizu dočeka održava  koncert u [[Budva|Budvi]] pred nekoliko desetina hiljada ljudi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://volimpodgoricu.me/2020/01/02/jos-jedna-spektakularna-noc-ceca-u-budvi-okupila-region/|title=JOŠ JEDNA SPEKTAKULARNA NOĆ: Ceca u Budvi okupila region!|website=Volim Podgoricu|language=bs-BA|access-date=15. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;. Poslije toga se diskretno povlači u medijsku ilegalu, najavljuje snimanje novog albuma te se tek povremeno oglašava na društvenim mrežama.

== Cecin status u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ==

Zbog kontroverzne biografije i braka sa [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnatovićem Arkanom]], Ceca je u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]] posljednji put pjevala [[1992.|1992]]. godine, i to u [[Olimpijska dvorana Zetra|Zetri]]. Iste godine, neporedno pred početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], gostovala je u emisiji &quot;[[Pavle show]]&quot; na [[Tvsa|sarajevskoj televiziji]]. Iako je svojevremeno bilo spekulacija da bi mogla nastupiti na otvorenom u [[Kiseljak]]u i na stadionu [[Koševo]], to se nije dogodilo. Ipak, na svakoj svojoj turneji Ceca redovno održava solističke koncerte u bh. entitetu [[Republika Srpska]]. U bh. gradovima pjeva uglavnom na stadionima. Od 1995. godine na ovamo održala je niz koncerata na bh. teritoriji: 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Grad
!Datum
!Mjesto koncerta
!Broj posjetilaca
|-
|[[Banja Luka]]
|27.06.2002.
|Stadion [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]
|25.000
|-
|[[Doboj]]
|26.12.2006.
|[[Džungla]]
|4.000
|-
|[[Banja Luka]]
|28.06.2008.
|Stadion [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]
|25.000&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://banjaluka.wordpress.com/2008/06/30/ceca-raznjatovic-odrzala-fantastican-koncert-u-banjaluci/|title=Ceca Ražnatović održala fantastičan koncert u Banjaluci|date=30. 6. 2008|website=Banjaluka|language=sr-RS|access-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bijeljina]]
|28.09.2010.
|Gradski trg
|25.000
|-
|[[Banja Luka]]
|01.10.2010.
|[[Trg Krajine]]
|50.000
|-
|[[Banja Luka]]
|30.06.2012.
|[[Aquana]]
|20.000
|-
|[[Bosanska Gradiška|Gradiška]]
|12.07.2013.
|Stadion [[Kozara (čvor)|Kozara]]
|15.000
|-
|[[Zvornik]]
|26.07.2013.
|[[Victoria]]
|2.500
|-
|[[Modriča]]
|02.08.2014.
|Gradski stadion
|12.000
|-
|[[Istočno Sarajevo]]
|30.08.2014.
|Stadion [[Slavija Sarajevo|Slavija]]
|25.000&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:508037-Ceca-odrzala-koncert-u-Istocnom-Sarajevu-pred-25000-ljudi|title=Ceca održala koncert u Istočnom Sarajevu pred 25.000 ljudi|website=www.novosti.rs|language=sr-Latn|access-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Banja Luka]]
|31.12.2017.
|[[Drama]]
|2.100&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:704065-Ceca-napravila-lom-na-doceku-u-Banjaluci-FOTOVIDEO|title=Ceca napravila lom na dočeku u Banjaluci (FOTO+VIDEO)|website=www.novosti.rs|language=sr-Latn|access-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Istočno Sarajevo]]
|01.12.2018.
|[[Jahorina]] Open Air
|18.000
|-
|[[Banja Luka]]
|23.08.2019.
|[[Agape Banja Luka|Agape]] Open Air
|1.000
|}
U ostalim zemljama regiona ([[Srbija]], [[Crna Gora]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Bugarska]], [[Rumunija]] i [[Slovenija]]) Ceca uživa ogromnu popularnost.

Ceca je jedna od rijetkih muzičkih ličnosti s našeg govornog područja koja je održala uspješne koncerte u sljedećim državama:

* [[2018.|2018]]. - [[Kosovska Mitrovica]] ([[Kosovo]])
* [[2019.|2019]]. - [[Cancun (Meksiko)|Cancun]] ([[Meksiko]])
* [[2018.|2018]]. - [[Kallithea]] ([[Grčka]])
* [[2015.|2015]]. - [[Dubai]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])
* [[2015.|2015]]. - [[Moskva]] ([[Rusija]])
* [[2016.|2016]]. - [[Solun|Thessaloniki]] ([[Grčka]])
* [[2016.|2016]]. - [[London]] ([[Velika Britanija]])

== Koncertni rekordi i najmasovniji Cecini koncerti ==
Ceca je estradna zvijezda čija se muzička slava zasniva prvenstveno na koncertnim turnejama. U toku karijere Ceca je do sada imala ukupno devet velikih turneja: tri jugoslovenske, tri evropske i tri svjetske. Prema evidencijama i statistici o broju posjetilaca, Ceca je do sada napunila 40-ak stadiona širom država bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], preko 150 hala i dvorana, te nekoliko desetina gradskih trgova. Vlasnica je najvećeg ikada održanog koncerta na [[Balkan]]u, na [[Ušće|Ušću]] [[2013.|2013]]. godine kojem je prisustvovalo 150.000 posjetilaca. Prema broju posjetilaca, vrlo mu je blizu i koncert na istom prostoru održan [[2006.|2006]]. godine na kojem je Ceca promovisala album &quot;[[Idealno loša|Idelano loša]]&quot;.  Jedina je ženska estradna ličnost koja je napunila beogradski stadion [[Marakana]] [[2002.|2002]]. godine. Devedesetih je u [[Beograd]]u napunila i stadion [[Tašmajdan]], te dva puta halu [[Hala Pionir|Pionir]].

Ceca je jedina regionalna muzička zvijezda koja je [[2017.|2017]]. godine dvije večeri zaredom napunila [[Armeec arena|Armeec Arenu]] u [[Sofija|Sofiji]], jedina srpska pjevačica koja je dvije večeri zaredom rasprodala Halu [[Boris Trajkovski]] u [[Skoplje|Skoplju]] ([[2010.|2010]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ceca.rs/ceca-napravila-spektakl-u-skoplju-video-slike/|title=Cecin koncert u Skoplju pravi spektakl (Video + Slike) {{!}} Ceca.rs|language=sr-RS|access-date=15. 8. 2019|archive-date=15. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190815073309/https://ceca.rs/ceca-napravila-spektakl-u-skoplju-video-slike/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, te bez konkurencije jedina domaća muzička ličnost koja je tri puta po dvije večeri zaredom rasprodala halu [[Gospodarsko razstavišče]] u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vesti.rs/Ceca/Ceca-Raznatovic-Prelepi-su-mi-utisci-iz-Ljubljane.html|title=Ceca Ražnatović: Prelepi su mi utisci iz Ljubljane|website=Vesti.rs|access-date=15. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Što se [[Ljubljana|Ljubljane]] tiče, Ceca je [[2005.|2005]]. godine napunila i tamošnju najveću dvoranu [[Tivoli-Neu|Tivoli]], te [[Arena Stožice|Arenu Stožice]] [[2018.|2018]]. godine. Godine [[2013.|2013]]., Ceca je dvije večeri zaredom napunila i čuvenu dvoranu [[Spens arena|Spens]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Ceca je rekord oborila i u [[Australija|Australiji]] gdje je [[2010.|2010]]. u [[Sydney|Sidneju]] održala koncert pred 12 hiljada ljudi.

Najmasovniji koncerti koje je Ceca održala tokom karijere su:  
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum koncerta
!Država i grad
!Mjesto koncerta
!Broj posjetilaca
|-
|15.06.2002.
|[[Srbija]], [[Beograd]]
|Stadion Marakana]]
|90.000
|-
|17.06.2006.
|[[Srbija]], [[Beograd]]
|Ušće
|120.000
|-
|13.01.2007.
|[[Srbija]], [[Beograd]]
|[[Trg Republike (Beograd)|Trg Republike]]
|200.000
|-
|13.07.2007.
|[[Srbija]], [[Vrnjačka Banja]]
|Gradski trg
|80.000
|-
|18.07.2010.
|[[Prilep]], [[Sjeverna Makedonija]]
|Gradski trg
|130.000
|-
|18.08.2012.
|[[Strmica|Strumica]], [[Sjeverna Makedonija]]
|Gradski trg
|80.000
|-
|28.06.2013.
|[[Srbija]], [[Beograd]]
|Ušće
|130.000
|-
|28.06.2014.
|[[Srbija]], [[Novi Sad]]
|[[Petrovaradinska tvrđava]]
|60.000
|-
|13.01.2015.
|[[Srbija]], [[Novi Sad]]
|Trg slobode
|70.000
|-
|28.08.2015.
|[[Srbija]], [[Zrenjanin]]
|Gradski trg
|60.000
|-
|13.01.2016.
|[[Srbija]], [[Niš]]
|[[Trg Republike (Beograd)|Trg Republike]]
|60.000
|-
|09.09.2018.
|[[Kavadarci]], [[Sjeverna Makedonija]]
|Gradski trg
|60.000
|-
|19.07.2019.
|[[Prilep]], [[Sjeverna Makedonija]]
|Gradski trg
|55.000
|-
|25.08.2019.
|[[Srbija]], [[Novi Bečej]]
|Tiski kej
|100.000
|}

== Solistički koncerti na stadionima ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum
!Država
!Grad
!Stadion
!Broj posjetilaca
|-
|17.09.1993.
|[[Srbija]]
|[[Beograd]]
|Stadion Tašmajdan
|12.000
|-
|15.06.2002.
|[[Srbija]]
|[[Beograd]]
|Stadion [[Marakana]]
|90.000
|-
|27.06.2002.
|[[Bosna i Hercegovina]]
|[[Banja Luka]]
|Stadion FK Borac
|25.000
|-
|04.06.2005.
|[[Sjeverna Makedonija]]
|[[Skoplje]]
|Stadion Vardara
|45.000
|-
|14.09.2006.
|[[Bugarska]]
|[[Sofija]]
|Vasil Levski
|12.000
|-
|21.04.2007.
|[[Srbija]]
|[[Knjaževac]]
|Gradski stadion
|8.000
|-
|04.08.2007.
|[[Crna Gora]]
|[[Herceg Novi]]
|Stadion Igalo
|25.000
|-
|21.09.2007.
|[[Srbija]]
|[[Vršac]]
|Gradski stadion
|25.000
|-
|29.09.2007.
|[[Srbija]]
|[[Smederevo]]
|Gradski stadion
|45.000
|-
|28.06.2008.
|[[Bosna i Hercegovina]]
|[[Banja Luka]]
|Stadion FK Borac
|20.000
|-
|12.08.2012.
|[[Srbija]]
|[[Dragačevo]]
|Stadion Guča
|30.000
|-
|12.07.2013.
|[[Bosna i Hercegovina]]
|[[Bosanska Gradiška|Gradiška]]
|Stadion Kozara
|15.000
|-
|28.07.2013.
|[[Srbija]]
|[[Vrnjačka Banja]]
|Stadion Raj
|25.000
|-
|14.09.2013.
|[[Srbija]]
|[[Kragujevac]]
|Gradski stadion
|20.000
|-
|01.08.2014.
|[[Sjeverna Makedonija]]
|[[Ohrid]]
|Stadion Biljanini izvori
|12.000
|-
|02.08.2014.
|[[Bosna i Hercegovina]]
|[[Modriča]]
|Gradski stadion
|15.000
|-
|08.08.2014.
|[[Srbija]]
|[[Dragačevo]]
|Stadion Guča
|30.000
|-
|30.08.2014.
|[[Bosna i Hercegovina]]
|[[Istočno Sarajevo]]
|Stadion Slavija
|25.000
|-
|15.05.2015.
|[[Bugarska]]
|[[Razgrad]]
|Stadion Ludogorec
|10.000
|-
|06.06.2015.
|[[Crna Gora]]
|[[Podgorica]]
|Gradski stadion
|22.000
|-
|21.08.2015.
|[[Bugarska]]
|[[Nesebar]]
|Gradski stadion
|30.000
|-
|07.07.2016.
|[[Srbija]]
|[[Jagodina]]
|Stadion Končarevo
|15.000
|-
|28.07.2016.
|[[Sjeverna Makedonija]]
|[[Turnovo (čvor)|Turnovo]]
|Stadion Kukuš
|8.000
|-
|10.08.2016.
|[[Srbija]]
|[[Dragačevo]]
|Stadion Guča
|20.000
|-
|24.06.2017.
|[[Srbija]]
|[[Subotica]]
|Stadion malih sportova
|6.000
|-
|26.08.2017.
|[[Slovenija]]
|[[Portorož]]
|Teniski stadion
|5.000
|-
|28.07.2018.
|[[Sjeverna Makedonija]]
|[[Ohrid]]
|Stadion Biljanini izvori
|10.000
|-
|07.09.2019.
|[[Bugarska]]
|[[Bansko (grad)|Bansko]]
|Stadion Sveti Petar
|30.000
|}

== Knjige o Ceci ==
O fenomenu Cece Ražnatović pisali su gotovo svi domaći eminentni [[novinar]]i, [[Sociologija|sociolozi]] i [[Psihologija|psiholozi]]. U domaćim nedeljnicima objavljivani su feljtoni o njenom životu i karijeri. Ipak, najviše pažnje domaće javnosti izazvale su četiri knjige o popularnoj pjevačici:

# [[Dejan Pavlović]] &quot;121 dan&quot;
# [[Živko M. Bojanić]] &quot;Ikona srpskog folka&quot;
# [[Marko Lopušina]] &quot;Između ljubavi i mržnje&quot;
# [[Nebojša Vuković]] &quot;Idealno naša&quot;

== Diskografija ==

* [[Cvetak zanovetak]] (1988)
* [[Ludo srce]] (1989)
* [[Pustite me da ga vidim]] (1990)
* [[Babaroga]] (1991)
* [[Šano dušo]] (1991)
* [[Šta je to u tvojim venama]] (1993)
* [[Ja još spavam u tvojoj majici]] (1994)
* [[Fatalna ljubav]] (1995)
* [[Emotivna luda]] (1996)
* [[Maskarada]] (1997)
* [[Ceca 2000]] (1999)
* [[Decenija (album)|Decenija]] (2001)
* [[Gore od ljubavi]] (2004)
* [[London mix]] (2005)
* [[Idealno loša]] (2006)
* [[Ljubav živi]] (2011)
* [[C Club (album)|C Club]] (2012)
* [[Poziv (album)|Poziv]] (2013)
* [[Autogram (album)|Autogram]] (2016)

&lt;br /&gt;
== Reference ==

{{refspisak}}
__SADRZAJ__

{{DEFAULTSORT:Ražnatović, Svetlana}}
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Žitorađa]]</text>
      <sha1>f2xog09ssk09e2noi4j49r766mb1dn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Države članice Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89358</id>
    <revision>
      <id>3715612</id>
      <parentid>3713495</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:38:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21471" sha1="rywb1p1sqk8kk14wux6tu4384bx7ecd" xml:space="preserve">[[File:United Nations (Member States and Territories).svg|thumb|
{{legend|#009edb|193 države članice Ujedinjenih nacija}}
{{legend|#9edb00|2 [[Promatrači Generalne skupštine Ujedinjenih naroda|države posmatrači]] ([[Sveta Stolica
]]{{efn|[[Suverenitet|Suvereni entitet]] sa [[Država|državnotvornosti]] na teritorijom [[Vatikan]]a.}} i [[Palestina (država)|Palestine]])}}
{{legend|#db9e00|2 države nečlanice koje ispunjavaju uslove ([[Cookova Ostrva]] i [[Niue]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://www.un.org/en/development/desa/population/publications/pdf/policy/WPP2013/Chapters/a_Preface.pdf |title = UN: &quot;Data for 197 countries: all 193 member states, two observer states (the Holy See and Palestine), and two non-member states (Cook Islands and Niue)&quot; |date = |access-date = 2023-04-28 |website = UN.org |publisher = |last = |first = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://www.un.org/geospatial/content/world-today |title = United Nations - The World Today |date = 2019-09-01 |access-date = 2023-04-28 |website = UN.org |publisher = |last = |first = }}&lt;/ref&gt;}}
{{legend|#c0c0c0|17 [[Spisak nesamoupravnih teritorija Ujedinjenih nacija|nesamoupravnih teritorija]]}}
{{legend|#f0f0f0|[[Antarktik]] (iznošenje [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih zahtjeva]] suspendovano prema [[Sistem antarktičke povelje|sistemu antarktičke povelje]]}}]]
[[File:Palais des Nations unies, à Genève.jpg|thumb|Zastave država članica Ujedinjenih nacija, ispred Palače nacija ([[Ženeva]], [[Švicarska]]). Od 2015, zastave dvije države posmatračice podižu se zajedno sa zastavama 193 države članice.]]

'''Zemlje članice Ujedinjenih nacija''' jesu 193 nezavisne [[država|države]] koje su stupile u organizaciju [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]&lt;nowiki/&gt;i najveća su međuvladina organizacija na svijetu. Sve članice imaju jednaku zastupljenost u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://research.un.org/en/unmembers/currentmembers|title=Research Guides: UN Membership: Current UN Member States Resources|last=Library|first=Dag Hammarskjöld|website=research.un.org|language=English|access-date=2025-04-23}}&lt;/ref&gt; [[Povelja Ujedinjenih nacija]] definira pravila za prijem država članica. Članstvo je otvoreno za sve države koje prihvate određene uvjete povelje i sposobne su ih provoditi. Nove članice mora preporučiti [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]. Ovo za posljedicu ima to da određen broj ''[[de facto]]'' nezavisnih, ali od strane stalnih članova SBUN nepriznatih država ostaje nepriznata od strane UN-a.Pored država članica, UN također poziva države nečlanice da budu države posmatrači u Generalnoj skupštini UN-a. Država članica koja je uporno kršila principe Povelje Ujedinjenih nacija može biti isključena iz Ujedinjenih nacija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.unov.org/unov/en/faq.html|title=Frequently asked questions|date=|publisher=[[United Nations Office at Vienna]]|accessdate=17 December 2023|archive-date=4. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230704205955/https://www.unov.org/unov/en/faq.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Tabela država članica ==
=== Punopravne članice ===
:''Države članice sa'' &lt;span style=&quot;background:#ccddff;width:50px;border:1px solid #aaaaaa&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; ''pozadinom i napisane '''podebljanim''' slovima su originalne članice.''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Država članica
! Datum pridruživanja
! Ostale informacije
|-
| {{ZD|AFG}} [[Afganistan]]
| 19. novembar 1946.
|
|-
| {{ZD|ALB}} [[Albanija]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|ALŽ}} [[Alžir]]
| 8. oktobar 1962.
|
|-
| {{ZD|AND}} [[Andora]]
| 28. juli 1993.
|
|-
| {{ZD|ANG}} [[Angola]]
| 1. decembar 1976.
|
|-
| {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]]
| 11. novembar 1981.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|ARG}} '''[[Argentina]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|ARM}} [[Armenija]]
| 2. mart 1992.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|AUS}} '''[[Australija]]'''
| 1. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|AUT}} [[Austrija]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]]
| 2. mart 1992.
|
|-
| {{ZD|BAH}} [[Bahami]]
| 18. septembar 1973.
|
|-
| {{ZD|BHR}} [[Bahrein]]
| 21. septembar 1971.
|
|-
| {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]]
| 17. septembar 1974.
|
|-
| {{ZD|BAR}} [[Barbados]]
| 9. decembar 1966.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|BEL}} '''[[Belgija]]'''
| 27. decembar 1945.
|
|-
| {{ZD|BLZ}} [[Belize]]
| 25. septembar 1981.
|
|-
| {{ZD|BEN}} [[Benin]]
| 20. septembar 1960.
| &lt;ref&gt;'''Benin''' je originalno primljen kao [[Dahomej]], prije promjene imena 1975.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|BJE}} '''[[Bjelorusija]]'''
| 24. oktobar 1945
| &lt;ref&gt;'''Belarus''' je originalno primljena kao [[Bjelorusijska Sovjetska Socialistička Republika]], kao savezna država Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika. Postala je nezavisna država 1991. Izvjestila je UN o svojoj promjeni imena sa prijašnje Bjelorusije na Belarus 19. septembra 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|BOC}} [[Bocvana]]
| 17. oktobar 1966.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|BOL}} '''[[Bolivija]]'''
| 14. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]
| 22. maj 1992.
| vidi [[Republike SFRJ]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|BRA}} '''[[Brazil]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|BRU}} [[Brunej]]
| 21. septembar 1984.
|
|-
| {{ZD|BUG}} [[Bugarska]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]]
| 20. septembar 1960.
| &lt;ref&gt;'''Burkina Faso''' je originalno primljena kao Republika [[Gornja Volta]], prije promjene imena 1984.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|BUR}} [[Burundi]]
| 18. septembar 1962.
|
|-
| {{ZD|BUT}} [[Butan (država)|Butan]]
| 21. septembar 1971.
|
|-
| {{ZD|CAR}} [[Centralnoafrička Republika]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|CG}} [[Crna Gora]]
| 28. juni 2006.
| vidi [[Republike SFRJ]]
|-
| {{ZD|ČAD}} [[Čad]]
| 20. septembar 1960.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|ČIL}} '''[[Čile]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]]
| 19. januar 1993.
| vidi [[Čehoslovačka]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| '''{{ZD|DAN}} [[Danska]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|DJI}} [[Džibuti]]
| 20. septembar 1977.
|
|-
| {{ZD|DMN}} [[Dominika]]
| 18. decembar 1978.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|DOM}} '''[[Dominikanska Republika]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|EGI}} '''[[Egipat]]'''
| 24. oktobar 1945.
| vidi [[Ujedinjena Arapska Republika]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|EKV}} '''[[Ekvador]]'''
| 21. decembar 1945.
|
|-
| {{ZD|EKG}} [[Ekvatorijalna Gvineja]]
| 12. novembar 1968.
|
|-
| {{ZD|ERI}} [[Eritreja]]
| 28. maj 1993.
|
|-
| {{ZD|EST}} [[Estonija]]
| 17. septembar 1991.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|ETI}} '''[[Etiopija]]'''
| 13. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|FIJ}} [[Fidži]]
| 13. oktobar 1970.
|
|-
| {{ZD|FIN}} [[Finska]]
| 14. decembar 1955.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|FRA}} '''[[Francuska]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|GAB}} [[Gabon]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|GAM}} [[Gambija]]
| 21. septembar 1965.
|
|-
| {{ZD|GAN}} [[Gana]]
| 8. mart 1957.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|GRČ}} '''[[Grčka]]'''
| 25. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|GRE}} [[Grenada]]
| 17. septembar 1974.
|
|-
| {{ZD|GRU}} [[Gruzija]]
| 31. juli 1992.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|GVA}} [[Gvajana]]
| 20. septembar 1966.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|GUA}} '''[[Gvatemala]]'''
| 21. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|GVI}} [[Gvineja]]
| 12. decembar 1958.
|
|-
| {{ZD|GVB}} [[Gvineja-Bisau]]
| 17. septembar 1974.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|HAI}} '''[[Haiti]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|HOL}} '''[[Holandija|Kraljevina Holandija]]'''
| 10. decembar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|HON}} '''[[Honduras]]'''
| 17. decembar 1945.
|
|-
| {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]]
| 22. maj 1992.
| vidi [[Republike SFRJ]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|IND}} '''[[Indija]]'''
| 30. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|INDN}} [[Indonezija]]
| 28. septembar 1950.
| &lt;ref&gt;'''Indonezija''' se povukla iz UN-a 20. januara 1965. Ponovo je primljena 28 septembra 1966.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|IRK}} '''[[Irak]]'''
| 21. decembar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|IRN}} '''[[Iran|Islamska Republika Iran]]'''
| 24. oktobar 1945.
| &lt;ref&gt;Originalno primljena kao '''Iran'''.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|IRS}} [[Irska]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|ISL}} [[Island]]
| 19. novembar 1946.
|
|-
| {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]]
| 27. septembar 2002.
|
|-
| {{ZD|IZR}} [[Izrael]]
| 11. maj 1949.
|
|-
| {{ZD|ITA}} [[Italija]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|JAM}} [[Jamajka]]
| 18. septembar 1962.
|
|-
| {{ZD|JAP}} [[Japan]]
| 18. decembar 1956.
|
|-
| {{ZD|JEM}} [[Jemen]]
| 30. septembar 1947.
| pogledajte ''[[Sjeverni Jemen i Južni Jemen]]''
|-
| {{ZD|JOR}} [[Jordan]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
|{{ZID|Južni Sudan}}
|14. juli 2011.
|pogledajte [[Drugi sudanski građanski rat]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|JAR}} '''[[Južnoafrička Republika]]'''
| 7. novembar 1945.
| &lt;ref&gt;'''Južnoafrička Republika''' je primljena kao [[Južnoafrička Unija]], prije nego što je postala republika 1961.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|KMB}} [[Kambodža]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|KAM}} [[Kamerun]]
| 20. septembar 1960.
| &lt;ref&gt;'''Kamerun''' je originalno primljen kao ''Cameroun'', pre ujedinjenja sa [[Južni kamerun|Južnim Kamerunom]] 1961.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|KAN}} '''[[Kanada]]'''
| 9. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|KAT}} [[Katar]]
| 21. septembar 1971.
|
|-
| {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan]]
| 2. mart 1992.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|KEN}} [[Kenija]]
| 16. decembar 1963.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|KIN}} '''[[Kina]]'''
| 24. oktobar 1945.
| &lt;ref&gt;[[Republika Kina]] je predstavljala Kinu u UN do 1971., kad je odlukom Generalne Skupštine UN odlučeno da Kinu predstavlja [[Narodna Republika Kina]]&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|KIP}} [[Kipar]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]]
| 2. mart 1992.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]]
| 14. septembar 1999.
|
|-
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|KOL}} '''[[Kolumbija]]'''
| 5. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|KOM}} [[Komori]]
| 12. novembar 1975.
|
|-
| {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo]]
| 20. septembar 1960.
| &lt;ref&gt;'''Demokratska Republika Kongo''' je originalno primljena kao Kongo (Leopoldville). 1964 je država promenila ime u &quot;Demokratska Republika Kongo&quot;, a 1971. u [[Zair]]. Povratila je sadašnje ime 17. maja 1997.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|KON}} [[Republika Kongo]]
| 20. septembar 1960.
| &lt;ref&gt;'''Republika Kongo''' je originalno primljena kao Kongo (Brazzaville).&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja|Narodna Demokratska Republika Koreja]]
| 17. septembar 1991.
|
|-
| {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja|Republika Koreja]]
| 17. septembar 1991.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| '''{{ZD|KOS}} [[Kostarika]]'''
| 2. novembar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| '''{{ZD|KUB}} [[Kuba]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]]
| 14. maj 1963.
|
|-
| {{ZD|LAO}} [[Laos|Narodna Demokratska Republika Laos]]
| 14. decembar 1955.
| &lt;ref&gt;Originalno primljena kao '''Laos'''.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|LAT}} [[Latvija]]
| 17. septembar 1991.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|LES}} [[Lesoto]]
| 17. oktobar 1966.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|LBN}} '''[[Libanon]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|LBR}} '''[[Liberija]]'''
| 2. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|LIB|1977}} [[Libija|Libijska Arapska Džamahirija]]
| 14. decembar 1955.
| &lt;ref&gt;Originalno primljena kao '''Libija'''.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]]
| 18. septembar 1990.
|
|-
| {{ZD|LIT}} [[Litvanija]]
| 17. septembar 1991.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|LUX}} '''[[Luksemburg|Veliko vojvodstvo Luksemburg]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]]
| 8. april 1993.
| &lt;ref&gt;Privremeno ime unutar Ujedinjenih Nacija.&lt;/ref&gt;; također pogledajte ''[[Republike SFRJ]]''
|-
| {{ZD|MLV}} [[Malavi]]
| 1. decembar 1964.
|
|-
| {{ZD|MALE}} [[Malezija]]
| 17. septembar 1957.
| &lt;ref&gt;'''Malezija''' je prvobitno primljena u članstvo kao [[Federacija Malaja]]. 16. septembra 1963, nakon proširenja federacije na [[Singapur]], [[Sabah]] i [[Sarawak]], promijenila je ime u &quot;Malezija&quot;. Singapur je postao nezavisan 9. augusta 1965.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|MALD}} [[Maldivi]]
| 21. septembar 1965.
|
|-
| {{ZD|MALI}} [[Mali]]
| 28. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|MLT}} [[Malta]]
| 1. decembar 1964.
|
|-
| {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska ostrva]]
| 17. septembar 1991.
|
|-
| {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]]
| 24. april 1968.
|
|-
| {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]]
| 27. oktobar 1961.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|MEX}} '''[[Meksiko]]'''
| 7. novembar 1945.
|
|-
| [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|25px]] [[Mjanmar]]
| 19. april 1948.
| &lt;ref&gt;'''Mjanmar''' je originalno primljen kao Burma, prije promjene imena 1989.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|MIK}} [[Savezne Države Mikronezije]]
| 17. septembar 1991.
|
|-
| {{ZD|MNK}} [[Monako]]
| 28. maj 1993.
|
|-
| {{ZD|MNG}} [[Mongolija]]
| 27. oktobar 1961.
|
|-
| {{ZD|MAR}} [[Maroko]]
| 12. novembar 1956.
|
|-
| {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]]
| 16. septembar 1975.
|
|-
| {{ZD|NAM}} [[Namibija]]
| 23. april 1990.
|
|-
| {{ZD|NAU}} [[Nauru]]
| 14. septembar 1999.
|
|-
| {{ZD|NEP}} [[Nepal]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|NGR}} [[Niger]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|NIG}} [[Nigerija]]
| 7. oktobar 1960.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|NIK}} '''[[Nikaragva]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|NOR}} '''[[Norveška]]'''
| 27. novembar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|NZL}} '''[[Novi Zeland]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|NJE}} [[Njemačka]]
| 18. septembar 1973.
| vidi [[Reunifikacija Njemačke]]
|-
| {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]]
| 20. septembar 1960.
| &lt;ref&gt;Zvanično '''Côte d'Ivoire''' (Vlada podstiče korištenje ove varijante u svim jezicima), država je primljena originalno kao ''Ivory Coast'', Obala Slonovače. Zvaničan naziv '''Côte d'Ivoire''' se koristi u UN od 1985.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|OMA}} [[Oman]]
| 7. oktobar 1971.
|
|-
| {{ZD|PAK}} [[Pakistan]]
| 30. septembar 1947.
|
|-
| {{ZD|PALA}} [[Palau]]
| 15. decembar 1994.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|PAN}} '''[[Panama]]'''
| 13. novembar 1945.
|
|-
| {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]]
| 10. oktobar 1975.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|PAR}} '''[[Paragvaj]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|PER}} '''[[Peru]]'''
| 31. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|FIL}} '''[[Filipini]]'''
| 24. oktobar 1945.
| &lt;ref&gt;'''Filipini''' su originalno primljeni kao [[Commonwealth Filipina]], prije sticanja pune nezavisnosti 1946.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|POLJ}} '''[[Poljska]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|POR}} [[Portugal]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|MOL}} [[Moldavija|Republika Moldavija]]
| 2. mart 1992.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|RUM}} [[Rumunija]]
| 14. decembar 1955.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|RUS}} '''[[Ruska Federacija]]'''
| 24. oktobar 1945.
| vidi [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|RUA}} [[Ruanda]]
| 18. septembar 1962.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|SAL}} '''[[Salvador]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|SAM}} [[Samoa]]
| 15. decembar 1976.
| &lt;ref&gt;'''Samoa''' je primljena kao '''Zapadna Samoa''', prije promjene imena 1997.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|SMR}} [[San Marino]]
| 2. mart 1992.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|SAU}} '''[[Saudijska Arabija]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|SEN}} [[Senegal]]
| 28. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]]
| 21. septembar 1976.
|
|-
| {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]]
| 27. septembar 1961.
|
|-
| {{ZD|SIN}} [[Singapur]]
| 21. septembar 1965.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|SIR}} '''[[Sirija|Arapska Republika Sirija]]'''
| 24. oktobar 1945.
| &lt;ref&gt;Originalno primljena kao '''Sirija'''.&lt;/ref&gt;; također pogledajte ''[[Ujedinjena Arapska Republika]]''
|-
| {{ZD|SLK}} [[Slovačka]]
| 19. januar 1993.
| pogledajte ''[[Čehoslovačka]]''
|-
| {{ZD|SLO}} [[Slovenija]]
| 22. maj 1992.
| pogledajte ''[[Republike SFRJ]]''
|-
| {{ZD|SOL}} [[Solomonska ostrva]]
| 19. septembar 1978.
|
|-
| {{ZD|SOM}} [[Somalija]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|SRB}} [[Srbija]]
| 1. novembar 2000.
| pogledajte ''[[Republike SFRJ]]''
|-
| {{ZD|SUD}} [[Sudan]]
| 12. novembar 1956.
|
|-
| {{ZD|SUR}} [[Surinam]]
| 4. decembar 1975.
|
|-
| {{ZD|SVA}} [[Esvatini]]
| 24. septembar 1968.
|
|-
| {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]]
| 18. septembar 1979.
|
|-
| {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]]
| 23. septembar 1983.
|
|-
| {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]]
| 16. septembar 1980.
|
|-
| {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]]
| 16. septembar 1975.
|
|-
| {{ZD|ŠPA}} [[Španija]]
| 14. decembar 1955.
|
|-
| {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]]
| 14. decembar 1955.
| &lt;ref&gt;'''Šri Lanka''' je primljena kao Cejlon, prije promjene imena 1972.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]]
| 19. novembar 1946.
|
|-
| {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]]
| 10. septembar 2002.
|
|-
| {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]]
| 2. mart 1992.
| pogledajte [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|TAJ}} [[Tajland]]
| 16. decembar 1946.
| &lt;ref&gt;'''Tajland''' originalno primljen kao Sijam, prije promjene imena 1949.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|TOG}} [[Togo]]
| 20. septembar 1960.
|
|-
| {{ZD|TON}} [[Tonga]]
| 14. septembar 1999.
|
|-
| {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]]
| 18. septembar 1962.
|
|-
| {{ZD|TUN}} [[Tunis]]
| 12. novembar 1956.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|TUR}} '''[[Turska]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]]
| 2. mart 1992.
| pogledajte [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]]
| 5. septembar 2000.
|
|-
| {{ZD|UGA}} [[Uganda]]
| 25. oktobar 1962.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|UKR}} '''[[Ukrajina]]'''
| 24. oktobar 1945.
| &lt;ref&gt;'''Ukrajina''' originalno primljena kao [[Ukrajinska SSR]], prije proglašenja nezavisnosti 1991.&lt;/ref&gt;; također pogledajte [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
| 9. decembar 1971.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|UK}} '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|-
| {{ZD|TAN}} [[Tanzanija|Ujedinjena Republika Tanzanija]]
| 14. decembar 1961.
| pogledajte ''[[Tanganjika i Zanzibar]]''
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|SAD}} '''[[Sjedinjene Američke Države]]'''
| 24. oktobar 1945.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|URU}} '''[[Urugvaj]]'''
| 18. decembar 1945.
|
|-
| {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]]
| 2. mart 1992.
| pogledajte [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika#Podjela]]
|-
| {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]]
| 15. septembar 1981.
|
|- style=&quot;background:#ccddff;&quot;
| {{ZD|VEN}} '''[[Venecuela|Bolivarska Republika Venecuela]]'''
| 15. novembar 1945.
| &lt;ref&gt;Originalno primljena kao '''Venecuela'''.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]]
| 20. septembar 1977.
|
|-
| {{ZD|ZAM}} [[Zambija]]
| 1. decembar 1964.
|
|-
| {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Ostrva]]
| 16. septembar 1975.
|
|-
| {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]]
| 25. august 1980.
|
|}

=== Posmatrači ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Država posmatrač
!Datum dobivanja statusa
!Ostale informacije
|-
|{{ZD|Vatikan}} [[Sveta Stolica]]
|6. april 1964. - dobila status posmatrača
1. juli 2004. - stekla sva prava na punopravno članstvo osim ''glasačkih prava, podnošenje prijedloga za rješavanje bez ko-sponzoriranja i predlaganje kandidata''
|Suvereni entitet sa državnošću nad teritorijom {{ZID|Vatikan}}
|-
|{{ZID|Palestina}}
|22. novembar 1974 - status nedržavnog posmatrača Organizacije za oslobođenje Palestine (PLO)
9. decembar 1988 - Pravo na komunikaciju bez posrednika

15. decembar 1988 - oznaka &quot;Palestina&quot;

7. juli 1998 - pravo na učešće u opštoj raspravi i dodatna prava

29. novembar 2012 - status države posmatrača
|
|}

=== Ostale države i entiteti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Država/Entitet
!Datum članstva
!Ostale informacije
|-
|{{ZID|Tajvan}}
|1945. - 1971.
|1971. godine, nakon [[Kineski građanski rat|kineskog građanskog rata]], pravi predstavnik [[Kina|Kine]] u UN je [[Kina|Narodna Republika Kina]], a [[Tajvan]] se smatra samo teritorijom [[Kina|Narodne Republike Kine]].
|-
|{{ZID|Suvereni malteški vojni red}}
|24. august 1994.
|Nije punopravni član jer nema zvanične teritorije na koju leže državnost
|-
|{{ZID|Cookova Ostrva}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. oktobar 1945.
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu države {{ZID|Novi Zeland}}
|-
|{{ZID|Niue}}
|}

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ujedinjene nacije}}
{{Povelja UN-a}}

[[Kategorija:Ujedinjene nacije|Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države svijeta|Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija|*]]</text>
      <sha1>rywb1p1sqk8kk14wux6tu4384bx7ecd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demosten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>90341</id>
    <revision>
      <id>3715598</id>
      <parentid>3682732</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:35:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51873" sha1="7bq5ahbmff6omr6z0e68g687kz8e0ws" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:Demosthenes orator Louvre.jpg|mini|300px|Demosten]]
'''Demosten''' ({{SGrJ|Δημοσθένης|f=Dēmosthénēs}}, 384 – 322. godine p. n. e.) bio je najveći [[Retorika|govornik]] [[Antička Grčka|antičke Grčke]] i istaknuti [[Atina|atinski]] državnik. Njegovi govori odlikuju se visokom [[Književnost|književno]]-[[Umjetnost|umjetničkom]] vrijednošću i istovremeno pružaju temeljit uvid u [[Politika|politička]] i [[Kultura|kulturna]] zbivanja u antičkoj Grčkoj tokom IV stoljeća p. n. e. Demosten je govornički vještinu naučio proučavajući govore svojih velikih prethodnika. Prve [[sud]]ske govore izrekao je kada je imao dvadeset godina kada je uspješno dobio parnicu protiv svojih staratelja koji su pronevjerili njegovo nasljedstvo. Jedno vrijeme Demosten je zarađivao za život kao profesionalni pisac govora za druge - ''logograf'', te se i sam bavio [[pravo]]m.

Upravo za vrijeme rada kao logograf, Demosten je pokazao interes za [[politika|politiku]] a 354. godine p. n. e. izgovorio je svoje prve političke govore. Najveći dio svog plodnog radnog vijeka uložio je protiveći se ekspanziji antičke Makedonije. Svoj grad, Atinu, veoma je volio i idealizovao i cijeli se život borio da ona ponovo bude nadmoćna nad ostalim i istovremeno je insistirao kod svojih sugrađana da se odupru [[Filip II Makedonski|Filipu II Makedonskom]]. Mogućnost za ostvarenje tih ciljeva vidio je u očuvanju slobode Atine i sklapanju saveza sa drugim gradovima protiv Makedonije. Ipak, nije uspio preduprijediti Filipove planove, širenje njegovog uticaja na jug i osvajanje grčkih polisa.

Nakon Filipove smrti, Demosten je odigrao vodeću ulogu i u atinskom ustanku protiv novog makedonskog kralja, [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Filipovog sina. Ipak, njegovi napori nisu uspjeli i ustanak je provocirao žestoku reakciju Makedonaca. Kako bi spriječio slične probleme, [[Antipater]], Aleksandrov general, poslao je potjeru za Demostenom. Demosten nije dozvolio da ga uhvate oduzevši sebi život.

Aristofan iz Bizantije (oko 257-185. godine p. n. e., grčki učenjak, kritičar i ''gramatičar'') i njegov učenik, Aristarh sa Samotrake  (oko 220–143. godine p. n. e., smatra se za najutjecajnijeg poznavaoca Homerovih djela, bio je bibliotekar u Aleksandriji) uvrstili su Demostena među deset najvećih atičkih govornika i logografa. Longinus (I-III? stoljeće n. e., grčki učitelj retorike ili književni kritičar) za Demostena je rekao da je usavršio sve karakteristike odličnog govora&lt;ref&gt;Longinus, ''On the Sublime'', 34.4&lt;/ref&gt;. A [[Ciceron]] ga je smatrao savršenim govornikom kome ništa ne nedostaje&lt;ref&gt;Cicero, ''Brutus'', 35&lt;/ref&gt;.

==Mladost==

Demosten je rođen 384. godine p. n. e. u [[Atika|atičkom]] selu Peaniji, posljednje godine 98. olimpijade ili prve godine 99. olimpijade.&lt;ref name=&quot;Weil1&quot;&gt;H. Weil, ''Biography of Demosthenes'', 5&amp;ndash;6&lt;/ref&gt;. Otac mu je bio dobrostojeći trgovac i vlasnik radionice oružja (μαχαιροποιός) u kojoj je pravio [[mač]]eve&lt;ref name=&quot;Thurston&quot;&gt;H. T. Peck,  [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0062%3Aid%3Ddemosthenes Harpers Dictionary of Classical Antiquities]&lt;/ref&gt;. U sedmoj godini života izgubio je oca (376. godine p. n. e.) i tako ostao sam sa majkom i šestogodišnjom sestrom. Brigu za njih i za znatnu imovinu od 14 [[Talenat (mjera)|talenata]] (mjera vrijednost određena u težini [[zlato|zlata]] ili češće [[srebro|srebra]], oko 26&amp;nbsp;kg) otac je bio povjerio trojici staralaca; Afobusu, Demofonu i Teripidu. Umjesto da taj imetak povećaju, nesavjesni staraoci upropastili su Demostenu gotovo cijelo nasljedstvo&lt;ref name=&quot;Thomsen&quot;&gt;O. Thomsen, ''The Looting of the Estate of the Elder Demosthenes'', 61&lt;/ref&gt;. Demosten se morao braniti da spasi ono malo što mu je ostalo od nasljedstva i bio je prisiljen da sudskim putem od staralaca traži da vrate sve što su mu oteli. Tvrdio je da mu staraoci nisu sačuvali ništa osim kuće, četrnaest robova i 30 srebrnih ''mina'' (30 mina = ½ talenta)&lt;ref name=&quot;Aph6&quot;&gt;Demosthenes, ''Against Aphobus 1'', [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0074;query=section%3D%23877;layout=;loc=27.5 6]&lt;/ref&gt;. Naravno, za uspješno učešće u parnici bilo je neophodno da dobro savlada vještinu govorništva, inače potrebnu svakome ko je htio da se posveti sudskim i/ili političkim aktivnostima. Govornička vještina je bila veoma cijenjena u antičkom svijetu ne samo kao sredstvo putem kojeg se prenosilo i širilo znanje, ostvarivale namjere i štitila prava već i kao sredstvo lične ili tuđe promocije u javnom životu a i kao sredstvo upereno protiv nekoga ili nečega.

Premda neki [[Antika|antički]] izvori pominju [[Izokrat]]a kao Demostenovog učitelja govorništva, to je malo vjerovatno, a u ovaj podatak se sumnjalo još u antici. Naime, Izokratova škola bila je sigurno preskupa za Demostenovo finansijsko stanje, s obzirom da mu je od nasljedstva preostalo svega nekoliko mina. Osim toga, Izokratovi politički stavovi bili au skoro su potpunosti suprotni kasnijim Demostenovim: Izokrat je smatrao da Grci po svaku cijenu treba da se ujedine protiv [[Persija]]naca a u [[Filip II Makedonski|Filipu II Makedonskom]] je vidio tu ujediniteljsku snagu. Takođe, u samom govorništvu ne može se govoriti o neposrednom uticaju Izokrata na Demostena. Vjerovatniji je drugi podatak – da je Demosten za učitelja uzeo [[Isej]]a, također poznatog govornika i [[Logografija|logografa]] tog doba. On je predavao i [[Građansko pravo|građansko]] i nasljedno [[pravo]], a Demosten je morao misliti na povraćaj sredstava koja su njegovi staraoci potrošili. Takođe, Isejeva škola nije bila tako skupa kao Izokratova. Na kraju, dok se Izokrat prevashodno bavio teorijom govorništva, Isej je bio orator-praktičar.

===Govori o staralaštvu===

Pošto je postao punoljetan, Demosten je 364. godine p. n. e. optužio svoje staraoce i dobio parnicu. To mu, međutim, nije bilo od naročite koristi, s obzirom na to da su oni znali na svakakve načine prolongirati povraćaj sredstava, te je Demosten poslije pet godina konačno digao ruke. Tokom cijelog ovog sudskog postupka održao je pet govora, koji su sačuvani pod zajedničkim nazivom ''govori o staralaštvu'' (λόγοι ἐπιτροπικοί): dva govora ''Protiv Afoba o stvaralaštvu'' (Κατ' Ἀφόβου ἐπιτροπῆς α' β', tužba i replika, tj. odgovor na odbranu tuženoga), ''Afobu za Fana o lažnom svjedočenju'' (Πρὸς Ἄφοβον ὑπὲρ Φάνου ψευδομαρτυριῶν) i dva govora ''Onetoru o ometanju posjeda'' (Πρὸς Ὀνήτορα ἐξούλης α' β', tužba i replika). Iako je sud bio odredio da se Demostenu plati šteta od deset talenata&lt;ref name=&quot;AphIII59&quot;&gt;Demosthenes, ''Against Aphobus 3'', [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0074&amp;query=section%3D%231023&amp;layout=&amp;loc=29.58 59]&lt;/ref&gt; kada su se sve rasprave i pretresi i odgađanja okončali uspio je povratiti samo manji dio nasljedstva.&lt;ref&gt;Demosthenes, Encyclopaedia, The Helios, 1952.&lt;/ref&gt;.

===Logografija===

[[Datoteka:Démosthène s'exerçant à la parole (1870) by Jean-Jules-Antoine Lecomte du Nouÿ.jpg|mini|250px|''Demosten vježba govorništvo'', Jean Lecomte du Nouÿ (1842–1923), Demosten je imao običaj da uči u jednom malom podrumu koji je sam uredio. Također je vježbao izgovor dok je u ustima držao kamenčiće, te je recitovao stihove dok bi trčao. Da bi osnažio svoj glas, vježbao je pored obale mora nadjačavajući šum talasa.]]

Da bi sebi obezbijedio sredstva za pristojan život, Demosten je postao [[Logografija|logograf]], tj. za novac je pisao govore za druge – i za tužioce i za tužene. Od njegove logografske prakse sačuvalo se oko trideset govora pod naslovom ''sudski govori u privatnim parnicama'' (λόγοι δικανικοὶ ἰδιωτικοί), među kojima je najznačajniji govor ''Za Formiona'' (Παραγραφὴ ὑπὲρ Φορμίωνος) protiv [[Apolodor iz Aharne|Apolodora]], s kojim su u vezi dva govora ''Protiv Stefana o lažnom svjedočenju'' (Κατὰ Στεφάνου ψευδομαρτυριῶν, tužba i replika).

Iako je logografskim radom popravio svoje finansijsko stanje, Demosten se nije zadovoljio ovim zanimanjem. On je htio, kao i njegov uzor [[Perikle]], da izađe pred narod i bavi se političkim poslovima. Istupanje u parnici protiv njegovih staralaca Demostenu je, svakako, pribavilo dragocjeno iskustvo, i pružilo mu priliku da se uvjeri kako je teško izbjeći da se postane samo osrednji govornik, pogotovo što atinskoj raji nije bilo dovoljno da čuje lijep govor - on je morao biti i lijepo izgovoren. Kada je držao svoj prvi govor publika ga je, navodno, često prekidala i rugala se neiskusnom novajliji: slušaoci su smatrali da je govor zamršen, a navedeni dokazi vještački, neprirodni i preopširni; osim toga, govornik je imao slab glas, kratak dah i nejasan izgovor.

Demosten je navodno patio i od mucavosti pa je ta mana bila jedan od razloga zbog kojih se odlučno prihvatio disciplinovanog programa vježbi kako bi otklonio svoje nedostatke i poboljšao izgovor. Naročito je radio na dikciji, glasu i pokretima&lt;ref name=&quot;Pl6-7&quot;&gt;Plutarch, ''Demosthenes'', 6&amp;ndash;7&lt;/ref&gt;. Žar i upornost s kojom se bio posvetio ovim ciljevima su postali poslovični. Ipak, nije sa sigurnošću utvrđeno da li su ovi detalji zaista tačni ili samo (izmišljene) anegdote koje ilustruju Demostenovu upornost i odlučnost&lt;ref name=&quot;Helios&quot;&gt;Demosthenes, Encyclopaedia, The Helios, 1952,&lt;/ref&gt; 
 
===Političke parnice===

Privatne političke parnice bile su prvi korak koji je Demostena približio položaju uticajnog državnika. Prije nego što se u ''Atinskoj skupštini'' pojavio pred suverenim ''demosom'', pojavljivao se on u sudnici i u ''Vijeću pet stotina'', u političkim parnicama. Prvi takav govor bio je ''O trijerarhijskom vijencu'' (Περὶ τοῦ στεφάνου τῆς τριηραρχίας), održan 359. godine p. n. e. u prilog nekom čovjeku koji je od Vijeća tražio da bude ovjenčan trijerarhijskim vijencem.

Svoj politički rad Demosten je započeo 355. godine p. n. e. tužbama protiv štetnih/nezakonitih prijedloga zakona (γραφαὶ παρανόμων). Te godine napisao je za [[Diodor]]a govor ''Protiv Androtiona'' o nezakonitom prijedlogu (Κατ' Ἀνδροτίωνος παρανόμων): Androtion je bio predložio da se Vijeću kad je odstupilo dekretuje vijenac, a Demosten dokazuje da Vijeće nije ni zaslužilo vijenac, jer nije sagradilo propisani broj trijera (vrsta broda).

Godine 353. p. n. e. napisao je za istog Diodora govor ''Protiv Timokrata'' (Κατὰ Τιμοκράτους παρανόμων): Timokrat, nagovoren od svog prijatelja – već pomenutog Androtiona – predložio je da se dužnicima odloži plaćanje duga. Demosten ovaj predlog naziva νόμος ἐπ' ἀνδρί (zakon za jednog čovjeka), odnosno on dokazuje da je čitav zakon predložen samo da bi se Androtion oslobodio svog duga.

Godine 356. p. n. e. Demosten je održao govor ''O ateliji Leptinu''. Leptin je predložio zakon po kojem bi se ukinula ἀτέλεια, tj. oslobađanje od [[porez]]a, za svakoga osim za potomke tiranoubica – Harmodija i Aristogitona. Ova mjera bila je usmjerena na poboljšanje državnih finansija, do čega je i Demostenu svakako bilo stalo. No, on je ustao u odbranu privilegija zaslužnih ljudi, smatrajući da se oni moraju nagrađivati, kako bi i drugi građani bili podsticani da čine državi dobra djela.

Na ove govore naslanja se govor ''Protiv Midije o šamaru'' (Κατὰ Μειδίου περὶ τοῦ κονδύλου), kojim je Demosten 347. godine p. n. e. htio pozvati na sud Midiju, koji ga je ranije uvrijedio opalivši mu šamar pred gledaocima. Do parnice nije ni došlo, pa ni govor nije održan, jer se Demosten nagodio s Midijom tako da mu je ovaj platio 30 [[Mina (novac)|mina]].

===Prvi spoljnopolitički govori===

Demosten je prvi put nastupio kao državnički govornik 354. godine p. n. e., kada je predlagao reformu u opremanju brodova, i to govorom ''O simorijama'' (Περὶ συμμοριῶν – συμμοριαί: dvadeset razreda na koje se u Atini dijelilo 1.200 bogataša za opremanje brodova, τριηραρχία - trijerarhija). U ovom govoru on je odvraćao svoje sugrađane od nepromišljenog i naglog poduhvata kakav bi bio rat protiv [[Persija|persijskog]] kralja [[Artakserks III|Artakserksa III]] od koga uopšte nije trebalo strahovati: [[Atina]] i cijela Grčka imali su drugog neprijatelja, a to je Filip II Makedonski.

Svoj već razvijeni politički stav Demosten je pokazao i u govoru ''Za Megalopoljane'', koji je izgovorio 353. godine p. n. e., kada su se [[Sparta]]nci bili spremali da zauzmu [[Megalopolj]] u [[Arkadija|Arkadiji]], a Megalopoljani zatražili pomoć od Atine, s obzirom da je njihova [[metropola]], [[Teba (Grčka)|Teba]], bila zauzeta ratovanjem sa [[Fokida|Fokiđanima]]. Istovremeno, i Spartanci su bili poslali svoje poslanike u Atinu. Demosten je isticao da stari savezi ne mogu, i ne treba da traju vječno, već da se oni mogu raskidati i sklapati novi, u skladu sa realnim interesima i stanjem države. Stoga je Demosten u Atinskoj skupštini savjetovao da se pošalje pomoć Megalopoljanima, jer su slabiji, što bi bilo i u interesu Atine, ali, u tome nije uspio.

U govoru ''Za slobodu Rođana'', održanom 351. godine, Demosten je bio ustao u zaštitu [[rodos]]kih [[Demokratija|demokrata]], koje su [[Oligarhija|oligarsi]] uz pomoć [[Karija|karijskog]] gospodara [[Mauzol]]a bili protjerali. Mada su Rođani protiv Atine ranije bili pokrenuli tzv. saveznički rat, Demosten je mislio da su se bili urazumili i da će drugačije postupati. U zaštiti Rođana Demosten je zapravo vidio šansu da Atina povrati najvažnija ostrva i obnovi pomorski savez, a osim toga, Rođane i Atinjane je vezivao upravo njihov demokratski državni poredak. Zbog toga, je Atinjane pozvao da budu &quot;zajednički zaštitnici slobode svih&quot; (κοινοὶ προστάται τῆς πάντων ἐλευθερίας). Međutim, njegov predlog nije bio prihvaćen.

==Političke prilike==

[[Datoteka:Philip II of Macedon CdM.jpg|mini|250px|Filip II Makedonski: pobjednički medaljon (''niketerion'') iskovan u Tarsu, II stoljeće p. n. e. (Cabinet des Médailles, Pariz)]]

U doba kada je Demosten stupio na atinsku političku scenu nijedna od tri države koje su ranije imale [[Hegemonija|hegemoniju]] nad Grčkom nisu sačuvale svoj stari sjaj. Hegemonija [[Sparta|Sparte]] bila je završena bitkom kod Leuktre, a period veličine [[Teba (Grčka)|Tebe]] završen je smrću [[Epaminonda|Epaminonde]]. I Atina je bila u opadanju. U to su vrijeme u Atini djelovale dvije političke grupacije: &quot;konzervativna&quot; i radikalno-demokratska. Prva se sastojala od [[Robovlasništvo|robovlasnika]], [[Trgovina|trgovaca]] i [[Zanatstvo|zanatlija]], a glavni joj je cilj bio očuvanje [[mir]]a po svaku cijenu, kako njihovi [[Ekonomija|ekonomski]] interesi ne bi pretpjeli štetu. Ova je grupacija imala većinu, a na čelu joj je bio [[Eubul]], koji je imao veliku ulogu u finansijskoj politici atinske države. Eubul je 354. godine p. n. e. postao jedan od upravitelja &quot;pozorišne blagajne&quot; (οἱ ἐπὶ τὸ θεωρικόν), u koju se slivao sav višak državnih prihoda. Taj je višak dolazio najprije u [[rat]]nu blagajnu (στρατιωτικά, ratni novac), a u povoljnijim prilikama plaćala se iz nje siromašnim građanima ulaznica za [[pozorište]] (θεωρικά, pozorišni novac). Ubrzo se sav višak počeo upotrebljavati za pozorište, dok nije bilo određeno da barem u ratno vrijeme služi za ratne svrhe. Tokom Eubulovog mandata prestala je i ta odredba, te se višak upotrebljavao samo za pozorište. Kada je došlo do rata, blagajna je bila prazna.

Ebul je od 355. do 342. godine p. n. e. bio jedan od najuticajnijih Atinskih državnika. Veoma se protivio bilo kakvim intervencijama i miješanju u unutrašnje stvari drugih grčkih gradova&lt;ref&gt;D. Phillips, ''Athenian Political Oratory'', 72&lt;/ref&gt;. Demosten je 352. godine p. n. e. održao govor ''Za Megalopoljane'' a iduće godine ''O slobodi Rođana'' i u oba govora suprotstavio se Ebulu.

Druga grupacija je zastupala tradicionalnu politiku radikalne demokratije i na njeno čelo je došao Demosten. Glavni cilj ove grupeacije je bio da Atina postane ono što je bila u najslavnija vremena svoje pomorske države, kada je Atina bila središte [[Obrazovanje|prosvjete]], zaštitnica slobode, borac protiv nasilja i čuvar svih Helena protiv napada stranih osvajača. Ta je stranka napokon i pobijedila, ali prekasno, jer se sloboda i nezavisnost domovine više nisu mogli spasiti. Kako je tekla borba između ovih stranaka jasno se vidi u prikazu sukoba Atine s antičkim makedonskim kraljem Filipom II.

Filip II, čovjek visoke inteligencije i velikih sposobnosti, stupio je na makedonski prijesto 359. godine p. n. e. Boraveći u [[Teba (Grčka)|Tebi]] kao mladić, u [[Epaminonda|Epaminondinoj]] školi uputio se u sve tajne ratne veštine i upoznao je stanje Grčke. Tamo je mogao steći sve ono znanje kojim je Grčka u to doba raspolagala. Tri godine boravio je kao talac u Tebi, a za to vrijeme je mogao izbliza vidjeti i slabosti i podvojenost Helena. Vidio je da su grčki [[polis]]i bili finansijski iscrpljeni mnoštvom međusobnih ratova, koje su ponekada vodili i zbog sitnica. Kada je Filip postao makedonski kralj, njegova je zemlja bila mala pokrajina bez luka, [[Industrija|industrije]] i gotovo bez ijednog značajnijeg grada. Od ove mlade [[Barbari|barbarske]] državice Filip je stvorio veliku državu. Uredio je tako uspješnu vojnu snagu kakvu svijet dotada još nije vidio. Njegov je cilj bio da Atinjanima prvo otme sve savezničke gradove izvan [[Atika|Atike]], a onda bi mu bilo lako da osvoji cijelu Grčku. Zato, savladavši svoja dva suparnika, [[Argej]]a, koga je pomagala Atina, i [[Pausanija|Pausaniju]], koga su podupirali [[Trakija|Tračani]], pomislio je da još uvek nije vrijeme da se sukobi s Atinjanima. Stoga im je ponudio grad [[Amfipolj]], najvažniju grčku koloniju na tračkoj obali, za koju su se oni s Makedoncima dugo otimali, pa je s njima sklopio i mir. Zatim je pokorio [[Peonjani|Peonjane]] i susjedne [[Iliri|Ilire]]. Kad je nakon toga krenuo na Amfipolj, koji Atinjani još nisu bili preuzeli, stanovnici Amfipolja su pozvali Atinjane u pomoć. Oni se nisu odazvali jer su vjerovali da Filip zapravo zauzima Amfipolj za njih. Filip je zadržao Amfipolj za sebe, a Atinjani su tek tada shvatili da su prevareni. Uskoro su izdajom u Filipove ruke pali i drugi atinski posjedi na sjeveru: [[Pidna]], [[Potideja]] i [[Metona]]. On je za sebe pridobio i stanovnike [[Olint]]a na [[Halkidik]]u, jednako važnog grada kako za njega, tako i za Atinjane. Konačno, osvojio je i dio tračke teritorije i tu osnovao grad [[Filipi]], na području bogatom zlatnom rudom, što je iskoristio prevashodno za izgradnju [[Mornarica|mornarice]]. Time je bila ozbiljno uzdrmana atinska moć na sjeveru.

Međutim, izbio je tzv. ''sveti rat'' (355–346. godine p. n. e.) koji su Tebanci poveli protiv [[Fokida|Fokiđana]] pod izgovorom da su obrađivali sveto [[Apolon]]ovo zemljište u [[Delfi]]ma, zbog čega su bili osuđeni na plaćanje globe. Fokiđani su odbili da se pokore ovoj odluci, te je došlo do rata, u koji se Filip umiješao i pobijedio vođu Fokiđana Onomarha. Zatim je Filip krenuo u Trakiju, gde je postigao značajne uspjehe. Odatle je htio provaliti u Fokidu, ali su ga u tome spriječili Atinjani u [[Termopilski klanac|Termopilskom klancu]].

==Od Prve Filipike do Govora o miru==

Demosten je pažljivo pratio Filipove uspjehe i opominjao Atinjane na opasnost koja prijeti od makedonskog kralja ne samo Atini već i cijeloj Grčkoj. On je smatrao da se ova opasnost može otkloniti samo pravovremenim i odlučnim ratom. Ovo svoje uvjerenje Demosten je izrazio u svom ''Prvom govoru protiv Filipa'' (Κατὰ Φιλίππου α'), održanom 351. godine p. n. e. U njemu je oštro napao neaktivnost i mlitavost Helena i predlagao da se opremi vojska u kojoj bi bili i atinski građani, a ne samo razni plaćenici, te da se ta vojska brodovima pošalje u sjeverna mora da Filipa zamara i slabi prepadima i pljačkanjima.

Ubrzo potom, 349. godine p. n. e., Filip je započeo opsadu [[Olint]]a, i Olinćani su zatražili pomoć od Atine. Demosten je u tri olintska govora (Ὀλυνθιακός α' β' γ') predlagao da se Olinćanima hitno uputi tražena pomoć. U njima je Demosten još ubjedljivije pozivao Atinjane na rat protiv Filipa, te naglašavao da Filip nije nepobjediv. Demosten je također preduzeo rizičan korak predlažući reformu u finansijama Atine: &quot;Zato Atinjani u prvom redu treba da se oslobode lanaca koje su dobrovoljno stavili na sebe odredivši viškove prihoda na zabave i svečanosti. Ili se ti viškovi moraju vratiti vojnoj blagajni, i onda će biti sredstava za rat, ili neka svaki građanin daje novčani doprinos prema svom imovnom stanju&quot; (''Olynt''. I). I još direktnije: &quot;Sad je stvar došla dotle da čovjek ne može da kaže sugrađanima istinu a da ne stavlja uzalud svoju glavu na kocku. Potrebno je da se tome učini kraj. Treba sazvati zakonodavnu komisiju, ali ne radi donošenja novih zakona, već radi ukidanja, i to baš zakona o ratnom novcu, koji se sada dijeli čak i onim građanima koji neće da idu u rat. Valja zahtijevati od onih koji su taj zakon donijeli da ga ukinu. Jer nije pravo da oni stiču vašu ljubav štetnim zakonima, dok će drugi primati na sebe neprijatnu dužnost da ukidaju ove zakone uprkos vašim sklonostima&quot; (''Olynt''. III). Ovi Demostenovi govori nisu ostali bez učinka, ali ipak nisu postigli željeni efekat: Atinjani se još nisu mogli odlučiti na pravovremenu i izdašnu pomoć. Pomoć koju su dva puta slali Olintu bila je preslaba, a treća je još stigla i prekasno. Tako je Olint pao izdajom 348. godine p. n. e. Filip je ovaj grad razorio, a njegovo stanovništvo prodao u roblje. Ista sudbina zadesila je još 32 saveznička grada.

Još za vrijeme opsade Olinta Filip je izjavljivao da je spreman da sklopi savez sa Atinom. Ona je, pošto joj je bio propao pokušaj da sklopi savez sa drugim grčkim državama, bila spremna da prihvati Filipovu ponudu. Zato su Atinjani, na prijedlog govornika [[Filokrat]]a, bili donijeli odluku da se makedonskom kralju uputi izaslanstvo koje će s njim dogovoriti uslove za mir. Među dvadesetoricom poslanika bili su i Filokrat, [[Eshin]] i Demosten. Poslanici su bili ljubazno primljeni, a pojedine je Filip uspio pridobiti za sebe, posebno Filokrata i Eshina, te je u Atini tako nastala tzv. promakedonska stranka. Napokon, poslije putovanja atinskih poslanika u [[Pela|Pelu]], te Filipovih poslanika [[Antipatar|Antipatra]] i [[Parmenion]]a u Atinu, i opet atinskih poslanika u Pelu, 346. godine p. n. e. sklopljen je mir koji je prema glavnom posredniku bio nazvan Filokratov mir. Sadržaj ovog mira svodio se, zapravo, na ''status quo'' (ἑκατέρους ἔχειν ἃ ἔχουσιν, da jedni i drugi zadrže ono što trenutno drže). Atinski saveznici Fokiđani bili su izuzeti iz ugovora. Stoga je Filip poveo vojsku preko [[Tesalija|Tesalije]] i Termopila u Fokidu. Tu je porušio mnoge gradove koji su bili u savezu sa Atinom i dobio u Amfiktionskom vijeću ona dva glasa koja su ranije pripadala Fokiđanima. Osim toga, dobio je i pravo da prvi pita proročište (προμαντεία), koje su ranije imali Atinjani. Takođe, pripalo mu je i pravo predsjedavanja [[Pitijske igre|Pitijskim igrama]]. Tako je u Amfiktioniji Filip dobio presudan uticaj, s obzirom da je sa svojim saveznicima raspolagao većinom glasova. Tom većinom izdjejstvovao je odluku da se razore 22 fokidska grada, a njihovo stanovništvo raseli. Sve to je razbješnjelo Atinjane, koji su već tada htjeli zaratiti protiv Filipa. No Demosten, videći Filipovu snagu i nespremnost Atinjana, odvratio ih je od rata govorom ''O miru'' (Περὶ εἰρήνης) 346. godine.

==Od Govora o miru do bitke kod Heroneje==

Nisu prošle ni pune dvije godine, a Filip je ponovo dobio priliku da se umiješa u grčke prilike, ovoga puta na [[Peloponez]]u. Budući da su [[Sparta|Lakedemonjani]] opet nastojali da se domognu svoje nekadašnje hegemonije, došli su u sukob sa [[Argos]]om, [[Mesenija|Mesenijom]] i [[Arkadija|Arkađanima]]. Filip je odlučio da pomogne Peloponežanima da svrgnu lakedemonsku vlast. [[Atina]], znajući da će se time poremetiti ravnoteža snaga u Grčkoj, kao i da će Filip još više proširiti &quot;promakedonski savez&quot;, poslali su u Argos i Mesenu izaslanike sa zadatkom da ove države odvrate od svake veze sa Filipom. Poslanstvo je predvodio Demosten, te je tom prilikom Argosu i Meseniji održao govor, u kome je rekao i slijedeće: &quot;Čuvajte se da, trudeći se da izbjegnete rat, sebi ne pronađete gospodara&quot; (Demosten, Filipike, II). Međutim, kako je i sam Demosten bio naveo, iako su njegove riječi ostavile veliki utisak, oni ga nisu poslušali. Po povratku atinske delegacije, na Filipov nagovor u Atinu su došli peloponeski izaslanici da se požale što Atina podupire Spartu. Tom prilikom (344/3. godone p. n. e.) Demosten je održao svoj ''Drugi govor protiv Filipa'' (Κατὰ Φιλίππου β'), gdje je ponovo upozoravao grčke [[polis]]e na opasnosti koje im prijete od Filipa, pritom iznoseći mnoge primjere njegovih nedjela. Demosten je Filipa prikazao kao zajedničkog neprijatelja svih Helena, koji širi svoju moć na sve strane s jednim jedinim ciljem: da pokori sve Helene. Ujedno je napao i začetnike Filokratova mira, Eshina i Filokrata, jer su oni navodno bili krivi što je Filip zauzeo Termopile i Fokidu.

U to vrijeme u Atini se bila iskristalisala politička situacija, pa su se oformile dvije stranke, prije svega u odnosu na politiku Makedonije. Prva stranka, ranija &quot;konzervativna&quot;, bila je promakednoska. Na njenom čelu stajao je [[Eshin]], veoma obdaren govornik. Njoj su još pripadali Filokrat, glavni atinski pregovarač sa Filipom, kada se sklapao mir 346. godine p. n. e., zatim [[Demad]], [[Piteja]], Hegemon, [[Aristogiton]] i drugi. Druga stranka, ranija &quot;radikalna&quot;, bila je antimakedonska; zalagala se za hitno započinjanje otvorenog rata protiv Filipa. Ovom strankom rukovodio je Demosten, a tu su bili i [[Likurg]], [[Hiperid]], koji je važio za najnepodmitljivijeg atinskog građanina, [[Kalisten]], [[Nausikle]] i drugi.

Poslije sklapanja Filokratovog mira, suprotnosti između ove dvije stranke su se zaoštrile, što je preraslo u otvoren sukob. On se prije svega ogledao u velikom broju sudskih tužbi koje su podnosili pripadnici antimakedonske stranke protiv onih u promakedonskoj. Od tih tužbi treba pomenuti dvije: 343. godine p. n. e. Hiperid je optužio Filokrata da je primio [[mito]] od Filipa; on je osuđen na smrt ali se spasio bijegom. Takođe, Demosten je optužio Eshina da je prekršio poslaničku dužnost, da je pristao da ga Filip podmiti i prevario Atinjane svojim lažnim izvještajem (παραπρεσβεία). Demostenova tužba i Eshinova odbrana sačuvani su pod naslovom ''O nepošteno izvršenom poslanstvu'' (Περὶ τῆς παραπρεσβείας). Eshin je većinom od 30 glasova bio oslobođen optužbe.

[[Datoteka:Gallipoli peninsula from space.png|mini|300px|Satelitska slika Hersoneza Tračkog i okolne oblasti. Hersonez je postao središtem ogorčenog spora oko teritorija između Atine i Makedonije.]]

Antimakedonska stranka smatrala je da je mir sa Filipom samo trenutni predah, koji Atina treba iskoristiti za prikupljanje snage za presudnu bitku. Do toga su mogle dovesti političke okolnosti u [[Trakija|Trakiji]]. Atinjani su 343. godine p. n. e. na poluostrvo [[Hersonez]] poslali [[Kleruhija|kleruhe]] sa Diopitom na čelu da bi obezbijedili poluostrvo i pomogli siromašne atinske građane. Oni su naišli na dobar prijem od strane gotovo svih gradova, jedino je grad [[Kardija]], koji je sa Filipom sklopio savez, odbio da ih primi. Diopit je stoga zaratio protiv njih, ali je Filip Kardijancima poslao pomoć. Tada je Diopit krenuo na makedonsku Trakiju i osvojio dva gradića na [[Propontida|Propontidi]]. Filip je poslao poslanike u Atinu s prijetnjom, pa je promakedonska stranka zatražila da se Diopit odmah opozove. Tada je nastupio Demosten sa govorom ''O položaju na Hersonezu'', marta 341. godine p. n. e. u kome je dokazao da je Filip prvi prekršio mir, te da Diopita ne treba opozivati, već da Hersonez treba braniti, i pozvao je Atinjane da se oslobode svoje neaktivnosti, jer su Filipovi planovi prijetnja slobodi čitave Helade. Narod je odlučio da ostavi Diopita na položaju, pa se Demosten kasnije pohvalio da je spasao Hersonez.

Iste godine Demosten je održao svoj posljednji govor u slobodnoj Atini – ''Treći govor protiv Filipa'' (Κατὰ Φιλίππου γ'). U njemu dokazuje da Filip, bez obzira na mir, bez prekida ratuje protiv Atine; to pokazuje miješanje u Hersonez, okupacija [[Eubeja|Eubeje]], osvajanje Trakije i intervencija na Peloponezu. Zato i nije preostajalo ništa drugo nego boriti se protiv Filipa a za slobodu cijele Helade. Ako su Atinjani željeli da se spase, oni su se trebali boriti protiv Filipa u njegovoj zemlji, izbjegavajući bitke u svojoj, a osim toga i da oštro postupe sa domaćim neprijateljima. Nasuprot svojim prethodnim govorima, u kojima se Demosten pokazao kao trezven i realan političar, u ovom govoru on je postavio cilj nacionalnog ujedinjenja Helena, kakav nijedan helenski državnik prije njega nije postavio. Ovaj govor se smatra najsnažnijom, najsilnijom i najpatetičnijom od svih Demostenovih besjeda, prije svega zbog svog panhelenskog duha. Sačuvan je u dva oblika, dužem i kraćem, o čemu postoji nekoliko teorija.

Veliki uspjeh ovog Demostenovog govora nije se ograničio samo na Atinjane, koji su se odmah osvijestili: iz [[Eretrija|Eretrije]] i Oreja na Eubeji protjerani su [[Tiranin|tirani]], Filipove pristalice, i uvedena je [[demokratija]]. Osim toga, zauzeti su i sami tesalski gradovi na [[Pegaski zaliv|Pegaskom zalivu]]. U savez protiv Filipa ušli su i [[Hios]], [[Rodos]] i [[Bizant]] – gradovi koji su se u savezničkom ratu bili odmetnuli od Atine. U martu 340. godine p. n. e. u Atini su se sastali poslanici atinskih saveznika i ugovorili koliko će koji dati vojske za rat. Kada je 340. godine p. n. e. Filip napao atinske savezničke gradove [[Perint]] i Bizant, Atinjani su objavili Filipu rat i poslali pomoć Bizantu. Filip je morao odustati od zauzimanja tih gradova, te je krenuo protiv [[Skiti|Skita]] na [[Dunav]]u. Zahvalni Atinjani su odlikovali Demostena zlatnim vijencem. U ovo vrijeme konačno bio je prihvaćen Demostenov prijedlog o reformi trijerarhijske službe, kao i prijedlog da se višak državnih prihoda prevashodno upotrebljava za ratne pripreme. Ovo je predstavljalo važnu ekonomsku osnovu koja je Atinu mogla pripremiti za uspješno vođenje rata.

Međutim, Filipovi planovi još nisu bili propali: za vrijeme njegovog pohoda na Skite došlo je do sukoba Amfiktionaca sa Amfišanima, što je Filipu pružilo priliku da se ponovo umiješa u grčke poslove. Njegove pristalice u Amfiktionskom vijeću pozvale su ga 339. godine p. n. e. da kazni Amfišane, i on se velikom brzinom, opet &quot;u službi [[Apolon|delfskoga boga]]&quot;, pojavio u srednjoj Grčkoj i zauzeo važnu [[Elateja|Elateju]] u Fokidi na [[Beotija|beotskoj]] granici, odakle mu je bio otvoren put prema [[Atika|Atici]]. Vijest o ovom događaju izazvala je veliki strah u Atini. Demosten, kao atinski poslanik otišao je u [[Teba (Grčka)|Tebu]], gdje su već bili pristigli Filipovi poslanici sa ciljem da pridobiju Tebance za savez protiv Atine. Uz pomoć svoje rječitosti Demosten je učinio da su Tebanci, stari atinski neprijatelji, odbili Filipove ponude i sklopili sa Atinom savez, kome su se pridružili Eubejani, Ahajci, Korinćani, Megarani, Akarnjani, Leukađani i Kerkirani. Udruživši se, atinska i tebanska vojska je krenula prema beotskoj granici.

U dva sukoba saveznici su odnijeli pobjedu, i Atinjani su Demostena ponovo ovjenčali zlatnim vijencem. Međutim, u odlučujućoj [[Bitka kod Heroneje|bici kod Heroneje]] u avgustu ili septembru 338. godine p. n. e., makedonska vojska je udarila na savezničku vojsku, u kojoj se i Demosten borio među [[hopliti]]ma, i potukla je svojim [[falanga]]ma. Tim porazom cijela je Grčka izgubila slobodu i potpala pod makedonsku vlast.

==Od bitke kod Heroneje do smrti==

[[Datoteka:Chaeronea_map.png|mini|300px|Bitka kod Heroneje završila se pobjedom Filipa II, koji je tada uspostavio makedonsku prevlast nad grčkim polisima.]]

Filip je odmah rasformirao savez [[Beotija|beotskih]] gradova, u Tebu postavio makedonski garnizon, a sa Atinom sklopio mir. Promakedonska stranka je svu krivicu za nesreću koja je pogodila Grke svaljivala na Demostena, ali narod nije tako mislio; čak je upravo njega bio izabrao da održi posmrtni govor nad grobovima junaka palih u bici kod Heroneje. Na njegov prijedlog otpočela je obnova gradskih bedema. Kao nadzornik gradnje (τειχοποιός) u svojoj [[Fila|fili]], on je taj posao izvršio i na to potrošio tri stotine mina od svoje imovine. Stoga je [[Ktesifont]] 336. godine p. n. e. predložio da se Demostenu i treći put dodijeli zlatni vijenac. Vijeće pet stotina je prijedlog prihvatilo, ali je [[Eshin]] optužio Ktesifonta za predlaganje nezakonitog predloga. Punih šest godina – sve do 330. godine p. n. e. – parnica je ostala neriješena.

Iznenadna Filipova smrt učinila se Helenima dobrom prilikom za pokušaj zbacivanja makedonske vlasti, pa je cijela Grčka odisala nadom u ponovno zadobijanje slobode. No, [[Aleksandar Veliki]] odmah se pokazao dostojnim naslednikom svoga oca Filipa: velikom brzinom prebacio se sa vojskom u Grčku, pa su Heleni odmah odustali od svojih težnji i pokorili se novom vladaru. Međutim, čim je Aleksandar krenuo na sjever, Heleni, pod atinskim i tebanskim vođstvom, a uz pomoć persijskog cara [[Darije III|Darija III Kodomana]], su ponovo ustali na oružje. Međutim, Aleksandar, saznavši za dešavanja u Grčkoj, prebacio se u Beotiju i 335. godine p. n. e. do temelja razrušio Tebu. Atinjanima je obećao oprost, ukoliko mu predaju začetnike ustanka, a među njima i Demostena. Narod nije pristao na ovaj uslov, ali je Demad zaključio mir sa Aleksandrom, pozivajući se na ranije ugovore.

Za vrijeme Aleksandrovih pohoda u [[Azija|Aziji]], Atina je mirovala. Svoj ponovni polet doživjela je promakedonska stranka, pa je Eshin 330. godine p. n. e. obnovio svoju tužbu protiv Ktesifonta. Zapravo se radilo o parnici između Eshina i samog Demostena. Ova parnica još više je dobila politički karakter i značaj, pa su iz čitave Grčke dolazili ljudi da joj prisustvuju. I sam se [[Ciceron]] pitao: &quot;Šta je, naime, trebalo čuti ili vidjeti u, više nego teškom predmetu, oštro nadmetanje izvrsnih govornika, potpaljeno neprijateljstvom?&quot; Ipak je ova parnica bila više od samog nadmetanja riječima: ona je ponovo donosila prikaz svih događanja koja su vodila helenskom slomu i uzdizanju Makedonije, to je bila prilika za Eshina, i, naročito za Demostena, da opravdaju svoja djela u tim burnim događajima. Prvi je govorio Eshin, dokazujući nezakonitost Ktesifontovog predloga i, još i više, osuđujući cjelokupan Demostenov politički rad. Potom se branio Ktesifont. Na kraju je Demosten, kao Ktesifontov branilac (συνήγορος) održao svoj govor ''O vijencu'' (Περὶ στεφάνου). Ovim svojim najdužim govorom Demosten je uspio ne samo da odbrani svoga klijenta Ktesifonta, već i sebe samoga i svoju političku djelatnost. Kako Eshin nije dobio ni petinu glasova, otišao je svojom voljom u zatočenje. Sačuvani su i Demostenov i Eshinov govor, a zna se da ih je Ciceron preveo na [[Latinski jezik|latinski]], i to &quot;ne kao prevodilac, već kao govornik&quot; (non ut interpres, sed ut orator).

Godine [[324. p. n. e.]] Aleksandrov blagajnik Harpal pobjegao je iz [[Babilon]]a u Heladu i od Atinjana zatražio dozvolu za ulazak u grad. Demosten je isprva bio protiv toga, ali kada je Harpal već ušao u grad i počeo podmićivati antimakedonske građane da ustanu protiv Aleksandra, predložio je da se Harpal zatvori, a blago deponuje na [[Akropolj]]. Harpal je, međutim, ubrzo pobjegao na [[Krit]], a kada je blago na Akropolju pregledano, ustanovilo se da nedostaje polovina, pa se posumnjalo da je taj novac iskorišten za podmićivanje govornika. Istraga je povjerena [[Areopag]]u, koji je sastavio listu podmićenih, među kojima je bilo i Demostenovo ime. Ni prije istrage nije Demosten poricao da je primio novac, ali je tvrdio da ga nije uzeo za sebe, već kao predujam pozorišnoj riznici. Ukoliko je Demosten uzeo novac, ova njegova tvrdnja svakako je bila samo izgovor – on je, bez sumnje, taj novac upotrebio ili namjeravao upotrebiti u ratne svrhe. Međutim, ono što je navodio Pausanija (II, 33) svjedoči u korist Demostenove nevinosti: on je, naime, reako da je Makedonac Filoksen stavio na muke jednog Harpalovog rizničara da mu kaže kome je sve Harpal dao novac – među onima koje je rizničar naveo nije bilo Demostena. U svakom slučaju, sud je Demostena proglasio krivim i osudio ga na globu od pedeset talenata. Nemajući odakle da plati, Demosten je pobjegao na [[Egina|Eginu]], a odatle u [[Trezen]].

Međutim, kada je Aleksandar 323. godine p. n. e. umro, Heleni su se ponovo, pod atinskim vođstvom, digli na ustanak. Vrhovno zapovjedništvo nad kopnenom vojskom povjereno je Atinjaninu [[Leosten]]u, koji je [[Bitka kod Herakleje|kod Herakleje]] blizu Termopila potukao makedonskog namjesnika [[Antipater]]a i opsjeo ga u [[Lamijski rat|Lamiji]]. Atinskim poslanicima koji su se nalazili na Peloponezu pozivajući Grke na oružje protiv Makedonije, pridružio se i Demosten, a [[Argos]], [[Sikion]], [[Elida]] i [[Mesenija]] stali su uz Atinu. Stoga su Demostena pozvali natrag u domovinu i, kada se na jednoj trijeri približavao [[Pirej]]u, svi Atinjani na čelu sa [[arhont]]ima i sveštenicima su bil izašli da ga dočekaju. Ali, opsjedanje Lamije završilo se nesrećno po Grke. Ponovo su, ispostaviće se po posljednji put, zajednički napali Antipatra, ali ih je on potukao [[Bitka kod Kranona|kod Kranona]] u [[Tesalija (oblast)|Tesaliji]] 322. godine p. n. e., na godišnjicu bitke kod Heroneje, i Atina se morala predati.

Antipater je Atinjanima ostavio njihovu zemlju i sve posjede osim [[Orop]]a, koji je pripao Tebancima, ali je zatražio da mu se predaju vođe ustanka, među njima i [[Hiperid]] i Demosten. Njih obojica su bili pobjegli. Ipak, Hiperid i još neki su ubrzo uhvaćeni na Egini i izručeni Antipatru, koji je naredio da se pogube. Demosten se bio sklonio u [[Posejdon]]ov hram na ostrvu [[Kalaurija|Kalauriji]] kod Trezena. Antipaterove pristalice su krenule u potjeru za njim a kada su ga našli, Demosten je, pretvarajući se da želi napisati pismo porodici&lt;ref name=&quot;Pl29&quot;&gt;Plutarch, ''Demosthenes,'' 29&lt;/ref&gt;, uzeo otrov iz trstike. Kada je osjetio da se otrov počeo širiti rekao je Arhijasu, Antipaterovom čovjeku od povjerenja koji ga je uhvatio: &quot;Sada, čim izvoliš, možeš početi svoju ulogu Kreona u ovoj tragediji i prognati ovo moje tijelo bez ukopa. Ali, o milosrdni Neptune, ja ću se, s moje strane, dok još živim, podići i otići sa ovog svetog mjesta iako Antipater i Makedonci nisu ostavili skoro nijedan dio ovog hrama neokaljan&quot;. Nakon ovih riječi, Demosten je prošao pored oltara, pao i umro&lt;ref name=&quot;Pl29&quot; /&gt; na dan 12. oktobra 322. godine p. n. e. Kalaurani su ga sahranili pored hrama, a četrdeset i dvije godine kasnije Atinjani su donijeli dekret kojim se država obavezuje obezbijediti obroke njegovim potomcima u Pritaneumu&lt;ref name=&quot;pseudo14&quot;&gt;Pseudo-Plutarch, ''Demosthenes,'' 847d&lt;/ref&gt; i postavili su kip sa njegovim likom na kome su napisali:

{{citat|Εἴπερ ἴσην γνώμῃ ῥώμην, Δημόσθενες, εἶχες, οὔποτ' ἂν Ἑλλήνων ἦρξεν Ἄρης Μακεδών. 
(Da si, Demostene, imao snagu jednaku pameti, ne bi Helenima zavladao ratoborni Makedonac.)}}

==Radovi==

===Rukopisi===

[[Datoteka:PliniusHistoriaNaturalis.jpg|mini|300px|Izdanje Demostenovih govora - ''Logoi'' iz 1570. godine. Desno je ''Historia naturalis'' Plinija Starijeg, ilustrirano izdanje iz 1513. godine.]]

Demosten je vjerovatno sam zapisao i stavio na raspolaganje veći dio svojih govora&lt;ref&gt;H. Weil, ''Biography of Demosthenes'', 66&lt;/ref&gt;. Nakon njegove smrti, tekstovi njegovih govora sačuvani su na barem dva mjesta; u Atini i aleksandrijskoj biblioteci (oko polovine III stoljeća p. n. e.). Tada je Kalimah (Καλλίμαχος, oko 305-240. godine p. n. e., zapaženi pjesnik, kritičar i učenjak) bio zadužen za izradu kataloga svih spisa u aleksandrijskoj bibiloteci. Demostenovi govori su uvršteni u korpus djela klasične grčke književnosti i oni su ostali sačuvana, katalogizirani i proučavani kasnije, u doba helenizma. Od tada pa do IV stoljeća n. e. napravljene su brojne kopije Demostenovih govora, a posebno iz razloga što je Demosten smatran za najvažnijeg autora - govornika i jer je svaki ozbiljan student koji je želio postati dobar govornik morao imati pristup Demostenovim radovima&lt;ref name=&quot;Yunis28&quot;&gt;H. Yunis, ''Demosthenes: On the Crown'', 28&lt;/ref&gt;.

Stručnjaci su izbrojali 258 bizantijskih rukopisa Demostenovih govora i 21 izvod. Savremena izdanja njegovih govora uglavnom sadrže četiri glavna stara rukopisa (prijepisa):

* ''Venetus Marcianus 416'', (označeno ''F''), iz X stoljeća, uključujući i 61 govor koji su preživjeli do današnjeg vremena. 
* ''Monacensis Augustanus 485'' (''A''), oko X ili XI stoljeća, sa 44 govora. Nedostaju 12, 45, 46, 52, 60 i 61&lt;ref name=&quot;S222&quot;&gt;R. Sealey, ''Demosthenes and His Time'', 222&lt;/ref&gt;
* ''Parisinus 2935'' (''Y''), također X ili XI stoljeće, sa 29 govora (1-24, 26, 59-61)&lt;ref name=&quot;S222&quot; /&gt;).
* ''Parisinus 2934'' (''S''), X ili XI stoljeće, smatra se za najpouzdanije&lt;ref name=&quot;GHK&quot;&gt;I. Kalitsounakis, ''Demosthenes'', 958; C.A. Gibson, ''Interpreting a Classic'', 1; K.A. Kapparis, ''Apollodoros against Neaira'', 62. The preference for ''S'' has been challenged by Dieter Irmer (''Zur Genealogie'', 95-99) and defended by Hermann Wankel (R. Sealey, ''Demosthenes and His Time'', 222).&lt;/ref&gt;. Nedostaje spis 12 (''Filipovo pismo'') ali sadrži 60 govora.

===Autorstvo===

Autorstvo nad barem devet od 61 govora je upitno. Istraživač Friedrich Blass smatra upitnim autorstvo nad govorima: ''IV Filipike'', ''Pogrebni govor'', ''Erotski esej'', ''Protiv Stefanusa II'' i ''Protiv Evergusa i Mnesibulusa''&lt;ref name=&quot;Blass2&quot;&gt;F. Blass, ''Die attische Beredsamkeit'', III, 1, 404-406 and 542-546&lt;/ref&gt;. Arnold Schaefer smatra da je Demostenovih samo 29, pa upitnim smatra, između ostalih, i ''Odgovor Filipu'', ''Protiv Leoharesa'', ''Protiv Stefanusa I'' i ''Protiv Eubilida''&lt;ref name=&quot;Schaefer&quot;&gt;A. Schaefer, ''Demosthenes und seine Zeit'', III, 111, 178, 247 and 257&lt;/ref&gt;.

===Prolozi===

Preostalo je pedeset i pet pasusa pod zajedničkim nazivom ''prooimia'' (ili ''prooimia dēmēgorika''). To su bili uvodi u Demostenove govore koje je Kalimah sakupio za aleksandrijsku biblioteku a sačuvani su u nekoliko rukopisa koji sadrže Demostenove govore&lt;ref name=&quot;WDem57&quot;&gt;I. Worthington, ''Demosthenes'', 57&lt;/ref&gt;. Dužina im varira, ali su svi dugi oko jedne stranice teksta ili kraći&lt;ref name=&quot;Y287&quot;&gt;H. Yunis, ''Taming Democracy'', 287&lt;/ref&gt;. Većina prologa nisu u vezi sa drugim Demostenovim govorima (samo je pet blisko počecima pet Demostenovih skupštinskih govora) ali ipak, poznato je tek sedamnaest Demostenovih javnih govora. Također im je i tema različita i ne čini se da postoji nekakav redoslijed&lt;ref name=&quot;WDem57&quot;&gt;I. Worthington, ''Demosthenes'', 57; H. Yunis, ''Taming Democracy'', 287&lt;/ref&gt;. Prolozi daju uvid u odnos Atinjana prema njihovoj demokraciji i reakcije, pa čak i očekivanja prisutnih u skupštini&lt;ref name=&quot;WDem56&quot;&gt;I. Worthington, ''Demosthenes'', 56&lt;/ref&gt;.
Kalimah je bio uvjeren da ih je sastavio Demosten kao i još par antičkih autora&lt;ref name=&quot;MacKie135&quot;&gt;I. Worthington, ''Oral Performance'', 135&lt;/ref&gt; a savremeni učenjaci su podijeljeni; neki to opovrgavaju&lt;ref name=&quot;K957&quot;&gt;I. Kalitsounakis, ''Demosthenes'', 957. In prologu 54-55, Ulrich von Wilamowitz-Moellendorff je prepoznao dijelove atenskih govora iz III stoljeća p. n. e. (R. Sealey, ''Demosthenes and His Time'', 221).&lt;/ref&gt; a drugi potvrđuju&lt;ref name=&quot;Blass287Y&quot;&gt;F. Blass, ''Die Attische Beredsamkeit'', 3.1, 281-287; H. Yunis, ''Taming Democracy'', 289: &quot;Nijedan ... ne bi mogao tako savršeno oponašati Demostenov stil i sadržinu istovremeno isključujući sve nepotrebne ili anahrone elemente&quot;&lt;/ref&gt;.

===Pisma===

Šest pisama nosi Demostenov potpis ali je njihovo autorstvo predmet žučnih debata&lt;ref name=&quot;LM&quot;&gt;F.J. Long, ''Ancient Rhetoric and Paul's Apology'', 102; M. Trap, ''Greek and Latin Letters'', 12&lt;/ref&gt;. J.A. Goldstein smatra Demostenova pisma autentičnim apologetskim pismima koja su bila upućena atinskoj skupštini i tvrdi da &quot;bilo da su pisma bila napisana kao propaganda ili retorička fikcija, namjera autora bila je odbrana Demostenove karijere, simulirana samoodbrana&quot;&lt;ref&gt;J.A. Goldstein, ''The Letters of Demosthenes'', 93&lt;/ref&gt;.  Pretpostavlja se da je Demosten prva četiri pisma napisao tokom egzila 323. godine p. n. e., peto u vrijeme mladosti a šesto tokom lamijskog rata&lt;ref name=&quot;S222&quot; /&gt;.

===Reference===

{{reference}}

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
*{{cite book | last=Blass | first=Friedrich | title=Die Attische Beredsamkeit &amp;mdash; Third Volume | url=https://archive.org/details/dieattischebered02blasuoft | publisher=B. G. Teubner | year=1887–1898| language=German}}  
*{{cite book | last=Gibson | first=Graig A. | title=Interpreting a Classic | publisher=University of California Press | year=2002 | isbn=0-520-22956-8}}
*{{cite book | last=Goldstein | first=Jonathan A. | title=The Letters of Demosthenes | url=https://archive.org/details/lettersofdemosth0000gold | publisher=Columbia University Press | year=1968}}
*{{cite book |title=Zur Genealogie der Jungeren Demostheneshandschriften: Untersuchungen an den Reden 8 und 9 |last=Irmer |first=Dieter |authorlink= |coauthors= |year=1972 |publisher=Helmut Buske Verlag |location=Hamburg|language=German}}
*{{cite encyclopedia|title=Demosthenes|encyclopedia=The Helios|date=1952|last=Kalitsounakis|first=Ioannis|location=Athens|publisher=Encyclopedic Review &quot;The Helios&quot;|editor=Ioannis D. Passias|language=Greek}}
*{{cite book | last=Kapparis |first=Konstantinos A. | title=Apollodoros Against Neaira | url=https://archive.org/details/againstneairad590000apol | publisher=Walter de Gruyter | year=1999 | isbn=3-11-016390-X}}
*{{cite book | last=Long |first=Fredrick J. | title=Ancient Rhetoric and Paul's Apology | url=https://archive.org/details/ancientrhetoricp0000long | publisher=Cambridge University Press | year=2004 | isbn=0-521-84233-6}}
*{{cite book | last=Schaefer | first=Arnold | title=Demosthenes und seine Zeit &amp;mdash; Third Volume | publisher=B. G. Teubner | year=1885|language=German}}
*{{cite book |title=Demosthenes and His Time: A Study in Defeat |url=https://archive.org/details/demostheneshisti0000seal |last=Sealey |first=Raphael |authorlink= |coauthors= |year=1993 |publisher=Oxford University Press |chapter=The Transmission of the Demosthenic Corpus |isbn=0-195-07928-0}}
*{{cite book | last=Trapp | first=Michael | title=Greek and Latin Letters | publisher=Cambridge University Press | year=2003 | isbn=0-521-49943-7 | url=https://archive.org/details/greeklatinletter0000unse }}
*{{cite book | last=Weil | first=Henri | title=Biography of Demosthenes in &quot;Demosthenes' Orations&quot; | publisher=Papyros (from the Greek translation) | year=1975}}
*{{cite book | last=Worthington | first=Ian | title=Oral Performance and its Context edited by C.J. MacKie | publisher=Brill Academic Publishers | year=2004 | isbn=9-004-13680-0|chapter=Oral Performance in the Athenian Assembly and the Demosthenic Prooemia}} 
*{{cite book | last=Worthington | first=Ian | title=Demosthenes, Speeches 60 And 61, Prologues, Letters| publisher=University of Texas Press | year=2006 | isbn=0-292-71332-0|chapter=Prologues}} 
*{{cite book | last=Yunis | first=Harvey | title=Demosthenes: On the Crown | publisher=Cambridge University Press | year=2001 | isbn=0-521-62930-6|chapter=Introduction}}
*{{cite book | last=Yunis | first=Harvey | title=Taming Democracy | url=https://archive.org/details/tamingdemocracym00yuni | publisher=Cornell University Press | year=1996 | isbn=0-801-48358-1|chapter=Appendix II: The Authenticity of Demosthenes' Collection of Demegoric Preambles}}
&lt;/div&gt;
 
==Vanjski linkovi==

{{commonscat|Demosthenes}}
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
'''Biografije'''

*[https://web.archive.org/web/20070405220928/http://www.ancientlibrary.com/seyffert/0183.html Ancient Library]
*[http://library.thinkquest.org/C001146/curriculum.php3?action=item_view&amp;item_id=22&amp;print_view=1 Art of Speech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311130525/http://library.thinkquest.org/C001146/curriculum.php3?action=item_view&amp;item_id=22&amp;print_view=1 |date=11. 3. 2007 }}
*[https://web.archive.org/web/20141129022255/http://encyclopedia.jrank.org/DEM_DIO/DEMOSTHENES.html Britannica, 11th Edition]
*[http://www.britannica.com/eb/article-9029911 Britannica online]
*[https://web.archive.org/web/20070607215943/http://www.chs.harvard.edu/discussion_series.sec/athenian_law.ssp/orator_biographies.pg#demos Center for Hellenic Studies]
*[https://web.archive.org/web/20070603204109/http://www.bartleby.com/65/de/Demosthe.html Columbia Encyclopedia, Sixth Edition (2001-05)]
*[http://www.school-for-champions.com/biographies/demosthenes.htm Kurtus, Ron ]{{Mrtav link}}
*[http://www.livius.org/de-dh/demosthenes/demosthenes.html Lendering, Jona ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110805044752/http://www.livius.org/de-dh/demosthenes/demosthenes.html |date=5. 8. 2011 }}
*[https://web.archive.org/web/20070730085029/http://www.toastmasters.state.ct.us/demosthenes/resources/whowasdemosthenes.htm Perseus Encyclopedia]
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;

'''Njegovo doba'''
*[http://www.san.beck.org/EC22-Alexander.html Beck, Sanderson: Philip, Demosthenes, and Alexander] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060701025518/http://www.san.beck.org/EC22-Alexander.html |date=1. 7. 2006 }}
*[http://www.stoa.org/projects/demos/article_assembly?page=7&amp;greekEncoding=UnicodeC/ Blackwell, Christopher W.: The Assembly during Demosthenes' era] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206180244/http://www.stoa.org/projects/demos/article_assembly?page=7&amp;greekEncoding=UnicodeC/ |date=6. 12. 2008 }}
*[http://www.britannica.com/eb/article-26525 Britannica online: Macedonian supremacy in Greece]{{Mrtav link}}
*[https://web.archive.org/web/20080829112619/http://www.ellopos.net/elpenor/greek-texts/ancient-greece/history-of-ancient-greece-19-philip.asp Smith, William: A Smaller History of Ancient Greece-Philip of Macedon]

'''Razno'''

*[http://www.stoa.org/projects/demos/article_libanius?page=33&amp;greekEncoding=Unicode Libanius, Hypotheses to the Orations of Demosthenes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312201350/http://www.stoa.org/projects/demos/article_libanius?page=33&amp;greekEncoding=Unicode |date=12. 3. 2007 }} 
&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Rođeni 384. p. n. e.]]
[[Kategorija:Umrli 322. p. n. e.]]</text>
      <sha1>7bq5ahbmff6omr6z0e68g687kz8e0ws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijalekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92777</id>
    <revision>
      <id>3715602</id>
      <parentid>3638646</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T23:37:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2667" sha1="hfzij6abd1adg1pkhj8f4azds6e3h9v" xml:space="preserve">'''Dijalekt''' se definiše kao nestandardni narodni [[govor]]. Obično ga govore ljudi određenog područja u okviru jedne [[jezik|jezičke]] [[teritorija|teritorije]] (na svim nivoima).&lt;ref name=&quot;coljle&quot;&gt;[[Milorad Radovanović]], Sociolingvistika. Sarajevo, 1997.&lt;/ref&gt;

Dijalekt se razlikuje od [[standardni jezik|standardnog govora]], a može ispoljavati i u usmenom i u pismenom obliku. Koliko će dijalekti biti slični zavisi prvenstveno od broja kontakata koje dvije dvije jezičke zajednice ostvaruju kroz historiju, tako da se dijalekti stapaju ili dalje udaljavaju. Dijalektske razlike mogu nastati ili se uvećati zahvaljujući fizičkim, državnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim, političkim, ideološkim, etničkim, nacionalnim i drugim razgraničenjima. Na njihovo smanjivanje, ili čak uklanjanje, djeluju nejezičke pojave i procesi poput razvijenosti saobraćaja, migracije, organizovanost školskog sistema, njegovanje standardnog jezika i sl.&lt;ref name=&quot;coljle&quot;/&gt; Dijalekt je vezan za grupu govornika koja može da bude definirana na tri glavna načina: historijski (u vremenu), geografski (u fizičkom prostoru) i društveno (u socijalnom prostoru).&lt;ref name=&quot;jawmqc&quot;&gt;[[Ranko Bugarski]], Jezik u društvu. Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; Dijalekti se mogu svrstati u ruralne i urbane, zavisno od teritorije na kojoj ih govore. Osim toga moguće ih je grupisati kao &quot;periferne&quot; oni koji čuvaju stare oblike riječi, i &quot;progresivne&quot; oni koji teže stvaranju jezičnih inovacija. Periferni se obično govore na granicama zemlje, tako da upravo oni lakše stupaju u međujezički kontakt i uticaj jednog jezika na drugi.

Neki strani autori koriste termin &quot;dijalekt&quot; u širem smislu tako da obuhvata sve oblike jezika, uključujući i kodificirane idiome.&lt;ref&gt;{{Cite book | author=William McGregor| title=Linguistics: An Introduction | publisher=A&amp;C Black | year=2009 | pages=160 | url= http://books.google.com/books?id=ec3UAwAAQBAJ | isbn=9781847063670 | language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book | author=Halvor Eifring | author2=Rolf Theil | title=Linguistics for Students of Asian and African Languages | chapter=Language and variation | year=2005 | pages=4 | url=https://www.uio.no/studier/emner/hf/ikos/EXFAC03-AAS/h05/larestoff/linguistics/Chapter%207.(H05).pdf | language=en | access-date=4. 1. 2019 | archive-date=3. 12. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201203213427/https://www.uio.no/studier/emner/hf/ikos/EXFAC03-AAS/h05/larestoff/linguistics/Chapter%207.(H05).pdf | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Bosanski jezik}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jezik]]
[[Kategorija:Lingvistika]]</text>
      <sha1>hfzij6abd1adg1pkhj8f4azds6e3h9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CERN</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110825</id>
    <revision>
      <id>3715554</id>
      <parentid>3560846</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:37:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4696" sha1="s6ie2qxna259ppkj5cvpmfgwj3z510d" xml:space="preserve">[[Datoteka:Location CERN member countries on map of Europe.svg|mini|desno|Države članice]]
'''Evropska organizacija za nuklearna istraživanja''' ({{jez-fr|Organisation Européenne pour la Recherche Nucléaire}}), poznata kao CERN,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://home.cern/about|title=About {{!}} CERN|website=home.cern|access-date=8. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; je najveća svjetska [[laboratorija]] iz oblasti [[fizika|fizike]]. Nalazi se u sjeverozapadnom predgrađu [[Ženeva|Ženeve]], francusko-švicarskoj granici.

= Nastanak =
Osnovana je 1954. godine. Organizacija ima dvadeset tri države članice, i trenutno zapošljava otprilike 2.600 stalno zaposlenih, kao i oko 7.931 naučnika i inžinjera (koji predstavljaju 580 univerziteta i istraživačkih centara i 80 nacionalnosti).

== Funkcija ==
CERN-ova osnovna funkcija jeste da omogući rad ubrzivača čestica i ostalu infrastrukturu potrebnu za istraživanja fizike visokoenergetskih čestica. Brojni eksperimenti su sačinjeni u CERN-u u okviru međunarodne saradnje. On je također mjesto nastanka World Wide Web-a. Sjedište CERN-a u mjestu [[Meyrin]] ima također veliki [[kompjuter]]ski centar, koji ima veliki kapacitet obrade podataka, prvenstveno za analizu podataka dobivenih u [[eksperiment]]ima. S obzirom na potrebu da se i drugim naučnicima omogući pristup podacima, centar je i historijski, ali i u sadašnjem vremenu, središte široko rasprostranjene kompjuterske mreže. Kao međunarodno postrojenje, CERN-ove lokacije nisu ni pod švicarskom, ni pod francuskom jurisdikcijom. Države članice su finansirale CERN u 2008. godini sa jednom milijardom švicarskih franaka.

Bosna i Hercegovina sarađuje sa ovom organzacijom od 16. februara 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://home.cern/news/news/cern/cern-lays-foundations-collaboration-bosnia-and-herzegovina-through-international|title=CERN lays the foundations for collaboration with Bosnia and Herzegovina through International Cooperation Agreement|date=4. 12. 2023|website=CERN|language=en|access-date=8. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://indico.cern.ch/event/1118602/|title=Sarajevo School of High Energy Physics 2022|date=10. 10. 2022|website=Indico|language=en|access-date=8. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/sarajevska-skola-fizike-visokih-energija-sarajevo-school-high-energy-physics-sshep-2022-0|title=Sarajevska škola fizike visokih energija (Sarajevo School of High Energy Physics) – SSHEP 2022|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=8. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Veliki hadronski sudarač ==
Najvažniji projekt CERN-a je LHC ([[Veliki hadronski sudarač]], ({{jez-en|Large Hadron Collide}}) koji je počeo s radom u augustu 2008. godine.

== Eksperiment OPERA ==
'''Oscillation Project with Emulsion-tRacking Apparatus''' (OPERA) je eksperiment kojim se testira fenomen oscilacija [[Neutrino|neutrina]]. On koristi '''CERN Neutrinos to Gran Sasso''' (CNGS), snop veoma intenzivnih visokoenergetskih muon neutrina proizvedenih u CERN-u.

CERN-ovi istraživači u eksperimentu OPERA izvještavaju da opažanje neutrina koji putuju brže od [[svjetlost]]i zahtijeva nezavisnu istragu da bi bilo potvrđeno.&lt;ref&gt;http://www.latimes.com/news/science/la-sci-0923-speed-of-light-20110923,0,497738.story&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[World Wide Web]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://public.web.cern.ch/public/ Mrežno sjedište CERN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121206235458/http://public.web.cern.ch/public/ |date=6. 12. 2012 }}
* &quot;CNGS project Overview&quot;. http://proj-cngs.web.cern.ch/proj-cngs/ProjetOverview/projetoverview2002.htm. 
* &quot;CERN Neutrinos to Gran Sasso (CNGS): First Beam&quot;. http://proj-cngs.web.cern.ch/proj-cngs/PDF_files/IEEE06_CNGS.pdf. 
* &quot;General Description of the CERN Project for a Neutrino Beam&quot;. http://proj-cngs.web.cern.ch/proj-cngs/Download/CNGSDGVE/cngsdgve.pdf. 
* &quot;Tau Neutrino embargo&quot;. http://www.lngs.infn.it/lngs_infn/contents/lngs_en/public/educational/physics/NEWS_docs/OPERA_press_rel_May_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111026201535/http://www.lngs.infn.it/lngs_infn/contents/lngs_en/public/educational/physics/NEWS_docs/OPERA_press_rel_May_2010.pdf |date=26. 10. 2011 }}. 
* &quot;Measurement of the neutrino velocity with the OPERA detector in the CNGS beam&quot;. 22/09/2011. http://arxiv.org/abs/1109.4897v1. 
* &quot;Speed-of-light experiments give baffling result at Cern&quot;. BBC. 22/09/2011. http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-15017484.

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:Švicarska]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1954.]]</text>
      <sha1>s6ie2qxna259ppkj5cvpmfgwj3z510d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divanhana (grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137690</id>
    <revision>
      <id>3715604</id>
      <parentid>3590860</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T00:23:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3326" sha1="a2ilc4ithc7u0fjlfekfh8w3dv0cw2y" xml:space="preserve">'''Divanhana'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.divanhana.ba/biografija/|title=Biografija|date=19. 10. 2018|website=Divanhana - #sirimosevdah|language=bs-BA|access-date=10. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; je muzički sastav iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]], posvećen očuvanju bosanske tradicionalne pjesme [[sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Vanja Muhović je završio [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičku akademiju u Sarajevu]] na odsjeku za Muzikologiju/Etnomuzikologiju. Bavi se izučavanjem tradicionalne muzike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te aplikativnom etnomuzikologijom, odnosno primjenom stečenih znanja i iskustava u okviru projekata koje promoviše. Trenutno pohađa postdiplomski studij na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj Akademiji u Sarajevu]].&lt;ref name= &quot;VM&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.knjiga.ba/dert-vanja-muhovic-divanhana-k6177.html|title= ''Dert - Vanja Muhović &amp; Divanhana''|work= knjiga.ba|access-date= 27. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Žanrovi ==
Muhović sa svojim pratećim bendom &quot;Divanhana&quot; izvodi gradsku tradicionalnu muziku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] - [[sevdalinka|sevdalinku]], u melopoetskom obliku. Kao mladi ljudi koji žive u 21. vijeku, a koji su upoznati i sa ostalim muzičkim žanrovima, posebno sa [[world music]], te [[Klasična muzika|klasičnom muzikom]] [[zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[sevdalinka|sevdalinku]] izvode u novim aranžmanima koji su prihvatljivi i ljudima koji nisu upoznati sa muzikom Bosne i Hercegovine. Time ih svrstavaju u žanr [[world music]]-a.
Vanja Muhović i &quot;Divanhana&quot;, pored [[sevdalinka|sevdalinke]], izvode i etno muziku [[Balkan]]a, također u novim aranžmanima.&lt;ref name= &quot;VM&quot;/&gt;

== Albumi ==
Vanja Muhović &amp; Divanhana sarađivali su od oktobra 2009. godine. Njihov prvi album pod nazivom &quot;[[Dert (album)|Dert]]&quot; snimljen je u februaru 2011. godine u ''Fattoria Musica'' studiju u [[Osnabrück]]u, [[Njemačka]]. Album je producirao [[Walter Quintus]], jedan od najpoznatijih svjetskih muzičkih producenata. Kada je objavljen u maju 2011. godine, debitantski [[Compact disc|CD]] je ponudio neke tradicionalne pjesme [[Balkan]]a koje nikada ranije nisu snimljene, niti predstavljene javnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.sevdah.ca/album/divanhana-dert/|title= ''Vanja Muhović &amp; Divanhana: Dert''|work= sevdah.ca|access-date= 27. 3. 2022|archive-date= 1. 2. 2024|archive-url= https://web.archive.org/web/20240201091101/https://www.sevdah.ca/album/divanhana-dert/|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Posebno se ističe [[saz]], muzički instrument koji je u posljednjih nekoliko decenija malo prisutan u široj javnosti, a koji je na albumu svirao [[Vanja Muhović]]. Interpretacija sevdalinki samo uz pratnju saza je tradicijska praksa prisutna u Bosni i Hercegovini vijekovima i najbliža je onom što nazivamo izvornim načinom interpretacije [[sevdalinka|sevdalinke]].&lt;ref name= &quot;VM&quot;/&gt;

== Članovi ==
* Vanja Muhović (pjevanje, saz)
* Nedžad Mušović ([[harmonika]])
* Neven Tunjić (klavijature)
* Ismar Porić ([[klarinet]], [[saksofon]])
* Azur Imamović ([[bas-gitara]])
* Jasmin Fajić ([[gitara]])
* Jasmin Hadžiomeragić ([[bubnjevi]])
* Irfan Tahirović (udaraljke)&lt;ref name= &quot;VM&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Sevdalije]]</text>
      <sha1>a2ilc4ithc7u0fjlfekfh8w3dv0cw2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velški jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142772</id>
    <revision>
      <id>3715621</id>
      <parentid>3045033</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:45:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bankster</username>
        <id>68264</id>
      </contributor>
      <origin>3715621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4504" sha1="co527esa7auqeh54kqsq8dry6spknwh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija jezik|ime=Velški jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Cymraeg (y Gymraeg)
|države=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Argentina]], [[SAD]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]]
|regije=[[Vels]], [[Patagonija]]
|govornici=oko 700.000
|rang=
|jezička porodica=[[indoevropski jezici|indoevropski]]&lt;br /&gt; 
:[[keltski jezici|keltski]]&lt;br /&gt; 
::[[otočni keltski jezici|otočni keltski]]&lt;br /&gt;
:::[[britonski jezici|britonski]]&lt;br /&gt;
::::'''velški'''
|država=[[Wales]]
|ustanova=---
|iso1=cy|iso2=wel(B), cym(T)|sil=WLS
}}

[[Datoteka:Siaradwyr y Gymraeg ym Mhrif Ardaloedd Cymru.png|mini|desno|250px|Današnja rasprostranjenost velškog jezika u Velsu]]

'''Velški jezik''' (velški: ''Cymraeg'' ili ''y Gymraeg'') je jedan od [[Keltski jezici|keltskih jezika]], koji zajedno sa [[Bretonski jezik|bretonskim]] i [[Kornijski jezik|kornijskim]] pripada [[Britanski jezici|britanskoj]] podgrupi ovih jezika. Njime govori oko 611.000 ljudi u [[Vels]]u i oko 130.000 u [[Engleska|Engleskoj]]. Postoji i 5.000 govornika velškog u velškoj emigrantskoj koloniji u [[Dolina Čubut|dolini Čubut]] ([[Patagonija]]). Velški je keltski jezik koji je danas najviše u upotrebi. 

U Velsu je, pored [[Engleski jezik|engleskog]], velški zvanični jezik i jezik školstva. Postoje dva [[dijalekt]]a ovog jezika, sjeverni i južni. 

Za velški jezik su karakteristični takozvani „konjugovani prijedlozi“, t.j. prijedlozi spojeni sa ličnim zamjenicama koje su im objekat. Velške imenice mogu biti muškog ili ženskog [[Gramatički rod|roda]], ali se ne mijenjaju po [[padež]]ima. Postoji samo određeni član. Prvi suglasnik u riječima se mijenja zavisno od gramatičkog konteksta (ova pojava se naziva mutacija). Različiti [[sufiks]]i se koriste da označe jedninu i množinu. U govornom velškom [[konjugacija]] se vrši upotrebom pomoćnog glagola, dok se u pisanom jeziku mijenja (konjuguje) osnovni glagol. 

Za razliku od bretonskog jezika, velški jezik je i dalje vitalan. Velikom broju dijece velški je [[maternji jezik]], a jezik se koristi i u svim oblastima svakodnevog života. U pojedinim krajevima Velsa, npr. na sjeveru, procenat govornika velškog je do 70%. Tokom posljednje decenije broj govornika je u porastu. 

Po podacima iz 2001, velški dobro govori 21 % stanovnika Velsa. Dalje, 7 % stanovništva se služi ovim jezikom. Preostalih 71 % Velšana ne razumije velški jezik. Govornici velškog pretežno žive u seoskim sredinama, dok su oni koji koriste samo engleski jezik skoncentrisani u gradovima. 

== Primjeri ==
[[Datoteka:Welsh bilingual road sign in Caernarfon.jpg|mini|250px|Dvojezični putokaz u Velsu]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Riječ         || na velškom
|--
| zemlja       ||daear
|--
| nebo        ||awyr
|--
| voda        ||dŵr
|--
| vatra       ||tân
|--
| čovjek       ||dyn
|--
| žena        ||benyw/menyw
|--
| jesti       ||bwyta
|--
| piti        ||yfed
|--
| veliki      ||mawr
|--
| mali        ||bach
|--
| noć         ||nos
|--
| dan         ||diwrnod (celi dan)
|--
| dan         ||dydd (samo početak dana)
|--
| Dobar dan   ||Dydd da
|--
| Dobro jutro ||Bore da
|--
| doviđenja    ||Da bo chi (južni dij.)
|--
| doviđenja    ||Hwyl (severni dij.)
|--
| hvala (puno)||Diolch (yn fawr)
|--
| molim Vas   ||Os gwelwch yn dda
|}

'''Član 1''' [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]]

:Genir pawb yn rhydd ac yn gydradd â'i gilydd mewn urddas a hawliau. Fe'u cynysgaeddir â rheswm a chydwybod, a dylai pawb ymddwyn y naill at y llall mewn ysbryd cymodlon.

'''Prevod'''
:Sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka po dostojanstvu i pravima. Obdarena su razumom i savešću, i treba da se odnose jedna prema drugima u duhu bratstva.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bbc.co.uk/wales/learnwelsh/index.shtml Materijal za učenje velškog jezika (BBC)]
* [http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20040723071739/http://www.statistics.gov.uk/downloads/census2001/Report_on_the_Welsh_language.pdf Izveštaj o stanju velškog jezika]
* [https://web.archive.org/web/20051203121705/http://www.cymru.ac.uk/geiriadur/gpc_pdfs.htm Geiriadur Prifysgol Cymru (rečnik velškog jezika)]
* [http://www.cymru.ac.uk/canolfan Centar za velški jezik Univerziteta Velsa]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{interwiki|code=cy}}

{{Commonscat|Welsh language}}

[[Kategorija:Keltski jezici]]
[[Kategorija:Kelti]]
[[Kategorija:Vels]]</text>
      <sha1>co527esa7auqeh54kqsq8dry6spknwh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predrag Finci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172754</id>
    <revision>
      <id>3715503</id>
      <parentid>3585321</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T12:20:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Chiqui Teo</username>
        <id>5586</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>nova knjiga *  Abecedarij bivšeg Sarajeva: (sentimentalni uvod u estetiku)</comment>
      <origin>3715503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6552" sha1="cmtwmu23r29sjibq7mkj5i49tt8l3tv" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Predrag Finci
| slika                = Predrag_Finci,_philosophe_and_essayist,_2024.jpg
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1946|8|5}}
|  mjesto_rođenja     = Sarajevo, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pisac, filozof
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Predrag Finci''' ([[Sarajevo]], [[1946]].) je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[književnik]] i [[filozof]].
Glumio je [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u filmu [[Sarajevski atentat (film)|Sarajevski atentat]] [[redatelj]]a [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.imdb.com/name/nm0277479/|title = Predrag Finci|website = imdb.com|access-date = 26. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
== Biografija ==
Studirao je [[filozofija|filozofiju]] u Sarajevu, [[Pariz]]u (kod Mikelea Dufrennea) i [[Freiburg]]u (kod [[Werner Marx|Wernera Marxa]]).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Finci |first1=Predrag |title=Elektronička špilja |publisher=Art Rabic |location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

[[Magistar|Magistrirao]] je [[1977]]. godine na temu &quot;''Umjetnost i sloboda – pokušaj kritičkog pristupa Camusovoj filozofiji''&quot;, a [[doktor]]irao [[1981]]. na temu &quot;''Umjetnost i život''&quot; na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. 
Radio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] u periodu od [[1971]]-[[1992]]. Izabran je za redovnog profesora na nastavnom predmetu [[estetika]]. Od 1993. godine živi i radi u [[London]]u kao slobodni pisac i gostujući istraživač na 
[[Londonski Univerzitetski Koledž|Londonskom Univerzitetskom Koledžu]] (UCL).

Predrag Finci je član ''Exiled Writes Ink'' (London), [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i član-osnivač [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|PEN-a BiH]]. Član je Hrvatskog filozofskog društva (HFD).&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.hrfd.hr/|title = Hrvatsko filozofsko društvo |website = hrfd.hr|access-date = 26. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Knjige ==

'''Objavljene u Bosni i Hercegovini:'''
* &quot;Govor prepiski&quot; (Svjetlost, Sarajevo, 1980.) 
* &quot;Umjetnost i iskustvo egzistencije&quot; (Svjetlost, Sarajevo, 1986.) 
* &quot;Ishodište pitanja&quot; (Glas, Banja Luka, 1987.) 
* &quot;O nekim sporednim stvarima&quot; (Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.) 
* &quot;Sentimentalni uvod u estetiku&quot; (u Sarajevskim zapisima, Buybook, Sarajevo, 2004.) 
* &quot;Pravo, stranputicom&quot; (u Sarajevskim zapisima, Buybook, Sarajevo, 2004.) 
* &quot;Poetozofski eseji&quot; (MCZM, Sarajevo, 2004.)
* &quot;O kolodvoru i putniku&quot;, (Motrišta, Mostar 2013.; IK Rabic, Sarajevo 2015) {{ISBN|978-9958-33-101-5}})
* &quot;Kratka, a tužna povijest uma, (IKB Rabic, Sarajevo, 2016.) {{ISBN|9789926428037}} COBIS: BH-ID 22956550
* &quot;Elektronička špilja&quot;, Art Rabic, Sarajevo, 2017. {{ISBN|978-9926-428-21-1}} COBISS: BH-ID 23983110
* &quot;O književnosti i piscima&quot;, Art Rabic, 2018. &lt;nowiki&gt;{{ISBN|978-9926-428-50-1}}&lt;/nowiki&gt; COBISS: BiH-ID-26539782
* &quot;Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić)&quot;, Art Rabic, Sarajevo 2019. {{ISBN|978-9926-428-64-8}}
*  &quot;Prošle  godine u Barnetu (dnevnički zapisi&quot;, Buybook, Sarajevo 2022.{{ISBN|978-9958-306-74-7}}
*  &quot;Gnome&quot;, Art Rabic, Sarajevo, 2023. {{ISBN|978-9926-503-33-8}}
*  Filozofske priče, Buybook, 2024 ISBN 9789926310943
*  Abecedarij bivšeg Sarajeva: (sentimentalni uvod u estetiku), Buybook, Sarajevo i Zagreb 2025. {{ISBN|978-9926-31-173-5}}

'''Objavljene u Hrvatskoj:'''
* &quot;Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust&quot;, (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005.)
* &quot;Priroda umjetnosti&quot;, (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006.)
*  &quot;Tekst o tuđini, ilustracije napravio [[Mersad Berber]], Demetra, Zagreb, 2007.{{ISBN|953-225-088-3}} OCLC 444656056   Prevedeno i objavljeno na italijanskom jeziku pod nazivom &quot;Il popolo del diluvio&quot;,  Bottega Errante Edizioni, 2018. {{ISBN|9788899368272}}
* &quot;Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika&quot;, (Demetra, Zagreb, 2008.)
* &quot;Imaginacija&quot;, (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009.)
* &quot;Osobno kao tekst&quot;, (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011.)
* &quot;Čitatelj Hegelove estetike&quot;, (Naklada Breza, Zagreb, 2014.)
* &quot;Estetska terminologija&quot;, (Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014)
* Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. {{ISBN|9789532491760}}
* Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. {{ISBN|9789531642040}}
* &quot;Prvo, bitno&quot;, U saradnji Factum izdavaštvo, Beograd; Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISNB 9788680254388
* &quot;Sve dok&quot;, Fraktura, Zaprešić, 2021 ISBN 978-953358317-4
* &quot;U unutarnjem, istina&quot;, TIM press, Zagreb 2022., ISBN 9789533690094
* Filozofske priče, Buybook, 2024 ISBN 9789926310943
* Abecedarij bivšeg Sarajeva: (sentimentalni uvod u estetiku), Buybook, Sarajevo i Zagreb 2025. {{ISBN|978-9926-31-173-5}}

'''Objavljene u Srbiji''':   
* &quot;Ukratko&quot;, Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. {{ISBN|9788680254128}} ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333
* &quot;Misterij, iza svega&quot;, Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. {{ISBN|9788680254197}}
* &quot;Prvo, bitno&quot;, U saradnji Factum izdavaštvo, Beograd; Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISNB 9788680254388
*  &quot;Emigrantska slikovnica&quot;, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2022. ISBN 9788680254494

'''Objavljene na engleskom jeziku:'''
* &quot;Applause, and then Silence&quot;, Predgovor napisao Moris Farhi, (Style Writers Now, 2012)
* &quot;Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays&quot;, Predgovor napisala Cathi Unsworth, (Style Writers Now, 2014)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi==
* [http://www.elmundosefarad.eu/wiki/wiki/index.php?title=Predrag_Finci Elmundosefarad]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://web.archive.org/web/20131017212005/http://www.penbih.ba/kojeko/finci.htm PEN BiH]
* [https://web.archive.org/web/20100311084000/http://www.exiledwriters.co.uk/writers.shtml#Finci%20 Exiled Writers Ink!]

{{DEFAULTSORT:Finci, Predrag}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]</text>
      <sha1>cmtwmu23r29sjibq7mkj5i49tt8l3tv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>François Bozizé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179624</id>
    <revision>
      <id>3715645</id>
      <parentid>3317190</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:57:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6581" sha1="jsyxhsg6iatlsfy7qc4j01hngngs77t" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija politički vođa
| ime = Fransoa Bozize
| datum_rođenja = [[14. oktobar]] [[1946]].
| mjesto_rođenja = [[Muila]] ([[Francuska Ekvatorijalna Afrika]])
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti = 
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| slika = François Bozizé 2007-10-26.jpg
| širina_slike = 
| opis = 
| politička_stranka = 
| supružnik = 
| funkcija 1 = 6. predsjednik Centralnoafričke Republike
| prethodnik 1 = [[Anž-Feliks Patase]]
| nasljednik 1 = [[Michel Djotodia]]
| početak funkcije 1 = [[15. mart]] [[2003]].
| kraj funkcije 1 = [[24. mart]] [[2013]].
| vjeroispovjest = 
| profesija = vojno lice, političar
| potpis = 
}}
'''François Bozizé''' ([[14. oktobar]] [[1946]] – ) je političar i bivši predsjednik [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafričke Republike]] od [[2003]]. do 2013. godine.

== Biografija ==
Rođen je 1946. godine u mjestu [[Muila]], današnji [[Gabon]], u narodu [[Gbaje]]. Završio je fakultet za oficire u centralnoafričkoj provinciji Buar.&lt;ref name=&quot;Contest&quot;&gt;{{citation|first=|title=Bozize to contest presidency as an independent candidate|url=http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=52396|newspaper=[[IRIN]]|date=13. 12. 2004|access-date=19. 1. 2013}}.&lt;/ref&gt; Do [[1969]]. je postao viši poručnik, a [[1975]]. kapetan.&lt;ref name=Contest/&gt; Car [[Jean-Bedel&amp;nbsp;Bokassa]] ga je [[1978]]. unaprijedio u čin brigadnog generala,&lt;ref name=Contest/&gt; jer je istukao francuskog neopunomoćenog oficira, koji se nije prikladno odnosio prema Bokasi.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Titley|1997|p=44}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kalck33&quot;&gt;{{Harvnb|Kalck|2005|p=33}}.&lt;/ref&gt; Nakon što je Bokasa srušen s vlasti [[1979]], Bozize je u vladi [[David Dako|Davida Dakoa]] postao ministar odbrane.&lt;ref name=Contest/&gt; U sljedećoj vladi [[Andre Kolingba|Andrea Kolingbe]], bio je ministar za informacije.

Bio je učesnik propalog [[puč]]a [[Ange-Félix Patassé]]a [[1982]],&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kalck|2005|p=8}}.&lt;/ref&gt; pa je pobjegao iz zemlje sa još 100 oficira. Tokom egzila je boravio u [[Francuska|Francuskoj.]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kalck|2005|p=xl}}.&lt;/ref&gt; Bio je uhapšen u [[Benin]]u [[1989]]. i zatvoren. Osuđen je zbog učešća u puču, ali je pomilovan 24. septembra [[1991]]. i pušten 1. decembra iste godine.&lt;ref name=Contest/&gt;&lt;ref&gt;http://books.google.com/books?id=3D4xFUTrOycC&amp;pg=PA1049&amp;lpg=PA1049&amp;dq=bozize+trial&amp;source=web&amp;ots=zYdaVoS38W&amp;sig=HsWkcrKY66hW4Z6JKv_NueglgiI&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=8&amp;ct=result&lt;/ref&gt; Poslije toga se vratio u Francusku i tamo živio još dvije godine.

Tokom raspada [[Istočni blok|Istočnog bloka]], na vladu Centralnoafričke Republike vršen je pritisak da pokrene demokratizaciju političke klime u zemlji. U međuvremenu je Patase [[1993]]. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Bozize se vratio u CAR i ostao Patasin pobornik, a ovaj ga je unaprijedio u šefa oružanih snaga.

Nakon pokušaja puča [[2001]],&lt;ref&gt;[http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=21792 &quot;Situation “confused” after apparent coup attempt&quot;], IRIN, 28 May 2001.&lt;/ref&gt; Patase je postao nepovjerljiv prema Bozizeu i smijenio ga s funkcije šefa oružanih snaga. Bozize je kasnije uspješno izmakao njegovim snagama i pobjegao u [[Čad]].&lt;ref&gt;[http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=28762 &quot;Regional efforts underway to calm tensions&quot;], IRIN, 28.11. 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Mehler|2005|p=146}}.&lt;/ref&gt; Od tamo je nastavio da komanduje pobunjenicima u borbi protiv Patasinih snaga.

Bozizeove trupe osvojile su glavni grad [[Bangui]] [[15. mart]]a 2003, što je označilo njegovu pobjedu u ratu.&lt;ref&gt;[http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=42102 &quot;Rebel leader seizes power, suspends constitution&quot;], IRIN, 17 March 2003.&lt;/ref&gt; Patase je otišao u egzil u [[Kamerun]], a zatim u [[Togo]]. Bozize je izabran za predsjednika tek na izborima [[2005]],&lt;ref&gt;[http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=54615 &quot;Incumbent wins presidency&quot;], IRIN, 24.5. 2005.&lt;/ref&gt; a ponovo je pobijedio i [[2011]]. godine.

=== Sukob 2012-13 ===
Krajem [[2012]]. godine, pobunjenička koalicija pod imenom ''Seleka'' pokrenula je rat protiv Bozizeove vlade. Bozize je zamolio Francuze za pomoć u slamanju pobune, ali su ga odbili. Primirje je potpisano [[11. januar]]a [[2013]], a Bozize je pristao da na mjesto premijera postavi opozicionara [[Nicolas Tiangaye|Nicolasa Tiangayea.]]&lt;ref name=Fort&gt;Patrick Fort, [https://web.archive.org/web/20140227194652/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5i29CmpNUhK93R12SF_Oyz_6o5uug?docId=CNG.376beea6edfc8b0d9c41b73f138d6700.4f1 &quot;Tiangaye named Central African PM, says 'hard work' begins&quot;], Agence France-Presse, 17 January 2013.&lt;/ref&gt;

Međutim, pobunjenici su se ponovno digli na oružje [[22. mart]]a 2013, optužujući Bozizea da je prekršio uslove mirovnog sporazuma. Pobunjeničke snage su [[24. mart]]a 2013. prodrle u glavni grad i zauzele glavne institucije, uključujući i predsjedničku palaču. Bozize i njegova porodica sklonili su se u susedni [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]].&lt;ref name=reuters24march&gt;{{cite news|title=Central African Republic capital falls to rebels, Bozizé flees|url=http://www.reuters.com/article/2013/03/24/us-centralafrica-rebels-idUSBRE92M0AU20130324|access-date=24. 3. 2013|newspaper=Reuters|date=24. 3. 2013|archive-date=24. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130324032711/http://www.reuters.com/article/2013/03/24/us-centralafrica-rebels-idUSBRE92M0AU20130324|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{citation|last=Kalck|first=Pierre|year=2005|edition=3rd English|title=Historical Dictionary of the Central African Republic|publisher=The Scarecrow Press|location=Lanham, Maryland|isbn=0-8108-4913-5}}
* {{citation|last=Mehler|first=Andreas|contribution=The Shaky Foundations, Adverse Circumstances, and Limited Achievements of Democratic Transition in the Central African Republic|editor1-last=Villalón|editor1-first=Leonardo Alfonso|editor2-last=VonDoepp|editor2-first=Peter|title=The Fate of Africa's Democratic Experiments: Elites and Institutions|year=2005|publisher=Indiana University Press|location=Bloomington, Indiana|pages=126–152|isbn=0-253-34575-8|oclc=57414663}}
* {{citation|last=Titley|first=Brian|year=1997|title=Dark Age: The Political Odyssey of Emperor Bokassa|publisher=McGill-Queen's University Press|location=Montreal|isbn=0-7735-1602-6}}

{{Predsjednici Centralnoafričke Republike}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Bozize, François}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Predsjednici Centralnoafričke Republike]]
[[Kategorija:Generali]]</text>
      <sha1>jsyxhsg6iatlsfy7qc4j01hngngs77t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ervin Zukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265300</id>
    <revision>
      <id>3715652</id>
      <parentid>3713937</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:14:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14487" sha1="8skqp51kx4hoswf7sv6ruieuftm4ibq" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Ervin Zukanović
| nadimak                   =Zuka 
| slika                     = 20150331 2025 AUT BIH 2143.jpg
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1987|2|11}}
| rodnigrad                 = [[Sarajevo]]
| rodnadržava               = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                    = 189 cm
| težina                    = 
| pozicija                  = Štoper&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.com/en/ervin-zukanovic/profil/spieler_44059.html |title=Ervin Zukanović |work=transfermarkt.de |access-date= 2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = Bubamara Sarajevo
| trenutniklub              = [[Genoa CFC|Genoa]]
| brojnadresu                = 87
| godine1                    = 2005–2006.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 7 (0)
| godine2                    = 2006–2007.
| klubovi2                   = [[Austria Lustenau|Lustenau]]
| nastupi(golovi)2           = 20 (0)
| godine3                    = 2007–2008.
| klubovi3                   = [[FK Velež|Velež]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| godine4                    = 2008.
| klubovi4                   = Sulzberg
| nastupi(golovi)4           = 5 (0)
| godine5                    = 2008.
| klubovi5                   = [[KFC Uerdingen 05|Uerdingen]]
| nastupi(golovi)5           = 9 (0)
| godine6                    = 2009–2010.
| klubovi6                   = [[FCV Dender EH|Dender]]
| nastupi(golovi)6           = 53 (2)
| godine7                    = 2010–2011.
| klubovi7                   = [[KAS Eupen|Eupen]]
| nastupi(golovi)7           = 36 (3)
| godine8                    = 2011–2012.
| klubovi8                   = [[KV Kortrijk|Kortrijk]]
| nastupi(golovi)8           = 56 (8)
| godine9                    = 2013–2014.
| klubovi9                   = [[KAA Gent|Gent]]
| nastupi(golovi)9           = 34 (2)
| godine10                   = 2014–2015.
| klubovi10                  = → [[AC ChievoVerona|Chievo]]
| nastupi(golovi)10          = 29 (2)
| godine11                   = 2015.
| klubovi11                  = [[UC Sampdoria|Sampdoria]]
| nastupi(golovi)11          = 16 (3)
| godine12                   = 2016.
| klubovi12                  = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)12          = 9 (0)
|godine13                    = 2016-2017.
|klubovi13                   = → [[Atalanta BC|Atalanta]]
|nastupi(golovi)13           = 19 (0)
|godine14                    = 2017-2018.
|klubovi14                   = → [[Genoa CFC|Genoa]]
|nastupi(golovi)14           = 31 (0)
|godine15                    = 2018-
|klubovi15                   = [[Genoa CFC|Genoa]]
|nastupi(golovi)15           = 2 (0)
| nacionalnegodine1          = 2012–
| nacionalneekipe1           = {{NOG|BiH|ime=BiH}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0)
| zadnjiuređaj               = 9. 9. 2018.
}}
'''Ervin Zukanović''' (rođen 11. februara 1987. godine) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|član reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/tim |title=Reprezentacija BiH 2015 |work=reprezentacija.ba |access-date=2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[italija]]nski klub [[Atalanta BC|Atalantu BC]] na posudbi iz [[AS Roma|AS Rome]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji centralnog beka i lijevog beka.

== Klupska karijera ==

=== Početak karijere ===
Zukanović svoju profesionalnu fudbalsku karijeru započinje u [[Škola fudbala Bubamara|školi fudbala Bubamara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a već kao [[pionir]] prelazi u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Seniorski debi imao je na utakmici Željezničara protiv ekipe [[FK Leotar]]a, 29. aprila 2006. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fkzeljeznicar.ba/zukanovic-zeljo-ce-uvijek-biti-moj-klub/2437/ |title=Zukanović: Željo će uvijek biti moj klub |work=fkzeljeznicar.ba |access-date =2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Već na jesen 2006. godine Zukanović odlazi u [[Austrija|Austriju]], gdje se takmiči u nekoliko drugoligaških klubova. Godine 2007., Zukanović se ponovo vraća u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]], i to u [[mostar]]ski klub [[FK Velež|Velež]]. Prije odlaska u [[Belgija|Belgiju]] promijenio je nekoliko [[Austrija|austrijskih]] i [[Njemačka|njemačkih]] niželigaških klubova, poput [[Sulzberga]] i [[Uerdingena]]. Godine 2009. kreće uspon u njegovoj profesionalnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U [[Jupiler Pro Liga|Belgijskoj ligi]] Zukanović je nastupao za klubove [[FCV Dender EH]], [[AS Eupen]] i [[KV Kortrijk]] u kojem skreće pažnju na sebe nakon čega dolazi do transfera u belgijski [[KAA Gent]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Chievo ===
Nakon odlične sezone u Gentu, biva posuđen [[italija]]nskom klubu [[AC Chievo Verona|Chievu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|title=Ufficiale: Zukanovic al ChievoVerona a titolo definitivo {{!}} AC ChievoVerona|access-date=19. 8. 2016|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613023954/http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegove dobre igre u prvoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]], navele su čelnike Chieva da otkupe njegov ugovor od Genta po ranije dogovorenoj cijeni od oko milion [[Euro|eura]]. U jednoj sezoni za Chievo, Zukanović postaje standardni prvotimac i bilježi 29 nastupa te postiže 2 gola.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/leistungsdaten/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon dobrih partija u dresu Chieva, mnogi klubovi u Seriji A pokazuju interes za dovođenjem Zukanovića.

=== UC Sampdoria ===
U julu 2015. godine, Zukanović za oko 3,5 miliona eura prelazi u [[UC Sampdoria|UC Sampdoriu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.football-italia.net/69251/zukanovic-joins-sampdoria|title=Zukanovic joins Sampdoria {{!}} Football Italia|website=www.football-italia.net|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po dolasku u Sampdoriu, Zukanović za mediji izjavljuje da je imao i ponudu za prelazak u [[FC Inter Milano|Inter]] iz [[Milano|Milana]], ali da smatra da više može napredovati u ekipi Sampdorie.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; U Sampdoriji Zukanović nastavlja pružati dobre partije te nakon pola sezone potpisuje za [[AS Roma|AS Romu]].

=== AS Roma ===
U januaru 2016. godine, Zukanović biva posuđen ekipi [[AS Roma|AS Rome]] za 1,8 miliona [[Euro|eura]], sa mogućnošću otkupa njegovog ugovora na kraju sezone za dodatnih 2,8 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|title=AS Roma complete Ervin Zukanovic signing|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=31. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131234011/http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Svega mjesec dana kasnije, Roma se odlučuje da otkupi Zukanovićev ugovor za pomenutu cifru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|title=L’AS Roma riscatta Perotti e Zukanovic a titolo definitivo|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305132210/http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Međutim, u Romi, Zukanović ne uspijeva izboriti mjesto u prvom sastavu, te polusezonu završava sa samo 10 odigranih utakmica.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Atalanta BC ===
U julu 2016. godine, Zukanović biva posuđen ekipi [[Atalanta BC|Atalante]] do juna 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|title=Ervin Zukanovic joins Atalanta on loan|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817085447/http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fokus.ba/sport/fudbal/ervin-zukanovic-prelazi-u-atalantu/404949/|title=Ervin Zukanović prelazi u Atalantu|last=Fokus.ba|date=20. 7. 2016|language=bs-BA|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija Bosne i Hercegovine ==
Za reprezentaciju je debitovao 16. oktobra 2012. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Iako je pružao odlične partije i svojom igrom vratio stabilnost lijevoj strani odbrane, koja je nedostajala još od odlaska [[Saša Papac|Saše Papca]], tadašnji selektor BIH, [[Safet Sušić]], ga neočekivano izostavlja sa spiska igrača koji će nastupati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|title=Selektor Sušić ne računa na Zukanovića|access-date=19. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305225054/http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zukanović je i nakon Svjetskog prvenstva, uprkos dobrim partijama u svojim klubovima, bio ignorisan od strane selektora Sušića. Nakon katastrofalnog starta kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u Francuskoj]], 2015. godine , Safet Sušić dobiva otkaz, a njegov nasljednik [[Mehmed Baždarević]] u tim vraća Zukanovića koji postaje standardni reprezentativac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/21886-ervin-zukanovic-osjecam-se-dobro-sto-sam-ponovo-u-reprezentaciji|title=Ervin Zukanović: Osjećam se dobro što sam ponovo u reprezentaciji|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 19. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2005/06.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|7||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||0
|-
|[[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau II]]
|2006/07.
|Regionalliga
|20||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||0
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[F.C. Verbroedering Dender Eendracht Hekelgem|Dender]]
|2008/09.
|[[Jupiler Pro Liga]]
|20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||1
|-
|2009/10.
|Belgijska druga liga
|33||1||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||35||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!80!!2!!2!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!82!!2
|-
|[[K.A.S. Eupen|Eupen]]
|2010/11.
|Jupiler Pro Liga
|36||3||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||37||3
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[K.V. Kortrijk|Kortrijk]]
|2011/12.
|Jupiler Pro Liga
|35||3||7||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||42||4
|-
|2012/13.
|Jupiler Pro Liga
|21||5||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||23||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!92!!11!!10!!1!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!102!!12
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[K.A.A. Gent|Gent]]
|2012/13.
|Jupiler Pro Liga
|15||0||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||0
|-
|2013/14.
|Belgijska Pro liga
|19||2||3||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||22||2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!34!!2!!4!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!38!!2
|-
|[[A.C. Chievo Verona|Chievo]]
|2014/15.
|[[Serie A]]
|29||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||29||2
|-
|[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]]
|2015/16.
|Serie A
|16||3||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||19||3
|-
|[[A.S. Roma|Roma]]
|2015/16.
|Serie A
|9||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||10||0
|-
|Atalanta
|2016/17.
|Serie A
| -
| -
| -
| -
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
| -
| -
|-
|
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!54
!5
!1
!0
!
!
!3
!0
!58
!5
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!260!!20!!17!!1!! colspan=&quot;2&quot; |–!!3!!0!!280!!21
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 19. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/nationalmannschaft/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2012.
|2
|0
|-
|2013.
|4
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.
|6
|0
|-
|2016.
|3
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!15
!0
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ervin Zukanović}}
* [http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059 Ervin Zukanović] na transfermarkt.co.uk
* {{FIFA igrač|362806|Ervin Zukanović}}
* {{UEFA igrač|250024182|Ervin Zukanović}}
* {{NFT player|pid=49079}}
* [http://www.sampdoria.it/en/player/201516-ervin-zukanovic-2/ Ervin Zukanović] na sampdoria.it
* [http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika Ervin Zukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712021227/http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika |date=12. 7. 2015 }} na goal.com

{{DEFAULTSORT:Zukanović, Ervin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Austrije Lustenau]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši KSC Uerdingena 05]]
[[Kategorija:Nogometaši FCV Dendera]]
[[Kategorija:Nogometaši KAS Eupena]]
[[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]]
[[Kategorija:Nogometaši KAA Genta]]
[[Kategorija:Nogometaši ChievoVerone]]
[[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Nogometaši Genoe]]</text>
      <sha1>8skqp51kx4hoswf7sv6ruieuftm4ibq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crnooka galaksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350121</id>
    <revision>
      <id>3715582</id>
      <parentid>3580559</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8350" sha1="94nb3qj2lpqc4bmiu7nhkqm4rsqazah" xml:space="preserve">{{Infokutija Galaksija
  | Naziv                   = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4826
  | Slika                   = [[Datoteka:NGC 4826 - HST.png|250px]]
  | Opis slike              = NGC 4826 ([[Hubble Space Telescope|Hubble]])
  | Epoha                   = J2000.0
  | Sazviježđe              = [[Berenikina kosa (sazviježđe)|Berenikina kosa]]&lt;ref name=&quot;seds&quot; /&gt;
  | Rektascenzija           = {{RA|12|56|43,8}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Deklinacija             = {{DEC|+21|40|59}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Crveni pomak            = 0,001361&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Radijalna brzina        = 393 ± 14&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
  | Grupa ili klaster       =
  | Udaljenost              = 5,7 [[Parsek|Mpc]], 18,6 [[Svjetlosna godina|Msg]]&lt;br /&gt;(baz. na [[crveni pomak]]) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Tip                     = [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|Sab]]) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Masa                    =
  | Odnos masa svijetlo     =
  | Broj zvijezda           =
  | Prividne dimenzije      = Najveći prečnik: 10,00 [[Ugaona minuta|u.m.]] (54 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})&lt;br /&gt;Najmanji prečnik: 5,40 [[Ugaona minuta|u.m.]] (29 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) &lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
  | Prividna magnituda      = 8,5 (vidljivo)&lt;br /&gt;9,4 (B-Band) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Površinska svjetlost    = 12,7 [[Magnituda|mag]]/[[Ugaona minuta|u.m.]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Apsolutna magnituda     = -20.28 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)&lt;br /&gt;-19.38 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}}
  | Uglovna pozicija        = 115[[Stepen (ugao)|°]] &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Značajnosti             =
  | Imena                   = {{nowrap|KARA 559}}{{•}}{{nowrap|CGCG 130-1}}{{•}}{{nowrap|UGC 8062}}{{•}}{{nowrap|IRAS 12542+2157}}{{•}}{{nowrap|MCG 4-31-1}}{{•}}{{nowrap|ZWG 130.1}}{{•}}{{nowrap|M 64}}{{•}}{{nowrap|Black Eye galaxy}}{{•}}{{nowrap|PGC 44182}}&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ned&quot;/&gt;
  | Karta                   = Coma_Berenices_constellation_map-bs.svg
  | Tačka_x                 = 24.3
  | Tačka_y                 = 52.5
}}

'''NGC 4826''' (također poznat kao '''IRAS 12542+2157''', '''MCG 4-31-1''', '''PGC 44182''' i '''UGC 8062''') je [[spiralna galaksija]] koja je udaljena oko 19 miliona [[svjetlosna godina|sg]] od [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i nalazi se u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Berenikina kosa (sazviježđe)|Berenikina kosa]]. Najveći prečnik je 10,00 (54 hiljade sg) a najmanji 5,4 [[Ugaona minuta|ugaonih minuta]] (29 hiljada sg).{{Ref label|B|b}} Prvo otkriće je napravio [[Edward Pigott]] [[23. mart]]a [[1779]]. godine.&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot; /&gt;

== Najbliži NGC/IC objekti ==
Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC/IC objekata.{{Ref label|C|c}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em;&quot;
|-
! Ime
! Udaljenost od NGC 4826&lt;br /&gt;(uglovnih minuta)&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;{{Ref label|C|c}}
! [[Rektascenzija]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Deklinacija (astronomija)]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Morfološka klasifikacija galaksija|Tip]]&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
|-
| [[IC 3917]]
| 0,32
| {{RA|12|56|51,6}}
| {{DEC|+22|0|22}}
| [[zvijezda]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|*]])
|-
| [[IC 3901]]
| 0,34
| {{RA|12|55|50,9}}
| {{DEC|+21|56|17}}
| [[zvijezda]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|*]])
|-
| [[IC 3875]]
| 0,63
| {{RA|12|54|37,2}}
| {{DEC|+22|2|9}}
| [[kompaktna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|C]])
|-
| [[IC 3918]]
| 0,69
| {{RA|12|56|53,5}}
| {{DEC|+22|22|24}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|Sc]])
|-
| [[IC 841]]
| 0,78
| {{RA|12|59|47,2}}
| {{DEC|+21|48|48}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|S?]])
|-
| [[IC 3866-1]]
| 0,92
| {{RA|12|54|15,5}}
| {{DEC|+22|21|51}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|S]])
|-
| [[IC 3866-2]]
| 0,92
| {{RA|12|54|15,0}}
| {{DEC|+22|21|35}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|S/P]])
|-
| [[IC 3870]]
| 0,92
| {{RA|12|54|21,6}}
| {{DEC|+22|22|52}}
| [[eliptična galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|E0]])
|-
| [[IC 3851]]
| 0,94
| {{RA|12|53|4,7}}
| {{DEC|+21|54|34}}
| [[zvijezda]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|*]])
|-
| [[IC 3880]]
| 0,95
| {{RA|12|54|47,9}}
| {{DEC|+22|30|10}}
| [[eliptična galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|E3]])
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Novi opći katalog]]
* [[Spisak NGC objekata]]
* [[Spisak galaksija]]

== Bilješke ==
* {{Note label|A|a}} [[Prividna magnituda]] od 8,5 – [[Apsolutna magnituda]]: ''M = m - 5 ((log&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; D&lt;sub&gt;L&lt;/sub&gt;) - 1)'', gdje je ''m=8,5'' i ''D&lt;sub&gt;L&lt;/sub&gt;=5,7 * 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;''.
* {{Note label|B|b}} 10,00 [[Ugaona minuta|ugaonih minuta]] – ''S = A * D * 0,000291 * P'', gdje je ''A=10,00'', ''D=5,7'' i ''P = 3,2616''.
* {{Note label|C|c}} Bazirano na [[euklidska udaljenost|euklidsku udaljenost]].

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;seds&quot;&gt;[http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC4826 seds.org] {{simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima&quot;&gt;{{cite web| author=Entdeckung und Katalogisierung von Nebeln und Sternhaufen| title=Revidirani katalog W. Steinickea NGC i IC objekata| url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm| access-date=11. 4. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20130718090152/http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm| archive-date=18. 7. 2013| url-status=dead}} {{simboli jezika|en|Engleski}}{{simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ned&quot;&gt;{{cite web| title=NASA/IPAC Extragalactic Database| author=Rezultati za NGC 4826| url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+4826&amp;img_stamp=yes&amp;extend=no}} {{simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot;&gt;[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/obs_e.htm Spisak posmatrača] na Wolfgang Steinicke-om sajtu.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot;&gt;Young, C., Sid. Mess. II, 252 (1883-84).&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{citation}}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book
  | author=R. J. Buta, H. G. Corwin, Jr., S. C. Odewahn
  | year=2007
  | title=The de Vaucouleurs Atlas of Galaxies
  | url=https://archive.org/details/devaucouleursatl0000buta
  | publisher=Cambridge University
  | location=Cambridge
  | isbn=978-0521820486
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book
  | last=Sinnott
  | first=R. W.
  | year=1988
  | title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters
  | url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey
  | publisher=[[Sky Publishing]]
  | isbn=978-0-933346-51-2
  }}
  
== Vanjski linkovi ==
=== NGC 4826 ===
{{WikiSky}}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://aladin.u-strasbg.fr/java/alapre.pl?-c=12+56+43.8++21+40+59&amp;button=RGB NGC 4826 na Aladin pregledaču]{{Mrtav link}}
=== NGC katalog ===
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC katalog na Messier45.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC |date=23. 9. 2018 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20130115035321/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na NASA sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626095857/https://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |date=26. 6. 2019 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp NGC na ''The Night Sky Atlas'' sajtu]

{{Nebo|12|56|43.8|+|21|40|59}}
{{Messierov katalog}}
{{NGC50}}

[[Kategorija:Berenikina kosa (sazviježđe)]]
[[Kategorija:IRAS objekti]]
[[Kategorija:MCG objekti]]
[[Kategorija:NGC objekti]]
[[Kategorija:PGC objekti]]
[[Kategorija:Spiralne galaksije]]
[[Kategorija:UGC objekti]]
[[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1779.]]</text>
      <sha1>94nb3qj2lpqc4bmiu7nhkqm4rsqazah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crveni pauk (maglina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350151</id>
    <revision>
      <id>3715583</id>
      <parentid>3582227</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:09:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7500" sha1="4n641yttmufljafbjza4gtmb2aqqf2v" xml:space="preserve">{{Infokutija Galaksija
  | Naziv                   = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 6537
  | Slika                   = [[Datoteka:NGC6537.jpg|240px]]
  | Opis slike              = NGC 6537 ([[Sloan Digital Sky Survey|SDSS]])
  | Epoha                   = J2000.0
  | Sazviježđe              = [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC6537|title=Revised NGC Data for NGC 6537|website=spider.seds.org|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
  | Rektascenzija           = {{RA|18|5|13,0}}&lt;ref name=&quot;NGCIC&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm|title=NGCIC|website=www.klima-luft.de|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
  | Deklinacija             = {{DEC|-19|50|32}}&lt;ref name=&quot;NGCIC&quot;/&gt;
  | Crveni pomak            = 
  | Radijalna brzina        = 
  | Grupa ili klaster       =
  | Udaljenost              = 
  | Tip                     = [[planetarna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|PN]]) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Masa                    =
  | Odnos masa svijetlo     =
  | Broj zvijezda           =
  | Prividne dimenzije      = Najveći prečnik: 0,17 [[Ugaona minuta|u.m.]]
  | Prividna magnituda      = 11,6 (vidljivo)&lt;br /&gt;12,5 (B-Band) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Površinska svjetlost    = 
  | Apsolutna magnituda     = 
  | Uglovna pozicija        = 
  | Značajnosti             =
  | Imena                   = {{nowrap|PK 10+0.1}}{{•}}{{nowrap|ESO 590-PN1}}{{•}}{{nowrap|CS&lt;nowiki&gt;=&lt;/nowiki&gt;19.5}}&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ned&quot;/&gt;
  | Karta                   = Sagittarius_constellation_map-bs.svg
  | Tačka_x                 = 68.2
  | Tačka_y                 = 24.9
}}

'''NGC 6537''' (također poznat kao '''ESO 590-PN1''') je [[planetarna maglina]] i nalazi se u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]]. Prvo otkriće je napravio [[Edward Charles Pickering]] [[15. juli|15. jula]] [[1882]]. godine.&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot; /&gt;

== Najbliži NGC/IC objekti ==
Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC/IC objekata.{{Ref label|A|a}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em;&quot;
|-
! Ime
! Udaljenost od NGC 6537&lt;br /&gt;(uglovnih minuta)&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;{{Ref label|A|a}}
! [[Rektascenzija]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Deklinacija (astronomija)]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Morfološka klasifikacija galaksija|Tip]]&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
|-
| [[NGC 6554]]
| 1,8
| {{RA|18|9|23,0}}
| {{DEC|-18|22|42}}
| [[grupa zvijezda]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|*Grp]])
|-
| [[NGC 6494]]
| 2,23
| {{RA|17|56|56,0}}
| {{DEC|-19|0|42}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|III1m]])
|-
| [[NGC 6567]]
| 2,27
| {{RA|18|13|45,1}}
| {{DEC|-19|4|32}}
| [[planetarna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|PN]])
|-
| [[NGC 6568]]
| 2,56
| {{RA|18|12|44,0}}
| {{DEC|-21|35|0}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|III1m]])
|-
| [[NGC 6531]]
| 2,67
| {{RA|18|4|13,3}}
| {{DEC|-22|30|0}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|I3m]])
|-
| [[NGC 6507]]
| 2,74
| {{RA|17|59|50,0}}
| {{DEC|-17|27|0}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|IV2p]])
|-
| [[NGC 6578]]
| 2,83
| {{RA|18|16|16,5}}
| {{DEC|-20|27|0}}
| [[planetarna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|PN]])
|-
| [[IC 4690]]
| 2,91
| {{RA|18|16|51,7}}
| {{DEC|-19|46|41}}
| [[odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|RN]])
|-
| [[NGC 6589]]
| 2,91
| {{RA|18|16|51,7}}
| {{DEC|-19|46|41}}
| [[odrazna maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|RN]])
|-
| [[IC 4700]]
| 2,97
| {{RA|18|17|4,8}}
| {{DEC|-19|51|58}}
| [[emisijska maglina]] i [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+OCL]])
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Novi opći katalog]]
* [[Spisak NGC objekata]]
* [[Spisak galaksija]]

== Bilješke ==
* {{Note label|A|a}} Bazirano na [[euklidska udaljenost|euklidsku udaljenost]].
== Reference ==
{{refspisak}}
&lt;ref name=&quot;klima&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}}{{simboli jezika|de|Njemački}} {{cite web
  | author=Entdeckung und Katalogisierung von Nebeln und Sternhaufen
  | title=Revidirani katalog W. Steinickea NGC i IC objekata
  | url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | access-date=7. 2. 2014
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20130718090152/http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | archive-date=18. 7. 2013
  }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ned&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite web
  | title=NASA/IPAC Extragalactic Database
  | author=Rezultati za NGC 6537
  | url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+6537&amp;img_stamp=yes&amp;extend=no
}}
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot;&gt;[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/obs_e.htm Spisak posmatrača] na Wolfgang Steinicke-om sajtu.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot;&gt;Young, C., Sid. Mess. II, 252 (1883-84).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;seds&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC6537 seds.org]&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Literatura ==
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{citation
  | last = Steinicke
  | first = Wolfgang
  | editor-last = Jakiel
  | editor-first = Richard
  | publisher = Springer
  | year=2007
  | title = Galaxies and How to Observe Them
  | isbn = 978-1852337520
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book 
  | author=R. J. Buta, H. G. Corwin, Jr., S. C. Odewahn
  | year=2007
  | title=The de Vaucouleurs Atlas of Galaxies
  | url=https://archive.org/details/devaucouleursatl0000buta
  | publisher=Cambridge University
  | location=Cambridge
  | isbn=978-0521820486
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book
  | last=Sinnott
  | first=R. W.
  | year=1988
  | title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters
  | url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey
  | publisher=[[Sky Publishing]]
  | isbn=978-0-933346-51-2
  }}
  
== Vanjski linkovi ==
=== NGC 6537 ===
{{WikiSky}}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://aladin.u-strasbg.fr/java/alapre.pl?-c=18+5+13.0+-19+50+32&amp;button=RGB NGC 6537 na Aladin pregledaču]{{Mrtav link}}
=== NGC katalog ===
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC katalog na Messier45.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC |date=23. 9. 2018 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20130115035321/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na NASA sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626095857/https://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |date=26. 6. 2019 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp NGC na ''The Night Sky Atlas'' sajtu]

{{Nebo|18|5|13.0|-|19|50|32}}
{{NGC70}}

[[Kategorija:ESO objekti]]
[[Kategorija:NGC objekti]]
[[Kategorija:Planetarne magline]]
[[Kategorija:Strijelac (sazviježđe)]]
[[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1882.]]</text>
      <sha1>4n641yttmufljafbjza4gtmb2aqqf2v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zbirna tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>358012</id>
    <revision>
      <id>3715544</id>
      <parentid>3711882</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:04:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9132" sha1="tuamykl934iy0joluqc1z3zsutllkfy" xml:space="preserve">Vječna tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine je tabela koja prikazuje sveukupne rezultate svih klubova učesnika Premijer lige odigranih u sezonama od [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. do [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. Tabela također prikazuje broj osvojenih šampionskih titula u prvenstvu, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupu]] i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupu]] od 2002. godine.

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 85%&quot; width=96%
|-
! colspan=15 | Vječna tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine (2002/03–2024/25)
|-
!! colspan=3 | !! colspan=3 | &lt;small&gt;Osvojeno prvenstvo, Kup i Superkup BiH&lt;/small&gt; !! colspan=10 | Rezultati
|-
!width=5% | Br.
!width=20% | Klub
!width=5% | Sezone
!width=5% | [[Datoteka:Star*.svg|20px|Prvak PL BiH]]
!width=5% | [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]]
!width=5% | [[Datoteka:Full Star Red.svg|20px|Pobjednik superkupa BiH]]
!width=6%|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=6%|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=6%|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=6%|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=6%|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=6%|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!width=6%|{{Tooltip|+/−|Gol-razlika}}
!width=6%|{{Tooltip|B|Bodovi}}
!width=8%|{{Tooltip|2025/26.|Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.}}
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !!
|-bgcolor=&quot;#AFD9FF&quot;
| 1.
| style=&quot;text-align:left;&quot;  | [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]{{efn|Zrinjski je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] kažnjen oduzimanjem 1 boda.}}
| 23
| 9
| 3
| 1
| 712
| 408
| 124
| 180
| 1.191
| 679
| +512
| 1.347
| {{da}}
|-bgcolor=&quot;#AFD9FF&quot;
| 2.
|  style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]{{efn|Sarajevo je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] kažnjeno oduzimanjem 3 boda.}}
| 23
| 4
| 5
| –
| 712
| 376
| 172
| 164
| 1.177
| 633
| +544
| 1.297
| {{da}}
|-bgcolor=&quot;#AFD9FF&quot;
| 3.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] 
| 23
| 3
| 4
| –
| 712
| 367
| 156
| 189
| 1.073
| 665
| +408
| 1.257
| {{da}}
|-bgcolor=&quot;#AFD9FF&quot;
| 4.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] 
| 23
| 2
| 3
| –
| 712
| 336
| 172
| 204
| 1.059
| 719
| +340
| 1.180
| {{da}}
|-
| 5.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Borac Banja Luka|Borac]]{{efn|Borac je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] kažnjen oduzimanjem 1 boda.}}
| 19
| 3
| 1
| –
| 587
| 294
| 105
| 188
| 787
| 579
| +208
| 986
| {{da}}
|-
| 6.
| style=&quot;text-align:left;&quot;  | [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]{{efn|Sloboda je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] kažnjena oduzimanjem 3 boda.}}
| 20
| –
| –
| –
| 619
| 217
| 134
| 268
| 643
| 744
| −101
| 782
| {{ne}}
|-
| 7.
| style=&quot;text-align:left;&quot;  | [[NK Čelik|Čelik]]{{efn|Čelik je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|sezoni 2019/20.]] kažnjen oduzimanjem 3 boda.}}
| 18
| –
| –
| –
| 547
| 195
| 134
| 218
| 610
| 669
| −59
| 716
| {{ne}}
|-
| 8.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Velež Mostar|Velež]]{{efn|Velež je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] kažnjen oduzimanjem 3 boda.}}
| 17
| –
| 1
| –
| 525
| 192
| 126
| 207
| 637
| 642
| −5
| 699
| {{da}}
|-
| 9.
|style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Leotar|Leotar]] 
| 14
| 1
| –
| –
| 434
| 167
| 65
| 202
| 504
| 618
| −114
| 566
| {{ne}}
|-
| 10.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Slavija|Slavija]]{{efn|Slavija je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] kažnjena oduzimanjem 3 boda.}}
| 11
| –
| 1
| –
| 360
| 137
| 65
| 158
| 416
| 493
| −77
| 473
| {{ne}}
|-
| 11.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]
| 13
| –
| 1
| –
| 398
| 121
| 102
| 175
| 416
| 530
| −114
| 465
| {{da}}
|-
| 12.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[HŠK Posušje|Posušje]]
| 11
| –
| –
| –
| 350
| 123
| 70
| 157
| 396
| 514
| −118
| 439
| {{da}}
|-
| 13.
|style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Travnik|Travnik]]
| 12
| –
| –
| –
| 360
| 122
| 64
| 174
| 422
| 538
| −116
| 430
| {{ne}}
|-
| 14.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| 9
| –
| 1
| –
| 275
| 100
| 67
| 108
| 309
| 333
| -24
| 367
| {{ne}}
|-
| 15.
| style=&quot;text-align:left;&quot;  | [[FK Modriča|Modriča]]
| 7
| 1
| 1
| –
| 210
| 87
| 34
| 89
| 298
| 290
| +8
| 295
| {{ne}}
|-
| 16.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[HNK Orašje|Orašje]] 
| 7
| –
| 1
| –
| 218
| 85
| 33
| 100
| 307
| 325
| −18
| 288
| {{ne}}
|-
| 17.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda]]
| 7
| –
| –
| –
| 210
| 70
| 49
| 91
| 248
| 304
| −56
| 259
| {{ne}}
|-
| 18.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Tuzla City|Tuzla City]]
| 6
| –
| –
| –
| 187
| 64
| 48
| 75
| 232
| 259
| -27
| 240
| {{ne}}
|-
| 19.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Rudar Prijedor|Rudar (Prijedor)]]
| 7
| –
| –
| –
| 213
| 57
| 56
| 100
| 207
| 286
| −79
| 227
| {{da}}
|-
| 20.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Žepče|Žepče]]
| 6
| –
| –
| –
| 188
| 62
| 32
| 94
| 192
| 274
| −82
| 218
| {{ne}}
|-
| 21.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost (Doboj Kakanj)]]
| 6
| –
| –
| –
| 182
| 53
| 50
| 79
| 196
| 265
| −69
| 209
| {{ne}}
|-
| 22.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK GOŠK Gabela|GOŠK]]
| 6
| –
| –
| –
| 191
| 45
| 46
| 100
| 176
| 315
| −139
| 181
| {{ne}}
|-
| 23.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]
| 4
| –
| –
| –
| 128
| 53
| 14
| 61
| 171
| 203
| −32
| 173
| {{ne}}
|-
| 24.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Vitez|Vitez]]
| 5
| –
| –
| –
| 154
| 39
| 34
| 81
| 126
| 210
| −84
| 151
| {{ne}}
|-
| 25.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Krupa|Krupa]]
| 4
| –
| –
| –
| 130
| 37
| 36
| 57
| 141
| 170
| −29
| 147
| {{ne}}
|-
| 26.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]]
| 4
| –
| –
| –
| 128
| 39
| 21
| 68
| 139
| 199
| −60
| 138
| {{ne}}
|-
| 27.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Sloga Meridian|Sloga]]
| 3
| –
| –
| –
| 99
| 36
| 15
| 48
| 112
| 150
| −38
| 123
| {{da}}
|-
| 28.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Laktaši|Laktaši]]
| 3
| –
| –
| –
| 90
| 35
| 14
| 41
| 123
| 125
| −2
| 119
| {{ne}}
|-
| 29.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Rudar Ugljevik|Rudar (Ugljevik)]]
| 3
| –
| –
| –
| 98
| 34
| 14
| 50
| 118
| 143
| −25
| 116
| {{ne}}
|-
| 30.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Igman Konjic|Igman]]
| 3
| –
| –
| –
| 99
| 26
| 21
| 52
| 112
| 181
| −69
| 99
| {{ne}}
|-
| 31.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Glasinac Sokolac|Glasinac]]
| 2
| –
| –
| –
| 68
| 25
| 10
| 33
| 71
| 103
| −32
| 85
| {{ne}}
|-
| 32.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Drina Zvornik|Drina]]
| 3
| –
| –
| –
| 90
| 20
| 12
| 58
| 68
| 159
| −91
| 72
| {{ne}}
|-
| 33.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
| 2
| –
| –
| –
| 68
| 19
| 14
| 35
| 76
| 114
| −38
| 71
| {{ne}}
|-
| 34.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Kozara Gradiška|Kozara]]
| 2
| –
| –
| –
| 68
| 19
| 13
| 36
| 74
| 107
| −33
| 70
| {{ne}}
|-
| 35.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]]
| 3
| –
| –
| –
| 88
| 16
| 19
| 53
| 78
| 168
| −90
| 67
| {{ne}}
|-
| 36.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Mladost Velika Obarska|Mladost (Velika Obarska)]]
| 2
| –
| –
| –
| 60
| 14
| 17
| 29
| 42
| 82
| −40
| 59
| {{ne}}
|-bgcolor=#FFD700 
| 37.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[FK Mladost Gacko|Mladost (Gacko)]]
| 1
| –
| –
| –
| 38
| 11
| 6
| 21
| 40
| 65
| −25
| 39
| {{ne}}
|-bgcolor=#FFD700
| 38.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]]
| 1
| –
| –
| –
| 32
| 7
| 11
| 14
| 25
| 34
| −9
| 32
| {{ne}}
|-bgcolor=#FFD700 
| 39.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[NK Bosna Visoko|Bosna]]
| 1
| –
| –
| –
| 38
| 4
| 1
| 33
| 28
| 107
| −79
| 13
| {{ne}}
|-bgcolor=#FFD700 
| 40.
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina]]
| 1
| –
| –
| –
| 30
| 1
| 6
| 23
| 17
| 57
| −40
| 9
| {{ne}}
|-
!colspan=15|&lt;small&gt;Ažurirano: 20. juna 2025.&lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|-
| width=&quot;20&quot; | [[Datoteka:Star*.svg|20px|Prvak PL BiH]]
| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; align=&quot;left&quot; | Prvak Premijer lige
|-
| width=&quot;20&quot; | [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]]
| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; align=&quot;left&quot; | Pobjednik [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupa]]
|-
| width=&quot;20&quot; | [[Datoteka:Full Star Red.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]]
| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; align=&quot;left&quot; | Pobjednik [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupa]]
|-
| bgcolor=&quot;#AFD9FF&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; align=&quot;left&quot; | Timovi koji su učestvovali u svim prvenstvima Premijer lige.
|-
| bgcolor=&quot;#FFD700&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; align=&quot;left&quot; | Timovi sa jednim učestvovanjem u Premijer ligi.
|}
'''Napomene:'''
{{napspisak}}
[[Kategorija:Šabloni Premijer lige Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>tuamykl934iy0joluqc1z3zsutllkfy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Civilna zaštita</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358579</id>
    <revision>
      <id>3715565</id>
      <parentid>3165133</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:26:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4076" sha1="jcipcip19w75ewwl709m69bjvu08rzb" xml:space="preserve">{{Globalizirati}}
[[Datoteka:CivilDefense square.svg|mini|Međunarodni znak Civilne zaštite]]

'''Civilna zaštita''' ili CZ je [[organizacija]] čiji je zadatak pomaganje i spašavanje [[Civilno društvo|civilnog]] stanovništva u vanrednim situacijama.

== Osnivanje u SFRJ ==

Na prostoru bivše [[SFRJ]] je osnovana nakon zemljotresa u [[Skoplje|Skoplju]] 60-tih. U početku je sarađivala s Ministarstvom unutrašnjih poslova a kasnije je podređena republikama.&lt;ref name=&quot;duzs&quot;&gt;[http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=156 ''POVIJEST CIVILNE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140626051923/http://duzs.hr/page.aspx?PageID=156 |date=26 Juni 2014 }} {{Simboli jezika|hr|Hrvatski}}&lt;/ref&gt; Nakon donošenja zakona o opštenarodnoj odbrani (ONO i DSZ) imala je prvenstveno sljedeće zadatke &lt;ref name=&quot;CD&quot;&gt; A. Ross Johnson, 1971 ''TOTAL DEFENSE IN YUGOSLAVIA'', RAND Corporation, Santa Monica, California, USA {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;:

* Suzbijanje [[požar|požara]]
* Medicinsko zbrinjavanje
* Izgradnju privremenih objekata kao šatora itd.
* Ograničenu [[evakuacija|evakuaciju]] stanovništva

Postojale su podorganizacije:

* ABC (atomsko-biološko-hemijska) odbrana
* [[Inžinjer|Inžinjerija]]
* [[Obezbjeđenje]]
* Sanitarija
* [[Veterinarska medicina|Veterinarstvo]]

== Civilna zaštita u BiH == 

Nakon dejtonskog sporazuma iz 1995 CZ u BiH je bila na nivou entiteta, odnosno [[Brčko Distrikt|Brčko Distrikta]]. 2007 donesen je ''Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]''. U [[Republika Srpska |Republici Srpskoj]] donesen je ''Zakon o civilnoj zaštiti''. Brčko distrikt ima ''Statut Brčko distrikta''.&lt;ref name=&quot;CZBiH&quot;&gt;[[Sarajevo]], 2010,[http://www.cin.ba/wp-content/uploads/2014/05/zastita_i_spasavanje_u_bih_studija.pdf ''ZAŠTITA I SPAŠAVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI'' Centar za sigurnosne studije BiH] učitano 20.5.2014 &lt;/ref&gt;

Postoje sljedeći nivoi organizacije:

* Državna uprava
* [[Entitet (politička geografija)|Entitetski]] (Federalna uprava, Republička uprava) kao i Brčko distrikt
* [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalna]] uprava u Federaciji BiH
* Općinske službe CZ u FBiH i RS

Svaka uprava sljedeći sektore:

* Sektor za planiranje, mjere zaštite i spašavanja i vatrogastvo
* Sektor za materijalno-finansijske i tehničke poslove
* Sektor za normativno-pravne i opće poslove
* Sektor za organizaciju razminiranja i uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS).

=== Federacija BiH &lt;ref name=&quot;CZBiH&quot;/&gt;===
Federalna uprava CZ BiH radi kao samostalni organ. Organizacija je na nivou entiteta, kantona, općina. Elementi CZ u FBiH su:
* Lična i uzajamna zaštita
* Mjere Zaštite i spašavanja (ZiS)
* Štabovi CZ
* Povjerenici CZ
* Službe CZ
* Jedinice CZ
* Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ
=== Republika Srpska &lt;ref name=&quot;CZBiH&quot;/&gt;===

Republička uprava od 2016. godine nije u sastavu [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske|MUP RS-a]]. Organizacija je na nivou entiteta i općina. Elementi CZ u RS su:

* Lična i uzajamna zaštita
* Mjere CZ
* Štabovi i povjerenici CZ
* Službe, jedinice i timovi CZ
* Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ

=== Brčko Distrikt &lt;ref name=&quot;CZBiH&quot;/&gt; ===
CZ Brčko distrikt od 2003 radi po privremenim propisima ''Okvirnog zakona o Zi''S.

== Također pogledajte ==
* [[Teritorijalna odbrana]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]]
* [[Vojna vježba &quot;Sloboda 71&quot;|Sloboda 71]]
* [[OSBIH|OSBiH]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Civil defense}}
* [http://www.fucz.gov.ba/ Federalna uprava CZ BiH]
* [http://cz.zdk.ba/ Kantonalna uprava CZ Zeničko-dobojskog kantona]
* [http://kucz.ks.gov.ba/ Kantonalna uprava CZ Sarajevskog kantona]{{Mrtav link}}
* [https://web.archive.org/web/20130702034532/http://www.mup.vladars.net/index2_lat.php?st=ministarstvo_lat%2Fcivilna_zastita Republička uprava CZ u RS]

[[Kategorija:Javne službe]]</text>
      <sha1>jcipcip19w75ewwl709m69bjvu08rzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Moskvu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360621</id>
    <revision>
      <id>3715510</id>
      <parentid>3678761</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:15:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24167" sha1="dsr58dav2jd7479xvnbp5uimkgnqv7e" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Moskvu
| dio            = [[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]]
| slika          = [[Datoteka:RIAN_archive_429_Fresh_forces_going_to_the_front.jpg|300px]]
| opis_slike     = Sovjetsko pojačanje iz Moskve upućeno na front
| datum          = [[2. oktobar|2. oktobra]] [[1941]]. - [[7. januar]]a [[1942]].
| mjesto         = [[Moskva]], [[Moskovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]
| casus          = 
| rezultat       = '''Pobjeda sovjetske armije'''
| posjed         = 
| strana1        = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|50px]]&lt;br /&gt;[[Treći Reich]]
| strana2        = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of the Soviet Union 1923.svg|50px]]&lt;br /&gt;[[Sovjetski Savez]]
| strana3        =
| strana1a       = 
| strana2a       =
| komandant1     = &lt;small&gt;{{ZD|NNJE}} [[Fedor von Bock]]&lt;br /&gt;{{ZD|NNJE}} [[Heinz Wilhelm Guderian]]&lt;/small&gt;
| komandant2     = &lt;small&gt;{{ZD|SSSR}} [[Georgij Žukov]]&lt;br /&gt;{{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Vasiljevski]]&lt;/small&gt;
| komandant3     = 
| snage1         = Od [[1. oktobar|1. oktobra]]:&lt;br /&gt;1.184.000–1.929.000 vojnika{{sfn|Zetterling|Frankson|2012|p=253}}&lt;ref name=&quot;Mercatante2012&quot;&gt;{{cite book|author=Mercatante|title=Why Germany Nearly Won: A New History of the Second World War in Europe|url=https://books.google.com/books?id=BVTnt_N3hhkC&amp;pg=PA105&amp;lpg=PA105&amp;dq=1,929,406|year=2012|page=105|isbn=978-0313395932}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stahel2013&quot;&gt;{{cite book|author=Stahel|title=Operation Typhoon: Hitler's March on Moscow, October 1941|url=https://books.google.com/books?id=aGsD2y6PuykC&amp;pg=PA45&amp;lpg=PA45&amp;dq=1,929,406|year=2013|page=45|isbn=9781107035126}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stahel2011&quot;&gt;{{cite book|author=Stahel, David|title=Kiev 1941|url=https://books.google.com/books?id=WvZiECseIrcC&amp;pg=PA339&amp;lpg=PA339&amp;dq=1,929,406|year=2011|pages=339|isbn=9781139503600}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;1.000 – 2.470 tenkova i jurišnih topova&lt;ref&gt;Glantz (1995), p. 78.&lt;/ref&gt;{{sfn|Liedtke|2016|p=148}}&lt;br /&gt;14.000 topova&lt;br /&gt;početna avijacija:549 upotrebljivih aviona&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;&gt;Bergström 2007 p.90.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Williamson 1983, p.132.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Both sources use Luftwaffe records. The often quoted figures of 900–1,300 do not correspond with recorded Luftwaffe strength returns. Sources: Prien, J.; Stremmer, G.; Rodeike, P.; Bock, W. ''Die Jagdfliegerverbande der Deutschen Luftwaffe 1934 bis 1945'', parts 6/I and II; U.S National Archives, ''German Orders of Battle, Statistics of Quarter Years''.&lt;/ref&gt;; na početku kontraofanzive: 599&lt;ref name=&quot;Bergström_2&quot;&gt;Bergström 2007, p. 111.&lt;/ref&gt;
| snage2         = Od [[1. oktobar|1. oktobra]]:&lt;br /&gt;1.250.000 – 1.400.000 vojnika&lt;br /&gt;1.044 –3.232 tenkova&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite web |url=http://rus-sky.com/history/library/w/w06.htm#_Toc536603369 |title=Гриф секретности снят: Потери Вооруженных Сил СССР в войнах, боевых действиях и военных конфликтах: Стат. исслед./ Г. Ф. Кривошеев, В. М. Андроников, П. Д. Буриков. – М.: Воениздат, 1993. МОСКОВСКАЯ СТРАТЕГИЧЕСКАЯ НАСТУПАТЕЛЬНАЯ ОПЕРАЦИЯ |access-date=27. 4. 2020 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224093117/http://rus-sky.com/history/library/w/w06.htm#_Toc536603369 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt; 7.600 topova&lt;br /&gt; početna avijacija: 936 (545 upotrebljivih)&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;/&gt;; u vrijeme kontraofanzive: 1.376&lt;ref name=&quot;Bergström_2&quot;/&gt;
| snage3         = 
| žrtve1         = 248.000 – 400.000
| žrtve2         = 650.000 – 1.280.000
| žrtve3         = 
| napomena       = 
}}
'''Bitka za Moskvu''' ({{ru|битва за Москву}}; {{jez-de|Schlacht um Moskau}}) je bila vojna kampanja koja se sastojala od dva perioda strateški značajnijih sukoba koji su se vodili na 600&amp;nbsp;km dugom dijelu [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnog fronta]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Vođena je u periodu između oktobra 1941. i januara 1942. godine. Sovjetski odbrambeni napori srušili su [[Adolf Hitler|Hitlerov]] napad na [[Moskva|Moskvu]], glavni i najveći grad [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]. Moskva je bila jedan od glavnih vojnih i političkih ciljeva [[Sile Osovine|sila Osovine]] u njihovoj invaziji na Sovjetski savez.

Njemačka strateška ofanziva pod nazivom '''Operacija Tajfun''' se sastojala od dvije ofanzivne ofanzive, jedne na sjeveru Moskve u kojoj je 3. i 4. tenkovska armija odsjekla prugu Moskva-Lenjingrad, i druge na jugu Moskve u kojoj je 2. tenkovska armija napredovala direktno prema Moskvi.

U početku su sovjetske snage izvele [[Strateška odbrana|stratešku odbranu]] Moskve konstruirajući tri odbrambena pojasa raspoređujući novonastale rezervne armije i trupe iz [[Sibir]]a i Dalekog istoka. Kada su zaustavili njemačku ofanzivu, sovjetski strateški kontranapadi i manje ofanzivne operacije su prisilile njemačku vojsku da se povuče do gradova [[Orjol]]a, [[Vjazma|Vjazme]] i [[Vitepsk]]a. Bio je to za Nijemce veliki korak unazad i kraj ideje o brzoj njemačkoj pobjedi u SSSR-u. Kao rezultat neuspjele ofanzive, feldmaršal [[Walther von Brauchitsch]] je smjenjen sa funkcije vrhovnog zapovjednika njemačke vojske.

== Tok bitke ==
Početni njemački plan za invaziju na SSSR, kojeg su Sile osovine nazvale [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;]] predviđao je zauzimanje Moskve za četiri mjeseca. Njemačkim trupama su se pridružile rumunske i slovačke snage a napad je otpočeo u tri pravca. Napadu su se poslije pridružile i mađarske trupe. Nakon što je većina [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo|sovjetskih aviona]] uništena još na zemlji, njemačke snage su se brzo probile u sovjetski teritorij koristeći tzv. ''[[blitzkrieg]]'' taktiku ratovanja u razbijanju sovjetskih armija. Pravcem sjever [[armijska grupa ''Sjever'']] pod vodstvom feldmaršala [[Wilhelm Ritter von Leeb|von Leeb]]a napredovala je u smjeru [[Lenjingrad]]a, [[armijska grupa ''Centar'']] pod vodstvom [[feldmaršal]]a [[Fedor von Bock|Bocka]] napredovala je u smjeru [[Moskva|Moskve]] dok je [[armijska grupa ''Jug'']], pod komandom feldmaršala [[Gerd von Rundstedt|Runstedta]], napredovala prema [[Staljingrad]]u, odnosno prema Ukrajini. Napredovanje u svim pravcima u prva tri mjeseca je bilo izuzetno brzo i učinkovito korištenjem u skladu s [[blitzkrieg]] taktikom.

Do jula 1941. godine, armijska grupa ''Centar'' je uspjela opkoliti nekoliko sovjetskih armija u blizini [[Minsk]]a tokom bitke Białystok-Minsk, stvarajući veliku prazninu u sovjetskim linijama odbrane a koje Sovjeti nisu uspjeli odmah popuniti, što zbog nedostatka raspoložive rezerve što zbog uništavanja sovjetskog zapadnog fronta kao organizovane sile. Time je za snage Wehrmachta otvoren put za Moskvu, preko [[Dnjepar|Dnjepra]] uz minimalne žrtave.&lt;ref&gt;Heinz Guderian, ''Erinnerungen eines Soldaten (Memoirs of a soldier)'', Smolensk, Rusich, 1999, p. 229.&lt;/ref&gt;
U augustu 1941. godine njemačke snage zauzele su [[Smolensk]], važno uporište na putu prema Moskvi. Historijski gledano, Smolensk se smatra ključem Moskve i još od Napoleonovog vremena grad se smatra ''vratima Moskve'' jer kontroliše važno područje između [[Dvina|Dvine]], Dnjepra i nekoliko drugih rijeka, čime se zauzimanjem ovog područja omogućuje brzo napredovanje kopnenih snaga, bez većih inžinjerijskih potreba za izgradnjom velikih mostova preko širokih rijeka. Sovjetska očajnička odbrana regije Smolenska trajala je dva mjeseca, od 10. jula do 10. septembra 1941. godine.&lt;ref name=&quot;GSOSmolensk&quot;&gt;Great Soviet Encyclopedia, Moscow, 1973–1978, entry &quot;Battle of Smolensk&quot;&lt;/ref&gt;
Ovaj intenzivni angažman, poznat kao [[Bitka kod Smolenska]], odgodila je njemački prodor u dubinu sovjetske teritorije do sredine septembra, kao i učinkovito zaustavljanje taktike blitzkriega i prisiljavanje armijske grupe ''Centar'' za korištenje gotovo polovine svojih strateških rezervi (10 od 24 divizija) tokom ove borbe.&lt;ref name=&quot;GSOSmolensk&quot;/&gt;

== Početni njemački uspjeh (30. septembar - 10. oktobar) ==
[[Datoteka:Battle of Moscow.jpg|thumb|Kako su svi sposobni muškarci bili na frontu, žene u Moskvi su morale kopati rovove kojima bi zaustavili njemačke tenkove]]
Prema Hitleru, glavni sovjetski grad Moskva, je bio najvažniji vojni i politički njemački cilj, jer je očekivao da će pad glavnog grada dovesti do pada Sovjetskog Saveza. 
General Franz Halder, određuje ofanzivu prema Moskvi računajući da će to donijeti pobjedu nakon što je njemačka vojska nanijela velike gubitke sovjetskoj vojsci.&lt;ref&gt;{{cite book |editor=David M. Glantz |last=Niepold |first=Gerd |chapter=Plan Barbarossa |page=67 |url=http://books.google.com/books?id=yg4V2momdSAC&amp;pg=PA67 |title=The Initial Period of War on the Eastern Front, 22 June – August 1941: Proceedings of the Fourth Art of War Symposium, Garmisch, FRG, October 1987 |publisher=Psychology Press |year=1993 |isbn=9780714633756 |volume=2 |series=Cass series on Soviet military theory and practice}}&lt;/ref&gt; Prema tome, grad je bio glavna meta za veliku i dobro opremljenu vojsku armijske grupe ''Centar''. Snage dodijeljene za ''Operaciju Tajfun'' uključivale su tri armije (2, 4. i 9. armiju), potpomognute sa tri Panzer grupe (2., 3. i 4.) i [[Luftwaffe]]-om. Sveukupno, više od milion vojnika zajedno sa 1700 tenkova je upućeno prema Moskvi. Tokom ljetne zračne kampanje, Luftwaffe je izgubio 1.603 aviona dok je njih 1.028 oštećeno. Luftflotte 2 imala je samo 549 uporabljiva aviona, uključujući 158 srednje teških bombardera i 172 lovca.&lt;ref&gt;Bergstöm 2007, str. 90.&lt;/ref&gt; U napadu su se oslanjali na standardne Blitzkrieg taktike, koristeći Panzer grupe kako bi se probile u sovjetske linije i formirajući dvostruka uklještenja dovodile sovjetske snage u okruženja pri tome potpuno ih uništavajući.&lt;ref&gt;Guderian, str. 307–9.&lt;/ref&gt;
Prva faza Wehrmacht-ovog plana je bio napad na Moskvu sa sjevera i juga tj. opkoljavanje grada. Međutim, čak i prije nego što je plan i predstavljen njemačka vojska se suočila sa problemima logističke prirode. 
Snage angažovane za odbranu grada su imale oko 1.250.000 vojnika, 1.000 tenkova, 7.600 topova. Sovjetske zračne snage su  već do tada izgubile oko 7.500&lt;ref name=Hardesty61&gt;Hardesty, 1991, str.61.&lt;/ref&gt; ili 21.200 borbenih aviona.&lt;ref&gt;Bergström 2007, str.118.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga, sovjetska industrija je preorjentisana u ratne svrhe kako bi se nadoknadili pretrpljeni gubici u tehnici. Trupe i oružje, usprkos impozantnoj veličini, su bile slabo raspoređene, a većina jedinica je raspoređena na prve linije, te uglavnom nisu imale rezerve iza sebe. U svojim memoarima, Vasiljevski piše da, usprkos tome što je Crvena armija bila jako dobro opremljena, greške u raspoređivanju jedinica su dovele do prvobitnih uspjeha Wehrmachta.&lt;ref&gt;Vasilevsky, str. 139&lt;/ref&gt;
Osim toga, mnogi sovjetski branioci nisu imali nikakvog vojnog iskustva niti dovoljno potrebne opreme (kao što je protivoklopnog oružja), dok su njihovi tenkovi bili zastarjeli.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;&gt;Glantz, chapter 6, sub-ch. &quot;Viaz'ma and Briansk&quot;, str. 74&lt;/ref&gt;

Sovjetska komanda je naredila podizanje opsežnih odbrambenih linija oko samog grada. Prvi dio sistema, Rzhev-Vyazma, činila je linija Rzhev-Vyazma-Bryansk. Druga, tzv. Možajska linija, je bila dvostruka odbrambena linija koja je protezala od Tvera do Kaluge. Treći obrambeni prsten okruživao je sam grad, tvoreći odbrambenu zonu Moskve,

=== Borbe za Vjazmu i Brjansk ===
{{Glavni||Bitka za Brjansk (1941)}}

Njemački napad protekao je prema planu, s 4. tenkovskom grupom koja se probila kroz sredinu fronta, skoro neprimjetno od strane branitelja a zatim napadne snage razdvojila u dva pravca i to prema sjeveru, kako bi okončala opkoljavanje Vjazme zajedno s 3. tenkovskom grupom, a ostale jedinice su usmjerene prema jugu kako bi zatvorile prsten oko grada Brjanska u kombinaciji s 2. Panzer armijskom grupom. Sovjetska obrana, još u formiranju, prevladana je, a čelne grupe treće i četvrte tenkovske grupe spojile su se u Vjazmi 10. oktobra 1941.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Clark&quot;&gt;Clark Chapter 8,&quot;The Start of the Moscow Offensive&quot;, p.156 (diagram)&lt;/ref&gt; Četiri sovjetske armije ([[19. sovjetska armija|19.]], [[20. sovjetska armija|20.]], [[24. sovjetska armija|24.]] i [[32. sovjetska armija|32.]]) našle su se opkoljene u velikom džepu, zapadno od grada.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;&gt;Vasilevsky, p. 139.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Map Operation Typhoon.jpg|thumb|upright=1.3|lijevo|Njemačka ofanziva tokom Operacije Tajfun]]

Opkoljene sovjetske snage nastavile su se boriti, a [[Wehrmacht]] je morao angažovati još 28 divizija kako bi ih eliminirao, koristeći trupe koje su se mogle iskoristiti za ofanzivu na Moskvu. Ostaci sovjetske vojske [[Zapadni front (SSSR)|zapadnog]] i rezervnog fronta povukli su se i formirali nove odbrambene linije oko Možaiska.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;/&gt;  Iako su gubici bili veliki, neke opkoljene jedinice izvukle su se u malim grupama, u rasponu od vodova do diviziona.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt; Sovjetski otpor u blizini Vjazme pružio je vrijeme i sovjetskoj visokoj komandi da ojača četiri armije koje su branile Moskvu ([[5. kombinovana armija|5. kombinovana]], [[16. sovjetska armija|16.]], [[43. sovjetska armija|43.]] i [[49. sovjetska armija|49.]]). Tri pješadijske i dvije tenkovske divizije prebačene su iz Istočnog Sibira na zapadni front kako bi ojačale sovjetske snage.

Međutim, vremenski uslovi su se počeli mijenjati, stvarajući probleme njemačkoj vojsci. 7. oktobra pao je prvi snijeg i brzo se otopio, pretvarajući ceste i otvorene površine u blatnjave močvare, fenomen u Rusiji poznat kao [[rasputica]]. To je bio sovjetski saveznik u pravom smislu riječi usljed čega su njemačke oklopne grupe bile znatno usporene, što je omogućilo sovjetskim snagama da se povuku i pregrupiša za konačni obračun.&lt;ref&gt;Guderian, p. 316.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Clark, pp. 165–66.&lt;/ref&gt;

Usljed takvih uslova sovjetskim snagama se pružila prilika da u nekim trenucima izvedu i kontranapad. Primjera radi, njemačka [[4. tenkovska divizija (Wehrmacht)|4. tenkovska divizija]] pala je u zasjedu koju je Dmitri Leliušenko brzo formirao od 1. gardijskog specijalnog pješadijskog korpusa, uključujući 4. tenkovsku brigadu Mihaila Katukova, blizu grada Mtsenska. Novoizgrađeni sovjetski tenkovi [[T-34]] bili su sakriveni u šumi dok je 4. tenkovska divizija prolazila tim područjem. Dok je sovjetska pješadija usporavala napredovanje njemačkih oklopnih snaga, sovjetski tenkovi su napali njemačke tenkove s obe strane. Za Wehrmacht šok ovog poraza bio je toliko velik da je naređena posebna istraga.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt; Guderijan i njegove trupe otkrili su, na svoju žalost, da topovi njemačkih tenkovska ne probijaju oklope sovjetskih tenkova. Kao što je napisao general, ''Naši tenkovi Panzer IV sa svojim topovima kalibra 75 mm mogu uništiti sovjetske tenkove T-34 samo pogađajući motor s leđa.'' Guderian je također u svojim memoarima napomenuo da su ''Rusi već neke stvari naučili.''&lt;ref&gt;Guderian, p. 318.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=David M. Glantz|title=When Titans Clashed|pages=80, 81}}&lt;/ref&gt; 2012. godine, Niklas Zetterling osporio je pojavu velikog njemačkog preokreta u Mtsensku, napominjući da je samo bojna grupa iz 4. tenkovske divizije bila angažirani dok se većina divizije borila drugdje, da su se obje strane nakon borbi povukle s bojnog polja i da su Nijemci izgubili samo šest tenkova uz tri oštećena. Za njemačke zapovjednike poput Hoepnera i Bocka akcija je bila nekonvencionalna; njihova glavna briga bio je otpor iz džepa, a ne izvan njega.{{sfn|Zetterling|Frankson|2012|p=100}}

[[Datoteka:Wojska niemieckie na froncie moskiewskim (2-882).jpg|thumb|desno|Napredovanje njemačkih oklopnih snaga na moskovskom frontu, oktobra 1941. godine]]
Ostali kontranapadi dodatno su usporili njemačku ofanzivu. Druga njemačka armija, koja je djelovala sjeverno od Guderijinovih snaga s ciljem opkoljavanja Brjanskog fronta, našla se pod snažnim pritiskom Crvene armije potpomognutom podrškom iz zraka.&lt;ref name=&quot;Bergström_3&quot;&gt;Bergström 2007, p. 91.&lt;/ref&gt;

Prema njemačkim procjenama početne faze sovjetskog poraza, Wehrmacht je zarobio 673.000 sovjetskih vojnika u džepovima oko Vjazme i Brjanska, iako nedavna istraživanja pokazuju manji broj - ali još uvijek visoku brojku od 514.000 zarobljenika, što je smanjilo brojno stanje sovjetske vojske za 41%. Sovjetske komande izračunale su gubitke u iznosu od 499.001 vojnika. 9. oktobra, [[Otto Dietrich]] iz njemačkog Ministarstva propagande, citirajući samog Hitlera, na konferenciji za novinare predvidio je predstojeće uništenje armija koje brane Moskvu. Kako Hitler nikada nije morao lagati o konkretnoj i provjerljivoj vojnoj činjenici, Dietrich je uvjeravao strane dopisnike da je kolaps svih sovjetskih otpora pitanje ne dana već sata. Njemački civilni moral, nizak od početka Barbarosse - znatno se poboljšao, glasinama o vojnicima koji će kući stigli do Božića i velikom bogatstvu iz budućeg ''[[Lebensrauma]]'' na istoku.

Međutim, otpor Crvene armije usporio je napredovanje Wehrmachta. Kad su Nijemci 10. oktobra stigli pred vidik linije Mozhaisk, zapadno od Moskve, naišli su na još jednu odbrambenu barijeru koju su postavile nove sovjetske snage. Istog dana [[Georgij Žukov]], koji je 6. oktobra povučen sa [[Lenjingradski front|Lenjingradskog fronta]], preuzeo je dužnost za odbranu Moskve i združenog zapadnog i [[Rezervni front|rezervnog fronta]], zajedno s general-pukovnikom Ivanom Konevim kao svojim zamjenikom. 12. oktobra, Žukov je naredio koncentraciju svih raspoloživih snaga na pojačanoj liniji Mozhaisk, što je podržao general Vasilevsky iz Generalštaba.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 10.&lt;/ref&gt; Luftwaffe je još uvijek kontrolirao nebo gdje god se pojavio, a avioni Stuka i grupa bombardera uništili su oko 440 vozila i 150 artiljerijskih oruđa.&lt;ref name=&quot;Plocher 1968 231&quot;&gt;Plocher 1968, p. 231.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bergström 2007, p. 93&lt;/ref&gt;

Staljin je 15. oktobra naredio evakuaciju Komunističke partije, Generalštaba i različitih ureda civilne vlade iz Moskve u Kujbišev (današnja [[Samara]]), ostavivši iza sebe samo ograničen broj zvaničnika. Evakuacija je izazvala paniku među Moskovljanima. Od 16. do 17. oktobra, veliki broj civilnog stanovništvo pokušao je pobjeći iz grada što je izazvalo zakrčenje puteva oko grada. Uprkos svemu, Staljin je javno ostao u sovjetskoj prijestonici, pomalo smirujući izazvani strah i konfuziju.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt;

== Mozhaisk odbrambena linija (13. – 30. oktobar) ==
[[Datoteka:Battle of Moscow.jpg|thumb|left|Moskovske žene prilikom kopanja antitenkovskih rovova oko Moskve 1941.]]
Do 13. oktobra 1941., Wehrmacht je dostigao odbrambenu liniju Mozhaisk, brzo izgrađenu grupu od četiri utvrđenja koja je štitila zapadne prilaze Moskvi. Linija se protezala od Kalinina prema Volokolamsku i Kalugi. Uprkos nedavnim pojačanjima, samo oko 90.000 sovjetskih vojnika je održavalo ovu liniju - nedovoljno da bi zaustavilo napredovanje njemačke vojske.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 17.&lt;/ref&gt; S obzirom na ograničene raspoložive resurse, Žukov je odlučio koncentrirati svoje snage na četiri kritične tačke: 16. armija pod poručnikom Rokossovskim čuvala je Volokolamsk, Mozhaisk je branila 5. armija pod komandom general-majorom Govorovim, 43. armija general-majora Golubeva branila je Maloyaroslavets i 49. armija pod general-potpukovnikom Zaharkinom štitila je Kalugu.&lt;ref&gt;Marshal Zhukov's Greatest Battles p.50.&lt;/ref&gt; Čitav sovjetski Zapadni front - gotovo uništen nakon njegovog opkoljavanja u blizini Vjazme - bio je gotovo obnovljen.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 18.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Zajęcie przez wojska niemieckie miasta Kalinin (2-800).jpg|thumb|Njemački tenkovi i trupe na ulicama Kalinina, oktobar 1941. godine]]
I sama Moskva je ubrzano utvrđivana. Prema Žukovu, 250.000 žena i mladih osoba radilo je gradeći rovove i protutenkovske jarke oko Moskve, premještajući gotovo tri miliona kubnih metara zemlje ručno.
Moskovske tvornice užurbano su transformirane iz civilnog programa u tvornice koje su proizvodile za potrebe odbrane. Primjera radi, jedna tvornica automobila pretvorena je u tvornicu [[Automat (oružje)|automatskog pješadijskog oružja]], tvornica satova proizvela je minske detonatore, tvornica čokolade počela je s proizvodnjom hrane za potrebe fronta, servisi za popravke automobila preorjentisali su se na popravljanju oštećenih tenkova i vojnih vozila.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 22.&lt;/ref&gt; Uprkos ovim pripremama, glavni grad bio je unutar dometa njemačkih tenkova, a Luftwaffe je vršio velike zračne napade na grad. Zračni napadi nanijeli su samo ograničenu štetu zbog opsežne protivzračne odbrane i efikasnih civilnih vatrogasnih brigada.&lt;ref&gt;Braithwaite, pp. 184–210.&lt;/ref&gt;

Wehrmacht je 13. oktobra 1941. (prema nekim izvorima 15. oktobra) nastavio svoju ofanzivu. Isprva su njemačke snage pokušale zaobići sovjetsku obranu nastupajući sjeveroistočno prema slabo zaštićenom gradu Kalinin i južno prema Kalugi i Tuli, zauzevši sve osim Tule do 14. oktobra. Ohrabreni tim početnim uspjesima, Nijemci su pokrenuli bočni napad na utvrđenu liniju, zauzevši, nakon intenzivnih borbi, Mozhaisk i Malojaroslavec 18, Naro-Fominsk 21, te Volokolamsk 27. oktobra. Zbog sve veće opasnosti od bočnih napada, Žukov je bio prisiljen povući svoje snage, povlačeći se istočno od rijeke [[Nara|Nare]].

Na jugu, druga tenkovska armija je u početku napredovala prema Tuli razmjerno lahko, jer Mozhaisk odbrambena linija nije bila uspostavljena tako daleko prema jugu i nijedna značajnija koncentracija sovjetskih trupa nije spriječila njihov napredak. Međutim, niz faktora od kojih su najznačajniji loše vrijeme, problemi sa gorivom i oštećeni putevi i mostovi su na kraju usporili njemačku vojsku, usljed čega su snage generala [[Heinz Guderian|Guderijana]] uspjele stići do predgrađa Tule tek 26. oktobra. Njemački plan je u početku zahtijevao brzo zauzimanje grada Tule a zatim napredovanje ka Moskvi i ''manevar kliješta'' oko Moskve. Međutim, prvi napad zajedno su 29. oktobra obili 50. armija i civilni dobrovoljci. 31. oktobra, visoka komanda njemačke vojske naredila je zaustavljanje svih ofanzivnih operacija dok se ne riješe sve teži logistički problemi i ne ublaže efekti rasputice.

== Napredovanje snaga Wehrmachta prema Moskvi (1. novembra - 5. decembra) ==

Do kraja oktobra, njemačke snage su već bile istrošene, a tek trećina njihovih motornih vozila je još uvijek bila u funkciji. Brojnost pješadijskih divizija bila je na nivou trećine do polovine formacijske popunjenosti uz ozbiljne logističke probleme kao što je isporuka tople odjeće i druge zimske opreme za potrebe fronta. Činilo se da je čak i Hitler pristao na ideju dugotrajnije borbe, budući da je postojala opasnost da se pošalju tenkovi u tako veliki grad bez velike pješadijske podrške što je skupo plaćeno pri [[Opsada Varšave 1939.|zauzimanja Varšave 1939]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20070405122650/http://www.serpukhov.su/dima/war/eng/eindex.htm serpukhov.ru] — Moskovska bitka.
&lt;!-- *[http://web2.airmail.net/napoleon/Battle_of_Moscow_1941.htm Battle of Moscow 1941 + maps] deadlink as of 4th December 2012--&gt;
* [http://LCoat.tripod.com/moscatt.htm Moscow Attacked!] 
* [http://ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=37 2. svjetski rat Bitka za Moskvu]

{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Moskve]]
[[Kategorija:Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:1941. u Sovjetskom Savezu]]
[[Kategorija:1942. u Sovjetskom Savezu]]
[[Kategorija:Sukobi u 1941.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1942.]]
[[Kategorija:Vojna historija Njemačke]]
[[Kategorija:Vojna historija Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>dsr58dav2jd7479xvnbp5uimkgnqv7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boja očiju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>368160</id>
    <revision>
      <id>3715520</id>
      <parentid>3516581</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37808" sha1="86p4q8t801in0bnccxky5hkoekdpdb7" xml:space="preserve">[[Datoteka:A blue eye.jpg|thumb|Šarenica (dužica, ''iris'') ljudskog [[oko|oka]]]]
==Pigmentacija==
Individualna varijacija [[boja kože|kože]], [[oko|očiju]] i [[boja kose|kose]] počiva na gotovo istovjetnim kvalitativnim i količinskim razlikama u prisustvo nekoliko istovrsnih pigmenata. 
Glavni determinator svih oblika i pozicija pigmentacije je mrko-smeđa supstanca ''[[melanin]]'', koji je najčešće tamnosmeđ, ali se javlja i u žućkasto-smeđim i crvenkastim nijansama. Stvara se u citoplazmi specijalnih ćelija – hromatofora i to oksidacijom aminokiseline tirozina, a preko međuprodukta dioksifenilalanina. Ove karike u lancu sinteze tjelesnog pigmenta samo su jedan od pravaca transformacije aminokiseline fenilalanina u ljudskom organizmu:
*''[[fenilalanin]]'' →‎ ''[[tirozin]]'' →‎ ''dioksi[[fenilalanin]]'' →‎ '''[[melanin]]'''.
U [[citoplazma|citoplazmi]] pigmentiranih [[ćelije (biologija)|ćelija]] melanin obrazuje fina zrnca, a osim njega tu se mogu naći i drugi pigmenti, koji daju specijalne kolorne efekte.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1995&quot;&gt;Hadžiselimović R. (1995): Tjelesni pigmenti i boja očiju. Mala škola popularne humane genetike, Biološki list, 43: 2-4.&lt;/ref&gt;

Prednji granično-epitelni sloj irisa je mezodermskog porijekla, a zadnji sloj strome čine dva ektodermalna lista. Različite kategorije boje očiju se ne ostvaruju miješanjem osnovnih [[boja]] (kao u slikarstvu), nego su posljedica razlika u prisustvu, količini i raspršenosti melanina u prednjem i zadnjem sloju dužice. Odnosi pigmentacije u ovim slojevima izazivaju osobene efekte u refleksiji svjetlosti, a koji se vide kao različite boje očiju (vidi priloženu galeriju). U plavim očima, npr., uopće nema plavog pigmenta, a njihovo plavetnilo je ustvari [[optika|optički]] fenomen koji se registrira nakon odbijanja ulazne [[svjetlost]]i (prema posmatraču) od pigmentnih zrnaca zadnjeg sloja irisa. To se odvija pod istovjetnim [[optika|optičkim]] zakonitostima na kojima počiva nebesko plavetnilo.

Ostale nijanse svjetlijih i tamnijih očiju primarno potiču od različitoh kvantiteta, kvaliteta i disperzije pigmenata u prednjem graničnom sloju šarenice. Malo raspršenog melanina u ovom sloju izaziva sivkaste efekte, a u zelenim očima tu se nalazi i nešto žutog pigmenta (moguće i rastvorenog melanina), tj. zelena boja nastaje kao i pri međusobnom preklapanju žute i plave prozirne ploče. Različite količine žutog i svijetlo-smeđeg pigmenta i specifične varijante njihove raspršenosti, u irisu stvaraju utisak svih ostalih boja. [[Albino]] fenotip je uvjetovan potpunim nedostatkom melanina u oba pomenuta sloja, kao i u koži i njenim tvorevinama ([[kosa (glava)|kosa]], [[nokat|nokti]] i dr.). Crvenkasti efekat nastaje usljed refleksije [[hemoglobin]]a unutar očnih krvnih sudova. Albinizam je posljedica nedostatka enzima tirozinaze (što uzrokuje mutacija na odgovarajućem lokusu), ali se ta deficijencija može desiti i na bilo kojoj drugoj od postojećih karika u preradi fenilalanina u njegove sukcesorske derivate.&lt;ref name=&quot;Hadziselimović&quot;&gt;{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}&lt;/ref&gt;

Pigmentacija [[šarenica]] kod ljudi varira od svijetlo smeđe do crne, ovisno o koncentraciji [[melanin]]a u pigmentnom [[epitel]]u irisa (na njegovoj poleđini) i sadržaja melanina u [[stroma (tkivo)|stromi]] (na prednjoj strani) te gustoći [[ćelije (biologija)|ćelija]] u stromi.&lt;ref name=&quot;Wang H. 2005&quot;&gt;Wang H., Lin S., Liu X., Kang S. B. (2005): Separating reflections in human iris images for illumination estimation. Tenth IEEE International Conference on Computer Vision, 2 : 1691–1698.&lt;/ref&gt;

Boja [[šarenica|šarenice]], dakle, zavisi od:
*melanina u pigmentnom epitelu šarenice, 
*melanina unutar strome šarenice i 
*gustoći [[ćelije (biologija)|ćelija]] u stromi šarenice.
Pojava plave i zelene šarenice, kao i kestenjastih očiju, posljedica je refleksije i loma [[svjetlost]]i u stromi, fenomen sličan onome koji stvara utisak [[nebo|nebeskog]] plavetnila. U oku nema ni plavih ni zelenih pigmenata (ni u irisu ni u očnoj tekućini).&lt;ref&gt;Mason C. W. (1924): Blue eyes. Journal of Physical Chemistry, 28 (5): 498–501.&lt;/ref&gt;

Od ostalih - modificirajućih pigmenata u šarenici se najčešće sjavljaju ''karoteni'', ''purini'', ''pteridini'', ''lipofuscin'' (''lipohrom''), ''melanoidi'', ''karotenoidi'' i dr.

Boja očiju može uočljivo da varira ovisno o uvjetima osvjetljenja, posebno kod svjetlijih nijansi.
[[Datoteka:Human eye color.PNG|thumb|center|400px|Prikaz utjecaja pozicije loma svjetlosti u šarenici na boju očiju]]

==Genetička kontrola==
'''Boja očiju''' je [[poligensko nasljeđivanje|poligenska]] [[fenotip]]ska [[osobina]], koju određuju [[pigment]]acije [[šarenica|šarenice]] (dužice, ''irisa'') i frekvencijski-zavisni lom svjetlosti u njegovoj stromi.&lt;ref name=&quot;Fox D. L. 1979&quot;&gt;Fox D. L. (1979): Biochromy: Natural coloration of living things. University of California Press, Los Angeles.&lt;/ref&gt;. Preciznije, ona je pod utjecajem više od jednog gena. Odgovorni geni su traženi analizom asocijacija za male promjene u njima samim i susjednim genima. Ove promjene su poznate kao pojedinačni nukleotidni polimorfizmi – ''SNP'' (''single-nucleotide polymorphisms''). Stvarni broj gena koji doprinose formiranju boje očiju je trenutno nepoznat, ali postoji nekoliko pretpostavki. Studija u Roterdamu ([[2009]].) je utvrdila da je boju očiju (za plave i smeđe) bilo moguće predvidjeti s više od 90% pouzdanosti, a primjenom samo šest ''SNP''. Postoje dokazi da čak 15 ili 16 različitih gena može biti odgovorno za boju očiju kod ljudi. Međutim, dva gena su povezana s varijacijom boje očiju: ''OCA2'' i ''HERC2'', a oba su locirana u [[hromosom]]u 15.&lt;ref&gt;Wielgus A. R., Sarna T. (2005): Melanin in human irides of different color and age of donors. Journal Pigment Cell Res., 18 (6): 454–64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Prota G., Hu D. N., Vincensi M. R., McCormick S. A., Napolitano A. (1998): Characterization of melanins in human irides and cultured uveal melanocytes from eyes of different colors. Journal Exp. Eye Res., 67 (3): 293–9.&lt;/ref&gt;

Jarke boje u očima mnogih [[Vrsta (biologija)|vrsta]] [[ptica]] su rezultat prisustva drugih pigmenata, kao što su ''pteridini'', ''purini'' i ''karotenoidi''. Ljudi i druge [[životinja|životinje]] imaju mnoštvo fenotipskih varijacija u boji očiju. Njena [[genetika]] je komplicirana, a opće je suglasje da je određuje više gena. Među njima najproduktivniji su ''OCA2'' i ''HERC2''. Ranija uvjerenja da je plava boja očiju jednostavna recesivna [[osobina]] su se pokazala kao netačna. Složenost kontrole nasljednog dijela varijacije boje očiju ilustrira činjenica da se svaka boja može javiti u bilo kojoj kombinaciji roditelj-dijete. Ipak je teško objašnjiva, a davno uočena pojava, da se u potomstvu dvije osobe iste nijanse boje očiju rađa tek nešto oko 2% onih koji imaju neku od tamnijih boja oka od njihove.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1995&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Scheinfeld A. (11956): The human heredity handbook. J. B. Lippincott Company. Philadelphia and New York, Library of Congress Catalog Card Number 56-5861.&lt;/ref&gt;
Međutim, nema dvojbe da je lokacija ''OCA2'' [[gen]]skog polimorfizma locirana blizu proksimalne 5' regulatorne regije i da on objašnjava većinu varijacija boje ljudskog [[oko|oka]].

Najveći dio raspona varijacije boje očiju kontrolira [[polimorfizam]] ''OCA2'' [[genski lokus|lokusa]]. U pojednostavljenoj praksi javljaju se i manje ili više simplificirani modeli nasljeđivanja ovog svojstva. [[Oligogensko nasljeđivanje]] podrazumijeva prisustvo &quot;major&quot; gena sa odlučujućom ulogom u ekspresiji boje očiju, dok &quot;minor&quot; geni dopunjavaju ili modificiraju njegove učinke. [[Monogensko nasljeđivanje]] ovog svojstva polazi od pretpostavke da su produktivniji aleli u sintezi melanina uvijek dominantni nad onim manje djelotvornim, tj. da je alel za tamne oči dominantan nad (recesivnim) alelom za svijetlije (plave, npr.) oči.&lt;ref name=&quot;Wang H. 2005&quot;/&gt;

==Klasifikacija==
*– '''Martinova skala''' –
Prije savremene upotrebe refraktometra za pouzdanu – direktnu determinaciju boje očiju (na bazi upijanja i refleksije različitih dijelova spektra), u praksi su bila izvjesna pomagala. U tu svrhu su široko primijenjivani različiti (standardizirani) modeli po kojima se, komparirajući boju irisa ispitanika sa nizom (obično [[porculan]]skih) [[model]]a determinirala njegova kategorija. Najprihvatljiviju skalu je predložio Martin, inače jedan od najvećih autoriteta u klasičnoj [[bioantropologija|bioantropologiji]]. 
[[File:Augenfarbe.svg|thumb|Distribucija svijetlih očiju u [[Evropa|Evropi]] (Peter Frost, prema: Beals &amp; Hoijer, 1965)]]
Carleton Coon je kreirao tabelu prema Martinovoj skali. Numeracija je izmijenjena na slijedećoj skali, a prema kasnijoj Martin–Schultzovoj skali, koja je se još uvijek upotrebljeva u [[fizička antropologija|fizičkoj antropologiji]].
{{ordered list|type=upper-roman
| Svijetle oči
Svijetle oči i svijetlo-mješovite 16–12 u Martinovoj skali.
;Svijetle: 15: Plave, samo sive. 16: Ekskluzivno plave; 16-1a: čisto svijetlo-plave
;Svijetlo-miješane: 14–12 u Martinovoj skali.
{{ordered list|type=lower-alpha
|Vrlo svijetlo-mješovite (plave sa sivim ili zelenim, ili zelene ili zelene sa sivim primjesama)
| Svijetlo-mješovite (svijetle ili vrlo svijetno-mješovite sa malim primjesama smeđeg pigmenta).
}}
| Mješovite oči
;Mješovite: 12–6 u Martinovij skali. Mješavina svijetlih očiju (plave, sive ili zelene) sa smeđim pigmentom kada su svijetli i smeđi pigment na istoj razini.
| Tamne oči
;Tamno-mješovite: 6–4 u Martinovoj skali. Smeđe sa primjesama svijetlog pigmenta.
;Tamne: 4–1 u Martinovoj skali. Smeđe (svijetlo-smeđe i tamno-smeđe (gotovo crne).
}}

;Pojednostavljana Martinova skala
*1-2: Plave; 
**1a, 1b, 1c, 2a: Svijetloplave;
**2b: Tamnoplave;
*3: Plavo-sive; 
*4: Sive;
*5: Plavo-sive sa žutim / smeđim mrljama;
*6: Sivo-zelene sa žutim / smeđim mrljama;
*7: Zelene;
*8: Zelene sa žutim / smeđim mrljama;
*9-11: Svjetlo-smeđe; 
*10: Lješnikaste;
*12-13: Srednje smeđe; 
*14-15-16: Tamno-smeđe / crne

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Distribucija, kvalitet i kvantitet pigmenata u irisu različitih boja]]'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''Boja očiju'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; |'''[[Zadnji (anteriorni) sloj]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; |'''[[Prednji (frontalni ) sloj]]''' 
|-
|'''[[Albino]]'''
|align=center|''' –'''
|align=center|''' –'''
|-
|'''[[Plava]]'''
|Blagi depoziti melanina 
|align=center|''' –'''
|-
|'''[[Siva]]'''
|Blagi depoziti melanina
|Malo raspršenog melanina
|-
|'''[[Zelena]]'''
|Blagi depoziti melanina   
|Raspršen žuti pigment
|-
|'''[[Smeđa]]'''
|Jaki depoziti melanina 
|Blagi depoziti melanina
|-
|'''[[&quot;Crna&quot;]]'''
|Jaki depoziti melanina
|Jaki depoziti melanina
|-
|}
===Tamne=== 
*('''&quot;Crne&quot;''' i '''smeđe''')
[[Datoteka:Lens5.jpg|thumb|100px|left|Tamni iris je najčešći u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]].]]
[[Datoteka:MyStrangeIris.JPG|thumb|135px|Svijetlo smeđi irisi mogu se naći u južnoj [[Evropa|Evropi]], zapadnoj [[Azija|Aziji]] i među [[Amerika]]ncima.]]

Kod ljudi, tamne oči su rezultat relativno visoke koncentracije melanina u stromi irisa, što uzrokuje svjetlu i kraće i duže talasne dužine da se apsorbira.&lt;ref name=&quot;Fox D. L. 1979&quot;/&gt; Tamno smeđe (&quot;crne&quot;) oči, prema konceptima oligogenskog i monogenskog nasljeđivanja dominantna fenotipska oznaka u odnosu na svjetlije nijanse.&lt;ref&gt;Eiberg H., Mohr J. (1996): Assignment of genes coding for brown eye colour (BEY2) and brown hair colour (HCL3) on chromosome 15q. Eur. J. Hum. Genet., 4 (4): 237–41.&lt;/ref&gt;, a u mnogim dijelovima svijeta to je gotovo jedina boja šarenice.&lt;ref&gt;{{OMIM|227220|SKIN/HAIR/EYE PIGMENTATION, VARIATION IN, 1; SHEP1}}&lt;/ref&gt; Tamna nijansa smeđih očiju je uobičajena u istočnoj, zapadnoj, jugoistočnoj, južnoj i centralnoj [[Azija|Aziji]], [[Okeanija|Okeaniji]], [[Afrika|Africi]], kao i u [[Amerika|Americi]] i dijelovima istočne i južne [[Evropa|Evrope]]. Prema tome, većina sveukupnog čovječanstva ima tamno smeđe oči. Među [[Arapi]]ma i [[Jevreji]]ma i na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] najčešće su takve nijanse očiju.
Svijetlo- ili srednje-pigmentirane smeđe oči obično se sreću u južnoj [[Evropa|Evropi]], [[Amerika|Americi]], na [[Bliski Istok|Srednjem Istoku]] i ostalim dijelovima [[Azija|Azije]].

Blago-pigmentirane smeđe oči se označavaju i kao [[oko|oči]] boje [[med]]a ili kao &quot;medene oči&quot;. 
*U irisu uopće nema crnog pigmenta, pa se uobičajeni termin &quot;crne oči&quot; odnosi na fenotipove koji nastaju gomilanjem velikih količina '''smeđeg''' pigmenta melanina u oba sloja šarenice.

===Sive===
[[Datoteka:Gray Eye With Yellow Ring.jpg|100px|left|thumb|Sivo [[oko]] sa žutim [[prsten]]om]]
[[Datoteka:Gray eyes.jpg|thumb|Sive [[oko|oči]]]]
Kao i plave, i sive oči u poleđini šarenice imaju tamni [[epitel]] i naprijed relativno jasnu stromu. Moguće objašnjenje različitosti između njih je to što sive oči u stromi imaju veće depozite [[kolagen]]a, tako da se svjetlost (od epitela) reflektira silazno, što ne zavisi jako od frekvencije svjetlosnih zraka (na kraćim talasnim dužinama se jače prelama). To bi bilo analogno promjenama boje neba iz plave pri raspršenju sunčeve svjetlosti od malih molekula gasa (kada je nebo vedro); prelazak u sivu uzrokovan je raspršenjem velikih kapi vode, kada je nebo oblačno.&lt;ref&gt;http://www.thetech.org/genetics/ask.php?id=232 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927085904/http://www.thetech.org/genetics/ask.php?id=232 |date=27. 9. 2011 }} |title=Are gray eyes the same as blue in terms of genetics? |work=Understanding Genetics: Human Health and the Genome |publisher=Stanford School of Medicine |author=Southworth L.|access-date=2011-10-19}}&lt;/ref&gt; Alternativno, razlike u sivoj i plavoj boji očiju mogu javiti zbog razlika u koncentraciji [[melanin]]a u frontalnom sloju strome.

Sive oči su uobičajene u sjevernoj i istočnoj [[Evropa|Evropi]],&lt;ref&gt;Risley H., Crooke W. (1999): The people of India.&lt;/ref&gt;, [[Alžir]] i drugdje.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=7rwBAAAAYAAJ&amp;pg=PA272 Provincia: bulletin trimestriel de la Société de Statistique...], Volumes 16–17 By Société de statistique, d'histoire et d'archéologie de Marseille et de Provence: 273 ''l'iris gris est celui des chaouias...''&lt;/ref&gt; na Zlatnim planinama (''Aurès Mountains'') u sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]], na [[Bliski Istok|Srednjem Istoku]], te u centralnoj i južnoj [[Azija|Aziji]].

Pod uvećanjem, u sivoj šarenici se zapažaju male količine žute i smeđe boje.

===Zelene===
[[Datoteka:Greeneye.jpg|thumb|125px|right|Zeleno oko]]
[[Datoteka:Greeneyes.jpg|thumb|155px|left|Zelene oči]]
Kao i u slučaju plavih očiju, i zelene ne rezultiraju samo iz pigmentacije irisa. Umjesto toga, njegova pojava je uzrokovana kombinacijom žute ili svijetlo smeđe pigmentacije strome sa niskim ili umjerenim koncentracija melanina, uz raspršenje odbijenih zraka svjetlosti koje bi se vidjele u plavom tonu.&lt;ref name=&quot;Fox D. L. 1979&quot;/&gt;
Zelene oči su vjerovatno rezultanta interakcije multiplih varijanti unutar ''[[OCA2]]'' lokusa i deugih [[gen]]a. Bile su prisutne u južnom [[Sibir]]u još tokom [[Bronzano doba|Bronzanog doba]].&lt;ref name=bronzeage&gt;{{cite journal|title=Ancient DNA provides new insights into the history of south Siberian Kurgan people|doi=10.1007/s00439-009-0683-0|quote=Indeed, among the SNPs tested was rs12913832, 
među SNP testiran je rs12913832, pojedinačna DNK varijacija regulatornog [[fgen]]a HERC2 koji je povezan sa plavim [[oko|očima]] kod ljudi. Ovaj polimorfizam, zajedno sa diplotipom iz varijacije OCA2 lokuse (glavni doprinositelj varijacije boje irisa) pokazao je najmanje 60% osoba proučavanog drevnog [[sibir]]skog uzorka imalo plave (ili zelene oči.|year=2009|last1=Keyser|first1=Christine|last2=Bouakaze|first2=Caroline|last3=Crubézy|first3=Eric|last4=Nikolaev|first4=Valery G.|last5=Montagnon|first5=Daniel|last6=Reis|first6=Tatiana|last7=Ludes|first7=Bertrand|journal=Human Genetics|volume=126|issue=3|pages=395–410|pmid=19449030}}&lt;/ref&gt; 
Zelene oči se najčešće javljaju u sjevernoj i centralnoj [[Evropa|Evropi]].&lt;ref&gt;[http://www.eyedoctorguide.com/eye_general/eye_color.html Blue Eyes Versus Brown Eyes: A Primer on Eye Color] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121208222443/http://www.eyedoctorguide.com/eye_general/eye_color.html |date=8. 12. 2012 }}. Eyedoctorguide.com. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://cogweb.ucla.edu/ep/Frost_06.html Why Do Europeans Have So Many Hair and Eye Colors?]. Cogweb.ucla.edu. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt; Mogu se također naći i u južnoj Evropi, zapadnoj i južnoj i centralnoj [[Azija|Aziji]]. Na [[Island]]u čak 89% [[žena]] i 87% [[muškarac]]a imaju plave ili zelene oči.&lt;ref name=Rafnsson&gt;{{cite journal |author=Rafnsson V, Hrafnkelsson J, Tulinius H, Sigurgeirsson B, Olafsson JH |title=Risk factors for malignant melanoma in an Icelandic population sample |journal=Prev Med |volume=39 |issue=2 |pages=247–52 |year=2004|pmid=15226032 |doi=10.1016/j.ypmed.2004.03.027 }}&lt;/ref&gt; Studija odraslih [[Island|Islanđana]] i [[Nizozemska|Nizozemaca]]  pronašla je da zelene [[oči]] mnogo više preovlađuju više kod žena, nego kod muškaraca.&lt;ref&gt;[https://uni.hi.is/apalsson/files/2011/10/PM_NG07.pdf Genetic determinants of hair, eye and skin pigmentation in Europeans]. Retrieved on 2012-08-07.&lt;/ref&gt; Među Evropljanima i evropskim [[Amerika]]ncima zelene oči su najučestalije među potomcima [[Kelti|Kelta]] i [[Germani|Germana]] (oko 16%).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gnxp.com/blog/2008/12/nlsy-blogging-eye-and-hair-color-of.php |title=Gene Expression: NLSY blogging: Eye and hair color of Americans |access-date=25. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111227063338/http://www.gnxp.com/blog/2008/12/nlsy-blogging-eye-and-hair-color-of.php |archive-date=27. 12. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Boja lješnika===
[[Datoteka:Hazel green eyes close up.jpg|mini|155px|lijevo|Oči boje lješnika]]
[[Datoteka:Hazel Eye HD.JPG|mini|130px|desno|[[Oko]] boje lješnika]]
Utisak boje lješnika u irisu stvara kombinacija koma [[svjetlo]]snih zraka i prisustva umjerenih količinamelanina na prednjem graničnom sloju.&lt;ref name=&quot;Wang H. 2005&quot;/&gt;
&lt;ref name=Lefohn&gt;{{cite journal |author=Lefohn A., Budge B., Shirley P., Caruso R., Reinhard E. |title=An Ocularist's Approach to Human Iris Synthesis |journal=IEEE Comput. Graph. Appl. |volume=23 |issue=6 |pages=70–5 |year=2003 |doi=10.1109/MCG.2003.1242384 }}&lt;/ref&gt; Ova boja očiju se mijenja, od smeđe do zelene. Iako se najčešće sastoji od smeđe i zelene, dominantna boja u oku određuje da li će biti zlatno-smeđe ili zelene. Ovo navodi na pogrešno mijenjanje naziva kestenjastih očiju u &quot;amber&quot; i obrnuto.&lt;ref name=Zhu&gt;{{cite journal |title=A genome scan for eye color in 502 twin families: most variation is due to a QTL on chromosome 15q |journal=Twin Res |volume=7 |issue=2 |pages=197–210 |year=2004 |pmid=15169604 |doi=10.1375/136905204323016186 |last1=Zhu |first1=G. |last2=Evans |first2=D.M. |last3=Duffy |first3=D. L. |last4=Montgomery |first4=Grant W. |last5=Medland |first5=Sarah E. |last6=Gillespie |first6=N. A. |last7=Ewen |first7=Kelly R. |last8=Jewell |first8=M.|last9=Liew |first9=Y. W. |first10=N. K. |last10=Hayward |first11=R.A. |last11=Sturma |first12=J. M. |last12=Trenta |first13=N. G. |last13=Martina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Iris melanocyte numbers in Asian, African American, and Caucasian irides|journal=Trans Am Ophthalmol Soc|volume=101|pages=217–21; discussion 221–2|year=2003|pmid=14971580|pmc=1358991|url=http://www.aosonline.org/xactions/2003/1545-6110_v101_p217.pdf|last1=Albert|first1=D. M.|last2=Green|first2=W. R|last3=Zimbric|first3=M. L.|last4=Lo|first4=C.|last5=Gangnon|first5=R. E.|last6=Hope|first6=K. L.|last7=Gleiser|first7=J|date=|access-date=25. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20080821204706/http://www.aosonline.org/xactions/2003/1545-6110_v101_p217.pdf|archive-date=21. 8. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mitchell&gt;{{cite journal |author=Mitchell R., Rochtchina E., Lee A., Wang J. J., Mitchell P. |title=Iris color and intraocular pressure: the Blue Mountains Eye Study |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_2003-03_135_3/page/384 |journal=Am. J. Ophthalmol. |volume=135 |issue=3 |pages=384–6 |year=2003 |pmid=12614760 |doi=10.1016/S0002-9394(02)01967-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lindsey J. D., Jones H. L., Hewitt E. G., Angert M., Weinreb R. N. |title=Induction of tyrosinase gene transcription in human iris organ cultures exposed to latanoprost |journal=Arch. Ophthalmol. |volume=119 |issue=6 |pages=853–60 |year=2001|pmid=11405836 |doi=10.1001/archopht.119.6.853}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Frank&gt;{{cite journal |author=Frank R. N., Puklin J. E., Stock C., Canter L. A. |title=Race, iris color, and age-related macular degeneration |journal=Trans Am Ophthalmol Soc |volume=98 |pages=109–15; discussion 115–7 |year=2000 |pmid=11190014 |pmc=1298217 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Regan&gt;{{cite journal |author=Regan S., Judge H. E., Gragoudas E. S., Egan K. M. |title=Iris color as a prognostic factor in ocular melanoma |journal=Arch. Ophthalmol. |volume=117 |issue=6 |pages=811–4 |year=1999 |pmid=10369595 |doi=10.1001/archopht.117.6.811}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hawkins T. A., Stewart W. C., McMillan T. A., Gwynn D. R. |title=Analysis of diode, argon, and Nd: YAG peripheral iridectomy in cadaver eyes |journal=Doc Ophthalmol |volume=87 |issue=4 |pages=367–76 |year=1994 |pmid=7851220 |doi=10.1007/BF01203345 }}&lt;/ref&gt; 
Kako varira utisak boje lješnika, tako su različite i definicije očiju boje lješnika, tako da su ponekad sinonimne za svijetlo smeše ili zlatne, kao boja istoimene [[školjka|školjke]].&lt;ref name=Zhu /&gt;&lt;ref name=Mitchell /&gt;&lt;ref name=Regan /&gt;&lt;ref name=Hammond&gt;{{cite journal |author=Hammond B. R., Fuld K., Snodderly D. M. |title=Iris color and macular pigment optical density |journal=Exp. Eye Res. |volume=62 |issue=3 |pages=293–7 |year=1996 |pmid=8690039 |doi=10.1006/exer.1996.0035}}&lt;/ref&gt;

Oči boje lješnika su uobičajene u [[kavkazoidi|kavkazoidnim]] [[populacija]]ma, osobito u područjima gdje su plavooki, zelenooki i smeđooki ljudi izmiješani.

===Jantarne===
[[Datoteka:Amber-eyes.jpg|thumb|175px|right|Oko boje jantara]]
[[Oko|Oči]] boje [[jantar]]a jednolike su s jakim žućkastim i/ili zlatno-hrđastim nijansama (mrljama) uz jednoliku boju i jaku žućkastu. To bi mogla biti posljedica odlaganja žutog pigmenta ''lipokroma'' u dužici. Taj pigment se također nalazi i u zelenim i ljubičastim očima. Ova boja se često brka sa bojom lješnika, iako te oči mogu sadržavati dijelove jantarne ili zlatne. One obično imaju tendenciju da obuhvaćaju mnoge druge boje, uključujući i zelene, smeđe i narančaste. Pored toga, oči boje lješnjaka mogu se javiti i u mješovitom obliku od od mrljica boja, dok jantarne imaju solidne zlatne nijanse. 
Irisi nekih [[golub]]ova također sadrže žuti pigment, ali kod njih je to fluorescentni ''pteridin''. Svijetlo-žute oči [[sova]] potječu od pteridinskog pigmenta ''ksantopterina'' unutar osobenih hromatofora (''ksantofore'') u stromi šarenice. Smatra se da je kod ljudi prisutne Žućkaste mrljice ili zakrpe kod [[čovjek|ljudi]] producira pigment ''lipofuscin'', poznat i kao ''lipohrom''.

===Plave===
[[File:BrightBlueEyes.JPG|thumb|150px|left|Svijetlo-plavi iris]] 
{{bar box
|title= Učestalost plavih očiju
|titlebar=#ddd
|left1='''Zemlja'''
|right1='''Plavooki'''
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Alžir]] (Odrasli)|Blue|2.6}}
{{bar percent|[[Belgija]] (Odrasli)|Blue|28.9}}
{{bar percent|[[Bosna]] (Regruti)|Blue|≈10-30}}
{{bar percent|[[Engleska]]|Blue|48}}
{{bar percent|[[Francuska]] (Odrasli)|Blue|20.2}}
{{bar percent|[[Irska]]|Blue|50}}
{{bar percent|[[Maroko]] (Odrasli)|Blue|2.1}}
{{bar percent|[[SAD]]|Blue|16.6}}
{{bar percent|[[Škotska]]|Blue|57}}
{{bar percent|[[Španija]]|Blue|16.3}}
{{bar percent|[[Tunis]] (Odrasli)|Blue|1.2}}
{{bar percent|[[Vels]]|Blue|45}}
|caption= Izvori:&lt;ref&gt;[http://usatoday30.usatoday.com/news/health/2008-02-05-blue-eyes_N.htm Blue eyes]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.boston.com/yourlife/articles/2006/10/17/dont_it_make_my_blue_eyes_brown/|title=Don't{{Mrtav link}} it make my blue eyes brown Americans are seeing a dramatic color change|work=The Boston Globe, 17 October 2006, Douglas Belkin.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.edinburghnews.scotsman.com/news/health/why-edinburgh-residents-are-likely-to-be-blue-eyed-1-3577755 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923234127/http://www.edinburghnews.scotsman.com/news/health/why-edinburgh-residents-are-likely-to-be-blue-eyed-1-3577755 |date=23. 9. 2015 }}, Why Edinburgh residents are likely to be blue-eyed, Edinburghnews.Scotsman.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weisbach A. 1895&quot;&gt;Weisbach A. (1895): Die Bosnier. Mitteilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien, XXV: 206-240.&lt;/ref&gt;
}}

Kao što je istaknuto, ne postoji plava pigmentacije ni u irisu ni u očnoj tekućini. Seciranje otkriva da je pigmentni epitel irisa je smeđkasto-crn – zbog prisustva [[melanin]]a.&lt;ref name=Menon&gt;{{cite journal |author=Menon IA, Basu PK, Persad S, Avaria M, Felix C. C., Kalyanaraman B. |title=Is there any difference in the photobiological properties of melanins isolated from human blue and brown eyes? |journal=Br J Ophthalmol |volume=71 |issue=7 |pages=549–52 |year=1987|pmid=2820463 |pmc=1041224 |doi=10.1136/bjo.71.7.549}}&lt;/ref&gt; Za razliku od smeđih očiju, plave imaju niske koncentracije melanina u stromi, koji se nalazi ispred tamnog epitela. Duže talasne dužine svjetlosti imaju tendenciju da se apsorbiraju u zamućenju osnove epitela, a kraće se odražavaju silazno u mutnoći središta strome irisa. Ta pojava je istovjetna onoj koja se javlja pri frekvencijski-ovisnom lomu svjetla koji se javlja na plavom nebu.&lt;ref name=&quot;Fox&quot;&gt;Denis Llewellyn Fox, [http://books.google.com/books?id=c2xyxwlm2UkC&amp;pg=PA9 ''Biochromy: Natural Coloration of Living Things''], (Berkeley: University of California Press, 1979)&lt;/ref&gt; To je rezultat Tyndallovog efekta sa spoljnjim uvjetima osvjetljenja.

Za obrazac nasljeđivanja ove varijante boje očiju kod ljudi smatra se da je sličan onome kod ostalih recesivnih [[osobina]], iako, generalno, za boja očiju se pretpostavlja da je se višegenska [[osobina]], što znači da se formira u interakciji više gena, a ne samo sa jednog [[lokus (genetika)|lokusa]].

Novija istraživanja ([[2008]]). sugeriraju da ljudi s plavim očima imaju jednog zajedničkog pretka. U traganju za mutacijom koja se (u homozigotnom stanju) ispoljava kao plave oči, nazire se zaključak : &quot;u početku smo svi imali smeđe oči&quot;.&lt;ref name=&quot;msnbc.msn.com&quot;&gt;{{cite news|first=J.|last=Bryner|title=Genetic mutation makes those brown eyes blue|publisher=MSNBC|date=31. 1. 2008|access-date=19. 10. 2009|url=http://www.msnbc.msn.com/id/22934464/|archive-date=19. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219040544/http://www.msnbc.msn.com/id/22934464/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
Eiberg i saradnici su pretpostavili mutaciju u 86. [[intron]]u [[gen]]a ''HERC2'' i da interakcija sa njegovim [[gen]]om promotorom reducira na ekspresiju samog ''OCA2'', uz sljedstveno smanjenje proizvodnje melanina.&lt;ref name=&quot;blue mutation&quot;&gt;{{cite journal |title=Blue eye color in humans may be caused by a perfectly associated founder mutation in a regulatory element located within the HERC2 gene inhibiting OCA2 expression |journal=Hum. Genet. |volume=123 |issue=2 |pages=177–87 |year=2008 |pmid=18172690 |doi=10.1007/s00439-007-0460-x |last1=Eiberg |first1=Hans |last2=Troelsen |first2=Jesper |last3=Nielsen |first3=Mette |last4=Mikkelsen |first4=Annemette |last5=Mengel-From |first5=Jonas |last6=Kjaer |first6=Klaus W. |last7=Hansen |first7=Lars }}&lt;/ref&gt; Autori su zaključili da je mutacija mogla proisteći u samo jednoj osobi na sjeverozapadu crnomorske regije, prije 6.000–10,000 godina tokom tzv. [[Neolit]]ske revolucije.&lt;ref name=&quot;blue mutation&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;telegraph.co.uk&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/3323607/Blue-eyes-result-of-ancient-genetic-mutation.html | location=London | work=The Daily Telegraph | title=Blue eyes result of ancient genetic 'mutation' | first=Roger | last=Highfield | date=30. 1. 2008 | access-date=19. 10. 2011 | archive-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140315225211/http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/3323607/Blue-eyes-result-of-ancient-genetic-mutation.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pretpostavljeno je da genetička mutacija gena koji utiču na ''OCA2'' u našem hromosomu rezultirala stvaranjem &quot;switch&quot; varijante koja mu doslovno isključi sposobnost proizvodnje pigmenta za smeđe oči.&quot; Genetički prekidač se nalazi u genu pored ''OCA2'' i umjesto da isključi gena u potpunosti, prekidač ograničava svoje akcije, što smanjuje proizvodnju melanina u irisu. Ustvari, okrenuo je ''down'' prekidač za razrijeđene smeđe oči u funkciju za plave. Ako bi funkcija ''OCA2'' gena bila u potpunosti &quot;zatvorena&quot;, [[kosa (glava)|kosa]], [[oko|oči]] i [[koža]] bi bili bez melanina, što je poznato [[albinizam]].&lt;ref name=msnbc.msn.com/&gt;

U [[Estonija|Estoniji]], 99% ljudi ima plave oči, konstatirao je Hans Eiberg iz ''Department of Cellular and Molecular Medicine at the University of Copenhagen''.&lt;ref name=&quot;More than&quot;&gt;Weise E. (2008-02-05) [http://www.usatoday.com/news/health/2008-02-05-blue-eyes_N.htm More than meets the blue eye: You may all be related]. Usatoday.com. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt; Plave oči su također uobičajene u sjevernoj i istočnoj [[Evropa|Evropi]], osobito u [[Baltik|Baltičkoj]] regiji. Prema Eibergu &quot;u [[Danska|Danskoj]] prije 30 godina, samo 8% [[populacija|populacije]] je imalo smeđe oči, iako je bilo imigracija. Danas ta učestalost iznosi oko 11%. U [[Njemačka|Njemačkoj]], oko 75% ljudi imaju plave oči&quot;&lt;ref name=&quot;More than&quot;/&gt; Plave oči su također nađene i širom južne Evrope, centralne, južne i zapadne [[Azija|Azije]], posebno u [[jevrej]]skoj populaciji u [[Izrael]]u.&lt;ref&gt;Cavalli-Sforza, L. L., Menozzi, P., &amp; Piazza, A. (1994). the history and geography of human genes.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;altervista1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://carnby.altervista.org/troe/08-05.htm |title=Distribution of Bodily Characters. Pigmentation, the Pilous System, and Morphology of the Soft Parts |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726095519/http://carnby.altervista.org/troe/08-05.htm |archive-date=26. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toqonline5&quot;&gt;{{cite journal|title=In Quest of Our Linguistic Ancestors: The Elusive Origins of the Indo-Europeans|journal=The Occidental Quarterly|year= 2002|first=John V.|last=Day|volume=2|issue=3|pages=5–2|url=http://www.toqonline.com/archives/v2n3/TOQv2n3Day.pdf |format=PDF|access-date=8. 5. 2010 }}&lt;/ref&gt; Mnogi današnji izraelski Jevreji su porijeklom evropski [[Aškenazi]], među kojima je ova osobina uobičajena. Oko 53.7% [[Ukrajina|ukrajinskih]] Jevreja također ima plave oči.&lt;ref&gt;http://www.nature.com/news/2010/100603/full/news.2010.277.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Maurice Fishberg|title=Jews, race &amp; environment|url=http://books.google.com/books?id=CkRV_HaCAxEC|access-date=23. 12. 2011|year=1911|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-1-4128-0574-2}}&lt;/ref&gt;

DNK studije o drevnim ostacima pokazuju da su plave oči bile prisutne u širokom geografskom rasponu od brončanog doba, iako ima premalo kostura za procjenu frekvencije. A ostaci lovaca-sakupljača datiraju još od oko 5000 godine prije naše ere.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.infoukes.com/history/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 10. 2014 |archive-date=17. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141117210431/http://infoukes.com/history/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sharma S., Rai E. Sharma P., Jena M., Singh S., Darvishi K., Bhat A. K., Bhanwer A. J. et al. (2009). The Indian origin of paternal haplogroup R1a1(*)substantiates the autochthonous origin of Brahmins and the caste system. J. Hum.Genet. 54 (1).&lt;/ref&gt;
Studija iz [[2002]]. godine je utvrdila da je prevalencija plave boje očiju među bijelim [[Amerika]]ncima u SAD-u bila 33,8% za one rođene od [[1936]]. do [[1951]]., u odnosu na 57,4 % za one koji su rođeni od [[1899]]. do [[1905]].

Istraživanja iz [[2006]]. pokazuju da 16,6% ukupnog stanovništva, a 22,3% bijelaca, ima plave oči. To znači da plave oči postaju sve rjeđe kod [[Amerika|američke]] djece.&lt;ref name=BostonGlobe&gt;{{cite web |url=http://www.boston.com/yourlife/articles/2006/10/17/dont_it_make_my_blue_eyes_brown/|title=Don't it make my blue eyes brown Americans are seeing a dramatic color change|work=The Boston Globe|date=17. 10. 2006|author=Douglas Belkin }}&lt;/ref&gt;
====Ljubičaste====
Duboko plave oči se mogu ispoljavati i sa ljubičastim nijansama (kao u [[Elizabeth Taylor]], npr.), a &quot;istinski&quot; ljubičaste oči se javljaju samo u slučajevima [[albinizam|albinizma]].&lt;ref name=&quot;palmer20110325&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.slate.com/blogs/blogs/browbeat/archive/2011/03/25/elizabeth-taylor-beautiful-mutant.aspx | title=Elizabeth Taylor: Beautiful Mutant | access-date=26. 3. 2011 | author=Palmer R. | date=25. 3. 2005 | work=Slate | archive-date=23. 6. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110623160740/http://www.slate.com/blogs/blogs/browbeat/archive/2011/03/25/elizabeth-taylor-beautiful-mutant.aspx | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Crvene===
*- '''Albino'''
[[Datoteka:OCA1 Auge.jpg|thumb|&quot;Crvene&quot; albino oči]]
Oči nekih osoba sa [[albinizam|albinizmom]] mogu se ispoljavati kao crvene ili u nešto blažim nijansama, što je posljedica slabašnih količina melanina u šarenici i refleksije [[svjetlo]]snih zraka sa krvnih žilica [[oko|očnog]] dna.&lt;ref name=&quot;albinism&quot;&gt;[http://www.albinism.org/publications/what_is_albinism.html NOAH — What is Albinism?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120514003907/http://albinism.org/publications/what_is_albinism.html |date=14. 5. 2012 }}. Albinism.org. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Johnson D. (2009): |newspaper=PC World (magazine)#Countries|New Zealand PC World|date=2009-01-16&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://pcworld.co.nz/pcworld/pcw.nsf/digi/D193D7DD8DD78628CC257540000F4A4F {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100224065704/http://pcworld.co.nz/pcworld/pcw.nsf/digi/D193D7DD8DD78628CC257540000F4A4F |date=24. 2. 2010 }} |access-date=2010-01-09.&lt;/ref&gt;

==Medicinske implikacije==
Utvrđeno je da osobe sa svjetlijim bojama irisa imaju veću prevalenciju [[makularna degeneracijea|starosne makularne degeneracije]] (''SUDM'') od onih s tamnijim očima&lt;ref name=Frank /&gt;, a također su povezane i sa povećanim rizikom od progresije ''ARMD''.&lt;ref name=Nicolas&gt;{{cite journal |title=Iris colour, ethnic origin and progression of age-related macular degeneration |journal=Clin. Experiment. Ophthalmol. |volume=31 |issue=6 |pages=465–9 |year=2003|pmid=14641151 |doi=10.1046/j.1442-9071.2003.00711.x |last1=Nicolas |first1=C. M. |last2=Robman |first2=Luba D |last3=Tikellis |first3=Gabriella |last4=Dimitrov |first4=P. N. |last5=Dowrick |first5=A. |last6=Guymer |first6=R. H. |last7=McCarty |first7=Catherine A.}}&lt;/ref&gt; Sive oči mogu upućivati na prisustvo ''[[uveitis]]a'', a povećani rizik od uvealnog [[melanom]]a je evidentiran u onih sa plavim, zelenim ili sivim očima.&lt;ref name=Rafnsson/&gt;&lt;ref name=Stang&gt;{{cite journal |author=Stang A., Ahrens W., Anastassiou G., Jöckel K. H. |title=Phenotypical characteristics, lifestyle, social class and uveal melanoma |journal=Ophthalmic Epidemiol |volume=10 |issue=5 |pages=293–302 |year=2003 |pmid=14566630 |doi=10.1076/opep.10.5.293.17319 |last2=Ahrens |last3=Anastassiou |last4=Jöckel }}&lt;/ref&gt; Međutim, jedna studija iz [[2000]]. ukazuje na to da da osobe s tamno-smeđim očima imaju povećan rizik od razvoja [[katarakta|katarakte]] pa bi preventivno trebale zaštititi svoje oči od izravnog izlaganja suncu.&lt;ref name=Cumming&gt;{{cite journal |author=Cumming R. G., Mitchell P., Lim R. |title=Iris color and cataract: The Blue Mountains Eye Study |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_2000-08_130_2/page/237 |journal=American journal of ophthalmology |volume=130 |issue=2 |pages=237–238 |year=2000 |doi=10.1016/S0002-9394(00)00479-7 |pmid=11004303 |last2=Mitchell |last3=Lim }}&lt;/ref&gt;

==Spektar boje očiju==
&lt;gallery&gt;
File:eye55.jpg
File:Blue-green eye closeup.JPG
File:Eye Central Heterochromia crop and lighter.jpg
File:Humaniris.jpg
File:Hazel Eyes, Caucasian Male, Age 23.jpg
File:Human Iris JD052007.jpg
File:Greeneye.jpg
File:Hazel green eye close up.jpg
File:Hazel eye1.png
File:Green Eye.jpg
File:Green light mixed type B.JPG
File:Eye big.JPG
File:Amber Brown Green.jpg
File:Amber_eye1.jpg
File:Menschliches auge.jpg
File:MyStrangeIris.JPG
File:Indianeye.png
File:Lens5.jpg
&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{reflist|2}}

==Također pogledajte==
*[[Boja kože]]
*[[Boja kose]]
*[[Oko]]
*[[Genetika]]

[[Kategorija:Oko]]
[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Crte lica]]</text>
      <sha1>86p4q8t801in0bnccxky5hkoekdpdb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Predsjednici Centralnoafričke Republike</title>
    <ns>10</ns>
    <id>371853</id>
    <revision>
      <id>3715644</id>
      <parentid>3421283</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1092" sha1="ni4nlsrolkxdnkqjnkr1h4owfwvqwg7" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Predsjednici Centralnoafričke Republike
| naslov      = {{ZD|CAR}} [[Spisak šefova države Srednjoafričke Republike|Predsjednici]] [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričke Republike]]
| slika       = [[Datoteka:Standard of the President of Central Africa.svg|70px|border|Standarda Ppredsjednika Centralnoafričke Republike]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1    = [[Centralnoafrička Republika]] (1960–1976)
| podaci1   =
: [[David Dacko|Dacko]]
: [[Jean-Bédel Bokassa|Bokassa]]

| grupa2    = [[Centralnoafričko Carstvo]] (1976–1979)
| podaci2   =
: [[Jean-Bédel Bokassa|Bokassa I]]

| grupa3    = [[Centralnoafričke Republika]] (1979–)
| podaci3   =
: [[David Dacko|Dacko]]
: [[André Kolingba|Kolingba]]
: [[Ange-Félix Patassé|Patassé]]
: [[François Bozizé|Bozizé]]
: [[Michel Djotodia|Djotodia]]
: [[Alexandre-Ferdinand Nguendet|Nguendet]]{{sup|*}}
: [[Catherine Samba-Panza|Samba-Panza]]
: [[Faustin-Archange Touadéra|Touadéra]]

| ispod = {{small|*}} vršilac dužnosti
}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Politički šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ni4nlsrolkxdnkqjnkr1h4owfwvqwg7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Premijer liga Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>376377</id>
    <revision>
      <id>3715541</id>
      <parentid>3646591</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4167" sha1="ruaz7yizy44o848lcf8lsydftl93318" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime    = Premijer liga Bosne i Hercegovine
| naslov = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist
| tijeloklasa = hlist
| ispodklasa  = hlist

| grupa1   = Sezone
| podaci1  = {{navkutija|dijete
  | grupa1  = Prva liga
  | podaci1 =
* [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]
* [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]
* [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]
* [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]
* [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]]
* [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/2000.]]
  | grupa2  = Premijer liga
  | podaci2 =
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]'''
}}

| grupa2   = Klubovi
| podaci2  = 
 {{navkutija|dijete
  | grupa1 = 2025/26.
  | podaci1  =
* [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
* [[HŠK Posušje|Posušje]]
* [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]
* [[FK Rudar Prijedor|Rudar]]
* [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
* [[FK Sloga Meridian|Sloga]]
* [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
* [[FK Velež Mostar|Velež]]
* [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
* [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
  | grupa2 = Bivši
  | podaci2  =
* [[NK Bosna Visoko|Bosna]]
* [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
* [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]]
* [[HNK Čapljina|Čapljina]]
* [[NK Čelik|Čelik]]
* [[FK Drina Zvornik|Drina]]
* [[NK Đerzelez|Đerzelez Zenica]]
* [[FK Glasinac Sokolac|Glasinac]]
* [[NK GOŠK Gabela|GOŠK]]
* [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina]]
* [[FK Igman Konjic|Igman]]
* [[NK Iskra Bugojno|Iskra]]
* [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]
* [[NK Kiseljak|Kiseljak]]
* [[FK Kozara Gradiška|Kozara]]
* [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]]
* [[FK Krupa|Krupa]]
* [[FK Laktaši|Laktaši]]
* [[FK Leotar|Leotar]]
* [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]]
* [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]]
* [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]]
* [[FK Mladost Velika Obarska|Mladost V. Obarska]]
* [[FK Modriča|Modriča]]
* [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
* [[HNK Orašje|Orašje]]
* [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]
* [[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]]
* [[FK Slavija|Slavija]]
* [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
* [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]]
* [[NK Travnik|Travnik]]
* [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav 1918]]
* [[FK Tuzla City|Tuzla City]]
* [[NK Vitez|Vitez]]
* [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda]]
* [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]]
* [[NK Žepče|Žepče]]
}}
| ispod      = 
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela|Vječna tabela]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Premijer lige Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Šabloni bosanskohercegovačkog sporta|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ruaz7yizy44o848lcf8lsydftl93318</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elche CF</title>
    <ns>0</ns>
    <id>378805</id>
    <revision>
      <id>3715626</id>
      <parentid>3344826</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T05:26:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27005" sha1="jaxizeq28g4ml4se4813rkci6sg7qyq" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
|Boja1                       = #007FFF
|Boja2                       = #008000
|Ime kluba                   = Elche CF
|Puno ime                    = Elche Club de Fútbol, S.A.D.
|Grb                         = Logo Elche CF.png
|Nadimak                     = ''Los Franjiverdes''&lt;br /&gt;''Los Ilicitanos''
|Osnovan                     = 10. januar 1923.
|Adresa                      = Avenida Manuel Martínez Valero 3 &lt;br /&gt;03290 [[Elche]]
|Lokacija                    = [[Valencia (pokrajina)|Valencia]], [[Španija]]
|Boje                        = {{colorbox|#008000}} {{colorbox|#007FFF}}
|Federacija                  = Logo nogometnog saveza Španije.png|20px]] ''[[Nogometni savez Španije|RFEF]]''
|Konfederacija               = ''[[UEFA]]''
|Liga                        = ''[[Segunda División]]''
|Stadion                     = [[Stadion Manuel Martínez Valero|Manuel Martínez Valero]]
|Kapacitet                   = 36.017
|Vlasnik kluba               = 
|Predsjednik kluba           = [[José Sepulcre]]
|Menadžer                    = {{ZD|ŠPA}} Rubén Baraja&lt;ref&gt;http://www.marca.com/2015/07/12/futbol/equipos/elche/1436737465.html&lt;/ref&gt;
|Uspjesi                     = 
|Nacionalni kupovi           =
|Evropski kupovi             =
|Plasman u prethodnoj sezoni = 11.
|Prethodna sezona            = La Liga 2,  2018/19.
|Webstranica                 = [http://www.elchecf.es/ elchecf.es]
|Trenutna sezona             = Soccerball_current_event.svg|20px]] [[Segunda División 2015/2016.|2015/16]].
|uzorak_lr1                  = _elche1314h
|uzorak_t1                   = _elche1314h
|uzorak_dr1                  = _elche1314h
|uzorak_š1                   = _elche1314h
|uzorak_č1                   = 
|lijeva ruka1                = FFFFFF
|tijelo1                     = FFFFFF
|desna ruka1                 = FFFFFF
|šorc1                       = FFFFFF
|čarape1                     = FFFFFF
|uzorak_lr2                  = _elche1314a
|uzorak_t2                   = _elche1314a
|uzorak_dr2                  = _elche1314a
|uzorak_š2                   = _elche1314a
|uzorak_č2                   = 
|lijeva ruka2                = 0000BB
|tijelo2                     = 0000BB
|desna ruka2                 = 0000BB
|šorc2                       = 0000BB
|čarape2                     = 0000BB
|uzorak_lr3                  = _elche1314t
|uzorak_t3                   = _elche1314t
|uzorak_dr3                  = _elche1314t
|uzorak_š3                   = _elche1314t
|uzorak_č3                   = 
|lijeva ruka3                = 000000
|tijelo3                     = 000000
|desna ruka3                 = 000000
|šorc3                       = 000000
|čarape3                     = 000000
}}
'''Elche Club de Fútbol, S.A.D.''' ili jednostavno '''Elche CF''' je [[Španija|španski]] [[nogomet]]ni tim sa sjedištem u [[Elche]]u, [[Valencia (pokrajina)|Valencia]]. Klub je osnovan 1923. godine i trenutno se takmiči u [[La Liga|La Ligi]]. Svoje domaće utakmice Elche igra na stadionu [[Stadion Manuel Martínez Valero|Manuel Martínez Valero]]. Kapacitet stadiona je 36.017 sjedišta.&lt;ref&gt;[http://www.elchecf.es/instalaciones ''ESTADIO MARTÍNEZ VALERO, elchecf.es''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140703091600/http://www.elchecf.es/instalaciones |date=3 Juli 2014 }}; pristupljeno: 9. 2. 2015.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Elche je osnovan u augustu 1923. godine kao rezultat spajanja između svih klubova u gradu. Takmičenje u ligama Španije su započeli 1929. godine. Prvu historijsku utakmicu Elche je odigrao protiv Monóvara te ostvario pobjedu rezultatom 4-0. Prve četiri sezone Elche se takmičio u ''[[Tercera División|Terceri]]''. U sezoni 1933/34. Elche je ostvario plasman u ''[[Segunda División|Segundu]]''. Uglavnom, sve do 1959. godine Elche se takmičio u drugoj i trećoj ligi. Period od 1959. do 1971. godine je period najsjajnije historije Elchea, ukupno su 12 sezona u nizu proveli igranjem u [[La Liga|La Ligi]] te ostvarili i značajan rezultat u [[Kup kralja|kupu]] igranjem u finalu 1969. godine. Prvu utakmicu u La Ligi Elche je odigrao protiv [[Real Oviedo|Real Ovieda]]. Utakmica je završila rezultatom 1-1 a prvi pogodak za Elche u La Ligi je postigao Vicente Pahuet. U svojoj prvoj sezoni najjačeg klupskog takmičenja u Španiji Elche je završio na desetom mjestu. Najbolji plasman u La Ligi Elche je ostvario u sezoni 1963/64. završivši na petom mjestu. Nakon 12 sezona provedenih u La Ligi, sljedeće dvije sezone Elche je igrao u Segundi.

== Stadion ==
{{Glavni|Stadion Manuel Martínez Valero}}
[[Stadion Manuel Martínez Valero]] je otvoren 8. septembra 1976. godine. Kapacitet stadiona iznosi 36.017 mjesta a dimenizije stadiona su 105x68 metara.&lt;ref&gt;[http://www.estadiosdeespana.com/posts/elche-estadio-manuel-martinez-valero/ ''Elche – Estadio Manuel Martinez Valero, estadiosdeespana.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150116024954/http://www.estadiosdeespana.com/posts/elche-estadio-manuel-martinez-valero/ |date=16. 1. 2015 }}; pristupljeno: 9. 2. 2015.&lt;/ref&gt; U periodu 1926-1976 domaći stadion Elchea je bio [[Campo de Altabix]] kojem je kapacitet stadiona iznosio oko 15.000 mjesta.&lt;ref&gt;[http://www.muchoelche.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=211&amp;Itemid=72 ''El Estadio, muchoelche.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219053032/http://www.muchoelche.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=211&amp;Itemid=72 |date=19. 12. 2009 }}; pristupljeno: 9. 2. 2015.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Martínez Valero desde un fondo2.JPG|500px|lijevo|mini|&lt;center&gt;Stadion Manuel Martínez Valero]]
{{-}}
== Trenutni sastav ==
&lt;small&gt;Datum: 9. februar 2015:&lt;ref&gt;[http://www.elchecf.es/plantilla ''Sastav Elchea, elchecf.es''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207021405/http://www.elchecf.es/plantilla |date=7 Februar 2015 }}; pristupljeno: 9. 2. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

{|
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#008000; color:#007FFF&quot; colspan=&quot;4&quot; |&lt;center&gt;'''GOLMANI'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;30&quot; |
|width=&quot;40&quot;|
|width=&quot;170&quot;|
|-
| 1 || {{ZD|ŠPA}} || [[Manu Herrera]]
|-
| 25 || {{ZD|POLJ}} || [[Przemysław Tytoń]]
|}

| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#008000; color:#007FFF&quot; colspan=&quot;4&quot; |&lt;center&gt;'''ODBRANA'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;30&quot;|
|width=&quot;40&quot;|
|width=&quot;170&quot;|
|-
| 2 || {{ZD|URU}} || [[Damián Suárez]]
|-
| 3 || {{ZD|ČIL}} || [[Enzo Roco]]
|-
| 4 || {{ZD|ŠPA}} || [[David Lombán]]
|-
| 5 || {{ZD|ŠPA}} || [[Domingo Cisma]]
|-
| 14 || {{ZD|ŠPA}} || [[José Ángel Alonso]]
|-
| 18 || {{ZD|ŠPA}} || [[Sergio Pelegrín]]
|-
| 21 || {{ZD|ŠPA}} || [[Edu Albácar]]
|}

| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#008000; color:#007FFF&quot; colspan=&quot;4&quot; |&lt;center&gt;'''VEZNI RED'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;30&quot;|
|width=&quot;40&quot;|
|width=&quot;170&quot;|
|-
| 6 || {{ZD|ŠPA}} || [[Pedro Mosquera]]
|-
| 7 || {{ZD|ŠPA}} || [[Aarón Ñíguez]]
|-
| 8 || {{ZD|ŠPA}} || [[Adrián González Morales|Adrián]]
|-
| 11 || {{ZD|ZEL}} || [[Garry Rodrigues]]
|-
| 17 || {{ZD|ŠPA}} || [[Víctor Rodríguez Romero|Víctor Rodríguez]]
|-
| 20 || {{ZD|FRA}} || [[Fayçal Fajr]]
|-
| 24 || {{ZD|HRV}} || [[Mario Pašalić]]
|}

| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#008000; color:#007FFF&quot; colspan=&quot;4&quot; |&lt;center&gt;'''NAPAD'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;30&quot;|
|width=&quot;40&quot;|
|width=&quot;170&quot;|
|-
| 9 || {{ZD|ŠPA}} || [[Cristian Herrera]]
|-
| 10 || {{ZD|ŠPA}} || [[Ferran Corominas Telechea|Coro]]
|-
| 19 || {{ZD|ŠPA}} || [[Álvaro Giménez]]
|-
| 22 || {{ZD|BRA}} || [[Jonathas de Jesus|Jonathas]]
|}
|}

{{raščistiti}}
== Elche CF u prvenstvu i Kupu kralja ==
*Kao ''Elche Football Club''
{| 
| style=&quot;vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|- style=&quot;background:#f0f6fa;&quot;
!'''Sezona'''
!'''Liga'''
!'''Pozicija'''
!'''[[Copa del Rey]]'''
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1929/30.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1931/32.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|5.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1932/33.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1933/34.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1934/35.|1934/35]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1935/36.|1935/36]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|8.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1939/40.|1939/40]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|7.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|}
|}

*Kao ''Elche Club de Fútbol''
{| 
| style=&quot;vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|- style=&quot;background:#f0f6fa;&quot;
!'''Sezona'''
!'''Liga'''
!'''Pozicija'''
!'''[[Copa del Rey]]'''
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1940/41.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1941/42.|1941/42]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|6.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1942/43.|1942/43]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|6.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1943/44.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1944/45.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1945/46.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1946/47.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1947/48.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1948/49.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1949/50.|1949/50]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|14.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1950/51.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|6.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1951/52.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|13.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1952/53.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|16.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1953/54.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|3.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1954/55.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1955/56.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|3.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1956/57.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1957/58.
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|[[Tercera División]]
|style=&quot;background:#FF7F00;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1958/59.|1958/59]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1959/60.|1959/60]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|10.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1960/61.|1960/61]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|14.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1961/62.|1961/62]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|8.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1962/63.|1962/63]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|8.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1963/64.|1963/64]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|5.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1964/65.|1964/65]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|8.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1965/66.|1965/66]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|6.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1966/67.|1966/67]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|9.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1967/68.|1967/68]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|11.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1968/69.|1968/69]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|9.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|Finale
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1969/70.|1969/70]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|11.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|}
| style=&quot;vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|- style=&quot;background:#f0f6fa;&quot;
!'''Sezona'''
!'''Liga'''
!'''Pozicija'''
!'''[[Copa del Rey]]'''
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1970/71.|1970/71]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|15.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1971/72.|1971/72]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1972/73.|1972/73]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1973/74.|1973/74]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|14.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1974/75.|1974/75]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|8.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1975/76.|1975/76]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|15.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1976/77.|1976/77]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|11.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1977/78.|1977/78]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|17.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1978/79.|1978/79]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|5.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1979/80.|1979/80]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1980/81.|1980/81]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1981/82.|1981/82]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1982/83.|1982/83]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|7.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1983/84.|1983/84]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|5.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1984/85.|1984/85]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|17.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1985/86.|1985/86]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1986/87.|1986/87]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1987/88.|1987/88]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 1988/89.|1988/89]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|20.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1989/90.|1989/90]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|14.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1990/91.|1990/91]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|17.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1991/92.|1991/92]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1992/93.|1992/93]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|3.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1993/94.|1993/94]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|12.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1994/95.|1994/95]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|6.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1995/96.|1995/96]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|3.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1996/97.|1996/97]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|2.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1997/98.|1997/98]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|19.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B 1998/99.|1998/99]].
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|[[Segunda División B]]
|style=&quot;background:#BF8D5B;&quot;|3.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 1999/2000.|1999/00]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|15.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|}
| style=&quot;vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|- style=&quot;background:#f0f6fa;&quot;
!'''Sezona'''
!'''Liga'''
!'''Pozicija'''
!'''[[Copa del Rey]]'''
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2000/01.|2000/01]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|18.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2001–02.|2001/02]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|5.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2002/03.|2002/03]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|16.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2003/04.|2003/04]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|14.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2004/05.|2004/05]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|10.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2005/06.|2005/06]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|14.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2006/07.|2006/07]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|10.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2007/08.|2007/08]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|10.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2008/09.|2008/09]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|12.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2009/10.|2009/10]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|6.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2010/11.|2010/11]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|4.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|Treći krug
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2011/12.|2011/12]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|11.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|Treći krug
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2012/13.|2012/13]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|1.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|Drugi krug
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 2013/14.|2013/14]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|16.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|1/16
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga 2014/15.|2014/15]].
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|[[La Liga]]
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|13.
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|1/8
|-
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División 2015/16.|2015/16]].
|style=&quot;background:#808080;&quot;|[[Segunda División]]
|style=&quot;background:#808080;&quot;|—
!style=&quot;background:#efefef;&quot;|
|}
|}
----
*''[[La Liga]]'': '''''21'''''
*''[[Segunda División]]'': '''''35'''''
*''[[Segunda División B]]'': '''''7'''''
*''[[Tercera División]]'': '''''19'''''

== Dresovi ==
&lt;center&gt;
{|
|{{Fudbalski dres
| lijeva ruka = ffffff
| tijelo      = ffffff
| desna ruka  = ffffff
| šorc        = ffffff
| čarape      = 000000
| opis        = 1922-1927
}}
|
{{Fudbalski dres
| uzorak_t    = _greenhorizontal
| lijeva ruka = ffffff
| tijelo      = ffffff
| desna ruka  = ffffff
| šorc        = ffffff
| čarape      = 000000
| opis        = 1927-1942
}}
|
{{Fudbalski dres
| uzorak_t    = _greenhorizontal
| uzorak_č    = _greenhorizontal
| lijeva ruka = ffffff
| tijelo      = ffffff
| desna ruka  = ffffff
| šorc        = ffffff
| čarape      = 
| opis         = 1957-2015
}}
|}&lt;/center&gt;

== Treneri kroz historiju kluba ==
{{Div col|3}}
*{{ZD|ŠPA}} [[César Rodríguez Álvarez|César]] (1959 – 30. juni 1960)
*{{ZD|ŠPA}} [[Antonio Barrios]] (1. juli 1960 – 6. februar 1961)
*{{ZD|BRA}} [[Otto Bumbel]] (1962–63)
*{{ZD|PAR}} [[Heriberto Herrera]] (1. juli 1963 – 30. juni 1964)
*{{ZD|ŠPA}} [[Rosendo Hernández]] (1964)
*{{ZD|BRA}} [[Martim Francisco]] (1964–65)
*{{ZD|BRA}} [[Otto Bumbel]] (1965–67)
*{{ZD|ARG}} [[Alfredo Di Stéfano]] (1. juli 1967 – 8. januar 1968)
*{{ZD|ČSSR}} [[Ferdinand Daučík]] (1968)
*{{ZD|URU}} [[Roque Máspoli]] (1. juli 1968 – 31. decembar  1969)
*{{ZD|ŠPA}} [[Salvador Artigas]] (1970)
*{{ZD|BRA}} [[Otto Bumbel]] (1970–71)
*{{ZD|ARG}} [[Roque Olsen]] (1971–74)
*{{ZD|ARG}} [[Néstor Rossi]] (1974–75)
*{{ZD|FRA}} [[Marcel Domingo]] (1975–76)
*{{ZD|ARG}} [[Roque Olsen]] (1977–78)
*{{ZD|PAR}} [[Heriberto Herrera]] (1. juli 1978 – 30. juni 1979)
*{{ZD|ŠPA}} [[Arsenio Iglesias]] (1979–80)
*{{ZD|ARG}} [[Héctor Rial]] (1980)
*{{ZD|ŠPA}} [[Luis Cid]] (1982–83)
*{{ZD|PAR}} [[Cayetano Ré]] (1983–84)
*{{ZD|ŠPA}} [[Antonio Ruiz Cervilla|Antonio Ruiz]] (1984)
*{{ZD|ARG}} [[Roque Olsen]] (1984–85)
*{{ZD|ŠPA}} [[Delfín Álvarez]] (1986–87)
*{{ZD|MAĐ}} {{ZD|ŠPA}} {{ZD|SLK}} [[László Kubala]] (1988–89)
*{{ZD|ŠPA}} [[Luis Costa Juan|Luis Costa]] (1989)
*{{ZD|ŠPA}} [[Tomeu Llompart]] (1991–92)
*{{ZD|ŠPA}} [[Julián Rubio]] (1. juli 1993 – 30. juni 1994)
*{{ZD|ŠPA}} [[Quique Hernández]] (19. juli 1994 – 30. juni 1995)
*{{ZD|ŠPA}} [[Fabriciano González|Fabri]] (1996)
*{{ZD|ŠPA}} [[Marcial Pina|Marcial]] (1996–97)
*{{ZD|ŠPA}} [[Delfín Álvarez]] (1997–98)
*{{ZD|ARG}} [[Jorge D'Alessandro]] (25. januar 2000 – 30. juni 2000)
*{{ZD|ŠPA}} [[Marcial Pina|Marcial]] (2000)
*{{ZD|ARG}} [[Jorge D'Alessandro]] (21. decembar 2000 – 16. april 2001)
*{{ZD|ŠPA}} [[Marcial Pina|Marcial]] (2001)
*{{ZD|ŠPA}} [[Julián Rubio]] (1. juli 2001 – 30. juni 2003)
*{{ZD|ŠPA}} [[Carlos García Cantarero]] (2003)
*{{ZD|ARG}} [[Oscar Ruggeri]] (22. decembar 2003 – 16. maj 2004)
*{{ZD|ŠPA}} [[Josu Uribe]] (2004–06)
*{{ZD|ŠPA}} [[Julián Rubio]] (2006)
*{{ZD|ŠPA}} [[Luis García (nogometaš)|Luis García]] (1. juli 2006 – 30. juni 2007)
*{{ZD|ŠPA}} [[David Vidal]] (12. januar 2007 – 12. oktobar 2008)
*{{ZD|ŠPA}} [[Claudio Barragán]] (12. oktobar 2008 – 4. oktobar 2009)
*{{ZD|ŠPA}} [[José Bordalás]] (5. oktobar 2009 – 8. april 2012)
*{{ZD|ŠPA}} [[César Ferrando]] (10. april 2012 – 30. juni 2012)
*{{ZD|ŠPA}} [[Fran Escribá]] (1. juli 2012 – )
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Elche C.F.}}
* [http://www.elchecf.es/ ''Zvanična stranica kluba'']
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=89561/profile/index.html ''Elche na zvaničnoj stranici UEFA-e'']
* [http://www.lfp.es/en/liga-bbva/elche ''Elche na zvaničnoj stranici La Lige''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216171228/http://www.lfp.es/en/liga-bbva/elche |date=16. 2. 2015 }}
* [http://www.bdfutbol.com/en/e/e42.html ''Elche na bdfutbol.com'']

{{La Liga}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji|Elche]]</text>
      <sha1>jaxizeq28g4ml4se4813rkci6sg7qyq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>DW Stadion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385468</id>
    <revision>
      <id>3715585</id>
      <parentid>3628121</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:29:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1909" sha1="igxnacy796px260upm7qy8q27f604rd" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
|       naziv_stadiona = DW Stadion
|           nadimak    = 
|              slika   = [[Datoteka:Warm up at the DW Stadium, Wigan - geograph.org.uk - 2012508.jpg|300px]]
|           lokacija   = [[Wigan]]&lt;br /&gt;[[Greater Manchester]]&lt;br /&gt;[[Engleska]]
|    početak_izgradnje = 
|             otvoren  = [[1999.]]
|              vlasnik = Dave Whelan
| koordinate           = {{coord|53|32|52|N|2|39|14|W}}
|           operator   = 
|            površina  = 
|  cijena_izgradnje    = 30 miliona [[Britanska funta|£]]
|          arhitekta   = [[Alfred McAlpine]]
|       bivši_nazivi   = 
| rekordna_posjećenost = 
|            korisnici = 
|   kapacitet_sjedišta = 25.138&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.stadiumguide.com/dwstadium/|title=DW Stadion|access-date=26. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|         dimenzije    = 105m x 68m
}}
'''DW Stadion'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://stadiumdb.com/stadiums/eng/dw_stadium|title=DW Stadium – StadiumDB.com|website=stadiumdb.com|access-date=2024-06-22}}&lt;/ref&gt; je [[nogomet]]ni [[stadion]] koji se nalazi u [[Wigan]]u, [[Engleska]]. Na njemu domaće utakmice igraju nogometni klub [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]] i ragbi klub [[Wigan Warriors]]. Kapacitet stadiona je 25.138 sjedećih mjesta.

Stadion je otvoren 7. augusta 1999. godine. Wigan Athletic je prethodno igrao na stadionu [[Springfield Park (Wigan)|Springfield Park]]. Stadion nosi ime po fitnes kompaniji ''DWSportsfitness''. Prethodno je nosio naziv ''JJB Stadion''. Izgradnja stadiona je koštala 30 miliona [[Britanska funta|funti]]. DW Stadion je 37. najveći stadion u Engleskoj.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [http://www.dwstadium.co.uk/contact-us Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150512163134/http://www.dwstadium.co.uk/contact-us |date=12. 5. 2015 }}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nogometni stadioni u Engleskoj]]</text>
      <sha1>igxnacy796px260upm7qy8q27f604rd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>387006</id>
    <revision>
      <id>3715678</id>
      <parentid>3682918</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:11:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="208595" sha1="aenreqhuhiu2jeg8u61owhnj37s5mz5" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičko takmičenje
| naziv                = Eurosong 2016.
| slika                = Služeni logo Eurosonga 2016.jpg
| veličina_slike       = 300px
| slika_alt            =
| opis_slike           =
| četvrtfinale         =
| polufinale           =
| prvo_polufinale      = 10. maj 2016.
| drugo_polufinale     = 12. maj 2016.
| drugi_pokušaj        =
| finale               = 14. maj 2016.
| mjesto_održavanja    = [[Ericsson Globe]], [[Stockholm]], [[Švedska]]
| voditelji            = {{unbulleted list|[[Petra Mede]]|[[Måns Zelmerlöw]]}}
| dirigent             =
| režiser              = [[Sven Stojanović]]
| izvršni_nadzornik    = [[Jon Ola Sand]]
| izvršni_producent    = {{unbulleted list|Johan Bernhagen|Martin Österdahl}}
| emiter               = [[Sveriges Television]] (SVT)
| uvodni_čin           = {{unbulleted list
|'''1. polufinale:''' &quot;[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]&quot;, pjesma [[Måns Zelmerlöw|Månsa Zelmerlöwa]]
|'''2. polufinale:''' &quot;That's Eurovision&quot;&lt;ref name=&quot;SF2 Opening Number&quot;&gt;{{cite web|last1 = Bayley|first1 = Matheson|title = That's Eurovision – Music by Matheson Bayley, Lyric by Matheson Bayley, Edward af Sillén and Daniel Réhn|url = http://www.mathesonbayley.com/thats_eurovision.php|access-date = 13. 5. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160514120338/http://www.mathesonbayley.com/thats_eurovision.php|archive-date=14. 5. 2016|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; (tj. &quot;Story of ESC&quot;/&quot;Story of Eurovision&quot;), izveli Petre Mede i Månsa Zelmerlöwa
|'''Finale''': &quot;Parade of Flags&quot;: počast švedskom modnom dizajnu i dance-muzici}}
| međučin              = {{unbulleted list
|'''1. polufinale:''' &quot;The Grey People&quot;, koreografirao [[Fredrik Rydman]]
|'''2. polufinale:''' &quot;Man vs Machine&quot;, koreografirao Fredrik Rydman
|'''Finale:''' &quot;[[Rock Your Body]]&quot; i &quot;[[Can't Stop the Feeling!]]&quot;, pjesme [[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]]
|&quot;Love Love Peace Peace&quot;, parodija pobjednikā Eurosonga
|&quot;Lynda Woodruff&quot;, skeč [[Sarah Dawn Finer]]
|&quot;[[Fire in the Rain]]&quot; i &quot;Heroes&quot;, pjesme Månsa Zelmerlöwa}}
| reprizni_čin         =
| slogan               = ''Come Together'' ({{bs|Zbližimo se}})
| broj_učesnika        = 42. zemlje
| debitiranje          =
| povratak             = {{unbulleted list|{{Esc|Bosna i Hercegovina}}|{{Esc|Bugarska}}|{{Esc|Hrvatska}}|{{Esc|Ukrajina}}}}
| odustajanje          = {{unbulleted list|{{Esc|Portugal}}|{{Esc|Rumunija}}}}
| karta                = ESC 2016 Map.svg
| veličina_karte       = 300px
| zeleno               = Države učesnice
| crveno               = Države koje se nisu kvalificirale u finale
| žuto                 = Države koje su ranije učestvovale, a nisu 2016.
| sistem_glasanja      = Svaka zemlja dodjeljuje po dva niza bodova (1–8, 10 i 12 bodova) svojim omiljenim pjesmama: jedan niz bodova dodjeljuje profesionalni žiri, a drugi publika.
| bez_poena            =
| pobjednička_pjesma   = {{unbulleted list|{{Esc|Ukrajina}}&lt;br /&gt;
&quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;}}
| pobjednički_ples     =
| prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2015.|2015]]
| ovo_takmičenje       = 2016
| sljedeće_takmičenje  = [[Eurosong 2017.|2017]]
}}
'''Eurosong 2016.''' bio je 61. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Ericsson Globe]]u u [[Stockholm]]u ([[Švedska]]) zahvaljujući pobjedi [[Måns Zelmerlöw|Månsa Zelmerlöwa]] na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015.]] u [[Beč]]u ([[Austrija]]) s pjesmom &quot;[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]&quot;. Ovo je bio treći put da se takmičenje održalo u Stockholmu; takmičenja [[Eurosong 1975.|1975]]. i [[Eurosong 2000.|2000]]. održana su u ovom gradu, s tim da je takmičenje 2000. također održano u Globeu. Polufinalne večeri održane su 10. i 12. maja, dok je finalna večer održana 14. maja. Voditelji sve tri večeri bili su Måns Zelmerlöw i [[Petra Mede]].

Pobijedila je [[Ukrajina|ukrajinska]] predstavnica [[Jamala]] s pjesmom &quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;. Ovo je druga pobjeda Ukrajine nakon [[Ruslana|Ruslaninog]] uspjeha na [[Eurosong 2004.|Eurosongu 2004]]. Ovo je bilo prvo takmičenje od uvođenja profesionalnog žirija 2009. na kojem je sveukupnim pobjednikom proglašena pjesma koja nije pobijedila ni po glasovima žirija ni po glasovima publike; plasirala se na 2. mjesto po rezultatima oba glasanja. Glasove žirija osvojila je australska predstavnica [[Dami Im]] s pjesmom &quot;[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]&quot;, dok je glasove publike osvojio ruski predstavnik [[Sergej Lazarev]] s pjesmom &quot;[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]&quot;. Ovo je prva pobjednička pjesma koja sadrži stihove na [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom]].

Na takmičenju su učestvovale 42 zemlje. Nakon odsustva s nedavnih takmičenja, vratile su se [[Bosna i Hercegovina]], [[Bugarska]], [[Hrvatska]] i [[Ukrajina]], dok se vratila i Australija koja je bila poseban gost na Eurosongu 2015. [[Portugal]] se povukao s takmičenja jer im nacionalni emiter nije dovoljno promovirao muzički sadržaj, dok se [[Rumunija]] morala povući s takmičenja zbog duga [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropskoj radiodifuzijskoj uniji]] (EBU-u). Ovo je bio prvi put od 1975. da se značajno promijeni sistem glasanja i to na sljedeći način: prvo su predstavljeni rezultati samo nacionalnog žirija svake države (s tim da se umjesto čitanja 8, 10 i 12 bodova, čitalo samo 12 bodova), a nakon toga su, obrnutim redoslijedom, predstavljeni rezultati publike iz svih zemalja učesnica.

U finalu se plasiralo 26 zemalja, koje je po prvi put uživo prikazano u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. [[Češka]] se plasirala u finale takmičenja nakon pet neuspješnih pokušaja, dok se Bosna i Hercegovina i [[Grčka]] po prvi put nisu plasirale u finale. Australija se u finalu plasirala na 2. mjesto i time poboljšala svoj plasman u odnosu na [[Eurosong 2015.|prošlogodišnje takmičenje]] na kojem se ujedno i prvi put pojavila, dok se [[Bugarska]] plasirala na 4. mjesto i time poboljšala svoj plasman otkad se počela takmičiti, 2005. [[Justin Timberlake]] je izveo pjesme &quot;[[Rock Your Body]]&quot; i &quot;[[Can't Stop the Feeling!]]&quot; tokom čina u pauzi finala takmičenja. Takmičenje je pratilo 204 miliona gledalaca širom svijeta, čime je oboren rekord prošlogodišnjeg takmičenja za 5 miliona gledalaca.

== Mjesto održavanja ==
{{detalji|tema=zemlji domaćinu|Švedska}}
[[Datoteka:Globen September 2014 02.jpg|mini|lijevo|250px|Ericsson Globe u Stockholmu (Švedska), mjesto održavanja Eurosonga 2016.]]

=== Arena ===
Nakon pobjede [[Måns Zelmerlöw|Månsa Zelmerlöwa]] na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015.]] u [[Beč]]u s pjesmom &quot;[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]&quot;, takmičenje je održano u [[Ericsson Globe]]u u [[Stockholm]]u. Arena može ugostiti 16.000 osoba. Ovo je bio drugi put da se u njoj održava takmičenje; prvi put je bila domaćin [[Eurosong 2000.|Eurosonga 2000]].&lt;ref name=&quot;eurovision.tv&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=stockholm_to_host_2016_eurovision_song_contest|title=Stockholm to host 2016 Eurovision Song Contest|work=Eurovision.tv|access-date=8. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Faza nadmetanja ===
{{location map+ |Švedska |float=right |width=150 |caption=Prikazano je šest gradova koji se se konkurirali; plavom bojom označen je izabrani grad domaćin.|places=
&lt;small&gt;{{location map~ |Švedska |lat=59.329444 |long=18.068611 |label=&lt;big&gt;'''[[Stockholm]]'''&lt;/big&gt;|mark=Blue pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Švedska |lat=57.7     |long=11.966667 |label=[[Göteborg]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Švedska |lat=58.4158     |long=15.6253 |label=[[Linköping]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Švedska |lat=60.616667     |long=16.783333 |label=[[Sandviken]] i [[Gävle]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Švedska |lat=63.290833     |long=18.715556 |label=[[Örnsköldsvik]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~ |Švedska |lat=55.583333 |long=13.033333 |label=[[Malmö]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
}}
Dana 24. maja, odmah nakon švedske pobjede na Eurosongu 2015, [[Sveriges Television]] (SVT) najavio je da im je [[Tele2 Arena]] u Stockholmu prvi izbor za mjesto održavanja Eurosonga 2016. Međutim, pozvani su drugi gradovi i arene, te su svi oni koji su htjeli predati aplikacijsku ponudu SVT-u mogli to učiniti u roku od 3 sedmice.

Dana 1. juna, SVT je objavio sljedeće zahtjeve koje zainteresovane dvorane i gradovi moraju ispoštovati kako bi bili domaćin takmičenja:&lt;ref name=&quot;Bidding Cities&quot;&gt;{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Malmö to host Eurovision again?|url=http://esctoday.com/104452/eurovision-2015-malmo-to-host-eurovision-again/|website=esctoday,com|publisher=ESCToday|access-date=1. 6. 2015|date=1. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
* SVT mora imati pristup mjestu održavanja najmanje 4–6 sedmica prije takmičenja kako bi pripremili binu, osvjetljenje i ostale tehničke detalje.
* Centar za medije specifične veličine mora biti obezbijeđen.
* Specifičan broj hotela i hotelskih soba mora biti u neposrednoj blizini mjesta održavanja.
* Grad domaćin mora biti blizu većeg aerodroma.
Očekivalo se da će SVT sredinom ljeta objaviti gdje će se takmičenje održati,&lt;ref name=&quot;expressen.se_29May&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Preparations in full swing in Sweden|url=http://www.esctoday.com/104336/eurovision-2016-preparations-in-full-swing-in-sweden/|publisher=esctoday.com|access-date=29. 5. 2015|date=26. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; što je i uradio 8. jula izabravši Ericsson Globe.&lt;ref name=&quot;LocationChosen&quot;&gt;{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2015/07/08/esc16-stockholm-to-host-eurovision-2016/|title=ESC’16: Stockholm To Host Eurovision 2016|publisher=eurovoix.com|access-date=8. 7. 2015|date=8. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

'''Legenda'''
{{colorbox|#ccccff|{{dvostruki bodež}}&amp;nbsp;}} Izabrano mjesto održavanja
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
! Grad&lt;ref name=&quot;Bidding Cities&quot;/&gt;
! Arena
! Kapacitet
! Napomene
|-
| rowspan=2|[[Göteborg]]
| [[Scandinavium]]
| 14.000
| Domaćin [[Eurosong 1985.|Eurosonga 1985]].
|-
| [[Ullevi]]
| 75.000
| Prijedlog je zavisio od toga hoće li izgradnja krova za stadion biti odobrena. Ideja je kasnije propala zbog prekomjernih troškova.&lt;ref name=&quot;UlleviWithdrawal&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gp.se/kulturnoje/1.2744807-inget-eurovision-pa-ullevi|title=Inget Eurovision på Ullevi|website=Göteborgs-Posten|access-date=13. 6. 2015|date=12. 6. 2015|language=sv|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614032337/http://www.gp.se/kulturnoje/1.2744807-inget-eurovision-pa-ullevi|archive-date=14. 6. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Linköping]]
| [[Saab Arena]]
| 11.500
| —
|-
| [[Malmö]]&lt;ref name=&quot;MalmöWithdrawal&quot;&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2015/06/11/esc16-malmo-withdraws-its-bid-to-host/|title=ESC’16: Malmö Withdraws Its Bid To Host|publisher=eurovoix.com|access-date=11. 6. 2015|date=11. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
| [[Malmö Arena]]
| 15.500
| Domaćin [[Eurosong 2013.|Eurosonga 2013]]. Povukao je kandidaturu 11. juna 2015. navodeći da arena neće biti dostupna prije samog takmičenja tokom nekoliko sedmica namijenjenih za probu.&lt;ref name=&quot;MalmöWithdrawal&quot;/&gt;
|-
| [[Örnsköldsvik]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Örnsköldsvik enters the race with Fjällräven Center|url=http://esctoday.com/104692/eurovision-2016-ornskoldsvik-enters-the-race-with-fjallraven-center/|access-date=12. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
| [[Fjällräven Center]]
| 9.800
| —
|-
|[[Sandviken]] i [[Gävle]]&lt;ref&gt;{{cite web|title = Eurovision Eurovision 2016: Sandviken enters the host city race with Göransson Arena!|url = http://esctoday.com/104533/eurovision-2016-sandviken-enters-the-host-city-race-with-goransson-arena/|access-date = 2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
|[[Göransson Arena]]
|10.000
| Da je izabrana ova opcija, Sandviken bi bio domaćin polufinala i finala koja bi se održala u Göransson Areni, dok bi se u Gävleu održali satelitski događaji poput manjih koncerata i drugih programa.&lt;ref&gt;{{cite web|title = ESC '16: Gävle &amp; Sandviken Submit Joint Bid|url = http://eurovoix.com/2015/06/09/esc16-gavle-sandviken-submit-joint-bid/|access-date = 9. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=5|'''[[Stockholm]]'''&lt;ref name=&quot;StockholmBid&quot;&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/12/eurovision-2016-host-city-stockholm-globen-area/97994/|title=Eurovision 2016 Host City: Stockholm applies with Globen Area, not Friends Arena|publisher=wiwibloggs.com|access-date=12. 6. 2015|date=12. 6. 2015|last=Xifaras|first=Billy}}&lt;/ref&gt;
| [[Annexet]]
| 4.000
| —
|- style=&quot;background:#ccf;&quot;
| '''[[Ericsson Globe]]''' {{dvostruki bodež}}
| 16.000
| Domaćin [[Eurosong 2000.|Eurosonga 2000]]. i finala [[Melodifestivalen]]a od [[Melodifestivalen 2002.|2002]]. do [[Melodifestivalen 2012.|2012]].
|-
| [[Friends Arena]]
| 65.000
| Domaćin finala Melodifestivalena od [[Melodifestivalen 2013.|2013]]. Friends Arena je najveći nogometni stadion i arena zatvorenog tipa u Švedskoj i ostalim [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Međutim, na kraju se ispostavilo da stadion nije bio dio stokholmske ponude.&lt;ref name=&quot;StockholmBid&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NoBigArena&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dn.se/kultur-noje/melodifestivalen/friends-och-tele2-ute-ur-eurovision-leken/|title=Friends och Tele2 ute ur Eurovision-leken|work=Dagens Nyheter|access-date=5. 7. 2015|date=2. 6. 2015|language=sv|trans-title=Friends and Tele2 out of the Eurovision-game}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Hovet]]
|9.000
|—
|-
| [[Tele2 Arena]]
| 45.000
| Dana 24. maja 2015. SVT je objavio da mi je prvi izbor za mjesto održavanja bila Tele2 Arena.&lt;ref name=expressen.se_29May&gt;{{cite web|last1=Selåker|first1=Johannes|last2=Olausson|first2=Mathilda|title=Här är arenan där SVT vill anordna Eurovision|url=http://www.expressen.se/noje/har-ar-arenan-dar-svt-vill-anordna-eurovision/|work=Expressen|access-date=29. 5. 2015|language=sv|trans-title=Ovo je arena u kojoj SVT želi organizirati Eurosongu|date=24. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2016-what-do-we-know-so-far/|title=Eurovision 2016: What do we know so far?|publisher=escdaily.com|access-date=26. 6. 2015|date=26. 5. 2015|archive-date=15. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015064934/http://www.escdaily.com/eurovision-2016-what-do-we-know-so-far/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Međutim, arenu nije bilo moguće koristiti zbog SVT-ovih zahtjeva da arena bude dostupna najmanje 4–6 sedmica prije samog takmičenja, što bi utjecalo na domaćinske utakmice švedskog nogometnog tima [[Hammarby Fotboll]].&lt;ref name=&quot;NoBigArena&quot; /&gt; Dana 14. marta 2016. EBU je objavio da će Tele2 Arena biti domaćin događaja ''Eurovision The Party'' i da će rezultati švedskog žirija biti objavljeni uživo s ovog događaja.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=stockholms_tele2_arena_to_host_eurovision_the_party|title=Stockholm's Tele2 Arena to host Eurovision The Party|website=Eurovision.tv|language=en|access-date=15. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Format ==
Preliminarne datume održavanja takmičenja objavili su šefovi delegacije 16. marta 2015. u [[Beč]]u. Odlučeno je da će se polufinala održati 10. i 12. maja, a finale 14. maja 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Corner|first1=Natalie|title=When is Eurovision 2016? Date, location, entry details|url=http://www.mirror.co.uk/tv/tv-news/eurovision-2016-date-location-entry-5751430|work=Daily Mirror|access-date=24. 5. 2015|date=24. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Bilo je moguće da se datumi promijene zavisno od [[SVT]]-a,&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Brey|first1=Marco|title=Heads of Delegations meet in Vienna|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=follow_live_heads_of_delegations_meet_in_vienna|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=16. 3. 2015|date=16. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; ali su kasnije potvrđeni kad je objavljeno da je [[Stockholm]] odabran za grada domaćina.&lt;ref name=&quot;LocationChosen&quot;/&gt;

Godine 2014, [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) i [[Azijskopacifička difuzijska unija]] (ABU) vodili su razgovore oko gostovanja izvođača s televizijskog takmičenja u pjevaju kojeg organizira ABU. Dana 16. jula 2015. EBU je potvrdio da razmatra o prijedlogu o kojem se raspravljalo na generalnoj skupštini ABU-a prethodne godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=EBU to look at possibility of Asian guest star|url=http://eurovoix.com/2015/07/16/eurovision-ebu-to-look-at-possibility-of-asian-guest-star/|publisher=eurovoix.com|access-date=8. 8. 2015|date=16. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 9. septembra 2015. SVT je predložio da se vrijeme početka takmičenja pomjeri sa 21:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] na 20:00 CEST tvrdeći da bi se ovim promoviralo gledanje takmičenja s porodicom, pogotovo u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] gdje takmičenje zna trajati do kasnih noćnih sati.&lt;ref name=&quot;dnse-budget&quot;&gt;{{cite news|title = SVT kapar Eurovisionbudget|url = http://www.dn.se/kultur-noje/melodifestivalen/svt-kapar-eurovisionbudget/|access-date = 19. 9. 2015|work = Dagens Nyheter|language = sv|trans-title=SVT smanjila budžet Eurosonga}}&lt;/ref&gt; Međutim, EBU je 28. oktobra objavio službena pravila takmičenja u kojima je navedeno da se vrijeme početka neće promijeniti.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.eurovision.tv/upload/press-downloads/2016/2015-10-28_2016_ESC_rules_PUBLIC_EN.pdf|title = Public Rules of the 61st Eurovision Song Contest|date = 28. 10. 2015|access-date = 21. 1. 2016|website = |publisher = EBU|last = |first = }}&lt;/ref&gt;

Dana 23. septembra, EBU je objavio da će prikazati produžene klipove sa proba svih šest numera koje su se automatski kvalificirale u finale (&quot;[[Velika petorka]]&quot; i [[Švedska]]) umjesto da koriste klipove iz službenih videozapisa kao što je to ranije rađeno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=big_five_and_host_country_more_prominently_in_the_semi-finals|title='Big Five' and host country more prominently in the Semi-Finals|work=Eurovision.tv|access-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 26. oktobra, SVT i EBU objavili su ključne osobe zadužene za takmičenje. Izvršni producenti bili su [[Johan Bernhagen]] i [[Martin Österdahl]], dok je šef produkcije bio [[Tobias Åberg]]. Tri emisije uživo [[Režiser|režirao]] je [[Sven Stojanović]], a producent takmičenja bio je [[Christer Björkman]], koji je ujedno šef švedske delegacije.&lt;ref name=&quot;Core Team&quot;&gt;{{cite web|last1 = Escudero|first1 = Victor M|title = Meet the core team for 2016|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=meet_the_core_team_for_2016|website = eurovision.tv|publisher = EBU|access-date = 18. 11. 2015|date = 26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Novi sistem glasanja ===
Dana 18. februara 2016. EBU je objavio da će glasanje po prvi put dobiti značajne promjene nakon [[Eurosong 1975.|Eurosonga 1975]]. Prema novom sistemu, koji se temelji na sistemu glasanja [[Melodifestivalen]]a, svaka zemlja dodjeljivat će po dva skupa od 1 do 8, 10 i 12 bodova; jedan skup sastojat će se od glasova profesionalnih žirija, a drugi od glasova publike. Nakon što publika dā svoje glasove, prikazat će se glasovi profesionalnih žirija. Umjesto da se na ekranu prikažu bodovi od 1 do 7, ove godine prikazat će se od 1 do 8 i &quot;velikih&quot; 10 bodova, te će nacionalni glasnogovornik objaviti jedino državu koja je dobila 12 bodova. Nakon što se prikažu svi glasovi profesionalnih žirija, glasovi publike iz svih zemalja učesnica spojit će se tako da će svaka pjesma dobiti dodatan broj bodova proporcionalan udjelu glasova publike. Bodovi će se brzo dodati onim zemljama koje se plasiraju između 11. i 26. mjesta prema glasovima publike, tako da će se voditelji zadržati samo na rezultatima zemalja koje su se plasirale među prvih 10. Novi sistem glasanja koristio se u objema polufinalnim večerima s tim da su se, kao i ranije, rezultati pročitali nasumično.&lt;ref name=&quot;voting changes&quot;&gt;{{cite web|last=Jordan|first=Paul|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=biggest_change_to_eurovision_song_contest_voting_since_1975|title=Biggest change to Eurovision Song Contest voting since 1975|publisher=eurovision.tv|access-date=18. 2. 2016|date=18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.de/news/ESC-Finale-Barbara-Schoeneberger-ist-Spokesperson,schoeneberger768.html|title=Barbara Schöneberger verliest ESC-Punkte|last=Norddeutscher Rundfunk|date=7. 4. 2016|website=eurovision.de|language=de|access-date=7. 4. 2016|quote=Die Punkte für die Länder, die in der Zuschauer-Wertung die Plätze 11 bis 26 belegen, werden auf der Tafel eingeblendet. Die Top Ten des Publikums-Votings werden von den ESC-Moderatoren - in diesem Jahr Måns Zelmerlöw und Petra Mede - verkündet.|trans-title=ESC: Barbara Schöneberger je glasnogovornica}}&lt;/ref&gt;

Budući da novi sistem glasanja daje jednaku vrijednost glasovima žirija i publike, ne mogu se koristiti rezultati nacionalnih žirija i publike u slučaju da dođe do pogrešnih rezultata. Ako zemlja ne može dostaviti važeće rezultate glasova žirija i publike, zamijenit će se izračunavanjem rezultata žirija i publike prethodno izabrane grupe zemalja koje je referentna grupa takmičenja odobrila. Kritiku novog sistema glasanja uputio je direktor [[Radiotelevizija San Marina|sanmarinske radiotelevizije]], Carlo Romeo, rekavši da novi sistem umanjuje prikaz sanmarinskih i drugih glasova [[mikrodržava]] jer San Marino jedino koristi glasove žirija. EBU-u je uputio kritiku jer ih nisu kontaktirali prije donošenja odluke o novom sistemu glasanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.smtvsanmarino.sm/programmi/speciali/eurovision-2016/news|title=ESC 2016: Press Release: Serhat &amp; San Marino go Disco in Stockholm!|website=SMTV San Marino|access-date=27. 2. 2016|date=27. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;San Marino voting controversy&quot;&gt;{{cite web|last1=Gallagher|first1=Robin|title=San Marino: SMRTV claims new voting system is &quot;unacceptable&quot;|url=http://wiwibloggs.com/2016/02/23/san-marino-rtv-claims-new-voting-system-is-unacceptable/127735/|website=Wiwibloggs|publisher=Wiwibloggs.com|access-date=27. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi događaji ===
Dana 14. marta 2016. EBU je objavio da će [[Tele2 Arena]] u Stockholmu biti domaćin događaja ''Eurovision The Party'' koji je održan u isto vrijeme kad i finale takmičenja, tj. 14. maja.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovo je omogućilo obožavateljima takmičenja da finale prate na velikom ekranu, vide sadržaj iz bekstejdža poput ekskluzivnih intervijua. Vodila ga je [[Sanna Nielsen]]. [[Gina Dirawi]] objavila je rezultate švedskog žirija s ovog događaja. Održani su tulumi prije i poslije takmičenja na kojima su se pojavili prethodni pobjednici takmičenja poput [[Carola|Carole]] i [[Loreen]].&lt;ref name=&quot;expressen.se&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.expressen.se/kvallsposten/sanna-nielsen-leder-mellon--vid-sidan-av/|title=Sanna Nielsen leder Mellon – vid sidan av|work=Expressen|access-date=14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;expressen.se1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/sanna-nielsens-nya-jobb-under-eurovision/|title=Sanna Nielsens nya jobb under Eurovision|work=Expressen|access-date=14. 3. 2016|date=14. 3. 2016|language=sv|trans-title=Novi posao Sanne Nielsen na Eurosongu}}&lt;/ref&gt; Izvršni producent takmičenja, [[Johan Bernhagen]], izjavio je da ovaj događaj nadopunjava slične koje se održavaju u Eurovision Villageu i EuroClubu i da se nada da će ''Eurovision The Party'' postati godišnja manifestacija u gradu domaćinu takmičenja.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Voditelji ===
[[Datoteka:ESC2016 Hosts 01 (crop).jpg|mini|Voditelji Eurosonga 2016. bili su [[Måns Zelmerlöw]] i [[Petra Mede]].]]
Nakon pobjede na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]], [[Måns Zelmerlöw]] izrazio je želju da vodi naredni Eurosong.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lindqvist|first1=Anton|title=Måns Zelmerlöw öppnar för att leda Eurovision Song Contest 2016|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/mans-zelmerlow-oppnar-for-att-leda-eurovision-song-contest-2016|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=24. 5. 2015|language=sv|trans-title=Mans Zelmerlöw izrazio želju da vodi Eurosong 2016.|date=24. 5. 2015|archive-date=29. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150629000541/http://www.svt.se/melodifestivalen/mans-zelmerlow-oppnar-for-att-leda-eurovision-song-contest-2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ranije je vodio [[Melodifestivalen 2010.|Melodifestivalen 2010]].&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Linndqvist|first1=Anton|title=Måns Zelmerlöw – Heroes|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/artister/2015/mans-zelmerlow-heroes|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=25. 5. 2015|language=sv|date=21. 11. 2014|archive-date=9. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150509143639/http://www.svt.se/melodifestivalen/artister/2015/mans-zelmerlow-heroes|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i SVT-ovu emisiju ''[[Allsång på Skansen]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lindqvist|first1=Anton|title=Följ med på Allsångshistoria|url=http://www.svt.se/allsang/folj-med-pa-allsangshistoria|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=25. 5. 2015|language=sv|trans-title=Slijedite historiju pjesmama|date=17. 6. 2013|archive-date=5. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150705102434/http://www.svt.se/allsang/folj-med-pa-allsangshistoria|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Christer Björkman]] je 25. maja za švedske novine ''[[Expressen]]'' izjavio da su potencijalni kandidati za voditelje Gina Dirawi, [[Petra Mede]] i Sanna Nielsen.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Selåker|first1=Johannes|last2=Färsjö|first2=Therese|title=Måns öppnar för nytt jobb efter ESC-succén|url=http://www.expressen.se/noje/mans-oppnar-for-nytt-jobb-efter-esc-succen/|work=Expressen|access-date=25. 5. 2015|language=sv|trans-title=Måns otvoren za novi posao nakon uspjeha na ESC-u|date=24. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna, novine su objavile da SVT razmatra da [[Dolph Lundgren]] vodi emisiju sa Zelmerlöwom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/02/eurovision-2016-dolph-lundgren-host-mans-zelmerlow/97275/|title=Eurovision 2016: Dolph Lundgren to host alongside Måns Zelmerlöw|author=William Lee Adams|work=Eurovision 2015 Predictions, Polls, Odds, Rankings – wiwibloggs|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Dana 19. augusta, ''Expressen'' je izvijestio da su Mede i Zelmerlöw bili prvi izbor za voditelje takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.expressen.se/noje/svt-vill-att-mede-och-zelmerlow-leder-esc/|title=SVT vill att Mede och Zelmerlöw leder ESC|work=Expressen|access-date=26. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; Na konferenciji za novinare 14. decembra, SVT je potvrdio da će voditelji takmičenja biti Måns Zelmerlöw i Petra Mede.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Petra Mede and Måns Zelmerlöw to host in Stockholm!|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=petra_mede_and_mans_zelmerloew_to_host_in_stockholm|website = Eurovision.tv|access-date = 14. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

Voditelji konferencije za novinare bili su [[Jovan Radomir]] i [[Catarina Rolfsdotter-Jansson]]. Dana 8. maja 2016. duo je također komentirao na događaju crvenog tepiha ispred [[Kraljevska palača u Stockholmu|Kraljevske palače u Stockholmu]], neposredno prije službenog koktela dobrodošlice u [[Gradska vijećnica Stockholma|Gradskoj vijećnici Stockholma]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/jovan-radomir-och-catarina-rolfsdotter-jansson-modererar-presskonferenserna-for-eurovision-song-contest-2016|title=Få mer av Eurovision – se presskonferenserna live|trans-title=Dobijte još Eurovizije – gledajte konferenciju za novinare uživo|last=Albinsson|first=Mathilde|date=2. 5. 2016|work=Sveriges Television|language=sv|access-date=8. 5. 2016|archive-date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509034751/http://www.svt.se/melodifestivalen/jovan-radomir-och-catarina-rolfsdotter-jansson-modererar-presskonferenserna-for-eurovision-song-contest-2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/19/details-opening-ceremony-revealed/|title=Details of opening ceremony revealed|last=Davies|first=Megan|date=19. 4. 2016|work=Eurovoix|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Žrijeb za polufinale ===
Žrijeb za polufinale održan je 25. januara 2016. u Gradskoj vijećnici Stockholma, a vodili su ga [[Alexandra Pascalidou]] i Jovan Radomir.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Semi-Final Allocation Draw on Monday, pots revealed|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=semi-final_allocation_draw_on_monday_pots_revealed|website = Eurovision.tv|access-date = 21. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi dio žrijeba odlučio je u kojem će polufinalu &quot;Velika petorka&quot; i Švedska moći glasati. U drugom dijelu žrijeba, odlučeno je u kojoj će polovini svaka zemlja učestvovati, s tim da će producenti kasnije odrediti tačan redoslijed takmičenja. EBU je prvobitno najavio da će se tačan redoslijed takmičenja znati 5. aprila;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/04/01/ebu-confirms-semi-final-running-order-will-revealed-tuesday/136512/|title=EBU confirms semi-final running order to be revealed on Tuesday|last=Gallagher|first=Robyn|website=wiwibloggs.com|publisher=Wiwibloggs|access-date=1. 4. 2016|date=1. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; međutim, datum je odgođen na 8. april zbog nepoznatog razloga.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Van Eersel|first1=Dennis|title=Eurovision 2016 running order revealed this Friday|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2016-running-order-revealed-next-tuesday/|publisher=ESCDaily|access-date=5. 4. 2016|date=4. 4. 2016|archive-date=1. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401142536/http://www.escdaily.com/eurovision-2016-running-order-revealed-next-tuesday/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U prvom polufinalu učestvovalo je 18 zemalja, dok je prvobitno planirano da njih 19 učestvuje u drugom; međutim, 22. aprila ovaj broj je smanjen na 18 zemalja jer se [[Rumunija]] morala povući s takmičenja. U finalu će učestvovati 26 zemalja, odnosno 20 zemalja koje su se plasirale u polufinalima, &quot;Velika petorka&quot; i Švedska.

Polufinalisti su bili podijeljeni u 6 šešira koje je EBU objavio 21. januara, formiranih na osnovu historijata razmjene bodova koje je izračunao [[Digame]], službeni partner takmičenja. Izvlačenje iz različitih šešira smanjuje šanse da će doći do &quot;komšijskog glasanja&quot; i povećava neizvjesnost u polufinalima. EBU je odobrio zahtjeve švedskog i njemačkog emitera koji su zatražili da Švedska nastupa i glasa u prvom, a [[Njemačka]] u drugom polufinalu.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Van Eersel|first1=Dennis|title=Eurovision 2016: Semi-finals Allocation Draw on 25th of January|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2016/|publisher=ESCDaily.com|access-date=2. 1. 2016|date=23. 12. 2015|archive-date=25. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151225063105/http://www.escdaily.com/eurovision-2016/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web|title = Allocation Draw: The results!|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=allocation_draw_the_results|website = Eurovision.tv|access-date = 25. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Šešir broj 1
! Šešir broj 2
! Šešir broj 3
! Šešir broj 4
! Šešir broj 5
! Šešir broj 6
|-
| valign=&quot;top&quot;|
* {{Esc|Albanija}}
* {{Esc|Bosna i Hercegovina}}
* {{Esc|Hrvatska}}
* {{Esc|Makedonija}}
* {{Esc|Crna Gora}}
* {{Esc|Srbija}}
* {{Esc|Slovenija}}
| valign=&quot;top&quot;|
* {{Esc|Danska}}
* {{Esc|Estonija}}
* {{Esc|Finska}}
* {{Esc|Island}}
* {{Esc|Latvija}}
* {{Esc|Norveška}}
| valign=&quot;top&quot;|
* {{Esc|Armenija}}
* {{Esc|Azerbejdžan}}
* {{Esc|Bjelorusija}}
* {{Esc|Gruzija}}
* {{Esc|Rusija}}
* {{Esc|Ukrajina}}
| valign=&quot;top&quot;|
* {{Esc|Australija}}
* {{Esc|Belgija}}
* {{Esc|Bugarska}}
* {{Esc|Kipar}}
* {{Esc|Grčka}} 
* {{Esc|Nizozemska}}
| valign=&quot;top&quot;|
* {{Esc|Češka}}
* {{Esc|Irska}}
* {{Esc|Litvanija}}
* {{Esc|Malta}}
* {{Esc|Poljska}}
* {{Esc|San Marino}}
| valign=&quot;top&quot;|
* {{Esc|Austrija}}
* {{Esc|Mađarska}}
* {{Esc|Izrael}}{{ref|a|1}}
* {{Esc|Moldavija}}
* {{Esc|Rumunija}}{{ref|b|2}}
* {{Esc|Švicarska}}
|}

=== Činovi ===
[[Datoteka:Justin Timberlake Cannes 2013.jpg|mini|150px|Justin Timberlake izveo je pjesmu &quot;[[Can't Stop the Feeling!]]&quot;]]
Dana 1. maja 2016. objavljeno je da će čin otvaranja prvog polufinala biti Zelmerlöwa izvedba pjesme &quot;[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/05/01/eurovision-2016-sneak-peak-first-rehearsals-inside-globen-arena/139865/|title=Eurovision 2016: Sneak peek of first rehearsals inside Globen Arena|publisher=Wiwibloggs|website=wiwibloggs.com|date=1. 5. 2016|last=Kavaler|first=Ron}}&lt;/ref&gt; dok će čin otvaranja drugog polufinala biti komični mjuzikl [[Matheson Bayley|Mathesona Bayleyja]] pod nazivom &quot;That's Eurovision&quot; (doslovno &quot;To je Eurovizija&quot;) u izvedbi Zelmerlöwa i Petre Mede. Slično početnim ceremonijama počev od [[Eurosong 2013.|Eurosonga 2013]], potvrđeno je da će čin otvaranja finala također biti parada [[zastava]] finalista. Tematika čina bila je počast švedskom [[Modni dizajn|modnom dizajnu]] i [[Dance-muzika|dance-muzici]]. Učesnici su predstavljeni tako što su zastave finalista projektirane na modele koji su hodali po [[Modna pista|modnoj pisti]] obučeni u 26 haljina koje je dizajnirala [[Bea Szenfeld]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/flaggparad-eurovision-song-contest-2016-fashion-bea-szenfeld-svensk-housemusik-avicii|title=Så blir öppningsnumret i finalen av Eurovision 2016 – en hyllning till svensk design och dansmusik|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514004043/http://www.svt.se/melodifestivalen/flaggparad-eurovision-song-contest-2016-fashion-bea-szenfeld-svensk-housemusik-avicii|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Činovi u pauzi oba polufinala bili su skečevi u koreografiji [[Fredrik Rydman|Fredrika Rydmana]]: &quot;The Grey People&quot; (doslovno &quot;Sivi ljudi&quot;) u prvom polufinalu i &quot;Man Meets Machine&quot; (doslovno &quot;Čovjek upoznaje mašinu&quot;).

Dana 9. maja, EBU je objavio da će jedan od činova u pauzi biti svjetska premijera nastupa uživo pjesama &quot;[[Can't Stop the Feeling]]&quot; i &quot;[[Rock Your Body]]&quot; [[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]].&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Justin Timberlake makes world premiere live performance in the Eurovision Song Contest!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=justin_timberlake_makes_world_premiere_live_performance_in_the_eurovision_song_contest|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=9. 5. 2016|date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Bio je prva &quot;globalna megazvijezda&quot; da nastupa u jednom od činova u pauzi.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Alice Vincent |url=http://www.telegraph.co.uk/tv/2016/05/14/why-is-justin-timberlake-at-eurovision-and-what-will-he-perform/ |title=Justin Timberlake was too slick and soulless at Eurovision - review |publisher=Telegraph.co.uk |date=15. 5. 2016 |access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Također je izveden i skeč pod nazivom &quot;Love Love Peace Peace&quot; (doslovno &quot;Ljubav ljubav mir mir&quot;) koji je zapravo mješavina prethodnih pjesama s Eurosonga u kojem su se pojavili [[Charlotte Perrelli]], [[Lordi]] i [[Alexander Rybak]], pobjednici [[Eurosong 1999.|Eurosonga 1999]], [[Eurosong 2006.|2006]] i [[Eurosong 2009.|2009]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/bombastiskt-humornummer-driver-med-eurovision-i-eurovision|title=Rybak, tanter och hamsterhjul – bombastiskt humornummer driver med Eurovision|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514004039/http://www.svt.se/melodifestivalen/bombastiskt-humornummer-driver-med-eurovision-i-eurovision|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bio je i skeč s [[Lynda Woodruff|Lyndom Woodruff]], koju je glumila [[Sarah Dawn Finer]], a Zelmerlöw je izveo pjesme &quot;Heroes&quot; i &quot;[[Fire in the Rain]]&quot; s njegovog najnovijeg albuma ''[[Perfectly Damaged]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/sa-blir-finalen-i-eurovision-song-contest-2016-minut-for-minut|title=Så blir finalen i Eurovision Song Contest 2016 – minut för minut|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514004045/http://www.svt.se/melodifestivalen/sa-blir-finalen-i-eurovision-song-contest-2016-minut-for-minut|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Timerlakeova izvedba nije bila prikazana na [[Logo TV]]-u u [[SAD]]-u. Izvršni nadzornik takmičenja, [[Jon Ola Sand]], objasnio je u interviju za britanske novine ''[[The Guardian]]'', da nastup nisu mogli prikazati zbog problema s autorskim pravima, te je umjesto izvedbe prikazan skeč &quot;The Grey People&quot; s prve polufinalne večeri.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/tv-and-radio/2016/may/12/how-eurovision-finally-cracked-america-justin-timberlake|title=How Eurovision finally cracked America|last=Qvist|first=Bella|date=15. 5. 2015|website=The Guardian|publisher=Guardian News and Media Limited|access-date=16. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Zemlje učesnice ==
[[Datoteka:ESC 2016 Semi-Finals.svg|mini|{{legend|#D40000|Učestvovale u prvom polufinalu}} {{legend|#FFAAAA|Automatski se kvalificirale u finale, ali su mogle glasati u prvom polufinalu}} {{legend|#000080|Učestvovale u drugom polufinalu}} {{legend|#99CCFF|Automatski se kvalificirale u finale, ali su mogle glasati u drugom polufinalu}}]]
Zainteresovani učesnici mogli su se prijaviti do 15. septembra 2015, a iz takmičenja su se mogli povući do 10. oktobra 2015. bez da snose bilo kakve finansijske sankcije.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Stockholm 2016: How many countries will join us in Stockholm?|url=http://esctoday.com/105590/eurovision-2016-how-many-countries-will-join-us-in-stockholm/|publisher=esctoday.com|access-date=11. 9. 2015|date=10. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; EBU je prvobitno objavio da će 43 zemlje učestvovati na takmičenju, što je bio identičan broj učesnika kao [[Eurosong 2008.|2008]]. i [[Eurosong 2011.|2011]].&lt;ref name=Participants&gt;{{cite web|first=Paul|last=Jordan|title=43 countries represented in Stockholm!|url=https://www.eurovision.tv/page/news?id=176263|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=26. 11. 2015|date=26. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Rumunija]] se morala povući s takmičenja 22. aprila 2016, što je smanjilo broj učesnika na 42.&lt;ref name=&quot;romanian_disqualification&quot; /&gt;

Na ovogodišnje takmičenje vratile su se [[Bosna i Hercegovina]] (nakon trogodišnjeg odsustva), [[Bugarska]] i [[Hrvatska]] (nakon dvogodišnjeg odsustva) i [[Ukrajina]] (nakon jednogodišnjeg odsustva). Nakon gostovanja na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]], [[Australija]] je ponovo pozvana da učestvuje u ovogodišnjem takmičenju jer je njihov nacionalni emiter, SBS, pridruženi član [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]]. Međutim, za razliku od prethodne godine kad se automatski kvalificirala u finale i imala pravo glasanja tokom sve tri večeri, ove godine nastupala je u drugom polufinalu i imala pravo glasanja tokom te i finalne večeri. Portugal se povukao s takmičenja navodeći da im se nacionalni emiter nije dovoljno potrudio promovirati muzičke medije i da im je proces odabira predstavnika za Eurosong loše urađen.&lt;ref name=&quot;Portugal&quot;&gt;{{cite web|last1=Kiernan|first1=Emma|title=Portuguese websites call for changes to Portugal's 2016 Eurovision selection|url=http://escreporter.com/portuguese-websites-call-changes-2016-eurovision-selection/|publisher=escreporter.com|access-date=19. 7. 2015|date=9. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721191505/http://escreporter.com/portuguese-websites-call-changes-2016-eurovision-selection/|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rumunija se morala povući s takmičenja 22. aprila 2016. zbog dugova u iznosu od 16 miliona [[Švicarski franak|švicarskih franaka]].&lt;ref name=&quot;romanian_disqualification&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=tvr_romania_no_longer_entitled_to_take_part_in_eurovision_2016|title=TVR (Romania) no longer entitled to take part in Eurovision 2016|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Izvođači koji su učestvovali ranije ===
Sedam izvođača vratilo se na takmičenje. [[Deen]] je ranije predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurosong 2004.|Eurosongu 2004]]. s pjesmom &quot;[[In The Disco]]&quot; koja mu je donijela 9. mjesto u finalu.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Fuster |first1=Luis |title=Eurovision 2016: Deen and Dalal will sing for Bosnia &amp; Herzegovina |url=https://wiwibloggs.com/2015/11/25/deen-and-dalal-to-represent-bosnia-herzegovina-at-euroivison-2016/108522/ |website=wiwibloggs |access-date=7. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210607162149/http://wiwibloggs.com/2015/11/25/deen-and-dalal-to-represent-bosnia-herzegovina-at-euroivison-2016/108522/ |archive-date=7. 6. 2021 |date=25. 11. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Kaliopi]] je ranije predstavljala [[Makedonija|Makedoniju]] na [[Eurosong 2012.|Eurosongu 2012]]. s pjesmom &quot;[[Crno i belo]]&quot; koja joj je donijela 13. mjesto u finalu. Također je trebala predstavljati Makedoniju na [[Eurosong 1996.|Eurosongu 1996]]. s pjesmom &quot;[[Samo ti]]&quot;, ali nije prošla kvalifikacijsku rundu.&lt;ref name=&quot;Macedonia&quot;&gt;{{cite web|last1 = Jordan|first1 = Paul|title = Kaliopi returns for FYR Macedonia!|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=kaliopi_returns_for_fyr_macedonia|website = eurovision.tv|access-date = 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Poli Genova]] je predstavljala Bugarsku na Eurosongu 2011. s pjesmom &quot;[[Na inat]]&quot; koja joj je donijela 12. mjesto u drugom polufinalu.&lt;ref name=&quot;Bulgaria&quot;&gt;{{cite web|last1 = Brey|first1 = Marco|title = Bulgaria: Poli Genova returns to Eurovision|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=190113|website = eurovision.tv|publisher = EBU|access-date = 19. 2. 2016|date = 19. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Bojan Jovović]], član grupe [[Highway]], ranije je predstavljao [[Srbija i Crna Gora|Srbiju i Crnu Goru]] kao član grupe [[No Name]] na [[Eurosong 2005.|Eurosongu 2005]]. s pjesmom &quot;[[Zauvijek moja]]&quot; koja im je donijela 7. mjesto u finalu.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Montenegro: No Name member Bojan Jovovic joins Highway|url = http://wiwibloggs.com/2015/12/18/montenegro-no-name-member-highway/111425/|website = Eurovision 2016 Predictions, Polls, Odds, Rankings {{!}} wiwibloggs|access-date = 21. 1. 2016|last = Mario}}&lt;/ref&gt; [[Ira Losco]] je ranije predstavljala [[Malta|Maltu]] na [[Eurosong 2002.|Eurosongu 2002]]. s pjesmom &quot;[[7th Wonder]]&quot; koja joj je donijela 2. mjesto u finalu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ira Losco wins the 2016 Malta Eurovision Song Contest|url=http://www.tvm.com.mt/mt/eurovision/news/ira-losco-wins-the-2016-malta-eurovision-song-contest/|website=tvm.com.mt|publisher=TVM|access-date=23. 1. 2016|date=23. 1. 2016|archive-date=8. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180108043024/https://www.tvm.com.mt/mt/eurovision/news/ira-losco-wins-the-2016-malta-eurovision-song-contest/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Donny Montell]] je predstavljao Litvaniju na Eurosongu 2012. s pjesmom &quot;[[Love Is Blind (Donny Montell)|Love Is Blind]]&quot; koja mu je donijela 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;Lithuania&quot;&gt;{{cite web|last=Leon|first=Jakov|title=It's Donny Montell for Lithuania!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=its_donny_montell_for_lithuania|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=12. 3. 2016|date=12. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Greta Salóme]] i [[Jónsi]] predstavljali su [[Island]] na Eurosongu 2012. s pjesmom &quot;[[Never Forget (Greta Salóme i Jónsi)|Never Forget]]&quot; koja im je donijela 20. mjesto u finalu.&lt;ref name=&quot;Iceland&quot;&gt;{{cite web|last=Escudero|first=Victor|title=Greta Salome to represent Iceland!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=greta_salome_to_represent_iceland|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=20. 2. 2016|date=20. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Prvo polufinale ===
U prvom polufinalu nastupalo je 18 država. Glasati su također mogle Francuska, Španija i Švedska.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Istaknute su države koje su se kvalificirale u finale.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=We have our first ten finalists|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=50we_have_our_first_ten_finalists|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=10. 5. 2016|date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! #&lt;ref name=semis_draw&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Running order of the Semi-Finals revealed|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=running_order_of_the_semi-finals_revealed|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=8. 4. 2016|date=8. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Država&lt;ref name=Semi1&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 First Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2123|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Jezik
! Izvođač&lt;ref name=Semi1 /&gt;
! Pjesma&lt;ref name=Semi1 /&gt;
! Prijevod
! Plasman&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 - First Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/stockholm-2016/semi-final-1|website=Eurovision|access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Bodovi
|-
| 1.
| {{Esc|Finska}}
| [[engleski jezik|engleski]]
| [[Sandhja]]
| &quot;[[Sing It Away]]&quot;
| Samo pjevaj
|15.
|51
|-
| 2.
| {{Esc|Grčka}}
| engleski, [[grčki jezik|grčki]]{{Ref|c|3}}
| [[Argo (grupa)|Argo]]
| &quot;[[Utopian Land]]&quot;
| Zemlja utopije
|16.
|44
|-
| 3.
| {{Esc|Moldavija}}
| engleski
| [[Lidia Isac]]
| &quot;[[Falling Stars (pjesma)|Falling Stars]]&quot;
| Zvijezde padalice
|17.
|33
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 4.
| {{Esc|Mađarska}}
| engleski
| [[Freddie (pjevač)|Freddie]]
| &quot;[[Pioneer (pjesma)|Pioneer]]&quot;
| Pionir
|4.
|197
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 5.
| {{Esc|Hrvatska}}
| engleski
| [[Nina Kraljić]]
| &quot;[[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]]&quot;
| Svjetionik
|10.
|133
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 6.
| {{Esc|Nizozemska}}
| engleski
| [[Douwe Bob]]
| &quot;[[Slow Down (Douwe Bob)|Slow Down]]&quot;
| Uspori
|5.
|197
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 7.
| {{Esc|Armenija}}
| engleski
| [[Iveta Mukučjan]]
| &quot;[[LoveWave]]&quot;
| Ljubavni talas
|2.
|243
|-
| 8.
| {{Esc|San Marino}}
| engleski
| [[Serhat (pjevač)|Serhat]]
| &quot;[[I Didn't Know]]&quot;
| Nisam znao
|12.
|68
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 9.
| {{Esc|Rusija}}
| engleski
| [[Sergej Lazarev]]
| &quot;[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]&quot;
| Ti si jedina
|1.
|342
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 10.
| {{Esc|Češka}}
| engleski
| [[Gabriela Gunčíková]]
| &quot;[[I Stand (pjesma)|I Stand]]&quot;
| Stojim
|9.
|161
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 11.
| {{Esc|Kipar}}
| engleski
| [[Minus One (grupa)|Minus One]]
| &quot;[[Alter Ego (Minus One)|Alter Ego]]&quot;
| Alter ego
|8.
|164
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 12.
| {{Esc|Austrija}}
| [[francuski jezik|francuski]]
| [[Zoë (austrijska pjevačica)|Zoë]]
| &quot;[[Loin d'ici]]&quot;
| Daleko odavde
|7.
|170
|-
| 13.
| {{Esc|Estonija}}
| engleski
| [[Jüri Pootsmann]]
| &quot;[[Play (Jüri Pootsmann)|Play]]&quot;
| Pusti
|18.
|24
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 14
| {{Esc|Azerbejdžan}}
| engleski
| [[Samra Rahimli|Samra]]
| &quot;[[Miracle (Samra Rahimli)|Miracle]]&quot;
| Čudo
|6.
|185
|-
| 15.
| {{Esc|Crna Gora}}
| engleski
| [[Highway]]
| &quot;[[The Real Thing (Highway)|The Real Thing]]&quot;
| Prava stvar
|13.
|60
|-
| 16.
| {{Esc|Island}}
| engleski
| [[Greta Salóme Stefánsdóttir|Greta Salóme]]
| &quot;[[Hear Them Calling]]&quot;
| Čuj ih kako dozivaju
|14.
|51
|-
| 17.
| {{Esc|Bosna i Hercegovina}}
| [[bosanski jezik|bosanski]]
| [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] i [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] i [[Jasmin Fazlić Jala|Jala]]
| &quot;[[Ljubav je]]&quot;
|—
|11.
|104
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 18.
| {{Esc|Malta}}
| engleski
| [[Ira Losco]]
| &quot;[[Walk on Water (Ira Losco)|Walk on Water]]&quot;
| Hodati po vodi
|3.
|209
|}

=== Drugo polufinale ===
U drugom polufinalu nastupalo je 18 država. Glasati su također mogle Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=ESC'16: Big 5 &amp; Sweden Will Perform in the Semi Finals|url=http://eurovoix.com/2015/09/23/esc16-big-5-sweden-will-perform-in-the-semi-finals/|publisher=eurovoix.com|access-date=23. 9. 2015|date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Planirano je da u drugom polufinalu nastupa i Rumunija, ali se morala povući zbog dugova tako da su sve države koje su trebale nastupati 13. pa nadalje pomjerene za jedno mjesto.&lt;ref name=&quot;romanian_disqualification&quot; /&gt; Istaknute su države koje su se kvalificirale u finale.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=10 more finalists through to the Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=10_more_finalists_through_to_the_grand_final|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=12. 5. 2016|date=12. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! #&lt;ref name=semis_draw /&gt;
! Država&lt;ref name=Semi2&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Second Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2133|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Jezik
! Izvođač&lt;ref name=Semi2 /&gt;
! Pjesma&lt;ref name=Semi2 /&gt;
! Prijevod
! Plasman&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 - Second Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/stockholm-2016/semi-final-2|website=Eurovision|access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Bodovi
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 1.
| {{Esc|Latvija}}
| engleski
| [[Justs Sirmais|Justs]]
| &quot;[[Heartbeat (Justs)|Heartbeat]]&quot;
| Otkucaj srca
|8.
|132
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 2.
| {{Esc|Poljska}}
| engleski
| [[Michał Szpak]]
| &quot;[[Color of Your Life]]&quot;
| Boja tvog života
|6.
|151
|-
| 3.
| {{Esc|Švicarska}}
| engleski
| [[Rykka]]
| &quot;[[The Last of Our Kind]]&quot;
| Posljednji naše vrste
|18.
|28
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 4.
| {{Esc|Izrael}}
| engleski
| [[Hovi Star]]
| &quot;[[Made of Stars]]&quot;
| Stvoreni od zvijezda
|7.
|147
|-
| 5.
| {{Esc|Bjelorusija}}
| engleski
| [[Aleksandar Ivanov (pjevač)|Ivan]]
| &quot;[[Help You Fly]]&quot;
| Pomoći ću ti letjeti
|12.
|84
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 6.
| {{Esc|Srbija}}
| engleski
| [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]]
| &quot;[[Goodbye (Shelter)]]&quot;
| Doviđenja (Sklonište)
|10.
|105
|-
| 7.
| {{Esc|Irska}}
| engleski
| [[Nicky Byrne]]
| &quot;[[Sunlight (pjesma Nickyja Byrnea)|Sunlight]]&quot;
| Sunčev zrak
|15.
|46
|-
| 8.
| {{nowrap|{{Esc|Makedonija}}}}
| [[makedonski jezik|makedonski]]
| [[Kaliopi]]
| &quot;[[Dona (pjesma)|Dona]]&quot; (Дона)
|—
|11.
|88
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 9.
| {{Esc|Litvanija}}
| engleski
| [[Donny Montell]]
| &quot;[[I've Been Waiting for This Night]]&quot;
| Čekao sam ovu noć
|4.
|222
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 10.
| {{Esc|Australija}}
| engleski
| [[Dami Im]]
| &quot;[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]&quot;
| Zvuk tišine
|1.
|330
|-
| 11.
| {{Esc|Slovenija}}
| engleski
| [[ManuElla]]
| &quot;[[Blue and Red]]&quot;
| Plavo i crveno
|14.
|57
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 12.
| {{Esc|Bugarska}}
| engleski, [[bugarski jezik|bugarski]]
| [[Poli Genova]]
| &quot;[[If Love Was a Crime]]&quot;
| Da je ljubav zločin
|5.
|220
|-
| 13.
| {{Esc|Danska}}
| engleski
| [[Lighthouse X]]
| &quot;[[Soldiers of Love (Lighthouse X)|Soldiers of Love]]&quot;
| Vojnici ljubavi
|17.
|34
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 14.
| {{Esc|Ukrajina}}
| engleski, [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]
| [[Jamala]]
| &quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;
|—
|2.
|287
|-
| 15.
| {{Esc|Norveška}}
| engleski
| [[Agnete Johnsen|Agnete]]
| &quot;[[Icebreaker (pjesma)|Icebreaker]]&quot;
| Ledolomac
|13.
|63
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 16.
| {{Esc|Gruzija}}
| engleski
| [[Nika Kočarov &amp; Young Georgian Lolitas]]
| &quot;[[Midnight Gold]]&quot;
| Ponoćno zlato
|9.
|123
|-
| 17.
| {{Esc|Albanija}}
| engleski
| [[Eneda Tarifa]]
| &quot;[[Fairytale (Eneda Tarifa)|Fairytale]]&quot;
| Bajka
|16.
|45
|- style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| 18.
| {{Esc|Belgija}}
| engleski
| [[Laura Tesoro]]
| &quot;[[What's the Pressure]]&quot;
| Čemu pritisak
|3.
|274
|}

=== Finale ===
Redoslijed finala predstavljen je nakon što je završena konferencija za novinare drugog polufinala.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Running order for Grand Final revealed|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=113running_order_for_grand_final_revealed|website=Eurovision.tv|access-date=13. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Pobjednik je istaknut zlatnom bojom.

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! #
! Država&lt;ref name=grandfinal /&gt;
! Jezik
! Izvođač&lt;ref name=grandfinal&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2113|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=2. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Pjesma&lt;ref name=grandfinal /&gt;
! Prijevod
! Plasman
! Bodovi
|-
| 1.
| {{Esc|Belgija}}
| engleski
| [[Laura Tesoro]]
| &quot;[[What's the Pressure]]&quot;
| Čemu pritisak
| 10.
| 181
|-
| 2.
| {{Esc|Češka}}
| engleski
| [[Gabriela Gunčíková]]
| &quot;[[I Stand (pjesma)|I Stand]]&quot;
| Stojim
| 25.
| 41
|-
| 3.
| {{Esc|Nizozemska}}
| engleski
| [[Douwe Bob]]
| &quot;[[Slow Down (Douwe Bob)|Slow Down]]&quot;
| Uspori
| 11.
| 153
|-
| 4.
| {{nowrap|{{Esc|Azerbejdžan}}}}
| engleski
| [[Samra Rahimli|Samra]]
| &quot;[[Miracle (Samra Rahimli)|Miracle]]&quot;
| Čudo
| 17.
| 117
|-
| 5.
| {{Esc|Mađarska}}
| engleski
| [[Freddie (pjevač)|Freddie]]
| &quot;[[Pioneer (pjesma)|Pioneer]]&quot;
| Pionir
| 19.
| 108
|-
| 6.
| {{Esc|Italija}}
| [[italijanski jezik|italijanski]], engleski
| [[Francesca Michielin]]
| &quot;[[Nessun grado di separazione|No Degree of Separation]]&quot;
| {{nowrap|Nijedan stepen razdvajanja}}
| 16.
| 124
|-
| 7.
| {{Esc|Izrael}}
| engleski
| [[Hovi Star]]
| &quot;[[Made of Stars]]&quot;
| Stvoreni od zvijezda
| 14.
| 135
|-
| 8.
| {{Esc|Bugarska}}
| engleski, bugarski
| [[Poli Genova]]
| &quot;[[If Love Was a Crime]]&quot;
| Da je ljubav zločin
| 4.
| 307
|-
| 9.
| {{Esc|Švedska}}
| engleski
| [[Frans Jeppsson Wall|Frans]]
| &quot;[[If I Were Sorry]]&quot;
| Da mi je žao
| 5.
| 261
|-
| 10.
| {{Esc|Njemačka}}
| engleski
| [[Jamie-Lee Kriewitz|Jamie-Lee]]
| &quot;[[Ghost (Jamie-Lee Kriewitz)|Ghost]]&quot;
| Duh
| 26.
| 11
|-
| 11.
| {{Esc|Francuska}}
| francuski, engleski
| [[Amir Haddad|Amir]]
| &quot;[[J'ai cherché]]&quot;
| Tražio sam
| 6.
| 257
|-
| 12.
| {{Esc|Poljska}}
| engleski
| [[Michał Szpak]]
| &quot;[[Color of Your Life]]&quot;
| Boja tvog života
| 8.
| 229
|-
| 13.
| {{Esc|Australija}}
| engleski
| [[Dami Im]]
| &quot;[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]&quot;
| Zvuk tišine
| 2.
| 511
|-
| 14.
| {{Esc|Kipar}}
| engleski
| [[Minus One (grupa)|Minus One]]
| &quot;[[Alter Ego (Minus One)|Alter Ego]]&quot;
| Alter ego
| 21.
| 96
|-
| 15.
| {{Esc|Srbija}}
| engleski
| [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]]
| &quot;[[Goodbye (Shelter)]]&quot;
| Doviđenja (Sklonište)
| 18.
| 115
|-
| 16.
| {{Esc|Litvanija}}
| engleski
| [[Donny Montell]]
| {{nowrap|&quot;[[I've Been Waiting for This Night]]&quot;}}
| Čekao sam ovu noć
| 9.
| 200
|-
| 17.
| {{Esc|Hrvatska}}
| engleski
| [[Nina Kraljić]]
| &quot;[[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]]&quot;
| Svjetionik
| 23.
| 73
|-
| 18.
| {{Esc|Rusija}}
| engleski
| [[Sergej Lazarev]]
| &quot;[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]&quot;
| Ti si jedina
| 3.
| 491
|-
| 19.
| {{Esc|Španija}}
| engleski
| [[Barei (pjevačica)|Barei]]
| &quot;[[Say Yay!]]&quot;
| Kaži da!
| 22.
| 77
|-
| 20.
| {{Esc|Latvija}}
| engleski
| [[Justs Sirmais|Justs]]
| &quot;[[Heartbeat (Justs)|Heartbeat]]&quot;
| Otkucaj srca
| 15.
| 132
|- style=&quot;font-weight: bold; background: gold;&quot;
| 21.
| {{Esc|Ukrajina}}
| engleski, krimskotatarski
| [[Jamala]]
| &quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;
|—
| 1.
| 534
|-
| 22.
| {{Esc|Malta}}
| engleski
| [[Ira Losco]]
| &quot;[[Walk on Water (Ira Losco)|Walk on Water]]&quot;
| Hodati po vodi
| 12.
| 153
|-
| 23.
| {{Esc|Gruzija}}
| engleski
| [[Nika Kočarov &amp; Young Georgian Lolitas]]
| &quot;[[Midnight Gold]]&quot;
| Ponoćno zlato
| 20.
| 104
|-
| 24.
| {{Esc|Austrija}}
| [[francuski jezik|francuski]]
| [[Zoë (austrijska pjevačica)|Zoë]]
| &quot;[[Loin d'ici]]&quot;
| Daleko odavde
| 13.
| 151
|-
| 25.
| {{Esc|UK|link=Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu}}
| engleski
| [[Joe i Jake|Joe &amp; Jake]]
| &quot;[[You're Not Alone (Joe i Jake)|You're Not Alone]]&quot;
| Nisam sama
| 24.
| 62
|-
| 26.
| {{Esc|Armenija}}
| engleski
| [[Iveta Mukučjan]]
| &quot;[[LoveWave]]&quot;
| Ljubavni talas
| 7.
| 249
|}

== Bodovna lista ==
Podebljane su države koje su dodijelile svih 24 boda (po 12 bodova profesionalnog žirija i publike).

=== Prvo polufinale ===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
|-
! colspan=5|Zasebni glasovi&lt;br /&gt;publike i žirija u 1. PF&lt;ref&gt;{{cite web|title=2016 First Semi-Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2123#Scoreboard|website=Eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- &quot;
! #
! Publika
! Bodovi
! Žiri
! Bodovi
|-
| 1.
| {{Esc|Rusija}}
| 194
| {{Esc|Malta}}
| 155
|-
| 2.
| {{Esc|Austrija}}
| 133
| {{Esc|Rusija}}
| 148
|-
| 3.
| {{Esc|Mađarska}}
| 119
| {{Esc|Armenija}}
| 127
|-
| 4.
| {{Esc|Armenija}}
| 116
| {{Esc|Češka}}
| 120
|-
| 5.
| {{Esc|Nizozemska}}
| 95
| {{Esc|Nizozemska}}
| 102
|-
| 6.
| {{Esc|Kipar}}
| 93
| {{Esc|Azerbejdžan}}
| 92
|-
| 7.
| {{Esc|Azerbejdžan}}
| 93
| {{Esc|Hrvatska}}
| 80
|-
| 8.
| {{Esc|Bosna i Hercegovina}}
| 78
| {{Esc|Mađarska}}
| 78
|-
| 9.
| {{Esc|Malta}}
| 54
| {{Esc|Kipar}}
| 71
|-
| 10.
| {{Esc|Hrvatska}}
| 53
| {{Esc|Crna Gora}}
| 46
|-
| 11.
| {{Esc|San Marino}}
| 49
| {{Esc|Austrija}}
| 37
|-
| 12.
| {{Esc|Češka}}
| 41
| {{Esc|Finska}}
| 35
|-
| 13.
| {{Esc|Island}}
| 24
| {{Esc|Island}}
| 27
|-
| 14.
| {{Esc|Grčka}}
| 22
| {{Esc|Bosna i Hercegovina}}
| 26
|-
| 15.
| {{Esc|Finska}}
| 16
| {{Esc|Moldavija}}
| 24
|-
| 16.
| {{Esc|Estonija}}
| 15
| {{Esc|Grčka}}
| 22
|-
| 17.
| {{Esc|Crna Gora}}
| 14
| {{Esc|San Marino}}
| 19
|-
| 18.
| {{Esc|Moldavija}}
| 9
| {{Esc|Estonija}}
| 9
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:80%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| {{legenda|#FFFFFF|Glasovi žirija|boja_linije=#AAAAAA}}{{legenda|#A4D1EF|Glasovi publike|boja_linije=#AAAAAA}}&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;44&quot; | Detaljni rezultati glasanja
|-
! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Finska.svg|14px|Finska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Grčka.svg|14px|Grčka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Moldavija.svg|14px|Moldavija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Mađarska.svg|14px|Mađarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Hrvatska.svg|14px|Hrvatska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|14px|Holandija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Armenija.svg|14px|Armenija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – San Marino.svg|14px|San Marino]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Rusija.svg|14px|Rusija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Češka.svg|14px|Češka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Kipar.svg|14px|Kipar]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|14px|Austrija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Estonija.svg|14px|Estonija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Azerbejdžan.svg|14px|Azerbejdžan]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Crna Gora.svg|14px|Crna Gora]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Island.svg|14px|Island]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bosna i Hercegovina.svg|14px|Bosna i Hercegovina]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Malta.svg|14px|Malta]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|14px|Francuska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Španija.svg|14px|Španija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Švedska.svg|14px|Švedska]]
|-
! rowspan=&quot;36&quot; | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]]
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 51
| 35 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  || 4 ||  || 2 || 8 ||  ||  || 7 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  || 3 || 4
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 16 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Grčka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 44
| 22 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 3 ||  || 7 ||  || 3 ||  ||  || 6 || 3 ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 22 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 7 ||  || 3 ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 33
| 24 ||  || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  || 6 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || 4 ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 9 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Mađarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''197'''
| 78 ||  || 7 || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || 3 ||  ||  || 4 || '''12''' || 6 ||  || 5 || 8 || 1 || 2 || 4 ||  || 5 || 10 ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 119 || 4 || 7 || 6 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || 6 || 6 || 7 || 6 || 6 || 6 || 8 || 5 || 7 || 6 || 6 || 1 || 8 || 7 || 5 || 4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Hrvatska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''133'''
| 80 || 5 ||  || 5 || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || '''12''' || 2 || 1 || 1 || 6 || 7 || 7 || 3 ||  || 7 || 7 || 5 ||  || 6 ||  || 3
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 53 || 2 || 4 || 2 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || 3 ||  || 4 || 2 || 1 || 6 ||  ||  || 8 ||  || '''12''' ||  || 1 || 2 || 1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Nizozemska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''197'''
| 102 || '''12''' || 1 || 4 || 6 || 2 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 4 || '''12''' ||  || 10 ||  || 6 || '''12''' ||  || 2 || '''12''' || 1 ||  || 8 || 4 || 6
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 95 || 6 || 2 ||  || 6 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 4 || 6 ||  || 3 || 4 || 10 || 10 || 4 ||  || 10 ||  || 7 || 4 || 6 || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Armenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''243'''
| 127 || 7 || 10 || 10 || 5 || 5 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || '''12''' ||  || 10 || 5 || 2 ||  || '''12''' || 5 || 7 || '''12''' || 3 || '''12''' || 5 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 116 || 1 || 8 || 8 || 2 || 3 || '''12''' ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || '''12''' || '''12''' || 7 || 4 || 1 ||  || 3 || 3 || 3 || 4 || '''12''' || 10 || 3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| San Marino
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 68
| 19 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 || 6 ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 49 || 3 || 6 || 4 || 5 ||  || 4 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  || 5 || 4 || 10 || 2 || 1 ||  || 5 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Rusija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''342'''
| 148 || 6 || '''12''' || '''12''' || 10 || 6 || 1 || 7 || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || '''12''' || 8 || 1 || '''12''' || 8 || 10 || 8 || 10 || 2 || 8 || '''12'''
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| '''194''' || 8 || 10 || 10 || 10 || 10 || 8 || '''12''' || '''12''' ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || 10 || 7 || '''12''' || '''12''' || 10 || '''12''' || 7 || '''12''' || 8 || 8 || 8
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Češka'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''161'''
| 120 || 10 ||  || 8 || 8 || '''12''' || 4 || 5 || 4 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || 10 || 6 || 2 || 4 || 8 || '''12''' || 3 || 1 || 6 || 7
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 41 ||  || 3 || 3 || 3 || 4 || 2 || 2 || 2 || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 1 ||  || 3 || 1 ||  || 4 || 2 || 3 || 7 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Kipar'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''164'''
| 71 ||  || 8 || 7 || 2 || 10 || 10 ||  || 8 ||  || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 10 ||  ||  || 1 ||  || 8 || 4 || 1 || 1
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 93 || 7 || '''12''' ||  || 7 || 2 || 3 || 8 || 5 || 8 || 4 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 2 || 6 || 1 || 5 || 5 || 2 || 6 || 5 || 3 || 2
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Austrija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''170'''
| 37 || 3 || 2 ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  || 5 || 2 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  || 4 ||  || 1 || '''12''' ||  || 2 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 133 || 10 || 5 || 7 || 8 || 7 || 10 || 5 || 3 || 10 || 5 || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 10 || 6 ||  || 8 || 6 || 1 || 10 || '''12''' || 7 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 24
| 9 || 1 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 15 || '''12''' ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Azerbejdžan'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''185'''
| 92 || 2 || 5 ||  || 7 || 3 || 7 ||  || 6 || 10 || 3 || 4 || 4 || 7 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || 3 || 6 ||  || 7 || 5 || 8
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 93 ||  ||  || '''12''' || '''12''' ||  ||  ||  || 10 || 7 || 10 || 8 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 7 || 7 || 10 || 10 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Crna Gora
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 60
| 46 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || 10 || 10 || 3 ||  ||  ||  ||  || 7 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 3 || 7 ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 14 ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 8 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Island
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 51
| 27 || 4 ||  ||  || 1 || 1 ||  ||  || 7 ||  || 4 || 1 || 3 || 4 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  || 2 ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 24 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 3 || 3 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 3 ||  || 4 || 5
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 104
| 26 ||  ||  || 1 ||  || 4 ||  || 1 || 2 ||  || 2 ||  ||  ||  || 10 || 6 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 78 ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 7 || 1 || 4 ||  || 7 ||  || '''12''' ||  || 5 || '''12''' ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 6 ||  || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Malta'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''209'''
| '''155''' || 8 || 4 || 6 || '''12''' || 7 || 8 || '''12''' || 5 || 8 || 8 || 8 || '''12''' || 8 || 4 || 10 || 6 || 2 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 10 || 7 || 10
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 54 ||  || 1 || 5 || 4 || 1 || 1 || 8 ||  || 2 || 1 || 5 ||  || 2 || 10 || 4 || 4 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 1 ||  
|}

==== 12 bodova ====

===== Žiri =====
Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelio profesionalni žiri svake države u prvom polufinalu:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova
|-
| 5
| {{Esccnty|Rusija|g=2016}} || '''Azerbejdžan''', Kipar, Grčka, Moldavija, Švedska
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 4
| {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Malta, Crna Gora, '''Rusija''', Španija
|-
| {{Esccnty|Nizozemska|g=2016}} || Estonija, Finska, Island, San Marino
|-
| 3
| {{Esccnty|Malta|g=2016}} || Armenija, Austrija, Mađarska
|-
| 2
| {{Esccnty|Češka|g=2016}} || Bosna i Hercegovina, Hrvatska
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | 1
| {{Esccnty|Austrija|g=2016}} || Francuska
|-
| {{Esccnty|Hrvatska|g=2016}} || Nizozemska
|-
| {{Esccnty|Mađarska|g=2016}} || Češka
|}

===== Publika =====
Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelila publika svake države u prvom polufinalu:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova
|-
| 6
| {{Esccnty|Rusija|g=2016}} || Armenija, '''Azerbejdžan''', Estonija, Island, Malta, San Marino
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 4
| {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Češka, Francuska, Nizozemska, '''Rusija'''
|-
| {{Esccnty|Bosna i Hercegovina|g=2016}} || Austrija, Hrvatska, Crna Gora, Švedska
|-
| 2
| {{Esccnty|Azerbejdžan|g=2016}} || Mađarska, Moldavija
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 1
| {{Esccnty|Austrija|g=2016}} || Španija
|-
| {{Esccnty|Hrvatska|g=2016}} || Bosna i Hercegovina
|-
| {{Esccnty|Kipar|g=2016}} || Grčka
|-
| {{Esccnty|Estonija|g=2016}} || Finska
|-
| {{Esccnty|Grčka|g=2016}} || Kipar
|}

=== Drugo polufinale ===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
|-
! colspan=5|Zasebni glasovi&lt;br /&gt;publike i žirija u 2. PF&lt;ref&gt;{{cite web|title=2016 Second Semi-Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2133#Scoreboard|website=Eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- &quot;
! #
! Publika
! Bodovi
! Žiri
! Bodovi
|-
| 1.
| {{Esc|Ukrajina}}
| 152
| {{Esc|Australija}}
| 188
|-
| 2.
| {{Esc|Australija}}
| 142
| {{Esc|Belgija}}
| 139
|-
| 3.
| {{Esc|Belgija}}
| 135
| {{Esc|Ukrajina}}
| 135
|-
| 4.
| {{Esc|Poljska}}
| 131
| {{Esc|Izrael}}
| 127
|-
| 5.
| {{Esc|Bugarska}}
| 122
| {{Esc|Litvanija}}
| 104
|-
| 6.
| {{Esc|Litvanija}}
| 118
| {{Esc|Bugarska}}
| 98
|-
| 7.
| {{Esc|Latvija}}
| 68
| {{Esc|Gruzija}}
| 84
|-
| 8.
| {{Esc|Makedonija}}
| 54
| {{Esc|Latvija}}
| 64
|-
| 9.
| {{Esc|Bjelorusija}}
| 52
| {{Esc|Srbija}}
| 55
|-
| 10.
| {{Esc|Srbija}}
| 50
| {{Esc|Slovačka}}
| 45
|-
| 11.
| {{Esc|Gruzija}}
| 39
| {{Esc|Makedonija}}
| 34
|-
| 12.
| {{Esc|Albanija}}
| 35
| {{Esc|Bjelorusija}}
| 32
|-
| 13.
| {{Esc|Norveška}}
| 34
| {{Esc|Norveška}}
| 29
|-
| 14.
| {{Esc|Irska}}
| 31
| {{Esc|Švicarska}}
| 25
|-
| 15.
| {{Esc|Danska}}
| 24
| {{Esc|Poljska}}
| 20
|-
| 16.
| {{Esc|Izrael}}
| 20
| {{Esc|Irska}}
| 15
|-
| 17.
| {{Esc|Slovačka}}
| 8
| {{Esc|Danska}}
| 10
|-
| 18.
| {{Esc|Švicarska}}
| 3
| {{Esc|Albanija}}
| 10
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:80%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| {{legenda|#FFFFFF|Glasovi žirija|boja_linije=#AAAAAA}}{{legenda|#A4D1EF|Glasovi publike|boja_linije=#AAAAAA}}&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;44&quot; | Detaljni rezultati glasanja
|-
! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Latvija.svg|14px|Latvija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Poljska.svg|14px|Poljska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|14px|Švicarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Izrael.svg|14px|Izrael]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bjelorusija.svg|14px|Bjelorusija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Srbija.svg|14px|Srbija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Irska.svg|14px|Irska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Makedonija.svg|14px|Makedonija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Litvanija.svg|14px|Litvanija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Australija.svg|14px|Australija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Slovenija.svg|14px|Slovenija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bugarska.svg|14px|Bugarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|14px|Danska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Ukrajina.svg|14px|Ukrajina]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Norveška.svg|14px|Norveška]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Gruzija.svg|14px|Gruzija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Albanija.svg|14px|Albanija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|14px|Belgija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|14px|Njemačka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|14px|Italija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|14px|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
! rowspan=&quot;36&quot; | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]]
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Latvija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''132'''
| 64 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 6 || 6 || 7 ||  ||  || 4 || 2 || 7 ||  || 10 ||  || 3 || 6 || 2 || 5 || 1 ||  || 5 ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 68 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 ||  ||  || 5 ||  || 7 || 7 || '''12''' || 5 ||  ||  || 2 || 3 || 3 || 8 ||  || 3 || 3 ||  || 5
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Poljska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''151'''
| 20 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 3 ||  || 3 ||  ||  || 1 || 4 || 3 || 2 ||  ||  || 3 ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 131 || 4 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 7 || 6 || 6 || 1 || 10 || 1 || 7 ||  || 4 || 6 || 6 || '''12''' || 10 || 7 ||  || '''12''' || '''12''' || 10 || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Švicarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 28
| 25 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 ||  ||  || 5 ||  ||  || 1 || 7 ||  || 2 ||  ||  || 7 ||  || 1 || 1 ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 3 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Izrael'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''147'''
| 127 || 2 || 8 || 10 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 || 7 || 7 || 6 || 6 || 10 || 4 || 5 || 5 || 7 || 5 || 6 || 4 || 10 || '''12''' || 8 || 4
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 20 ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 ||  || 2 ||  ||  || 6 ||  || 2 ||  || 2 || 1 || 1 ||  || 1 || 2 ||  || 2 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Bjelorusija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 84
| 32 || 1 || 4 || 1 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 1 ||  ||  || 6 || 2 || 6 ||  || 5 ||  ||  ||  ||  || 2 ||  || 3
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 52 || 7 || 8 ||  || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || 2 ||  || 6 ||  ||  || 4 || 1 || 10 ||  || 6 ||  ||  ||  || 1 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Srbija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''105'''
| 55 || 5 || 1 || 3 ||  || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || '''12''' ||  || 3 ||  || 8 ||  || 3 ||  ||  || 8 || 2 ||  || 5 || 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 50 ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 10 ||  || 2 || '''12''' || 5 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 1 || 6 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Irska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 46
| 15 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  || 4 || 2 || 3 ||  ||  ||  ||  || 2 || 2
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 31 || 1 || 2 || 2 || 1 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 1 || 7 ||  ||  || 4 ||  || 2 ||  ||  || 4 ||  ||  || 7
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Makedonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 88
| 34 ||  ||  ||  || 8 ||  || '''12''' ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 54 ||  ||  || 4 || 2 ||  || '''12''' ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 4 || 10 || 8 ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  || 2 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Litvanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''222'''
| 104 || '''12''' || 3 || 8 || 4 || 10 || 5 || 3 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 7 || 1 || 3 || 10 || 8 || 8 || 1 ||  || 3 || 3 || 1 || 8
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 118 || 10 || 3 ||  || 5 || 10 ||  || '''12''' ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 ||  || 3 || 7 || 6 || '''12''' || 10 || 4 || 8 || 4 || 4 || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Australija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''330'''
| '''188''' || 8 || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 || 4 || 6 || 4 || '''12''' ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || 10 || '''12''' || 7 || '''12''' || 10
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 142 || 8 || 10 || 6 || '''12''' || 7 || 7 || 8 || 4 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 6 || 7 || 8 || 7 || 8 || 4 || 6 || 10 || 10 || 3 || 6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 53
| 45 || 3 ||  ||  ||  ||  || 6 || 8 || 7 || 1 || 4 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 ||  ||  ||  ||  || 6 || 7 ||  || 6 ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 8 ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  || 3 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Bugarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''220'''
| 98 || 7 || 5 || 4 || 3 || 4 || 2 || 10 || 8 || 2 || 8 || 6 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 7 ||  || 10 ||  || 7 || 6 || 4 ||  || 5
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 122 || 3 || 4 || 3 || 10 || 8 || 8 || 5 || 8 || 3 || 10 || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 3 || 5 || 6 || 5 || 7 || 7 || 7 || 7 || 8
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Danska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 34
| 10 ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  || 4 || 3 ||  ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 24 || 2 || 1 || 1 || 4 ||  ||  || 3 ||  ||  || 1 ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 5 ||  || 2 || 5 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Ukrajina'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''287'''
| 132 || 10 || '''12''' || 5 || 10 || 7 || 10 ||  || 10 || 8 ||  || 8 || 4 || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 6 || '''12''' || 5 || 5 || 6 || 10 || 6
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| '''152''' || '''12''' || '''12''' || 5 || 7 || '''12''' || 6 || 4 || 6 || 10 || 3 || 8 || '''12''' || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 4 || '''12''' || 5 || 6 || 8 || '''12''' || 3

|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 63
| 29 ||  ||  || 2 ||  || 6 ||  ||  ||  || 4 || 5 ||  ||  || 6 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 ||  || 4 ||  ||  || 1
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 34 ||  ||  ||  ||  || 3 || 3 ||  || 2 || 2 ||  || 2 || 1 || 10 || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 10 ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Gruzija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''123'''
| 39 || 5 || 7 ||  ||  || 2 || 2 ||  ||  || 8 ||  || 1 ||  ||  || 8 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  || 5 ||  || 1
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 84 || 6 || 7 ||  || 5 || 2 || 3 || 1 || 1 || 10 ||  ||  || 7 ||  || 4 || 1  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  || 8 || 10 || 7 || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 45
| 10 ||  ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | ||  ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 35 ||  ||  || 10 ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 2 ||  || 8 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''Belgija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; rowspan=2| '''274'''
| 139 || 4 || 2 || 7 || 6 || '''12''' ||  || '''12''' || 3 || 5 || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 7 || 10 ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || 4 || 7
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 135 || 6 || 6 || 8 || 8 || 4 || 10 || 6 || 5 || 4 || '''12''' || 7 || 10 || '''12''' || 3 || 7 || 4 || 8 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 6 || 5 || 4
|}

==== 12 bodova ====

===== Žiri =====
Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelio profesionalni žiri svake države u drugom polufinalu:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova
|-
| 9
| {{Esccnty|Australija|g=2016}} || Belgija, Bugarska, Danska, '''Izrael''', Italija, Litvanija, Norveška, Švicarska, Ukrajina
|-
| 4
| {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Bjelorusija, Irska, Slovenija
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | 2
| {{Esccnty|Makedonija|g=2016}} || '''Albanija''', '''Srbija'''
|-
| {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || '''Gruzija''', '''Poljska'''
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | 1
| {{Esccnty|Gruzija|g=2016}} || Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
| {{Esccnty|Izrael|g=2016}} || Njemačka
|-
| {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Latvija
|-
| {{Esccnty|Srbija|g=2016}} || Makedonija
|}

===== Publika =====
Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelila publika svake države u drugom polufinalu:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova
|-
| 6
| {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || Bjelorusija, Bugarska, '''Gruzija''', Italija, Latvija, '''Poljska'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 3
| {{Esccnty|Poljska|g=2016}} || Belgija, Njemačka, Ukrajina
|-
| {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Irska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2
| {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Danska
|-
| {{Esccnty|Makedonija|g=2016}} || '''Albanija''', '''Srbija'''
|-
| {{Esccnty|Srbija|g=2016}} || Slovenija, Švicarska
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 1
| {{Esccnty|Albanija|g=2016}} || Makedonija
|-
| {{Esccnty|Australija|g=2016}} || '''Izrael'''
|-
| {{Esccnty|Latvija|g=2016}} || Litvanija
|}

=== Finale ===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
|-
! colspan=5|Zasebni glasovi&lt;br /&gt;publike i žirija u finalu&lt;ref&gt;{{cite web|title=2016 Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2113#Scoreboard|website=Eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- &quot;
! #
! Publika
! Bodovi
! Žiri
! Bodovi
|-
| 1.
| {{Esc|Rusija}}
| 361
| {{Esc|Australija}}
| 320
|-
| 2.
| {{Esc|Ukrajina}}
| 323
| {{Esc|Ukrajina}}
| 211
|-
| 3.
| {{Esc|Poljska}}
| 222
| {{Esc|Francuska}}
| 148
|-
| 4.
| {{Esc|Australija}}
| 191
| {{Esc|Malta}}
| 137
|-
| 5.
| {{Esc|Bugarska}}
| 180
| {{Esc|Rusija}}
| 130
|-
| 6.
| {{Esc|Švedska}}
| 139
| {{Esc|Belgija}}
| 130
|-
| 7.
| {{Esc|Armenija}}
| 134
| {{Esc|Bugarska}}
| 127
|-
| 8.
| {{Esc|Austrija}}
| 120
| {{Esc|Izrael}}
| 124
|-
| 9.
| {{Esc|Francuska}}
| 109
| {{Esc|Švedska}}
| 122
|-
| 10.
| {{Esc|Litvanija}}
| 96
| {{Esc|Armenija}}
| 115
|-
| 11.
| {{Esc|Srbija}}
| 80
| {{Esc|Nizozemska}}
| 114
|-
| 12.
| {{Esc|Azerbejdžan}}
| 73
| {{Esc|Litvanija}}
| 104
|-
| 13.
| {{Esc|Latvija}}
| 63
| {{Esc|Italija}}
| 90
|-
| 14.
| {{Esc|Mađarska}}
| 56
| {{Esc|Gruzija}}
| 80
|-
| 15.
| {{Esc|Kipar}}
| 53
| {{Esc|Latvija}}
| 69
|-
| 16.
| {{Esc|Belgija}}
| 51
| {{Esc|Španija}}
| 67
|-
| 17.
| {{Esc|Nizozemska}}
| 39
| {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| 54
|-
| 18.
| {{Esc|Italija}}
| 34
| {{Esc|Mađarska}}
| 52
|-
| 19.
| {{Esc|Hrvatska}}
| 33
| {{Esc|Azerbejdžan}}
| 44
|-
| 20.
| {{Esc|Gruzija}}
| 24
| {{Esc|Kipar}}
| 43
|-
| 21.
| {{Esc|Malta}}
| 16
| {{Esc|Češka}}
| 41
|-
| 22.
| {{Esc|Izrael}}
| 11
| {{Esc|Hrvatska}}
| 40
|-
| 23.
| {{Esc|Njemačka}}
| 10
| {{Esc|Srbija}}
| 35
|-
| 24.
| {{Esc|Španija}}
| 10
| {{Esc|Austrija}}
| 31
|-
| 25.
| {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| 8
| {{Esc|Poljska}}
| 7
|-
| 26.
| {{Esc|Češka}}
| 0
| {{Esc|Njemačka}}
| 1
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:80%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;div class=&quot;legend&quot;&gt;&lt;span class=&quot;legend-color&quot; style=&quot;display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#FFFFFF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;Glasovi žirija&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;legend&quot;&gt;&lt;span class=&quot;legend-color&quot; style=&quot;display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#A4D1EF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;Glasovi publike&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;44&quot; | Detaljni rezultati glasanja
|-
! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Albanija.svg|14px|Albanija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Armenija.svg|14px|Armenija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Australija.svg|14px|Australija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|14px|Austrija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Azerbejdžan.svg|14px|Azerbejdžan]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bjelorusija.svg|14px|Bjelorusija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|14px|Belgija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bosna i Hercegovina.svg|14px|Bosna i Hercegovina]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bugarska.svg|14px|Bugarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Hrvatska.svg|14px|Hrvatska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Kipar.svg|14px|Kipar]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Češka.svg|14px|Češka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|14px|Danska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Estonija.svg|14px|Estonija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Finska.svg|14px|Finska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|14px|Francuska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Gruzija.svg|14px|Gruzija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|14px|Njemačka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Grčka.svg|14px|Grčka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Mađarska.svg|14px|Mađarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Island.svg|14px|Island]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Irska.svg|14px|Irska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Izrael.svg|14px|Izrael]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|14px|Italija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Latvija.svg|14px|Latvija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Litvanija.svg|14px|Litvanija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Makedonija.svg|14px|Makedonija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Malta.svg|14px|Malta]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Moldavija.svg|14px|Moldavija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Crna Gora.svg|14px|Crna Gora]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|14px|Holandija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Norveška.svg|14px|Norveška]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Poljska.svg|14px|Poljska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Rusija.svg|14px|Rusija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – San Marino.svg|14px|San Marino]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Srbija.svg|14px|Srbija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Slovenija.svg|14px|Slovenija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Španija.svg|14px|Španija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Švedska.svg|14px|Švedska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|14px|Švicarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Ukrajina.svg|14px|Ukrajina]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|14px|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]]
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 181
| 130 || || 4 || '''12''' || 5 || || 4 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || 10 || || || 2 || 8 || || || || 10 || 5 || || || 3 || '''12''' || 6 || || || 5 || 4 || || || 3 || 4 || 5 || || || || || 8 || || || 10 || 10 ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 51 || || || '''12''' || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || 8 || || || 4 || || || || || 3 || || 1 || || || || 4 || || || || '''12''' || 2 || || || || 5 || || || || || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 41
| 41|| || 1 || || 4 || || || 1 || 6 || || 10 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 3 || || || || || 2 || 5 || 2 || || || || || || || || || || || 4 || || || || || || 3 || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 0 || ||  || |||| || || || || || ||  ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; |  || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Nizozemska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 153
| 114 || || || 3 || || || || 4 || || 2 || || || 7 || 7 || 6 || 10 || 7 || || 4 || || 6 || '''12''' || 8 || || 4 || 3 || || 2 || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 6 || || || 4 || 5 || 1 || 3 || 5 || 5 || ||
|- style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 39 || || || || 6 || || || 10 || || || || || || 7 || || || || || 3 || || 2 || 6 || || || || || || || 3 || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || 2 || || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Azerbejdžan
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 117
| 44 || || || ||  || style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; |  || 2 || || 1 || || || 2 || || || || || || || || 1 || 7 || || || || || || || 1 || || || || 1 || || || 10 || || || || 2 || 10 || || 7 ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 73 || || || || || style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || || 8 || 1 || || || 6 || || || || || 7 || || || || 1 || || 2 || || 3 || || || 6 || 8 || 7 || || || || 6 ||  || || || || || || 10 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Mađarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 108
| 52 || 1 || || || || 4 || || || || || 5 || 4 || 10 || || || || || || || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || || || 7 || || || || 1 || 2 || || 3 || 10 || || || 2 ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 56 || 1 || 3 || || || 7 || 3 || || 1 || || 3 || 4 || 3 || || || || || 2 || || 2 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || 2 || || 5 || || 3 || || || 6 || || 1 || 10 || || || || || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 124
| 90 || 8 || || || || || || 10 || || || 3 || 3 || || || || 2 || '''12''' || || 3 || || || || 6 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || 8 || || || 6 || '''12''' || || || 10 || || || 5 || || 2 || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 34 || 10 || || || || || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 1 || 7 || || 4 || || || || || || || 1 || 3 || || 7 || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 135
| 124 || 3 || || 10 || || 3 || || 2 || || || 7 || 5 || || 2 || || 7 || || 3 || '''12''' || || || || 4 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || 2 || 6 || 5 || 1 || || || 7 || 3 || 7 || || || 7 || 2 || 1 || || 8 || 6 || 3
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 11 || || || || || 6 || || || || 2 || || || || || || || 3 || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Bugarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 307
| 127 || 4 || 7 || 8 || || 8 || 1 || 6 || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || 6 || || || 10 || || || || || || 10 || 7 || || 1 || 2 || 10 || 10 || || 2 || || 8 || 3 || || || 4 || 10 || || || 1 || 1 || 5
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 180 || 8 || || 10 || 5 || 8 || 4 || 5 || 2 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 || '''12''' || 5 || || || 4 || 5 || 3 || 4 || 7 || 4 || || 5 || 7 || 7 || 1 || || 10 || 8 || 2 || 5 || 1 || 5 || 3 || || 3 || 8 || 2 || '''12''' || 4 || || 2 || 8
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Švedska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 261
| 122 || || || || 8 || || 8 || || || || || || '''12''' || 4 || '''12''' || '''12''' || 5 || 6 || 10 || || 4 || 6 || 5 || || 2 || 8 || || || || 6 || || 10 || || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || 4 ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 139 || 3 || 2 || || 7 || || 2 || 1 || || 3 || 7 || 1 || 2 || '''12''' || 10 || 10 || 2 || || 8 || || 7 || '''12''' || 2 || || || 7 || 7 || || || || || 2 || 7 || 10 || 2 || 4 || 1 || 5 || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || 1 || 1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Njemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 11
| 1 || || || || || || || || || || || || || || || || || 1 || style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||  || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 10 || || || || 2 || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 8 || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 257
| 148 || 10 || '''12''' || 6 || 7 || || || 8 || 7 || || 8 || 7 || 5 || || 1 || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot;| || 4 || || 6 || || 2 || 3 || 8 || 7 || || 1 || || 6 || || 5 || 5 || || 1 || 7 || || || || 7 || 8 || || || 6
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 109 || || 7 || 7 || 1 || 4 || || 8 || 4 || || 2 || 6 || || 2 || 2 || 3 || style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 4 || 1 || 5 || || '''12''' || 5 || || 3 || || 2 || 6 || 1 || 4 || 1 || || 3 || || || || 10 || 3 || 3 || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 229
| 7 || || || || || 2 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 3 || || || || 1 || || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 222 || 5 || 1 || || '''12''' || 3 || 6 || '''12''' || || 6 || 4 || 2 || 7 || 5 || 1 || 5 || 7 || 4 || 10 || 3 || 8 || 10 || 10 || 4 || 10 || 5 || 6 || 2 || || || || 10 || 10 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || 7 || || 4 || 5 || 10 || 5 || 8 || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 511
| '''320''' || '''12''' || 5 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || '''12''' || 7 || 6 || '''12''' || 10 || 8 || '''12''' || 10 || || 10 || 10 || 8 || 6 || 8 || 6 || 7 || '''12''' || 10 || || 10 || 6 || 5 || '''12''' || 8 || 3 || 10 || 4 || '''12''' || 10 || 10 || 2 || || 6 || 6 || 8 || '''12''' || '''12''' || 5 || 8
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 191 || '''12''' || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 3 || 2 || 1 || 4 || 3 || 5 || 5 || 5 || 1 || 10 || 4 || 7 || || 1 || 5 || 5 || 3 || 8 || 6 || 5 || || 6 || 5 || 3 || '''12''' || 5 || || 5 || 8 || 7 || 4 || 5 || 6 || 3 || 4 || '''12''' || 1 || 4 || 6 
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;div class=&quot;legend&quot;&gt;&lt;span class=&quot;legend-color&quot; style=&quot;display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#FFFFFF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;Glasovi žirija&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;legend&quot;&gt;&lt;span class=&quot;legend-color&quot; style=&quot;display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#A4D1EF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;Glasovi publike&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Albanija.svg|14px|Albanija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Armenija.svg|14px|Armenija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Australija.svg|14px|Australija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|14px|Austrija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Azerbejdžan.svg|14px|Azerbejdžan]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bjelorusija.svg|14px|Bjelorusija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|14px|Belgija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bosna i Hercegovina.svg|14px|Bosna i Hercegovina]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Bugarska.svg|14px|Bugarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Hrvatska.svg|14px|Hrvatska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Kipar.svg|14px|Kipar]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Češka.svg|14px|Češka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|14px|Danska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Estonija.svg|14px|Estonija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Finska.svg|14px|Finska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|14px|Francuska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Gruzija.svg|14px|Gruzija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|14px|Njemačka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Grčka.svg|14px|Grčka]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Mađarska.svg|14px|Mađarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Island.svg|14px|Island]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Irska.svg|14px|Irska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Izrael.svg|14px|Izrael]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|14px|Italija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Latvija.svg|14px|Latvija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Litvanija.svg|14px|Litvanija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Makedonija.svg|14px|Makedonija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Malta.svg|14px|Malta]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Moldavija.svg|14px|Moldavija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Crna Gora.svg|14px|Crna Gora]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|14px|Holandija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Norveška.svg|14px|Norveška]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Poljska.svg|14px|Poljska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Rusija.svg|14px|Rusija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – San Marino.svg|14px|San Marino]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Srbija.svg|14px|Srbija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Slovenija.svg|14px|Slovenija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Španija.svg|14px|Španija]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Švedska.svg|14px|Švedska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|14px|Švicarska]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Ukrajina.svg|14px|Ukrajina]]
! style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|14px|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]]
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 96
| 43 || || 6 || || || || || || || || 1 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 4 || || || || || 8 || || || || || 1 || || || || 5 || 2 || || || || || 4 || 5 || || || || || || || 7
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 53 || || 6 || || || || || || || 7 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 3 || 1 || || || || '''12''' || 5 || || || || 6 || || || || || || || || || 1 || 7 || || 3 || || || || || || 2
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 115
| 35 || || || || || || || || 8 || 5 || 2 || || ||  || || || || || || || || || || || || || || 7 || || || 6 || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5 || || || || || 2
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 80 || || || || 4 || || || || '''12''' || || '''12''' || || || || || || || || || || || || || || 4 || || || '''12''' || || || '''12''' || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || '''12''' || || || '''12''' || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 200
| 104 || || || 7 || 1 || 5 || 10 || || || 1 || || || 3 || 5 || 5 || 6 || || 5 || 1 || || 3 || || || 1 || || 10 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 4 || || || 2 || 2 || || || 8 || || || 2 || 7 || '''12''' || 4
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 96 || 4 || || 1 || || || || || || || || 3 || || 6 || 5 || || || 5 || || || || 4 || '''12''' || || 2 || 8 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 3 || 2 || || '''12''' || || || 8 || || || || 6 || || 3 || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 73
| 40 || || || 1 || 6 || || || || 4 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 || 8 || || || || || 2 || || || || 7 || || 3 || || || || 6 || || 1 || || || || || || || || || || || || || 1
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 33 || || || || || || || || 10 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || || || || || || || || || || 5 || || || 6 || || || || || || 4 || 8 || || || || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Rusija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 491
| 130 || 7 || 2 || || 3 || '''12''' || '''12''' || || 5 || 6 || 6 || '''12''' || || || || || 1 || || || '''12''' || || 8 || || || || 7 || || || 4 || 7 || 8 || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 7 || 1 || || 4 || 6 || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| '''361''' || 7 || '''12''' || 5 || 8 || '''12''' || '''12''' || 6 || 6 || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 4 || '''12''' || 8 || 6 || 8 || '''12''' || 10 || 10 || 7 || 8 || 10 || 8 || '''12''' || 8 || 8 || 10 || '''12''' || 10 || 3 || 6 || 8 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 10 || '''12''' || 10 || 8 || 8 || 6 || '''12''' || 7
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 77
| 67 || 6 || 3 || 5 || || 1 || || || || 4 || || || || 1 || || || 3 || || || || 5 || || || 4 || '''12''' || || || || 2 || 8 || || || 7 || 5 || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 10 || || || 2 || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||  || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 1 || 2 || || 4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Latvija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 132
| 69 || || || || || || || || || || || || 1 || || 8 || || || 7 || 2 || || 8 || || 1 || 5 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 7 || 3 || || || || || || 6 || 3 || || || 7 || || || 3 || 8 ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 63 || || || || || || 5 || || || || || || || || 7 || 2 || || 6 || || || || || 7 || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || '''12''' || || || 1 || || || 3 || 5 || 1 || 6 || || || || || || 5 || 3
|- 
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; rowspan=2| '''Ukrajina'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; rowspan=2| '''534'''
| 211 || || || 2 || || 10 || 7 || 3 || '''12''' || || || || || '''12''' || 7 || || || 12 || 7 || 2 || || || || '''12''' || 10 || '''12''' || 8 || '''12''' || || '''12''' || || 3 || 4 || '''12''' || || '''12''' || '''12''' || '''12''' || || || 6 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 10
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 323 || 6 || 10 || 8 || 10 || 10 || 10 || 2 || 7 || 10 || 10 || 7 || '''12''' || 3 || 8 || '''12''' || 10 || 10 || 6 || 6 || '''12''' || || 4 || 8 || '''12''' || 10 || 10 || 6 || 4 || 10 || 8 || 7 || 4 || '''12''' || 10 || '''12''' || 7 || 7 || 7 || 7 || 4 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 5
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Malta
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 153
| 137 || 2 || 8 || || 10 || 6 || 5 || || || 7 || || 6 || 6 || || 2 || 5 || 4 || || || 4 || 10 || 4 || || || 5 || 4 || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 3 || '''12''' || || || || 8 || 3 || 10 || || 6 || 7 || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 16 || || 5 || 6 || || 5 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || || || || || || || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Gruzija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 104
| 80 || || 10 || || || || || 7 || || 3 || || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || 8 || 5 || || || || || 3 || || 10 || || || || || || || 8 || 5 || 6 || || || || || || 3 || '''12'''
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 24 || || 8 || || || 1 || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || || || || 3 || 2 || 4 || || || || || || || || || || || || || || || 6 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 151
| 31 || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 5 || || || || || || || || 4 || 8 || || || || || 1 || || || || || || || || || || 8 || || || || 1 || || || || || 4 || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 120 || || 4 || 3 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || 3 || 5 || 4 || 6 || || 4 || 1 || 6 || 6 || 8 || || 7 || 1 || 6 || 2 || 1 || 3 || || 4 || 1 || || || 4 || || 6 || || 4 || 8 || || || 6 || 2 || 5 || 10 || ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 62
| 54 || 5 || || 4 || || || || || || || || || 4 || 3 || 3 || || || || || || || || 7 || || || || || || '''12''' || || || || || || 6 || 8 || 2 || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; |
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 8 || || || 4 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 3 || || || || || || 1 || || || || || || || || || || || || || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| Armenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; rowspan=2| 249
| 115 || ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || 2 || || 3 || || 2 || '''12''' || 4 || 8 || || || || || 2 || || || 10 || 1 || || || 2 || || 6 || 4 || || 7 || 5 || 10 || 2 || || || '''12''' || || 3 || 4 || '''12''' || 4 || || ||
|-style=&quot;background:#A4D1EF;&quot;
| 134 || 2 ||style=&quot;background:#AAAAAA;&quot; | || || || || 7 || 7 || || 8 || || 8 || 8 || || || || '''12''' || '''12''' || 2 || 8 || || || || 6 || 1 || || || 7 || || 7 || || 8 || || 2 || '''12''' || 2 || 2 || || 6 || || || 7 ||
|-
|}

==== 12 bodova ====

===== Žiri =====
Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelio profesionalni žiri svake države u finalu:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova
|-
| 11
| {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || Bosna i Hercegovina, Danska, Gruzija, Izrael, Latvija, Makedonija, Moldavija, '''Poljska''', '''San Marino''', Srbija, Slovenija
|-
| 9
| '''{{Esccnty|Australija|g=2016}}''' || '''Albanija''', Austrija, Belgija, Hrvatska, Mađarska, Litvanija, Nizozemska, '''Švedska''', Švicarska
|-
| 4
| {{Esccnty|Rusija|g=2016}} || '''Azerbejdžan''', '''Bjelorusija''', Kipar, Grčka
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | 3
| {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Bugarska, '''Rusija''', Španija
|-
| {{Esccnty|Švedska|g=2016}} || Češka, Estonija, Finska
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | 2
| {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Irska
|-
| {{Esccnty|Italija|g=2016}} || Francuska, Norveška
|-
|rowspan=&quot;8&quot; | 1
| {{Esccnty|Francuska|g=2016}} || Armenija
|-
| {{Esccnty|Gruzija|g=2016}} || Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
| {{Esccnty|Izrael|g=2016}} || Njemačka
|-
| {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Ukrajina
|-
| {{Esccnty|Malta|g=2016}} || Crna Gora
|-
| {{Esccnty|Nizozemska|g=2016}} || Island
|-
| {{Esccnty|Španija|g=2016}} || Italija
|-
| {{Esccnty|Ujedinjeno Kraljevstvo|g=2016}} || Malta
|}

===== Publika =====
Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelila publika svake države u finalu:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova
|-
| 10
| '''{{Esccnty|Rusija|g=2016}}''' || Armenija, '''Azerbejdžan''', '''Bjelorusija''', Bugarska, Estonija, Njemačka, Latvija, Moldavija, Srbija, Ukrajina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 6
| {{Esccnty|Srbija|g=2016}} || Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Švicarska
|-
| {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || Češka, Finska, Mađarska, Italija, '''Poljska''', '''San Marino'''
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 3
| {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Francuska, Gruzija, '''Rusija'''
|-
| {{Esccnty|Australija|g=2016}} || '''Albanija''', Malta, '''Švedska'''
|-
| {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Irska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | 2
| {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Nizozemska
|-
| {{Esccnty|Bugarska|g=2016}} || Kipar, Španija
|-
| {{Esccnty|Poljska|g=2016}} || Austrija, Belgija
|-
| {{Esccnty|Švedska|g=2016}} || Danska, Island
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | 1
| {{Esccnty|Kipar|g=2016}} || Grčka
|-
| {{Esccnty|Francuska|g=2016}} || Izrael
|-
| {{Esccnty|Latvija|g=2016}} || Litvanija
|}

Iako nijedna država nije otišla s takmičenja s nula bodova kad se kombiniraju oba niza bodova, Češka je prema glasovima publike dobila nula bodova.

== Druge zemlje ==
Učestvovati u Eurosongu mogu samo one zemlje čiji je nacionalni emiter aktivan član [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]] i može prenositi takmičenje preko Eurovizijske mreže.&lt;ref name=Eligibility&gt;{{cite web|title=Which countries? FAQs|url=http://www.eurovision.tv/page/about/which-countries-can-take-part#Which_countries?|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=22. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; EBU je pozvao svih 56 aktivnih članova i pridruženu članicu [[Australija|Australiju]], dok je njih 43 potvrdilo da će učestvovati na takmičenju.&lt;ref name=Participants /&gt; [[Maroko]], [[Tunis]] i još pet zemalja nisu objavili razloge za odbijanje učestvovanja, dok su sljedeće zemlje odbile učestvovati i navele razloge:

=== Aktivni članovi EBU-a ===
* {{Esc|Andora}}&amp;nbsp;– 2. septembra 2015. [[Ràdio i Televisió d'Andorra]] (RTVA) objavila je da Andora neće učestvovati.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Andorra: RTVA will not return to Eurovision in 2016|url=http://esctoday.com/105482/andorra-rtva-will-not-return-to-eurovision-in-2016/|access-date=2. 9. 2015|last=Jiandani|first=Sanjay|date=2. 9. 2015|publisher=esctoday.com}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Liban}}&amp;nbsp;– Još od 15. oktobra 2016. [[Télé Liban]] (TL) objavio je da nije isključeno da se Liban pridruži takmičenju navodeći: &quot;Još uvijek nismo sigurni; međutim, radimo na tome i obavještavat ćemo vas&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2015/10/15/lebanon-not-ruled-out-2016-participation/|title=Lebanon: Not Ruled Out 2016 Participation|work=Eurovoix|access-date=30. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, Liban nije bio na završnoj listi učesnika koju je EBU objavio 26. novembra.
* {{Esc|Luksemburg}}&amp;nbsp;– 4. septembra 2015. [[RTL Télé Lëtzebuerg]] (RTL) objavio je da Luksemburg neće učestvovati na takmičenju zbog finansijskih i organizacijskih troškova takmičenja i poprilično oskudnog budžeta.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Jiandani|first1=Sanjay|url=http://esctoday.com/105539/luxembourg-rtl-will-not-return-to-eurovision-in-2016/|title=Luxembourg: RTL will not return to Eurovision in 2016|date=4. 9. 2015|publisher=esctoday.com|access-date=4. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Monako}}&amp;nbsp;– 21. jula 2015. [[Télé Monte Carlo]] (TMC) objavio je da Monako neće učestvovati na takmičenju.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Monaco: TMC will not return to Eurovision in 2016|url=http://esctoday.com/105110/monaco-tmc-will-not-return-to-eurovision-in-2016/|access-date=21. 7. 2015|last=Jiandani|first=Sanjay|date=21. 7. 2015|publisher=esctoday.com}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Portugal}}&amp;nbsp;– [[Rádio e Televisão de Portugal]] (RTP) podstakli su gledaoce da im predlože promjene sistema za odabir portugalskog predstavnika na Eurosongu. Većina portugalske javnosti smatra da je za neuspješnu kvalifikaciju Portugala počev od [[Eurosong 2010.|2010]]. zaslužan trenutni format odabira pjesme, [[Festival da Canção]].&lt;ref name=&quot;Portugal&quot; /&gt; Sestra [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]], Kátia Aveiro, pokrenula je akciju na [[Twitter]]u tražeći od obožavatelja da joj podrže ponudu da predstavlja Portugal.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/cristiano-ronaldos-sister-launches-bid-6248411|title=Mirror — Cristiano Ronaldo's sister launches bid to represent Portugal in Eurovision Song Contest|access-date=28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, 7. oktobra 2015. RTP je objavio da Portugal neće učestvovati, dodavši da se raduju učestvovati na [[Eurosong 2017.|idućem Eurosongu]] nakon što rekonstruiraju svoj sistem za odabir predstavnika.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Portugal: Withdraws From Eurovision 2016|url=http://eurovoix.com/2015/10/07/portugal-withdraws-from-eurovision-2016/|publisher=Eurovoix.com|access-date=7. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; RTP-jev [[Jaime Fernandes]], kasnije je dodao da ovo nije jedini razlog za povlačenje, već je za povlačenje zaslužna i slaba promocija muzičkog sadržaja na RTP-u.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Carrilho|first1=Nuno|title=[VÍDEO] Retirada da RTP do Festival da Eurovisão em destaque no 'A Voz da Cidadão'|url=http://www.escportugal.pt/2015/11/video-retirada-da-rtp-do-festival-da.html|publisher=ESC Portugal|access-date=7. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Rumunija}}&amp;nbsp;– Rumunija je isprva potvrdila učešće u takmičenju s pjesmom &quot;[[Moment of Silence (pjesma)|Moment of Silence]]&quot; u izvedbi [[Ovidiu Anton|Ovidiua Antona]]. Budući da je rumunski emiter EBU-u bio dužan 16 miliona švicarskih franaka, EBU im je postavio krajnji rok do 20. aprila 2016. da plate zaostali dug, što nisu učinili, te ih je EBU diskvalificirao 22. aprila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=TVR (Romania) no longer entitled to take part in Eurovision 2016|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=tvr_romania_no_longer_entitled_to_take_part_in_eurovision_2016|publisher=EBU|website=eurovision.tv|date=22. 4. 2016|access-date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Odluka je poprilično negativno primljena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/om-esc/efter-uteslutningen-av-rumanien-i-eurovision-song-contest-2016-nu-rasar-fansen|title=Efter uteslutningen av Rumänien i Eurovision – nu rasar fansen|trans-title=Nakon rumunske diskvalifikacije – Obožavatelji su bijesni|language=sv|last=Albinsson|first=Mathilde|access-date=18. 5. 2016|archive-date=24. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160424065009/https://www.svt.se/melodifestivalen/om-esc/efter-uteslutningen-av-rumanien-i-eurovision-song-contest-2016-nu-rasar-fansen|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Slovačka}}&amp;nbsp;– [[Rozhlas a televízia Slovenska]] (RTVS) vratila se na Festival mladih plesača Eurovizije 2015. RTVS je ovu odluku objasnio rekavši da se time podstiče proizvodnja domaće muzike i promovira nacionalna kultura na evropskom nivou. Dana 28. septembra 2015. RTVS je objavio da Slovačka neće učestvovati na takmičenju.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Slovakia: RTVS will not participate in Eurovision 2016|url=http://esctoday.com/105438/slovakia-rtvs-will-not-participate-in-eurovision-2016/|publisher=esctoday.com|access-date=28. 9. 2015|date=28. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Osoba zadužena za odnose s javnošću, [[Juraj Kadáš]], kasnije je objasnio da se Slovačka nije povukla zbog loših rezultata već zbog troškova učešća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/13/slovakia-eurovision-attractive-project/|title=Slovakia: &quot;Eurovision is an attractive Project&quot;|website=Eurovoix|access-date=13. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Turska}}&amp;nbsp;– Uprkos špekulacijama da će učestvovati, EBU je 2. oktobra 2015. izjavio da [[Türkiye Radyo ve Televizyon Kurumu]] (TRT) još uvijek nije donijela odluku hoće li Turska učestvovati ili ne.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Turkey : TRR yet to decide on Eurovision participation|url = http://eurovoix.com/2015/10/02/turkey-trt-yet-to-decide-on-eurovision-participation/}}&lt;/ref&gt; Međutim, TRT je 3. novembra potvrdio da Turska neće učestvovati, dodavši da nisu zadovoljni novim sistemom glasanja i automatskom kvalifikacijom &quot;Velike petorke&quot; u finale.&lt;ref&gt;{{cite web|title = It’s now official: Turkey will not be in Eurovision 2016|url = http://eurovoix.com/2015/11/03/its-now-official-turkey-will-not-be-in-eurovision-2016/|website = Eurovoix|access-date = 14. 12. 2015|first = Mustafa Fidan • 1 month|last = ago|archive-url = https://web.archive.org/web/20151110222655/http://eurovoix.com/2015/11/03/its-now-official-turkey-will-not-be-in-eurovision-2016|archive-date=10. 11. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title = Eurovision Turkey: TRT confirms non participation in Eurovision 2016|url = http://esctoday.com/105436/turkey-trt-confirms-non-participation-in-eurovision-2016/|publisher = esctoday.com|access-date = 14. 12. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt;

=== Pridruženi članovi EBU-a ===
* {{Esc|Kazahstan}}&amp;nbsp;– 18. decembra 2015. EBU je objavio da će od 1. januara 2016. medijska [[agencija Khabar]] dobiti status pridruženog člana EBU-a. Međutim, Kazahstan neće moći učestvovati na takmičenju jer nemaju nacionalnog emitera koji je aktivni član EBU-a.

=== Zemlje koje nisu članice EBU-a ===
* {{Esc|Farska ostrva}}&amp;nbsp;– Farska publikacija ''Portal'' izvijestila je 9. juna 2015. da je [[Kringvarp Føroya]] (KVF) podnio zahtjev da bude aktivni član EBU-a, što je jedan od zahtjeva za učestvovanje na Eurosongu. Međutim, zahtjev je odbijen jer je ostrvo dio [[Dansko kraljevstvo|Danskog kraljevstva]]. Farski ministar obrazovanja, [[Bjørn Kalsø]], podržao je učešće Farskih ostrva rekavši: &quot;Razlog za odbijanje koji nam je dosad dan bio je da [[Ujedinjene nacije]] zemlju moraju priznati kao nezavisnu da bismo mogli učestvovati. Međutim, ne sumnjam da ne bismo mogli prevazići ove prepreke kada bismo u potpunosti bili odlučni dostići ovaj cilj … odluka je u potpunosti na Kringvarpiðu … da redovito obnavlja prijave i da pokaže EBU-u da su Farska ostrva ravnopravan rival drugim zemljama kada je u pitanju Eurosong.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Faroe Islands: Wants To Participate In The Eurovision Song Contest|url=http://eurovoix.com/2015/06/10/faroe-islands-wants-to-participate-in-the-eurovision-song-contest/|publisher=eurovoix.com|access-date=10. 6. 2015|date=10. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/09/faroe-islands-participate-eurovision/97791/|title=The Faroe Islands want to participate in Eurovision|publisher=wiwibloggs|last=Kristjans|first=Kristian|access-date=10. 6. 2015|date=9. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Kina}}&amp;nbsp;– Dana 22. maja 2015. Hunan TV potvrdio je zainteresovanje da Kina učestvuje na takmičenju. EBU je odgovorio rekavši da su &quot;otvoreni za nove učesnike i da su im novi elementi na Eurosongu dobrodošli&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/05/22/china-hunan-tv-eurovision-participation/96106/|title=China: Exclusive: China’S Hunan TV exploring Eurovision participation|publisher=wiwibloggs|last=Lee Adams|first=William|access-date=22. 5. 2015|date=22. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, EBU je 3. juna izjavio da Kina neće učestvovati.&lt;ref name=&quot;KosChn&quot; /&gt;
* {{Esc|Kosovo}}&amp;nbsp;– 23. maja 2015. kosovski ministar vanjskih poslova, [[Petrit Selimi]], na [[Twitter]]u je objavio da će [[Kosovo]], koga ne priznaje 15 zemalja u Evropi i nema nacionalnog emitera koji je član EBU-a, učestvovati na takmičenju. Na Twitteru je dodao da zna da će Kosovo učestvovati, ali nije objasnio kako.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Milani|first1=Nash|title=Let's kick of June with highlights of Eurovision news|url=http://oikotimes.com/2015/06/01/lets-kick-of-june-with-highlights-of-eurovision-news/|website=Oikotimes|publisher=fotiskonstantopoulos/|access-date=1. 6. 2015|date=1. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150602133302/http://oikotimes.com/2015/06/01/lets-kick-of-june-with-highlights-of-eurovision-news/|archive-date=2. 6. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Međutim, EBU je 3. juna 2015. izjavio da Kosovo neće učestvovati na takmičenju jer [[Radiotelevizija Kosova]] (RTK) nije aktivni niti pridruženi član EBU-a.&lt;ref name=&quot;KosChn&quot;&gt;{{cite web|last1=Muldoon|first1=Padraig|title=Eurovision 2016: EBU denies Kosovo and China rumours|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/03/ebu-denies-china-or-kosovo-debut-at-2016-song-contest/97374/|publisher=wiwibloggs.com|access-date=4. 6. 2015|date=3. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
* {{Esc|Lihtenštajn}}&amp;nbsp;– 16. septembra 2015. [[1 Fürstentum Liechtenstein Television]] (1FLTV) objavio je da Lihtenštajn neće učestvovati na takmičenju jer nemaju dovoljno novca za članstvo u EBU-u.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Liechtenstein: 1 FL TV will not debut in Stockholm|url=http://esctoday.com/105715/liechtenstein-1-fl-tv-will-not-debut-in-stockholm/|publisher=esctoday.com|access-date=16. 9. 2015|date=16. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
=== Povlačenje Rumunije s takmičenja ===
Dana 19. aprila 2016. pojavili su se članci govoreći da je rizično hoće li [[Rumunija]] učestvovati na takmičenju zbog nakupljenih dugova od januara 2007. u iznosu od 16 miliona [[Švicarski franak|švicarskih franaka]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abc.net.au/news/2016-04-20/romania's-eurovision-dream-buried-by-mounting-debt/7341702|title=Romania's Eurovision dream buried by mounting debt|work=ABC News|access-date=19. 4. 2016|date=19. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://escxtra.com/2016/04/22/breaking-news-romania-will-not-participate-in-the-eurovision-2016/|title=Breaking news: Romania will not participate in the Eurovision 2016.|website=escXtra|first=Matteo|last=Manta|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) zatražila je da rumunska vlada plati preostali dug najkasnije do 20. aprila ili će biti izbačeni s takmičenja. Dana 22. aprila, EBU je izjavio da, budući da rumunska vlada nije uspjela platiti preostali dug do zadanog roka, rumunski emiter TVR bit će prisiljen da se povuče iz EBU-a, te će se samim time Rumunija također morati povući s takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://esctoday.com/131857/romania-tvr-will-not-participate-eurovision-2016/|title=Romania: TVR will not participate in Eurovision 2016|website=esctoday|last=Jiandani|first=Sanjay|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://metro.co.uk/2016/04/22/romania-expelled-from-the-eurovision-song-contest-5833623/|title=Romania expelled from the Eurovision Song Contest|website=Metro|first=Benny|last=Royston|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Direktorica EBU-a, [[Ingrid Deltenre]], izjavila je sljedeće: &quot;Žao nam je što smo bili prisiljeni da ovo uradimo […] Kontinuirana zaduženost TVR-a ugrožava finansijsku stabilnost samog EBU-a.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www3.ebu.ch/news/2016/04/ebu-withdraws-member-services-fr|title=EBU withdraws member services from Televiziunea Română (TVR) following repeated non-payment of debt|website=EBU|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016|archive-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151126171232/https://www.eurovision.tv/page/news?id=176263|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Međutim, budući da je službeni album takmičenja produciran prije rumunskog povlačenja, planirana rumunska pjesma, &quot;[[Moment of Silence (pjesma)|Moment of Silence]]&quot; u izvedbi [[Ovidiu Anton|Ovidiua Antona]], ostat će na digitalnom i CD-izdanju albuma.&lt;ref name=&quot;romanian_disqualification&quot; /&gt; Pjesma je napisana nakon [[Požar u noćnom klubu Colectiv|požara u noćnom klubu &quot;Colectiv&quot;]] u oktobru 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://stirileprotv.ro/stiri/actualitate/eurovision-2016-ovidiu-anton-va-reprezenta-romania-la-eurovision-cu-piesa-moment-of-silence.html|title=Eurovision 2016: Ovidiu Anton a castigat Selectia nationala, reactia dura a lui Mihai Traistariu la adresa juriului|date=7. 3. 2016|publisher=Știrile Pro TV|language=ro|trans-title=Eurosong 2016: Ovidiu Anton pobijedio je na nacionalnom odabiru, oštre reakcije Mihaia Traistariua prema žiriju|access-date=17. 5. 2016|work=stirileprotv.ro}}&lt;/ref&gt;

=== Zamjena njemačkog izvođača ===
Dana 19. novembra 2015, njemački javni emiter [[Norddeutscher Rundfunk]] (NDR) objavio je da će [[Njemačka|Njemačku]] predstavljati [[Xavier Naidoo]]. Međutim, ovaj odabir oštro je kritiziran zbog Xavierovih krajnje desničarskih političkih stavova i upitnih stihova. Na skupu u 2014. održao je govor u kojem je [[Reichsbürgerbewegung|izjavio]] da [[Treći rajh|Njemački rajh]] i dalje postoji unutar granica prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Širio je [[Teorija zavjere|teorije zavjere]] o [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra 2001]]. i [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|svjetskoj finansijskoj krizi od 2007]]. U jednoj od svojih pjesama, [[Baron Rothschild|Barona Rothschilda]] nazvao je &quot;Baronom Deadschildom&quot; i &quot;mamlazom&quot;. Kontroverze mu je donijela još jedna pjesma, koju je napisao u saradnji s [[Kool Savas|Koolom Savasom]], pod nazivom &quot;Wo sind sie jetzt?&quot; (doslovno &quot;Gdje su oni sada?&quot;) jer sadrži [[Homofobija|homofobične]] stihove i povezuje [[homoseksualnost]] s [[Pedofilija|pedofilijom]]. Između ostalih, odluku su kritizirali njemački političar [[Johannes Kahrs]], koji je odluku nazvao &quot;neopisivom i sramotnom&quot;, [[Zadužbina Amadeu Antonio|zadužbina &quot;Amadeu Antonio&quot;]] i tabloid ''[[Bild]]''.&lt;ref name=&quot;billboard-xaiverpulled&quot;&gt;{{cite news|title=Controversial Contestant Xavier Naidoo Withdrawn As Germany's Contestant for 2016 Eurovision Song Contest|url=http://www.billboard.com/articles/news/6770402/xavier-naidoo-withdrawn-germany-contestant-eurovision-song-contest|access-date=14. 2. 2016|work=Billboard}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wp-naidoo&quot;&gt;{{cite news|title=Germany drops its pick for Eurovision 2016 over allegations of anti-Semitism and homophobia|url=https://www.washingtonpost.com/news/arts-and-entertainment/wp/2015/11/22/germany-drops-its-pick-for-eurovision-2016-over-allegations-of-anti-semitism-and-homophobia/|access-date=14. 2. 2016|work=Washington Post}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-naidoopulled&quot;&gt;{{cite news|title=Germany Will Not Send the Singer Xavier Naidoo to Eurovision|url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2015/11/23/germany-xavier-naidoo-eurovision/?_r=0|access-date=14. 2. 2016|work=New York Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dw-naiwoo&quot;&gt;{{cite news|title=Germany's pick for Eurovision Song Contest 2016 causes controversy|url=http://www.dw.com/en/germanys-pick-for-eurovision-song-contest-2016-causes-controversy/a-18862746|access-date=14. 2. 2016|agency=DW}}&lt;/ref&gt;

S obzirom na negativnu reakciju javnosti i zbog potrebe da se brzo osmisli novi proces odabira predstavnika, NDR je 21. novembra povukao prijedlog da Xaviera pošalje na takmičenje. ARD-ov koordinator, [[Thomas Schreiber]], izjavio je sljedeće: &quot;Xavier Naidoo je sjajan pjevač i, po mom mišljenju, nije [[Rasizam|rasist]] niti homofob. Bilo nam je jasno da će njegova nominacija polarizirati mišljenja javnosti, ali smo baš iznenađeni ovakvom negativnom reakcijom. Eurosong je zabavan događaj u kojem centar pažnje trebaju imati muzika i međusobno razumijevanje [[Evropljani|Evropljana]]. Ovo se obilježje mora čuvati pod svaku cijenu.&quot;&lt;ref name=&quot;wp-naidoo&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Escudero|first=Victor M|title=Xavier Naidoo withdrawn to represent Germany|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=xavier_naidoo_withdrawn_to_represent_germany|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=21. 11. 2015|date=21. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Glasovi ruskog žirija ===
Dana 10. maja 2016. EBU je objavio da su dobili prijave mogućeg kršenja pravila nakon što je članica ruskog žirija, [[Anastasija Stotskaja]], prethodnog dana tokom probe prvog polufinala takmičenja, [[Streaming|uživo prenosila]] glasanje ruskog žirija uz pomoć aplikacije [[Periscope]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://escnorge.net/esc2016/russisk-juryskandale-i-anmarsj-ebu-etterforsker|title=Russisk juryskandale i anmarsj? EBU etterforsker|last=Hagen|first=Eirik|date=10. 5. 2016|website=escNorge|language=no|trans-title=Približava se skandal ruskog žirija? EBU će istražiti|access-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610045005/http://escnorge.net/esc2016/russisk-juryskandale-i-anmarsj-ebu-etterforsker|archive-date=10. 6. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na videozapisu mogao se vidjeti član žirija kako ne obraća pažnju na [[Nizozemska|nizozemski]] nastup, dok je članica žirija, tokom [[Armenija|armenskog]] nastupa, izjavila da će podržati tu zemlju &quot;jer [joj] je muž Armenac&quot;. Na videozapisu mogli su se vidjeti članovi žirija na mobitelima kako ne obraćaju pažnju na druge nastupe, te su se letimice mogli vidjeti Stotskajini glasovi i bilješke u kojima je ocjenjivala nastupe. Pravila takmičenja zahtijevaju da svi članovi žirija zasebno ocjenjuju sve nastupe bez da drugim članovima žirija govore za koga će glasati, što ruski žiri jasno nije uradio.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/05/10/ebu-investigate-russian-jury-video/141647/|title=EBU to investigate Russian jury vote video|last=Gallagher|first=Robyn|date=10. 5. 2016|website=wiwibloggs|access-date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nakon razgovora s ruskim emiterom [[Rusija-1]] gdje je predloženo da se Stotskaja izbaci iz žirija, EBU je izjavio da će poništiti njene rezultate i da će za finale pronaći zamjenskog člana žirija. Razjasnili su da su rezultati drugih članova žirija važeći. Također su dodali da se prijenos glasanja žirija ne smatra kršenjem pravila uz uslov da se ne smiju prikazivati pojedinačni i/ili kombinirani rezultati žirija. Za Stotskajevu su izjavili da se &quot;ne drži duha takmičenja i da su njeni postupci mogli biti štetni jer je bilo moguće da se slučajno otkriju rezultati glasanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=ebu_issues_statement_about_jury_voting_in_russia|title=EBU issues statement about jury voting in Russia|work=Eurovision.tv|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Protesti zbog zastava ===
Dana 29. aprila 2016. EBU je objavio službena pravila o zastavama kako bi se osigurala sigurnost takmičara i obezbijedio apolitički karakter takmičenja. U pravilima se nalazio spisak zabranjenih zastava. Predsjednik autonomne zajednice [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]], [[Iñigo Urkullu]], i [[Španija|španski]] ministar vanjskih poslova, [[José Manuel García-Margallo]], protestirali su jer se [[zastava Baskije]] nalazila na spisku pored drugih nepriznatih zemalja, prije svega [[Islamska Država|Islamske Države]]. Pozvali su organizatore takmičenja da ovaj problem isprave.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thelocal.es/20160429/furore-as-eurovision-bans-basque-flag-alongside-isis|title=Eurovision bans Basque flag alongside that of Isis terrorists|last1=Jones|first1=Jessica|website=thelocal.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elmundo.es/pais-vasco/2016/04/29/57231ecce5fdea00208b45cb.html|last1=Segovia|first1=Mikel|title=Urkullu y García-Margallo instan a Eurovisión a rectificar la prohibición de la ikurriña|website=elmundo.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016|language=es}}&lt;/ref&gt; [[Radiotelevizija Španije]] (RTVE) također je izrazila zabrinutost i od EBU-a zahtijevala da spisak isprave.&lt;ref name=&quot;EBU Flag ban&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rtve.es/television/20160429/rtve-pide-se-elimine-ikurrina-entre-banderas-prohibidas-eurovision-2016/1347564.shtml|title=Eurovisión rectifica tras las explicaciones solicitadas por RTVE y pide disculpas|website=RTVE.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016|language=es}}&lt;/ref&gt; EBU je odgovorio rekavši da zastava Baskije nije izričito zabranjena, već je samo primjer zabranjene zastave. Dodali su sljedeće: &quot;Dozvoljene su samo službene nacionalne zastave 42 učesnice, zastave zemalja koje su nedavno učestvovale, službene nacionalne zastave bilo koje članice [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], te da su izričito dozvoljene zastave [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[zastava duginih boja]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elmundo.es/pais-vasco/2016/04/29/5723446de5fdea2e158b45f8.html|last1=Segovia|first1=Mikel|title=Eurovisión dice que todas las banderas locales están prohibidas y la ikurriña solo &quot;es un ejemplo&quot;|website=elmundo.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/29/esc16-kosovo-spain-challenge-flag-rules/|last1=Granger|first1=Anthony|title=ESC'16 Kosovo and Spain challenge flag rules|website=eurovoix.com|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

EBU je istog dana objavio zvanično saopćenje da im nije bila namjera stvoriti ovakvu situaciju kad su objavili dokument, te su priznali da nije bilo delikatno objaviti nekoliko zastava organizacija i teritorija budući da je svaka od njih &quot;vrlo različite prirode&quot;. Izvinili su se ako su pravila o zastavama bilo koga uvrijedila. EBU je od Ericsson Globea i službenog partnera za prodaju ulaznica AXS-a zatražio da ažuriraju pravila o zastavama tako da ne sadrže primjere zabranjenih zastava.&lt;ref name=&quot;EBU Flag ban&quot; /&gt;

Dana 6. maja, EBU je objavio još jedno zvanično saopćenje navodeći da su organizatori, nakon razgovora s nekoliko delegacija, odlučili da &quot;popuste službena pravila i da dozvole nacionalne, regionalne i lokalne zastave učesnika&quot; poput [[Zastava Velsa|zastave Velsa]] (jer je [[Joe i Jake|Joe Woolford]], jedan od predstavnika [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Velšani]]n) i [[Zastava Sami naroda|zastave Sami naroda]] (jer je Agnete, predstavnica [[Norveška|Norveške]], [[Laponci|Laponka]]). EBU je predložio tolerantnija pravila o drugim zastavama koja bi omogućila da se te zastave koriste uz uslov da nosioci zastava ne pokušavaju namjerno ometati kamere. Referentna grupa takmičenja odobrila je ovaj prijedlog.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/06/esc16-sami-flag-no-longer-banned-audience/|title=ESC'16: Sami Flag No Longer Banned From Audience|last=Granger|first=Anthony|date=6. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nrk.no/sapmi/esc-kommer-ikke-til-a-nekte-bruk-av-sameflagg-1.12933749|title=Sameflagget er et respektert flagg|last=Pettersen|first=Monica Falao|last2=Andersen|first2=Johnny|date=6. 5. 2016|website=Norsk rikskringkasting|language=no|trans-title=Zastava Sami naroda ugledna je zastava|access-date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. maja, [[španska ambasada]] u Stockholmu podnijela je formalnu žalbu švedskoj policiji nakon što je španskom državljaninu osiguranje oduzelo baskijsku zastavu i zatražilo da on i dvojica drugih sunarodnjaka napuste arenu. Nakon hitne intervencije španskog konzula, koji su bili prisutni u areni, prisutnima je zastava vraćena i dozvoljeno im je da se vrate u arenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://politica.elpais.com/politica/2016/05/15/actualidad/1463323012_748414.html?id_externo_rsoc=FB_CM|title=España denuncia a Eurovisión por impedir el acceso con la ikurriña|last=Orzamabal|first=Mikel|date=15. 5. 2016|website=El País|language=es|trans-title=Spain osudila Eurosong zbog zabrane ulaska s baskijskom zastavom|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Zastava Nagornog Karabaha ====
Uprkos tome što je EBU objavio službena pravila o zastavama u kojima je navedeno da su dozvoljene jedino &quot;nacionalne, regionalne i lokalne zastave učesnika&quot; i zabranivši [[Zastava Nagornog Karabaha|zastavu Nagornog Karabaha]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euronews.com/2016/05/02/palestinians-condemn-eurovison-song-contest-for-flag-ban/|title=Palestinians condemn Eurovision Song Contest for flag ban|date=2. 5. 2016|website=Euronews.net|publisher=Euronews|access-date=13. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; tokom rezimiranja glasanja prvog polufinala 10. maja, u green roomu je snimljena armenska izvođačica [[Iveta Mukučjan]] kako drži spomenutu zastavu. Ovo su osudili [[azerbejdžan]]ski mediji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euronews.com/2016/05/12/armenia-faces-eurovision-ban-for-flag-waving/|title=Armenia faces Eurovision ban for flag-waving|date=12. 5. 2016|website=Euronews.net|publisher=Euronews|access-date=13. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/iveta-mukuchyan-fran-armenien-med-kansliga-flaggan-i-eurovision-song-contest-2016-kan-vara-regelbrott|title=Iveta från Armenien med känsliga flaggan i Eurovision 2016 – kan vara regelbrott|last=Dahlander|first=Gustav|date=11. 5. 2016|publisher=Sveriges Television|language=sv|trans-title=Iveta iz Armenije s delikatnom zastavom na Eurosongu 2016 – moguće kršenje pravila|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Situacija se eskalirala tokom konferencije za novinare prvog polufinala kad je azerbejdžanski novinar kritizirao [[Armenija|armensku]] delegaciju i EBU jer su dozvolili da se zastava prikaže.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Eurovision Song Contest 2016 - Semi-Final 1 - Qualifiers Press Conference|date=10. 5. 2016|url=https://www.youtube.com/watch?v=QHIb_vD4UVw|publisher=Eurovision Song Contest|access-date=17. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Švedski tabloid ''[[Aftonbladet]]'' pitao je Mukučjan o incidentu, a ona je izjavila: &quot;Moje su misli s domovinom. Želim mira svuda.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Iveta Mukuchyan Commented on Why She Raised Artsakh Flag|url=http://en.168.am/2016/05/11/6809.html|work=168.am|date=11. 5. 2016|access-date=11. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603133045/http://en.168.am/2016/05/11/6809.html|archive-date=3. 6. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Azerbejdžanska izvođačica Samra Rahimli komentirala je rekavši: &quot;Eurosong je takmičenje o pjevanju i sve je o muzici&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://twitter.com/wiwibloggs/status/730159341018460160|title=wiwibloggs|work=Twitter|date=10. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. maja, EBU i referentna grupa takmičenja objavili su zajedničku saopćenje oštro osuđujući Mukučjanine postupke dodavši da su &quot;štetni&quot; ukupnom ugledu takmičenja. Referentna grupa sankcionirala je armenskog emitera (AMPTV) navodeći da su prekršili pravilo prema kojem &quot;nisu dozvoljene poruke koje promoviraju organizacije, institucije, političke i druge povode&quot;. Referentna grupa napomenula je da bi daljnje kršenje pravila moglo dovesti do diskvalifikacije s ovog, ili s budućih takmičenja. Glasnogovornik azerbejdžanskog ministarstva vanjskih poslova, [[Hikmet Hajiyev]], nazvao je Mukučjanine postupke &quot;provokativnim&quot; i neprihvatljivim navodeći da &quot;armenska strana namjerno spada na ovakve mjere kako bi podsticali i promovirali nelegalne tvorevine u okupiranim azerbejdžanim teritorijama&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.azernews.az/aggression/96432.html|title=Armenian provocation prevented at Eurovision Song Contest|last=Shirinov|first=Rashid|date=11. 5. 2016|website=azernews.az|publisher=AzerNews|access-date=17. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Rezultat danskog žirija ===
Dana 15. maja 2016. danski tabloid ''[[BT (danski tabloid)|BT]]'' ukazao je da je članica danskog žirija, [[Hilda Heick]], u finalu pogrešno dostavila svoju rang listu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bt.dk/melodi-grand-prix/graedefaerdig-hilda-heick-efter-eurovision-bommert-slut-med-grandprix|title=Grædefærdig Hilda Heick efter Eurovision-bommert: Slut med grandprix!|last=Madsen|first=Fie West|date=15. 5. 2016|website=bt.dk|publisher=BT|language=da|trans-title=Hilda Heick zaplakala nakon velike greške na Eurosongu: ništa od Grand Prixa!|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoju omiljenu pjesmu rangirala je na 26. mjesto, a pjesmu koja joj se najmanje svidjela rangirala je na 1. mjesto.&lt;ref name=&quot;eurovisionworld.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://eurovisionworld.com/?esc=danish-jury-member-gave-wrong-points|title=Danish jury member gave wrong points|date=15. 5. 2016|work=Eurovisionworld|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Da su se uračunali tačni bodovi, bodovi danskog žirija bili bi drugačiji:&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/15/denmark-incorrect-12-points-to-ukraine/|title=Denmark: Incorrect 12 Points To Ukraine|last=Granger|first=Anthony|date=15. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* Australija bi dobila 12, umjesto 10 bodova.
* Nizozemska bi dobila 10, umjesto 7 bodova.
* Litvanija bi dobila 1, umjesto 5 bodova.
* Švedska bi dobila 7, umjesto 4 boda.
* Izrael bi dobio 4, umjesto 2 boda.
* Španija bi dobila 5, umjesto 1 boda.
* Francuska i Rusija dobili bi po 2, odnosno 3 boda, umjesto 0 bodova.
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Ukrajina]] ne bi dobili nijedan bod od danskog žirija. Iako se ukupni rezultat ne bi promijenio, razlika u bodovima između drugoplasirane Australije i prvoplasirane Ukrajine smanjila bi se sa 23 na svega 9 bodova.&lt;ref&gt;{{cite web|title=DENMARK: INCORRECT 12 POINTS TO UKRAINE|url=http://eurovoix.com/2016/05/15/denmark-incorrect-12-points-to-ukraine/|first=Anthony|last=Granger|date=15. 5. 2016|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Peticija za poništenje rezultata ===
{| class=&quot;rquote floatright&quot; role=&quot;presentation&quot; style=&quot;border-collapse:collapse; border-style:none; float:right; margin:0.5em 0.75em; width:33%;&quot;
|- style=&quot;text-align:left; vertical-align:top;&quot;
| style=&quot;color:#b2b7f2; font-size:3.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:bold; padding:4px 2px 2px; width:0.5em; line-height: 1em;&quot;| “
| style=&quot;padding:0 10px;&quot;| Ukrajina jest, i ostat će, pobjednik Eurosonga 2016. Bez obzira slažete li se ili ne, tražimo od svih koji su potpisali peticiju da prihvate rezultat, koji je važeći u skladu s pravilima takmičenja, kako bismo nastavili voditi konstruktivni dijalog o tom kako ćemo dalje ojačati i poboljšati Eurosong.
| style=&quot;color:#b2b7f2; font-size:3.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:bold; padding:4px 2px 2px; text-align:right; vertical-align:bottom; width:0.5em; line-height: 1em;&quot;| ”
|-
| class=&quot;rquotecite&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;padding-top:10px; font-size:smaller; line-height:1em; text-align:right;&quot;| — [[EBU]]&lt;ref name=&quot;EBU Response&quot;/&gt;
|}
Dana 15. maja 2016. pokrenuta je peticija na stranici ''Change.org'' u kojoj se od EBU-a i organizatora takmičenja tražilo da ponište rezultate finale jer se pobjednica plasirala na 2. mjesto po rezultatima žirija i publike.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rt.com/news/343282-eurovision-votes-revision-petition/|title=Euro-revision? Over 300,000 sign petition demanding recount for Eurovision 2016 Song Contest|date=17. 5. 2016|website=RT International|language=en|access-date=17. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; EBU je kasnije odgovorio da su žiriji s profesionalcima iz [[Muzika|muzičke industrije]] i publika odabrali Jamalu za pobjednicu takmičenja. Dodali su da će Ukrajina ostati pobjednica bez obzira na stav podnosioca peticije.&lt;ref name=&quot;EBU Response&quot;&gt;{{cite web|last1=Weaver|first1=Jessica|title=Eurovision 2016: EBU responds to results revision petition|url=http://esctoday.com/136086/eurovision-2016-ebu-responds-results-revision-petition/|publisher=ESCToday|access-date=17. 5. 2016|date=17. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Ostale nagrade ==
Nagrada &quot;Marcel Bezençon&quot;, anketa OGAE-a i nagrada &quot;Barbara Dex&quot; nagrade su koje se, pored glavnog trofeja, dodjeljuju učesnicima Eurosonga 2016.

=== Nagrada &quot;Marcel Bezençon&quot; ===
{{hatnote|Za više detalja o ovoj temi, pogledajte članak &quot;[[Nagrada &quot;Marcel Bezençon&quot;|Nagrada 'Marcel Bezençon']]&amp;thinsp;&quot;}}
Ovu nagradu, kojom se nastojalo dati počast najboljim pjesmama u finalu, prvi put su primili učesnici [[Eurosong 2002.|Eurosonga 2002]]. u [[Tallinn]]u ([[Estonija]]). Osnovali su je [[Christer Björkman]] (švedski predstavnik na [[Eurosong 1992.|Eurosongu 1992]]. i trenutni šef švedske delegacije) i Richard Herrey (član švedske pop-grupe [[Herreys]] i pobjednik [[Eurosong 1984.|Eurosonga 1984]]), dok se nagrada dobila ovaj naziv po svom tvorcu, [[Marcel Bezençon|Marcelu Bezençonu]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marcel Bezençon Award – an introduction|url=http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|publisher=Poplight.se|archive-url=https://web.archive.org/web/20131017033001/http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en |archive-date=17. 10. 2013|access-date=15. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Nagrada je podijeljena u tri kategorije: medijsku nagradu, umjetničku nagradu i kompozitorsku nagradu. Pobjednici su proglašeni nedugo nakon finala.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Albinsson|first1=Mathilde|title=De prisades redan innan Eurovision Song Contest 2016 – vann Marcel Bezençon Award|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/ryssland-australien-och-ukraina-prisades-redan-innan-eurovision-song-contest-2016-vann-marcel-bezen-on-award|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=14. 5. 2016|language=sv|date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! Kategorija
! Država
! Pjesma
! Izvođač(i)
! Kompozitor(i)
|-
| Umjetnička nagrada
| {{Esc|Ukrajina|g=2016}}
| &quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;
| [[Jamala]]
| Jamala
|-
| Kompozitorska nagrada
| {{Esc|Australija|g=2016}}
| &quot;[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]&quot;
| [[Dami Im]]
| Anthony Egizii, David Musumeci
|-
| Medijska nagrada
| {{Esc|Rusija|g=2016}}
| &quot;[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]&quot;
| [[Sergej Lazarev]]
| [[Filip Kirkorov]], [[Dimitris Kontopoulos]], John Ballard, Ralph Charlie
|}

=== OGAE ===
{{hatnote|Za više detalja o ovoj temi, pogledajte članak &quot;[[OGAE]]&quot;}}
Međunarodnu organizaciju Organisation Générale des Amateurs de l'Eurovision (poznatiju po skraćenici OGAE) osnovao je [[Jari-Pekka Koikkalainen]] 1984. u [[Savonlinna|Savonlinni]] ([[Finska]]).&lt;ref name=&quot;OGAE Clubs&quot;&gt;{{cite web|title=Eurovision Fanclub Network|url=http://www.ogae.net/|website=ogae.net|publisher=OGAE|author=OGAE|date=15. 6. 2012|access-date=15. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; Organizaciju čini mreža od preko 40 klubova obožavatelja Eurosonga širom [[Evropa|Evrope]] pa i šire. Nevladina je, nepolitička i neprofitna organizacija.&lt;ref name=Members&gt;{{cite web|url=http://www.euroviisuklubi.fi/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=8&amp;Itemid=41|title=Klubi-info: Mikä ihmeen OGAE?|publisher=OGAE Finland|access-date=17. 6. 2012|date=5. 6. 2012|language=fi|trans-title=Info o klubu: Šta je zaboga OGAE?|archive-url=https://www.webcitation.org/69pBkveFx?url=http://www.euroviisuklubi.fi/index.php?option=com_content|archive-date=10. 8. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godišnja je tradicija da se obavi anketa svih klubova, koja obožavateljima omogućava da glasaju za svoje omiljene pjesme. Počela je 4. aprila 2016, a završila se 2. maja 2016. Ispod su prikazani rezultati.&lt;ref name=&quot;Poll results 2016&quot;&gt;{{cite journal|author1=OGAE International|title=OGAE International ESC Poll Results 2016|url=http://www.ogaeinternational.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=88&amp;Itemid=72|access-date=15. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! Država
! Izvođač(i)
! Pjesma
! Bodovi&lt;ref name=&quot;OGAE 2016 Poll&quot;&gt;{{cite news|title=OGAE Poll Results 2016|url=https://docs.google.com/spreadsheets/d/1KpygQFFQ40TidKhZT6rP3pLtnJjQP9lSAirMB1hZ5bQ/edit#gid=0|access-date=6. 4. 2016|agency=OGAE|publisher=Google Docs}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{Esc|Francuska|g=2016}}
| [[Amir Haddad|Amir]]
| &quot;[[J'ai cherché]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 425
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{Esc|Rusija|g=2016}}
| [[Sergej Lazarev]]
| &quot;[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 392
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
| {{Esc|Australija|g=2016}}
| [[Dami Im]]
| &quot;[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 280
|-
| {{Esc|Bugarska|g=2016}}
| [[Poli Genova]]
| &quot;[[If Love Was a Crime]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 175
|-
| {{Esc|Italija|g=2016}}
| [[Francesca Michielin]]
| &quot;[[Nessun grado di separazione|No Degree of Separation]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 170
|}
{{smaller|* Tabela sadrži rezultate 45 OGAE-ovih klubova s tim da su se dva kluba (OGAE Bugarska i OGAE Moldavija) suzdržala od glasanja na ovogodišnjoj anketi.}}

=== Nagrada &quot;Barbara Dex&quot; ===
{{hatnote|Za više detalja o ovoj temi, pogledajte članak &quot;[[Nagrada &quot;Barbara Dex&quot;|Nagrada 'Barbara Dex']]&amp;thinsp;&quot;}}
Ovo je humoristična nagrada koju svake godine počev od 1997. dodjeljuje veb-sajt ''House of Eurovision''. Nagrađuje se najgore obučeni izvođač. Ime je dobila po [[Belgija|belgijskoj]] umjetnici [[Barbara Dex|Barbari Dex]], koja se na [[Eurosong 1993.|Eurosongu 1993]]. pojavila u haljini koju je sama dizajnirala.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovisionhouse.nl/bdaward.php|title=Barbara Dex Award|last=Thillo|first=Edwin|publisher=Eurovision House|access-date=24. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507232212/http://www.eurovisionhouse.nl/bdaward.php|archive-date=7. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! #&lt;ref name=&quot;Barbara Dex Award 2016&quot;&gt;{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=Nina Kraljić wins the Barbara Dex Award 2016|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=nina_kraljic_wins_the_barbara_dex_award_2016|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=22. 5. 2016|date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
! Država&lt;ref name=&quot;Barbara Dex Award 2016&quot;/&gt;
! Izvođač(i)&lt;ref name=&quot;Barbara Dex Award 2016&quot;/&gt;
! Bodovi&lt;ref name=&quot;Barbara Dex Award 2016&quot;/&gt;
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| 1.
| {{Esc|Hrvatska|g=2016}}
| [[Nina Kraljić]]
| 770
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| 2.
| {{Esc|Njemačka|g=2016}}
| [[Jamie-Lee Kriewitz|Jamie Lee]]
| 335
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
| 3.
| {{Esc|Švicarska|g=2016}}
| [[Rykka]]
| 201
|-
| 4.
| {{Esc|Bugarska|g=2016}}
| [[Poli Genova]]
| 140
|-
| 5.
| {{Esc|Bosna i Hercegovina|g=2016}}
| [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] &amp; [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] &amp; [[Jala Brat|Jala]]
| 127
|-
|}

== Međunarodni prijenosi i glasanje ==
Izviješteno da je takmičenje pratilo 204 miliona gledalaca širom svijeta, čime je oboren rekord prošlogodišnjeg takmičenja za 5 miliona gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=McMillen|first1=Steve|title=Eurovision Song Contest attracts 204 million viewers|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=eurovision_song_contest_attracts_204_million_viewers|website=www.eurovision.tv|access-date=24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Glasanja i objavljivači rezultata ===
Sljedeće osobe objavile su 12 bodova i to sljedećim redoslijedom:&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=The 42 spokespersons for the 2016 Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=the_42_spokespersons_for_the_2016_grand_final|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=14. 5. 2016|date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
{{div col|cols=2}}
# {{Esc|Austrija}}&amp;nbsp;– [[Katharina Bellowitsch|Kati Bellowitsch]]
# {{Esc|Island}}&amp;nbsp;– Unnsteinn Manúel Stefánsson
# {{Esc|Azerbejdžan}}&amp;nbsp;– Tural Asadov
# {{Esc|San Marino}}&amp;nbsp;– Irol MC
# {{Esc|Češka}}&amp;nbsp;– Daniela Písařovicová
# {{Esc|Irska}}&amp;nbsp;– Sinéad Kennedy
# {{Esc|Gruzija}}&amp;nbsp;– [[Nina Sublatti]] &lt;small&gt;(gruzijska predstavnica na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Bosna i Hercegovina}}&amp;nbsp;– Ivana Crnogorac
# {{Esc|Malta}}&amp;nbsp;– Ben Camille
# {{Esc|Španija}}&amp;nbsp;– Jota Abril
# {{Esc|Finska}}&amp;nbsp;– Jussi-Pekka Rantanen
# {{Esc|Švicarska}}&amp;nbsp;– [[Sebalter]] &lt;small&gt;(švicarski predstavnik na [[Eurosong 2014.|Eurosongu 2014]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Danska}}&amp;nbsp;– [[Ulla Essendrop]]
# {{Esc|Francuska}}&amp;nbsp;– [[Élodie Gossuin]]
# {{Esc|Moldavija}}&amp;nbsp;– Olivia Furtună
# {{Esc|Armenija}}&amp;nbsp;– Arman Margaryan
# {{Esc|Kipar}}&amp;nbsp;– Loukas Hamatsos
# {{Esc|Bugarska}}&amp;nbsp;– Ana Angelova
# {{Esc|Nizozemska}}&amp;nbsp;– [[Trijntje Oosterhuis]] &lt;small&gt;(nizozemski predstavnik na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Latvija}}&amp;nbsp;– Toms Grēviņš
# {{Esc|Izrael}}&amp;nbsp;– Ofer Nachshon
# {{Esc|Bjelorusija}}&amp;nbsp;– [[Uzari]] &lt;small&gt;(bjeloruski predstavnik na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Njemačka}}&amp;nbsp;– [[Barbara Schöneberger]]
# {{Esc|Rusija}}&amp;nbsp;– [[Njuša]]
# {{Esc|Norveška}}&amp;nbsp;– [[Elisabeth Andreassen]] &lt;small&gt; (norveška predstavnica na [[Eurosong 1985.|Eurosongu 1985]], [[Eurosong 1994.|1994]]. i [[Eurosong 1996.|1996]]; pobjednica Eurosonga 1985. kao član grupe [[Bobbysocks!]]; švedska predstavnica na [[Eurosong 1982.|Eurosongu 1982]]. kao član grupe [[Chips (grupa)|Chips]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Australija}}&amp;nbsp;– [[Lee Lin Chin]]
# {{Esc|Belgija}}&amp;nbsp;– Umesh Vangaver
# {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&amp;nbsp;– [[Richard Osman]]
# {{Esc|Hrvatska}}&amp;nbsp;– Nevena Rendeli
# {{Esc|Grčka}}&amp;nbsp;– [[Constantinos Christoforou]] &lt;small&gt;(kiparski predstavnik na [[Eurosong 1996.|Eurosongu 1996]], [[Eurosong 2005.|2005]]. i [[Eurosong 2002.|2002]]. kao član grupe [[One (grupa)|One]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Litvanija}}&amp;nbsp;– Ugnė Galadauskaitė
# {{Esc|Srbija}}&amp;nbsp;– Dragana Kosjerina
# {{Esc|Makedonija}}&amp;nbsp;– Dijana Gogova
# {{Esc|Albanija}}&amp;nbsp;– [[Andri Xhahu]]
# {{Esc|Estonija}}&amp;nbsp;– Daniel Levi Viinalass
# {{Esc|Ukrajina}}&amp;nbsp;– [[Verka Serdjučka]] &lt;small&gt;(ukrajinska predstavnica na [[Eurosong 2007.|Eurosongu 2007]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Italija}}&amp;nbsp;– [[Claudia Andreatti]]
# {{Esc|Poljska}}&amp;nbsp;– Anna Popek
# {{Esc|Slovenija}}&amp;nbsp;– Marjetka Vovk &lt;small&gt;(slovenska predstavnica na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]]. kao član dua [[Maraaya]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Mađarska}}&amp;nbsp;– Csilla Tatár
# {{Esc|Crna Gora}}&amp;nbsp;– [[Danijel Alibabić]] &lt;small&gt;(predstavnik Srbije i Crne Gore na Eurosongu 2005. kao član grupe [[No Name (grupa)|No Name]])&lt;/small&gt;
# {{Esc|Švedska}}&amp;nbsp;– [[Gina Dirawi]] s ''Eurovision The Partya'' iz Tele2 Arene
{{div col end}}

=== Komentatori ===
{{div col|cols=2}}
* {{ZID|Albanija}}&amp;nbsp;– Andri Xhahu ([[Radiotelevizija Albanije|TVSH]], [[Radiotelevizija Albanije|RTSH HD]], RTSH Muzikë i [[Radiotelevizija Albanije#Radio|Radio Tirana]], polufinala i finale)&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/24/albania-andri-xhahu-eurovision-2016-spokesperson/|title=Albania: Andri Xhahu is Eurovision 2016 Spokesperson|last=Granger|first=Anthony|date=24. 4. 2016|website=Eurovoix|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lako|first1=Niko|title=Andri Xhahu konfirmohet si komentues dhe prezantues i pikëve të Shqipërisë në Eurovision 2016|url=http://www.imalbania.com/andri-xhahu-konfirmohet-si-komentues-dhe-prezantues-i-pikeve-te-shqiperise-ne-eurovision-2016/|website=imalbania.com|publisher=Infomedia Albania|access-date=24. 4. 2016|language=sq|trans-title=Potvrđeno je da će Andri Xhahu biti komentator i objavljivač rezultata Albanije na Eurosongu 2016|date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Australija}}&amp;nbsp;– [[Julia Zemiro]] i [[Sam Pang]] ([[SBS (australski TV-kanal)|SBS]] i [[SBS Radio]] 4, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dami Im named as Australia's 2016 Eurovision Artist|url=http://www.sbs.com.au/programs/eurovision/article/2016/03/03/dami-im-named-australias-2016-eurovision-artist|website=sbs.com.au|publisher=SBS|access-date=3. 3. 2016|date=3. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=SBS Eurovision Radio Launches on 1 May|url=http://www.sbs.com.au/aboutus/news-media-releases/view/id/1071/h/SBS-Eurovision-Radio-Launches-on-1-May|website=sbs.com.au|publisher=SBS|access-date=26. 4. 2016|date=26. 4. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120411/http://www.sbs.com.au/aboutus/news-media-releases/view/id/1071/h/SBS-Eurovision-Radio-Launches-on-1-May|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Austrija}}&amp;nbsp;– [[Andi Knoll]] ([[ORF eins]], polufinala i finale)&lt;ref name=Austrian_commentator&gt;{{cite web|title=Startnummer 12 für Österreich im ersten ESC-Semifinale am 10. Mai|url=http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20160408_OTS0148/startnummer-12-fuer-oesterreich-im-ersten-esc-semifinale-am-10-mai|website=ots.at|access-date=29. 4. 2016|language=de|date=8. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Azerbejdžan}} – Azer Suleymanli (İTV, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=&quot;Eurovision 2016&quot; yarışmasının 1-ci yarımfinalı İTV-də canlı yayımlanacaq|url=http://az.trend.az/azerbaijan/culture/2531336.html|website=trend.az|publisher=Trend News Agency|access-date=10. 5. 2016|language=az|date=10. 5. 2016|archive-date=13. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513021635/http://az.trend.az/azerbaijan/culture/2531336.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Cavadsoy|first1=Şahin|title=Azərbaycan dilində &quot;Eurovision&quot;u o, şərh edəcək|url=http://www.primetime.az/news,4949,92dccb8c/page,1/lang,az/|website=primetime.az|publisher=PrimeTime|access-date=12. 5. 2016|language=az|date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910132429/http://www.primetime.az/news,4949,92dccb8c/page,1/lang,az/|archive-date=10. 9. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Belgija}}&amp;nbsp;– ''nizozemski'': [[Peter Van de Veire]] ([[één]], polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovisiesongfestival: tegen wie neemt Laura het op?|url=http://www.vrt.be/nieuws/2016/04/eurovisiesongfestival-tegen-wie-neemt-laura-het-op|website=vrt.be|publisher=VRT|access-date=28. 4. 2016|language=nl|date=28. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; ''francuski'': Jean-Louis Lahaye i [[Maureen Louys]] ([[La Une]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision de la chanson Demi-finale 1|url=http://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_eurovision-de-la-chanson?uid=1169954645668&amp;idschedule=56ec1df00f7134282827872b9be237ba|website=rtbf.be|publisher=RTBF|access-date=28. 4. 2016|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision de la chanson Demi-finale 2|url=https://www.rtbf.be/tv/laune/guide-tv/detail_eurovision-de-la-chanson?uid=1169954933668&amp;idschedule=93afac2c9263a7a2542da76979c21927|website=rtbf.be|publisher=RTBF|access-date=28. 4. 2016|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Bjelorusija}}&amp;nbsp;– Jevgenij Perlin ([[Bjelorusija-1]] i [[Bjelorusija 24]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=IVAN выступит на &quot;Евровидении&quot; во втором полуфинале под 5-м номером|url=http://www.tvr.by/company/novosti-kompanii/ivan-vystupit-na-evrovidenii-vo-vtorom-polufinale-pod-5-m-nomerom/|website=tvr.by|publisher=BTRC|access-date=19. 4. 2016|language=ru|trans-title=IVAN će nastupati 5. u drugom polufinalu Eurosonga|date=8. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=БТ: выступление Иванова никак не дискредитирует Беларусь|url=http://sputnik.by/culture/20160425/1022031474.html|website=sputnik.by|publisher=Sputnik|access-date=26. 4. 2016|language=ru|date=25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}} – Dejan Kukrić ([[BHRT|BHT 1]], BHT HD i [[BHRT|BH Radio 1]], polufinala i finale)
* {{ZID|Bugarska}} – Elena Rosberg i Georgi Kušvalijev ([[BNT 1]] i [[BNT HD]], polufinala i finale)
* {{ZID|Crna Gora}} – Dražen Bauković i Tijana Mišković ([[TVCG 1]] i TVCG SAT, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurosong 2016|url=http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/ostalo/128195/eurosong-2016.html|website=rtcg.me|publisher=RTCG|access-date=10. 5. 2016|date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=&quot;Highway&quot; bez finala|url=http://www.rtcg.me/eurosong/eurosong-2016/128197/highway-bez-finala.html|website=rtcg.me|publisher=RTCG|access-date=11. 5. 2016|date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Češka}}&amp;nbsp;– Libor Bouček ([[ČT2]], polufinala; [[ČT1]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 opět s účastí České republiky|url=http://www.satcentrum.com/clanky/22944/eurovision-song-contest-2016-opet-s-ucasti-ceske-republiky/|website=satcentrum.com|publisher=satCentrum|access-date=19. 4. 2016|language=cs|trans-title=Eurosong 2016. opet s učešćem Češke|date=12. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Danska}}&amp;nbsp;– [[Ole Tøpholm]] ([[DR1]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Christensen|first1=Kasper Madsbøll|title=Uventet afgørelse giver Danmark fordel i Melodi Grand Prix|url=http://www.dr.dk/event/melodigrandprix/nyheder/uventet-afgoerelse-giver-danmark-fordel-i-melodi-grand-prix|website=dr.dk|publisher=DR|access-date=10. 5. 2016|language=da|date=3. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Armenija}}&amp;nbsp;– [[Avet Barsegjan]] ([[Armenia 1]] i [[Javni radio Armenije]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Իվետա Մուկուչյանը &quot;Եվրատեսիլ&quot;-ի եզրափակչում ելույթ կունենա 26-րդ համարի ներքո|url=http://www.eurovision.am/hy/eurovision/news/2016/05/13/%D4%BB%D5%BE%D5%A5%D5%BF%D5%A1-%D5%84%D5%B8%D6%82%D5%AF%D5%B8%D6%82%D5%B9%D5%B5%D5%A1%D5%B6%D5%A8-%D4%B5%D5%BE%D6%80%D5%A1%D5%BF%D5%A5%D5%BD%D5%AB%D5%AC%D5%AB-%D5%A5%D5%A6%D6%80%D5%A1%D6%83%D5%A1%D5%AF%D5%B9%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A5%D5%AC%D5%B8%D6%82%D5%B5%D5%A9-%D5%AF%D5%B8%D6%82%D5%B6%D5%A5%D5%B6%D5%A1-26-%D6%80%D5%A4-%D5%B0%D5%A1%D5%B4%D5%A1%D6%80%D5%AB-%D5%B6%D5%A5%D6%80%D6%84%D5%B8/507|website=eurovision.am|access-date=13. 5. 2016|trans-title=Iveta Mukučjan će nastupiti 26. na finalu Eurosonga|date=13. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Estonija}}&amp;nbsp;– ''estonski'': [[Marko Reikop]] (ETV, polufinala i finale);&lt;ref name=EE_commentary&gt;{{cite web|title=Eurovisiooni lauluvõistlus 2016: Finaal|url=http://etv.err.ee/v/meelelahutus/eurovisioon/saated/e011b3c3-31f1-4dec-b07f-07c06fcfa40e/eurovisiooni-lauluvoistlus-2016-finaal|website=err.ee|publisher=ERR|access-date=1. 5. 2016|language=et|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506065816/http://etv.err.ee/v/meelelahutus/eurovisioon/saated/e011b3c3-31f1-4dec-b07f-07c06fcfa40e/eurovisiooni-lauluvoistlus-2016-finaal|archive-date=6. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mart Juur i [[Andrus Kivirähk]] (Raadio 2, prvo polufinala i finale); ''ruski'': Aleksandar Hobotov ([[ETV+]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Евровидение вместе с ETV+|url=http://etvpluss.err.ee/v/eurovision/008204ee-5938-484f-9e85-bd9d01b76b91/evrovidenie-vmeste-s-etv|website=err.ee|publisher=ERR|access-date=1. 5. 2016|language=ru|date=19. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160810111704/http://etvpluss.err.ee/v/eurovision/008204ee-5938-484f-9e85-bd9d01b76b91/evrovidenie-vmeste-s-etv|archive-date=10. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Finska}}&amp;nbsp;– ''finski'': Mikko Silvennoinen ([[Yle TV2]] i TV Suomi, polufinala i finale);&lt;ref name=&quot;Finland&quot;&gt;{{cite web|url=http://yle.fi/aihe/artikkeli/2016/04/29/viisukommentaattori-mikko-silvennoinen|title=Viisukommentaattori Mikko Silvennoinen|date=29. 4. 2016|access-date=29. 4. 2016|website=yle.fi|publisher=Yle|language=fi}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Semifinaali 1|url=http://areena.yle.fi/1-3257835|website=yle.fi|publisher=Yle|access-date=29. 4. 2016|language=fi|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428051254/http://areena.yle.fi/1-3257835|archive-date=28. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sanna Pirkkalainen i Jorma Hietamäki ([[Yle Radio Suomi]], polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision laulukilpailu 2016: Ensimmäinen semifinaali|url=http://areena.yle.fi/1-3409781|website=yle.fi|publisher=Yle|access-date=2. 5. 2016|language=fi|date=2. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; ''švedski'': Eva Frantz i Johan Lindroos ([[Yle TV2]], TV Suomi, [[Yle Radio Vega]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Eklund|first1=Monica|title=Sandhja sätter ribban högt|url=http://svenska.yle.fi/artikel/2016/05/04/sandhja-satter-ribban-hogt|website=yle.fi|publisher=Yle|access-date=9. 5. 2016|language=sv|date=4. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Francuska}}&amp;nbsp;– [[Marianne James]] i Jarry ([[France 4]], polufinala); Marianne James i [[Stéphane Bern]] ([[France 2]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Omelyanchuk|first1=Olena|title=Amir is the French choice for Stockholm!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=amir_haddad_is_the_french_choice_for_stockholm|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=29. 2. 2016|date=29. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Grčka}}&amp;nbsp;– Maria Kozakou i [[Giorgos Kapoutzidis]] ([[ERT1]], [[ERT HD]], [[ERT World]], ERA 2 i VoC, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Zacharis|first1=Thomas|title=Eurovision 2016: Οι Ημιτελικοί και ο Τελικός στην ΕΡΤ|url=http://www.ert.gr/eurovision-2016-i-imiteliki-ke-o-telikos-stin-ert/|website=ert.gr|publisher=ERT|access-date=12. 5. 2016|language=el|date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516184623/http://www.ert.gr/eurovision-2016-i-imiteliki-ke-o-telikos-stin-ert/|archive-date=16. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Gruzija}}&amp;nbsp;– Tuta Čkeidže i Nika Katsia ([[Prvi kanal (gruzijski TV-kanal)|GPB 1]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=2016 წლის ევროფესტივალის პირდაპირ ეთერს პირველ არხზე თუთა ჩხეიძე გაუძღვება|url=http://eurovision-georgia.ge/?page=news&amp;id=124278|website=eurovision-georgia.ge|publisher=GPB|access-date=5. 5. 2016|language=ka|date=27. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120507/http://eurovision-georgia.ge/?page=news&amp;id=124278|archive-date=14. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=ევროვიზია 2016. პირველი ნახევარფინალი|url=http://eurovision-georgia.ge/?page=story&amp;id=163419|website=eurovision-georgia.ge|publisher=GPB|access-date=13. 5. 2016|language=ka|date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Nizozemska}}&amp;nbsp;– [[Jan Smit (pjevač)|Jan Smit]] i [[Cornald Maas]] ([[NPO 1]] i [[BVN]], polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|title=Week van het Eurovisie Songfestival bij NPO|url=http://spreekbuis.nl/week-van-het-eurovisie-songfestival-bij-npo|website=spreekbuis.nl|publisher=Spreekbuis.nl|access-date=9. 5. 2016|language=nl|date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovisie Songfestival 2016 finale|url=http://www.bvn.tv/programma/Eurovisie_Songfestival_2016_finale|website=bvn.tv|publisher=BVN|access-date=3. 5. 2016|language=nl|archive-url=https://archive.today/20160510142935/http://www.bvn.tv/programma/Eurovisie_Songfestival_2016_finale|archive-date=10. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Douwe Bob]] ([[NPO 1]] i [[BVN]], drugo polufinale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Douwe Bob zorgt voor commentaar bij Songfestival|url=http://www.telegraaf.nl/prive/songfestival16/25783859/__Douwe_Bob_laat_van_zich_horen__.html|website=telegraaf.nl|publisher=De Telegraaf|access-date=13. 5. 2016|language=nl|date=12. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Hrvatska}}&amp;nbsp;– Duško Ćurlić ([[HRT|HRT 1]], polufinala i finale); Zlatko Turkalj Turki ([[Radio Zagreb|HR 2]], polufinala i finale)&lt;ref name=HR_delegation&gt;{{cite web|title=Otkriveni posljednji detalji uoči odlaska na Eurosong: &quot;Nina Kraljić stvorena za velike pozornice&quot;|url=http://www.index.hr/black/clanak/otkriveni-posljednji-detalji-uoci-odlaska-na-eurosong-nina-kraljic-je-stvorena-za-velike-pozornice/889389.aspx|website=index.hr|publisher=Index.hr|access-date=25. 4. 2016|language=hr|date=25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Irska}}&amp;nbsp;– [[Marty Whelan]] ([[RTÉ2]], polufinala; [[RTÉ One]], finale); Neil Doherty i [[Zbyszek Zalinski]] ([[RTÉ Radio 1]], drugo polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=TV Preview: TEN shows you shouldn't miss|url=http://www.rte.ie/ten/blogs/television/2016/0506/786118-tv-preview-ten-shows-you-shouldnt-miss/|website=rte.ie|publisher=RTÉ|access-date=10. 5. 2016|date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Island}}&amp;nbsp;– Gísli Marteinn Baldursson ([[RÚV (TV-kanal)|RÚV]] i [[Rás 2]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ruv.is/frett/gisli-marteinn-kynnir-eurovision-a-ny|title=Gísli Marteinn kynnir Eurovision á ný|date=15. 4. 2016|website=RÚV.is|publisher=Ríkisútvarpið|language=is|trans-title=Gísli Marteinn ponovo će predstavljati Eurosong|access-date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Italija}}&amp;nbsp;– Filippo Solibello i Marco Ardemagni ([[Rai 4]], polufinala; [[Rai Radio 2]], polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|last=Granger|first=Anthony|title=Italy: Rai 4 to broadcast both semi finals|url=http://eurovoix.com/2016/02/10/italy-rai-4-to-broadcast-both-semi-finals/|publisher=Eurovoix|website=eurovoix.com|access-date=10. 2. 2016|date=10. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Flavio Insinna]] i [[Federico Russo]] ([[Rai 1]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Muldoon|first1=Padraig|title=Movin’ on up: Italy migrates Eurovision to main channel RAI 1|url=http://wiwibloggs.com/2015/10/02/italy-eurovision-rai-1/103696/|publisher=wiwibloggs.com|access-date=2. 10. 2015|date=2. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/04/04/italy-flavio-insinna-federico-russo-announced-commentators/|title=Italy: Flavio Insinna &amp; Federico Russo Announced As Commentators|date=4. 4. 2016|access-date=4. 4. 2015|publisher=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Izrael}} – ''hebrejski'': Podnatpisi ([[Kanal 1 (Izrael)|Kanal 1]], drugo polufinala i finale (uživo), prvo polufinale (sa zakašnjenjem)); Kobi Menora, Or Vaxman i Nancy Brandes (88 FM, drugo polufinala i finale); ''arapski'': Podnatpisi ([[Kanal 33 (Izrael)|Kanal 33]], drugo polufinala i finale)&lt;ref name=broadcast_IBA&gt;{{cite web|url=http://www.iba.org.il/spokesman/spokesman.aspx?entity=1157916&amp;type=1|script-title=he:נבחרו חברי צוות השיפוט הישראלי לאירוויזיון|date=3. 5. 2016|website=iba.org.il|publisher=IBA|access-date=5. 5. 2016|language=he}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Kipar}}&amp;nbsp;– Melina Karageorgiou ([[RIK 1]], RIK SAT, RIK HD i Trito Programma, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Στην τελική ευθεία οι προετοιμασίες για τον διαγωνισμό τραγουδιού της Eurovision|url=http://www.foni-lemesos.com/agenda/politismos/23476-stin-teliki-eftheia-oi-proetoimasies-gia-ton-diagonismo-tragoudioy-tis-eurovision.html|website=foni-lemesos.com|publisher=I Foni tis Lemesou|access-date=6. 5. 2016|language=el|date=5. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Latvija}}&amp;nbsp;– [[Valters i Kaža|Valters Frīdenbergs]] ([[Latvijas Televīzija|LTV1]], polufinala i finale); Toms Grēviņš ([[Latvijas Televīzija|LTV1]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=TIEŠRAIDE! Starptautiskais Eirovīzijas dziesmu konkurss. 1. pusfināls|url=http://ltv.lsm.lv/lv/raksts/10.05.2016-tiesraide-starptautiskais-eirovizijas-dziesmu-konkurss.-1.-pusfi.id71333/|website=ltv.lsm.lv|publisher=Latvijas Televīzija|access-date=10. 5. 2016|language=lv|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603062347/http://ltv.lsm.lv/lv/raksts/10.05.2016-tiesraide-starptautiskais-eirovizijas-dziesmu-konkurss.-1.-pusfi.id71333/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zināmi pirmie desmit 'Eirovīzijas' finālisti; Igaunija no cīņas izstājas|url=http://www.delfi.lv/izklaide/popmuzika/melomanija/zinami-pirmie-desmit-eirovizijas-finalisti-igaunija-no-cinas-izstajas.d?id=47420389|website=delfi.lv|publisher=Delfi|access-date=11. 5. 2016|language=lv|date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Litvanija}} – Darius Užkuraitis ([[LRT televizija|LRT]], LRT HD i [[LRT Radijas]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Pabiržis|first1=Dovaidas|title=&quot;Eurovizija&quot;: loterija be pralaimėjimo|url=http://www.veidas.lt/%E2%80%9Eeurovizija%E2%80%9C-loterija-be-pralaimejimo|website=veidas.lt|publisher=Veidas|access-date=10. 5. 2016|language=lt|date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Mađarska}}&amp;nbsp;– Gábor Gundel Takács ([[Duna TV|Duna]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jövő héten kezdetét veszi az Eurovíziós Dalfesztivál! Kattints bővebb infókért!|url=http://music-daily.hu/2016/05/05/jovo-heten-kezdetet-veszi-az-eurovizios-dalfesztival-kattints-bovebb-infokert/|website=music-daily.hu|publisher=Music Daily|access-date=9. 5. 2016|language=hu|date=5. 5. 2016|archive-date=4. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604045118/http://music-daily.hu/2016/05/05/jovo-heten-kezdetet-veszi-az-eurovizios-dalfesztival-kattints-bovebb-infokert/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Makedonija}} – Karolina Petkovska ([[MRT 1]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Официјален почеток на „Избор за песна на Евровизија“- Стокхолм 2016|url=http://mrt.com.mk/node/32180|website=mrt.com.mk|publisher=MRT|access-date=10. 5. 2016|language=mk|date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Malta}} – Arthur Caruana ([[TVM (Malta)|TVM]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Flask|first1=Wayne|title=Ira Losco takes Malta to the Eurovision Song Contest finals|url=http://www.maltatoday.com.mt/arts/music/65090/live_blogging_the_eurovision_semifinal_as_ira_sings_for_maltas_glory#.VzM_24QrKHs|website=maltatoday.com.mt|publisher=Malta Today|access-date=11. 5. 2016|date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Moldavija}} – Gloria Gorceag ([[Moldavija 1]], [[Radio Moldavija]], Radio Moldavija Muzical i [[Radio Moldavija Tineret]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ceremonia de deschidere a Eurovision 2016: Lidia Isac a strălucit pe covorul roşu|url=http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/ceremonia-de-deschidere-a-eurovision-2016-lidia-isac-a-stralucit-pe-covorul-rosu/|website=trm.md|publisher=TRM|access-date=9. 5. 2016|language=ro|date=9. 5. 2016|archive-date=31. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200731043257/http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/ceremonia-de-deschidere-a-eurovision-2016-lidia-isac-a-stralucit-pe-covorul-rosu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=PRIMA Semifinală Internaţională &quot;Euvision Song Contest&quot; 2016. Partea I-a|url=http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/prima-semifinala-internationala-quot-euvision-song-contest-quot-2016-partea-i-a/|website=trm.md|publisher=TRM|access-date=12. 5. 2016|language=ro|date=10. 5. 2016|archive-date=31. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200731035436/http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/prima-semifinala-internationala-quot-euvision-song-contest-quot-2016-partea-i-a/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Njemačka}}&amp;nbsp;– [[Peter Urban]] ([[EinsFestival]] i [[Phoenix (njemački TV-kanal)|Phoenix]], polufinala; [[Das Erste]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Phoenix to broadcast both semi-finals|url=http://eurovoix.com/2016/04/05/germany-phoenix-broadcast-semi-finals/|website=eurovoix.com|publisher=Eurovoix|access-date=6. 4. 2016|date=5. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=ESC 2016: Sendetermine im Fernsehen und Online|url=https://www.eurovision.de/news/ESC-2016-Die-Sendetermine-im-Fernsehen-und-Online,fernsehtermine106.html|website=eurovision.de|publisher=ARD|access-date=24. 4. 2016|language=de|date=22. 4. 2016|archive-date=22. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160422170702/https://www.eurovision.de/news/ESC-2016-Die-Sendetermine-im-Fernsehen-und-Online,fernsehtermine106.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Norveška}}&amp;nbsp;– Olav Viksmo Slettan ([[NRK1]], polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tv.nrk.no/serie/eurovision-song-contest/MUHU12006316/14-05-2016|title=NRK TV – Eurovision Song Contest 2016 – Finale – 14.05.2016|website=nrk.no|publisher=NRK|trans-title=NRK TV – Eurosong 2016 – Finale – 14. maja 2016|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Ronny Brede Aase, Silje Reiten Nordnes i Markus Ekrem Neby ([[NRK3]], finale);&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tv.nrk.no/serie/p3morgens-store-eurovisions-fest/MYNR50200216/14-05-2016|title=NRK TV – P3morgens store Eurovision-fest – 14.05.2016|website=nrk.no|publisher=NRK|trans-title=P3morgenov odlični Eurovizijski tulum|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Ole Christian Øen ([[NRK P1]], drugo polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://radio.nrk.no/serie/eurovision-song-contest-radio/MUHR42770116/12-05-2016|title=NRK Radio – Eurovision Song Contest 2016 – semifinale – 12.05.2016|website=nrk.no|publisher=NRK|access-date=9. 5. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806173523/https://radio.nrk.no/serie/eurovision-song-contest-radio/MUHR42770116/12-05-2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Poljska}}&amp;nbsp;– [[Artur Orzech]] ([[TVP 1]] i [[TVP Polonia]] (uživo); [[TVP Rozrywka]] i [[TVP HD]] (idućeg dana), polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://centruminformacji.tvp.pl/25116985/eurowizyjna-rywalizacja-w-tvp|title=Eurowizyjna rywalizacja w TVP|date=29. 4. 2016|access-date=6. 5. 2015|website=tvp.pl|publisher=TVP|language=pl|trans-title=Eurovizijsko rivalstvo na TVP-u}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Rusija}}&amp;nbsp;– [[Dmitrij Gubernijev]] i Ernest Mackevičijus ([[Rusija-1]] i Rusija HD, sve emisije)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Belikova|first1=Jekaterina|title=Лайфу стали известны имена российских комментаторов конкурса &quot;Евровидение-2016&quot;|url=https://life.ru/t/%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5/406384/laifu_stali_izviestny_imiena_rossiiskikh_kommientatorov_konkursa_ievrovidieniie-2016|website=life.ru|publisher=Life.ru|access-date=6. 5. 2016|language=ru|date=5. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|San Marino}}&amp;nbsp;– Lia Fiorio i Gigi Restivo ([[SMtv San Marino (TV-kanal)|SMtv San Marino]] i [[SMtv San Marino|Radio San Marino]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.eurofestivalnews.com/2016/01/13/eurovision-2016-san-marino-rtv-conferma-al-commento-duo-fiorio-restivo/|title=Eurovision 2016: San Marino RTV conferma al commento il duo Fiorio-Restivo|date=13. 1. 2016|website=eurofestivalnews.com|publisher=Eurofestival News|language=it|access-date=19. 4. 2016|trans-title=Eurosong 2016: San Marino RTV potvrdio je da će komentatori biti Fiorio i Restivo}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Slovenija}}&amp;nbsp;– Andrej Hofer ([[Radiotelevizija Slovenije|RTV SLO2]], polufinala; RTV SLO1, finale; [[Radio Val 202]], drugo polufinala i finale; Radio Maribor, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evrovizijski teden na Televiziji Slovenija|url=http://www.rtvslo.si/sporocila-za-javnost/evrovizijski-teden-na-televiziji-slovenija/391496|website=rtvslo.si|publisher=Radiotelevizija Slovenija|access-date=26. 4. 2016|trans-title=Eurovizijska sedmica na Radioteleviziji Slovenije|date=25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Srbija}}&amp;nbsp;– Dragan Ilić ([[RTS 1]], [[Radiotelevizija Srbije|RTS HD]] i [[RTS Sat]], prvo polufinale); [[Duška Vučinić-Lučić|Duška Vučinić]] (RTS 1, RTS HD i RTS Sat, drugo polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pesma Evrovizije 2016, polufinale 1, prenos|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2308255/.html|website=rts.rs|publisher=RTS|access-date=10. 5. 2016|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pesma Evrovizije 2016, polufinale 2, prenos|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2311272/prenos-evrovizije-2016-polufinale-2-prenos.html|website=rts.rs|publisher=RTS|access-date=10. 5. 2016|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pesma Evrovizije 2016, Finale, prenos|url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2316494/.html|website=rts.rs|publisher=RTS|access-date=13. 5. 2016|language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Španija}}&amp;nbsp;– [[José María Íñigo]] i [[Julia Varela]] ([[La 2 (Španija)|La 2]], polufinala; [[La 1 (Španija)|La 1]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rtve.es/television/20160413/jose-maria-inigo-julia-varela-repiten-como-comentaristas-eurovision-2016-para-tve/1336582.shtml|title=José María Iñigo y Julia Varela repiten como comentaristas de Eurovisión 2016 para TVE|language=es|trans-title=José María Iñigo i Julia Varela ponovo će biti komentatori Eurosonga 2016. za TVE|work=rtve.es|access-date=13. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Švedska}}&amp;nbsp;– [[Lotta Bromé]] ([[SVT1]], polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/lotta-brome-kommenterar-eurovision-song-contest-2016-det-ar-lite-av-en-drom|title=Lotta Bromé kommenterar Eurovision Song Contest 2016: ”Det är lite av en dröm”|language=sv|trans-title=Lotta Bromé komentirat će Eurosong 2016: &quot;Ovo mi je pomalo san&quot;|work=sverigesradio.se|access-date=13. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Carolina Norén]] i [[Björn Kjellman]] ([[SR P4]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovisionfesten kan börja – här är Sveriges Radios bevakning|url=http://sverigesradio.se/sida/gruppsida.aspx?programid=4922&amp;grupp=22873&amp;artikel=6415442|website=sverigesradio.se|publisher=Sveriges Radio|access-date=28. 4. 2016|language=sv|date=20. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Švicarska}}&amp;nbsp;– ''njemački'': [[Sven Epiney]] ([[SRF zwei]], polufinala; [[SRF 1]], finale); Peter Schneider i Gabriel Vetter ([[SRF 1]] i [[Radio SRF 3]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=«Eurovision Song Contest» 2016 – Der Countdown|url=http://www.srf.ch/sendungen/eurovision-song-contest/eurovision-song-contest-2016-der-countdown|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=19. 4. 2016|language=de|trans-title=Eurosong 2016 – odbrojavanje|date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; ''francuski'': [[Jean-Marc Richard]] i Nicolas Tanner ([[RTS Deux]], drugo polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurosong 2016 Finale internationale|url=http://tvprogramm.srf.ch/details/1964076089|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=3. 5. 2016|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120554/http://tvprogramm.srf.ch/details/1964076089|archive-date=14. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''italijanski'': Clarissa Tami ([[RSI La 2]], drugo polufinale);&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 La semifinale|url=http://tvprogramm.srf.ch/details/1952833898|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=3. 5. 2016|language=it}}&lt;/ref&gt; Clarissa Tami i Michele &quot;Cerno&quot; Carobbio ([[RSI La 1]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Spettacoli|url=http://tvprogramm.srf.ch/details/1954458265|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=3. 5. 2016|language=it}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&amp;nbsp;– [[Scott Mills]] i [[Mel Giedroyc]] ([[BBC Four]], polufinala); [[Graham Norton]] ([[BBC One]], finale); [[Ken Bruce]] ([[BBC Radio 2]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Palmer|first1=Siobhan|title=When is Eurovision 2016 and how can I watch it?|url=http://www.telegraph.co.uk/tv/2016/04/04/when-is-eurovision-2016-and-how-can-i-watch-it/|website=telegraph.co.uk|publisher=The Daily Telegraph|access-date=21. 4. 2016|date=4. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Radio 2 info and Q&amp;A with Ken Bruce|url=http://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/eurovision2016/ken|website=bbc.co.uk|publisher=BBC|access-date=28. 4. 2016|date=25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Ukrajina}}&amp;nbsp;– [[Timur Mirošničenko]] i Tetijana Terekhova (UA:Prvi, polufinala i finale);&lt;ref&gt;{{cite web|title=Джамала виступить 15-ю у другому півфіналі Євробачення-2016|url=http://1tv.com.ua/news/channel/78211|website=1tv.com.ua|publisher=NTU|access-date=19. 4. 2016|language=uk|trans-title=Jamala će nastupiti 15. u drugom polufinalu Eurosonga 2016.|date=8. 4. 2016|archive-date=25. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425161825/http://1tv.com.ua/news/channel/78211|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Olena Zelinčenko ([[Radio Ukrajine]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Українське радіо транслюватиме Міжнародний пісенний конкурс «Євробачення-2016»|url=http://schedule.nrcu.gov.ua/news.html?newsID=24437|website=nrcu.gov.ua|access-date=6. 5. 2016|language=uk|date=4. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120607/http://schedule.nrcu.gov.ua/news.html?newsID=24437|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{div col end}}

=== Zemlje koje nisu učestvovale ===
{{div col|cols=2}}
* {{ZID|Kazahstan}}&amp;nbsp;– Dijana Snjegina i Kaldibek Žajsanbaj (Khabar, polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=«Хабар» покажет прямую трансляцию первого полуфинала конкурса Eurovision-2016|url=http://khabar.kz/ru/news/kultura/item/54877-khabar-pokazhet-pryamuyu-translyatsiyu-pervogo-polufinala-konkursa-eurovision-2016|website=khabar.kz|publisher=Khabar Agency|access-date=11. 5. 2016|language=ru|date=11. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525222415/http://khabar.kz/ru/news/kultura/item/54877-khabar-pokazhet-pryamuyu-translyatsiyu-pervogo-polufinala-konkursa-eurovision-2016|archive-date=25. 5. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Kina}}&amp;nbsp;– [[Kubert Leung]] i Wu Zhoutong ([[Hunan TV]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/04/25/china-hunan-television-broadcast-eurovision-live-tv/|title=China: Hunan Television to broadcast Eurovision live on TV|date=25. 4. 2016|access-date=26. 4. 2016|publisher=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Kosovo}}&amp;nbsp;– ''Nije poznato'' ([[Radiotelevizija Kosova|RTK]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/05/05/kosovo-broadcasting-61st-eurovision-song-contest/|title=Kosovo: Broadcasting 61st Eurovision Song Contest|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|publisher=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Novi Zeland}}&amp;nbsp;– ''Bez komentatora'' (BBC UKTV, finale)
* {{ZID|Portugal}}&amp;nbsp;– Hélder Reis ([[Radiotelevizija Portugala|RTP]], polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/04/15/portugal-rtp-will-now-broadcast-eurovision-2016/|title=Portugal: RTP will now broadcast Eurovision 2016|date=15. 4. 2016|access-date=15. 4. 2016|publisher=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dn.pt/media/interior/rtp-volta-atras-afinal-habemus-eurovisao-5128565.html|title=RTP volta atrás. Afinal, &quot;habemus&quot; Eurovisão!|trans-title=RTP, vrati se nazad. Nakon svega toga, &quot;imamo&quot; Eurosong!}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.escportugal.pt/2016/04/esc2016-helder-reis-sera-o-comentador.html|title=Hélder Reis será o comentador da RTP|trans-title=Hélder Reis bit će komentator RTP-a}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&amp;nbsp;– [[Carson Kressley]] i [[Michelle Collins (komičarka)|Michelle Collins]] ([[Logo TV]], finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 – About the Show|url=http://www.logotv.com/shows/eurovision-song-contest-2016|website=logotv.com|publisher=Logo TV|access-date=2. 5. 2016|archive-date=2. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160602193932/http://www.logotv.com/shows/eurovision-song-contest-2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.yahoo.com/music/see-kim-chi-bob-the-drag-queen-and-naomi-smalls-173047105.html|title=See Kim Chi, Bob the Drag Queen, and Naomi Smalls Serve ‘Realness’ in Exclusive ‘RuPaul’s Drag Race’ Music Video Preview|last=Parker|first=Lyndsey|date=9. 5. 2016|work=Yahoo!|access-date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
{{div col end}}

=== Prijenos na međunarodnom znakovnom jeziku ===
Dana 22. aprila 2016. SVT je objavio da će gluhonijemim osobama omogućiti prijenos sve tri večeri na [[Međunarodni znakovni jezik|međunarodnom znakovnom jeziku]]. Producent sve tri večeri bila je Julia Kankkonen.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Eurovision 2016 to be broadcast with international sign performances|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=eurovision_2016_to_be_broadcast_with_international_sign_performances|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=10. 5. 2016|date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Nastupe svih učesnika prevelo je 10, dok je dijalog voditelja prevelo 3 osobe.&lt;ref name=SE_broadcast&gt;{{cite web|last1=Martinsson|first1=Niclas|title=Dansande händer i Eurovision|url=http://www.dovastidning.se/kultur/item/685-dansande-hander-i-eurovision|website=dovastidning.se|publisher=Dövas Tidning|access-date=10. 5. 2016|language=sv|date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017222841/http://www.dovastidning.se/kultur/item/685-dansande-hander-i-eurovision|archive-date=17. 10. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Vivien Batory: Ser frem til at tolke den internationale Eurovision Song Contest|url=http://loud.land/2016/05/vivien-batory-ser-frem-til-at-tolke-den-internationale-eurovision-song-contest/|website=loud.land|publisher=Lound.land|access-date=14. 5. 2016|language=da|date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160510040122/http://loud.land/2016/05/vivien-batory-ser-frem-til-at-tolke-den-internationale-eurovision-song-contest/|archive-date=10. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ispod se nalazi spisak svih prevodioca.

{{div col|cols=2}}
* Ebru Bilen Basaran (Danska)
* Laith Fathulla (Švedska)
* Rafael-Evitan Grombelka (Njemačka)
* Amina Ouahid (Švedska)
* Tommy Rangsjö (Švedska)
* Pavel Rodionov (Rusija)
* Laura Levita Valyte (Litvanija)
* Kolbrún Völkudóttir (Island)
* Xuejia Rennie Zacsko (Švedska)
* Amadeus Lantz (Švedska)
* Georg Marsh (Austrija)
* Markus Aro (Finska)
* Vivien Batory (Danska)
{{div col end}}

Sve tri večeri na međunarodnom znakovnom jeziku bile su dostupne na [[internet]]u,&lt;ref name=SE_broadcast /&gt; dok su ih sljedeće zemlje prenosile na televiziji:

{{div col|cols=2}}
* {{ZID|Austrija}}&amp;nbsp;– [[ORF 2]] (finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=&quot;Eurovision Song Contest&quot;: ZOE glänzt in mintgrüner Traumrobe am Roten Teppich|url=http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20160509_OTS0073/eurovision-song-contest-zoe-glaenzt-in-mintgruener-traumrobe-am-roten-teppich|website=ots.at|publisher=OTS|access-date=10. 5. 2016|language=de|date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Danska}}&amp;nbsp;– [[DR Ramasjang]] (polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Dohrmann|first1=Jan|title=Grand Prix-fest for døve på Ramasjang|url=http://www.dr.dk/om-dr/nyheder/grand-prix-fest-doeve-paa-ramasjang|website=dr.dk|publisher=DR|access-date=10. 5. 2016|language=da|date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Litvanija}}&amp;nbsp;– [[LRT Kultūra]] (polufinala i finale)&lt;ref&gt;{{cite web|title=LRT KULTŪRA transliuos &quot;Euroviziją&quot; kurtiesiems|url=http://www.lrt.lt/naujienos/eurovizija_2016/31/134968|website=lrt.lt|publisher=LRT|access-date=10. 5. 2016|language=lt|date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017222505/http://www.lrt.lt/naujienos/eurovizija_2016/31/134968|archive-date=17. 10. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Norveška}}&amp;nbsp;– [[NRK1 Tegnspråk]] (polufinala i finale)
* {{ZID|Švedska}}&amp;nbsp;– [[SVT24]] (polufinala i finale)&lt;ref name=SE_broadcast /&gt;
{{div col end}}

== Službeni album ==
{{Infokutija album
| kurzivan naslov  = ne
| Ime              = Eurovision Song Contest: Stockholm 2016
| Tip izdanja      = komplikacija
| Artist           = [[Eurosong]]a
| Cover            = ESC 2016 album cover.jpg
| Background       = #8FBC8F
| Izdat            = 15. 4. 2016.
| Produciran       =
| Žanr             = [[Pop-muzika|Pop]]
| Dužina           = {{unbulleted list|65:26 (1. CD)|62:56 (2. CD)}}
| Kuća             = [[Universal Music Group|Universal]]
| Producent(i)     =
| Ton majstor      =
| Snimljen         =
| Fotografija      =
| Dizajn           =
| Kritike          =
| Prošli album     = ''[[Eurosong 2016.#Službeni album|Eurovision Song Contest: Vienna 2015]]''&lt;br&gt;(2015)
| Ovaj album       = '''''Eurovision Song Contest: Stockholm 2016''''' (2016)
| Sljedeći album   = ''[[Eurosong 2017.#Službeni album|Eurovision Song Contest: Bit će određeno 2017]]''&lt;br&gt;(2017)
}}
'''''Eurovision Song Contest: Stockholm 2016''''' je službeni kompilacijski album takmičenja. Sastavila ga je [[Evropska radiodifuzijska unija]], a objavio [[Universal Music Group|Universal]]. Digitalna verzija objavljena je 15. aprila, a CD-verzija 22. aprila.&lt;ref name=&quot;iTunes&quot;&gt;{{cite web|url=https://itunes.apple.com/gb/album/eurovision-song-contest-2016/id1098144806|title=Eurovision Song Contest 2016 Stockholm by Various Artists on iTunes|work=iTunes|access-date=13. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Album sadrži 42. numere svih zemalja učesnica, pa i Rumunije koja se morala povući s takmičenja zbog dugova.&lt;ref name=&quot;romanian_disqualification&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Official Eurovision Song Contest 2016 CD + FREE Coaster Set|url=https://shop.eurovision.tv/default/collectibles/cd/the-official-eurovision-song-contest-cd-2016.html|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=29. 3. 2016|date=29. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160402112500/https://shop.eurovision.tv/default/collectibles/cd/the-official-eurovision-song-contest-cd-2016.html|archive-date=2. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Spisak pjesama
| naslov           = 1. CD
| dodatna_kolona   = Izvođač
| ukupno_trajanje  = 65:26
| dodatna1         = [[Eneda Tarifa]]
| naziv1           = [[Fairytale (Eneda Tarifa)|Fairytale]]
| bilješka1        = {{Esccnty|Albanija}}
| trajanje1        = 3:00
| dodatna2         = [[Iveta Mukučjan]]
| naziv2           = [[LoveWave]]
| bilješka2        = {{Esccnty|Armenija}}
| trajanje2        = 2:58
| dodatna3         = [[Zoë Straub|Zoë]]
| naziv3           = [[Loin d'ici]]
| bilješka3        = {{Esccnty|Austrija}}
| trajanje3        = 3:00
| dodatna4         = [[Dami Im]]
| naziv4           = [[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]
| bilješka4        = {{Esccnty|Australija}}
| trajanje4        = 3:03
| dodatna5         = [[Samra Rahimli|Samra]]
| naziv5           = [[Miracle (Samra Rahimli)|Miracle]]
| bilješka5        = {{Esccnty|Azerbejdžan}}
| trajanje5        = 3:00
| dodatna6         = [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] i [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] i [[Jasmin Fazlić Jala|Jala]]
| naziv6           = [[Ljubav je]]
| bilješka6        = {{Esccnty|Bosna i Hercegovina}}
| trajanje6        = 3:00
| dodatna7         = [[Laura Tesoro]]
| naziv7           = [[What's the Pressure]]
| bilješka7        = {{Esccnty|Belgija}}
| trajanje7        = 2:52
| dodatna8         = [[Poli Genova]]
| naziv8           = [[If Love Was a Crime]]
| bilješka8        = {{Esccnty|Bugarska}}
| trajanje8        = 2:59
| dodatna9         = [[Aleksandar Ivanov (pjevač)|Ivan]]
| naziv9           = [[Help You Fly]]
| bilješka9        = {{Esccnty|Bjelorusija}}
| trajanje9        = 3:02
| dodatna10        = [[Rykka]]
| naziv10          = [[The Last of Our Kind]]
| bilješka10       = {{Esccnty|Švicarska}}
| trajanje10       = 3:00
| dodatna11        = [[Minus One (grupa)|Minus One]]
| naziv11          = [[Alter Ego (Minus One)|Alter Ego]]
| bilješka11       = {{Esccnty|Kipar}}
| trajanje11       = 3:00
| dodatna12        = [[Gabriela Gunčíková]]
| naziv12          = [[I Stand (pjesma)|I Stand]]
| bilješka12       = {{Esccnty|Češka}}
| trajanje12       = 3:00
| dodatna13        = [[Jamie-Lee Kriewitz|Jamie-Lee]]
| naziv13          = [[Ghost (Jamie-Lee Kriewitz)|Ghost]]
| bilješka13       = {{Esccnty|Njemačka}}
| trajanje13       = 2:55
| dodatna14        = [[Lighthouse X]]
| naziv14          = [[Soldiers of Love (Lighthouse X)|Soldiers of Love]]
| bilješka14       = {{Esccnty|Danska}}
| trajanje14       = 3:00
| dodatna15        = [[Jüri Pootsmann]]
| naziv15          = [[Play (Jüri Pootsmann)|Play]]
| bilješka15       = {{Esccnty|Estonija}}
| trajanje15       = 3:00
| dodatna16        = [[Barei (pjevačica)|Barei]]
| naziv16          = [[Say Yay!]]
| bilješka16       = {{Esccnty|Španija}}
| trajanje16       = 2:57
| dodatna17        = [[Sandhja]]
| naziv17          = [[Sing It Away]]
| bilješka17       = {{Esccnty|Finska}}
| trajanje17       = 2:59
| dodatna18        = [[Amir Haddad|Amir]]
| naziv18          = [[J'ai cherché]]
| bilješka18       = {{Esccnty|Francuska}}
| trajanje18       = 3:00
| dodatna19        = [[Joe i Jake|Joe &amp; Jake]]
| naziv19          = [[You're Not Alone (Joe i Jake)|You're Not Alone]]
| bilješka19       = {{Esccnty|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| trajanje19       = 2:50
| dodatna20        = [[Nika Kočarov &amp; Young Georgian Lolitas]]
| naziv20          = [[Midnight Gold]]
| bilješka20       = {{Esccnty|Gruzija}}
| trajanje20       = 2:56
| dodatna21        = [[Argo (grupa)|Argo]]
| naziv21          = [[Utopian Land]]
| bilješka21       = {{Esccnty|Grčka}}
| trajanje21       = 2:55
| dodatna22        = [[Nina Kraljić]]
| naziv22          = [[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]]
| bilješka22       = {{Esccnty|Hrvatska}}
| trajanje22       = 3:00
}}
{{Spisak pjesama
| naslov           = 2. CD
| dodatna_kolona   = Izvođač
| ukupno_trajanje  = 62:56
| dodatna1         = [[Freddie (pjevač)|Freddie]]
| naziv1           = [[Pioneer (pjesma)|Pioneer]]
| bilješka1        = {{Esccnty|Mađarska}}
| trajanje1        = 2:59
| dodatna2         = [[Nicky Byrne]]
| naziv2           = [[Sunlight (pjesma Nickyja Byrnea)|Sunlight]]
| bilješka2        = {{Esccnty|Irska}}
| trajanje2        = 2:59
| dodatna3         = [[Hovi Star]]
| naziv3           = [[Made of Stars]]
| bilješka3        = {{Esccnty|Izrael}}
| trajanje3        = 3:01
| dodatna4         = [[Greta Salóme Stefánsdóttir|Greta Salóme]]
| naziv4           = [[Hear Them Calling]]
| bilješka4        = {{Esccnty|Island}}
| trajanje4        = 2:57
| dodatna5         = [[Francesca Michielin]]
| naziv5           = [[No Degree of Separation]]
| bilješka5        = {{Esccnty|Italija}}
| trajanje5        = 3:08
| dodatna6         = [[Donny Montell]]
| naziv6           = [[I've Been Waiting for This Night]]
| bilješka6        = {{Esccnty|Litvanija}}
| trajanje6        = 3:03
| dodatna7         = [[Justs Sirmais|Justs]]
| naziv7           = [[Heartbeat (Justs)|Heartbeat]]
| bilješka7        = {{Esccnty|Latvija}}
| trajanje7        = 2:57
| dodatna8         = [[Lidia Isac]]
| naziv8           = [[Falling Stars (pjesma)|Falling Stars]]
| bilješka8        = {{Esccnty|Moldavija}}
| trajanje8        = 2:57
| dodatna9         = [[Highway]]
| naziv9           = [[The Real Thing (Highway)|The Real Thing]]
| bilješka9        = {{Esccnty|Crna Gora}}
| trajanje9        = 3:01
| dodatna10        = [[Kaliopi]]
| naziv10          = [[Dona (pjesma)|Dona]]
| bilješka10       = {{Esccnty|Makedonija}}
| trajanje10       = 3:01
| dodatna11        = [[Ira Losco]]
| naziv11          = [[Walk on Water (Ira Losco)|Walk on Water]]
| bilješka11       = {{Esccnty|Malta}}
| trajanje11       = 3:03
| dodatna12        = [[Douwe Bob]]
| naziv12          = [[Slow Down (Douwe Bob)|Slow Down]]
| bilješka12       = {{Esccnty|Nizozemska}}
| trajanje12       = 2:45
| dodatna13        = [[Agnete Johnsen|Agnete]]
| naziv13          = [[Icebreaker (pjesma)|Icebreaker]]
| bilješka13       = {{Esccnty|Norveška}}
| trajanje13       = 2:54
| dodatna14        = [[Michał Szpak]]
| naziv14          = [[Color of Your Life]]
| bilješka14       = {{Esccnty|Poljska}}
| trajanje14       = 3:00
| dodatna15        = [[Ovidiu Anton]]
| naziv15          = [[Moment of Silence (pjesma)|Moment of Silence]]
| bilješka15       = {{Esccnty|Rumunija}}
| trajanje15       = 2:59
| dodatna16        = [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]]
| naziv16          = [[Goodbye (Shelter)]]
| bilješka16       = {{Esccnty|Srbija}}
| trajanje16       = 3:03
| dodatna17        = [[Sergej Lazarev]]
| naziv17          = [[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]
| bilješka17       = {{Esccnty|Rusija}}
| trajanje17       = 3:06
| dodatna18        = [[Frans Jeppsson Wall|Frans]]
| naziv18          = [[If I Were Sorry]]
| bilješka18       = {{Esccnty|Švedska}}
| trajanje18       = 3:04
| dodatna19        = [[ManuElla]]
| naziv19          = [[Blue and Red]]
| bilješka19       = {{Esccnty|Slovenija}}
| trajanje19       = 2:57
| dodatna20        = [[Serhat (pjevač)|Serhat]]
| naziv20          = [[I Didn't Know (pjesma)|I Didn't Know]]
| bilješka20       = {{Esccnty|San Marino}}
| trajanje20       = 3:01
| dodatna21        = [[Jamala]]
| naziv21          = [[1944 (pjesma)|1944]]
| bilješka21       = {{Esccnty|Ukrajina}}
| trajanje21       = 3:01
}}

=== Ljestvice ===
{| style=&quot;text-align:center&quot; class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;

! scope=&quot;col&quot; | Ljestvica (2016)
! scope=&quot;col&quot; | Najbolji&lt;br&gt;plasman
|-
! scope=&quot;row&quot; | Australski albumi ([[ARIA Charts|ARIA]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&amp;titel=Stockholm+2016&amp;cat=a|title=australian-charts.com - Australian charts portal|last=Hung|first=Steffen|website=www.australian-charts.com|access-date=28. 5. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| 9.
|-
! scope=&quot;row&quot; | Austrijski albumi ([[Ö3 Austria Top 40]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&amp;titel=Stockholm+2016&amp;cat=a|title=Das österreichische Hitparaden- und Musik-Portal|last=Hung|first=Steffen|website=austriancharts.at|language=de|access-date=28. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| 3.
|-
! scope=&quot;row&quot; | Britanski kompilacijski albumi ([[Official Charts Company|OCC]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/archive-chart/_/4/%7B%7B%7Bdate%7D%7D%7D|title=Official Compilations Chart Top 100|publisher=Official Charts Company|access-date=28. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| 9.
|-
! scope=&quot;row&quot; | Finski albumi ([[Suomen virallinen lista]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ifpi.fi/tilastot/virallinen-lista/artistit/Eurovision+Song+Contest/Stockholm+2016|title=Eurovision Song Contest: Stockholm 2016|publisher=Musiikkituottajat – IFPI Finland|language=fi|access-date=28. 5. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| 31.
|-
! scope=&quot;row&quot; | Francuski albumi ([[Syndicat National de l'Édition Phonographique|SNEP]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lescharts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&amp;titel=Stockholm+2016&amp;cat=a|title=lescharts.com - Les charts français|last=Hung|first=Steffen|website=www.lescharts.com|access-date=25. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
| 81.
|-
! scope=&quot;row&quot; | Norveški albumi ([[VG-lista]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&amp;titel=Stockholm+2016&amp;cat=a|title=norwegiancharts.com - Norwegian charts portal|last=Hung|first=Steffen|website=www.norwegiancharts.com|access-date=28. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| 30.
|-
! scope=&quot;row&quot; | Švicarski albumi ([[Schweizer Hitparade]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&amp;titel=Stockholm+2016&amp;cat=a|title=The Official Swiss Charts and Music Community|last=Hung|first=Steffen|website=www.swisscharts.com|access-date=28. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| 2.
|-
|}

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:ESC2016 - Australia 09.jpg|Dami Im izvodi &quot;Sound of Silence&quot; (Australija)
Datoteka:ESC2016 - Austria 07.jpg|Zoë izvodi &quot;Loin d'ici&quot; (Austrija)
Datoteka:ESC2016 - Bulgaria 05.jpg|Poli Genova izvodi &quot;If Love Was a Crime&quot; (Bugarska)
Datoteka:ESC2016 - Czech Republic 16.jpg|Gabriela Gunčíková izvodi &quot;I Stand&quot; (Češka)
Datoteka:ESC2016 - Armenia 03.jpg|Iveta Mukučjan izvodi &quot;LoveWave&quot; (Armenija)
Datoteka:ESC2016 - France 07.jpg|Amir izvodi &quot;J'ai cherché&quot; (Francuska)
Datoteka:ESC2016 - Netherlands 12.jpg|Douwe Bob izvodi &quot;Slow Down&quot; (Nizozemska)
Datoteka:ESC2016 - Hungary 03.jpg|Freddie izvodi &quot;Pioneer&quot; (Mađarska)
Datoteka:ESC2016 - Germany 04.jpg|Jamie-Lee izvodi &quot;Ghost&quot; (Njemačka)
Datoteka:ESC2016 - Poland 02.jpg|Michał Szpak izvodi &quot;Color of Your Life&quot; (Poljska)
Datoteka:ESC2016 - Russia 02.jpg|Sergej Lazarev izvodi &quot;You Are the Only One&quot; (Rusija)
Datoteka:ESC2016 - Sweden 02.jpg|Frans izvodi &quot;If I Were Sorry&quot; (Švedska)
Datoteka:ESC2016 - United Kingdom 19.jpg|Joe i Jake izvode &quot;You're Not Alone&quot; (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Datoteka:ESC2016 - Ukraine 03.jpg|Jamala izvodi &quot;1944&quot; (Ukrajina)
Datoteka:ESC2016 Grand Final Interval Act 14.jpg|Måns i Petra izvode &quot;Love Love Peace Peace&quot; (čin u pauzi)
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Dječji Eurosong 2016.]]

== Napomene i reference ==
=== Napomene ===
# {{Note|a}}Izraelu, koji je bio smješten u 6. šeširu, dodijeljeno je da nastupa u drugom polufinalu jer se datum prvog polufinala poklapao s državnim praznikom.
# {{Note|b}}Rumunija, koja je prvobitno trebala nastupati u drugom polufinalu, morala se povući s takmičenja zbog dugova.
# {{Note|c}}Pjesma sadrži neke riječi na [[pontski jezik|pontskom]], dijalektu [[grčki jezik|grčkog]] koji se govori u [[Sjeverna Grčka|Sjevernoj Grčkoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|title = Greece: Argo to Stockholm|url = http://eurovisionworld.com/?esc=greece-argo-to-stockholm|website = Eurovisionworld|access-date = 13. 2. 2016|language = en}}&lt;/ref&gt;

=== Reference ===
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Eurovision Song Contest 2016}}
* {{URL|www.eurovision.tv|Službeni sajt}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=nRR3ppOqBzw Prvo polufinale] na [[YouTube]]u
* [https://www.youtube.com/watch?v=F-or2LKrAHM Drugo polufinale] na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=no1v1-2HZ6g Finale] na YouTubeu

{{Eurosong}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Eurosong]]
[[Kategorija:2016. u Švedskoj]]
[[Kategorija:2016. u muzici]]
[[Kategorija:Muzika u Švedskoj]]
[[Kategorija:Eurosong 2016.|*]]</text>
      <sha1>aenreqhuhiu2jeg8u61owhnj37s5mz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Black Smoke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>387620</id>
    <revision>
      <id>3715513</id>
      <parentid>3522924</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8506" sha1="fplvu70johzdvcthe73n9v4bhar5fsb" xml:space="preserve">{{Infokutija singl 
| ime             = Black Smoke
| omot            = Ann Sophie Black Smoke.jpeg
| opis            = 
| ime_muzičara_genitiv = Anne Sophie
| album            = Silver Into Gold
| A-strana         = 
| B-strana         = 
| izdat            = 2. mart 2015.
| format           = Digitalno preuzimanje
| snimljen         = 2014.
| žanr             = [[Pop muzika|Pop]], [[soul]]
| dužina           = 3:12
| izdavač          = [[Polydor Records|Polydor]], [[Island Records|Island]]
| pisac            = Michael Harwood, Ella McMahon, Tonino Speciale
| producent        = Mathias Ramson, Johannes Schmalenbach, Brix
| certifikacija    = 
| hronologija      = 
| zadnji_singl     = ''&quot;Jump the Gun&quot;&lt;br&gt;(2015.)''
| ovaj_singl       = '''&quot;Black Smoke&quot;&lt;br&gt;(2015.)'''
| sljedeći_singl   = 
| misc             = 
}}
'''&quot;Black Smoke&quot;''' ([[Bosanski jezik|bos]]. ''Crni dim'') je singl [[Nijemci|njemačke]] pjevačice [[Ann Sophie]]. Pjesma je predstavljala [[Njemačka|Njemačku]] na takmičenju za [[Eurosong 2015.|Pjesmu Eurovizije 2015. godine]], te se plasirala na posljednje mjesto sa nula poena. Iako je [[Andreas Kümmert]]ova pjesma &quot;[[Heart of Stone]]&quot; izabrana na njemačkom izboru za pjesmu Eurovizije ''[[Unser Song für Österreich]]'' ([[Njemački jezik|njem]]. Naša pjesma za Austriju), Kümmert se odlučio povući sa takmičenja kada je bio informisan o pobjedi, te je upravo zato Annina pjesma izabrana za predstavnika Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://escxtra.com/2015/03/05/confusion-in-germany-but-ann-sophie-goes-to-vienna/|title=Germany: Confusion in Germany, but Ann Sophie goes to Vienna!|work=escXtra.com|first=Nick|last=van Lith|date=5. 2. 2015|access-date=5. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Koautor pjesme je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] pjevačica [[Ella Eyre]]. Black Smoke je postala treća njemačka pjesma sa nula poena na Eurosongu.

== Porijeklo i izdanje ==
Nakon što je je izabrana kao zamjena za finale emisije ''[[Unser Song für Österreich]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=ann_sophie_joins_german_national_final_line-up|title=Ann Sophie joins German national final line-up|work=eurovision.tv|access-date=19. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Anna je objavila da će pjesma &quot;Black Smoke&quot; biti njen drugi izbor u finalu. Isječak dužine jedne minute objavljen je 27. februara 2015. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.de/ESC-Vorentscheid-Song-Ann-Sophie-Black-Smoke,audio234726.html|title=Ann Sophie: &quot;Black Smoke&quot;|access-date=27. 2. 2015|work=eurovision.de|archive-date=2. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150302150609/http://www.eurovision.de/ESC-Vorentscheid-Song-Ann-Sophie-Black-Smoke,audio234726.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pjesma je postala dostupna za preuzimanje 2. marta 2015. godine, svega nekoliko dana prije izbora.

Planirano je da pjesmu izvede pjevačica [[Ivy Quainoo]].

== Kompozicija i razvoj ==
&quot;Black Smoke&quot; je pjesma dužine tri minute i dvanaest sekundi [[soul]] žanra sa elementima [[Pop muzika|popa]] i [[jazz]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mdr.de/brisant/promi-klatsch/eurovision-song-contest100.html|title=Eurovision Song Contest: Kümmert gewinnt - und sagt ab|work=eurovision.de|access-date=6. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150629022744/http://www.mdr.de/brisant/promi-klatsch/eurovision-song-contest100.html|archive-date=29. 6. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pjesmu je napisala i komponovala britanska pjevačica [[Ella McMahon]] (bolje poznatija kao Ella Eyre), [[Michael Harwood]] kao i Tonino Speciale.

Prema izjavi Anne Sophie, pjesma govori o &quot;ljubavi, zabavljanju i o svemu šta se ima&quot;. Pjesma je poslije prekida dvije osobe koje su duže vrijeme bile u vezi te više ne prepoznaju jedno drugog i &quot;ne mogu reći niti tri riječi&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.esc-plus.com/ann-sophiewhen-i-won-clubkonzert-i-was-so-happy-and-a-little-bit-in-shock-german-finalist-interview/|title=Ann Sophie: &quot;When I won Clubkonzert I was so happy and a little bit in shock&quot; (German finalist – Interview)|work=ESC+Plus|access-date=4. 3. 2015|first=Antonio|last=Rodriguez|archive-date=2. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170202040442/http://www.esc-plus.com/ann-sophiewhen-i-won-clubkonzert-i-was-so-happy-and-a-little-bit-in-shock-german-finalist-interview/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Pjesma je uglavnom pozitivno primljena. Pjesma je dobila pet recenzija na stranici ''[[Wiwibloggs]],'' te je dobila prosječnu ocjenu od 7/10.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/03/05/wiwi-jury-germany-ann-sophie-with-jump-the-gun-black-smoke/82505/|title=Wiwi Jury: Germany's Ann Sophie with &quot;Jump the Gun&quot; and &quot;Black Smoke&quot;|access-date=5. 3. 2015|date=5. 3. 2015|work=Wiwibloggs|first=Patrick|last=Melbler}}&lt;/ref&gt; Louis joj je dao recenziju od 7/10 rekavši da je &quot;pjesma solidna&quot; te da je &quot;zabavna za slušati i ima znatno puno energije&quot;. Max je također dao 7/10 te je dao kometar da je ova pjesma bolja od Annine prve pjesme &quot;[[Jump the Gun]]&quot;, te da je &quot;mirna, zabavna i ispoljava vibru koja će privući narod&quot;. Mikhail i Patrick su pjesmu ocjenili sa 9/10, te je Mikhail rekao da &quot;pjesma ima cijeli stav pjesme “Jump the Gun”, samo što je utrostručen&quot; dok je Patrick izjavio da je Annina glas moćan te da je melodija pjesme posebna. Robyn je pjesmi dala recenziju od 7/10 i opisala je kao &quot;tipičnu [[Pop muzika|pop]] pjesmu&quot;.

== Izvođenja uživo ==
Pjesma je prvi put izvedena na finalu njemačkog izbora za pjesmu Eurovizije ''[[Unser Song für Österreich]]'' ([[Njemački jezik|njem]]. Naša pjesma za Austriju). Izvedena je tri puta: dva puta kada se Sophie kvalificirala u drugu i treću rundu takmičenja i još jednom kad je proglašena za pobjednika takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/03/05/usfo-ann-sophie-will-represent-germany-with-black-smoke/84517/|title=USfÖ: Ann Sophie will represent Germany with &quot;Black Smoke&quot;|work=Wiwibloggs|last=Melbler|first=Patrick|access-date=5. 2. 2015|date=5. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Sophie je izvela pjesmu na [[Eurosong 2015.|finalu Eurosonga 2015. godine]] u [[Beč]]u, [[A]]ustriji, te se plasirala na posljednje mjesto sa nula poena. Iako i domaćin takmičenja ([[Austrija]]) nije imao poena, prvenstveno je pjesma postavljena na 26. mjesto (pretposljedni plasman), nakon ponovnog pregleda rezultata nakon finala, ustanovljeno je, nakon korištenja pravila za pripetavanje prema kojima pjesma koja je izvedena prva dobija viši plasman, da je pjesma &quot;Black Smoke&quot; ipak završila na posljednjom (27.) mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.de/news/Null-Punkte-Ann-Sophie-belegt-nun-doch-Platz-27,finale1272.html|title=Ann Sophie belegt nun doch den letzten Platz|work=Eurovision.de|access-date=27. 5. 2015|date=26. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2083#Scoreboard|title=Eurovision Song Contest 2015 Grand Final - Scoreboard|work=eurovision.tv|access-date=27. 5. 2015|date=26. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Spisak numera ==
# &quot;Black Smoke&quot; – 3:12

== Osoblje ==
* [[Ella Eyre|Ella McMahon]] – [[Tekstopisac|pisac]]
* Michael Harwood – [[Tekstopisac|pisac]]
* [[Ann Sophie]] – [[vokali]]
* Tonino Speciale – [[Tekstopisac|pisac]]
* Mathias Ramson – [[Muzički producent|producent]]
* Johannes Schmalenbach – producent
* Brix – producent

== Uspjeh na hit listama ==
=== Sedmične hit liste ===
{|class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|-
! Hit lista (2015)
! Najbolji&lt;br&gt;plasman
|-
|{{ZID|Njemačka}} ([[GfK Entertainment]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.de/song.asp?artist=Ann+Sophie&amp;title=Black+Smoke&amp;cat=s&amp;country=de|title=Offizielle Deutsche Charts|work=officialcharts.de|access-date=30. 5. 2015|archive-date=3. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150403065420/http://www.officialcharts.de/song.asp?artist=Ann+Sophie&amp;title=Black+Smoke&amp;cat=s&amp;country=de|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|26
|-
|}

== Historija izdanja ==
{|class=wikitable
! Region
! Datum
! Format
! Diskografska kuća
|-
| {{ZID|Njemačka}}
| 2. mart 2015&lt;ref name=&quot;apple&quot;&gt;{{cite web|url=https://itunes.apple.com/de/album/black-smoke-single/id972077396?l=en |title=iTunes - Music - Black Smoke - Single by Ann Sophie|publisher=itunes.apple.com|access-date=5. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
| Digitalno preuzimanje
| [[Polydor Records|Polydor]], [[Island Records|Island]]
|-
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Eurovizijske pjesme|Njemačke|2015}}

[[Kategorija:Eurovizijske pjesme bez osvojenih bodova]]</text>
      <sha1>fplvu70johzdvcthe73n9v4bhar5fsb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dita</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415504</id>
    <revision>
      <id>3715603</id>
      <parentid>3509988</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T00:21:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6746" sha1="9502kdeka1p2fq6ykeqhtnwgxuh6cso" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija|
| grupa              = 
| ime                = Dita 1977 d.o.o.
| slika              = 
| vrsta              = 
| osnivanje          = 
| osnivači           = 
| sjedište           = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predsjednik        = 
| ključneosobe       = Tabučić Eldin (direktor)
| industrija         = hemijska industrija
| proizvodi          = deterdženti
| zaposleni          = 88
| holding            = 
| slogan             = 
| web                = http://www.dita.ba/
| pod_posluženo      = 
| usluge             = 
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 11.709.766 (2020)
| neto_dobit         = {{rast}} 1.109.783 [[Konvertibilna marka|KM]] (2020)&lt;ref&gt;https://www.companywall.ba/firma/dita-1977-doo-tuzla/MMxepuZq&lt;/ref&gt;
| divizije           = 
| podruž             = 
| vlasnik            = Bingo d.o.o.
| prestala_postojati = 
| dodatak            = 
}}'''Dita''' je proizvođač [[Deterdžent|deterdženata]] i drugih hemijskih proizvoda.

Osnovana je 12. juna 1977. godine u [[Tuzla|Tuzli]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://dita.ba/o-nama/|title=O nama – Dita|website=dita.ba|access-date=5. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Osnivači kompanije bile su kombinat SODASO Tuzla i italijanska kompanija Mira Lanza iz [[Genova|Đenove]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Partnerski odnos sa italijanskom kompanijom je trajao sve do 1992. godine. Nakon što je kompanija otišla u stečaj, koja je do tada bila dioničko društvo, kompaniju je kupio [[Bingo (kompanija)|Bingo]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/biznis/281596/ekskluzivno-senad-dzambic-za-avaz-ba-zasto-sam-kupio-ditu|title=EKSKLUZIVNO {{!}} Senad Džambić za Avaz.ba: Zašto sam kupio &quot;Ditu&quot;|date=20. 4. 2017|website=Avaz.ba|language=hr|access-date=2. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; a Dita d.d. je preregistrovana u društvo ograničene odgovornosti pod imenom Dita 1977.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/dita-dd-postaje-dita-1977|title=Dani - Čekaju preregistraciju: Dita d.d. postaje Dita 1977|date=24. 5. 2017|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=2. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Od samog osnivanja, Dita je bila u suvlasništvu kombinata SODASO iz Tuzle i italijanske kompanije Mira Lanza. Godine 1992. dolazi do prekida partnerskog odnosa sa italijanskom kompanijom, a Dita značajno smanjuje proizvodnju zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U to vrijeme se svo ljudstvo i mehanizacija stavljaju na raspolaganje [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/biznis/ekonomija/prvi-put-uzivo-vecinski-vlasnik-tuzlanske-dite-govorio-o-razlozima-propadanja-giganta/205158|title=Prvi put uživo: Većinski vlasnik tuzlanske Dite govorio o razlozima propadanja giganta|last=Sarajevo|first=Radio|access-date=5. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nakon rata, 2001. godine, Dita je privatizovana odlukom Agencije za privatizaciju [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://raiffeisenbank.ba/templates/default/users_data/_brokeri/dita_d.d._tuzla.pdf|title=Company Report Dita d.d. Tuzla|last=|first=|date=30. 4. 2010|website=|publisher=Raiffeisen Bank BH|access-date=5. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U 2005. godini Ditu preuzima sarajevska kompanija LORA d.o.o. i postaje većinski vlasnik sa oko 84% vlasničkog udjela. Zbog sumnjive privatizacije, nagomilanih dugova prema dobavljačima i neadekvatne strategije upravljanja i razvoja kompanije, Dita, 2012. godine gasi proizvodnju, te se podnosi prijedlog za stečaj. Zbog slučaja privatizacije Dite, tužilaštvo TK podiže nekoliko optužnica protiv bivših direktora ove kompanije, a pod lupu dolazi i rad Agencije za privatizaciju TK.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U decembru 2015. godine, Dita iako pod stečajem ponovo pokreće proizvodnju u skromnijem obimu sa oko 80 radnika. Inicijator pokretanja proizvodnje je domaća kompanija i lanac supermarketa, [[Bingo (kompanija)|Bingo d.o.o]]., koja donira repromaterijal Diti i obavezuje se da će otkupiti gotove prozvode Dite te ih putem svojih supermarketa plasirati na domaće tržište.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://bljesak.info/rubrika/business/clanak/dita-se-digla-iz-pepela-ponovno-pokrenuta-proizvodnja-praskastih-deterdzenata/142771|title=Dita se digla iz pepela: Ponovno pokrenuta proizvodnja praškastih deterdženata|access-date=5. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Dita ubrzo dobiva pomoć i drugih domaćih kompanija i dobavljača te uspješno povećava proces proizvodnje i širi asortiman proizvoda.

== Tehnički podaci i investicije ==
U periodu od 2005 – 2007 godine, Dita d.d. je investirala preko 2 miliona KM u modernizaciju proizvodnog pogona. Investicija se prvenstveno odnosila na mašine za punjenje i pakovanje praškastih proizvoda. Savremeni pogon omogućava pakovanje od 1800 vrećica od 3&amp;nbsp;kg praškastog deterdženta i oko 1500 vrećica od 6&amp;nbsp;kg tokom jednog sata.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ubrzo je izvršena i nabavka nove mašine za automatsko doziranje finalnih vrećica u zbirno pakiranje i paletiranje. U 2009. godine Dita uspjeva proizvesti oko 62.000 tona deterdženta, od čega 50.000 tona praškastih proizvoda i 12.000 tona tečnih proizvoda. Za period od 2008 – 2011. godine, Dita je planirala daljnje ulaganje u proizvodne kapacitete i opremu od 3 miliona KM.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Proizvodi ==
Dita proizvodi deterdžente za mašinsko pranje rublja, ručno pranje rublja, pranje posuđa, šampone, sapune i deterdžente za industriju.

Neki od proizvoda Dite su:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* ARIX – deterdžent za pranje veša 
* IDA i 3 de 
* Tenzo 21
* Softly 3 in 1
* BLIC 
* CRAFT
* Deon – omekšivač
* Monia – tečni sapun

Dita je u 2008. godini plasirala svoje proizvode na domaće, ali i na strano tržište. Neka od najznačajnijih tržišta Dite su: [[Hrvatska]], [[Slovenija]], [[Makedonija]], [[Kosovo]], [[Albanija]], [[Francuska]], [[Njemačka]] i zemlje [[Beneluks|BENELUX]]-a.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Nakon odlaska u stečaj 2012. godine, Dita gubi sva inostrana tržišta kao i domaće tržište. Međutim, ponovnim pokretanjem proizvodnje u decembru 2015. godine, Dita uz pomoć domaćeg trgovačkog lanca Bingo uspjeva ponovo plasirati svoje proizvode na domaće tržište. Ubrzo i drugi trgovački lanci u BIH uvrštavaju Dita proizvode u svoj prodajni asortiman.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak kompanija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bingo (kompanija)|Bingo d.o.o. Tuzla]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Industrija u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9502kdeka1p2fq6ykeqhtnwgxuh6cso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423196</id>
    <revision>
      <id>3715674</id>
      <parentid>3705366</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:52:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3715674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11057" sha1="fp2ba91a1lfzs084i14dyyjf30rm59g" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld]]
| datum           = 6. februar 1972.
| broj_učesnika   = 52
| broj_zemalja    = 18
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1978
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Nikolaj Kruglov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Heikki Ikola]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Aleksandar Jelizarov]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|1972.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1976.]] održana je 6. februara 1976. u [[Seefeld]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = Final Report - XII. Olympische Winterspiele Innsbruck 1976
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work          = Organizing Committee for the XIIth Winter Olympic Games 1976
| year        = 1976
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a startovali su u intervalu od 30&amp;nbsp;sekundi. Gađalo se četiri puta u pet meta sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;metara i to prvi put ležeći nakon 3,6&amp;nbsp;km, drugi put stojeći nakon 8,5&amp;nbsp;km, treći put ležeći na 12,5&amp;nbsp;km i četvrti put stojeći na 17,4&amp;nbsp;km. Prečnik mete kod ležećeg gađanja bio je 25&amp;nbsp;cm, dok je unutrašnji krug bio 12,5&amp;nbsp;cm, a kod stojećeg stava 45&amp;nbsp;cm, a unutrašnji krug bio je 35&amp;nbsp;cm. Za pogodak u vanjski prsten, biatlonac je dobijao jednu kaznenu minutu, a za promašaj mete 2&amp;nbsp;minute. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Nikolaj Kruglov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:12:12.3 || 2 || 1:14:12.3 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Heikki Ikola]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:13:54.1 || 2 || 1:15:54.1 || +1:41.8
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Aleksandar Jelizarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:13:05.6 || 3 || 1:16:05.6 || +1:53.3
|-
| 4 ||align=left| [[Willy Bertin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:13:50.4 || 3 || 1:16:50.4 || +2:38.1
|-
| 5 ||align=left| [[Aleksandar Tihonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:10:18.3 || 7 || 1:17:18.3 || +3:06.1
|-
| 6 ||align=left| [[Esko Saira]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:15:32.8 || 2 || 1:17:32.8 || +3:20.6
|-
| 7 ||align=left| [[Lino Jordan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:15:49.8 || 2 || 1:17:49.8 || +3:37.6
|-
| 8 ||align=left| [[Sune Adolfsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:16:00.5 || 2 || 1:18:00.5 || +3:48.2
|-
| 9 ||align=left| [[Tor Svendsberget]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:15:10.1 || 3 || 1:18:10.1 || +3:57.9
|-
| 10 ||align=left| [[Lars-Göran Arwidson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:13:34.4 || 5 || 1:18:34.4 || +4:22.1
|-
| 11 ||align=left| [[Heinrich Mehringer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:16:49.1 || 2 || 1:18:49.1 || +4:36.9
|-
| 12 ||align=left| [[Manfred Geyer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:13:11.4 || 6 || 1:19:11.4 || +4:59.1
|-
| 13 ||align=left| [[Juhani Suutarinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:17:25.9 || 2 || 1:19:25.9 || +5:13.6
|-
| 14 ||align=left| [[Hansruedi Süssli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:16:53.7 || 3 || 1:19:53.7 || +5:41.5
|-
| 15 ||align=left| [[Karl-Heinz Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:15:06.9 || 5 || 1:20:06.9 || +5:54.6
|-
| 16 ||align=left| [[Gheorghe Voicu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:16:01.5 || 5 || 1:21:01.5 || +6:49.3
|-
| 17 ||align=left| [[Antonín Kříž]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:17:11.4 || 4 || 1:21:11.4 || +6:59.1
|-
| 18 ||align=left| [[Kjell Hovda]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:16:24.4 || 5 || 1:21:24.5 || +7:12.2
|-
| 19 ||align=left| [[Jan Szpunar]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:17:27.2 || 4 || 1:21:27.2 || +7:14.9
|-
| 20 ||align=left| [[Svein Engen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:14:27.2 || 7 || 1:21:27.2 || +7:15.0
|-
| 21 ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:14:42.5 || 8 || 1:22:42.5 || +8:30.3
|-
| 22 ||align=left| [[René Arpin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:13:50.9 || 9 || 1:22:50.9 || +8:38.7
|-
| 23 ||align=left| [[Pierantonio Clementi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:16:08.9 || 7 || 1:23:08.9 || +8:56.6
|-
| 24 ||align=left| [[Ladislav Žižka]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:19:09.0 || 4 || 1:23:09.0 || +8:56.8
|-
| 25 ||align=left| [[Albert Mächler]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:17:28.7 || 6 || 1:23:28.7 || +9:16.4
|-
| 26 ||align=left| [[Josef Niedermeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:18:33.6 || 5 || 1:23:33.6 || +9:21.4
|-
| 27 ||align=left| [[Manfred Beer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:18:42.5 || 5 || 1:23:42.5 || +9:30.2
|-
| 28 ||align=left| [[Hristo Madžarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1976|Zimskim}}|| 1:18:02.6 || 6 || 1:24:02.6 || +9:50.4
|-
| 29 ||align=left| [[Wojciech Truchan]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:16:09.9 || 8 || 1:24:09.9 || +9:57.7
|-
| 30 ||align=left| [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:18:18.1 || 6 || 1:24:18.1 || +10:05.8
|-
| 31 ||align=left| [[Hiroyuki Deguchi]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:20:53.9 || 4 || 1:24:53.9 || +10:41.7
|-
| 32 ||align=left| [[Gheorghe Gârniță]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:17:00.7 || 8 || 1:25:00.7 || +10:48.4
|-
| 33 ||align=left| [[Jean-Claude Viry]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:18:09.5 || 7 || 1:25:09.5 || +10:57.2
|-
| 34 ||align=left| [[Alois Kanamüller]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:17:25.3 || 8 || 1:25:25.3 || +11:13.0
|-
| 35 ||align=left| [[Lyle Nelson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| 1:15:27.5 || 10 || 1:25:27.5 || +11:15.2
|-
| 36 ||align=left| [[Malcolm Hirst]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:16:53.0 || 9 || 1:25:53.0 || +11:40.7
|-
| 37 ||align=left| [[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:16:14.9 || 10 || 1:26:14.9 || +12:02.7
|-
| 38 ||align=left| [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:19:35.8 || 7 || 1:26:35.8 || +12:23.5
|-
| 39 ||align=left| [[Jeffrey Stevens]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:18:15.9 || 9 || 1:27:15.9 || +13:03.6
|-
| 40 ||align=left| [[Christian Danuser]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:20:16.4 || 7 || 1:27:16.4 || +13:04.2
|-
| 41 ||align=left| [[Kazuo Sasakubo]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:21:35.3 || 6 || 1:27:35.3 || +13:23.0
|-
| 42 ||align=left| [[Aimé Gruet-Masson]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:18:35.8 || 9 || 1:27:35.8 || +13:23.5
|-
| 43 ||align=left| [[Ilija Todorov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1976|Zimskim}}|| 1:20:57.6 || 7 || 1:27:57.6 || +13:45.3
|-
| 44 ||align=left| [[Josef Malínský]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:19:09.2 || 9 || 1:28:09.2 || +13:56.9
|-
| 45 ||align=left| [[Nicolae Cristoloveanu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:20:15.5 || 8 || 1:28:15.5 || +14:03.3
|-
| 46 ||align=left| [[Andrzej Rapacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:18:30.8 || 10 || 1:28:30.8 || +14:18.6
|-
| 47 ||align=left| [[Martin Hagen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| 1:20:49.2 || 8 || 1:28:49.2 || +14:36.9
|-
| 48 ||align=left| [[Torsten Wadman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:15:20.3 || 15 || 1:30:20.3 || +16:08.1
|-
| 49 ||align=left| [[Klaus Farbmacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:20:31.1 || 16 || 1:36:31.1 || +22:18.8
|-
| 50 ||align=left| [[Ueng Ming-Yih]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1976|Zimskim}}|| 1:32:09.4 || 10 || 1:42:09.4 || +27:57.1
|-
| 51 ||align=left| [[Shen Li-Chien]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1976|Zimskim}}|| 1:49:32.9 || 9 || 1:58:32.9 || +44:20.6
|-
| - ||align=left| [[Peter Dascoulias]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>fp2ba91a1lfzs084i14dyyjf30rm59g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715715</id>
      <parentid>3715674</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:29:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3715715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11086" sha1="1u2vyxh8c13pci6n2ldsu001hfpi0dh" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld]]
| datum           = 6. februar 1972.
| broj_učesnika   = 52
| broj_zemalja    = 18
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1978
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Nikolaj Kruglov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Heikki Ikola]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Aleksandar Jelizarov]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|1972.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1976.]] održana je 6. februara 1976. u [[Seefeld]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = Final Report - XII. Olympische Winterspiele Innsbruck 1976
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work          = Organizing Committee for the XIIth Winter Olympic Games 1976
| year        = 1976
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a startovali su u intervalu od 30&amp;nbsp;sekundi. Gađalo se četiri puta u pet meta sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;metara i to prvi put ležeći nakon 3,6&amp;nbsp;km, drugi put stojeći nakon 8,5&amp;nbsp;km, treći put ležeći na 12,5&amp;nbsp;km i četvrti put stojeći na 17,4&amp;nbsp;km. Prečnik mete kod ležećeg gađanja bio je 25&amp;nbsp;cm, dok je unutrašnji krug bio 12,5&amp;nbsp;cm, a kod stojećeg stava 45&amp;nbsp;cm, a unutrašnji krug bio je 35&amp;nbsp;cm. Za pogodak u vanjski prsten, biatlonac je dobijao jednu kaznenu minutu, a za promašaj mete 2&amp;nbsp;minute. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Nikolaj Kruglov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:12:12.3 || 2 || 1:14:12.3 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Heikki Ikola]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:13:54.1 || 2 || 1:15:54.1 || +1:41.8
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Aleksandar Jelizarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:13:05.6 || 3 || 1:16:05.6 || +1:53.3
|-
| 4 ||align=left| [[Willy Bertin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:13:50.4 || 3 || 1:16:50.4 || +2:38.1
|-
| 5 ||align=left| [[Aleksandar Tihonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:10:18.3 || 7 || 1:17:18.3 || +3:06.1
|-
| 6 ||align=left| [[Esko Saira]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:15:32.8 || 2 || 1:17:32.8 || +3:20.6
|-
| 7 ||align=left| [[Lino Jordan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:15:49.8 || 2 || 1:17:49.8 || +3:37.6
|-
| 8 ||align=left| [[Sune Adolfsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:16:00.5 || 2 || 1:18:00.5 || +3:48.2
|-
| 9 ||align=left| [[Tor Svendsberget]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:15:10.1 || 3 || 1:18:10.1 || +3:57.9
|-
| 10 ||align=left| [[Lars-Göran Arwidson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:13:34.4 || 5 || 1:18:34.4 || +4:22.1
|-
| 11 ||align=left| [[Heinrich Mehringer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:16:49.1 || 2 || 1:18:49.1 || +4:36.9
|-
| 12 ||align=left| [[Manfred Geyer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:13:11.4 || 6 || 1:19:11.4 || +4:59.1
|-
| 13 ||align=left| [[Juhani Suutarinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:17:25.9 || 2 || 1:19:25.9 || +5:13.6
|-
| 14 ||align=left| [[Hansruedi Süssli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:16:53.7 || 3 || 1:19:53.7 || +5:41.5
|-
| 15 ||align=left| [[Karl-Heinz Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:15:06.9 || 5 || 1:20:06.9 || +5:54.6
|-
| 16 ||align=left| [[Gheorghe Voicu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:16:01.5 || 5 || 1:21:01.5 || +6:49.3
|-
| 17 ||align=left| [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:17:11.4 || 4 || 1:21:11.4 || +6:59.1
|-
| 18 ||align=left| [[Kjell Hovda]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:16:24.4 || 5 || 1:21:24.5 || +7:12.2
|-
| 19 ||align=left| [[Jan Szpunar]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:17:27.2 || 4 || 1:21:27.2 || +7:14.9
|-
| 20 ||align=left| [[Svein Engen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:14:27.2 || 7 || 1:21:27.2 || +7:15.0
|-
| 21 ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:14:42.5 || 8 || 1:22:42.5 || +8:30.3
|-
| 22 ||align=left| [[René Arpin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:13:50.9 || 9 || 1:22:50.9 || +8:38.7
|-
| 23 ||align=left| [[Pierantonio Clementi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:16:08.9 || 7 || 1:23:08.9 || +8:56.6
|-
| 24 ||align=left| [[Ladislav Žižka]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:19:09.0 || 4 || 1:23:09.0 || +8:56.8
|-
| 25 ||align=left| [[Albert Mächler]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:17:28.7 || 6 || 1:23:28.7 || +9:16.4
|-
| 26 ||align=left| [[Josef Niedermeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:18:33.6 || 5 || 1:23:33.6 || +9:21.4
|-
| 27 ||align=left| [[Manfred Beer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:18:42.5 || 5 || 1:23:42.5 || +9:30.2
|-
| 28 ||align=left| [[Hristo Madžarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1976|Zimskim}}|| 1:18:02.6 || 6 || 1:24:02.6 || +9:50.4
|-
| 29 ||align=left| [[Wojciech Truchan]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:16:09.9 || 8 || 1:24:09.9 || +9:57.7
|-
| 30 ||align=left| [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:18:18.1 || 6 || 1:24:18.1 || +10:05.8
|-
| 31 ||align=left| [[Hiroyuki Deguchi]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:20:53.9 || 4 || 1:24:53.9 || +10:41.7
|-
| 32 ||align=left| [[Gheorghe Gârniță]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:17:00.7 || 8 || 1:25:00.7 || +10:48.4
|-
| 33 ||align=left| [[Jean-Claude Viry]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:18:09.5 || 7 || 1:25:09.5 || +10:57.2
|-
| 34 ||align=left| [[Alois Kanamüller]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:17:25.3 || 8 || 1:25:25.3 || +11:13.0
|-
| 35 ||align=left| [[Lyle Nelson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| 1:15:27.5 || 10 || 1:25:27.5 || +11:15.2
|-
| 36 ||align=left| [[Malcolm Hirst]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:16:53.0 || 9 || 1:25:53.0 || +11:40.7
|-
| 37 ||align=left| [[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:16:14.9 || 10 || 1:26:14.9 || +12:02.7
|-
| 38 ||align=left| [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:19:35.8 || 7 || 1:26:35.8 || +12:23.5
|-
| 39 ||align=left| [[Jeffrey Stevens]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:18:15.9 || 9 || 1:27:15.9 || +13:03.6
|-
| 40 ||align=left| [[Christian Danuser]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:20:16.4 || 7 || 1:27:16.4 || +13:04.2
|-
| 41 ||align=left| [[Kazuo Sasakubo]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:21:35.3 || 6 || 1:27:35.3 || +13:23.0
|-
| 42 ||align=left| [[Aimé Gruet-Masson]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:18:35.8 || 9 || 1:27:35.8 || +13:23.5
|-
| 43 ||align=left| [[Ilija Todorov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1976|Zimskim}}|| 1:20:57.6 || 7 || 1:27:57.6 || +13:45.3
|-
| 44 ||align=left| [[Josef Malínský]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:19:09.2 || 9 || 1:28:09.2 || +13:56.9
|-
| 45 ||align=left| [[Nicolae Cristoloveanu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:20:15.5 || 8 || 1:28:15.5 || +14:03.3
|-
| 46 ||align=left| [[Andrzej Rapacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:18:30.8 || 10 || 1:28:30.8 || +14:18.6
|-
| 47 ||align=left| [[Martin Hagen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| 1:20:49.2 || 8 || 1:28:49.2 || +14:36.9
|-
| 48 ||align=left| [[Torsten Wadman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:15:20.3 || 15 || 1:30:20.3 || +16:08.1
|-
| 49 ||align=left| [[Klaus Farbmacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:20:31.1 || 16 || 1:36:31.1 || +22:18.8
|-
| 50 ||align=left| [[Ueng Ming-Yih]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1976|Zimskim}}|| 1:32:09.4 || 10 || 1:42:09.4 || +27:57.1
|-
| 51 ||align=left| [[Shen Li-Chien]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1976|Zimskim}}|| 1:49:32.9 || 9 || 1:58:32.9 || +44:20.6
|-
| - ||align=left| [[Peter Dascoulias]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>1u2vyxh8c13pci6n2ldsu001hfpi0dh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423199</id>
    <revision>
      <id>3715672</id>
      <parentid>3705367</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3715672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9066" sha1="m05qbebp2xfhcygmhnreqxhvk52wd14" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld]]
| datum           = 13. februar 1976.
| broj_učesnika   = 60
| broj_zemalja    = 15
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1976
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]]
| bronza_NOK      = GDR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1976.]] održana je 13. februara 1976. u [[Seefeld]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1976. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = Final Report - XII. Olympische Winterspiele Innsbruck 1976
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work         = Organizing Committee for the XIIth Winter Olympic Games 1976
| year        = 1976
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi treći put je organizirana utrka u štafeti za muškarce. Zlatnu medalju kao i na utrkama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972.]] osvojila je sovjetska štafeta.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala treći put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 15&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 35&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 200&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]&lt;/small&gt; || '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:57:55.64'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;29:47.44&lt;br/&gt;30:16.79&lt;br/&gt;29:04.80&lt;br/&gt;28:46.61&lt;/small&gt;
|-
|{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;/small&gt; || '''2'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt;|| '''2:01:45.58'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:00.19&lt;br/&gt;29:12.47&lt;br/&gt;30:52.23&lt;br/&gt;29:40.69&lt;/small&gt;
|-
| {{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;4&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:04:08.61'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:02.18&lt;br/&gt;32:47.28&lt;br/&gt;31:30.01&lt;br/&gt;28:49.14&lt;/small&gt;
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Heinrich Mehringer]]&lt;br/&gt;[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerd Winkler]]&lt;br/&gt;[[Josef Keck]]&lt;br/&gt;[[Claus Gehrke]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:04:11.86'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:38.46&lt;br/&gt;30:42.83&lt;br/&gt;32:15.08&lt;br/&gt;30:35.49&lt;/small&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Kjell Hovda]]&lt;br/&gt;[[Terje Hanssen]]&lt;br/&gt;[[Svein Engen]]&lt;br/&gt;[[Tor Svendsberget]]&lt;/small&gt; || '''6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:05:10.28'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:24.66&lt;br/&gt;31:20.50&lt;br/&gt;29:20.67&lt;br/&gt;31:04.45&lt;/small&gt;
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Lino Jordan]]&lt;br/&gt;[[Pierantonio Clementi]]&lt;br/&gt;[[Luigi Weiss]]&lt;br/&gt;[[Willy Bertin]]&lt;/small&gt; || '''3'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:06:16.55'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:52.53&lt;br/&gt;31:45.82&lt;br/&gt;30:59.51&lt;br/&gt;31:38.69&lt;/small&gt;
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[René Arpin]]&lt;br/&gt;[[Yvon Mougel]]&lt;br/&gt;[[Marius Falquy]]&lt;br/&gt;[[Jean-Claude Viry]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt;|| '''2:07:34.42'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:17.67&lt;br/&gt;29:58.45&lt;br/&gt;31:40.41&lt;br/&gt;33:37.89&lt;/small&gt;
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Mats-Åke Lantz]]&lt;br/&gt;[[Torsten Wadman]]&lt;br/&gt;[[Sune Adolfsson]]&lt;br/&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;/small&gt; || '''8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; ||'''2:08:46.90'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:44.58&lt;br/&gt;32:45.74&lt;br/&gt;31:59.45&lt;br/&gt;31:17.13&lt;/small&gt;
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ladislav Žižka]]&lt;br/&gt;[[Miroslav Soviš]]&lt;br/&gt;[[Antonín Kříž]]&lt;br/&gt;[[Zdeněk Pavlíček]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:09:06.63'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:45.67&lt;br/&gt;31:49.07&lt;br/&gt;32:32.81&lt;br/&gt;32:59.08&lt;/small&gt;
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Nicolae Cristoloveanu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Voicu]]&lt;br/&gt;[[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Gârniță]]&lt;/small&gt; || '''7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;4&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br&gt;2&lt;/small&gt; || '''2:09:54.40'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;35:23.57&lt;br/&gt;30:26.75&lt;br/&gt;32:01.12&lt;br/&gt;32:02.96&lt;/small&gt;
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lyle Nelson]]&lt;br/&gt;[[Dennis Donahue]]&lt;br/&gt;[[John Morton (biatlonac)|John Morton]]&lt;br/&gt;[[Peter Dascoulias]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:10:17.72'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:29.17&lt;br/&gt;33:11.78&lt;br/&gt;33:09.08&lt;br/&gt;33:27.69&lt;/small&gt;
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Jan Szpunar]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Rapacz]]&lt;br/&gt;[[Ludwik Zięba]]&lt;br/&gt;[[Wojciech Truchan]]&lt;/small&gt; || '''9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;6&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:11:46.54'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;36:25.42&lt;br/&gt;32:24.37&lt;br/&gt;30:33.06&lt;br/&gt;32:23.69&lt;/small&gt;
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Malcolm Hirst]]&lt;br/&gt;[[Jeffrey Stevens]]&lt;br/&gt;[[Paul Gibbins]]&lt;br/&gt;[[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]]&lt;/small&gt; || '''8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt; || '''2:11:54.36'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:33.15&lt;br/&gt;32:20.13&lt;br/&gt;32:37.31&lt;br/&gt;33:23.77&lt;/small&gt;
|-
| 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Hiroyuki Deguchi]]&lt;br/&gt;[[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]]&lt;br/&gt;[[Yoshiyuki Shirate]]&lt;/small&gt; || '''10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;3&lt;/small&gt; || '''2:17:09.04'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:19.43&lt;br/&gt;33:08.62&lt;br/&gt;34:27.07&lt;br/&gt;36:13.92&lt;/small&gt;
|-
| 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]]&lt;br/&gt;[[Alfred Eder]]&lt;br/&gt;[[Klaus Farbmacher]]&lt;br/&gt;[[Josef Hones]]&lt;/small&gt; || '''11'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;5&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;/small&gt; || '''2:18:06.78'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:10.35&lt;br/&gt;34:27.12&lt;br/&gt;34:23.90&lt;br/&gt;36:05.41&lt;/small&gt;
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>m05qbebp2xfhcygmhnreqxhvk52wd14</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715711</id>
      <parentid>3715672</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:24:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3715711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9095" sha1="hiv3a813gwiux129s5qghruabq3seu6" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld]]
| datum           = 13. februar 1976.
| broj_učesnika   = 60
| broj_zemalja    = 15
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1976
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]]
| bronza_NOK      = GDR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1976.]] održana je 13. februara 1976. u [[Seefeld]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1976. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = Final Report - XII. Olympische Winterspiele Innsbruck 1976
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work         = Organizing Committee for the XIIth Winter Olympic Games 1976
| year        = 1976
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi treći put je organizirana utrka u štafeti za muškarce. Zlatnu medalju kao i na utrkama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972.]] osvojila je sovjetska štafeta.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala treći put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 15&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 35&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 200&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]&lt;/small&gt; || '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:57:55.64'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;29:47.44&lt;br/&gt;30:16.79&lt;br/&gt;29:04.80&lt;br/&gt;28:46.61&lt;/small&gt;
|-
|{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;/small&gt; || '''2'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt;|| '''2:01:45.58'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:00.19&lt;br/&gt;29:12.47&lt;br/&gt;30:52.23&lt;br/&gt;29:40.69&lt;/small&gt;
|-
| {{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;4&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:04:08.61'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:02.18&lt;br/&gt;32:47.28&lt;br/&gt;31:30.01&lt;br/&gt;28:49.14&lt;/small&gt;
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Heinrich Mehringer]]&lt;br/&gt;[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerd Winkler]]&lt;br/&gt;[[Josef Keck]]&lt;br/&gt;[[Claus Gehrke]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:04:11.86'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:38.46&lt;br/&gt;30:42.83&lt;br/&gt;32:15.08&lt;br/&gt;30:35.49&lt;/small&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Kjell Hovda]]&lt;br/&gt;[[Terje Hanssen]]&lt;br/&gt;[[Svein Engen]]&lt;br/&gt;[[Tor Svendsberget]]&lt;/small&gt; || '''6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:05:10.28'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:24.66&lt;br/&gt;31:20.50&lt;br/&gt;29:20.67&lt;br/&gt;31:04.45&lt;/small&gt;
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Lino Jordan]]&lt;br/&gt;[[Pierantonio Clementi]]&lt;br/&gt;[[Luigi Weiss]]&lt;br/&gt;[[Willy Bertin]]&lt;/small&gt; || '''3'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:06:16.55'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:52.53&lt;br/&gt;31:45.82&lt;br/&gt;30:59.51&lt;br/&gt;31:38.69&lt;/small&gt;
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[René Arpin]]&lt;br/&gt;[[Yvon Mougel]]&lt;br/&gt;[[Marius Falquy]]&lt;br/&gt;[[Jean-Claude Viry]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt;|| '''2:07:34.42'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:17.67&lt;br/&gt;29:58.45&lt;br/&gt;31:40.41&lt;br/&gt;33:37.89&lt;/small&gt;
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Mats-Åke Lantz]]&lt;br/&gt;[[Torsten Wadman]]&lt;br/&gt;[[Sune Adolfsson]]&lt;br/&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;/small&gt; || '''8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; ||'''2:08:46.90'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:44.58&lt;br/&gt;32:45.74&lt;br/&gt;31:59.45&lt;br/&gt;31:17.13&lt;/small&gt;
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ladislav Žižka]]&lt;br/&gt;[[Miroslav Soviš]]&lt;br/&gt;[[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]]&lt;br/&gt;[[Zdeněk Pavlíček]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:09:06.63'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:45.67&lt;br/&gt;31:49.07&lt;br/&gt;32:32.81&lt;br/&gt;32:59.08&lt;/small&gt;
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Nicolae Cristoloveanu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Voicu]]&lt;br/&gt;[[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Gârniță]]&lt;/small&gt; || '''7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;4&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br&gt;2&lt;/small&gt; || '''2:09:54.40'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;35:23.57&lt;br/&gt;30:26.75&lt;br/&gt;32:01.12&lt;br/&gt;32:02.96&lt;/small&gt;
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lyle Nelson]]&lt;br/&gt;[[Dennis Donahue]]&lt;br/&gt;[[John Morton (biatlonac)|John Morton]]&lt;br/&gt;[[Peter Dascoulias]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:10:17.72'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:29.17&lt;br/&gt;33:11.78&lt;br/&gt;33:09.08&lt;br/&gt;33:27.69&lt;/small&gt;
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Jan Szpunar]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Rapacz]]&lt;br/&gt;[[Ludwik Zięba]]&lt;br/&gt;[[Wojciech Truchan]]&lt;/small&gt; || '''9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;6&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:11:46.54'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;36:25.42&lt;br/&gt;32:24.37&lt;br/&gt;30:33.06&lt;br/&gt;32:23.69&lt;/small&gt;
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Malcolm Hirst]]&lt;br/&gt;[[Jeffrey Stevens]]&lt;br/&gt;[[Paul Gibbins]]&lt;br/&gt;[[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]]&lt;/small&gt; || '''8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt; || '''2:11:54.36'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:33.15&lt;br/&gt;32:20.13&lt;br/&gt;32:37.31&lt;br/&gt;33:23.77&lt;/small&gt;
|-
| 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Hiroyuki Deguchi]]&lt;br/&gt;[[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]]&lt;br/&gt;[[Yoshiyuki Shirate]]&lt;/small&gt; || '''10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;3&lt;/small&gt; || '''2:17:09.04'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:19.43&lt;br/&gt;33:08.62&lt;br/&gt;34:27.07&lt;br/&gt;36:13.92&lt;/small&gt;
|-
| 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]]&lt;br/&gt;[[Alfred Eder]]&lt;br/&gt;[[Klaus Farbmacher]]&lt;br/&gt;[[Josef Hones]]&lt;/small&gt; || '''11'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;5&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;/small&gt; || '''2:18:06.78'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:10.35&lt;br/&gt;34:27.12&lt;br/&gt;34:23.90&lt;br/&gt;36:05.41&lt;/small&gt;
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>hiv3a813gwiux129s5qghruabq3seu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bahrein na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>435810</id>
    <revision>
      <id>3715502</id>
      <parentid>3497265</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T12:16:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13321" sha1="o75g1b6mqjs8tx20h93n5avhj9gdrx3" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| IAAF               = BRN
| atletski_savez     = [[Atletski savez Bahreina]]
| godina             = 2017.
| datum_početka      = 4. august
| datum_završetka    = 13. august
| takmičenje_dativ   = Svjetskom prvenstvu u atletici
| link_ka_takmičenju = 
| lokacija_dativ     = [[London]]u, [[UK]]
| sportovi           = 
| discipline         = 14
| takmičenja         = 
| takmičari          = 23
| takmičari_muškarci = 10
| takmičari_žene     = 13
| službenici         = 
| zlato              = 1
| srebro             = 1
| bronza             = 0
| plasman            = 12
| početna_godina     = 1983
| učešća             = auto
| također_pogledajte = 
| veb-sajt           = {{URL|baa.bh}}
}}
'''[[Bahrein]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je 23 sportista u 14 disciplina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Ukupno su osvojili dvije medalje: jednu zlatnu i jednu srebrnu.

== Medalje ==
{|class=wikitable style=font-size:90% width=60%
!Medalja
!Takmičar(ka)
!Disciplina
!Datum
|-
|{{gold medal}}
|[[Rose Chelimo]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (žene)|Maraton (Ž)]]
|6. august
|-
|{{silver medal}}
|[[Salwa Eid Naser]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m (žene)|400 m (Ž)]]
|9. august
|}

== Rezultati ==
=== Muškarci ===
;Trkačke discipline
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Atletičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
!rowspan=2|{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Ref.&lt;/nowiki&gt;|Reference}}
|-
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
|-
|-align=center
|style=text-align:left| [[Andrew Fisher (atletičar)|Andrew Fischer]]
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 100 m (muškarci)|100 metara]]
|10.19
|17. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|10.36
|22.
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=100 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-100-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date= 27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=100 Metres Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-100-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Salem Eid Yaqoob]]
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 200 m (muškarci)|200 metara]]
|20.84
|37.
|colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=200 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-200-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; 
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Sadik Mikhou]]
|style=text-align:left rowspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (muškarci)|1500 metara]]
|3:42.12
|12. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|3:40.52
|15. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|3:35.81
|6.
|rowspan=2|&lt;ref&gt;{{cite web |title=1500 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=1500 Metres Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=1500 Metres Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017 |archive-date=14. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170814100511/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-f----.RS6.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Benson Kiplagat Seurei]] 
|3:39.77
|10. '''{{AthAbbr|q}}'''
|3:40.96
|19.
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}}
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Zouhair Aouad]] 
|style=text-align:left rowspan=3| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 5000 m (muškarci)|5000 metara]]
|13:29.28
|13.
|colspan=2 rowspan=3 {{n/a}}
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}}
|rowspan=3|&lt;ref&gt;{{cite web |title=5000 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017 |archive-date=3. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170903140535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-h----.RS6.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=5000 Metres Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Birhanu Balew]] 
|13:21.91
|2. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|13:43.25
|12.
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Albert Kibichii Rop]] 
|13:32.40
|28.
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}}
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Abraham Cheroben]] 
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 10.000 m (muškarci)|10.000 metara]]
|colspan=4 {{n/a}}
|27:11.08 '''{{AthAbbr|NR}}'''
|12.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Konačni rezultati utrke na 10.000 m. za muškarce|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-10K-M-f----.RS6.pdf|website=[[IAAF]]|access-date=27. 10. 2017|archive-date=9. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170809092115/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-10K-M-f----.RS6.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Hassan Chani]] 
|style=text-align:left rowspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (muškarci)|Maraton]]
|colspan=4 rowspan=2 {{n/a}}
|2:22:19
|50.
|rowspan=2|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Marathon Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Shumi Dechasa]] 
|2:15:08 '''{{AthAbbr|PB}}'''
|15.
|}

=== Žene ===
;Trkačke discipline
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Atletičarka
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
!rowspan=2|{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Ref.&lt;/nowiki&gt;|Reference}}
|-
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
|-
|-align=center
|style=text-align:left| [[Edidiong Ofonime Odiong]]
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 200 m (žene)|200 metara]]
|23.24
|16. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|23.24
|18.
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=200 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-200-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=200 Metres Women − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-200-W-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| '''[[Salwa Eid Naser]]'''
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m (žene)|400 metara]]
|50.57
|1. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|50.08
|1. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|50.06 '''{{AthAbbr|NR}}'''
|{{silver2}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=400 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017 |archive-date=9. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809092205/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-W-h----.RS6.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=400 Metres Women − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-W-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=400 Metres Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Kalkidan Gezahegne]]
|style=text-align:left rowspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 5000 m (žene)|5000 metara]]
|15:07.19 '''{{AthAbbr|PB}}'''
|15. '''{{AthAbbr|q}}'''
|colspan=2 rowspan=2 {{n/a}}
|15:28.21
|14.
|rowspan=2|&lt;ref&gt;{{cite web |title=5000 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=5000 Metres Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Bontu Rebitu]]
|15:16.70 '''{{AthAbbr|PB}}'''
|15.
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}}
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Shitaye Eshete]]
|style=text-align:left rowspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 10.000 m (žene)|10.000 metara]]
|colspan=4 rowspan=2 {{n/a}}
|31:38.66 '''{{AthAbbr|SB}}'''
|12.
|rowspan=2|&lt;ref&gt;{{cite web | title=10,000 Metres Women − Final − Results | url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-10K-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Desi Mokonin]]
|31:55.34
|15.
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| '''[[Rose Chelimo]]'''
|style=text-align:left rowspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (žene)|Maraton]]
|colspan=4 rowspan=2 {{n/a}}
|2:27:11 '''{{AthAbbr|SB}}'''
|{{gold1}}
|rowspan=2|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Marathon Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Eunice Jepkirui Kirwa]]
|2:28:17
|6.
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left|  [[Aminat Yusuf Jamal]]
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m s preponama (žene)|400 m s preponama]]
|57.41
|32.
|colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirala}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=400 Metres Hurdles Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400H-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Tigest Getent]]
|style=text-align:left rowspan=3| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (žene)|3000 m s preprekama]]
|9:55.42
|31.
|colspan=2 rowspan=3 {{n/a}}
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}}
|rowspan=3|&lt;ref&gt;{{cite web |title=3,000 Metres Steeplechase Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=3,000 Metres Steeplechase Women − Final − Results|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Ruth Jebet]]
|9:19.52
|2. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|9:13.96
|5.
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Winfred Mutile Yavi]]
|9:28.00
|8. '''{{AthAbbr|q}}'''
|9:22.67 '''{{AthAbbr|PB}}'''
|8.
|}

;Tehničke discipline
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Atletičarka
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Finale
!rowspan=2|{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Ref.&lt;/nowiki&gt;|Reference}}
|-
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat ({{tooltip|m|Metar}})
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat ({{tooltip|m|Metar}})
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
|-
|-align=center
|style=text-align:left|[[Noora Salem Jasim]]
|style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - bacanje kugle (žene)|Bacanje kugle]]
|16,97
|22.
|colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Shot Put Women − Qualification − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-SP-W-q----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=27. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Bahrein na svjetskim prvenstvima u atletici]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.iaaf.org Zvanični sajt Međunarodnog atletskog saveza]
* [http://www.baa.bh Zvanični sajt atletskog saveza Bahreina]{{Mrtav link}}

{{Države na SP u atletici 2017.}}

[[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]]
[[Kategorija:Bahrein na SP u atletici|2017]]</text>
      <sha1>o75g1b6mqjs8tx20h93n5avhj9gdrx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Mustafa Mujezinović)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>444145</id>
    <revision>
      <id>3715698</id>
      <parentid>3695070</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3715698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6885" sha1="7pbf2qap7jxe6iiys3ppfw0cnd5hsu9" xml:space="preserve">{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}

'''Sedma [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]''' osnovana je 25. juna 2009. godine, a za predsjednika je izabran [[Mustafa Mujezinović]]. Vladin mandat istekao je 17. marta 2011. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/vlada%202009-2011.php|title=Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 2007-2009 |website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=24. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = 7. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| Broj mandata = 19
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SDA|2=SBiH|3=HDZ BiH|4=HDZ 1990|5=SNSD 
| SDA          = 6
| SBiH         = 5
| HDZ BiH      = 3
| HDZ 1990     = 2
| SNSD         = 1
| Primjedba    = 
}}
{| class=&quot;wikitable  sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Dužnost
! Obnašatelj
! Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]]
| [[Mustafa Mujezinović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | Zamjenik predsjednika Vlade
| [[Vjekoslav Bevanda]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Ministarstvo
! Ministar
! Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
| [[Muhidin Alić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]]
| [[Feliks Vidović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]]
| [[Vjekoslav Bevanda]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]]
| [[Vahid Hećo]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]]
| [[Nail Šećkanović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]]
| [[Perica Jelečević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica]]
| [[Edin Mušić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]]
| [[Zahid Crnkić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]]
| [[Safet Omerović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke]]
| [[Meliha Alić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta]]
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]]
| [[Desnica Radivojević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]]
| [[Salko Obhođaš]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]]
| [[Damir Ljubić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta]]
| [[Velimir Kunić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma]]
| [[Nevenko Herceg]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fbihvlada.gov.ba/ Službena stranica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224014828/http://fbihvlada.gov.ba/ |date=24. 2. 2011 }}

{{S-start}}
{{Redoslijed
|prije         = [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nedžad Branković)|6. vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Nedžad Branković]])}}
|naslov = 7. vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;br&gt;{{small|([[Mustafa Mujezinović]])}}
|poslije         = [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nermin Nikšić)|8. vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Nermin Nikšić]])}}}}
{{S-end}}
{{Sazivi Vlade Federacije BiH}}

[[Kategorija:Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|7. Vlada]]
[[Kategorija:Vlade osnovane 2009.]]
[[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2010. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7pbf2qap7jxe6iiys3ppfw0cnd5hsu9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nedžad Branković)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>444164</id>
    <revision>
      <id>3715697</id>
      <parentid>3695071</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:59:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3715697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6901" sha1="bj8q4ug6pwc7gbr8zcpzg8z4x418e9y" xml:space="preserve">{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}

'''Šesta [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]''' osnovana je 30. marta 2007, a za predsjednika je izabran [[Nedžad Branković]]. Vladin mandat je istekao 25. juna 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/konstituiranje-2007-2011.php |title=Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u mandatnom periodu/razdoblju 2007-2009 |website=fbihvlada.gov.ba |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=25. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = 6. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| Broj mandata = 19
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SDA|2=SBiH|3=HDZ BiH|4=HDZ 1990|5=SNSD
| SDA          = 6
| SBiH         = 5
| HDZ BiH      = 3
| HDZ 1990     = 2
| SNSD         = 1
}}
{| class=&quot;wikitable  sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Dužnost
! Obnašatelj
! Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]]
| [[Nedžad Branković]] 
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | Zamjenik predsjednika Vlade
| [[Vjekoslav Bevanda]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Ministarstvo
! Ministar
! Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
| [[Muhidin Alić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]]
| [[Feliks Vidović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]]
| [[Vjekoslav Bevanda]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]]
| [[Vahid Hećo]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]]
| [[Nail Šećkanović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]]
| [[Perica Jelečević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica]]
| [[Edin Mušić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]]
| [[Zahid Crnkić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]]
| [[Safet Omerović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke]]
| [[Meliha Alić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta]]
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]]
| [[Desnica Radivojević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]]
| [[Salko Obhođaš]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]]
| [[Damir Ljubić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta]]
| [[Velimir Kunić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma]]
| [[Nevenko Herceg]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fbihvlada.gov.ba/ Službena stranica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224014828/http://fbihvlada.gov.ba/ |date=24. 2. 2011 }}

{{S-start}}
{{Redoslijed
|prije         = [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Ahmet Hadžipašić)|5. vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Ahmet Hadžipašić]])}}
|naslov = 6. vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;br&gt;{{small|([[Nedžad Branković]])}}
|poslije         = [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Mustafa Mujezinović)|7. vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Mustafa Mujezinović]])}}
}}
{{S-end}}
{{Sazivi Vlade Federacije BiH}}

[[Kategorija:Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|6. Vlada]]
[[Kategorija:Vlade osnovane 2007.]]
[[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>bj8q4ug6pwc7gbr8zcpzg8z4x418e9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dario Vitez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448872</id>
    <revision>
      <id>3715591</id>
      <parentid>3418920</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:57:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9311" sha1="l7ee24xcvyvkb5zmmxdpeava8cbi5k4" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Dario Vitez
| počasni_sufiks       = 
| slika                = DarioVitez.jpg
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = vanjski_suradnik
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1973|1|13}}
| mjesto_rođenja       = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = muzički menadžer, stručnjak za odnose s javnošću, producent, dizajner
| instrument           = 
| karijera             = [[1996]]–danas
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = [[Zabranjeno pušenje]], [[Laka]], [[Bajaga i Instruktori]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Dario Vitez''' (rođen [[17. januar]]a [[1973.]]) je hrvatski muzički [[menadžer]], stručnjak za odnose s javnošću, producent i [[dizajn]]er. Najpoznatiji je kao muzički menadžer, izvršni producent i voditelj odnosa s javnošću rock grupe [[Zabranjeno pušenje]].&lt;ref name=&quot;zp-bio&quot;&gt;{{cite web |title=Band members and staff |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/ba/stream.daenet?kat=39 |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=25. 9. 2018 |archive-date=21. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181021220710/http://zabranjeno-pusenje.com/ba/stream.daenet?kat=39 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Vitez je rođen i odrastao u [[Zagreb]]u. Srednju školu, XV. zagrebačku gimnaziju, je završio 1991. godine. Također, učio je svirati [[klarinet]] u osnovnoj muzičkoj školi. Vitez je 1996. godine postao apsolvent brodogradnje na zagrebačkom [[Univerzitet u Zagrebu|Fakultetu strojarstva i brodogradnje]], no nikad nije diplomirao.&lt;ref name=&quot;zp-bio&quot;/&gt; Godine 1996. je osnovao vlastitu agenciju za koncerte i odnose s javnošću, pod nazivom Dik-koncert.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dik-koncert Website |url=http://mail.blink.hr/dik/ |access-date=25. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180806145538/http://mail.blink.hr/dik/ |archive-date=6. 8. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Zabranjeno pušenje ===
Od 1997. godine, Vitez je izvršni producent, voditelj odnosa s javnošću i tour menadžer rock benda [[Zabranjeno pušenje]], formiranog 1980. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=ZABRANJENO PUŠENJE |url=https://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101039&amp;x=16&amp;y=6 |work= [[Croatia Records]]|access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Kao izvršni producent, Vitez je radio na svim [[Diskografija grupe Zabranjeno pušenje|izdanjima Zabranjenog pušenjа]] od 1998. godine, kao što su ''[[Hapsi sve!]]'' (1998.), ''[[Agent tajne sile]]'' (1999.), ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001.), ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]'' (2004.), ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006.), ''[[Muzej Revolucije]]'' (2009.), ''[[Radovi na cesti]]'' (2013.), ''[[Šok i nevjerica]]'' (2018.), ''[[Live in Skenderija Sarajevo 2018]]'' (2022.) i ''[[Karamba!]]'' (2022.).&lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{cite web |title=Dario Vitez Discography |url=https://www.discogs.com/artist/2534697-Dario-Vitez |work=na Discogsu |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Osim toga, [[dizajn]]irao je omote na tri albuma: ''Hapsi sve!'', ''Agent tajne sile'' i ''Bog vozi Mercedes''.&lt;ref name=&quot;discogs&quot;/&gt;

Godine 1997. Vitez je organizovao dva gostovanja [[Rambo Amadeus|Ramba Amadeusa]] na koncertima Zabranjenog pušenja u Sarajevu vezanim za promociju albuma ''[[Fildžan viška]]'' (1996). To su bili prvi [[Rat u Bosni i Hercegovini|poslijeratni]] nastupi jednog srpsko-crnogorskog umjetnika na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].

=== Rad s drugim muzičarima ===
Vitez je bio organizator koncerta i voditelj odnosa s javnošću za [[Hrvatska|Hrvatsku]] srpske rock grupe [[Bajaga i instruktori]] od 2004. do 2009. godine. Organizovao je 24. novembra 2004. godine koncert u Domu sportova u Zagrebu povodom njihove 20. godišnjice rada.&lt;ref&gt;{{cite web |title=220 u voltima u Domu sportova |url=https://www.muzika.hr/izvjestaji/220-u-voltima-u-domu-sportova/ |work=muzika.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Povodom izlaska njihovog studijskog albuma ''Šou počinje u ponoć'' (2005) organizirao je dva velika koncerta u Hrvatskoj, u areni Gripe u [[Split]]u 29. decembra 2005. godine&lt;ref&gt;{{cite web |title=Koncert Bajage i Instruktora u Splitu |url=https://www.muzika.hr/najave/koncert-bajage-i-instruktora-u-splitu/ |website=muzika.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=‘Noć je kratko trajala, a nama je trebala, najduža na svetu…’ |url=https://www.muzika.hr/izvjestaji/noc-je-kratko-trajala-a-nama-je-trebala-najduza-na-svetu/ |work=muzika.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; i u Domu sportova u Zagrebu 27. aprila 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Šou ipak završio prije ponoći |url=https://www.muzika.hr/izvjestaji/sou-ipak-zavrsio-prije-ponoci/ |work=muzika.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bajaga i instruktori 27. travnja u Domu sportova |url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/bajaga-i-instruktori-27.-travnja-u-domu-sportova/3397460/ |work=jutarnji.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, u 2009. godini održana su dva koncerta povodom 25. godišnjice rada benda i to u [[Košarkaški centar Dražen Petrović|Ciboni]] u Zagrebu, 20. i 21. novembra.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bajaga - zbog velikog interesa još jedan koncert! |url=https://dnevnik.hr/showbizz/glazba/bajaga-zbog-velikog-interesa-jos-jedan-koncert.html |work=dnevnik.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zagreb dobio i drugi koncert Bajage i instruktora |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zagreb-dobio-i-drugi-koncert-bajage-i-instruktora-47299 |work=vecernji.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Vitez je bio menadžer i član tima vezano uz promociju i predstavljanje bosanskog rock pjevača [[Laka|Elvira Lakovića &quot;Lake&quot;]], [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|predstavnika Bosne i Hercegovine]] na [[Eurosong 2008.|Eurosong-u 2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje igrali, da se je kadilo (2008) |url=http://www.rockline.si/podrobnosti-reportaze/zabranjeno-pusenje-igrali-da-se-je-kadilo-2008-385 |work=rockline.si |access-date=25. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180806145634/http://www.rockline.si/podrobnosti-reportaze/zabranjeno-pusenje-igrali-da-se-je-kadilo-2008-385 |archive-date=6. 8. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od 2008. do 2010. godine je bio Lakin ekskluzivni zastupnik za područje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|nekadašnje Jugoslavije]], osim BiH. Također, Vitez je bio ekskluzivni booking agent [[Ljubljana|ljubljanskog]] noćnog kluba &quot;Cvetličarna&quot; od 2007. do 2009. godine. Na dan 4. juna 2009. godine, Vitez je organizovao koncert u Ljubljani rock grupe [[Prljavo kazalište]] povodom 30. godišnjice rada benda.&lt;ref&gt;{{cite web |title=PRLJAVO KAZALIŠTE ODUŠEVILO PUBLIKU NA KRIŽANKAMA |url=https://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=613434 |work=crorec.hr |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=KONCERT OB 30. OBLETNICI SKUPINE  PRLJAVO KAZALIŠTE  S POSEBNIM GOSTOM |url=http://www.eventim.si/si/vstopnice/prljavo-kazaliste-ljubljana-krizanke-50361/event.html |work=eventim.si |access-date=25. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Od 1996. godine organizirao je ili dogovorio koncerte za mnoge rock, [[rap]] i pop muzičare kao što su: [[Public Enemy]], [[Darko Rundek]], [[Dino Dvornik]], [[Kemal Monteno]], [[Hladno pivo]], [[Vlatko Stefanovski]], [[Plavi orkestar]], [[Majke]], [[KUD Idijoti]], [[Lačni Franz]], [[Psihomodo pop]], [[Colonia]], [[Mostar Sevdah Reunion]], [[Esma Redžepova]], i mnogi drugi.

== Nagrade ==
Vitez je dobitnik diskografske nagrade [[Indexi (nagrada)|Davorin]] 2002. godine za likovno oblikovanje albuma grupe Zabranjeno pušenje ''Bog vozi Mercedes'' zajedno sa Srđanom Velimirovićem,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Davorin 2002. godine|url=http://davorin.ba/nagrada/2002.htm|work=davorin.ba|access-date=25. 9. 2018|archive-date=12. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612114540/http://davorin.ba/nagrada/2002.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kao i nagrade [[Indexi (nagrada)|Davorin]] 2003. godine za najbolji muzički [[web-sajt]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Davorin 2003. godine|url=http://davorin.ba/nagrada/2003.htm|work=davorin.ba|access-date=25. 9. 2018|archive-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180814151737/http://davorin.ba/nagrada/2003.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.zabranjeno-pusenje.com/ Zabranjeno pušenje]

{{Zabranjeno pušenje}}

{{DEFAULTSORT:Vitez, Dario}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski dizajneri]]
[[Kategorija:Zabranjeno pušenje]]
[[Kategorija:Dobitnici Davorina]]</text>
      <sha1>l7ee24xcvyvkb5zmmxdpeava8cbi5k4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ejub Golić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450139</id>
    <revision>
      <id>3715625</id>
      <parentid>3626912</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T05:02:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6925" sha1="lmwxnylpu2inmu3prx15rgsurpm3dmh" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ejub Golić  
| slika             = 
| opis              = 
| datum rođenja     = [[1958]].
| mjesto rođenja    = [[Glogova (Bratunac)|Glogova]], općina [[Bratunac]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|1995|7|15|1958}}
| mjesto smrti      = [[Baljkovica (Zvornik)|Baljkovica]], općina [[Zvornik]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          = 
| nadimak           = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| titule            = 
| knjige            = 
| pripadnost        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| služba            = 1992–1995.
| čin               = 
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = Samostalni brdski bataljon Glogova
| nagrade           = 
}}
'''Ejub Golić''' ([[Glogova (Bratunac)|Glogova]], [[1958]] – [[Baljkovica (Zvornik)|Baljkovica]], [[15. juli|15. jula]] [[1995]]) bio je komandant Samostalnog brdskog bataljona Glogova [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].

Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] bio je autoprevoznik. Početkom rata, srpske snage izdale su ultimatum mještanima Glogove da predaju oružje, što Ejub sa grupom ljudi nije prihvatio već se povukao ka slobodnim teritorijama [[Blječeva|Blječeve]] i [[Srebrenica|Srebrenice]] gdje se pridružio [[Pale (Srebrenica)|Paljanskoj]] četi.&lt;ref name=fa&gt;{{citeweb|url=https://faktor.ba/vijest/ejub-golic-heroj-koji-je-srebrenicane-vodio-na-marsu-smrti-do-slobode-256338|title=Ejub Golić, heroj koji je Srebreničane vodio na Maršu smrti do slobode|publisher=Faktor|date=11. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/huseinovic-ejub-golic-heroj-koji-je-na-marsu-smrti-srebrenicane-vodio-do-slobode/423939|title=Ejub Golić, heroj koji je na Maršu smrti Srebreničane vodio do slobode|date=13. 11. 2015|publisher=}}&lt;/ref&gt; Srpske snage su 9. maja 1992. u Glogovoj počinile [[Masakr u Glogovoj|masakr]] pri čemu su stradale 64 osobe.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/deronjic/tjug/en/sj-040330e.pdf Presuda Miroslavu Deronjiću [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.]]]&lt;/ref&gt;

Ujedinio je raštrkane grupe branilaca u Samostalni brdski bataljon. U Srebrenici je 1. aprila 1993. došlo do dvostrukog ubistva za koje je Golić bio osumnjičen. 1. marta 1995, iz Generalštaba je došla naredba da se [[Naser Orić]] i Golić prebace u [[Zenica|Zenicu]] kako bi se ispitao slučaj iz 1993. Helikopter je poletio 18. aprila 1995. iz [[Žepa (Rogatica)|Žepe]], a nakon izjave date Službi bezbjednosti [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpusa]] odlučeno je da se Golić vrati u Srebrenicu, a da će postupak biti nastavljen nakon završetka rata. Pri povratku u enklavu 7. maja, desio se pad helikoptera na planini Igrišnik kod Žepe. Poginulo je 12 osoba, a Golić je sa još 9 putnika zadobio teške povrede.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsb.php?id=16553 |title=Udes koji je uticao na sudbinu Srebrenice: Dvanaesta godišnjica rušenja helikoptera na Žepskoj planini |publisher=Tuzlarije |date=12. 5. 2007}}&lt;/ref&gt;

[[Genocid u Srebrenici|11. jula]] borci pod Golićevom komandom vodili su ulične bitke u Srebenici protiv snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Tokom proboja ka slobodnoj teritoriji, Golićev bataljon štitio je začelje kolone. Poginuo je prilikom borbi na Tisovoj kosi, na svega nekoliko kilometara od slobodne teritorije. Zatražio je od saboraca da se o njegovoj smrti ne sazna sve do proboja na slobodnu teritoriju.&lt;ref&gt;{{citeweb|url=http://stav.ba/dokumentarac-glogova-neispricana-prica-kako-je-poceo-genocid-u-podrinju/|title=DOKUMENTARAC “GLOGOVA – NEISPRIČANA PRIČA”: KAKO JE POČEO GENOCID U PODRINJU|publisher=[[STAV]]|date=10. 8. 2018}}&lt;/ref&gt; Golićev brat Safet je sa nekoliko boraca tijelo zakopao u napušteni rov kraj Baljkovice. Nekoliko mjeseci kasnije, Golićevi borci vratili su se po tijelo koje je zatim ukopano u [[Živinice|Živinicama]]. Posmrtni ostaci su 11. jula 2010. preneseni u [[Memorijalni centar Srebrenica - Potočari|Potočare]].

U Baljkovici je 8. jula 2014, na mjestu Golićeve pogibije, podignuto spomen obilježje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://rtvglasdrine.com/vijesti/bih/tokom-marsa-mira-u-zepi-i-baljkovici-bice-otkrivena-spomen-obiljezja-poginulim-borcima/ |title=Tokom Marša mira u Žepi i Baljkovici biće otkrivena spomen obilježja poginulim borcima |publisher=RTV Glas Drine |date=5. 7. 2014 |access-date=7. 9. 2019 |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200924015853/https://rtvglasdrine.com/vijesti/bih/tokom-marsa-mira-u-zepi-i-baljkovici-bice-otkrivena-spomen-obiljezja-poginulim-borcima/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://opcinasapna.ba/v4/vijesti/786-odrzan-historijski-cas-i-polozeno-cvijece-na-spomen-obiljezjima-i-mezarjima |title=Održan historijski čas i položeno cvijeće na spomen obilježjima i mezarjima |publisher=Općina Sapna |date=9. 5. 2017 |access-date=7. 9. 2019 |archive-date=26. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200926110712/http://opcinasapna.ba/v4/vijesti/786-odrzan-historijski-cas-i-polozeno-cvijece-na-spomen-obiljezjima-i-mezarjima |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Medžlis [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IZ]] Bratunac svake godine organizuje Memorijalni fudbalski turnir &quot;Ejub Golić&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/bratunac-glogova-dan-posvecen-heroju-rahmetli-ejubu-golicu/ |title=Bratunac – Glogova: Dan posvećen heroju rahmetli Ejubu Goliću |publisher=Saff |date=29. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://muptk.ba/slubenici-mup-tk-a-posjetili-podrinje/ |title=Službenici MUP TK-a posjetili Podrinje |publisher=Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona |date=9. 9. 2013 |access-date=7. 9. 2019 |archive-date=30. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930170607/https://muptk.ba/slubenici-mup-tk-a-posjetili-podrinje/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=pfWe3wXV-PE Snimci dženaze Ejubu Goliću]
* [https://www.youtube.com/watch?v=IRGcV_FxwHA Snimak Golića i Nasera Orića iz augusta 1993.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=K73gZn3nHr4 Snimak Ejuba Golića iz 1993.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=NdxKvwAusjM Dokumentarni film &quot;Glogova – Neispričana priča&quot;]

{{DEFAULTSORT:Golić, Ejub}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Bratunac]]
[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>lmwxnylpu2inmu3prx15rgsurpm3dmh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojan Aleksov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451448</id>
    <revision>
      <id>3715522</id>
      <parentid>3671444</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:57:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26732" sha1="lkucscxipof4fshivc3fj4rizokohdp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bojan Aleksov.jpg|mini|Bojan Aleksov, Univerzitet u Munchenu, decembar 2024.]]
'''Bojan Aleksov''' je antiratni aktivista i aktivista za ljudska prava, historičar. Rođen je u [[Beograd]]u, [[SFRJ]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=4FKBDAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=The EU Enlargement and Gay Politics: The Impact of Eastern Enlargement on Rights, Activism and Prejudice|last=Slootmaeckers|first=Koen|last2=Touquet|first2=Heleen|last3=Vermeersch|first3=Peter|date=2016|publisher=London : Palgrave Macmillan UK|year=2016|isbn=9781137480934|location=|pages=218|language=English}}&lt;/ref&gt; Najviše je poznat po tome što se glasno protivio jugoslovenskim ratovima kroz rad i sudjelovanje u aktivnostima Centra za antiratnu akciju, [[Žene u crnom|Žena u crnom]] i [[Prigovarači savjesti|Prigovaračima savjesti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1hpQBwAAQBAJ&amp;pg=PA141&amp;dq=9781443867412&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjsyaKeyofYAhUKmrQKHTgGAj8Q6AEIJzAA#v=onepage&amp;q=9781443867412&amp;f=false|title=Shining Humanity: Life Stories of Women in Bosnia and Herzegovina|last=Spahić Šiljak|first=Zilka|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2014|isbn=9781443867412|location=|pages=93}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=United States|first=|last2=Department of State|last3=United States|last4=Congress|last5=House|last6=Committee on Foreign Affairs|last7=United States|last8=Congress|last9=Senate|date=1979|title=Country reports on human rights practices: report submitted to the Committee on Foreign Affairs, U.S. House of Representatives and Committee on Foreign Relations, U.S. Senate by the Department of State in accordance with sections 116(d) and 502B(b) of the Foreign Assistance Act of 1961, as amended.|url=http://www.worldcat.org/title/country-reports-on-human-rights-practices-report-submitted-to-the-committee-on-foreign-affairs-us-house-of-representatives-and-committee-on-foreign-relations-us-senate-by-the-department-of-state-in-accordance-with-sections-116d-and-502bb-of-the-foreign-assistance-act-of-1961-as-amended/oclc/6026722|journal=Country reports on human rights practices : report submitted to the Committee on Foreign Affairs, U.S. House of Representatives and Committee on Foreign Relations, U.S. Senate by the Department of State in accordance with sections 116(d) and 502B(b) of the Foreign Assistance Act of 1961, as amended.|language=English|volume=|pages=1783|issn=0198-9669|via=OCLC WorldCat}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Bojan Aleksov je rođen u Beogradu, Srbiji. Na početku rata 1991. godine služio je vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji. U augustu te godine nakon pokušaja bijega, uhvaćen je i poslat u vojnu bolnicu u Sarajevu. Poslije je oslobođen nakon što je dobio potvrdu da je 'mentalno nesposoban' za dalje služenje vojnog roka.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Crimes of hate, conspiracy of silence: Torture and ill-treatment based on sexual identity|url=https://archive.org/details/crimesofhatecons0000unse|last=|first=|publisher=Amnesty International|year=2001|isbn=|location=USA|pages=[https://archive.org/details/crimesofhatecons0000unse/page/24 24]}}&lt;/ref&gt; Aleksov je pokušaj bijega opisao ovako:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/cobook-online/supporting-COs-and-deserters-in-times-of-war-an-objectors-perspective|title=Supporting Conscientious Objectors and Deserters in Times of War: an objector’s perspective {{!}} War Resisters' International|website=www.wri-irg.org|language=en|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

''Bio sam u vojsci i služio vojni rok šokiran i razočaran svime što se dešava i osjećao sam odvratnost prema ratu koji se odvija pred mojim očima i u kojem sam ja morao izabrati stranu. Moj prigovor je bio lične prirode i baziran na iskustvu. U jednoj prilici smo bili napadnuti i trebali smo uzvratiti napadom. Sjećam se tog događaja kao najglupljeg mogućeg - svi smo bili smrtno preplašeni i niko nije znao gdje treba pucati. Ja čak nisam znao ni kako formulisati i iskazati svoja osjećanja i jedino što sam htio jeste izaći iz toga. Nakon što je moj pokušaj bijega bio neuspješan poslije čega sam poslat u vojnu bolnicu, na kraju sam oslobođen jer sam bio 'mentalno nesposoban' da dalje služim vojsku.''

== Antiratni aktivizam ==
1991. Bojan Aleksov se pridružio antirantim protestima organizovanim od strane Centra za antiratnu akciju&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Police crackdown on Otpor|last=Kandić|first=Nataša|publisher=Humanitarian Law Center|year=2001|isbn=|location=The University of Michigan|pages=81}}&lt;/ref&gt; i antimilitarističke mirovne organizacije [[Women in Black|Žene u crnom]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=qSwEAQAAIAAJ&amp;q=9783884742693&amp;dq=9783884742693&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwikv7HJyofYAhUMJ1AKHQfpCUEQ6AEIJzAA|title=Deserteure der Wehrmacht: Feiglinge, Opfer, Hoffnungsträger|last=Wette|first=Wolfram Wette|publisher=Klartext Verlagsges. Mbh|year=1995|isbn=9783884742693|location=The University of California|pages=343|language=German}}&lt;/ref&gt; Aleksov je bio jedan od glasnogovornika prigovarača savjesti gdje je od 1992. godine predstavljao najvažniji izvor informacija glede prislinih mobilizacija i prigovarača savjesti u Federativnoj Republici Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkansnet.org/wib/stats/wri-aleksov.html|title=WiB: POLITICAL PRISONER|website=balkansnet.org|access-date=25. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Sudjelovao je u svakodnevnim protestima u Pionirskom parku u Beogradu, savjetujući i dijeleći informacije i prikupljajući hiljade potpisa potrebnih za referendum u kojem su građani i građanke Srbije trebali/e glasat da li žele da srpski vojnici vrši napade van svojih teritorijalnih granica. U proljeće 1992. Centar za antiratnu akciju je  bio jedan od organizatora najvećih antiratnih protesta ikada u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bojan Aleksov je prisustvovao godišnjim Međunarodnom skupovim prigovarača savjesti u južnoj Francuskoj 1992., Turskoj 1993., Kolumbiji 1994. kao i skupu prigovarača savjesti u Evropi u Grčkoj 1995. godine. Bojan je bio govornik na Međunarodnom seminaru Suprotstavljeni ratu pod nazivom &quot;The Changing Face of the Military&quot; održanom u Njemačkoj u augustu 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkansnet.org/wib/stats/wri-aleksov.html|title=Tortured activist seeks asylum in Germany|last=P. Sheean|first=Joanne|date=22. 8. 2000|website=balkansnet.org|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Aktivizam u Ženama u crnom ==
U radu sa Ženama u crnom Bojan Aleksov je prikupljao informacije, pisao izvještaje o mobilizacijima, suđenjima prigovarača i dezertera i o otporu ratu u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu. Također je pomagao odvjetnicima u pružanju usluga i skbi za prigovarače savjesti, pronalazio skloništa i obezbjeđivao savjetovanja za dezertere koji su dolazili iz Bosne, a nekima je pomagao i da bezbjedno prelaze u sigurnije zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Resisting the Evil : [Post-]Yugoslav Anti-War Contention|last=Bilić|first=Bojan|last2=Janković|first2=Vesna|publisher=Nomos Verlagsgesellschaft|year=2012|isbn=9783832972080|location=Germany|pages=105}}&lt;/ref&gt;

== Hapšenje i pritvor ==
Bojan Aleksov je uhapšen u julu 2000. od strane Državne sigurnosne službe i zadržan u glavnoj policijskoj stanici u Beogradu 23 sata. Ispitivan je o radu u Sigurnoj kući za prigovarače savjesti u Budimpešti kao aktivnostima u Ženama u crnom u Beogradu. Tokom pritvora mu je konstantno priječeno smrću, dobivao je batine i bio podvrgnut verbalnom nasilju uključujući i homofobno zlostavljanje i druge ponižavajuće tretmane. Bio je prisiljen napisati izjavu od 12 stranica izjave koju mu je diktirao policiski službenik opisujući detalje o njegovim aktivnostima o prigovaračima savjesti i Ženama u crnom. Nadalje, morao je potpisati ugovor o saradnji sa Državnom sigurnosnom službom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amnesty.org.uk/press-releases/bojan-aleksov-and-womens-rightss-rightss-rightss-rightss-rightss-rights-black-human|title=Bojan Aleksov and Women's rights's rightss rights's rights's rights's rights in Black - human rights defenders at risk|website=www.amnesty.org.uk|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Amnesty International i War Resisters International&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkansnet.org/wib/stats/wri-aleksov.html|title=WiB: POLITICAL PRISONER|website=balkansnet.org|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; su izdali javna saopštenja i zabrinutosti i pisma podrške. Bojan Aleksov je poslije aplicirao za politički azil u Njemačkoj. Kada je krajem 2000. Slobodan Milošević svrgnut s vlasti, Aleksov je povukao zatjev za azil i podnio tužbu protiv Republike Srbije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/Godisnji_izvestaj/2009%20Godisnji%20izvestaj_ff.pdf|title=Zastupanje pripadnika OTPOR-a|last=|first=|date=2009|website=Fond za humanitarno pravo, dokumentovanje i pamćenje|page=17|language=Serbian|trans-title=Report on FHP activities 2009|format=PDF|orig-year=2009|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon 12 godina trajanja pravnog procesa, apelacioni sud u Srbiji donosi odluku u korist Aleksova i nalaže da mu Republika Srbija isplati novac za povredu časti i ugleda od strane Državne sigurnosne službe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrw.org/legacy/wr2k1/europe/europe2.html|title=Defending Human Rights|first=|date=2001|website=Human Rights Watch|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon par godina Bojan Aleksov je odluku da napusti vojsku objasnio ovako:&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bilić|first=Bojan|last2=Janković|first2=Vesna|date=21. 11. 2012|title=Resisting the Wars in the Former Yugoslavia: Towards an Autoethnography|url=https://www.nomos-elibrary.de/10.5771/9783845239156-105/resisting-the-wars-in-the-former-yugoslavia-towards-an-autoethnography|journal=|language=en|volume=|pages=|via=}}&lt;/ref&gt;

''Ostala su neodgovorena pitanja. Da li je dezerterstvo bilo dovoljno? Vjerovao sam da ne postoji razlog zbog kojeg bih umro ili ubio. Moji prijatelji i porodica su mi pružili podršku u toj odluci, iako je meni bilo potrebno vrijeme da shvatim koje je političke implikacije nosila ta odluka. Opća situacija u Beogradu je bila potpuno drugačija. Većina ljudi nije bila svjesna šta se događa nekih 150 kilometara dalje. Mnogi su podržali rat i nisu znali šta se događa zapravo. Kada su pristizale vijesti o smrti nekih mojih kolega iz vojske, shvatio sam da je bilo čudo da sam uspio otići odatle. Odlučio sam ne šutjeti o njihovoj smrti i pričati o svojim iskustvima ljudima u što većem broju. Ne samo da sam odlučio nikada više ne uzeti oružje u ruke nego sam i osjećao potrebu učiniti nešto protiv rata. Dakle, moj prezir prema ratu, vojsci i nasilju koji je proizašao iz ličnog iskustva i postao izvor mog političkog aktivizma u kome sam pokušavao pomoći onima, koji kako i ja nisu željeli ići u rat.''

== Univerzitetska karijera ==
=== Obrazovanje ===
Bojan Aleksov je doktorirao Komparativnu historiju centralne, južne i istočne Evrope na [[Centralni evropski univerzitet|Centralnom Evropskom Univerzitetu]] u Budimpešti 2005. godine na temu &quot;Vjerska razlikovanja u doba modernizacije i nacionalizma: Nazareni u Mađarskoj i Srbiji 1850 - 1914&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Aleksov|first=Bojan|title=Religious dissent between the modern and the national: Nazarenes in Hungary and Serbia 1850-1914|date=2006|publisher=Harrassowitz|url=http://www.worldcat.org/title/religious-dissent-between-the-modern-and-the-national-nazarenes-in-hungary-and-serbia-1850-1914/oclc/255223305|place=Wiesbaden|language=English}}&lt;/ref&gt; Aleksov je magistrirao na Centralnom Evropskom Univerzitetu u Budimpešti 1999. godine na temu &quot;Dinamike istrebljenja: Relgijska zajednica Nazarena u Jugoslaviji poslije 1945.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.c3.hu/~bocs/teza.htm|title=Central European University|website=www.c3.hu|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je na odsjeku za Historiju na Univerzitetu u Beogradu u Srbiji 1998. godine.

=== Predavanja i događaji ===
Bojan Aleksov je bio jedan od učesnika prve debate održane u Sarajevskom ratnom teatru u Bosni i Hercegovini i emitirane na BBC World 22. juna 2014. Tema debate je bio [[Prvi svjetski rat]] i njegov utjecaj na nacionalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/programmes/p021n2yq|title=Sarajevo: Nationalism, The War That Changed the World - BBC World Service|website=BBC|access-date=25. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Debatu je vodio [[Allan Little|Alan Little]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britishcouncil.org/ww1/blog/sarajevo-bosnia-nationalism-and-world-war-one|title=Nationalism and World War One {{!}} British Council|website=www.britishcouncil.org|language=en|access-date=25. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Bojan Aleksov je 26. novembra 2013. godine bio domaćin okruglog stola na [[University College of London|Univerzitetu u Londonu]] u kojem su učestvovali [[Slavoj Žižek]] i [[Srećko Horvat]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.versobooks.com/events/789-slavoj-zizek-and-srecko-horvat-what-does-europe-want|title=Slavoj Žižek and Srećko Horvat: What Does Europe Want?|website=Versobooks.com|access-date=26. 12. 2017|archive-date=28. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128082746/https://www.versobooks.com/events/789-slavoj-zizek-and-srecko-horvat-what-does-europe-want|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predavanje Bojana Aleksova na Univerzitetu u Londonu 2010. godine je bilo na temu ''Ko ili što je ubio/lo [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]]?''&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=XDVBoPzvvcg|title=Who or what killed Franz Ferdinand? (16 Nov 2010)|last=UCL Lunch Hour Lectures|date=24. 11. 2010|access-date=26. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Publikacije ==
=== Knjige ===
* Religijska previranja u doba modernizacije i nacionalizma: Nazareni u Mađarskoj i Srbiji 1850 - 1914&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Religious_Dissent_Between_the_Modern_and.html?id=_Prpwej2UiYC&amp;redir_esc=y|title=Religious Dissent Between the Modern and the National: Nazarenes in Hungary and Serbia 1850-1914|last=Aleksov|first=Bojan|date=2006|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=9783447053976|language=en}}&lt;/ref&gt;
* 7000 godina historije: Ilustrovane hronologije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.knjizara.com/Ilustrovane-hronologije-Bojan-Aleksov-97673|title=Ilustrovane hronologije : Bojan Aleksov : 86-83639-19-3 : Knjizara.com: Knjige|website=Knjizara.com|language=en|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Religijsko obrazovanje u Srbiji kao lakmus test za odnose između religije i države&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Education_in_Post_Conflict_Transition.html?id=0qWcAQAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=Education in Post-Conflict Transition: The Politicization of Religion in School Textbooks|last=Ognjenović|first=Gorana|last2=Jozelić|first2=Jasna|date=19. 10. 2017|publisher=Springer International Publishing|year=|isbn=9783319566047|location=|pages=10|language=en|chapter=Religious education in Serbia as a litmus test for church-state relations}}&lt;/ref&gt;
* Opiranje ratovima u bivšoj Jugoslaviji&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=9TuGMAEACAAJ&amp;dq=resisting+the+evil+bojan+bilic&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj7pOfk9onYAhXOLVAKHfMWDnEQ6AEIJzAA|title=Resisting the Evil: (post-)Yugoslav Anti-war Contention|last=|first=|date=2012|publisher=Nomos|year=2012|isbn=9783832972080|editor-last=Bilic|editor-first=Bojan|volume=Volume 7 of Southeast European integration perspectives|location=Baden, Germany|pages=105-126|language=en|chapter=Resisting the wars in former Yugoslavia: An autoethnography|editor-last2=Jankovic|editor-first2=Vesna}}&lt;/ref&gt;
* Ratni dezerteri u bivšoj Jugoslaviji&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=Chi_DAAAQBAJ&amp;pg=PA244&amp;dq=Bojan+Aleksov+Deserters+from+the+War+in+Former+Yugoslavia&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjvp8_ngYrYAhWnIpoKHe_ACS4Q6AEIKDAA#v=onepage&amp;q=Bojan%20Aleksov%20Deserters%20from%20the%20War%20in%20Former%20Yugoslavia&amp;f=false|title=The Literature of Nationalism: Essays on East European Identity|last=Pynsent|first=Robert B.|date=27. 7. 2016|publisher=Springer|isbn=9781349246854|location=London|pages=240|language=en|chapter=Deserters from the War in the Former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt;
* Oltar i kruna

=== Članci i poglavlja iz knjiga ===
* The Vicissitudes of Dositej Obradović’s Cult among the Serbs.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.academia.edu/21650966/ENLIGHTENMENT_AND_RELIGION_IN_THE_ORTHODOX_WORLD|title=Enlightenment and Religion in the Orthodox World|last=|first=|publisher=Voltaire Foundation, Oxford|year=2016|isbn=978 0 7294 1173 8|editor-last=Kitromilides|editor-first=Paschalis M.|location=London|pages=229, 247|chapter=The vicissitudes of Dositej Obradović’s Enlightenment cult among the Serbs}}&lt;/ref&gt;
* Habsburg Confessionalism and Confessional Policies in Bosnia and Herzegovina.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.peterlang.com/view/9781454189091/chapter5.html|title=WechselWirkungen: Austria-Hungary, Bosnia-Herzegovina and theWestern Balkans, (1878-1918)|last=Ruthner|first=Clemens|last2=Cordileone Reyonolds|first2=Diana|last3=Reber|first3=Ursula|last4=Detrez|first4=Raymond|publisher=Peter Lang Publishing|year=2015|isbn=9781454189091|location=New York, US|pages=83, 122|chapter=Habsburg Confessionalism and Confessional Policies in Bosnia and Herzegovina}}&lt;/ref&gt;
* Podrška prigovaračima savjesti i dezerterima u ratu: iz perspektive prigovarača&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/cobook-online/supporting-COs-and-deserters-in-times-of-war-an-objectors-perspective|title=Supporting Conscientious Objectors and Deserters in Times of War: an objector’s perspective {{!}} War Resisters' International|website=www.wri-irg.org|language=en|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Zaboravljeno Jugoslavenstvo i antiklerikalizam mladih Bosanaca&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=2014|title=Forgotten Yugoslavism and anti-clericalism of Young Bosnians|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=81301|journal=Prilozi|language=English|volume=|issue=43|pages=79–87|issn=0350-1159|via=}}&lt;/ref&gt;
* Srpska pravoslavna crkva&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=Lu_nCwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=The+Serbian+Orthodox+Church%E2%80%9D+in+Lucian+Leustean&amp;hl=bs&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjbocHWjIrYAhXKFZoKHb7fDu8Q6AEILDAB#v=onepage&amp;q=The%20Serbian%20Orthodox%20Church%E2%80%9D%20in%20Lucian%20Leustean&amp;f=false|title=Orthodox Christianity and Nationalism in Nineteenth-century Southeastern Europe|last=Leuștean|first=Lucian|date=2014|publisher=Oxford University Press|year=|isbn=9780823256068|location=New York: Fordham University Press|pages=65, 100|language=en|chapter=The Serbian Orthodox Church}}&lt;/ref&gt;
* Marijino ukazanje u Međugorju i raspad Jugoslavije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lehmanns.de/shop/geisteswissenschaften/25492747-9783412210779-maria-in-der-krise|title=Maria in der Krise von Agnieszka Gasior {{!}} ISBN 978-3-412-21077-9 {{!}} Fachbuch versandkostenfrei online kaufen - Lehmanns.de|last=|first=|date=|website=www.lehmanns.de|page=359, 375|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Metropolie (Patriarchat) von Karlowitz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://discovery.ucl.ac.uk/1426287/|title=Metropolie (Patriarchat) von Karlowitz|last=B|first=Aleksov,|date=11. 12. 2013|website=discovery.ucl.ac.uk|pages=187-195, 765-771, 905-913|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=14. 12. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* Cinema Pós-iugoslavo.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://issuu.com/raphaelfonseca9/docs/catalogo_final4|title=Cinema pós-iugoslavo|work=issuu|language=en|access-date=14. 12. 2017|archive-date=11. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150511082419/http://issuu.com/raphaelfonseca9/docs/catalogo_final4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 100 godina Jugoslavije. Vizija Stojana Novakovića revizirana&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=1. 11. 2011|title=One hundred years of Yugoslavia: the vision of Stojan Novaković revisited|url=https://doi.org/10.1080/00905992.2011.619180|journal=Nationalities Papers|volume=39|issue=6|pages=997–1010|doi=10.1080/00905992.2011.619180|issn=0090-5992}}&lt;/ref&gt;
* Srpska pravoslavna crkva: loveći prošlost i izazivajući budućnost&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=1. 5. 2010|title=The Serbian Orthodox Church: haunting past and challenging future|url=https://doi.org/10.1080/1474225X.2010.500506|journal=International Journal for the Study of the Christian Church|volume=10|issue=2-3|pages=176–191|doi=10.1080/1474225X.2010.500506|issn=1474-225X}}&lt;/ref&gt;
* Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary&lt;ref name=&quot;Christoyannopoulos 47-68&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Religious_Anarchism.html?id=9ausXwAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=Religious Anarchism: New Perspectives|last=Christoyannopoulos|first=Alexandre J. M. E.|date=1. 9. 2011|publisher=Cambridge Scholars Publisher|year=|isbn=9781443831895|location=|pages=47-68|language=en|chapter=Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary}}&lt;/ref&gt;
* Jovan Jovanović Zmaj i srpski identitet između poezije i historije&lt;ref name=&quot;Christoyannopoulos 47-68&quot;/&gt;
* Nova uloga crkve u Srbiji&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wluml.org/resource/dossier-30-31-struggle-secularism-europe-and-north-america|title=Dossier 30-31: The Struggle for Secularism in Europe and North America {{!}} Women Reclaiming and Redefining Cultures|last=|first=|date=|website=www.wluml.org|page=353-375|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20171231081053/http://www.wluml.org/resource/dossier-30-31-struggle-secularism-europe-and-north-america|archive-date=31. 12. 2017|dead-url=|access-date=14. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Religijski nacionalizam - Balkan ili globalni fenomen?&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://knjigarna.ff.uni-lj.si/si/izdelek/1201/mess-and-ramses-ii/|title=MESS and RAMSES II, Mediterranean Ethnological Summer School Vol.7|last=www.moja-kosarica.si|first=cLoovis -|date=|editor-last=Repič|editor-first=Jaka|editor2-last=Bartulović|editor2-first=Alenka|website=Knjigarna Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani|isbn=978-961-237-279-8|archive-url=|archive-date=|dead-url=|editor3-last=Altshul Sajovec|editor3-first=Katarina|access-date=14. 12. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* Historijska perspektiva srpskog okcidentalizma&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=tPgeAQAAMAAJ&amp;q=Historical+Perspective+on+Serbian+Occidentalism+Gabriella+Schubert&amp;dq=Historical+Perspective+on+Serbian+Occidentalism+Gabriella+Schubert&amp;hl=bs&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjd68D3m4rYAhXrZpoKHf9sDj8Q6AEIJTAA|title=Südosteuropa-Jahrbuch|last=Schubert|first=Gabriella|date=2008|publisher=Sagner|year=2008|isbn=9783866880221|location=Munchen|pages=31-46|language=de|chapter=A Historical Perspective on Serbian Occidentalism}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Unija&quot; kao sjeme razdora između Srba i Hrvata&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=05nZAAAAMAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Konfessionelle Identität und Nationsbildung: die griechisch-katholischen Kirchen in Ostmittel- und Südosteuropa im 19. und 20. Jahrhundert|last=Maner|first=Hans-Christian|last2=Spannenberger|first2=Norbert|date=2007|publisher=Steiner|year=|isbn=9783515090247|location=|pages=211-223|language=de|chapter=The ‘Union’ as a Seed of Dissension between Serbs and Croats}}&lt;/ref&gt;
* Habsburški 'kolonijalni eksperiment' u Bosni i Hercegovini&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=oiRpAAAAMAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Schnittstellen: Gesellschaft, Nation, Konflikt und Erinnerung in Südosteuropa : Festschrift für Holm Sundhaussen zum 65. Geburtstag|last=Brunnbauer|first=Ulf|last2=Helmedach|first2=Andreas|last3=Troebst|first3=Stefan|date=2007|publisher=Oldenbourg|year=|isbn=9783486583465|location=Munchen|pages=211-216|language=de|chapter=Habsburg ‘Colonial Experiment’ in Bosnia and Hercegovina revisited}}&lt;/ref&gt;
* Percepcija islamizacije u srpskom nacionalnom diskursu&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=1. 1. 2005|title=Perceptions of Islamization in the Serbian national discourse|url=https://doi.org/10.1080/1468385042000328394|journal=Southeast European and Black Sea Studies|volume=5|issue=1|pages=113–127|doi=10.1080/1468385042000328394|issn=1468-3857}}&lt;/ref&gt;
* Adamant i Treacherous: Srpski historičari o religijskim razgovorima&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=KQkXAQAAIAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Myths and boundaries in south-eastern Europe|last=Kolstø|first=Pål|date=2005|publisher=Hurst &amp; Co.|year=2005|isbn=|location=London|pages=158-190|language=en|chapter=Adamant and Treacherous: Serbian Historians on Religious Conversions}}&lt;/ref&gt;
* Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćanjima.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=8xdpAAAAMAAJ&amp;dq=Historijski+mitovi+na+Balkanu&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Historijski mitovi na Balkanu: zbornik radova|last=Kamberović|first=Husnija|last2=Sarajevo|first2=Institut za istoriju|date=2003|publisher=Institut za istoriju|year=2003|isbn=|location=Sarajevo|pages=225-258|language=hr|chapter=Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćanjima}}&lt;/ref&gt;
* [http://www.seep.ceu.hu/archives/issue51/aleksov.pdf Marian Apparitions i jugoslovenska kriza].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=juni 2004|title=Marian Apparitions and the Yugoslav Crisis|url=http://www.seep.ceu.hu/|journal=Southeast European Politics Online|volume=5, No.1|pages=1-23|via=}}&lt;/ref&gt;
* Nacionalizam u konstrukciji: Memorijalna crkva Sv. Sava na Vračaru u Beogradu&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=decembar 2003|title=Nationalism in Construction: The Memorial Church of St. Sava on Vračar Hill in Belgrade|url=http://journals.openedition.org/balkanologie/494|journal=Balkanologie|volume=7., No.2|pages=47-72|via=}}&lt;/ref&gt;
* Viđenje verskih preobraćenja u formiranju srpske nacionalne svesti.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=i30tAQAAIAAJ&amp;q=bojan+aleksov+books&amp;dq=bojan+aleksov+books&amp;hl=bs&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjyxsni0afYAhUEOJoKHQ6oB24Q6AEIKzAB|title=Oltar i kruna|last=Aleksov|first=Bojan|last2=Ivanović|first2=Nadežda|last3=Jovanović|first3=Dragoljub|date=2003|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2003|isbn=9788672080711|location=Serbia|pages=|language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|3}}

[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski historičari]]</text>
      <sha1>lkucscxipof4fshivc3fj4rizokohdp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Briješće (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453242</id>
    <revision>
      <id>3715538</id>
      <parentid>3710485</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:19:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3585" sha1="a0m6b2q5lq6umliirrf4x0cyq0ykn5l" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Briješće
| vrsta                        = Naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Kanton Sarajevo]]
| općina                       = [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43 | širina_minuta =50 | širina_sekundi =52.0 | širina_SJ =N
| dužina_stepeni               = 18 | dužina_minuta =21 | dužina_sekundi =26.9 | dužina_IZ =E
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površinajedinica             = 
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| osnovano                     = 
| poštanski broj               = 71000
| pozivni broj                 = 
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Briješće u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = [https://www.novigradsarajevo.ba/mjesne-zajednice Mjesne zajednice Novog Grada]
| bilješka                     = 
}}
'''Briješće''' je [[Sarajevo|sarajevsko]] naselje u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]. Pripada istomenoj mjesnoj zajedinci &quot;MZ Briješće&quot; sa sjedištem u Viteškoj ulici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novigradsarajevo.ba/mjesne-zajednice|title=Mjesne zajednice|last=|first=|date=|website=novigradsarajevo.ba|publisher=Općina Novi Grad|access-date=12. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zpr.ks.gov.ba/planska-dokumentacija?page=1|title=Prostorno - planska dokumentacija|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=12. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; 
== Položaj i geografija ==
Naselje se nalazi na sjeveroistoku općine. Sa sjeverne i istočne strane graniči sa [[Rajlovac|Rajlovcem]] i Sokoljem, sa zapadne na [[Alipašin Most|Alipašin Most I]] i Buća Potok dok sa južne strane graniči sa Saraj Poljem i [[Stup (Ilidža)|Stupom]] u općini [[Ilidža]]. Jug naselja čini ravno područje sa poslovnim objektima i industrijskom zonom, dok sjever čine kuće i brdovito područje. Na jugu je ograničeno rijekom Miljackom i Sarajevskom obilaznicom, na zapadu Viteškom ulicom, dok na sjeveru naselje ograničava Ulica Avde Palića. Udaljenost od [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]] je oko 5&amp;nbsp;km, a od centra grada 9&amp;nbsp;km.

== Saobraćaj ==
Kroz Briješće prolaze sljedeće linije javnog prevoza:

* linija 149 Briješće - [[Otoka (Sarajevo)|Otoka]]
* linija 23 Rajlovac - [[Željeznička stanica Sarajevo|Željeznička stanica]]
* linija 23A Reljevo dom - Željeznička stanica
* linija 24 Stup - Smiljevići
* linija 61 Stup - [[Sokolje]]
* linija 22A Stup - Vogošća
* linija 180 Sokolje - Otoka

== Objekti u naselju ==

* Osnovna škola Behaudin Selmanović
* Džamija Bulbulistan
* Crkva sv. Lepolda Mandića
* Džamija Briješće brdo
* Džamija Vitkovac 2
* Dom zdravlja Novi Grad - Ambulanta Briješće
*BH Pošta

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|novigradsarajevo.ba}} općine Novi Grad

{{Naselja Sarajeva}}

[[Kategorija:Naselja u Sarajevu]]</text>
      <sha1>a0m6b2q5lq6umliirrf4x0cyq0ykn5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457031</id>
    <revision>
      <id>3715716</id>
      <parentid>3714967</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T10:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Samo sezona 2 */</comment>
      <origin>3715716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="146558" sha1="6fuvlpt52hbskt598ggw6iytxuknibe" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{multiple image
| align =
| direction = vertical
| width = 130
| image1 = JenniferAniston08TIFF.jpg
| alt1 = Aniston 2008.
| caption1 =
| image2 = Courteney Cox 1995.jpg
| alt2 = Cox 1995.
| caption2 =
| image3 = Lisa Kudrow 3.jpg
| alt3 = Kudrow 2009.
| image4 = Matt Le Blanc.jpg
| alt4 = LeBlanc 1995.
| image5 = Matthew Perry 1995 (cropped).jpg
| alt5 = Perry 1995.
| image6 = David Schwimmer 2005 Madagascar.jpg
| alt6 = Schwimmer 2005.
| footer = Glavni glumci u ''Prijateljima''; odozgo: Aniston, Cox, Kudrow, LeBlanc, Perry i Schwimmer
}}
Tokom emitiranja američkog [[sitkom]]a ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' i ''[[spin-off]]'' serije ''[[Joey (serija)|Joey]]'', koji su prikazani u deset, odnosno dvije sezone na [[NBC]]-ju u periodu 1994–2006. pojavili su se deseci likova.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.imdb.com/title/tt0108778/ |title= Friends (TV series, 1994–2004) – IMDb |access-date=23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120621110219/http://www.imdb.com/title/tt0108778/ |archive-date=21. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; ''Prijatelji'' su imali šest glavnih likova: [[Rachel Green]] ([[Jennifer Aniston]]), [[Monica Geller]] ([[Courteney Cox]]), [[Phoebe Buffay]] ([[Lisa Kudrow]]), [[Joey Tribbiani]] ([[Matt LeBlanc]]), [[Chandler Bing]] ([[Matthew Perry]]) i [[Ross Geller]] ([[David Schwimmer]]), dok je u ''Joeyju'' LeBlanc nastavio s istom ulogom, a ostali likovi jesu [[#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] ([[Drea de Matteo]]), [[#Alex Garrett|Alex Garrett]] ([[Andrea Anders]]), [[#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] ([[Paulo Costanzo]]), [[#Bobbie Morganstern|Bobbie Morganstern]] ([[Jennifer Coolidge]]), [[#Zach Miller|Zach Miller]] ([[Miguel A. Núñez Jr.]]) i [[#Howard|Howard]] ([[Ben Falcone]]). Osim sporednih i povremenih uloga, u serijama su gostovale i glumačke zvijezde.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |title= IMDb: Top 50 Famous ''Friends'' Guest Stars |access-date=23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120321162306/http://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |archive-date=21. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Ansamblska podjela uloga ==
Glavni glumci bili su poznati televizijskim gledaocima prije uloga u ''Prijateljima'', ali nisu smatrani zvijezdama.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story |title= They leave as they began: With a buzz |access-date=23. 12. 2008 |author= Tom Jicha |date=2. 5. 2004 |work=[[The Baltimore Sun]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110604154545/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story |archive-date=4. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;castnames&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |title= ''Friends'' heads for much-hyped farewell |access-date=19. 12. 2008 |date=5. 5. 2004 |work=[[The Indian Express]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20090129120529/http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095 |archive-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Kreator David Crane želio je da svih šest glumaca ima ravnopravne uloge u seriji,&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; pa su ''Prijatelji'' proglašeni &quot;prvom serijom s istinskom [[Ansamblska podjela uloga|ansamblskom podjelom uloga]]&quot;.&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;/&gt; Članovi glumačke postave trudili su se da takav format održe cijelo vrijeme i nisu dozvolili da niko od njih pretjerano dominira;&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;/&gt; sami su sebe prijavljivali u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade i priznanja,&lt;ref name=&quot;community2003&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.usatoday.com/community/chat_03/2003-09-18-bianco.htm |title= The Emmy Awards: Robert Bianco |access-date=19. 12. 2008 |author= Robert Bianco |date=1. 1. 2005 |work= USA Today}}&lt;/ref&gt; kolektivno pregovarali o plaćama&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.csmonitor.com/2004/0506/p01s01-ussc.html |title= A ''family'' sitcom for Gen X&amp;nbsp;– ''Friends'' cast a new TV mold |access-date=19. 12. 2008 |author= Christina McCarroll |date=6. 5. 2004 |work= The Christian Science Monitor}}&lt;/ref&gt; te zahtijevali da se tokom prve sezone zajedno pojavljuju na naslovnicama raznih magazina.&lt;ref name=&quot;filmhours&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |title= ''Friends'' grows in stature, ratings |access-date= 5. 1. 2009 |author= John Kiesewetter |date= 27. 1. 2002 |work= [[The National Enquirer]] |archive-date= 4. 12. 2012 |archive-url= https://archive.today/20121204193030/http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Svi su postali pravi prijatelji i iza kamera&lt;ref name=&quot;kudrowcast&quot;&gt;{{cite web |work= USA Weekend |url= http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-url= https://archive.today/20120526223112/http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-date=26. 5. 2012 |title= Balancing friends and family |access-date=19. 12. 2008 |author= Jeffrey Zaslow |date=8. 10. 2000 }}&lt;/ref&gt; i to u tolikoj mjeri da se [[Tom Selleck]], koji se tokom druge sezone pojavio u nizu epizoda, požalio da se osjeća izostavljenim.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.independent.ie/unsorted/features/why-well-miss-our-absent-friends-170513.html |title= Why we will miss our absent ''Friends'' |work=[[Irish Independent]]|date=6. 5. 2004 |author= Ed Power |access-date=19. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;

Članovi glumačke postave ostali su dobri prijatelji i nakon snimanja serije, prvenstveno Aniston i Cox – Aniston je postala kuma Coco, kćeri koju su dobili Cox i [[David Arquette]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |title= People: DeGeneres tries to calm the howling pack |access-date= 19. 12. 2008 |date= 18. 10. 2007 |work= [[The Denver Post]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719174243/http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U službenoj oproštajnoj knjizi ''Friends 'Til the End'' (''Prijatelji do kraja'') svaki od njih u intervjuima je priznao da su im ostali članovi postave postali poput porodice.&lt;ref&gt;{{cite book |title= Friends 'Til the End: The Official Celebration of All Ten Years |author= David Wild |year= 2004 |work= [[WarnerMedia|Time Warner]] |isbn= 1-932273-19-0 |url= http://www.amazon.com/dp/1932273190}}&lt;/ref&gt;

=== Plaće ===
U originalnim ugovorima za prvu sezonu svi članovi glumačke postave bili su plaćeni 22.500 [[Američki dolar|dolara]] po epizodi.&lt;ref name=&quot;salariescastlots&quot;&gt;{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Aug+12%2C+1996&amp;author=Lowry%2C+Brian&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&amp;pqatl=google |title=''Friends'' cast returning amid contract dispute |access-date=8. 3. 2009 |author=Brian Lowry |date=12. 8. 1996 |work=Los Angeles Times |archive-date=20. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720012355/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Aug+12%2C+1996&amp;author=Lowry%2C+Brian&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&amp;pqatl=google |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, u drugoj sezoni plaće su počele varirati između 20.000 i 40.000 dolara po epizodi.&lt;ref name=&quot;salariescastlots&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;castpaid&quot;&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03EED71E39F935A25754C0A960958260 |title= ''Friends'' Cast Bands Together to Demand a Salary Increase |access-date=8. 3. 2009 |author= Bill Carter |date=16. 7. 1996 |work= [[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt; Prije treće sezone kompletna glumačka postava odlučila je ući u zajedničke pregovore o plaći unatoč tome što je kompanija [[Warner Bros.]] preferirala individualne razgovore o ugovorima.&lt;ref name=&quot;Rice&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,275935,00.html |title= Friendly Fire |access-date= 8. 3. 2009 |author= Lynette Rice |date= 21. 4. 2000 |work= [[Entertainment Weekly]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719103906/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C275935%2C00.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Glumci su počeli dobijati isplate u iznosu najniže plaće, što je značilo da su Aniston i Schwimmer dobijali manje novca nego što su mogli dobiti. Tako su u trećoj sezoni svi glumci dobijali 75.000 dolara po epizodi, 85.000 u četvrtoj, 100.000 u petoj i 125.000 u šestoj. U sedmoj i osmoj sezoni to je poraslo na 750.000, a u posljednje dvije sezone na milion dolara po epizodi.&lt;ref name=&quot;friendstimeline&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-01-21-friends-timeline_x.htm |title= ''Friends'' til the end |access-date=19. 12. 2008 |author= Nadia Saah |date=21. 1. 2004 |work= USA Today}}&lt;/ref&gt; Od pete sezone glumci su počeli dobijati i tantijeme od repriziranja serije na drugim mrežama.&lt;ref name=&quot;castpaid&quot;/&gt;

=== Pregled ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center; width:97%;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:20%;&quot; | Lik
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:17%;&quot; | Glumac
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;10&quot; style=&quot;width:60%;&quot; | ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]''
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:60%;&quot; | ''[[Joey (serija)|Joey]]''
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (1. sezona)|1.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (2. sezona)|2.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (3. sezona)|3.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (4. sezona)|4.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (5. sezona)|5.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (6. sezona)|6.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (7. sezona)|7.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (8. sezona)|8.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (9. sezona)|9.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (10. sezona)|10.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Joey (serija)#Sezona 1|1.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Joey (serija)#Sezona 1|2.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Rachel Green|Rachel Karen Green]]
| [[Jennifer Aniston]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Monica Geller|Monica Geller-Bing]]
| [[Courteney Cox]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Phoebe Buffay|Phoebe Buffay-Hannigan]]
| [[Lisa Kudrow]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Joey Tribbiani|Joseph Francis &quot;Joey&quot; Tribbiani Jr.]]
| [[Matt LeBlanc]]
| colspan=&quot;12&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Chandler Bing|Chandler Muriel Bing]]
| [[Matthew Perry]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Ross Geller|Dr. Ross Eustace Geller]]
| [[David Schwimmer]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]]
| [[Drea de Matteo]]&lt;hr/&gt;K. J. Steinberg
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
| {{CGuest}}
| colspan=&quot;7&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Alex Garrett|Alexis &quot;Alex&quot; Garrett]]
| [[Andrea Anders]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]]
| [[Paulo Costanzo]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Bobbie Morganstern|Roberta &quot;Bobbie&quot; Morganstern]]
| [[Jennifer Coolidge]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Howard|Howard]]
| [[Ben Falcone]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Zach Miller|Zach Miller]]
| [[Miguel A. Núñez Jr.]]
| colspan=&quot;11&quot; {{N/a|}}
| {{CMain}}
|}

== Glavni likovi ==
=== ''Prijatelji'' ===
==== Rachel Green ====
{{Glavni|Rachel Green}}
'''Rachel Karen Green''' ([[Jennifer Aniston]]) razmažena je, ali srdačna i simpatična kćerka bogatog kardiovaskularnog hirurga. Pojavljuje se već u prvim kadrovima prve epizode nakon što pobjegne s vjenčanja na kojem se trebala udati za Barryja Farbera, odlučivši pokušati živjeti samostalno, bez finansijske podrške roditelja.&lt;ref name=&quot;pilot&quot; group=&quot;e&quot;&gt;{{cite episode |title= The Pilot |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= [[NBC]] |date=22. 9. 1994 |season= 1 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U [[New York City|New Yorku]] traži i uspijeva naći [[Monica Geller|Moniku Geller]], prijateljicu iz srednje škole, te se useljava u njen stan, gdje upoznaje Monikinu prijateljicu [[Phoebe Buffay]] i susjeda [[Joey Tribbiani|Joeyja Tribbianija]]. Rachel već poznaje  [[Ross Geller|Rossa Gellera]], Monikinog brata, jer su sve troje pohađali istu srednju školu. U prvoj epizodi upoznaje i se sa [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]], Rossovim prijateljem s fakulteta, ali se kasnije saznaje da je njega upoznala i ranije, dok je Ross bio na fakultetu. Prvi posao Rachel nalazi u kafiću &quot;Central Perk&quot;. Kasnije se počinje baviti modom, postajući prvo asistentica mušterijama pri kupovini u [[Bloomingdale's]]u da bi kasnije dobila posao u [[Ralph Lauren Corporation]]u.

Veliki dio Rachelinog života tokom serije vrti se oko njene veze s Rossom. Na kraju sedme sezone, tokom vjenčanja Chandlera i Monike, otkriva se da je Rachel trudna kao posljedica susreta za jednu noć s Rossom. U početku je odlučna sama podizati bebu, ali kasnije shvata da joj je potrebna Rossova pomoć. Odlučuje živjeti s njim čak iako u tom trenutku nisu bili u vezi. U finalu osme sezone rađa kćerku Emmu, kojoj je ime odabrala Monika. Na početku devete sezone Monica kaže da je tako željela nazvati svoju kćerku. Rachel se ime zaista svidi, pa joj ga Monica pokloni kao znak njihovog prijateljstva.

Tokom 10. sezone Rachel dobije ponudu za posao u &quot;[[Louis Vuitton]]u&quot; u [[Pariz]]u. Prihvata je i počne se pripremati da se preseli u [[Francuska|Francusku]] s Emmom. Međutim, u [[The Last One (Prijatelji)|posljednjoj epizodi]] predomisli se i odbije ponudu, uz čuveno &quot;silaženje s aviona&quot;, te se ona i Ross vrate jedno drugome.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;&gt;{{cite episode |title= The Last One |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |author-link3= Kevin S. Bright |network= [[NBC]] |date=6. 5. 2004 |season= 10 |number= 17 i 18}}&lt;/ref&gt;

==== Monica Geller ====
{{Glavni|Monica Geller}}
'''Monica Geller-Bing''' ([[Courteney Cox]]) mlađa je Rossova sestra i najbolja prijateljica Rachel, koju prihvati da živi s njom nakon što ova pobjegne s vjenčanja. Primarno radi kao šef kuhinje u raznim restoranima. Opisana je kao &quot;matica&quot; grupe,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&amp;p_theme=pbpb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title= Fall TV '94 |access-date=14. 2. 2009 |author= Paul Lomartire |date=4. 9. 1994 |work=[[The Palm Beach Post]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174657/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&amp;p_theme=pbpb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; i poznata je po [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnoj]] i takmičarskoj naravi.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-03-03-revisiting-friends_x.htm |title= ''Friends'' played great game of poker |access-date=20. 2. 2009 |author= Robert Bianco |date=3. 3. 2004 |work= [[USA Today]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |title= Sarey Carey: Does pride in housework make me bad as well as mad? |access-date=20. 2. 2009 |date=21. 5. 2006 |work=[[The Sunday Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110629103342/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |archive-date=29. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Drugi, naročito Ross, često je u šali zadirkuju zbog njene [[pretilost]]i u djetinjstvu i tinejdžerskim godinama.

U drugoj sezoni zaljubljuje se u Richarda Burkea ([[Tom Selleck]]), prijatelja njenog oca Jacka ([[Elliott Gould]]). Uprkos tome što je 21 godinu stariji, Monica i Richard sretni su i njeni roditelji prihvataju njihovu vezu. Međutim, kao posljedica toga što Monica žudi za osnivanjem porodice, a Richard je već ima, prekidaju na kraju sezone. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja s raznim muškarcima neočekivano počinje vezu s dugogodišnjim prijateljem [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]] na kraju četvrte sezone, tokom Rossovog vjenčanja s Emily Waltham u [[London]]u. Monica i Chandler pokušavaju sakriti svoju vezu od ostatka grupe tokom većeg dijela pete sezone, ali na kraju [[The One Where Everybody Finds Out|svi saznaju]] za nju. Nakon proslave prve godišnjice veze u [[Las Vegas]]u počinju živjeti zajedno i do kraja šeste sezone zaručuju se. Poslije vjenčanja pokušavaju dobiti dijete, ali se ispostavi da to nisu u mogućnosti. U posljednjoj sezoni usvajaju novorođene blizance, koje su nazvali Erica i Jack.

==== Phoebe Buffay ====
{{Glavni|Phoebe Buffay}}
'''Phoebe Buffay-Hannigan''' ([[Lisa Kudrow]]) čudnjikava je, ali dobrodušna maserka koja je odrasla bez doma, pa stoga ponekad prijateljima priča o neobičnim događajima iz života na ulici. Nadobudna je muzičarka koja svira gitaru i pjeva pjesme s ponešto neobičnim tekstovima u &quot;Central Perku&quot;. Ima jednojajčanu blizanku Ursulu (Kudrow glumi i nju), koja je jednako čudna kao Phoebe i koja se pojavljuje kao epizodni lik u seriji ''[[Lud za tobom]]''. Nakon niza sastanaka i veza s više muškaraca, u devetoj sezoni upoznaje Mikea Hannigana ([[Paul Rudd]]), za koga se i udaje u posljednjoj sezoni. Također je postala surogat-majka za svog polubrata Franka Jr. ([[Giovanni Ribisi]]), rodivši trojke u petoj sezoni.

==== Joey Tribbiani ====
{{Glavni|Joey Tribbiani}}
'''Joseph Francis &quot;Joey&quot; Tribbiani Jr.''' ([[Matt LeBlanc]]) dobrodušni je, ali ne baš najbistriji glumac u potrazi za ulogama i ljubitelj hrane, koji postane umjereno poznat po ulozi dr. Drakea Ramoraya u fikcionaliziranoj verziji sapunice ''[[Naši najbolji dani]]''. Također je ženskaroš i tokom serije ima mnoštvo djevojaka, često se služeći svojim zaštitnim &quot;uletom&quot; &quot;How ''you'' doin'?&quot; U osmoj sezoni zaljubljuje se u Rachel.

Prije uloge u ''Prijateljima'' LeBlanc je bio član redovne postave kratkotrajne serije ''[[TV 101]]'', zatim je glumio sporedni lik u sitkomu ''[[Bračne vode]]'' te glavni lik u njegovim ''spin-off'' serijama, ''[[Top of the Heap]]'' i ''[[Vinnie i Bobby]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit,0,4424382.story |title= ''Married ... With Children'' Co-Creator Dies |access-date=23. 12. 2008 |author= Dennis McLellan |date=12. 2. 2008 |work=[[The Baltimore Sun]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154639/http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit%2C0%2C4424382.story |archive-date=4. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka ''Prijatelja'' LeBlanc je nastavio glumiti Joeyja u također kratkotrajnom ''spin-offu'' nazvanom jednostavno ''[[Joey (serija)|Joey]]''.

==== Chandler Bing ====
{{Glavni|Chandler Bing}}
'''Chandler Muriel Bing''' ([[Matthew Perry]]) rukovodilac je u [[statistička analiza|statističkoj analizi]] i rekonfiguraciji podataka u velikoj multinacionalnoj korporaciji. Kasnije daje otkaz i postaje mlađi pisac tekstova za reklame u reklamnoj agenciji.

Poznat je po sarkastičnom smislu za humor.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&amp;p_theme=ac&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' Star Finally has Chance to Enjoy Success |access-date=20. 2. 2009 |date=26. 3. 1995 |work=[[The Los Angeles Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174706/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&amp;p_theme=ac&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; Često se ruga svom najboljem prijatelju Joeyju zbog njegove gluposti. Također je često prikazan kao donekle nesretna osoba, doživljavajući mnogo loše sreće boreći se kroz život, a povremeno se bori i s ovisnošću o nikotinu. Ipak, između njega i Monike rodi se duboka uzajamna ljubav i on je zaprosi na kraju šeste sezone, a vjenčaju se na kraju sedme. U posljednjoj epizodi usvajaju blizance, koje su nazvali Jack i Erica.&lt;ref name=&quot;friendstimeline&quot; /&gt;

Poput Aniston, Perry se već bio pojavio u nekoliko neuspješnih pilot-epizoda sitkomâ prije uloge u ''Prijateljima''. Također je glumio u serijama ''[[Druga šansa (1987)|Druga šansa]]'' i ''[[Sydney (serija)|Sidney]]''.

==== Ross Geller ====
{{Glavni|Ross Geller}}
'''[[Doktor|Dr.]] Ross Eustace Geller''' ([[David Schwimmer]]) [[Paleontologija|paleontolog]] je u muzeju prahistorije, a kasnije profesor paleontologije na [[Njujorški univerzitet|Njujorškom univerzitetu]]. Najinteligentniji od šest glavnih likova, ali istovremeno nespretan i &quot;mušičav&quot;, poznat je po tome što je pametan, sveznalica koja se ponosi svojom racionalnošću uprkos njegovoj očitoj beznadnoj romantičnosti. Prikazan je kao najbrižniji od glavnih likova u više situacija tokom serije.

Stariji je Monikin brat, Chandlerov cimer dok su bili na fakultetu i Rachelin ''on-off'' momak. Njegov prvi brak već je bio okončan prije početka radnje serije, a drugi je trajao tek nekoliko sedmica. Izgledalo je da ga je drugi razvod izuzetno deprimirao i učinio neuobičajeno temperamentnim početkom pete sezone, kao, npr., kad je vikao na kolegu s posla zbog toga što je uzeo njegov sendvič, bacivši ga potom u smeće. Nakon što se useli u stan u kojem je prethodno živio [[Ružni Goli Tip]], dobija ponudu da se vrati na posao, ali ponovo &quot;poludi&quot; kad kroz prozor ugleda Chandlera i Moniku ''in corpus delicti'', postavši posljednji koji je saznao za njihovu vezu. Također se u potpuno alkoholiziranom stanju vjenčava s jednako alkoholiziranom Rachel u [[Las Vegas]]u, nakon čega neuspješno pokušavaju poništiti brak; morali su se zadovoljiti razvodom, Rossovim trećim. Njegov odnos s Rachel jedna je od glavnih tema serije tokom svih deset sezona. Također je otac Bena, sina koga je dobio s bivšom suprugom Carol, i Emme, kćerke koju je dobio s Rachel nakon susreta za jednu noć (u tom trenutku nisu bili u vezi). U posljednjoj epizodi Ross i Rachel konačno se pomiruju, odlučivši ostati zajedno jednom i zauvijek.

Autori serije razvi(ja)li su lik Rossa imajući Schwimmera na umu, pa je on postao prvi glumac koji je dobio ulogu u ''Prijateljima''.

Prije te uloge glumio je sporedne likove u ''[[Zlatne godine (serija)|Zlatnim godinama]]'' i ''[[Njujorški plavci|Njujorškim plavcima]]'';&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; njegova prva stalna uloga u serijama bila je ona u sitkomu ''[[Monty (serija)|Monty]]''. Schwimmer je jedini član glumačke postave koji je rodom iz [[New York City]]ja.

Ross Geller izabran je za najbolji lik u ''Prijateljima'' u anketi koju je proveo [[Comedy Central UK]].&lt;ref&gt;{{Cite news |access-date= 9. 4. 2018 |url= http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |title= It’s Official: Ross Geller Is the Best Friend |work= Comedy Central UK |archive-date= 21. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180421173907/http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== ''Joey'' ===
==== Gina Tribbiani ====
'''Gina Tribbiani''' ([[Drea de Matteo]]): Joeyjeva atraktivna starija sestra, s kojom Joey dolazi živjeti u [[Los Angeles]]u nakon završetka ''Prijatelja''. Temperamentna, promiskuitetna i ne baš naročito bistra, ali veoma praktična i snalažljiva, brižna je, ali previše zaštitnički nastrojena i dominirajuća majka. Godinama je uvjeravala svog sina Michaela (koji je [[genije]]) da je rođen kad su joj bile 22 godine, a ne 16 i uvijek kaže da je on jedina stvar koju je dobro napravila. Ona i Joey imaju i prijateljski odnos (osim toga što su brat i sestra), a oboje su izuzetno privlačni osobama suprotnog spola i imaju brojne ljubavne veze. U početku je radila kao frizerka, a od druge sezone radi kao sekretarica za Joeyjevu agenticu Bobbie, impresioniravši je drskim ponašanjem. U istoj sezoni ponovo se počinje viđati s Michaelovim ocem Jimmyjem. U epizodi &quot;Joey and the Holding Hands&quot; implicirano je da bi mogla biti [[biseksualnost|biseksualka]].

==== Alex Garrett ====
'''Alexis &quot;Alex&quot; Garrett''' ([[Andrea Anders]]): Joeyjeva prva susjeda, stanodavka i prijateljica. Obrazovana je, ali pomalo rasijana plavuša i advokatica koja je diplomirala na [[Sjeverozapadni univerzitet|Sjeverozapadnom univerzitetu]] i [[Pravni fakultet Univerziteta Pepperdine|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet Pepperdine|Univerziteta Pepperdine]]. U početku se plašila Gine, ali je bila i zaintrigirana njom, pa se njih dvije na kraju sprijateljuju i Alex postaje sve odvažnija u načinu oblačenja i ponašanju, zahvaljujući Gininom utjecaju. Zbunjuje je, ali i impresionira Joeyjev intuitivni dar da je u stanju znati kada ona nosi tange i većinu vremena provodi u Joeyjevom i Michaelovom stanu. Ona i Joey povezuju se i postaju bliski prijatelji. Njen suprug profesionalni je muzičar u [[orkestar|orkestru]] te je većinu vremena daleko od kuće, pa se ona povjerava Joeyju o svojim bračnim problemima.

U drugoj sezoni Alex se zaljubljuje u Joeyja, što će potrajati duži period. Gina joj pokušava pomoći da ga preboli, ali kad Alex počne izlaziti sa Joeyjevim prijateljem Deanom, Joey ubrzo shvata da je i on zaljubljen u nju. Alex i Joey počinju se viđati te se nedugo prije posljednje epizode zaručuju.

LeBlanc i Anders bili su u vezi nekoliko godina u stvarnom životu nakon otkazivanja ''Joeyja''.

==== Michael Tribbiani ====
'''Michael Tribbiani''' ([[Paulo Costanzo]]): Joeyjev nećak koji idolizira sposobnost svog ujaka da se viđa s mnogim ženama, a koji je sam zatvoren i nervozan u društvu djevojaka. Samosvjestan je da je bio toliko zaštićen i da ga je majka dojila do sedme godine. Početkom druge sezone otkriveno je da ima [[Aspergerov sindrom]]. Veliki je ljubitelj serije ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' i filmskog serijala ''[[Ratovi zvijezda]]''. Izuzetno je [[Inteligencija|inteligentan]], [[aeroastronautičko inženjerstvo|aeroastronautički inženjer]], pohađa [[Kalifornijski tehnološki institut]] i specijalizira se u primijenjenoj [[termodinamika|termodinamici]], često sa svojim rivalom Seth radi na [[inženjerstvo|inženjerskim]] projektima te je očita direktna suprotnost svojoj više snalažljivoj majci i ujaku. Okreće se Joeyju kao &quot;starijem bratu&quot; i zamjeni za očinsku figuru čak i nakon što njegov biološki otac Jimmy ponovo uđe u život njegove majke.

==== Bobbie Morganstern ====
'''Roberta &quot;Bobbie&quot; Morganstern''' ([[Jennifer Coolidge]]): Joeyjeva pretjerano seksualizirana agentica koju unajmljuje nakon smrti Estelle Leonard i, navodno, 12. najmoćnija žena u [[Hollywood]]u. Veoma je zaljubljena u Michaela. Često se zabavlja tako što traži od svog pomoćnika u uredu da izvodi smiješne trikove ili se elektrošokira omamljivačem. Drska je, direktna, agresivna, vrlo zabavna i pomalo rasijana, smije se svemu i na svačiji račun, uključujući i svog klijenta Joeyja. Jednom ju je tužio [[Phil Collins]].

==== Howard ====
'''Howard''' ([[Ben Falcone]]): Joeyjev prijatelj i susjed.

==== Zach Miller ====
'''Zach Miller''' ([[Miguel A. Núñez Jr.]]): glumac koji se pridružuje postavi u drugoj sezoni i postaje jedan od Joeyjevih najboljih prijatelja. Ima zanimljivu karijeru, radeći u rasponu od statiranja u televizijskim produkcijama do režiranja amaterskih predstava. Izgleda da nema dom; viđen je jednom kako živi u Joeyjevoj prikolici dok je radio u blokbasteru. U jednoj epizodi Zach i Joey, obojica pijani, vjenčaju se u [[Tijuana|Tijuani]], što je možda parodija na račun Rossovog i Rachelinog &quot;pijanog&quot; vjenčanja u posljednoj epizodi pete sezone ''Prijatelja''. Zach se posljednji put pojavio u epizodi &quot;Joey and the Big Move&quot;. Núñeza nije bilo u posljednjih pet epizoda jer je našao drugi posao. Zachovo odsustvo u seriji nije spomenuto, kao ni sam Zach uopće.

== Stalni sporedni likovi ==
Svaki od sljedećih likova može, ali i ne mora biti naročito važan za priču serije; svaki je uveden u jednoj sezoni i obično se pojavljivao u sljedećima.

=== Sezona 1 ===
==== Gunther ====
'''Gunther''' ([[James Michael Tyler]]): konobar, a kasnije šef u &quot;Central Perku&quot;, koji se prvi put pojavljuje kao lik u pozadini u epizodi &quot;The One with the Sonogram at the End&quot;. Bivši je glumac i jednom je glumio Brycea u seriji ''[[Sva moja djeca]]'' prije nego što je taj lik &quot;stradao u lavini&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Eddie Go&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Eddie Won't Go |series= ''Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 3. 1996 |season= 2|number= 19}}&lt;/ref&gt; U trećoj sezoni zaljubljuje se u Rachel, što čuva za sebe sve do [[The Last One (Prijatelji)|posljednje epizode]].&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;/&gt; Izuzev Rossa, koga ne voli, uglavnom je u dobrim odnosima s ostatkom družine iako ga povremeno iznerviraju njihovo šašavo ponašanje i komentari. Motivacija za njegovo &quot;neprijateljstvo&quot; prema Rossu jest ljubomora (jer je svjestan Rossovog odnosa s Rachel), što je spomenuto više puta, a najpoznatiji je primjer iz epizode &quot;The One with the Morning After&quot;, kad otkrije Rachel da se Ross (koji je u tom trenutku pogrešno mislio da je njegova veza s njom gotova — &quot;Bili smo na pauzi&quot;) napio i prevario je.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Morning After&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Morning After |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=20. 2. 1997 |season= 3|number= 16}}&lt;/ref&gt; Gunther se pojavljuje u većini epizoda, ali tek povremeno privuče pažnju na sebe i gotovo nikad nema bitnu ulogu u radnji epizode. U epizodi &quot;The One With The Stain&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stain&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Stain |series= Prijatelji |author1= R. Lee Fleming Jr. (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=8. 11. 2001 |season=8 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Otkriveno je da govori [[Holandski jezik|holandski]] (iako s jakim američkim naglaskom), rekavši jednom Rossu da je &quot;ezel&quot; ([[magarac]]).

Tyler je dobio ulogu Gunthera jer je bio jedini statist koji je znao raditi s aparatom za kapućino na setu &quot;Central Perka&quot;. Pojavljuje se kao glas Gunthera i u igri ''Friends'' za [[PlayStation 2]], PC i [[Xbox]], u kojoj je jedan od naratora, te u društvenoj igri ''Friends: Scene It?''. Godine 2004. ''[[The Seattle Times]]'' rangirao je Gunthera na osmo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u ''Prijateljima''.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt; Kad ga je 2009. sajt ''[[Heat (magazin)|Heatworld.com]]'' upitao šta bi Gunther radio &quot;danas&quot;, Tyler se našalio: &quot;Vjerovatno bi bio u vrlo tradicionalnom braku, s mnogo djece koja trčkaraju okolo s kosom svjetlijom od Sunca.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |date=24. 9. 2009 |title= There was a Friends party last night—and it was AMAZING! |url= http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |website= Heatworld.com |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120418222423/http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |archive-date=18. 4. 2012}}&lt;/ref&gt; Ne računajući šest glavnih glumaca, pojavljuje se u najviše epizoda.

==== Jack i Judy Geller ====
[[Datoteka:Elliott Gould - 1986.jpg|mini|[[Elliott Gould]] glumio je Jacka Gellera, Rossovog i Monikinog oca, u 20 epizoda, od 1994. do 2003.]]
'''Jack''' ([[Elliott Gould]]) i '''Judy Geller''' ([[Christina Pickles]]): Rossovi i Monikini roditelji. U ranijim pojavljivanjima Jack je često davao neprikladne komentare, koje je naglašavao riječima &quot;Samo ''kažem''...!&quot; Judy često snishodljivo komentira Monikin nedostatak ljubavnog života i ponekad zaboravi da njena kćerka uopće postoji, dok istovremeno favorizira Rossa. Jack je uravnoteženiji u pažnji prema svojoj djeci i brine se za oboje. Nakon što Gelleri prodaju kuću u sedmoj sezoni, otkriveno je da je Jack koristio kutije s Monikinim starim stvarima da spriječi da kišnica dođe do njegovog [[Porsche]]a. Zbog stalne grižnje savjesti Jack krišom počinje pušiti i odlučuje pokloniti Porsche Moniki, što kod Rossa izazove ogromnu ljubomoru iako je tokom cijelog djetinjstva bio favoriziran.

Uprkos tome što imaju vlastite &quot;mušice&quot;, povremeno ostaju zaprepašteni šašavim ponašanjem svoje djece, kao što je bilo Rossovo katastrofalno vjenčanje s Emily ili Monikin apsurdni govor na zabavi povodom 35. godišnjice njihovog braka. Ponekad ih zbune i ludorije ostalih četvero prijatelja, kao što su Phoebeini i/ili Joeyjevi idiotski ili ludi komentari, odvratni biskvit koji je napravila Rachel, a koji je Joey rado pojeo, i situacija kad je Chandler ušao u ''jacuzzi'' sa Jackom bez ikakve odjeće ispod peškira omotanog oko struka.

Pickles je nominirana za [[Nagrada Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji|Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji]] za nastup u epizodi &quot;The One Where Nana Dies Twice&quot; 1995.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Nana&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Nana Dies Twice |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=10. 9. 1994 |season= 1 |number= 8}}&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je Jacka i Judy 2004. na drugo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt;

==== Barry Farber ====
'''Barry Farber''' ([[Mitchell Whitfield]]): Rachelin ostavljeni zaručnik. Barry, [[Ortodoncija|ortodont]], odlučuje otići na svoj i Rachelin medeni mjesec s njenom kumom Mindy i uskoro počinje vezu s njom. Ta veza biva poljuljana kad on i Rachel počnu razmatrati da se vrate jedno drugome.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Orthodontist&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Evil Orthodontist |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=6. 4. 1995 |season= 1 |number= 20}}&lt;/ref&gt; Odlučuje ostati s Mindy i kasnije se vjenča s njom. Rachel je pozvana na vjenčanje, ali nailazi na hladan doček zbog ostavljanja Barryja, a Rossov šašavi govor, koji je zbunio sve prisutne, nije baš popravio njenu situaciju sve dok ona, u očajničkom pokušaju da spasi nešto ponosa, ne izađe na scenu gdje je mikrofon i počne pjevati.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Barry and Mindy's Wedding |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (priča) |author2= Brown Mandell (scenarist) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=16. 5. 1996 |season= 2 |number= 24}}&lt;/ref&gt; Za Barryja i Mindy rečeno je da su se razveli pet godina kasnije, nakon što je ona saznala da je on vara.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Could Have Been&quot;&gt;{{cite episode |title= The One That Could Have Been |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Adam Chase |author3= David Crane |author4= Marta Kauffman (scenaristi) |author5= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=17. 2. 2000 |season= 6 |number= 15 i 16}}&lt;/ref&gt; Barryjevo prezime u pilot-epizodi bilo je &quot;Finkle&quot;,&lt;ref name=&quot;pilot&quot; group=&quot;e&quot;/&gt; a u svim drugim pojavljivanjima &quot;Farber&quot; osim u epizodi &quot;The One with the Flashback&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Flashback&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Flashback |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=31. 10. 1996 |season= 3 |number= 6}}&lt;/ref&gt; u kojoj je spomenut kao &quot;Barry Barber&quot;. Bio je zvan i &quot;Barry White&quot;, a moguće je da je nazvan u čast dugogodišnjeg voditelja ''talk-showa'' [[Barry Farber|Barryja Farbera]].

==== Carol Willick i Susan Bunch ====
'''Carol Willick''' ([[Anita Barone]] u prvom pojavljivanju, [[Jane Sibbett]] kasnije) i '''Susan Bunch''' ([[Jessica Hecht]]): Carol je Rossova bivša supruga, koja prije pilot-epizode otkriva da je [[lezbijka]], a Susan je njena partnerica. Carol se razvela od Rossa kako bi bila sa Susan. U drugoj epizodi serije govori mu da je trudna i da je on otac,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sonogram&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Sonogram at the End |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=29. 10. 1994 |season= 1|number= 2}}&lt;/ref&gt; ali da će dijete podizati sa Susan iako želi da i Ross bude uključen u život djeteta. Carol i Susan često zbunjuje Rossovo ponašanje kad je u njihovoj blizini. Iako su Ross i Carol ostali u dobrim odnosima nakon razvoda, Ross donekle zamjera Susan što je zbog nje izgubio Carol.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Truth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Truth About London |series= Prijatelji |author= Brian Buckner |author2= Sebastian Jones (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date=22. 2. 2001 |season= 7 |number= 16}}&lt;/ref&gt; Susan i Ross u početku su, prirodno, često u sukobu, ali nakratko ostavljaju svoje razlike po strani kad Carol rodi dječaka, koga, nakon višesedmičnih rasprava o imenu, nazovu Ben.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Birth |series= Prijatelji |first= David Crane |author2= Marta Kauffman (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=11. 5. 1995 |season= 1 |number= 23}}&lt;/ref&gt; Carol i Susan objavljuju planove za svoje vjenčanje u epizodi &quot;[[The One with the Lesbian Wedding]]&quot;, ali Carolini roditelji odbiju doći na njega, pa ona počne sumnjati u svoju odluku. Rossu isprva nije baš drago vidjeti da mu se bivša supruga ponovo udaje, ali kasnije dolazi u poziciju da bude jedan od onih koji je ohrabruju da obave ceremoniju uprkos protivljenju njenih roditelja. Na svadbenom prijemu Susan zahvaljuje Rossu na ulozi koju je imao u spašavanju vjenčanja i ponudi mu da zapleše s njim; on prihvati, čime njihov napeti odnos biva popravljen.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Lesbian Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Lesbian Wedding |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=19. 1. 1996 |season= 2 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Carol i Susan sporadično se pojavljuju u sljedećim sezonama sve do epizode &quot;The One That Could Have Been&quot; (Susan),&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Could Have Been&quot;/&gt; odnosno &quot;The One with the Truth About London&quot; (Carol).

Likovi Carol i Susan zasnovani su na najboljim prijatelji(ca)ma autora serije, Kauffman i Cranea, u New Yorku: &quot;Nismo ih osmislili s bilo kakvim političkim razlogom ili radi lezbijskog elementa. To je jednostavno bila prilika da se ispriča zaista zanimljiva priča.&quot;{{sfn|Stallings|2000|p=26}} Nevladina organizacija [[GLAAD]], koja se bori protiv negativnog prikazivanja homoseksualizma na televiziji i filmu, navela je Carol i Susan kao pozitivan primjer istospolnog para na televiziji. Hecht je prvobitno bila na audiciji za ulogu Monike.&lt;ref&gt;{{cite news |title= TV Article: Jessica Hecht enjoys the taste of success |author= Bret Watson |newspaper= Entertainment Weekly |date=1. 12. 1995 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,299751,00.html |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121002125205/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C299751%2C00.html |archive-date=2. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

==== Marcel ====
'''Marcel''' ([[Spisak životinja na filmu i televiziji|životinja glumac]]): [[Kapucin (majmun)|Kapucin]] koga Ross u početku drži kao kućnog ljubimca&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Monkey |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=15. 12. 1994 |season= 1 |number= 10}}&lt;/ref&gt; i koji služi kao humoristički kontrast svom vlasniku sa štreberskim karakterom. Rachel ga jednom prilikom izgubi u gradu,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey Gets Away&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where the Monkey Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |first3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=9. 3. 1995 |season= 1 |number= 19}}&lt;/ref&gt; i nazove službu za kontrolu nad životinjama, ali saznaje od Rossa da je Marcel [[Uvedena vrsta|egzotična životinja]] koju je ilegalno držati u gradu. Nakon neuspješnog pokušaja da spriječe Luisu ([[Megan Cavanagh]]), radnicu u službi za kontrolu nad životinjama, da otkrije da drže ilegalnu egzotičnu životinju, zbunjujući je sve vrijeme luckastim ponašanjem, Rachel, Monica, Ross i Phoebe saznaju da je Luisa nekadašnja Rachelina i Monikina razredna kolegica, koja, prepoznavši Rachel, pokušava joj napakostiti (jer ju je ova jednom osramotila u srednjoj školi) time što će zaplijeniti Marcela. Rachel zato zaprijeti da će reći njenom šefu da je pogodila Phoebe &quot;u stražnjicu strelicom&quot; namijenjenom Marcelu. Kasnije Marcel seksualno sazrijeva i počinje zaskakati na sve, pa ga Ross mora odnijeti u zoološki vrt&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Fake Monica&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Fake Monica |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Underleider (scenaristi) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=27. 4. 1995 |season= 1 |number= 21}}&lt;/ref&gt; – &quot;gdje može imati pristup majmunskoj ljubavi&quot;. Ross na kraju saznaje da je Marcel ukraden iz zoološkog vrta i uključen u [[šoubiznis]] te da – nakon što je glumio u reklami za alkoholno piće – sada glumi u filmu koji se snima u New Yorku,&lt;ref group=&quot;e&quot; name= &quot;Superbowl&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After the Superbowl |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Michael Borkow (scenaristi) |author4= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 1. 1996 |season= 2 |number= 12 i 13}}&lt;/ref&gt; pa ga pronalazi i posljednji put &quot;susreće&quot; se s njim. U kasnijoj sezoni Ross se pita zašto je imao majmuna za kućnog ljubimca.

==== Janice Litman-Goralnik ====
'''Janice Litman-Goralnik''' (rođ. '''Hosenstein''') ([[Maggie Wheeler]]): Chandlerova djevojka s kojom stalno prekida i ponovo se miri u prve četiri sezone. Jedan je od rijetkih sporednih likova koji se pojavljuju u svim sezonama. Ima nazalni glas, čudan smijeh (sličan smijehu [[Boycie]]ja iz ''[[Mućke|Mućki]]'') i izražen njujorški naglasak koji zvuče toliko iritantno da čine da Chandler želi prekinuti s njom, ali istovremeno ne želi povrijediti njene osjećaje jer je inače dobronamjerna osoba. Praveći gest rukom usred pokušaja da prekine s njom, a da je ne uzruja, slučajno je ubode prstom u oko u epizodi &quot;The One with the East German Laundry Detergent&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uberweiss&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the East German Laundry Detergent |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Pamela Fryman (režiserka) |network= NBC |date=20. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}&lt;/ref&gt; te iako joj Phoebe na kraju uspijeva objasniti u njegovo ime da on želi okončati njihovu vezu i navesti je da pristane prekinuti s njim, a da je pritom ne uzruja, ponovo joj se vraća na novogodišnju večer&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;/&gt; i Dan zaljubljenih.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Candy Hearts&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Candy Hearts |series= Prijatelji |author= Bill Lawrence (scenarist) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=9. 2. 1995 |season= 1 |number= 14}}&lt;/ref&gt; Kada Chandler, pod utjecajem smrti g. Hecklesa, odluči ne umrijeti sam, nazove Janice,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Mr. Heckles Dies |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=5. 10. 1995 |season= 2 |number= 3}}&lt;/ref&gt; ali se razočara kad otkrije da je udana i trudna. U epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt; Chandler dogovara sastanak s tajanstvenom ženom koju je upoznao posredstvom [[internet]]a, za koju se ispostavi da je Janice. Njihova veza traje do treće sezone, kada Janice odluči ostaviti muža kako bi bila sa Chandlerom. Kasnije Joey vidi Janice kako se ljubi sa svojim suprugom, koji vodi biznis s madracima, usred njihovog razvoda.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Race Car&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Race Car Bed |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=7. 11. 1996 |season= 3 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Kad Chandler sazna za to u epizodi &quot;The One with the Giant Poking Device&quot;, govori Janice da se treba vratiti suprugu, ne želeći uništiti njihovu porodicu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Poking&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Giant Poking Device |series= Prijatelji |author= Adam Chase (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=14. 11. 1996 |season= 3 |number= 8}}&lt;/ref&gt; Chandler je ostavlja u osmoj epizodi treće sezone. U četvrtoj sezoni, kada se Janice vrati u njegov život, prethodno se razvevši,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rugby&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with All the Rugby |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=26. 2. 1998 |season= 4 |number= 15}}&lt;/ref&gt; Chandler, koji je na kraju smatra nepodnošljivom zbog iritantnog zvuka njenog glasa, pravi se da odlazi u [[Jemen]] da bi je se riješio zauvijek. U kasnijoj epizodi Janice nakratko ulazi u vezu s Rossom ubrzo nakon što je on prekinuo s Emily. Budući da je nesretan zbog toga, cio njihov sastanak provodi žaleći se na sve, zbog čega ga ona počne smatrati nepodnošljivim i napusti ga (Ross je očekivao da će se dogoditi obratno, ali je bio sretan što izlazi s nekim ko ga je tako dobro slušao u međuvremenu).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Work Laugh&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Chandler's Work Laugh |series= Prijatelji |author= Alicia Sky Varinaitis (scenaristica) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=21. 1. 1999 |season= 5 |number= 12}}&lt;/ref&gt; Također se pojavljuje u kameo ulozi na &quot;otkrivenoj&quot; audiotraci koju Chandler pusti Moniki, ne znajući da je na njoj Janicein glas.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Unagi&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Unagi |series= Prijatelji |author= Zachary Rosenblatt (priča) |author2= Adam Chase (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=24. 2. 2000 |season= 6 |number= 17}}&lt;/ref&gt; Kad se Chandler i Monica zaruče, ona se pokušava umiješati u njihove planove za vjenčanje, otišavši tek kad joj Monica rekne da Chandler još gaji osjećaje prema njoj, što nije bila istina.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Library&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Library Book |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (scenarist) |author2= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date=16. 11. 2000 |season= 7 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Na kraju osme sezone, dok Ross i Rachel u bolnici čekaju rođenje svoje kćerke Emme,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel Baby&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Has a Baby |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |author4= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=16. 5. 2002 |season= 8 |number= 23 i 24}}&lt;/ref&gt; Janice (također pred porođajem) smještena je u istoj sobi s Rachel. Kasnije rađa sina Aarona, za koga u šali rekne da će biti Emmin muž. Također uvjerava Rachel da Ross možda neće biti tu da odgaja dijete s njom kao što ona misli. Budući da planiraju imati djecu, Monica i Chandler odlaze u kliniku za plodnost, gdje susreću Janice i njenog muža, koji su slučajno istovremeno došli tu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Fertility Test&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Fertility Test |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (priča) |author2= Robert Carlock (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 5. 2003 |season= 9 |number= 21}}&lt;/ref&gt; Kad se Chandler zabrine zbog svoje sperme, ona mu dadne savjet i podršku. Posljednji put pojavljuje se krajem desete sezone, u epizodi &quot;The One Where Estelle Dies&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Estelle Dies |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (priča) |author2= David Crane |author3= Marta Kauffman (scenarij) |author4= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=22. 4. 2004 |season= 10 |number= 15}}&lt;/ref&gt; kada se ispostavlja da planira kupovinu kuće pored one koju Monica i Chandler žele kupiti. Da bi je se oslobodio zauvijek, Chandler se pretvara da je još voli, zbog čega se Janice, kao što se nadao, uplaši da će oboje na kraju uništiti svoje brakove (jer ona još voli Chandlera) ako bude živjela u kući do njegove, pa ipak odluči ne kupiti kuću i naizgled odlazi iz Chandlerovog života jednom zauvijek, ali ga poljubi posljednji put prije toga, na njegovo veliko iznenađenje.

Vjerovatno zato što je zabavljaju njihove otkačene, čudne, šašave osobnosti, čini se da Janice uživa u provođenju vremena sa šestero prijatelja, što je za njih donekle ironično i vrlo neprijatno jer je niko od njih ne može podnijeti (iako se čini da je ona potpuno slijepa za činjenicu da se oni osjećaju tako, ne pokazujući gotovo nimalo svijesti o tome da oni mrze to što je moraju trpjeti) zbog njenog nepodnošljivo iritantnog nazalnog njujorškog naglaska i smijeha. Također, naglašava svaku riječ svoje zaštitne rečenice ''&quot;Ooo–moooj–Bože!&quot;'' (''&quot;Oooh–myyy–Gawd!&quot;''), a Chandler ponekad to imitira. Janicein karakteristični smijeh nastao je tokom probe za petu epizodu (njeno prvo pojavljivanje u seriji);&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uberweiss&quot;/&gt; nakon što su Chandler i Janice izgovorili rečenice &quot;More latte?&quot; / &quot;No, I'm still working on mine&quot;, Wheeler se nasmijala.&lt;ref&gt;Maggie Wheeler, ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment, 2004.&lt;/ref&gt; Godine 2004. ''The Seattle Times'' rangirao je Janice kao najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;&gt;{{cite news |author= Kay McFadden |date=6. 5. 2004 |url= http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |title= Friends of 'Friends': guest characters |work=The Seattle Times|archive-url= https://web.archive.org/web/20090719172604/http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |archive-date=19. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

==== G. Heckles ====
'''G. Heckles''' ([[Larry Hankin]]): Monikin i Rachelin susjed iz stana tačno ispod njihovog, nadmeni, veoma neobični stariji čovjek koji se stalno žali na buku iako šestero prijatelja uopće nije glasno kad god tvrdi da ga uznemiravaju. Njegov razlog za to nikad nije otkriven sve dok u epizodi u kojoj umre grupa otkriva da se u njegovom stanu buka očito pojačava; kad Chandler čuje lupanje iz sobe iznad Hecklesovog stana dok je bio u njemu (iako nikad nije otkriveno šta su tačno ljudi iznad radili da uzrokuju buku), to mu toliko zasmeta da nehotice počne imitirati Hecklesa udarajući metlom u plafon.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;/&gt; Pojavljuje se u epizodama &quot;The One with Two Parts, Part 1&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Two Parts&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Two Parts |series= Prijatelji |author= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=23. 2. 1995 |season=1 |number= 16 i 17}}&lt;/ref&gt; i &quot;The One Where the Monkey Gets Away&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey Gets Away&quot;/&gt; prije nego što umre u epizodi &quot;The One Where Mr. Heckles Dies&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;/&gt; Kao posljednji čin pakosti, ostavlja sve svoje smeće &quot;bučnim djevojkama u stanu iznad mog&quot;. Posljednji put pojavljuje se u kameo ulozi u epizodi &quot;The One with the Flashback&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Flashback&quot;/&gt; čija je radnja smještena u 1993, kada se žali da ga buka koju pravi Phoebe ometa u vježbanju sviranja oboe (iako je čak zapravo ni ne svira) te nehotice (i okrutno) uzrokuje da Joey postane Chandlerov cimer. Obično govori za stvari da su njegove, a kad mu druga osoba rekne da on nema datu stvar, odgovori da ju je mogao imati. Naprimjer, kad Rachel i Phoebe traže vlasnika izgubljene mačke, on rekne: &quot;Da, to je moja mačka.&quot; One mu reknu da on nema mačku, na što on odgovori: &quot;Mogao sam je imati.&quot; Prema riječima g. Treegera, umro je od srčanog udara dok je &quot;čistio&quot;. Prvi put pojavio se u epizodi iz prve sezone &quot;The One With the Blackout&quot;, u kojoj je potpisan jednostavno kao &quot;Čudak&quot;.

==== Paolo ====
'''Paolo''' ([[Cosimo Fusco]]): Italijan, još jedan Rachelin i Monikin susjed iz zgrade, na koga Rachel naleti u epizodi &quot;The One with the Blackout&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Blackout&quot;&gt;{{cite episode |title= The One With The Blackout |series= Prijatelji |first= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=3. 12. 1994 |season= 1 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Počnu se viđati, što Rossa učini ljubomornim. Ostavi ga nakon što on tokom masaže opipa Phoebe,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Lasagnas&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Dozen Lasagnas |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Adam Chase |author4= Ira Ungerleider (scenaristi) |author5= Paul Lazarus (režiser) |network= NBC |date=12. 1. 1995 |season= 1 |number= 12}}&lt;/ref&gt; ali spava s njim posljednji put u epizodi &quot;The One with Ross's New Girlfriend&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross New Girlfriend&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's New Girlfriend |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=21. 10. 1995 |season= 2 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U italijanskoj sinhronizaciji serije ime mu je promijenjeno u Pablo i po nacionalnosti je Španac.

==== Terry ====
'''Terry''' ([[Max Wright]]): prvobitni šef &quot;Central Perka&quot; (prije nego što je to postao Gunther), koji ne krije da misli da je Rachel užasna konobarica i da je Phoebe &quot;''toliko'' loša&quot; muzičarka. U epizodi &quot;The One Where Underdog Gets Away&quot; odbija dati Rachel povišicu&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Underdog&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Underdog Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=17. 11. 1994 |season= 1 |number= 9}}&lt;/ref&gt; i unajmljuje profesionalnu muzičarku, Stephanie Schiffer (odglumila ju je [[Chrissie Hynde]] iz grupe [[The Pretenders]]), kako bi zamijenila Phoebe u epizodi &quot;The One with the Baby on the Bus&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bus&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Baby on the Bus |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=2. 11. 1995 |season= 2 |number= 6}}&lt;/ref&gt; Posljednji je put spomenut u epizodi &quot;The One Where Rachel Quits&quot;, u kojoj traži od Rachel da opet prođe konobarsku obuku kod Gunthera, a kad ona dadne otkaz na polovini obuke, odmah zapošljava novu i iskusniju konobaricu. Po svoj prilici, penzionisao se u četvrtoj sezoni i od tog trenutka Gunther postaje jedini šef &quot;Central Perka&quot;.

==== Zabavni Bobby ====
'''&quot;Zabavni Bobby&quot;''' ('''Robert''') ([[Vincent Ventresca]]): Monikin momak alkoholičar. U svom prvom pojavljivanju (&quot;The One with the Monkey&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;/&gt;) njegova &quot;zabavnost&quot; nestane na Monikinoj novogodišnjoj zabavi nakon što mu umre djed, ali njegova depresija ne sprečava Moniku, kojoj bude krivo što joj &quot;kvari zabavu&quot;, da mu u usta stavi puhaljku i primora ga da &quot;trubi&quot;, na njegovu zbunjenost. U epizodi &quot;The One with Russ&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Russ&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Russ |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 1996 |season= 2 |number= 10}}&lt;/ref&gt; Monica otkriva ekipi da je upravo alkohol ono što Zabavnog Bobbyja čini zabavnim. Pokušava ga navesti da se odvikne od pića, ali zažali to kad on postane izuzetno dosadan. Nakon toga Monica postaje ta koja pije na njihovim sastancima kako bi mogla odslušati njegove zatupljujuće dosadne priče. Bobby zatim prekida s njom, rekavši da nije dovoljno jak za vezu u kojoj su oboje međusobno ovisni. U epizodi &quot;The One with Phoebe's Husband&quot; otkriveno je da je donje rublje na telefonskom stubu Monikino i da je tu dospjelo kad je spavala sa Zabavnim Bobbyjem na terasi.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe Husband&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Husband |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=12. 10. 1995 |season= 2 |number= 4}}&lt;/ref&gt;

==== David ====
[[Datoteka:Hankazaria05.jpg|mini|upright|[[Hank Azaria]] glumio je Davida, Phoebeinog momka, 1994, 2001. i 2003.]]
'''David''', &quot;Naučnik&quot; ([[Hank Azaria]]): [[fizičar]] u koga se Phoebe zaljubi u epizodi &quot;The One with the Monkey&quot;, kada dobije stipendiju za trogodišnji istraživački put u [[Minsk]] (za koji je u seriji netačno rečeno da je u [[Rusija|Rusiji]] umjesto u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;/&gt; Nakon prepirke sa svojim partnerom u istraživanju Maxom (Wayne Pére) Phoebe mu govori da ide u Minsk čak i ako će joj to slomiti srce. Sedam godina kasnije nakratko se vraća u New York i provodi večer s Phoebe, na kraju koje joj želi reći da je voli, ali to ne uradi jer bi mu otežalo odlazak.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cheesecakes&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Cheesecakes |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan (scenaristica) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 2001 |season= 7 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije dolazi u još jednu posjetu u epizodi &quot;The One with the Male Nanny&quot;, u kojoj poljubi Phoebe prije nego što mu ona prizna da se viđa s [[#Mike Hannigan|Mikeom Hanniganom]], koji ih uhvati zajedno.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Male Nanny&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Male Nanny |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=7. 11. 2002 |season= 9 |number= 6}}&lt;/ref&gt; Trajno se vraća u epizodi &quot;The One with the Donor&quot;, ne uspjevši u svom istraživanju, i, saznavši da su Phoebe i Mike prekinuli, on i Phoebe ponovo počnu izlaziti.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Donor&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Donor |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 5. 2003 |season= 9 |number= 22}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;[[The One in Barbados – Part 1]]&quot; David je zaprosi, ali ga ona odbije, odabravši ipak Mikea.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barbados&quot;&gt;{{cite episode |title= The One in Barbados |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri |author3= Marta Kauffman |author4= David Crane (scenaristi) |network= NBC |date=15. 5. 2003 |season= 9 |number= 23}}&lt;/ref&gt;

Godine 2003. Azaria je bio nominiran za [[Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji]] za svoju izvedbu.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20160926055111/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |archive-date=26. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvobitno je bio na audiciji za ulogu Joeyja.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.avclub.com/articles/hank-azaria,61696/1/ |title= Random Roles – Hank Azaria |author= Will Harris |date=14. 9. 2011 |access-date=21. 9. 2011 |work= The A.V. Club |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110925104035/http://www.avclub.com/articles/hank-azaria%2C61696/1/ |archive-date=25. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

==== Nora Tyler Bing ====
'''Nora Tyler Bing''' ([[Morgan Fairchild]]): Chandlerova majka, autorica erotskih romana, u čija djela spadaju bestseleri ''Neograničena euforija'', ''Ponoćna euforija'' i ''Gospodarica kučka''. Prvi se put pojavljuje u epizodi &quot;The One with Mrs. Bing&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Mrs Bing&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Mrs. Bing |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=1. 1. 1995 |season= 1 |number= 11}}&lt;/ref&gt; u kojoj upoznaje ekipu dok je bila na promociji nove knjige u New Yorku. Nakon večere poljubi Rossa. Pojavljuje se u kameo ulozi u scenama iz prošlosti u epizodi &quot;[[The One with All the Thanksgivings]]&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thanksgiving Flashback&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with All the Thanksgivings |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=19. 11. 1998 |season= 5 |number= 8}}&lt;/ref&gt; te kasnije u epizodi s [[The One with Monica and Chandler's Wedding|vjenčanjem Monike i Chandlera]] (s [[Kathleen Turner]] u ulozi Chandlerovog oca)&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;M and C Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |network= NBC |airdate=17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23 i 24}}&lt;/ref&gt; i &quot;The One After 'I Do'&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;I Do&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After 'I Do' |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=27. 9. 2001 |season= 8 |number= 1}}&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je 2004. Noru i njenog bivšeg muža kao pete najbolje gostujuće likove u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt;

==== Ursula Buffay ====
'''Ursula Pamela Buffay''' ([[Lisa Kudrow]]): Phoebeina jednojajčana [[blizanka]]. Kudrow je prvobitno tumačila ulogu Ursule u sitkomu ''[[Lud za tobom]]'', glumeći je kao nesposobnu konobaricu u &quot;Riff'su&quot; koja često zaboravlja narudžbe.&lt;ref group=&quot;m&quot; name=&quot;Married to the Job&quot;&gt;{{cite episode |title= Married to the Job |author= Russ Woody (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=7. 10. 1993 |season= 2 |number= 4}}&lt;/ref&gt; Ursula je jednako čudna kao Phoebe, ali je, za razliku od nje, sebična, amoralna, gruba, drska i [[Hedonizam|hedonistična]] osoba koja je toliko zaljubljena u sebe i sebična da često zaboravlja stvari, obično se prema Phoebe odnosi s prezirom, te je niko ko je zaista poznaje ne voli. Phoebe o njoj govori kao o svojoj &quot;[[Zli blizanac|zloj blizanki]]&quot;. U ''Prijateljima'' se prvi put pojavljuje u epizodi &quot;The One with Two Parts&quot;:&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Two Parts&quot;/&gt; Chandler i Joey ručaju u &quot;Riff'su&quot; i zamijene Ursulu s Phoebe. Joeyja privuče Ursula i oni se počnu viđati. Ursula rekne Phoebe da joj je Joey dosadan i tvrdi da je on dovoljno pametan da to sam shvati i da mu ona to ne mora reći, pa se Phoebe pretvara da je Ursula kako bi nježno prekinula s njim. U istoj epizodi [[Helen Hunt]] i [[Leila Kenzle]] pojavljuju se u kameo ulogama kao njihovi likovi u seriji ''Lud za tobom'' (Jamie Buchman i Fran Devanow), u sceni u kojoj zamijene Phoebe s Ursulom u &quot;Central Perku&quot;. Ursula se sljedeći put kratko pojavljuje u epizodi &quot;The One with the Jam&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Jam&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Jam |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=3. 10. 1996 |season= 3 |number= 3}}&lt;/ref&gt; u kojoj je uhodi čovjek ([[David Arquette]]) koji je zamijeni s Phoebe. Phoebe naivno počinje vezu s tim čovjekom, ali je prekida kad on ne mogne savladati svoju opsesiju Ursulom. U epizodi &quot;The One with the Jellyfish&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Jellyfish&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Jellyfish |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Shelley Jensen (režiserka) |network= NBC |date=25. 9. 1997 |season= 4 |number= 1}}&lt;/ref&gt; Phoebe kaže Ursuli da njihova pokojna majka nije njihova biološka majka (koju glumi [[Teri Garr]]), ali je Ursula već znala to. U epizodi &quot;The One Where Chandler Can't Cry&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cry&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Chandler Can't Cry |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=10. 2. 2000 |season= 6 |number= 14}}&lt;/ref&gt; Phoebe počinje dobijati neželjenu pažnju od muškaraca i otkriva da Ursula glumi u pornografskim filmovima koristeći se Phoebeinim imenom. Phoebe joj se osvećuje unovčavajući njene čekove i sramoteći mnoge njene ljubitelje. U prisjećanjima u epizodi &quot;The One Where They All Turn Thirty&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thirty&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where They All Turn Thirty |series= Prijatelji |author= Vanessa McCarthy (priča) |author2= Ellen Plummer |author3= Sherry Bilsing (scenarij) |author4= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 2001 |season= 7 |number= 14}}&lt;/ref&gt; otkriva se da je Ursula prodala Phoebein rodni list švedskom bjeguncu i da imaju ''31'' godinu, a ne 30. U epizodi &quot;The One with the Halloween Party&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Halloween&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Halloween Party |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 11. 2001 |season= 8 |number= 6}}&lt;/ref&gt; Ursula upoznaje Phoebe sa svojim zaručnikom Ericom ([[Sean Penn]]). Phoebe biva užasnuta time što je Ursula slagala Ericu da radi kao nastavnica, da je članica [[Mirovni korpus|Mirovnog korpusa]], nepušačica te da prisustvuje sastancima crkvene grupe, pa Ericu rekne istinu, nakon čega on prekine s Ursulom. U posljednjoj epizodi serije ''Lud za tobom'', čija se radnja odvija 22 godine kasnije, otkriva se da je nakon uspješne pornografske karijere Ursula postala [[Guverner New Yorka|guvernerka New Yorka]].&lt;ref group=&quot;m&quot; name=&quot;The Final Frontier&quot;&gt;{{cite episode |title= The Final Frontier |author= Helen Hunt (priča / scenarij / režija) |author2= Paul Reiser |author3= Victor Levin (priča / scenarij) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=24. 5. 1999 |season= 7 |number= 21 i 22}}&lt;/ref&gt;

==== Mindy Hunter-Farber ====
'''Mindy Hunter-Farber''' ([[Jennifer Grey]] u epizodi &quot;The One with the Evil Orthodontist&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Orthodontist&quot;/&gt; [[Jana Marie Hupp]] u epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt;): Rachelina kuma na njenom neuspješnom vjenčanju s Barryjem. Mindy i Rachel bile su najbolje prijateljice dok su odrastale, ali njihovo prijateljstvo biva testirano kad Rachel otkrije da se Mindy viđa s Barryjem. Zamoli Rachel da i ona njoj bude kuma i oblači drečavu ružičastu haljinu. Mindy se udaje za Barryja u epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt; ali je on kasnije prevari i ona se razvede od njega do epizode &quot;The One That Could Have Been, Part 1&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Could Have Been&quot;/&gt;

==== Ben Geller ====
'''Ben''' (razni glumci, 1995–1999; [[Cole Sprouse]], 2000–2002): Rossov i Carolin sin, rođen u epizodi &quot;[[Prijatelji (1. sezona)#ep23|The One with the Birth]]&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth&quot;/&gt; Bebu Bena glumili su Michael Gunderson, braća Charles Thomas Allen i John Christopher Allen od treće do pete sezone i [[Cole Sprouse]] od šeste do osme sezone.

==== Julie ====
[[Datoteka:Lauren Tom by Gage Skidmore.jpg|mini|180px|[[Lauren Tom]] glumila je Julie]]
'''Julie''' ([[Lauren Tom]]): Rossova stara kolegica s postdiplomskog studija, koju ponovo sretne dok je bio na putovanju u Kini; prvi se put pojavljuje u posljednjoj sceni posljednje epizode prve sezone.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel Finds&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Finds Out |series= Prijatelji |author= Chris Brown (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 1995 |season= 1 |number= 24}}&lt;/ref&gt; Počnu izlaziti, ali ubrzo prekinu, kad Ross otkrije da voli Rachel.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;List&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the List |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Mary Kay Place (režiserka) |network= NBC |date=16. 11. 1995 |season= 2 |number= 8}}&lt;/ref&gt; Dok su se Ross i Julie viđali, Rachel je sve to vrijeme mrzila tu vezu jer je sedmicu prije Rossovog povratka iz Kine saznala da je Ross zaljubljen u nju. To je učinilo da se Rachelini osjećaji prema njemu brzo pojačaju, čineći je ljubomornom na Julieinu vezu s njim. Nakon prekida s Rossom Julie susreće Russa, Rossovog dvojnika (koga također glumi David Schwimmer), i između njih se odmah pojave osjećaji.

==== Steve ====
'''Steve''' ([[Jon Lovitz]]): vlasnik restorana i narkoman koga poznaje Phoebe. U prvoj sezoni Monica ga pokušava impresionirati kako bi dobila posao u njegovom restoranu, a Phoebe mu rekne da može otići u Monikin stan i tamo probati njenu hranu, ali se on u putu do tamo nadrogira, pa se, posljedično, počne ponašati nepodnošljivo. Na kraju epizode Phoebe ga kažnjava vrlo bolnom masažom.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stoned&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Stoned Guy |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Alan Myerson (režiser) |network= NBC |date=16. 2. 1995 |season= 1 |number= 15}}&lt;/ref&gt; Njegov problem s drogom na kraju dovede do toga da izgubi restoran. Osam godina kasnije Phoebe sredi da se on sastane s Rachel (a Ross ni s kim) na sastanku naslijepo, kao dio tajne strategije da ponovo spoji Rachel i Rossa.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Blind Dates&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Blind Dates |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=6. 2. 2003 |season= 9 |number= 14}}&lt;/ref&gt;

==== Ružni Goli Tip ====
'''Ružni Goli Tip''' (Jon Haugen): gojazni stanar u zgradi prekoputa Monikinog stana, koji je često, možda i stalno, nag u stanu, s otvorenim zavjesama, pa družina često komentira njegove aktivnosti: &quot;Ružni Goli Tip svira [[violončelo]]&quot;, &quot;nosi 'gravitacijske čizme'&quot; itd. Prvi je put spomenut u drugoj epizodi,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sonogram&quot;/&gt; ali se pojavljuje samo dvaput: prvi put prikazani su njegov stomak i ruka u epizodi &quot;The One with the Giant Poking Device&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Poking&quot;/&gt; u kojoj ga družina (koja misli da je mrtav) bocka s druge strane ulice dugim predmetom napravljenim od štapića za jelo, a drugi put prikazan je s leđa od glave do struka u epizodi &quot;The One Where Everybody Finds Out&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Everybody&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Everybody Finds Out |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=11. 2. 1999 |season= 5 |number= 14}}&lt;/ref&gt; u kojoj se iseljava iz stana, a Ross potom pokušava dobiti taj stan umiljavajući se Ružnom Golom Tipu skakućući s njim nag. (U epizodi &quot;The One with the Flashback&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Flashback&quot;/&gt; saznaje se da je nekad bio &quot;Slatki Goli Tip&quot;, ali je onda, 1993, počeo dobijati na težini.)

Mnogo godina identitet glumca koji ga je glumio u njegovim izuzetno ograničenim pojavljivanjima bio je misterija. Špekuliralo se da je [[Mike Hagerty|Michael G. Hagerty]], koji glumi g. Treegera, bio i Ružni Goli Tip. Međutim, Hagerty je negirao tu teoriju. Dana 31. maja 2016. u ''[[The Huffington Post]]u'' objavljen je članak Todda Van Lulinga, s detaljima njegove potrage za identitetom glumca, u kojem je otkriveno da je to bio Jon Haugen.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi |author= Todd Van Luling |date=31. 5. 2016 |access-date=31. 5. 2016 |work= The Huffington Post |title= My Year-Long Quest to Uncover the Identity of 'Ugly Naked Guy' |archive-date=31. 5. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160531201636/http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi}}&lt;/ref&gt;

=== Sezona 2 ===
==== G. Treeger ====
'''G. Treeger''' ([[Mike Hagerty]]): domar u Monikinoj zgradi. Prvi se put pojavljuje u epizodi &quot;The One Where Heckles Dies&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;/&gt; u kojoj pokaže Hecklesovom advokatu gdje žive Monica i Rachel. Zatim se pojavio u epizodi &quot;The One with Phoebe's Dad&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe's Dad&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Dad |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=14. 12. 1995 |season= 2 |number= 9}}&lt;/ref&gt; u kojoj Monica misli da joj namjerno ne želi popraviti radijator, a on sam ostane zbunjen nakon što ga Ross, Monica i Rachel više puta pokušaju uvjeriti da ga popravi uprkos njegovim pokušajima da objasni da neće moći zamijeniti točkić koji je Ross slučajno odvalio jer prodavnica s dijelovima neće raditi do sljedećeg utorka. Kasnije, kad mu se Joey suprotstavi nakon njegovih kritika na Rachelin račun,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ballroom&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Ballroom Dancing |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |first3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=16. 10. 1997 |season= 4 |number= 4}}&lt;/ref&gt; zaprijeti da će srediti da Monica i Rachel budu izbačene iz stana (jer Monica ilegalno izdaje stan koji zapravo pripada njenoj pokojnoj baci, što iritira Treegera) osim ako mu Joey pomogne vježbati plesanje kako bi impresionirao jednu ženu. U epizodi &quot;The One with the Free Porn&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Porn&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Free Porn| |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth |author2= Richard Goodman (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=26. 3. 1998 |season= 4 |number= 17}}&lt;/ref&gt; čisti odvod u kupatilu u Chandlerovom i Joeyjevom stanu (koji su nedugo prije toga Monika i Rachel izgubile na kvizu protiv njih) i upozori ih da nikad ne isključe televizor nakon što počnu primati besplatan pornografski kanal. U svom posljednjem pojavljivanju&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel Tells&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Tells Ross |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Sheldon Epps (režiser) |network= NBC |date=11. 10. 2001 |season= 8 |number= 3}}&lt;/ref&gt; dovodi vatrogasca da razbije vrata Monikinog stana nakon što mu Joey rekne da je namirisao plin. Također je spomenut u posljednjoj epizodi kad Monica rekne ekipi da mu trebaju svi ključevi od njenog i Rachelinog stana.

==== Estelle Leonard ====
'''Estelle Leonard''' ([[June Gable]]): Joeyjeva agentica. Prvi se put pojavila u epizodi &quot;The One with the Butt&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Butt&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Butt |series= Prijatelji |author= Adam Chase |first2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Arlene Sanford (režiserka) |network= NBC |date=27. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}&lt;/ref&gt; ali je scena izrezana zbog dužine trajanja epizode iako je uvrštena u DVD-verziju prve sezone (i dalje je bila spomenuta nakon Joeyjeve predstave u originalnom emitiranju te epizode). Njeno prvo pravo pojavljivanje bilo je u epizodi &quot;The One with Russ&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Russ&quot;/&gt; kada, nakon što Joey kaže Estelle da mu je dosta slabih uloga, sređuje mu epizodnu ulogu u ''Našim najboljim danima''. U epizodi &quot;The One with the Screamer&quot; bila je prisutna kad je režiser predstave u kojoj je Joey imao glavnu ulogu čitao kritički osvrt na nju i, zajedno s ostalim prisutnima, ostala zbunjena i Joeyjevim i režiserovim &quot;mušicama&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Screamer&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Screamer |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |airdate=24. 4. 1997 |season= 3 |number= 22}}&lt;/ref&gt; Iako tokom serije generalno podupire Joeyjevu karijeru, u jednoj epizodi, međutim, čini se da je potkopava&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Insurance&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Joey Loses His Insurance |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 10. 1999 |season= 6 |number= 4}}&lt;/ref&gt; nakon što stekne dojam da ju je Joey otpustio, što zapravo nije bio uradio. U posljednjoj sezoni umire;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;/&gt; Joey održi govor na njenoj sahrani, gdje je otkriveno da je, osim Joeyja, njen jedini klijent bio Al Zebooker, čovjek koji jede papir.

Kad je Gable bila na audiciji za ulogu, odglumila je Estelle prilično &quot;uravno&quot; i bila je ohrabrena da &quot;uradi nešto s njom&quot;. Vratila se u sobu za audiciju u &quot;debelom odijelu&quot; i jedući sendvič, na kojem je ugasila cigaretu. Ta izvedba korištena je u izrezanoj sceni iz epizode &quot;The One with the Butt&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Butt&quot;/&gt; Njena dob nikad nije otkrivena, ali je Gable vjerovala da je bila u 80-ima.&lt;ref&gt;June Gable (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment.&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je Estelle 2004. kao šesti najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt; Gable je također glumila medicinsku sestru koja porodi Carol u epizodi &quot;The One with the Birth&quot;.

==== Richard Burke ====
[[Datoteka:Tom Selleck 2010.jpg|mini|upright|[[Tom Selleck]] glumio je Monikinog momka, dr. Richarda Burkea, u nekoliko epizoda između 1995. i 2000.]]
'''Dr. Richard Burke''' ([[Tom Selleck]]): [[oftalmolog]] i najbolji prijatelj Jacka Gellera. Predstavljen je u epizodi &quot;The One Where Ross and Rachel... You Know&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;You Know&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Ross and Rachel... You Know |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 1996 |season= 2 |number= 16}}&lt;/ref&gt; kad Monica radi ketering na događaju u njegovom stanu. Počinje se viđati s njom iako je 21 godinu stariji, što razbjesni njene roditelje kad saznaju.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Joey Moves&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Joey Moves Out |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=15. 2. 1996 |season= 2 |number= 17}}&lt;/ref&gt; Prekidaju u epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt; kad joj rekne da ne želi imati više djece, s obzirom na to da su njegova (iz prvog braka) već odrasli ljudi. Uprkos tome što se i dalje vole, ne mogu pomiriti tu razliku i oboje su emotivno razoreni mjesecima. Richard se nakratko pojavi (samo glasom) u epizodi &quot;[[The One Where No One's Ready]]&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ready&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where No One's Ready |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=26. 9. 1996 |season= 3 |number= 2}}&lt;/ref&gt; a kasnije on i Monica pokušavaju obnoviti romansu kao &quot;prijatelji&quot; prije nego što prihvate da razlozi zbog kojih su prekinuli ostaju validni.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Just Friends&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Monica and Richard Are Just Friends |series= Prijatelji |author= Michael Borkow (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date=30. 1. 1997 |season= 3 |number= 13}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;[[The One in Vegas]]&quot; nalete jedno na drugo van ekrana i odlaze na ručak. Monica ne osjeća ništa prema Richardu, ali se suzdrži od toga da rekne Chandleru za taj susret zbog njihove nadolazeće godišnjice. Kad on sazna istinu, svađaju se veći dio epizode dok ga Monica ne uvjeri da više nikad neće vidjeti Richarda. U epizodi &quot;[[The One with the Proposal]]&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Proposal&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Proposal |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Shana Goldberg-Meehan |author3= Andrew Reich |author4= Ted Cohen (scenaristi) |author5= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 2000 |season= 6 |number= 24 i 25}}&lt;/ref&gt; nabasa na Moniku i Chandlera na večeri. Dok je Chandler planira zaprositi, ali najprije se pretvarajući da je protiv braka, jer &quot;želi da to bude iznenađenje&quot;, Richard zatekne Moniku nespremnu govoreći joj da je još voli, da se želi oženiti njom i imati djecu. Monica ga odbija, ali kasnije stiže u njegov stan, frustrirana vlastitom situacijom. Požali mu se na to koliko joj loše idu stvari u ljubavnom životu, a potom odlazi razmisliti o svemu. Na kraju Chandler dolazi u Richardov stan tražeći Moniku i govori mu o svom planu za prosidbu. U početku se čini da Richard nema simpatije prema Chandleru, odgovorivši mu na njegovo objašnjavanje plana da je prvo navede da pomisli da je protiv braka riječima da je plan &quot;upalio vrlo dobro&quot;, ali kad mu Chandler ljutito rekne da nema pravo uništiti vezu s njom drugom čovjeku jer je već uništio vlastitu, shvata da je Chandler u pravu i govori mu: &quot;Idi po nju, Chandlere. I mogu li ti dati mali savjet? Ako je osvojiš, ne puštaj je. Vjeruj mi&quot; – primijetivši da mrzi činjenicu da je on dobar tip kad mu Chandler zahvali. Njegov stan stavljen je na prodaju u devetoj sezoni, u epizodi &quot;The One with Ross's Inappropriate Song&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Song&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Inappropriate Song |series= Prijatelji |author= Robert Carlock (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 11. 2002 |season= 9 |number= 7}}&lt;/ref&gt; ali se Richard ne pojavljuje. Dok je tamo, Chandler saznaje da je Richard snimio seks s Monikom na kasetu, koju ukrade i gleda, ali on i Monica kasnije otkrivaju da je Richard presnimio njihov čin, što Chandleru olakša, ali Moniku ostavi uvrijeđenom.

Svi Selleckovi ulasci u drugoj sezoni morali su biti ponovo snimljeni nakon odlaska publike jer je &quot;bilo kao s [[The Beatles]]ima s vrištanjem i aplauzom&quot;.{{sfn|Stallings|2000|p=53}} Za pojavljivanje u epizodi &quot;The One with the Proposal&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Proposal&quot;/&gt; (2000), njegovo posljednje u seriji, nominiran je za Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2000/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= 52nd Emmy Awards Nominees and Winners |work= [[Nagrada Emmy|Emmy Awards]] |access-date=15. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je Richarda 2004. kao treći najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt;

==== Sandra Green ====
&lt;!-- [[Datoteka:Marlo Thomas - 1968.jpg|mini|upright|[[Marlo Thomas]] glumila je Sandru Green, Rachelinu majku, koja se razvela od Rachelinog oca u drugoj sezoni, a pojavljuje se još nekoliko puta do kraja serije]] --&gt;
'''Sandra Green''' ([[Marlo Thomas]]): Rachelina previše zaštitnički nastrojena majka. U epizodi &quot;The One with the Lesbian Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Lesbian Wedding&quot;/&gt; otkriva Rachel da nikad nije voljela Rachelinog oca i da se razvodi od njega. (&quot;Ti se nisi udala za svog Barryja, dušo – ali ''ja'' jesam za ''svog''.&quot;) Kasnije se pridružuje svima na na Carolinom i Susaninom vjenčanju. U epizodi &quot;The One with the Two Parties&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Parties&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Two Parties |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=2. 5. 1996 |season= 2 |number= 22}}&lt;/ref&gt; stiže na Rachelinu rođendansku zabavu i cijelu večer nije svjesna da je i njen bivši suprug tu jer ih šestero prijatelja uspijeva spriječiti da saznaju jedno za drugo priredivši dvije zabave u dva stana, sve vrijeme zbunjujući oboje čudnim ponašanjem; Joey čak i poljubi Sandru kako ne bi primijetila odlazak njenog bivšeg muža sa zabave. U epizodi &quot;The One with the Baby Shower&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Shower&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Baby Shower |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=25. 4. 2002 |season= 8 |number= 20}}&lt;/ref&gt; u posljednjem trenutku pozvana je na darivanje Rachelinog djeteta, kada ponudi da se useli kod Rossa i Rachel kako bi pomogla u prvim mjesecima bebinog života; Rachel najprije to prihvati, ali je Ross navede da se predomisli. Kad je Rachel planirala preseljenje u Pariz, bilo je zamišljeno da Sandra odleti tamo s Emmom nekoliko dana kasnije. Međutim, to se nikad nije dogodilo jer je Rachel odabrala da ostane u New Yorku s Rossom, kome je Sandra kasnije postala punica nakon što se ponovo vjenčao s Rachel.

Za pojavljivanje u epizodi &quot;The One with the Lesbian Wedding&quot; Thomas je nominirana za Emmy za izvanrednu gostujuću glumicu u humorističkoj seriji 1996.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161016001345/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |archive-date=16. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Frances ====
'''Frances''' ([[Audra Lindley]]): Phoebeina baka, po njenoj pokojnoj majci Lily. Jedini put pojavila se u epizodi &quot;The One with Phoebe's Dad&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe's Dad&quot;/&gt; u kojoj otkriva Phoebe da osoba na fotografijama koje čuva po kući nije Phoebein otac, što motivira Phoebe da pokuša pronaći svog pravog oca. Iako se pojavila samo jednom, spomenuta je u još nekoliko epizoda, uključujući &quot;The One with Joey's Bag&quot; iz pete sezone,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;The One with Joey's Bag&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Joey's Bag |series= Prijatelji |author= Michael Curtis (priča) |author2= Seth Kurland (scenarij) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=4. 2. 1999 |season= 5 |number= 13}}&lt;/ref&gt; u kojoj se saznaje da je nedavno umrla, pa Phoebe planira njenu sahranu. Phoebe je od bake naslijedila stan i žuti taksi, koji je zadržala do kraja serije.

==== Frank Buffay Jr. ====
'''Frank Buffay Jr.''' ([[Giovanni Ribisi]]): Phoebein polubrat po ocu. U epizodi &quot;The One with the Bullies&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bullies&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Bullies |series= Prijatelji |author=Brian Buckner |author2=Sebastian Jones (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date= 25. 4. 1996 |season= 2 |number= 21}}&lt;/ref&gt; Phoebe ga upoznaje nakon što skupi hrabrosti da pokuca na vrata svog oca u predgrađu, ali saznaje od majke Franka mlađeg (koju glumi [[Laraine Newman]]) da ju je njen otac napustio prije nekoliko godina. Uprkos tome što nije našla oca, povezuje se s Frankom mlađim, koji kasnije dolazi u grad u posjetu&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Frank Jr&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Frank Jr. |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Steve Zuckerman (režiser) |network= NBC |airdate= 17. 10. 1996 |season= 3 |number= 5}}&lt;/ref&gt; i tom prilikom udvara se Jasmine, Phoebeinoj kolegici s posla, te zamijeni njen salon za masažu s javnom kućom. Na kraju se zaljubljuje u Alice Knight ([[Debra Jo Rupp]]), njegovu bivšu nastavnicu domaćinstva, 26 godina stariju, i zaručuje se s njom.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Hypnosis&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Hypnosis Tape |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date= 13. 3. 1997 |season= 3 |number= 18}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;The One With Phoebe's Uterus&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uterus&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Frank i Alice zamole Phoebe da bude surogat-majka za njihovu djecu i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se oprosti u emotivnoj sceni u [[The One Hundredth|100. epizodi]].&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Hundredth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}&lt;/ref&gt; Frank se posljednji put pojavljuje u epizodi &quot;The One Where Ross is Fine&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross Fine&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Ross is Fine |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date= 2. 10. 2003 |season= 10 |number= 2}}&lt;/ref&gt; kada se on i trojke susretnu s Phoebe u &quot;Central Perku&quot;. U toj epizodi kaže da &quot;nije spavao četiri godine&quot; i da je toliko iscrpljen odgajanjem djece, predloživši čak da Phoebe uzme jedno sebi. Međutim, uskoro shvata da previše voli svoju djecu da bi dao ijedno od njih; Phoebe predloži da ih ona počne čuvati kako bi Frank i Alice mogli imati više vremena za sebe.

Ribisi se prethodno pojavio u epizodi &quot;The One with the Baby on the Bus&quot; kao prolaznik koji ubaci kondom umjesto novca u Phoebeinu kutiju za gitaru dok je pjevala na ulici, a zatim se vraća po njega. Nikad nije objašnjeno je li to bio lik Franka, koji još nije bio predstavljen po imenu u to vrijeme.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bus&quot;/&gt;

''The Seattle Times'' rangirao je Franka 2004. kao četvrti najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt; Alice se, prema planu, trebala pojaviti u samo jednoj epizodi, ali je vraćena kao epizodni lik nakon što je ubačen zaplet sa surogat-majčinstvom, koji je nastao kad je Kudrow zatrudnjela u stvarnom životu.&lt;ref&gt;Debra Jo Rupp (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment DVD i Warner Home Entertainment.&lt;/ref&gt;

==== Leonard Green ====
'''Dr. Leonard Green''' ([[Ron Leibman]]): Rachelin otac, nabusiti, grubi i prilično amoralni [[Vaskularna hirurgija|vaskularni hirurg]]; iako je iskreno nježan i obično dobronamjeran prema svojoj kćerki, općenito je gadan, zloban nasilnik koji brzo uvrijedi svakoga ko ga, čak i slučajno, i najmanje iritira. Odmah od početka ne svidi mu se Ross, Rachelin momak, kad se ovaj referira na njegovu profesiju kao na &quot;igru&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Parties&quot;/&gt; Kasnije, kad Ross i Rachel saznaju da će dobiti dijete (Emmu), postaje bijesan zbog toga što nisu zaručeni jer ne želi da njegovo unuče bude vanbračno dijete i na kraju odlazi u Rossov stan i viče na njega jer mu je Rachel (koja se boji očevog gnjeva) lagala i tvrdila da ju je Ross odbio zaprositi, što na kraju dovodi do toga da mu Rachel razjasni situaciju.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stripper&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Stripper |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date= 15. 11. 2001 |season= 8 |number= 8}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;The One Where Joey Speaks French&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;French&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Joey Speaks French |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date= 19. 2. 2004 |season= 10 |number= 15}}&lt;/ref&gt; doživljava [[srčani udar]] i oporavlja se u bolnici kad Rachel stigne s Rossom, koga Leonard opet dočekuje s prezirom.

Iako je Leonard, kao i njegova kćerka Amy, namjerno bio neprijatan i nedopadljiv lik, humoristički odušak koji je on pružao uzrokovao je da – opet, kao njegova kćerka Amy – postane zapamćen kao lik koga su ljubitelji serije &quot;voljeli mrziti&quot;.

=== Sezona 3 ===
==== Mark Robinson ====
'''Mark Robinson''' ([[Steven Eckholdt]]): Rachelin kolega iz kancelarije u Bloomingdale'su, koji se prvi put pojavljuje u epizodi &quot;The One Where Chandler Can't Remember Which Sister&quot;. Ross je ljubomoran na njega zbog pogrešne sumnje da on i Rachel imaju aferu. Njegovi se strahovi pojačaju kad se Mark i Rachel dogovore da zajedno odu na modni seminar iako u epizodi &quot;The One With Phoebe's Ex-Partner&quot; Mark dadne otkaz i ode u drugu firmu, što ljubomornog Rossa izazove da se ponudi da ide s njom umjesto Marka iako ne zna ništa o modi. Upravo Markovo prisustvo u njenom stanu nakon što joj je ponudio da je utješi poslije njene svađe s Rossom navede Rossa, koji je čuo njegov glas u pozadini dok je razgovarao s Rachel telefonom i pogrešno pomislio da je došao spavati s njom, da postane uvjeren da je njegova veza s Rachel sada gotova i, nakon što ljutito spusti slušalicu, napije se i spava s Chloe&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Break&quot;&gt;{{cite episode |title= The One where Ross and Rachel Take a Break |series= Prijatelji |airdate= 1. 1. 1997 |season= 3 |number= 15}}&lt;/ref&gt; što na kraju prekine njihovu vezu. Kasnije Mark pozove Rachel na sastanak i ona prihvata, međutim, odbije daljnji napredak njihovog odnosa kad shvati da je prihvatila ponudu samo da bi učinila Rossa ljubomornim.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Tiny T-shirt&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Tiny T-Shirt |series= Prijatelji |airdate= 27. 3. 1997 |season= 3 |number= 19}}&lt;/ref&gt; To je posljednji put da je Mark viđen sve do epizode &quot;The One with Princess Consuela&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Consuela&quot;/&gt; u 10. sezoni, u kojoj susreće Rachel i Rossa nakon što ona dobije otkaz u Ralph Lauren Corporationu i pozove je na večeru, ponudivši joj novi posao u &quot;Louisu Vuittonu&quot; u Parizu. Ross ga ne uspijeva prepoznati, ali ponovo postane ljubomoran nakon podsjećanja, izrazivši čak ekstremnu mržnju prema Marku, i zabrani Rachel da ode na večeru s njim. Također je otkriveno da se u međuvremenu Mark oženio i dobio djecu (tačnije, blizance). Kad bude obaviješten o tome, posramljeni Ross upita: &quot;Trebamo li poslati nešto?&quot; Iako Ross pokuša kontrirati Markovoj ponudi za posao sredivši da Rachel bude vraćena na stari posao u &quot;Ralphu Laurenu&quot;, na kraju popušta shvativši da Rachel želi ići u Pariz. Međutim, kad joj na aerodromu prizna da je još voli, Rachel silazi s aviona u posljednjoj minuti i vraća se Rossu, odbijajući tako Markovu ponudu za posao.

==== Sophie ====
'''Sophie''' ([[Laura Dean (glumica)|Laura Dean]]): Markova zamjena. Često je žrtva svoje šefice Joanne, a povremeno je zbunjuju šašavi komentari Chandlera (koji je bio u kratkoj vezi sa Joannom). U epizodi &quot;The One Where They're Going to ''Party!''&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Party&quot;/&gt; presretna je zbog Joannine smrti.

==== Joanna ====
'''Joanna''' ([[Alison LaPlaca]]): Rachelina šefica, koja, uprkos tome što je ponekad zbunjuju njegovi luckasti komentari, izlazi sa Chandlerom u dvije epizode (jednom u trećoj sezoni,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Dollhouse&quot;&gt;{{cite episode|title= The One with the Dollhouse |series= Prijatelji |airdate= 10. 4. 1997 |season= 3 |number= 20}}&lt;/ref&gt; jednom u četvrtoj&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cuffs&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Cuffs |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 1997 |season= 4 |number= 3}}&lt;/ref&gt;). Neprijateljski se odnosi prema svojoj asistentici Sophie, ali je obično dobra prema Rachel. Nakon što namjerno sabotira Rachelinu promociju kako bi je zadržala kod sebe, konačno ponudi Rachel promociju u svom odjelu,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Party&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where They're Going to ''Party!'' |series= Prijatelji |airdate= 11. 12. 1997 |season= 4 |number= 9}}&lt;/ref&gt; ali pogine nakon što je udari taksi ne stigavši predati papire, pa Rachel ostane bez promocije.

==== Doug ====
'''Douglas &quot;Doug&quot;''' ([[Sam McMurray]]): Chandlerov novi šef u epizodi &quot;The One with the Ultimate Fighting Champion&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;UFC&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Ultimate Fighting Champion |series= Prijatelji |airdate= 8. 5. 1997 |season= 3 |number= 24}}&lt;/ref&gt; Uživa zvati Chandlera &quot;''Bing!''&quot; i pljeskati svoje muške kolege po stražnjici. Monica i Chandler odigraju partiju tenisa s Dougom i njegovom suprugom, koji ostanu iscrpljeni, razdraženi i zbunjeni Monikinim pretjerano takmičarskim stavom u epizodi &quot;The One with Chandler's Work Laugh&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Work Laugh&quot;&gt;&lt;/ref&gt; U njoj je implicirano da se njemu, njegovoj supruzi i ostatku Chandlerovih kolega ne sviđa Joey, za koga Chandler tvrdi da mu je narušio ugled u njihovim očima (pretpostavlja se, svom svojom glupošću) nakon što ga je pozvao na poslovnu zabavu; štetu je popravila Monica kad ju je pozvao na drugu zabavu. U epizodi &quot;The One with Ross's Step Forward&quot; poziva Moniku i Chandlera na večeru kako bi proslavio svoj razvod. Da bi se izvukao, Chandler se pretvara da želi biti sam jer su se on i Monica rastali, ali mu se to obije o glavu kada Doug, koji je, uprkos naizgled vedrom i rasterećenom stavu prema razvodu, ustvari u depresiji zbog njega, pokušava razveseliti Chandlera tako što ga odvodi u striptiz-klubove, pijan bacajući limenke na ptice, bacivši na kraju i svoj vjenčani prsten u oluk (Chandler je prvo odbio Dougovu ponudu, ali je tada pogriješio nepromišljeno navevši da je razlog odbijanja to što Monica ne bi to cijenila da bi zatim bio primoran ispraviti se vidjevši Dougov zbunjen izraz lica).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Step Forward&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Step Forward |series= Prijatelji |airdate= 13. 12. 2001 |season= 8 |number= 11}}&lt;/ref&gt;

==== Bonnie ====
'''Bonnie''' ([[Christine Taylor]]): Phoebeina nekad ćelava prijateljica, prvi put spomenuta u epizodi &quot;The One with the Candy Hearts&quot; (iako kao &quot;Abby&quot;), kojoj sredi izlazak s Rossom u epizodi &quot;The One with the Ultimate Fighting Champion&quot;. Rachel ju je upoznala dvije godine prije događaja u toj epizodi i pamti je kao &quot;čudnu ćelavu djevojku&quot;; međutim, kad je Rachel ponovo susretne, ostane užasnuta kad vidi da joj je kosa ponovo narasla i da je vrlo privlačna žena. Budući da Rachel još ima osjećaje prema Rossu, ona, u uspješnom pokušaju sabotaže njegove veze s Bonnie, uvjeri Bonnie da opet obrije glavu u epizodi &quot;The One at the Beach&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;At the Beach&quot;&gt;{{cite episode |title= The One at the Beach |series= Prijatelji |airdate= 15. 5. 1997 |season= 3 |number= 25}}&lt;/ref&gt; Nakratko se pojavljuje na početku epizode &quot;The One with the Jellyfish&quot;, kad je Ross odluči ostaviti i vratiti se Rachel. Implicirao je da je napravio užasnu zbrku kad je prekinuo s njom, uznemirivši je i razbjesnivši je pritom.

==== Phoebe Abbott ====
[[Datoteka:Teri Garr - signed.jpg|mini|upright|[[Teri Garr]] glumila je Phoebeinu biološku majku, Phoebe Abbott, u tri epizode u trećoj i četvrtoj sezoni]]
'''Phoebe Abbott''' ([[Teri Garr]]): Phoebeina biološka majka, s kojom dijeli i ime. Phoebe je pronalazi u epizodi &quot;The One at the Beach&quot;, vjerujući da je ona Lilyina prijateljica. Na kraju te epizode otkriva Phoebe da ju je ona rodila i pomiruje se s njom u epizodi &quot;The One with the Jellyfish&quot;. Kasnije, kad Phoebe odluči biti surogat-majka za dijete Franka i Alice,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uterus&quot;/&gt; posuđuje joj svoje štene kako bi joj demonstrirala koliko je teško predati djecu drugome nakon njihovog nošenja u stomaku.

==== Pile i Patka ====
'''Pile''' i '''Patka''' (životinje glumci): Chandlerovi i Joeyjevi kućni ljubimci. U epizodi &quot;The One With a Chick and a Duck&quot; Joey usvoji [[Kokoška|pile]] iz utočišta za životinje, pogrešno razumjevši vijest o ljudima koji kupuju piliće, a zatim shvate da se ne mogu adekvatno brinuti o njima. Nakon što ga Phoebe potakne da vrati Pile, ali otkrivši pritom da će životinje biti [[Eutanazija životinja|eutanazirane]], Chandler, koji je otišao vratiti Pile, vraća se kući s Piletom i Patkom. Chandler i Joey odnose se prema njima kao da su im djeca – u jednom trenutku Chandler kažnjava Patku poslavši je u hodnik (&quot;Ostani tamo i razmisli o tome šta si uradila!&quot;).

Chandler nakratko nazove Pile &quot;Yasmine&quot;, po glumici iz ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačke službe]]'' [[Yasmine Bleeth]] (međutim, kasnije se ispostavi da je Pile zapravo [[pijetao]], ne kokoška); a u epizodi &quot;The One With Ross's Thing&quot; Chandler naziva mogućeg mladunca Patke i Pileta &quot;Dick&quot; (''Duck'' + ''Chick''), a Joey ga naziva &quot;Chuck&quot; (''Chick'' + ''Duck''). Do šeste sezone životinje su nestale iz serije; Patka je spomenuta u sedmoj sezoni, ali ne i prikazana. U finalu serije&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;/&gt; Joey kupi Chandleru novo pače i pile kao poklon za useljenje u novu kuću – prethodno ih je nazvao &quot;Patka Junior&quot; i &quot;Pile Junior&quot; – i otkriva se da su originalne ptice uginule prije izvjesnog vremena; ne želeći da se Joey uznemiri zbog toga, Chandler mu kaže da su otišle živjeti na farmi na koju pristup posjetiocima nije dozvoljen.

=== Sezona 4 ===
==== Stu ====
'''Stuart &quot;Stu&quot;''' ([[Fred Stoller]]): konobar u restoranu &quot;Allesandro's&quot;, gdje Monica dobija posao u epizodi &quot;The One Where They're Going to Party!&quot; U drugoj epizodi, &quot;The One with the Girl from Poughkeepsie&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Girl from Poughkeepsie&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Girl from Poughkeepsie |series= Prijatelji |airdate= 18. 12. 1997 |season= 4 |number= 10}}&lt;/ref&gt; Stu predvodi pobunu kuhinjskog osoblja protiv Monike (za što mu je motiv jednim dijelom bila činjenica da je napisala izuzetno negativnu kritiku na račun hrane i usluge u tom restoranu prije nego što je dobila posao u njemu i da su se zbog toga on i ostatak osoblja osjećali javno poniženima, a drugi dio motiva bilo je to što je član njegove porodice izgubio posao nakon što ga je ona zamijenila na poziciji glavnog kuhara), zaključavši je u hladnjaču i napisavši uvrede na njenoj kuharskoj kapi. Monica zapošljava Joeyja kao marionetu kako bi mogla pokazati autoritet pred osobljem otpustivši ga pred svima njima i pobuna se ubrzo okončava. U epizodi &quot;The One with the Stripper&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stripper&quot;/&gt; Stu daje Moniki broj telefona osobe za koju ona pretpostavlja da je striptizeta za Chandlerovu zakašnjelu momačku večer iako se ispostavi da je zapravo prostitutka.

==== Emily Waltham ====
'''Emily Waltham''' ([[Helen Baxendale]]): nećakinja Rachelinog šefa, Engleskinja, koja dolazi u dvosedmičnu posjetu New Yorku u 14. epizodi četvrte sezone. Po nagovoru šefa, Rachel bi trebala otići s njom u operu, ali je tad imala sastanak sa Joshuom, pa uspijeva nagovoriti Rossa da je on odvede. Oni se sjajno provedu i završe u motelu u [[Vermont]]u. Emily odlazi nazad u Englesku, ali je Ross uspijeva stići na aerodromu i kaže joj da je voli, na šta ona, zatečena, odgovori samo &quot;Hvala&quot;. Kasnije mu otkriva da ima momka, Colina, ali ga ostavlja zbog Rossa i priznaje mu da ga voli. Ubrzo se odlučuju vjenčati. Njen prijateljski odnos s Rachel uskoro se mijenja tokom vjenčanja. Svi prijatelji lete u London na to vjenčanje u finalu četvrte sezone,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 7. 5. 1998 |season= 4 |number= 23 i 24}}&lt;/ref&gt; osim tada trudne Phoebe i Rachel, koja je odlučila ne prisustvovati zbog njene prošlosti s Rossom. Ipak, ubrzo shvata da još voli Rossa i odlazi u London kako bi mu to rekla i spriječila vjenčanje. Tokom izgovaranja bračnih zavjeta Ross slučajno izgovori Rachelino ime pred oltarom, ponizivši Emily pred njenim prijateljima i porodicom. Uprkos tome, ceremonija vjenčanja nastavlja se u prvoj epizodi pete sezone, ali ponižena Emily bježi sa svadbenog prijema. Ross traži od njenih roditelja da joj kažu da će je čekati na aerodromu, nadajući se da će ona ipak htjeti ići na njihov medeni mjesec u [[Grčka|Grčku]]. Ross na kraju odluči povesti Rachel sa sobom, a Emily ih ugleda dok su zajedno na aerodromu te ponovo bježi od Rossa, koji zbog nje propušta let i ostavlja Rachel da sama ode u Grčku.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross Says Rachel&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After Ross Says Rachel |series= Prijatelji |airdate= 24. 9. 1998 |season= 5 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U četvrtoj epizodi pete sezone Ross se pokušava pomiriti s njom i nagovoriti je da se vrati u New York.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;pbs&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Phoebe Hates PBS |series= Prijatelji |airdate= 15. 10. 1998 |season= 5 |number= 4}}&lt;/ref&gt; Ona pristaje, ali pod uvjetom da se više nikad ne vidi s Rachel i da iz stana izbaci sve što je ona ikad dodirnula, što je praktično nemoguće. Kad sazna da je on na večeri s cijelom ekipom, uključujući i Rachel, kaže mu da mu ne može vjerovati i odluči da se razvedu. To je bilo njeno posljednje pojavljivanje u seriji. U 12. epizodi pete sezone Ross je saznao da se Emily ponovo udaje i zbog toga je ušao u vezu sa Janice, međutim, veza nije potrajala. Osam epizoda kasnije Rachel je u Rossovom stanu i na njegovoj telefonskoj sekretarici čuje poruku koju mu je Emily ostavila, dan prije njenog vjenčanja. Emily je željela razgovarati s Rossom o obnovi njihove veze, govoreći da je zabrinuta da su napravili grešku prilikom razvoda i da se premišlja u vezi s novim brakom. Rachel slučajno obriše poruku i premišlja se da li da kaže Rossu za nju. Na kraju mu odlučuje sve reći, ali ga uvjerava da je ne nazove.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ride-Along&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Ride-Along |series= Prijatelji |airdate= 29. 4. 1999 |season= 5 |number= 20}}&lt;/ref&gt; Prezime &quot;Waltham&quot; zapravo je ime grada u kojem je oboje autora serije pohađalo koledž.

Za ulogu Emily u razmatranju je najprije bila [[Patsy Kensit]], ali ju je odbila.&lt;ref&gt;{{cite news |author= Tom Russo |date= 10. 4. 1998 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,282615,00.html |title= Her Best 'Friends' Wedding? |work= Entertainment Weekly |issue=426 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20121011233405/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C282615%2C00.html |archive-date= 11. 10. 2012}}&lt;/ref&gt; Brak Rossa i Emily  trebao je trajati dosta duže, ali je Helen Baxendale zatrudnjela prije početka snimanja pete sezone i nije bila u mogućnosti putovati radi snimanja, pa su stoga njena pojavljivanja nakon četvrte sezone reducirana.&lt;ref name=&quot;dvd&quot;&gt;{{cite video |people= Kevin S. Bright; Marta Kauffman; David Crane |date= 2004 |title= Friends: The Complete Fourth Season DVD audio commentary for &quot;The One with Ross's Wedding&quot; |medium= DVD |location= [[Los Angeles]] |publisher= Warner Home Video}}&lt;/ref&gt; Baxendale je zamoljena da reprizira svoju ulogu u desetoj sezoni, ali je to odbila kako bi glumila u predstavi ''[[After Miss Julie]]'' na West Endu i zato što nije željela isti nivo pažnje tabloida kao što je to bio slučaj 1998.&lt;ref&gt;{{cite news |author= Emma Brockes |date= 28. 11. 2003 |url= https://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |title= 'I don't feel like a drip' |work= The Guardian |access-date= 7. 7. 2009 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140912153639/http://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |archive-date= 12. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

==== Stephen i Andrea Waltham ====
'''Stephen''' ([[Tom Conti]]) i '''Andrea Waltham''' ([[Jennifer Saunders]]): Emilyin otac i goropadna maćeha, predstavljeni u epizodi &quot;The One with Ross's Wedding, Part 2&quot;. Brak im je hladan i otvoreno se odnose s prezirom jedno prema drugome. Podjednako su neprijateljski raspoloženi prema Jacku i Judy Geller kad Gelleri odbiju platiti preuređivanje njihove kuće nakon svadbenog prijema. Tokom vjenčanja, poput svih gostiju, šokirani su i krajnje zatečeni kad Ross slučajno rekne Rachelino ime umjesto Emilyinog tokom izgovaranja bračnih zavjeta. U epizodi &quot;The One After Ross Says 'Rachel'&quot; Stephen ljutito govori Rossu da se Emily sakrila nakon što je pobjegla kroz prozor u kupatilu i da se sada osjeća poniženom, ali to ne sprečava Andreu da Rossu pred Stephenom kaže da misli da je on (Ross) &quot;vrlo sladak&quot;. Andreine posljednje riječi u seriji bile su &quot;Nazovi me&quot; (upućene Rossu), a Stephenove, upućene Andrei kao odgovor na njeno flertovanje s Rossom, bile su: &quot;Provodiš pola života u kupatilu – zašto ''ti'' nikad ne pobjegneš kroz prokleti prozor?!&quot;

=== Sezona 5 ===
==== G. Zelner ====
'''Gospodin Zelner''' ([[Steve Ireland]]): izvršni direktor u &quot;Ralph Laurenu&quot;, koji intervjuira Rachel za posao u 17. epizodi pete sezone, istovremeno otkrivajući da je teško nositi se s njenim &quot;bubicama&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Inadvertent&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Rachel's Inadvertent Kiss |series= Prijatelji |airdate= 18. 3. 1999 |season= 5 |number= 17}}&lt;/ref&gt; Rachel ga nenamjerno poljubi tokom razgovora, ali ipak dobija posao. Izgleda vrlo plašljiv i ozbiljan u vezi sa svojim poslom. Nakon što je Rachel unaprijeđena u sedmoj sezoni, on od gostujućeg postaje epizodni lik. U 14. epizodi desete sezone otpušta Rachel nakon što saznaje za njen razgovor s predstavnikom &quot;[[Gucci]]ja&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Consuela&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Princess Consuela |series= Prijatelji |airdate= 26. 2. 2004 |season= 10 |number= 14}}&lt;/ref&gt; Ross pokušava vratiti Rachelin posao podmićivanjem Zelnera: Zelner ima sina Rossa koji voli dinosaure. Ross se predstavi kao &quot;Ron&quot;, šokiran činjenicom da je Zelnerov sin njegov imenjak.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;/&gt;

==== Kim ====
'''Kim''' ([[Joanna Gleason]]): Rachelina kolegica u &quot;Ralph Laurenu&quot;. U epizodi &quot;The One Where Rachel Smokes&quot; Rachel pomisli da propušta trenutke kada se donose važne odluke s obzirom na to da one uvijek budu donesene kad Kim uzme pauzu za cigaretu. Pokušava početi pušiti kako bi mogla ostati u toku, ali biva neuspješna kada Kim, koju je Rachelino šašavo ponašanje u pokušajima da joj se pridruži dok puši u početku zbunjivalo, zaprijeti da će je otpustiti ako nastavi štetiti svom zdravlju.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Smokes&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Smokes |series= Prijatelji |airdate= 8. 4. 1999 |season= 5 |number= 18}}&lt;/ref&gt; Kasnije, Kim pomisli da je Rachel poljubila [[Ralph Lauren|Ralpha Laurena]] da bi joj preuzela posao, a ustvari je vidjela Phoebe kako ljubi &quot;Kennyja iz kopirnice&quot;. Nakon što bezuspješno pokuša poreći aferu, Rachel se počne pretvarati da ju je Ralph ostavio. Kim joj povjeruje kad vidi ono za što je mislila da je hladan pogled Ralpha (koji je glumio samog sebe) u liftu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Teeth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Teeth |series= Prijatelji |airdate= 18. 11. 1999 |season= 6 |number= 8}}&lt;/ref&gt;

=== Sezona 6 ===
''Napomena'': Nijedan lik predstavljen u ovoj sezoni nije se pojavio u kasnijim sezonama. Stoga su navedeni u odjeljku &quot;[[#Samo sezona 6|Samo sezona 6]]&quot;.

=== Sezona 7 ===
==== Tag Jones ====
[[Datoteka:Cahill, Eddie (USAF).jpg|mini|upright|[[Eddie Cahill]] pojavio se kao Tag Jones u šest epizoda sedme i jednoj epizodi osme sezone]]
'''Tag Jones''' ([[Eddie Cahill]]): Rachelin neiskusni, ali privlačni novi pomoćnik u &quot;Polo Ralph Laurenu&quot;. Zapošljava ga nakon što bude promovirana, ne zato što je najbolji izbor nego zato što je očarana njime.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Assistant&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Rachel's Assistant |series= Prijatelji |airdate= 26. 10. 2000 |season= 7 |number= 4}}&lt;/ref&gt; Nakon što se i on zainteresira za nju, pokušavaju sakriti svoju vezu od njenog šefa Zelnera, inače bi Tagovo zapošljenje bilo sukob interesa.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Candy&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with All the Candy |series= Prijatelji |airdate= 7. 12. 2000 |season= 7 |number= 9}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;The One Where They All Turn Thirty&quot; Rachel prekida s njim kad shvati da ga njihova razlika od šest godina čini premladim i nezrelim za vezu s njom ako se ona namjerava držati svog plana da se uda.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thirty&quot;/&gt; Ponovo se pojavljuje u epizodi &quot;The One with the Red Sweater&quot; u osmoj sezoni kad Phoebe misli da je on otac Rachelinog nerođenog djeteta. Tag kaže Rachel da je mnogo sazrio od njihovog prekida i da želi nastaviti njihovu vezu, ali odustane kad otkrije da ona čeka dijete s nekim drugim. Kasnije se sastaje s Rossom, koji je zapravo otac i koji nosi istu vrstu crvenog džempera.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sweater&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Red Sweater |series= Prijatelji |airdate= 4. 10. 2001 |season= 8 |number= 2}}&lt;/ref&gt;

==== Charles Bing / Helena Handbasket ====
'''Charles Bing / Helena Handbasket''' ([[Kathleen Turner]]): Chandlerov otac i Norin bivši suprug, transvestit, koji je redovno spominjan u prethodnim sezonama, ali ne i viđen. Odlučna pozvati ga na njihovo vjenčanje u epizodi &quot;The One with Chandler's Dad&quot;, Monica odvuče Chandlera na njegovu burlesku u Las Vegas, gdje je prvi put viđen u seriji, nastupajući pod imenom &quot;Helena Handbasket&quot;. Chandler ga poziva na vjenčanje&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;CDad&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Chandler's Dad |series= Prijatelji |airdate= 10. 5. 2001 |season= 7 |number= 22}}&lt;/ref&gt; te on i Nora otprate Chandlera do oltara u epizodi &quot;The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1 |series= Prijatelji |airdate= 17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23}}&lt;/ref&gt; Nije se pojavio na svadbenom prijemu u epizodi &quot;The One After 'I Do'&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;I Do&quot;/&gt; iako se u izrezanoj sceni vidi kako plače na spratu nakon što Joey slučajno uništi njegovu haljinu. Lik Charlesa, koga glumi žena, ostavljen je dvosmislen, a podrazumijeva se da je zapravo transrodna žena.

=== Sezona 8 ===
==== Emma ====
'''Emma Geller-Green''' (Cali i Noelle Sheldon): Rachelina i Rossova kćerka. Iako je Ross prvobitno htio nazvati svoju kćerku &quot;Isabella,&quot; Rachel je zaplakala kad je odlučila da to ime ne odgovara djetetu, a bila je zgrožena preostalim izborom, [[Delilah]]. Monica ljubazno predlaže ime &quot;Emma,&quot; koje je odabrala za svoju buduću kćerku još kad je imala 14 godina, ali se, s obzirom na to da se &quot;ništa ne slaže dobro s 'Bing'&quot;, pomiruje s time &quot;da je propala&quot; i prepušta to ime Rachel da ga ona dadne svojoj kćerki.

=== Sezona 9 ===
==== Mike Hannigan ====
[[Datoteka:Paul Rudd (cropped).jpg|mini|upright|[[Paul Rudd]] glumio je Mikea Hannigana, Phoebeinog momka i supruga, u devetoj i desetoj sezoni]]
'''Michael &quot;Mike&quot; Hannigan''' ([[Paul Rudd]]): Phoebein momak i kasnije suprug. Početkom sezone Joey i Phoebe odlučuju otići na dvostruki sastanak, obećavajući da će naći jedno drugom partnere naslijepo.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Pediatrician&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Pediatrician |series= Prijatelji |airdate= 10. 10. 2002 |season= 9 |number= 3}}&lt;/ref&gt; Međutim, Joey zaboravlja na Phoebein sastanak i, u želji da spriječi da ona to otkrije, kad ona upita za ime muškarca s kojim joj je sredio sastanak, pretvara se da se muškarac zove Mike. Zatim ulazi u kafić i očajnički viče &quot;Mike!&quot; Hannigan se odaziva i biva uvučen na sastanak, što ne prolazi dobro kad Mike, slučajno, jasno daje do znanja Phoebe da zapravo ne poznaje Joeyja, a Joey pokušava popraviti situaciju, posljedično uznemirujući Phoebe i otkazujući svoj sastanak naslijepo s Mary-Ellen. Mikeu je žao Phoebe dok je posmatra kako odlazi, a kad je sutradan ponovo vidi u kafiću, razgovara s njom i objašnjava da je pristao biti uvučen na sastanak jer mu je bilo rečeno da će dobiti besplatnu večeru, što nije dobio, i sresti lijepu djevojku, što se jest dogodilo. Polaskana Phoebe pristaje kad je pozove na drugi sastanak,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sharks&quot;&gt;{{cite episode|title= The One with the Sharks |series= Prijatelji |airdate= 17. 10. 2002 |season= 9 |number= 4}}&lt;/ref&gt; koji ispada podjednako loš kao i prvi zahvaljujući Rossu, koji slučajno uznemiri Phoebe prije sastanka, zbog čega ona provodi veći dio noći plačući na njegovom ramenu. Ross odlazi u Mikeovu kuću i pokušava mu objasniti da je slučajno uznemirio Phoebe, što pokreće lanac smiješnih događaja koji rezultiraju time da Mike na kraju odluči da još ima osjećaje prema Phoebe i u 16. epizodi devete sezone oni odlučuju živjeti zajedno.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Boob Job&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Boob Job |series= Prijatelji |airdate= 20. 2. 2003 |season= 9 |number= 16}}&lt;/ref&gt; Phoebe predlaže da bi se jednog dana mogli vjenčati, ali on joj govori da se, nakon svog zbrkanog razvoda, više nikad ne želi vjenčati, što rezultira prekidom. Emotivno nesposobni da budu odvojeni, pomiruju se u sljedećoj epizodi.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Memorial Service&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Memorial Service |series= Prijatelji |airdate= 13. 3. 2003 |season= 9 |number= 17}}&lt;/ref&gt; U finalu sezone Monica poziva Mikea na [[Barbados]] s ekipom prijatelja, gdje on zaprosi Phoebe u isto vrijeme kao i David. Ona ih odbija obojicu, ali govori Davidu da je Mike muškarac s kojim želi biti. Na početku desete sezone Mike je primoran prekinuti s Precious ([[Anne Dudek]]), djevojkom koju je viđao otkad je raskinuo s Phoebe, ali Phoebe (koja nervira Precious zovući je &quot;Susie&quot;), uvjeri Precious da ''ona'' ostavi njega.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Joey &amp; Rachel Kiss&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After Joey and Rachel Kiss |series= Prijatelji |airdate= 25. 9. 2003 |season= 10 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U petoj epizodi desete sezone Mike zvanično prosi Phoebe&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel's Sister Babysits&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel's Sister Babysits |series= Prijatelji |airdate= 30. 10. 2003| season= 10 |number= 5}}&lt;/ref&gt; te ih Joey vjenča sedam epizoda kasnije ispred &quot;Central Perka&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe's Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 12. 9. 2004 |season= 10 |number= 12}}&lt;/ref&gt; Kad Phoebe nakratko promijeni ime u &quot;Princess Consuela Bananahammock&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Consuela&quot;/&gt; Mike rekne da će on promijeniti ime u &quot;Crap Bag&quot; (&quot;Vreća smeća&quot;), što Phoebe natjera da vrati svoje ime. Nakratko se pojavljuje u posljednjoj epizodi, donoseći Moniki i Chandleru natpis &quot;Dobro došla na svijet, bebo Bing&quot;. On govori Phoebe da i on želi imati dijete, sa čim se ona složi.

==== Theodore i Bitsy Hannigan ====
'''Theodore i Bitsy Hannigan''' ([[Gregory Itzin]] i [[Cristine Rose]]): Mikeovi bogati, nadmeni roditelji. On im predstavi Phoebe&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Song&quot;/&gt; i ubrzo nakon toga oni jasno stave do znanja da ne odobravaju njihovu vezu jer ih iritiraju i zbunjuju njene čudne &quot;bubice&quot;, ali Mike im se usprotivi i izjavi svoju ljubav prema njoj pred njima i njihovo dvoje &quot;grešno dosadnih&quot; prijatelja (koje, također, zbunjuju Phoebine &quot;bubice&quot;). Oni kasnije upoznaju Joeyja, koji ih zbuni komentarom o tome kako je lijepo što &quot;njihovi klinci odrastaju&quot; (Phoebe mu je rekla da joj je on &quot;poput oca&quot;) i kasnije dolaze na vjenčanje. Theodore &quot;smrvi pilulu&quot; u suprugino piće na vjenčanju kako ona ne bi napravila scenu i ona djeluje sretno i bezbrižno.

==== Amy Green ====
[[Datoteka:Christina Applegate 2014 Comic Con (cropped).jpg|upright|mini|[[Christina Applegate]] glumila je Amy Green]]
'''Amy Green''' ([[Christina Applegate]]): jedna od Racheline dvije sestre. Prvi se put pojavila u osmoj epizodi devete sezone.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel's Other Sister&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Rachel's Other Sister |series= Prijatelji |airdate= 21. 11. 2002 |season= 9 |number= 8}}&lt;/ref&gt; Dolazi kod Monike i Chandlera na večeru za Dan zahvalnosti, gdje se ljuti nakon što sazna da neće dobiti starateljstvo nad Emmom ako Rachel i Ross umru. Gruba, hedonistična, bezobrazna, amoralna, materijalistična i potpuno neosjetljiva na tuđa osjećanja, veoma iritira prijatelje svojim okrutno iskrenim mišljenjima o njima i sebičnim, egocentričnim stavom, ali djeluje kao da se pomalo plaši Monike, uvjerena da je luda (nakon što je svjedočila Monikinim bizarnim pravilima u vezi s jedenjem iz porculanskih tanjira koje su ona i Chandler dobili kao poklon povodom vjenčanja). Kada se Rachel i Amy kasnije posvađaju nakon što Amy, po Rachelinom mišljenju, uvrijedi Emmu, to rezultira tučom, prilikom koje su razbile jedan od Monikinih tanjira (zbog čega se Monica gotovo onesvijesti). Chandler ih tada obje ukori kao što bi to jedan otac uradio i zatraži da se Amy izvini zbog toga što je upropastila Dan zahvalnosti, što ona i učini. Kasnije joj daje nagovještaj da je njihova tuča bila &quot;prava stvar za uzbuđenje&quot;. Rachel se pomiruje s Amy nakon što joj ponudi da koristi popust koji ona ima u &quot;Ralph Laurenu&quot; kao zaposlenica.

Amy se ponovo pojavljuje u 5. epizodi 10. sezone, gdje govori Rachel da se planira udati za Myrona, oca svog bivšeg momka Marka, koji je bogat. Ipak, nakon Rachelinog savjeta da pokuša sama zarađivati otkazuje zaruke i prenoći u Rachelinom i Joeyjevom stanu. Rachel je pokušava naučiti odgovornosti puštajući je da čuva Emmu (koju Amy zove &quot;Ella&quot;, insistirajući na tome da je to ime ljepše) te je natjerati da prestane biti tako sebična i da učini nešto lijepo za nekoga. Na kraju, Amy odluči poslušati Rachelin savjet i učiniti nešto lijepo za Emmu. Samo, problem je u tome što je samozaokupljena i egocentrična Amy odlučila probušiti Emmine uši. Ross i Rachel užasnuti su i ljuti na nju, naročito nakon što otkrije da planira postati stilistica za bebe (što se kasnije ispostavlja kao promašaj). Ipak, Amy i Rachel ponovo se pomiruju na kraju epizode kad počnu tračati o tome kako se njihova sestra Jill prilično udebljala. To je bila indirektna referenca na tadašnju trudnoću Reese Witherspoon (koja glumi Jill).

Iako je Amy, poput njenog oca Leonarda, namjerno osmišljena kao neprijatan i nedopadljiv lik, humor koji je proizvodila uzrokovao je da, opet poput oca, postane zapamćena kao lik koji su ljubitelji serije &quot;voljeli mrziti&quot;. Applegate je 2003. osvojila Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji za nastup u epizodi &quot;The One with Rachel's Other Sister&quot; te ponovo nominirana za izvedbu u epizodi &quot;The One Where Rachel's Sister Babysits&quot;.

==== Charlie Wheeler ====
[[Datoteka:Aisha Tyler SDCC 2014.jpg|mini|upright|[[Aisha Tyler]] glumila je Joeyjevu, a zatim Rossovu djevojku, također paleontologinju, u devetoj i desetoj sezoni]]
'''Charlie Wheeler''' ([[Aisha Tyler]]): privlačna profesorica paleontologije, u koju se Ross zaljubi u epizodi &quot;The One with the Soap Opera Party&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Soap Opera Party&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Soap Opera Party |series= Prijatelji |airdate= 24. 4. 2003 |season= 9 |number= 20}}&lt;/ref&gt; Planira je pozvati da izađu, ali biva prekasno kad ona umjesto toga izađe sa Joeyjem. Prvobitno ljut, Ross na kraju prihvata njihovu vezu i pomaže Joeyju da smisli inteligentna mjesta za sastanke u epizodi &quot;The One with the Fertility Test&quot;. Na Rossovoj paleontološkoj konferenciji na Barbadosu u finalu devete sezone Charlie kaže Joeyju da nemaju ništa zajedničko i prekida s njim. Potom se počne viđati s Rossom. U šestoj epizodi desete sezone ostavlja ga i vraća se svom ranijem momku, dr. Benjaminu Hobartu ([[Greg Kinnear]]).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Grant&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Grant |series= Prijatelji |airdate= 6. 11. 2003 |season= 10 |number= 6}}&lt;/ref&gt;

Lik Charlie osmišljen je kao odgovor na kritike koje je produkcijska ekipa serije dobijala zbog premalog broja nebjelačkkih likova. Charlie je bila tek drugi važniji sporedni lik koji tumači [[Afroamerikanci|tamnoputa]] glumica, nakon pojavljivanja [[Gabrielle Union]] u ulozi Kristen Lang u epizodi &quot;The One with the Cheap Wedding Dress&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cheap Wedding Dress&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Cheap Wedding Dress |series= Prijatelji |airdate= 15. 3. 2001 |season= 7 |number= 17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author= Jennifer Armstrong |date= 25. 4. 2003 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,444594,00.html |title= 'Friend' of the Day |work= Entertainment Weekly |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090225063831/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C444594%2C00.html |archive-date= 25. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; Uloga nije specifično osmišljena za tamnoputu glumicu. Tyler je rekla za ''[[Tampa Bay Times|St. Petersburg Times]]'': &quot;Nadam se da će frustraciju [publike zbog manjka etničke / rasne raznolikosti] ublažiti činjenica da se, kad su kreirali ovu ulogu, nisu uplašili [težine koju nosi]. Osmislili su je da bude tako pametna i seksi i na višem nivou, nije bila tek neka crna djevojka u ''Prijateljima''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author= Eric Deggans |date= 12. 3. 2004 |url= http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |title= Swerving again |work= St Petersburg Times |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719091936/http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |archive-date= 19. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Sezona 10 ===
[[Datoteka:Anna Faris - Guardians of the Galaxy premiere - July 2014 (cropped).jpg|mini|desno|upright|[[Anna Faris]] glumila je Eriku, mladu trudnicu koja dozvoljava Moniki i Chandleru da usvoje njene blizance u 10. sezoni]]
==== Erica ====
'''Erica''' ([[Anna Faris]]): djevojka iz [[Cincinnati]]ja koja odlučuje dozvoliti Moniki i Chandleru da usvoje njene bebe u epizodi &quot;The One with the Birth Mother&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth Mother&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Birth Mother |series= Prijatelji |airdate= 8. 1. 2004 |season= 10 |number= 9}}&lt;/ref&gt; Posjećuje New York u epizodi &quot;The One Where Joey Speaks French&quot; te razgleda turističke znamenitosti s Monicom i Chandlerom. Dobija trudove na kraju epizode &quot;The One with Rachel's Going Away Party&quot; i rađa blizance Eriku i Jacka u posljednjoj epizodi.

==== Jack i Erica Bing ====
'''Jack i Erica Bing''' – usvojena djeca Monike i Chandlera. Tumačili su ih Cristobal i Antonella. Otkriveno je da Monica i Chandler nisu znali da će dobiti blizance na usvajanje dok nisu rođeni. Chandler predloži da daju jedno od njih na daljnje usvajanje, ali Monica odbija, rekavši: &quot;Ne možemo ih razdvojiti. Oni su naša djeca i idu s nama.&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;/&gt;

==== Missy Goldberg ====
'''Missy Goldberg''' ([[Ellen Pompeo]]): žena s Rossovog i Chandlerovog koledža, na kojem se obojica dogovore da je neće pozvati na sastanak kako ne bi pokvarili prijateljstvo. Predstavljena je u epizodi &quot;The One Where the Stripper Cries&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stripper Cries&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where the Stripper Cries |series= Prijatelji |airdate= 5. 2. 2004 |season= 10 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Na okupljanju Chandler dozvoljava Rossu da prekine dogovor, jer je sad on oženjen, i otkriva se da su se Chandler i Missy mnogo puta ljubili na koledžu po završetku predavanja, i to u naučnim laboratorijama, koje Ross zove svojim &quot;terenom&quot;.

==== Benjamin Hobart ====
'''Benjamin Hobart''' ([[Greg Kinnear]]): paleontolog, [[Nobelova nagrada|nobelovac]] i bivši momak Rossove djevojke Charlie Wheeler, predstavljen u epizodi &quot;The One with Ross's Grant&quot;. Vidjevši Charlie prvi put nakon dugo vremena i upoznavši Rossa (koji ga zbunjuje šašavim komentarima), na kraju priznaje Rossu da je još zaljubljen u nju i zatim ga neuspješno pokušava uvjeriti da prekine s njom. Kad Ross odbije, Benjamin mu to zamjeri, što ispoljava postavljajući krajnje luckasta pitanja na Rossovom razgovoru za dodjelu subvencije. On i Charlie na kraju ponovo postaju par nakon što ga Ross natjera da prizna svoje postupke pred njom.

==== Amanda Buffamonteezi ====
'''Amanda Buffamonteezi''' ([[Jennifer Coolidge]]): dosadna gospođa koja je nekad živjela u istoj zgradi prije nego što se preselila u Englesku.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross' Tan&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Tan |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 2004 |season= 10 |number= 3}}&lt;/ref&gt; Govori s lažnim engleskim naglaskom i tvrdi da je spavala s [[Evel Knievel|Evelom Knievelom]]. Njen napuhani ego i krajnja usmjerenost samo na sebe čine da je Monica i Phoebe smatraju nepodnošljivom, ali, ne želeći povrijediti njena, uprkos svemu, dobronamjerna osjećanja, slože se da se nađu s njom u kafiću nakon što Chandler uništi njihov prvobitni plan da joj se ne javljaju ni na jedan telefonski poziv učinivši upravo to i rekavši joj da su one u stanu s njim, nakon čega je zbuni komentarom da ide na pedikuru prije nego što preda telefon Moniki.

Coolidge se pojavljuje i u ''[[Joey (serija)|Joeyju]]'', gdje glumi njegovu agenticu.

==== Roy ====
'''Roy''' ([[Danny DeVito]]): striper u epizodi &quot;The One Where the Stripper Cries&quot;, koga u posljednji tren unajme za Phoebeinu djevojačku večer nakon što ona izrazi razočaranje time što zabava nije &quot;prljavija&quot;. Pod pritiskom od Phoebe (koja ih je zaboravila zamoliti da unajme stripera prije nego što je zabava zapravo počela), prijatelji pregledaju telefonski imenik i nazovu prvog stripera čiji broj pronađu, tražeći od njega da brzo stigne u Monikin stan, gdje se zabava održava. Kad se pojavi, djevojke se iznenade kad vide da ima najmanje 50 godina, ali i da je u zabludi o svom fizičkom izgledu, jer očito ima problema s prihvatanjem činjenice da nije graciozno ostario i da ženama više nije fizički privlačan. Kad vidi da Phoebe ne uživa u njegovom nastupu, iznervira se, posebno kad ona rekne, dok se grči, da &quot;ovako ona izgleda kad je uzbuđena&quot;. Zatim počnu raspravljati treba li mu ili ne treba platiti dolazak nakon prilično teškog i užurbanog puta do stana s njegove strane, a kad ona odbije dozvoliti saosjećajnoj Rachel i Moniki da mu plate i još ga izvrijeđa, osjetljivi striper uzruja se i počne plakati, prisiljen prihvatiti činjenicu da više nije fizički privlačan, ali skidanje je sve što zna. Osjećajući krivicu, Phoebe ga tješi i govori mu da bi trebao podučavati skidanju umjesto da ga izvodi. Na njeno insistiranje, on tada nastupa posljednji put za zabavu.

==== Mackenzie ====
'''Mackenzie''' ([[Dakota Fanning]]): kćerka trenutnih stanara u kući koju Monica i Chandler kupe. Ona na kraju pomaže Joeyju da se nosi s brigama u vezi sa Chandlerovim i Monikinim odlaskom iz grada. Kao osvetu za Joeyjevo pretjerano zabrinuto ponašanje, Monica i Chandler nakratko se pretvaraju da je Mackenzie duh.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;/&gt;

== Likovi u samo jednoj sezoni ==
=== Samo sezona 1 ===
[[Datoteka:George Clooney 2016.jpg|mini|upright|[[George Clooney]] (''na slici'') i [[Noah Wyle]] glume doktore Michaela Mitchella i Jeffreyja Rosena, tim redoslijedom. U ''[[Hitna služba (serija)|Hitnoj službi]]'' tumače uloge [[Doug Ross|Douga Rossa]] i [[John Carter (Hitna služba)|Johna Cartera]].]]
==== Joseph Tribbiani Sr. i Gloria Tribbiani ====
'''Joseph''' i njegova supruga '''Gloria Tribbiani''' ([[Brenda Vaccaro]]), osim Joeyja, imaju i još sedam kćerki: Ginna, Tinna, Dina, Mary Angela, Mary Teresa, Veronica i Cooky. Joeyjev otac, Joseph Tribbiani Sr. ([[Robert Costanzo]]), pojavio se u 13. epizodi prve sezone, kada posjeti Joeyja, te Joey otkriva da njegov otac ima aferu s drugom ženom, Ronni ([[Lee Garlington]]). Joeyjeva majka Gloria, koja je sve vrijeme potajno znala za aferu, nalaže Joeyju da prestane pokušavati nagovoriti oca da je okonča jer joj je muž postao neobično lijep otkad ju je počeo varati. Prema Joeyjevim i Ginninim riječima, Gloria je bila jednom spomenuta u medicinskom časopisu zbog činjenice da su njene trudnoće bile odmah nakon njenog porođaja, što je rezultiralo time da je svako njeno dijete rođeno devet mjeseci nakon prethodnog. U sedmoj sezoni Joey je spomenuo da Gloria mrzi Poštu SAD-a i Irce. Joeyjevi roditelji pojavljuju se samo jednom u seriji, dok se otac ponovo pojavljuje u ''[[spin-off]]'' seriji &quot;Joey&quot;, čime je Robert Costanzo, uz Matta LeBlanca, postao jedini od glumačke ekipe ''Prijatelja'' koji se pojavio u ''Joeyju''.

==== Michael Mitchell i Jeffrey Rosen ====
[[Ljekar|Doktori]] '''Michael Mitchell''' ([[George Clooney]]) i '''Jeffrey Rosen''' ([[Noah Wyle]]): dvojica ljekara koje Monica i Rachel upoznaju u bolnici i odu na sastanak s njima. Njih dvije zamijene identitete radi [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenog osiguranja]], što na kraju uzrokuje da stvari krenu ludim tokom. Dr. Mitchell kasnije spasi život Rossovom majmunu Marcelu, koji proguta pločice sa slovima iz igre [[Scrabble]] i zamalo se uguši.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Two Parts&quot;/&gt; (Clooney i Wyle već su glumili ljekare u ''[[Hitna služba (serija)|Hitnoj službi]]'' kada su se zajedno pojavili u ''Prijateljima''.)

==== Jill Goodacre Connick ====
'''[[Jill Goodacre Connick]]''' (glumi samu sebe) ostaje zarobljena sa Chandlerom u predvorju s [[bankomat]]om u epizodi &quot;The One with Blackout&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Blackout&quot;/&gt; Chandler koristi njen mobitel kako bi obavijestio Joeyja i ostale, upušta se u nelagodan razgovor s njom i igra igru ​​&quot;zavrti telefonsku olovku iznad glave&quot;.

==== Alan ====
'''Alan''' ([[Geoffrey Lower]]) Monikin je momak u epizodi &quot;The One with the Thumb&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thumb&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Thumb |series= Prijatelji |airdate= 6. 10. 1994 |season= 1|number= 3}}&lt;/ref&gt; Svi ga vole više nego što ga voli Monika. Na kraju epizode Monica prekida s njim i razgovara o prekidu s ostalim prijateljima kao da su i oni prekinuli s njim. Ironija je u tome što Alan osjeti olakšanje kad Monica prekine s njim jer jednostavno ne podnosi njene prijatelje, kako sam kaže.

==== Lydia ====
'''Lydia''' ([[Leah Remini]]): samohrana buduća majka pri čijem porodu Joey pomaže prije nego što Carol rodi Bena.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth&quot;/&gt; Njihovi razgovori uglavnom se vrte oko toga čija je omiljena košarkaška ekipa bolja: [[Boston Celtics]] (Lydia) ili [[New York Knicks]] (Joey). Na kraju stiže otac Lydijine bebe, a Joey ih ostavlja same. Remini se prvobitno bila prijavila na audiciju za ulogu Monike.

==== Roger ====
'''Roger''' ([[Fisher Stevens]]): psihijatar s kojim Phoebe izlazi u epizodi &quot;The One with the Boobies&quot;. Ostali prijatelji brzo razviju antipatiju prema njemu nakon što (vrlo precizno) dijagnosticira njihove nesvjesne potrebe i nedostatke, poput Chandlerovih problema s intimnošću i Rossove krivice zbog toga što su ga roditelji favorizirali u odnosu na Monicu, te njihovu narcisoidnu dinamiku grupe. Phoebe prekida s njim, pridruživši se ostalima u mržnji prema njemu; više ga nikada ne vide, ali se spominje u sljedećoj epizodi (&quot;The One with the Candy Hearts&quot;) kada ga Phoebe nazove jer &quot;lijepo je imati sastanak na [[Valentinovo]]&quot;, u suštini potvrđujući ono što je rekao o njenom osjećaju traženja potvrde i privrženosti.

=== Samo sezona 2 ===
{{multiple image|direction=vertical
|image1= Chris Isaak at NAMM 1 25 2014 -15 (12243161146).jpg |caption1= [[Chris Isaak]] glumi [[#Rob Donnan|Roba Donnana]], s kojim se Phoebe viđa i koji joj zabrani da dolazi u biblioteku jer je pjevala pjesme koje, kako tvrde roditelji, negativno utječu na djecu.
|image2 = Julia Roberts 2011 Shankbone 3.JPG |caption2= [[Julia Roberts]] odglumila je [[#Susie Moss|Susie Moss]], koja se osvećuje Chandleru (koji joj je u djetinjstvu podigao suknju kako bi otkrio njeno donje rublje) tako što mu je skinula odjeću i ostavila mu svoje donje rublje na javnom mjestu.
|image3= Brooke Shields 2011 (Cropped).jpg |caption3= [[Brooke Shields]] tumači ulogu [[#Erika Ford|Erike Ford]], koja uhodi Joeyja vjerujući da je on dr. Drake Ramoray, lik koji Joey glumi u ''[[Dani naših života|Danima naših života]]''.
----
|footer= Troje glumaca sa slika pojavilo se u epizodi &quot;[[The One After the Superbowl]]&quot; (1996).}}
==== Caroline Duffy ====
'''Caroline Duffy''' ([[Lea Thompson]]): karikaturistica. Reprizirajući ulogu iz serije ''[[Caroline u gradu]]'', razgovara sa Joeyjem i Chandlerom – vidjevši ih s Benom i posljedično misleći da su ljubavnici – u epizodi &quot;The One with the Baby on the Bus&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bus&quot;/&gt;

==== Eddie Manoick ====
'''Eddie Manoick''' ([[Adam Goldberg]]): Chandlerov cimer nakon što se Joey preseli u drugi stan, dobivši epizodnu ulogu dr. Drakea Ramoraya u ''[[Dani naših života|Danima naših života]]''.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Joey Moves&quot;/&gt; Chandler ubrzo shvata da nemaju ništa zajedničko: Eddie mrzi ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačku službu]]'', [[stoni nogomet]] i [[sport]] općenito. Kad se čini da se uspješno zbližavaju, Eddie otkriva svoje poremećene unutrašnje misli i počinje pokazivati ​​znakove mentalne bolesti, poput krađe glava lutaka iz robne kuće [[Macy's]] i opsesivne dehidracije voća. U epizodi &quot;The One Where Dr. Ramoray Dies&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ramoray&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Dr. Ramoray Dies |series= Prijatelji |airdate= 21. 3. 1996 |season= 2|number= 18}}&lt;/ref&gt; sumnja da je Chandler spavao s njegovom bivšom djevojkom Tilly i ubio njegovu [[Zlatna ribica|zlatnu ribicu]]. Kasnije zaboravlja te događaje, ali Chandler zahtijeva da se iseli nakon što sazna da ga Eddie gleda kako spava.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Eddie Go&quot;/&gt; Eddie pristaje otići, ali kasnije poriče da se razgovor dogodio, vjerujući umjesto toga da su on i Chandler otišli na vikend-putovanje u Las Vegas. Chandler se na kraju rješava Eddieja dozvoljavajući Joeyju da se vrati nakon što Joeyjeva karijera posustane poslije smrti dr. Ramoraya. Promijene brave, iznesu Eddiejeve stvari u hodnik i pretvaraju se da nikad nije tamo živio; zbunjen, Eddie odlazi i više nije viđen.

Goldberg se kasnije pojavio u drugoj sezoni ''Joeyja'' kao '''Jimmy Costa''', biološki otac Joeyjevog nećaka Michaela.

==== Rob Donnan ====
'''Rob Donnan''' ([[Chris Isaak]]): Rob zamoli Phoebe da pjeva djeci u biblioteci, ali roditelji ostanu užasnuti njenim morbidno iskrenim tekstovima. Međutim, djeci se pjesme sviđaju i dolaze u kafić slušati je, a Phoebe uči Roba &quot;Smelly Cat&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Superbowl&quot;/&gt; Isaakova pjesma &quot;[[Wicked Game]]&quot; svira u pozadini kad Rachel i Ross prvi put spavaju zajedno (&quot;The One Where Ross and Rachel...You Know&quot;).

==== Zaposlenici zoološkog vrta ====
Upravnik zoološkog vrta ([[Fred Willard]]) u koji je Ross poslao Marcela pokušava prikriti provalu u kojoj je Marcel otet i kasnije prisiljen nastupati u šoubiznisu. Kad Ross ode u zoološki vrt kako bi posjetio Marcela, upravnik slaže Rossu da je Marcel uginuo. Ross kasnije saznaje šta se dogodilo od neobičnog domara ([[Dan Castellaneta]]), neobičnog čovjeka sa čudnom fasciniranošću životinjama u zoološkom vrtu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Superbowl&quot;/&gt;

==== Susie Moss ====
'''Susie &quot;Gaćice&quot; Moss''' ([[Julia Roberts]]): Chandlerova stara prijateljica iz djetinjstva, koja radi na produkciji filma&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Superbowl&quot;/&gt; i s kojom Chandler ima burnu historiju: kad su bili u osnovnoj školi, Chandler joj je podigao suknju dok je bila na sceni, otkrivši njeno donje rublje cijeloj školi, i ona to nije preboljela sve dok nije završila srednju školu. Dogovore sastanak, a Chandler ne sluti da je to plan osvete. Nakon što ga je uvjerila da obuče njene gaćice, Susie ga vodi na večeru, svlači ga u muškom toaletu i odlazi s njegovom odjećom, ostavljajući ga odjevenog samo u gaćice. Nikad više nije viđena. Roberts i Perry kratko su bili u vezi u stvarnom životu.

==== Jean-Claude Van Damme ====
'''[[Jean-Claude Van Damme]]''' (glumi sam sebe): glumac u filmu koji Susie producira, a za čiju se pažnju nadmeću Monica i Rachel. Monica je zaljubljena u njega, ali je previše stidljiva da bi ga pozvala da izađu, pa Rachel pokušava u njeno ime, ali on kaže da bi radije izašao s njom (Rachel). Rachel traži dozvolu od Monike, koju ona nerado dadne. Nakon što Rachel ode s njim na sastanak, nastane svađa između nje i Monike koja završava time što Rachel kaže Moniki da ga više neće viđati kako bi Monica mogla izaći s njim. Kad Monica ode s njim na sastanak, saznaje da je pristao izaći (s Monicom) samo zato što mu je Rachel rekla da Monica &quot;umire od želje za 'trojkom' s njim i [[Drew Barrymore]]&quot;. Monica ga odmah ostavi. Kad se vrati kući, Rachel i ona ponovo se posvađaju, ali ovog puta na kraju se izvine jedna drugoj, složivši se da mu nisu trebale dozvoliti da stane između njih. Posljednji put viđen je veoma iritiran – zajedno sa svima ostalima na setu u studiju – Joeyjevom glupošću dok je pokušavao glumiti uz njega.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Superbowl&quot;/&gt;

==== Erika Ford ====
'''Erika Ford''' ([[Brooke Shields]]): mentalno bolesna progoniteljica koja misli da je Joey zapravo dr. Drake Ramoray, lik koji glumi u ''Danima naših života''.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Superbowl&quot;/&gt; Uprkos tome, Joey ode s njom na sastanak. Ona ga ostavi kad posumnja da je &quot;Drake&quot; vara s drugom ženom (zapravo s drugim likom iz sapunice). On pokušava objasniti da je to TV-serija i da on nije Drake, ali ona ne razumije, pa joj Ross kaže da je Joey &quot;Hans Ramoray&quot;, Drakeov &quot;zli blizanac&quot;, a Joey joj kaže da ode u Salem kako bi našla &quot;pravog&quot; Drakea Ramoraya. Nakon toga više nije viđena.

==== Ryan ====
'''Ryan''' ([[Charlie Sheen]]) stiže u New York na dopust iz mornarice kako bi posjetio Phoebe, koja u to vrijeme ima [[pljuskavice]].&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Pox&quot;&gt;{{cite episode| title= The One with the Chicken Pox| series= Prijatelji| airdate= 5. 5. 1996 |season=2| number=23}}&lt;/ref&gt; Zbunjen je kad vidi da Phoebe pokriva glavu šalom, pokušavajući prikriti činjenicu da ima pljuskavice; na kraju je uvjerivši da mu to prizna, odlučuje da ne može podnijeti da bude odvojen od nje i posljedično se zarazi pljuskavicama od nje te oboje ostatak vremena provode bolesni i pokušavaju se ne češati po ranama.

==== Duncan Sullivan ====
'''Duncan Sullivan''' ([[Steve Zahn]]): kanadski plesač na ledu za koga se Phoebe udala kako bi mu omogućila da dobije zeleni karton.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe Husband&quot;/&gt; Dok je Phoebe vjerovala da je homoseksualac, on se vratio kako bi zatražio razvod od nje jer je shvatio da je heteroseksualac i zaprosio drugu ženu. Nakon što je svjedočio i bio zbunjen Rachelinim ludorijama s golubom (nakon što ga je uhvatila u lonac), priznaje Phoebe istinu o svojoj seksualnosti.

==== Russ ====
'''Russ''' (David Schwimmer; potpisan kao &quot;Snaro&quot;): prvi muškarac s kojim Rachel izlazi nakon Rossa. Nešto viši Rossov [[dvojnik]], Russ je zubar. Iako su i Ross i Rachel isprva nesvjesni Russove sličnosti s Rossom, Rachel to konačno primjećuje nakon rasprave o tome šta definiše &quot;doktora&quot;. U posljednjoj sceni epizode &quot;[[The One with Russ]]&quot; Russ otkriva Phoebe i Chandleru da je Rachel prekinula s njim. Dok se Russ pita šta će sa svojim životom, Rossova bivša djevojka [[#Julie|Julie]] ulazi i pogledom se susreće s Russom; njih dvoje odmah se zaljubljuju i zajedno napuštaju &quot;Central Perk&quot;. Godine 2019. Lauren Tom opisala je par kao da su te godine još skupa.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=5s2nCm0a9Nc |title= 'Friends' Actress Lauren Tom On Reaction To Rachel-Ross-Julie Love Triangle. TODAY Originals |publisher= YouTube}}&lt;/ref&gt;

=== Samo sezona 3 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 4 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 5 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 6 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 7 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 8 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 9 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 10 ===
{{sekcija}}

== [[Kameo]] uloge ==
{{div col}}
* [[Jill Goodacre]] (&quot;The One with the Blackout&quot;)
* [[Dick Clark]] (&quot;The One with the Monkey&quot;)
* [[Jay Leno]] (&quot;The One with Mrs. Bing&quot;)
* [[Jean-Claude Van Damme]] (&quot;The One After the Superbowl: Part 2&quot;)
* [[Isabella Rossellini]] (&quot;The One with Frank Jr.&quot;)
* [[Robin Williams]] (&quot;The One with the Ultimate Fighting Champion&quot;)
* [[Charlton Heston]] (&quot;The One with Joey's Dirty Day&quot;)
* [[Sarah, vojvotkinja od Yorka|Sarah Ferguson]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 1&quot;)
* [[Richard Branson]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 1&quot;)
* [[June Whitfield]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 2&quot;)
* [[Hugh Laurie]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 2&quot;)
* [[Gary Collins (glumac)|Gary Collins]] (&quot;The One Where Phoebe Hates PBS&quot;)
* [[Ralph Lauren]] (&quot;The One with Rachel's Inadvertent Kiss&quot;)
* [[McKenzie Westmore]] (&quot;The One with Joey's Award&quot;)
* [[Trudie Styler]] (&quot;The One with Monica's Boots&quot;)
* [[Matthew Ashford]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Kyle Lowder]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Farah Fath]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Alexis Thorpe]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Donny Osmond]] (&quot;The One Where the Stripper Cries&quot;)
* [[Leslie Charleson]] (&quot;The One Where the Stripper Cries&quot;)
{{div col end}}

== Reference ==
=== Primarne ===
; Iz ''Prijatelja'':
{{refspisak|30em|group=e|}}

; Ostalo:
{{refspisak|30em|group=m|}}

=== Sekundarni izvori ===
{{refspisak|2}}

=== Bibliografija ===
* {{cite book |last= Stallings |first=Penny |date=2000 |title=The Ultimate Friends Companion |url= |location=London |work= Channel 4 Books |page= |isbn=0752272314 |access-date= |ref= harv}}

{{raščistiti}}

{{Prijatelji (serija)}}

[[Kategorija:Prijatelji (serija)]]</text>
      <sha1>6fuvlpt52hbskt598ggw6iytxuknibe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cornus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457877</id>
    <revision>
      <id>3715573</id>
      <parentid>3188058</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3608" sha1="rk6fgpdb197zth3o0qpgve89a3vr8zm" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cornus'' (Rod drijenjaka)
| slika        = Illustration_Cornus_mas0.jpg
| slika_širina = 300px
| slika_opis   =''[[Cornus mas]]'', ilustracija
| status       = 
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Cornales]]
| familia      =[[Cornaceae]]
| genus        ='''''Cornus'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;L., 1753&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =Carl Linne
| karta_raspon =
}}
'''''Cornus''''' je [[rod (biologija)|rod]] [[drenjak]]a  ili drijenjaka (drinova,  drenova) [[polugrm]]ova i drveća iz porodice ''[[Cornaceae]]''. Ime mu dolazi od latinske riječi ''cornu'' (=rog), zbog čvrstoće drveta i izgleda stabla koje može narasti do 5 metara.

Drijen je raširen po sSevernoj hemisferi [[Euroazija|Eurazije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], u [[Kina|Kini]], [[Korejski poluotok|Koreji]] i [[Japan]]u. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i susjednim kontinentalnim zemljama  raste nekoliko vrsta, kao što su [[crveni drijen]], [[bijeli drijen]] ili [[bijeli svib]] i [[svib]] (''[[Cornus sanguinea]]'') s  [[podvrsta]]ma ''[[Cornus sanguinea subsp. australis|C, s. subsp. australis]]'' i [[Cornus sanguinea subsp. hungarica|C. s. subsp. hungarica]].

Drvo drenjaka je čvrsto i otporno na [[bolest]]i i štetočine, te su se od njega izrađivali tradicijski [[alat]]i. Plod je crvena jajolika bobica poznata kao drenjina ili drenjak, drijen i sl., koja postaje slatka tek kad sasvim dozrije.

Do danas je opisana 51 priznata vrsta ovog roda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4f2bfa8dce8e1aca98b5f353d4b978db |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=8. 12. 2019 |archive-date=8. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191208175807/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4f2bfa8dce8e1aca98b5f353d4b978db |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|2}}
# ''[[Cornus acadiensis]]''
# ''[[Cornus alba]]''
# ''[[Cornus alternifolia]]''
# ''[[Cornus amomum]]''
# ''[[Cornus arnoldiana]]''
# ''[[Cornus asperifolia]]''
# ''[[Cornus austrosinensis]]''
# ''[[Cornus bretschneideri]]''
# ''[[Cornus canadensis]]''
# ''[[Cornus capitata]]''
# ''[[Cornus chinensis]]''
# ''[[Cornus controversa]]''
# ''[[Cornus darvasica]]''
# ''[[Cornus disciflora]]''
# ''[[Cornus drummondii]]''
# ''[[Cornus excelsa]]''
# ''[[Cornus eydeana]]''
# ''[[Cornus florida]]''
# ''[[Cornus foemina]]''
# ''[[Cornus friedlanderi]]''
# ''[[Cornus glabrata]]''
# ''[[Cornus hemsleyi]]''
# ''[[Cornus hongkongensis]]''
# ''[[Cornus iberica]]''
# ''[[Cornus koehneana]]''
# ''[[Cornus kousa]]''
# ''[[Cornus macrophylla]]''
# ''[[Cornus mas]]''
# ''[[Cornus meyeri]]''
# ''[[Cornus multinervosa]]''
# ''[[Cornus nuttallii]]''
# ''[[Cornus oblonga]]''
# ''[[Cornus officinalis]]''
# ''[[Cornus oligophlebia]]''
# ''[[Cornus papillosa]]''
# ''[[Cornus parviflora]]''
# ''[[Cornus peruviana]]''
# ''[[Cornus quinquinervis]]''
# ''[[Cornus racemosa]]''
# ''[[Cornus rugosa]]''
# ''[[Cornus sanguinea]]''
# ''[[Cornus schindleri]]''
# ''[[Cornus sericea]]''
# ''[[Cornus sessilis]]''
# ''[[Cornus slavinii]]''
# ''[[Cornus suecica]]''
# ''[[Cornus ulotricha]]''
# ''[[Cornus unalaschkensis]]''
# ''[[Cornus volkensii]]''
# ''[[Cornus walteri]]''
# ''[[Cornus wilsoniana]]''
{{div col|end}}

== Referencw==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Cornus}}

[[Kategorija:Cornaceae]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>rk6fgpdb197zth3o0qpgve89a3vr8zm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cotinus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457956</id>
    <revision>
      <id>3715575</id>
      <parentid>3171175</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:58:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2927" sha1="smn15h1mjyou0cnkzr6z7kpo68zj44a" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        =''Cotinus''&lt;br/&gt;(Rod rujevine)
| slika        = Cotinus coggygria33.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =''Cotinus coggygria''
| status       = (Vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Magnoliophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]] 
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      =''[[Anacardiaceae]]''
| genus        ='''''Cotinus'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;[[Mill.]], 1754&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo = 
| karta_raspon =
}}
'''''Cotinus''''' je [[rod (biologija)|rod]] '''rujevina''', iz [[Porodica (biologija)|porodice]] ''[[Anacardiaceae]]'', koji ima sedam priznatih vrsta&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/5f7cdaa8dc4f06ca9a8fee3b8dc2af57 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=11. 12. 2019 |archive-date=11. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211231321/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/5f7cdaa8dc4f06ca9a8fee3b8dc2af57 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; divljih i kultiviranih [[grm]]ova i [[drvo|drveća]].

[[Latinski jezik|Latinsko]] naziv za ovaj rod koristi se još iz epohe kulture [[Antička Grčka|antičke Grčke]], za jedan [[grm]] od kojeg se dobiva ljubičasta boja.

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i hercegovini]] i okolnim [[država]]ma najraširenija i najpoznatija je obična rujevina ili obični ruj ''[[Cotinus coggygria]]''. To je biljna vrsta sa ljekovitim učincima, raširena od [[Evropa|Evrope]] i na istok sve do [[Kina|Kine]]. Rujevina je i [[otrov]]na, a izaziva [[povraćanje]] i [[dijareja|dijareju]]. Njena [[kora]] upotrebljava se za prirodno bojilo tkanina i za druge potrebe, kao naprimjer prigodnih [[jaje|jaja]] za [[kršćanstvo|kršćanske]] svetkovine.

== Ekologija==
Rujevina je rasprostranjena na području [[Južna Evropa|Južne Evrope]], Zapadne i [[Centralna Azija|Centralne Azije]]. Obično raste na sunčanim do polusvijetlim, toplim mjestima koja su izložena [[Sunčeva svjetlost|sunčevoj svjetlosti]], na suhim tlima, u listopadnim šumama i šikarama sve do 1600 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Njen dobro razgranati [[korijen]] je odlično vezivo za matično tlo.

== Vrste ==
# ''[[Cotinus carranzae]]''
# ''[[Cotinus chiangii]]''
# ''[[Cotinus coggygria]]''
# ''[[Cotinus kanaka]]''
# ''[[Cotinus nanus]]''
# ''[[Cotinus obovatus]]''
# ''[[Cotinus szechuanensis]]''

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cotinus.obovatus01.jpg|Američki ''Cotinus obovatus''
Datoteka:Rain on a smoke tree leaf.jpg|Listovi u jesen
Datoteka:Smoketree (Cotinus).jpg|Mlada biljka
Datoteka:Cotinus coggygria0.jpg|Kišne kapljice na rujevini''Cotinus coggygria'
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Cotinus}}

[[Kategorija:Sapindales]]</text>
      <sha1>smn15h1mjyou0cnkzr6z7kpo68zj44a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erigeron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457982</id>
    <revision>
      <id>3715649</id>
      <parentid>3550079</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:05:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28957" sha1="iy8fj9twlnqyr7gjayjg8i8h4i6050k" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Erigeron''&lt;br/&gt; (Rod hudoljetnicâ)
| slika        = Erigeron Glaucus.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =''[[Erigeron glaucus]]''
| status       = Vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Asterales]]
| familia      =[[Asteraceae]]
| genus        ='''''Erigeron'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;[[L.]], 1753&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
[[Datoteka:Erigeron garrettii.jpg|thumb|''[[Erigeron garrettii]]'']]
[[Datoteka:Erigeron grandiflorus.JPG|thumb|''[[Erigeron grandiflorus]]'']]
[[Datoteka:Erigeron linearis (5144345602).jpg|thumb|''[[Erigeron linearis]]'']]
[[Datoteka:Erigeron borealis - Iceland 20070708.jpg|thumb|''[[Erigeron borealis]]'']]
[[Datoteka:Erigeron scopulinus 1.jpg|thumb|''[[Erigeron scopulinus]].]]
'''''Erigeron''''' je rod '''hudoljetnica''' iz porodice ''[[Asteraceae]]'' koji uključuje preko 460 vrsta&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/15688115797b5f0626d0289093cd0a5f |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=12. 12. 2019 |archive-date=2. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170802041818/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/15688115797b5f0626d0289093cd0a5f |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; jednogodišnjeg i dvogodišnjih biljaka i [[trajnica]],  čija je domovina [[Sjeverna Amerika]], odakle su se neke vrste raširile po drugim krajevima svijeta, uključujući i [[BiH]].

Na području [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i okolnih [[država]] rastu ''[[Erigeron acris]]'', ''[[Erigeron karvinskianus]]'', ''[[Erigeron acer]]'' i ''[[Erigeron annuus]]'', a sve su one došle sa [[Amerika|američkog]] kontinenta. Kanadska ''[[Erigeron canadensis]]''; u  Evropi je [[unesena vrsta]].&lt;ref name=flora&gt;{{Citation
  | last =Nesom
  | first =Guy L
  | authorlink=Guy L. Nesom
  | contribution =''Erigeron''
  | year =2006
  | title =[[Flora of North America]]
  | editor-last =Flora of North America Editorial Committee, eds.  1993+
  | editor-first =
  | volume =20
  | pages =256
  | contribution-url =http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=112000
  | place=New York &amp; Oxford
  | publisher =Oxford University Press
  | id =}}&lt;/ref&gt;

Ponekad se brka s drugim usko povezanim rodovima, ''[[Aster]]'' i pravom fatimicom ''[[Bellis]]''. Rod ima [[kosmopolitsko rasprostranjenje|kosmopolitsku rasprostranjenost]] u suhim, planinskim predjelima i na travnjacima, s najvećom raznolikošću u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=flora/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.biodiversitylibrary.org/page/358884#page/305/mode/1up Linnaeus, Carl von. 1753.  Species Plantarum 2: 863-865] in Latin&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tropicos.org/Name/40005058 Tropicos, ''Erigeron'' L.]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RHSAZ&gt;{{cite book|title=RHS A-Z encyclopedia of garden plants|url=https://archive.org/details/azencyclopediaof0000unse|year=2008|publisher=Dorling Kindersley|location=United Kingdom|isbn=1405332964|pages=1136}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.theplantlist.org/tpl1.1/search?q=Erigeron |title=The Plant List, search for ''Erigeron'' |access-date=12. 12. 2019 |archive-date=11. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200211175200/http://www.theplantlist.org/tpl1.1/search?q=Erigeron |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|3}}
# ''[[Erigeron abajoensis]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron abyssinicus]]'' &lt;small&gt;(Sch.Bip. ex A.Rich.) Sch.Bip. ex Schweinf. &amp; Asch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron acomanus]]'' &lt;small&gt;Spellenb. &amp; P.J.Knight&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron acris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron adscendens]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aequifolius]]'' &lt;small&gt;H.M.Hall&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron algidus]]'' &lt;small&gt;Jeps.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aliceae]]'' &lt;small&gt;Howell&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron allisonii]]'' &lt;small&gt;D.B.Poind., B.R.Keener &amp; Noyes&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron allochrous]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron allocotus]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron alpicola]]'' &lt;small&gt;(Makino) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron alpiniformis]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron alpinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron altaicus]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron alternifolius]]'' &lt;small&gt;(Lawesson &amp; Adsersen) N.Andrus &amp; Tye&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron altissimus]]'' &lt;small&gt;R.R.Stewart, 1972&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron anchana]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron andicola]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron angustissimus]]'' &lt;small&gt;Lindl. ex DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron anisophyllus]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron annuactis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron annuus]]'' &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aphanactis]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron apiculatus]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aquarius]]'' &lt;small&gt;Standl. &amp; Steyerm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron arachnoideus]]'' &lt;small&gt;Bornm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aragonensis]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron arenarioides]]'' &lt;small&gt;(Eaton ex A.Gray) Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron argentatus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron arisolius]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron arizonicus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron asperugineus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron astranthioides]]'' &lt;small&gt;De Jong &amp; G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron atticus]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aurantiacus]]'' &lt;small&gt;Regel&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron aureus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron azureus]]'' &lt;small&gt;Regel ex Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron badachschanicus]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron baicalensis]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron barbarensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom &amp; T.Van Devender&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron barbellulatus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron basalticus]]'' &lt;small&gt;Hoover&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron basaseachensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron basilobatus]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron baumii]]'' &lt;small&gt;O.Hoffm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bellidiastroides]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bellidiastrum]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bellidiformis]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bellioides]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bigelovii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron biolettii]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron blakei]]'' &lt;small&gt;Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron blochmaniae]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bloomeri]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron bonariensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron borealis]]'' &lt;small&gt;Simmons&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron breviscapus]]'' &lt;small&gt;(Vaniot) Hand.-Mazz.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron breweri]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron burejensis]]'' &lt;small&gt;Barkalov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cabelloi]]'' &lt;small&gt;A.Pujadas, García-Salmones &amp; E.López&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron caeruleus]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron caespitans]]'' &lt;small&gt;Kom.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron caespitosus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron calcicola]]'' &lt;small&gt;Greenm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron calderae]]'' &lt;small&gt;A.Hansen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron calvus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron campanensis]]'' &lt;small&gt;Valdeb., Lowrey &amp; Stuessy&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron canaani]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron canadensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron canus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron capillipes]]'' &lt;small&gt;Ekman ex Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron caramanicus]]'' &lt;small&gt;Bornm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cardaminifolius]]'' &lt;small&gt;Wedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cascadensis]]'' &lt;small&gt;A.Heller&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron caucasicus]]'' &lt;small&gt;Steven&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron caulinifolius]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cavernensis]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh &amp; N.D.Atwood&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cedretorum]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron celerieri]]'' &lt;small&gt;Emb. &amp; Maire&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cervinus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron chiangii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron chihuahuanus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron chionophilus]]'' &lt;small&gt;Wedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron chrysopsidis]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cieloensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cilicicus]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cinereus]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron circulis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron clokeyi]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron columnaris]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron compactus]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron compositus]]'' &lt;small&gt;Pursh&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron concinnus]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron conditii]]'' &lt;small&gt;D.J.Keil&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron consimilis]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron conyzoides]]'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cordatus]]'' &lt;small&gt;(Kuntze) Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron coronarius]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron coroniglandifer]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron corrales-molinensis]]'' &lt;small&gt;Danton&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron × corymbosus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron coulteri]]'' &lt;small&gt;Porter &amp; J.M.Coult.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron crenatus]]'' &lt;small&gt;Eastw. ex I.M.Johnst.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cronquistii]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cuatrocienegensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cuneifolius]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron cyanactis]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron dactyloides]]'' &lt;small&gt;(Greenm.) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron daenensis]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron darrellianus]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron daveauanus]]'' &lt;small&gt;(Sennen) Greuter&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron davisii]]'' &lt;small&gt;(Cronquist) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron decumbens]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron delphinifolius]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron denalii]]'' &lt;small&gt;A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron disparipilus]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron dissectus]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron divergens]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron domingensis]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron dryophyllus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron eatonii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron ecuadoriensis]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron elatior]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron elatus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron elborsensis]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron elegantulus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron elmeri]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron emodi]]'' &lt;small&gt;I.M.Turner&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron engelmannii]]'' &lt;small&gt;A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron epiroticus]]'' &lt;small&gt;(Vierh.) Halácsy&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron eriocalyx]]'' &lt;small&gt;(Ledeb.) Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron eriocephalus]]'' &lt;small&gt;J.Vahl&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron eruptens]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron evermannii]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron exilis]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron eximius]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron fasciculatus]]'' &lt;small&gt;Colla&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron fernandezianus]]'' &lt;small&gt;(Colla) Solbrig&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron filifolius]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron flabellifolius]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron flagellaris]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron flagellifolius]]'' &lt;small&gt;Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron flahaultianus]]'' &lt;small&gt;Thell.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron flettii]]'' &lt;small&gt;G.N.Jones&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron floribundus]]'' &lt;small&gt;(Kunth) Sch.Bip.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron foliosus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron formosissimus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron forreri]]'' &lt;small&gt;(Greene) Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron fraternus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron frigidus]]'' &lt;small&gt;Boiss. ex DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron fuertesii]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron fukuyamae]]'' &lt;small&gt;Kitam.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron fundus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron galeottii]]'' &lt;small&gt;(A.Gray ex Hemsl.) Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron garrettii]]'' &lt;small&gt;A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron geiseri]]'' &lt;small&gt;Shinners&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron gilliesii]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Arn.) Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron glabellus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron glabratus]]'' &lt;small&gt;Hoppe &amp; Hornsch. ex Bluff &amp; Fingerh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron glacialis]]'' &lt;small&gt;(Nutt.) A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron glaucus]]'' &lt;small&gt;Ker Gawl.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron goodrichii]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron gouanii]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron gracilis]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron grandiflorus]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron greenei]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron griseus]]'' &lt;small&gt;(Greenm.) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron guatemalensis]]'' &lt;small&gt;(S.F.Blake) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron heleniae]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron heliographis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hessii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron heteromorphus]]'' &lt;small&gt;B.L.Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hillii]]'' &lt;small&gt;Domke&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron himalajensis]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hintoniorum]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hirtellus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hispanicus]]'' &lt;small&gt;Maire&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hissaricus]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron howellii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron humilis]]'' &lt;small&gt;Graham&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hungaricus]]'' &lt;small&gt;(Vierh.) Pawl.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hyoseroides]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hyperboreus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hyrcanicus]]'' &lt;small&gt;Bornm. &amp; Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron hyssopifolius]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron illapelinus]]'' &lt;small&gt;Phil.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron imbricatus]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron incaicus]]'' &lt;small&gt;Solbrig&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron incanus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron incertus]]'' &lt;small&gt;Skottsb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron ingae]]'' &lt;small&gt;Skottsb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron inoptatus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron inornatus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron irazuense]]'' &lt;small&gt;Greenm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron jaeschkei]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron jamaicensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron janivultus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron jenkinsii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron jonesii]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron kachinensis]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh &amp; Gl.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron karvinskianus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron katiae]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh &amp; N.D.Atwood&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron kiukiangensis]]'' &lt;small&gt;Y.Ling &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron klamathensis]]'' &lt;small&gt;(G.L.Nesom) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron krylovii]]'' &lt;small&gt;Serg.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron kumaunensis]]'' &lt;small&gt;(Vierh.) Wendelbo&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron kunshanensis]]'' &lt;small&gt;Y.Ling &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron kuschei]]'' &lt;small&gt;Eastw.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lachnocephalus]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lackschewitzii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom &amp; W.A.Weber&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron laevigatus]]'' &lt;small&gt;Rich.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lalehzaricus]]'' &lt;small&gt;(Rech.f.) Šída f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lanatus]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lanceolatus]]'' &lt;small&gt;Wedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lancifolius]]'' &lt;small&gt;Hook.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lanuginosus]]'' &lt;small&gt;Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron larrainianus]]'' &lt;small&gt;(J.Rémy) Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lassenianus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron latifolius]]'' &lt;small&gt;Hao Zhang &amp; Zhi F.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron latus]]'' &lt;small&gt;(A.Nelson &amp; J.F.Macbr.) Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron laxiflorus]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lechleri]]'' &lt;small&gt;Sch.Bip.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leibergii]]'' &lt;small&gt;Piper&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leiolepis]]'' &lt;small&gt;Solbrig&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leiomerus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leioreades]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lemmonii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lepidopodus]]'' &lt;small&gt;(B.L.Rob. &amp; Fernald) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leptocladus]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leptopetalus]]'' &lt;small&gt;Phil.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leptorhizon]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron leucoglossus]]'' &lt;small&gt;Y.Ling &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron libanensis]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron libanoticus]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron linearis]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Piper&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lobatus]]'' &lt;small&gt;A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lonchophyllus]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron longipes]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron lorentzii]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron luteoviridis]]'' &lt;small&gt;Skottsb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron luxurians]]'' &lt;small&gt;(Skottsb.) Solbrig&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron macdonaldii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron maguirei]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron major]]'' &lt;small&gt;(Boiss.) Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mancus]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron maniopotamicus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom &amp; T.W.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mariposanus]]'' &lt;small&gt;Congdon&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mashadansis]]'' &lt;small&gt;Parsa &amp; Maleki&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron matthiolifolius]]'' &lt;small&gt;Parsa&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron maxonii]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mayoensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron melanocephalus]]'' &lt;small&gt;A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mendocinensis]]'' &lt;small&gt;D.J.Keil&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron metrius]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mihianus]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mimus]]'' &lt;small&gt;(S.F.Blake) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron miser]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron miyabeanus]]'' &lt;small&gt;(Tatew. &amp; Kitam.) Tatew. &amp; Kitam. ex H.Hara&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron modestus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron mohinorensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron monorchis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron monticolus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron morelensis]]'' &lt;small&gt;Greenm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron morrisonensis]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron muirii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron multiceps]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron multifolius]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron multiradiatus]]'' &lt;small&gt;(Lindl. ex DC.) Benth. &amp; Hook.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron muralis]]'' &lt;small&gt;Lapeyr.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron myosotis]]'' &lt;small&gt;Pers.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nacoriensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nannogeron]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nanus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron narcissus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nauseosus]]'' &lt;small&gt;A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron neglectus]]'' &lt;small&gt;A.Kern.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nematophylloides]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh &amp; A.Huber&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nematophyllus]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron neomexicanus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nitens]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron nivalis]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron oaxacanus]]'' &lt;small&gt;Greenm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron ochroleucus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron ocoensis]]'' &lt;small&gt;Urb. &amp; Ekman&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron olympicus]]'' &lt;small&gt;Schott &amp; Kotschy&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron onofrensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron oreades]]'' &lt;small&gt;(Schrenk) Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron oreganus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron oreophilus]]'' &lt;small&gt;Ridl.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron oreophilus]]'' &lt;small&gt;Greenm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron othonnifolius]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron ovinus]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron oxyphyllus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pacalis]]'' &lt;small&gt;Björk&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pacayensis]]'' &lt;small&gt;Greenm.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pallens]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pallidus]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron palmeri]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pamiricus]]'' &lt;small&gt;Botsch. &amp; Kochk.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pampeanus]]'' &lt;small&gt;Parodi&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron paolii]]'' &lt;small&gt;Gamisans&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron parishii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron parryi]]'' &lt;small&gt;Canby &amp; Rose&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron patagonicus]]'' &lt;small&gt;Phil.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron patentisquama]]'' &lt;small&gt;Jeffrey&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pattersonii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron paucilobus]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pauper]]'' &lt;small&gt;Benoist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pazensis]]'' &lt;small&gt;Sch.Bip.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron peregrinus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron petiolaris]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron petroiketes]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron petrophilus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron philadelphicus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pinkavii]]'' &lt;small&gt;B.L.Turner&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pinnatisectus]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) A.Nelson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron piperianus]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron piscaticus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron plesiogeron]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron podophyllus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron poliospermus]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron polycephalus]]'' &lt;small&gt;(Larsen) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron polycladus]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron popayanensis]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron popovii]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron porphyrolepis]]'' &lt;small&gt;Y.Ling &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron porsildii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom &amp; D.F.Murray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron potosinus]]'' &lt;small&gt;Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron primulifolius]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Greuter&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pringlei]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron procumbens]]'' &lt;small&gt;(Mill.) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pseuderiocephalus]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pseudohyrcanicus]]'' &lt;small&gt;Grierson ex R.R.Stewart&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pseudoseravschanicus]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pseudotenuicaulis]]'' &lt;small&gt;Brouillet &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron psilocaulis]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pubescens]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pulchellus]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pulcher]]'' &lt;small&gt;Phil.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pulcherrimus]]'' &lt;small&gt;A.Heller&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pumilus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron punjabensis]]'' &lt;small&gt;T.Akhtar &amp; Chaudhri&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron purpurascens]]'' &lt;small&gt;Y.Ling &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron purpuratus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pygmaeus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron pyrami]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron quattuordomuum]]'' &lt;small&gt;Molinari&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron quercifolius]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron quiexobrensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron radicatus]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron raphaelis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron reductus]]'' &lt;small&gt;(Cronquist) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron reinanus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron religiosus]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron rhizomactis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron rhizomatus]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron robustior]]'' &lt;small&gt;(Cronquist) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron rosulatus]]'' &lt;small&gt;Wedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron roylei]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron rupicola]]'' &lt;small&gt;Phil.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron rybius]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron rydbergii]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sachalinensis]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron salishii]]'' &lt;small&gt;G.W.Douglas &amp; Packer&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron salmonensis]]'' &lt;small&gt;Brunsfeld &amp; G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sanctarum]]'' &lt;small&gt;S.Watson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron saxatilis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sceptrifer]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron schalbusii]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron schikotanensis]]'' &lt;small&gt;Barkalov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron schimperi]]'' &lt;small&gt;(Sch.Bip. ex A.Rich.) Sch.Bip. ex Schweinf.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron schleicheri]]'' &lt;small&gt;Gremli&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron schmalhausenii]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron schnackii]]'' &lt;small&gt;Solbrig&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron scoparioides]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron scopulinus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom &amp; V.D.Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron seemannii]]'' &lt;small&gt;(Sch.Bip.) Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron semibarbatus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron seravschanicus]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron serpentinus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron silenifolius]]'' &lt;small&gt;(Turcz.) Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sionis]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sivinskii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron socorrensis]]'' &lt;small&gt;Brandegee&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sogdianus]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sparsifolius]]'' &lt;small&gt;Eastw.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron speciosus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron spiciformis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron spiculosus]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron stanfordii]]'' &lt;small&gt;I.M.Johnst. ex G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron stanselliae]]'' &lt;small&gt;K.L.Chambers&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron steudelii]]'' &lt;small&gt;(Sch.Bip. ex A.Rich.) Sch.Bip. ex Schweinf.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron strigosus]]'' &lt;small&gt;Muhl. ex Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron strigulosus]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron subacaulis]]'' &lt;small&gt;(McVaugh) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron subalpinus]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron subglaber]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sublyratus]]'' &lt;small&gt;Roxb. ex DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron subtrinervis]]'' &lt;small&gt;Rydb. ex Porter &amp; Britton&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron sumatrensis]]'' &lt;small&gt;Retz.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron supplex]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron swatensis]]'' &lt;small&gt;Grierson ex R.R.Stewart&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron taipeiensis]]'' &lt;small&gt;Y.Ling &amp; Y.L.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron talyschensis]]'' &lt;small&gt;Tzvelev&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron taylorii]]'' &lt;small&gt;Britton &amp; P.Wilson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tenellus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tener]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tenuifolius]]'' &lt;small&gt;Hook.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tenuis]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tephropodus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron thermarum]]'' &lt;small&gt;(Phil.) Cabrera&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron thrincioides]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron thunbergii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tianschanicus]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tracyi]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron trifidus]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron trihecatactis]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron trimorphopsis]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tuerckheimii]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tunariensis]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron turnerorum]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron tweedyi]]'' &lt;small&gt;Canby&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron uintahensis]]'' &lt;small&gt;Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron uliginosus]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron uncialis]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron unguiphyllus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron uniflorus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron untermannii]]'' &lt;small&gt;S.L.Welsh &amp; Goodrich&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron ursinus]]'' &lt;small&gt;D.C.Eaton&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron utahensis]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vagus]]'' &lt;small&gt;Payson&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron variegatus]]'' &lt;small&gt;(Sch.Bip. ex A.Rich.) Sch.Bip. ex Schweinf. &amp; Asch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron variifolius]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vegaensis]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron velutipes]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron veracruzensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron verguinii]]'' &lt;small&gt;Sennen&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vernus]]'' &lt;small&gt;(L.) Torr. &amp; A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron versicolor]]'' &lt;small&gt;(Greenm.) G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vetensis]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vicarius]]'' &lt;small&gt;Botsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vichrenensis]]'' &lt;small&gt;Pawl.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vicinus]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron violaceus]]'' &lt;small&gt;Popov&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron vreelandii]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron watsonii]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) Cronquist&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron wellsii]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron wendelboi]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron wightii]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron wilkenii]]'' &lt;small&gt;O'Kane&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron wislizeni]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron yukonensis]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron zacatensis]]'' &lt;small&gt;G.L.Nesom&lt;/small&gt;
# ''[[Erigeron zederbaueri]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
{{div col end}}

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Erigeron}}

[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Asterales]]</text>
      <sha1>iy8fj9twlnqyr7gjayjg8i8h4i6050k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:WumpusBot</title>
    <ns>2</ns>
    <id>458973</id>
    <revision>
      <id>3715700</id>
      <parentid>3685030</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3715700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7917" sha1="r0izb29mq4gmdfgdpvth0ltqfsbm7v7" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naslov  = WumpusBot
| iznad   = Ovaj korisnik je bot
| slika   = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=Wumpus.jpg}}
| tekst   = Umjetnički prikaz Wumpusa, lika iz videoigre ''[[:en:Hunt the Wumpus|Hunt the Wumpus]]'', po kojem je bot dobio ime
| oznaka1 = Status
| podaci1 = &lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;Aktivan&lt;/span&gt;
| oznaka2 = Operator
| podaci2 = [[Korisnik:Srđan|Srđan]]
| oznaka3 = Odobren
| podaci3 = [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#WumpusBot|Da]] (od 20. 1. 2020)
| oznaka4 = Poslovi
| podaci4 = [[#Poslovi|Razni]]
| oznaka5 = Brzina
| podaci5 = ~ 25 izmjena / min.
| oznaka6 = Pokretanje
| podaci6 = Po potrebi (2–3 puta mjesečno za reference i sitnije ispravke)
| oznaka7 = Programski jezik
| podaci7 = [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]]
}}

{{Emergency-bot-shutoff}}

== Poslovi ==
{{Clickable button 2|Predloži novi|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:WumpusBot&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-progressive}}
* Zamjena zastarjelih parametara pri ažuriranju infokutija i šablona

=== Pravopisne ispravke ===
Pisao sam o nekim stvarima [[Wikipedia:Čaršija/Pravopis#Stilska uputstva|ovdje]], ali ne znam koliko se ovoga baš može srediti AWB-om (npr., &quot;Budući da&quot; trebalo bi uvijek stajati na početku rečenice, a &quot;s obzirom na to da&quot; nikad ne ide na početak nego u sredinu, a &quot;mašini&quot; nije bitno gdje je šta nego mijenja sve redom; ili uzmi, pak, primjer enklitika, tj. njihovo smještanje na pogrešna mjesta itd.).

=== Brisanje pogrešnih referenci===
Vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija/Tehnika#Mrtvi_linkovi...posao_za_bota ovdje]! Možda možeš šta napraviti?[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:36, 28 april 2020 (CEST) {{urađeno|Riješeno}}

=== &quot;...(je / su) naseljeno mjesto...&quot; ===
Ovo bi trebalo biti ili &quot;naselje&quot; ili &quot;mjesto&quot; (ili &quot;selo&quot;, gdje je primjenjivo).
:{{Spomeni|KWiki}}, Što se tiče BiH, treba pisati &quot;naseljeno mjesto&quot; (pogledati [https://web.archive.org/web/20150704150025/http://www.fzs.ba/Reg/METODOLOGIJA_RPJ_FZS_DOPUNE.pdf ovo] i prošle godine smo Srđan, Haris i ja to &quot;prečešljali&quot; na [[Wikipedia:Discord|Discordu]]). Najmanja jedinica po kojoj su prezentirani rezultati popisa u BiH je naseljeno mjesto (Država -&gt; entitet/distrikt -&gt; kanton -&gt; općina -&gt; naseljeno mjesto). Postoje još mjesne zajednice i naselja kao niže jedinice, ali za njih nemamo zvanične podatke o površini i stanovništvu. Mjesne zajednice mogu biti veće, poklapati se ili biti unutar naseljenih mjesta, dok su naselja manje jedinice unutar naseljenih mjesta i većinom nemamo značajnih podataka o njima da bi pravili članke (osim u slučaju [[Šablon:Mjesne zajednice Sarajeva]] i još ponekog članka o MZ ili naselju u BiH).
:: Ah... Ja otišao na čisto jezički aspekt. :-) Oki-doki, službenō je službenō. :) 

[[Kategorija:Wiki botovi]]

== &quot;Religiozna pripadnost&quot; ==

&quot;Religiozna pripadnost&quot; -&gt; &quot;Religijska pripadnost&quot; (sad sam ispravio u članku o jednom naselju, pa ne znam ima li ovoga po ostalim člancima o naseljima). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:08, 10 maj 2022 (CEST)
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 11 juni 2022 (CEST)

== Boka Kotorska ==
Imamo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Boka_Kotorska&amp;limit=250 spisak stavki] koje vode na &quot;Boka Kotorska&quot; umjesto na &quot;Boka kotorska&quot; (treba malo K). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:44, 12 juni 2022 (CEST)
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:42, 20 oktobar 2023 (CEST)

== &quot;Ermenski&quot; u &quot;armenski&quot; ==

Popraviti ovo u člancima gdje je ostalo. Isto važi i za &quot;jermenski&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:33, 5 juli 2022 (CEST)
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:02, 20 oktobar 2023 (CEST)

== &quot;Slijedeća&quot; -&gt; &quot;Sljedeća&quot; ==

&quot;Sljedeća generacija&quot; umjesto &quot;Slijedeća generacija&quot; u člancima o ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]''. – [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:26, 8 januar 2023 (CET)
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:55, 11 januar 2023 (CET)

== &quot;Gouldov Pojas&quot; -&gt; &quot;Gouldov pojas&quot; ==
Ovo prvo je preusmjerenje na koje vodi dosta linkova. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:12, 16 oktobar 2023 (CEST)
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:08, 20 oktobar 2023 (CEST)

== &quot;Lokalni Mjehur&quot; -&gt; &quot;Lokalni mjehur&quot; ==
Ista stvar kao Gouldov pojas. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:15, 16 oktobar 2023 (CEST)
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:08, 20 oktobar 2023 (CEST)

== learning.blogs.nytimes '''en'''-this-day (neki mrtvi linkovi) ==

U [[Šablon:Mjeseci]]  link http://learning.blogs.nytimes.com/en-this-day/november-24 na mnogo mjesta je greška zbog samo jednog slova, sada piše en treba on. Svugdje pokazuje mrtav link, koji u stvari nije.
: {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:50, 20 oktobar 2023 (CEST)

== Ubacivanje šablona &quot;Normativna kontrola&quot; ==

Ubacivanje šablona &quot;Normativna kontrola&quot; gdje god je potrebno (ako je izvodljivo; u suprotnom zanemariti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:30, 24 oktobar 2023 (CEST)
: Mislim da se ne može ovom vrstom bota jer bi trebalo za svaki biografski članak provjeriti ima li barem ''neka'' vrijednost na Wikipodacima, ali pogledat ću postoji li neki drugi način pa javim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:46, 25 oktobar 2023 (CEST)

== Promjena Lični život u Privatni život ==

U člancima o biografijama promjeniti naslove sekcija iz Lični život u Privatni život.

Hvala,

[[Korisnik:Panassko|Panassko]]

== Ubacivanje šablona u godine ==
Pls., ako može, ubaciti šablone ovako
ispod šablona &lt;br /&gt;
&lt;nowiki&gt;{{godina}}&lt;/nowiki&gt;&lt;br /&gt;
staviti&lt;br /&gt; &lt;nowiki&gt;{{Godina u drugim kalendarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;br /&gt;
a na dnu &lt;br /&gt;
&lt;nowiki&gt;== Reference ==&lt;/nowiki&gt;&lt;br /&gt;
&lt;nowiki&gt;{{Refspisak}}&lt;/nowiki&gt;

[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 00:31, 25 mart 2024 (CET)

== &quot;Sandžakbeg&quot; / &quot;beglerbeg&quot;  ==

&quot;Sandžakbeg&quot; / &quot;beglerbeg&quot; -&gt; &quot;sandžak-beg&quot; / &quot;begler-beg&quot;.

== Osmanlijsko Carstvo ==

Osmanlijsko Carstvo &gt; Osmansko Carstvo - ima preko 500 stranica na kojima još uvijek imamo link na Osmanlijsko Carstvo. Mislim da bi ovo bot mogao jednostavno odraditi.

== Redoslijed (S-start i S-end) ==

Tokom dodavanja šablona &quot;S-start&quot; i &quot;S-end&quot; tamo gdje se koristi šablon &quot;redoslijed&quot;, [https://bs.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Saziv_Vlade_Federacije_Bosne_i_Hercegovine_(Nermin_Nik%C5%A1i%C4%87)&amp;diff=prev&amp;oldid=3695092 pogrešno su postavljenji šabloni], te svaki je u suštini sada poremećen. Neke sam ručno ispravio, ali bolje da se ponište ili isprave te greške sa botom. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 11:08, 21 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>r0izb29mq4gmdfgdpvth0ltqfsbm7v7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dvokrilci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461245</id>
    <revision>
      <id>3715616</id>
      <parentid>3702936</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T03:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25579" sha1="qi4s9zw5gm0mxqtih6ornr5w4kgd13l" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
| naziv = ''Dvokrilci'' &lt;br&gt;(Diptera)&lt;br&gt;Vremenski raspon:&lt;br&gt;Srednji [[trijas]], prije 245 miliona godina – [[holocen|Sadašnjost]]
| slika = Bessenbandzweefvlieg Vrouwtje (2).JPG
| slika_opis = '' [[Syrphus ribesii]] '', sa karakterističnim obilježjima dvokrilaca: velike [[oči]] s, male [[antene (biologija)|antene]], [[usni aparat|usisni usni aparat]], jedan par letećih [[krila]]  i zadnja krila reducirana na [[haltere]] 
|slika_širina=250px
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Arthropoda]]
| classis = [[Insecta]]
| subclassis= [[Pterygota]]
| nesvrstani_ordo =[[Holometabola]]
| ordo = [[Diptera]]
| ordo_autorstvo = &lt;small&gt;[[Linnaeus]], 1758.&lt;/small&gt;
| razdioba_stupanj = Podredovi
| razdioba =
* [[Nematocera]]
* [[Brachycera]]
}}
'''Dvokrilci''' ([[latinski|lat.]] Diptera; od [[grčki|grč.]] δι-  ''di-'' = dva + πτερόν - ''pteron'' = krila) ili prave muhe je  [[red (biologija)|red]]  [[insekti|insekata]] u [[razred (biologija)|razredu]] [[Arthropoda]]. Insekti ovog reda koriste samo jedan par krila za letenje, pri čemu je stražnji evoluirao u napredne mehanosenzorne organe, poznate kao [[haltere]], koji djeluju kao senzori za velike brzine rotacijskog kretanja i omogućavaju da izvode uznapredovalu aerobatiku.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Dickinson |first=Michael H. |date=29. 5. 1999 |title=Haltere–mediated equilibrium reflexes of the fruit fly, Drosophila melanogaster |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B: Biological Sciences |volume=354 |issue=1385 |pages=903–916 |doi=10.1098/rstb.1999.0442 |pmc=1692594 |pmid=10382224}}&lt;/ref&gt;

Diptera je veliki red koji sadrži oko 1,000.000 [[vrsta]], uključujući [[konjska muha|konjske]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bugguide.net/node/view/55 |title=Order Diptera: Flies |website=BugGuide |publisher=Iowa State University |access-date=26. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; U svakodnevnoj upotrebi muhama se nazivaju mnogi [[insekt]]i, koji su u nauci klasificirani i u srodnički  veoma udaljene redove.&lt;ref name=JHComstock&gt;{{cite book |author=Comstock, John Henry  |title=An Introduction to Entomology |publisher=Comstock Publishing |date=1949 |page=[https://archive.org/details/introductiontoen1949coms/page/773 773] |url=https://archive.org/details/introductiontoen1949coms}}&lt;/ref&gt; U svakom slučaju, ne može se očekivati da neentomolozi općenito govore dvokrilcima „prave muhe“ od drugih insekata, tako da bi bilo nerealno očekivati strogost u korištenju [[uobičajeno ime|uobičajenih imena]]. Također, događaju se izuzeci od ovog pravila, poput [[lebdeći leptir]], koji je prava muha, i [[španska muha]] i druge, mada ih ima samo oko 125.000  opisanih vrsta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Mayhew |first1=Peter J. |title=Why are there so many insect species? Perspectives from fossils and phylogenies |url=https://archive.org/details/sim_biological-reviews_2007-08_82_3/page/425 |journal=Biological Reviews |volume=82 |issue=3 |year=2007 |pages=425–454  |doi=10.1111/j.1469-185X.2007.00018.x |pmid=17624962}}&lt;/ref&gt;

Muhe imaju pokretnu glavu, s parom velikih složenica [[oči]]ma i ustima,  namijenjenim bodenju i sisanju (komarci, crne muhe i razbojničke muhe) ili za kopanje i sisanje u drugim skupinama. Njihov raspored krila omogućuje im veliku pokretljivost pri letu, a kandže i jastučići na nogama omogućuju im da se prilijepe za glatke površine. Razviće muha prolaze kompletnu [[metamorfoza|metamorfozu]];[[jaja]] se polažu na izvor hrane za buduće [[larve]], koje nemaju prave udove;  razvijaju se u zaštićenom okruženju, često unutar svog izvora hrane. Lutka je u žilavoj kapsula iz koje izlazi odrasla jedinka  kad je spremna za to, a kao odrasle, muhe uglavnom imaju kratak život.

Diptera je jedan od glavnih redova insekata i od velikog [[ekologija|ekološkog]] značaja za ljude. Muhe su važni [[oprašivač]]i kojima su srodne [[pčele]], reda [[Hymenoptera]]. Muhe su možda bile među evolucijski najranijim oprašivačima odgovornim za [[oprašivanje]] ranih biljaka.[[Drosophila|Voćne mušice]] koriste se kao [[modelni organizam]] u istraživanjima, ali manje benigni su [[komarci]] kao  [[Vektor (epidemiologija)|vektori]] za [[malarija|malariju]], [[Dengue groznica|denga]], [[groznica zapadnog Nila|groznicu zapadnog Nila]], [[žuta groznica|žutu groznicu]], [[encefalitis]] i druge[[infekcija|zarazne bolesti]]. [[Kućna muha]], koja je [[komensalizam|komensal]] ljudima širom svijeta, širi bolesti koje se prenose hranom. Muhe mogu biti neugodne, osobito u nekim dijelovima svijeta gdje se mogu pojaviti u velikom broju, zujati i naseljavati se na koži ili očima da bi ugrizali ili tražili tekućinu. Veće muhe poput [[muha cece|muhe cece]] i ''[[Cochliomyia]]'' uzrokuju značajnu ekonomsku štetu stoci. Neke larve, poznate kad [[Calliphoridae]] i drugih diptera, poznatije općenito kao [[magot]]i, koriste se kao [[mamac za ribolov]] i kao hrana za [[mesožder]]e. Koriste se i u medicini za čišćenje rana.

== Taksonomija i filogenija ==
=== Odnos prema drugim insektima ===
Diptera su [[endopterigote|endopterigotni]] insekti koji podležu radikalnoj metamorfozi. Oni spadaju u Mecopterida, pored [[Mecoptera]], [[Siphonaptera]], [[Lepidoptera]] i [[Trichoptera]].&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1186/1471-2148-14-52 |pmid=24646345 |pmc=4000048 |title=The evolutionary history of holometabolous insects inferred from transcriptome-based phylogeny and comprehensive morphological data |journal=BMC Evolutionary Biology |volume=14 |issue=1 |pages=52 |year=2014 |last1=Peters |first1=Ralph S. |last2=Meusemann |first2=Karen |last3=Petersen |first3=Malte |last4=Mayer |first4=Christoph |last5=Wilbrandt |first5=Jeanne |last6=Ziesmann |first6=Tanja |last7=Donath |first7=Alexander |last8=Kjer |first8=Karl M. |last9=Aspöck |first9=Ulrike |last10=Aspöck |first10=Horst |last11=Aberer |first11=Andre |last12=Stamatakis |first12=Alexandros |last13=Friedrich |first13=Frank |last14=Hünefeld |first14=Frank |last15=Niehuis |first15=Oliver |last16=Beutel |first16=Rolf G. |last17=Misof |first17=Bernhard}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.taxonomy.nl/Taxonomicon/TaxonTree.aspx?id=102510 |title=Taxon: Superorder Antliophora |website=The Taxonomicon |access-date=21. 8. 2007 |archive-date=29. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929091545/http://www.taxonomy.nl/Taxonomicon/TaxonTree.aspx?id=102510 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Posjedovanje jednog para krila razlikuje većinu pravih muha od ostalih letećih insekata sa po njihovim imenima. Međutim, neke pravee muhe, poput porodice ''[[Hippoboscidae]]'' (muškatne muhe), ostaju sekundarno bez krila.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Hutson, A. M. |year=1984 |title=Diptera: Keds, flat-flies &amp; bat-flies (Hippoboscidae &amp; Nycteribiidae) |page=84 |publisher=Royal Entomological Society of London |series=R.E.S Handbooks |volume=10 pt 7}}&lt;/ref&gt;

[[Kladogram]] predstavlja sadašnji  konsenzusni odnos.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tolweb.org/Endopterygota/8243 |title=Endopterygota Insects with complete metamorphosis |last2=Wiegmann |first2=Brian |website=Tree of Life |last1=Yeates |first1=David K. |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=26. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526064314/http://www.tolweb.org/Endopterygota/8243 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{clade
 |label1=Dio [[Endopterygota]]
 |1={{clade
  |label1=Mecopterida
  |1={{clade
    |label1=Antliophora
    |1={{clade 
     |1='''Diptera''' [[Datoteka:Common house fly, Musca domestica.jpg|100px]]
     |2={{clade
       |1=[[Mecoptera]] [[Datoteka:Gunzesrieder Tal Insekt 3.jpg|70px]]
       |2={{clade
         |1=[[Boreidae]] [[Datoteka:Boreus hiemalis2 detail.jpg|70px]]
         |2=[[Siphonaptera]][[Datoteka:Pulex irritans female ZSM.jpg|50px]]
        }}
      }}
     }}
    |2={{clade
     |1=[[Trichoptera]] (vodrni moljci) [[Datoteka:Sericostoma.personatum.jpg|70px]] 
     |2=[[Lepidoptera]] [[Datoteka:Tyria jacobaeae-lo.jpg|40px]]
     }}
   }}
  |2=[[Hymenoptera]] [[Datoteka:AD2009Sep09 Vespula germanica 03.jpg|70px]] 
  }}
}}
[[Datoteka:Lutzomyia adiketis.jpg|thumb|right|upright=0.7 |Fosil [[nematocera]] iz dominikanskog ćilibara. Pješčana muha, ''[[Lutzomyia adiketis]]'' ([[Psychodidae]]), rani  [[miocen]], prije oko 20 miliona godina]]

===Međuodnosi podgrupa i  porodica===
[[Datoteka:Fossil insect Diptera, Brachycera in Baltic amber. Age 50 Mill. years (the Lower Eocene).jpg|thumb|left|upright=0.7 |Fosil [[Brachycera]] iz baltičkog  [[ćilibar]]a, donji [[eocen]], prijr oko  50 miliona godina]]

Prvi pravi dvokrilci poznati su iz srednjeg [[trijas]]a (prije oko 240 miliona godina), a postali su rasprostranjeni tokom srednjeg i kasnog trijasa.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Blagoderov |first1=V. A. |last2=Lukashevich |first2=E. D. |last3=Mostovski |first3=M. B. |editor1-last=Rasnitsyn |editor1-first=A. P. |editor2-last=Quicke |editor2-first=D. L. J. |year=2002 |title=History of Insects |chapter=Order Diptera Linné, 1758. The true flies |publisher=Kluwer Academic Publishers |isbn=978-1-4020-0026-3 |chapter-url=http://palaeoentomolog.ru/New/diptera.html}}&lt;/ref&gt; [[Cvjetnica|Moderne cvjetnice]] nisu se pojavile sve do [[kreda (period)|krede]] (prije oko 140 miliona godina), tako da su prvotni dvokrilci morali imati drugačiji izvor prehrane osim [[nektar]]a. Na osnovu privlačenja mnogih modernih grupa muha ka sjajnim kapljicama, sugerira se da su se možda hranile [[med]]nim izlučevinama biljnih ušiju reda [[Homoptera]] kojih je bilo u izobilju u to vrijeme, a usni dijelovi dvokrilaca dobro su prilagođeni za omekšavanje i skupljanje mrvičnih ostataka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Downes, William L. Jr. |author2=Dahlem, Gregory A. |year=1987 |title= Keys to the Evolution of Diptera: Role of Homoptera |url=https://archive.org/details/sim_environmental-entomology_1987-08_16_4/page/847 |journal=Environmental Entomology |volume=16 |issue=4 |pages=847–854 |doi=10.1093/ee/16.4.847 }}&lt;/ref&gt; Bazni [[kladus]]i  Diptera uključuju ''[[Deuterophlebiidae]]'' i enigmatične ''[[Nymphomyiidae]]''.&lt;ref name=&quot;Wiegmann2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Wiegmann |first=B. M. |year=2011 |title=Episodic radiations in the fly tree of life |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=14 |pages=5690–5695 |doi=10.1073/pnas.1012675108 |first2=M. D. |last3=Winkler |first3=I. S. |last4=Barr |first4=N. B. |last5=Kim |first5=J.-W. |last6=Lambkin |first6=C. |last7=Bertone |first7=M. A. |last8=Cassel |first8=B. K. |last9=Bayless |first9=K. M. |last10=Heimberg |first10=A. M. |last11=Wheeler |first11=B. M. |last12=Peterson |first12=K. J. |last13=Pape |first13=T. |last14=Sinclair |first14=B. J. |last15=Skevington |first15=J. H. |last16=Blagoderov |first16=V. |last17=Caravas |first17=J. |last18=Kutty |first18=S. N. |last19=Schmidt-Ott |first19=U. |last20=Kampmeier |first20=G. E. |last21=Thompson |first21=F. C. |last22=Grimaldi |first22=D. A. |last23=Beckenbach |first23=A. T. |last24=Courtney |first24=G. W. |last25=Friedrich |first25=M. |last26=Meier |first26=R. |last27=Yeates |first27=D. K. |pmid=21402926 |pmc=3078341 |display-authors=8 |last2=Trautwein |bibcode=2011PNAS..108.5690W}}&lt;/ref&gt; Sudeći po fosilnim tragovima, diptere su prošle kroz tri epizode [[adaptacijaka radijacija|evolucijske radijacije]]. Mnoge nove vrste nižih Diptera razvile su se u [[trijas]]u,  prije otprilike 220 miliona godina. Mnoge niže brahicere pojavile su se u [[Jura|juri]], prije nekih 180 miliona godina. Treća radijacija dogodila se među [[Schizophora]] na početku [[paleogen]]a, prije 66 miliona godina.

Filogenetski položaj Diptere bio je kontroverzan. Monofilija [[holometabolizam|holometabolnih]] insekata odavno je prihvaćena, pri čemu su glavni redovi uspostavljeni kao Lepidoptera, Coleoptera, Hymenoptera i Diptera, a upravo je poznavanje odnosa između tih grupa nailazilo na poteškoće. Smatra se da su Diptera član [[Mecopterida]], zajedno s Lepidoptera (leptiri i moljci), Trichoptera (tulari), Siphonaptera (buhe), Mecoptera (škorpioni) i možda [[Strepsiptera]] (muhe upletenih krila). Diptera su grupirana sa Siphonaptera i Mecoptera u antliofore, ali to nisu potvrdile molekulske studije.&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Wiegmann,Brian |author2=Yeates, David K. |title=The Evolutionary Biology of Flies |url=https://books.google.com/books?id=rElP5sNn6IYC |year=2012 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-50170-5 |pages=4–6}}&lt;/ref&gt;

Diptera se uobičajeno  raščlanjuju na dva podreda, [[Nematocera]] i [[Brachycera]], razlikovana prema antenama. Nematocere su identificirane po izduženim i mnogo segmentiranim tijelima, često pernatim antenama, sličnim komarcima i muhama dizalica. Brachycera imaju okrugla tijela i znatno kraće antene.&lt;ref&gt;B.B. Rohdendorf. 1964. Trans. Inst. Paleont., Acad. Sci. USSR, Moscow, v. 100&lt;/ref&gt;&lt;ref name=TOL&gt;{{cite web |last1=Wiegmann |first1=Brian M. |last2=Yeates |first2=David K. |title=Diptera True Flies |url=http://tolweb.org/Diptera/8226 |website=Tree of Life |date=29. 11. 2007 |access-date=25. 5. 2016 |archive-date=1. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601070949/http://tolweb.org/Diptera/8226 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Naknadne studije utvrdile su da je Nematocera nemonofiletna sa modernim filogenijama koje Brachycera svrstavaju u razrede grupa koje su  ranije smještane u Nematocera. Izgradnja filogenetskog stabla bila je predmetom stalnih istraživanja. Sljedeći kladogram zasnovan je na projektu FLYTREES.&lt;ref name=Wiegmann2011 /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Yeates |first1=David K. |last2=Meier |first2=Rudolf |last3=Wiegmann |first3=Brian |title=Phylogeny of True Flies (Diptera): A 250 Million Year Old Success Story in Terrestrial Diversification |url=http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny/ |website=Flytree |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=3. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170803074855/http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny/ |title=FLYTREE |date= |website= |publisher=Illinois Natural History Survey |access-date=22. 7. 2016 |archive-date=3. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170803074855/http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;{{clade | style=font-size:100%;line-height:75%;
 |label1=[[Nematocera]]
 |1={{clade 
  |1={{clade 
    |1=[[Ptychopteromorpha]] [[Datoteka:Ptychoptera_contaminata.jpg|60px]]
    |2=[[Culicomorpha]] [[Datoteka:AnophelesGambiaemosquito.jpg|55px]]
   }}
  |2={{clade
    |1=[[Blephariceromorpha]] [[Datoteka:Imago of Blepharicera fasciata as Asthenia fasciata in Westwood 1842, plate 94.png|60px]]
    |2={{clade
     |1=[[Bibionomorpha]] [[Datoteka:(MHNT) Bibio marci.jpg|55px]]
     |2={{clade
       |1=[[Psychodomorpha]] [[Datoteka:Clogmia Albipunctata or moth fly.jpg|55px]]
       |2={{clade
        |1=[[Tipuloidea]] [[Datoteka:Tipula submarmorata, Abergwynant, North Wales, May 2015 (23422515666).jpg|65px]]
        |label2=[[Brachycera]]
        |2={{clade
          |label1=[[Tabanomorpha|Tab]]
          |1={{clade
           |1=[[Stratiomyomorpha]] [[Datoteka:Hermetia illucens Black soldier fly edit1.jpg|66px]]
           |2={{clade
             |1=[[Xylophagomorpha]] [[Datoteka:Stinkfliege Coenomyia ferruginea male.jpg|55px]]
             |2=[[Tabanomorpha]] [[Datoteka:Tabanus bromius01.jpg|66px]]
            }}
           }}
          |label2=[[Muscomorpha|Mus]]
          |2={{clade
           |1=[[Nemestrinoidea]]
           |2={{clade
             |1=[[Asiloidea]] [[Datoteka:Asilidae June 2011-1.jpg|66px]]
             |label2=[[Eremoneura|Ere]]
             |2={{clade
              |1=[[Empidoidea]] [[Datoteka:Empis.tessellata.male.jpg|35px]]
              |label2=[[Cyclorrhapha|Cyc]]
              |2={{clade
                |1=[[Aschiza]] (dio)
                |2={{clade
                 |1=[[Phoroidea]] [[Datoteka:Polyporivora-picta-Platypezid-fly-20111015a.jpg|55px]]
                 |2={{clade
                   |1=[[Syrphoidea]] [[Datoteka:Mosca cernidora de la grosella.jpg|55px]]
                   |label2=[[Schizophora|Sch]]
                   |2={{clade
                    |label1=[[Calyptratae|Cal]]
                    |1={{clade
                      |1=[[Hippoboscoidea]]  [[Datoteka:CrataerhinaPallida.jpg|55px]]
                      |2={{clade
                       |1=[[Muscoidea]] [[Datoteka:Musca domestica housefly.jpg|55px]]
                       |2=[[Oestroidea]][[Datoteka:Sarcophaga Bercaea2.jpg|55px]]
                       }}
                     }}
                    |2=[[Acalyptratae]] (marsh flies, etc) [[Datoteka:Marsh fly01.jpg|55px]]
                    }}
                  }}
                 }}
               }}
              }}
            }}
           }}
         }}
        }}
      }}
     }}
   }}
  }}
}}

&lt;small&gt;'''Skraćenice u kladogramu''':
* Cal=[[Calyptratae]]
* Cyc=[[Cyclorrhapha]] 
* Ere=[[Eremoneura]] 
* Mus=[[Muscomorpha]]
* Sch=[[Schizophora]] 
* Tab=[[Tabanomorpha]]
&lt;/small&gt;

== Porodice i rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# Porodica [[Cylindrotomidae]]
# Porodica [[Limoniidae]]
# Porodica [[Pediciidae]]
# Porodica [[Tipulidae]] 
# Porodica [[Acartophthalmidae]]
# Porodica [[Acroceridae]]
# Porodica [[Agromyzidae]]
# Porodica [[Anisopodidae]]
# Porodica [[Anthomyiidae]]
# Porodica [[Anthomyzidae]]
# Porodica [[Apioceridae]]
# Porodica [[Apsilocephalidae]]
# Porodica [[Apystomyiidae]]
# Porodica [[Asilidae]] 
# Porodica [[Asteiidae]]
# Porodica [[Atelestidae]]
# Porodica [[Athericidae]]
# Porodica [[Aulacigastridae]]
# Porodica [[Australimyzidae]]
# Porodica [[Austroleptidae]]
# Porodica [[Axymyiidae]]
# Porodica [[Bibionidae]]
# Porodica [[Blephariceridae]]
# Porodica [[Bolbomyiidae]]
# Porodica [[Bolitophilidae]]
# Porodica [[Bombyliidae]] 
# Porodica [[Brachystomatidae]]
# Porodica [[Braulidae]]
# Porodica [[Calliphoridae]]
# Porodica [[Camillidae]]
# Porodica [[Canacidae]]
# Porodica [[Canthyloscelidae]]
# Porodica [[Carnidae]]
# Porodica [[Cecidomyiidae]]
# Porodica [[Celyphidae]]
# Porodica [[Ceratopogonidae]]
# Porodica [[Chamaemyiidae]]
# Porodica [[Chaoboridae]]
# Porodica [[Chironomidae]]
# Porodica [[Chloropidae]]
# Porodica [[Chyromyidae]]
# Porodica [[Clusiidae]]
# Porodica [[Coelopidae]]
# Porodica [[Conopidae]]
# Porodica [[Corethrellidae]]
# Porodica [[Cryptochetidae]]
# Porodica [[Ctenostylidae]]
# Porodica [[Culicidae]] 
# Porodica [[Curtonotidae]]
# Porodica [[Cypselosomatidae]]
# Porodica [[Deuterophlebiidae]]
# Porodica [[Diadocidiidae]]
# Porodica [[Diastatidae]]
# Porodica [[Diopsidae]]
# Porodica [[Ditomyiidae]]
# Porodica [[Dixidae]]
# Porodica [[Dolichopodidae]]
# Porodica [[Drosophilidae]]
# Porodica [[Dryomyzidae]]
# Porodica [[Empididae]]
# Porodica [[Ephydridae]]
# Porodica [[Evocoidae]]
# Porodica [[Fanniidae]]
# Porodica [[Fergusoninidae]]
# Porodica [[Glossinidae]] 
# Porodica [[Gobryidae]]
# Porodica [[Helcomyzidae]]
# Porodica [[Heleomyzidae]]
# Porodica [[Helosciomyzidae]]
# Porodica [[Hesperinidae]]
# Porodica [[Heterocheilidae]]
# Porodica [[Heteromyzidae]]
# Porodica [[Hilarimorphidae]]
# Porodica [[Hippoboscidae]]
# Porodica [[Homalocnemiidae]]
# Porodica [[Huttoninidae]]
# Porodica [[Hybotidae]]
# Porodica [[Inbiomyiidae]]
# Porodica [[Ironomyiidae]]
# Porodica [[Keroplatidae]]
# Porodica [[Lauxaniidae]]
# Porodica [[Lonchaeidae]]
# Porodica [[Lonchopteridae]]
# Porodica [[Lygistorrhinidae]]
# Porodica [[Marginidae]]
# Porodica [[Megamerinidae]]
# Porodica [[Micropezidae]]
# Porodica [[Milichiidae]]
# Porodica [[Mormotomyiidae]]
# Porodica [[Muscidae]]
# Porodica [[Mycetophilidae]]
# Porodica [[Mydidae]]
# Porodica [[Mystacinobiidae]]
# Porodica [[Nannodastiidae]]
# Porodica [[Natalimyzidae]]
# Porodica [[Nemestrinidae]]
# Porodica [[Neminidae]]
# Porodica [[Neriidae]]
# Porodica [[Neurochaetidae]]
# Porodica [[Nothybidae]]
# Porodica [[Nymphomyiidae]]
# Porodica [[Odiniidae]]
# Porodica [[Oestridae]]
# Porodica [[Opetiidae]]
# Porodica [[Opomyzidae]]
# Porodica [[Oreogetonidae]]
# Porodica [[Oreoleptidae]]
# Porodica [[Pachyneuridae]]
# Porodica [[Pallopteridae]]
# Porodica [[Pantophthalmidae]]
# Porodica [[Pelecorhynchidae]]
# Porodica [[Periscelididae]]
# Porodica [[Perissommatidae]]
# Porodica [[Phaeomyiidae]]
# Porodica [[Phoridae]]
# Porodica [[Piophilidae]]
# Porodica [[Pipunculidae]]
# Porodica [[Platypezidae]]
# Porodica [[Platystomatidae]]
# Porodica [[Psilidae]]
# Porodica [[Psychodidae]]
# Porodica [[Ptychopteridae]]
# Porodica [[Pyrgotidae]]
# Porodica [[Rangomaramidae]]
# Porodica [[Rhagionidae]]
# Porodica [[Rhiniidae]]
# Porodica [[Rhinophoridae]]
# Porodica [[Richardiidae]]
# Porodica [[Ropalomeridae]]
# Porodica [[Sarcophagidae]]
# Porodica [[Scathophagidae]]
# Porodica [[Scatopsidae]]
# Porodica [[Scenopinidae]]
# Porodica [[Sciaridae]]
# Porodica [[Sciomyzidae]]
# Porodica [[Sepsidae]]
# Porodica [[Simuliidae]] 
# Porodica [[Somatiidae]]
# Porodica [[Sphaeroceridae]]
# Porodica [[Stratiomyidae]] 
# Porodica [[Syringogastridae]]
# Porodica [[Syrphidae]]
# Porodica [[Tabanidae]] 
# Porodica [[Tachinidae]] 
# Porodica [[Tachiniscidae]]
# Porodica [[Tanyderidae]]
# Porodica [[Tanypezidae]]
# Porodica [[Tephritidae]]
# Porodica [[Teratomyzidae]]
# Porodica [[Thaumaleidae]]
# Porodica [[Therevidae]]
# Porodica [[Trichoceridae]]
# Porodica [[Ulidiidae]]
# Porodica [[Valeseguyidae]]
# Porodica [[Vermileonidae]]
# Porodica [[Xenasteiidae]]
# Porodica [[Xylomyidae]]
# Porodica [[Xylophagidae]]
# Rod [[Afrotricha]]
# Rod [[Anthepiscopus]]
# Rod [[Asteia]]
# Rod [[Bibio]]
# Rod [[Clidonia]]
# Rod [[Culex]]
# Rod [[Diastata]]
# Rod [[Egle]]
# Rod [[Freemanomyia]]
# Rod [[Helina]]
# Rod [[Iteaphila]]
# Rod [[Loicia]]
# Rod [[Mosillus]]
# Rod [[Musca]]
# Rod [[Nemotelus]]
# Rod [[Odinia]]
# Rod [[Oestrus]]
# Rod [[Pararibia]]
# Rod [[Promachus]]
# Rod [[Rhagio]]
# Rod [[Sapromyza]]
# Rod [[Scathophaga]]
# Rod [[Sciaropota]]
# Rod [[Sciarosoma]]
# Rod [[Sephanilla]]
# Rod [[Starkomyia]]
# Rod [[Stylophora]]
# Rod [[Tauromyia]]
# Rod [[Taxicnemis]]
# Rod [[Tendeba]]
# Rod [[Tipula]]
# Rod [[Trichoceromyza]]
# Rod [[Volucella]]
{{div col end}}

==Također pogledajte==
*[[Arthropoda]]
*[[Insecta]]

== Reference ==
{{Reflist |30em}}

== Dopunska literatura==

* Blagoderov, V.A., Lukashevich, E.D. &amp; Mostovski, M.B. 2002. [http://palaeoentomolog.ru/New/diptera.html Order Diptera]. In: Rasnitsyn, A.P. and Quicke, D.L.J. ''The History of Insects'', Kluwer pp.–227–240.&lt;!--on Evolution--&gt;
* Colless, D.H. &amp; McAlpine, D.K. 1991 ''Diptera (flies)'', pp.&amp;nbsp;717–786. In: The Division of Entomology. Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation, Canberra (spons.), ''The insects of Australia''. Melbourne University Press.
* Willi Hennig Diptera (Zweifluger). ''Handb. Zool. Berl''. 4 (2) (31):1–337. General introduction with key to World Families. In German.
* Harold Oldroyd ''The Natural History of Flies''. W. W. Norton. 1965.
* Eugène Séguy ''Diptera: recueil d'etudes biologiques et systematiques sur les Dipteres du Globe'' (Collection of biological and systematic studies on Diptera of the World). 11 vols. ''Part of Encyclopedie Entomologique'', Serie B II: Diptera. 1924–1953.
* Séguy, Eugène ''La Biologie des Dipteres'' 1950.
* {{cite web |last=Thompson |first=F. Christian |title=Sources for the Biosystematic Database of World Diptera (Flies) |publisher=United States Department of Agriculture, Systematic Entomology Laboratory |url=http://www.sel.barc.usda.gov/diptera/names/BDWDsour.pdf |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150918204612/http://www.sel.barc.usda.gov/diptera/names/BDWDsour.pdf |archive-date=18. 9. 2015 |df=dmy }}

== Vanjski linkovi==
{{Commons category|Diptera}}
{{Wikivrste |Diptera}}

'''Opći'''
* [https://web.archive.org/web/20100405091526/http://www.diptera.org/ The Systema Dipterorum Database site]
* [http://www.diptera.info The Diptera.info portal with galleries and discussion forums]
* [http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/ FLYTREE – dipteran phylogeny] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200413095925/https://www.inhs.illinois.edu/research/flytree/ |date=13. 4. 2020 }}
* [http://www.dipteristsforum.org.uk/ The Dipterists Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100919230625/http://dipteristsforum.org.uk/ |date=19. 9. 2010 }} – The Society for the study of flies
* [http://bugguide.net/node/view/55 BugGuide]
* [http://hbs.bishopmuseum.org/fossilcat/ The World Catalog of Fossil Diptera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101030114756/http://hbs.bishopmuseum.org/fossilcat/ |date=30. 10. 2010 }}
* [http://tolweb.org/tree?group=Diptera The Tree of Life Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100609013805/http://tolweb.org/tree?group=Diptera |date=9. 6. 2010 }}

'''Anatomija'''
* [https://web.archive.org/web/20120118040549/http://www.ces.csiro.au/biology/fly/fly.html Fly: Anatomical Atlas] at CSIRO
* [http://www.drawwing.org/insects/diptera Drawing Wing venation]
'''Opisi'''
* [http://hbs.bishopmuseum.org/publications/pdf/tr51.pdf Authors of fly names] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411183733/http://hbs.bishopmuseum.org/publications/pdf/tr51.pdf |date=11. 4. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20100405091526/http://www.diptera.org/ Systema Dipterorum Nomenclatore]

[[Kategorija:Arthropoda]]
[[Kategorija:Diptera]]
[[Kategorija:Insekti]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>qi4s9zw5gm0mxqtih6ornr5w4kgd13l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3715514</id>
      <parentid>3713813</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:25:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10143" sha1="bibjonkz63k0bvikkv2buw4pgujd1c9" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. godine u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973. godine, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988. godine, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. godine počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. godine djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. godine obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]</text>
      <sha1>bibjonkz63k0bvikkv2buw4pgujd1c9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Droseraceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461951</id>
    <revision>
      <id>3715611</id>
      <parentid>3545481</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:32:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18516" sha1="hhm3frq2zpuwse676f1j7b0uicpu5e6" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Droseraceae''&lt;br&gt;(Porodica rosulja)
|fosili_raspon=[[Kasna kreda]] –[[holocen|Sadašnjost]]
| slika        = Digested fly.JPG
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =''Drosera muscipula]]''
| status       = (Vidi [[IUCN]]-ov crveni popis kratica)
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Caryophyllales]]
| familia      ='''''Droseraceae'''''
| familia_autorstvo=&lt;small&gt;Salisb., 1808&lt;/small&gt;
| razdioba_stepen=Rodovi
|razdioba=
*''[[Aldrovanda]]''
*''[[Dionaea]]''
*''[[Drosera]]''
*†?''[[Droserapollis]]''
*†?''[[Droserapites]]''
*†?''[[Droseridites]]''
*†?''[[Fischeripollis]]''
*†?''[[Palaeoaldrovanda]]''
*†?''[[Saxonipollis]]''
}}
'''Droseraceae''' je  [[porodica (biologija)|porodica]]  [[karnivor]]nih [[cvjetnica]], poznatih i kao '''rosulje''' ili '''munolovke''', koja obuhvata približno 180 današnjih [[vrsta]] iz tri [[rod (biologija)|roda]].&lt;ref name=&quot;Christenhusz-Byng2016&quot;&gt;{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W.  |lastauthoramp=yes | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}&lt;/ref&gt; Predstavnici ''Droseraceae'' nađeni su na svim kontinentima, izuzev  [[Antarktik]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last=Fleischmann|first=A.|title=Systematics and evolution of droseraceae|date=2018|url=https://espace.curtin.edu.au/handle/20.500.11937/70040|work=Carnivorous Plants: Physiology, Ecology, and Evolution|pages=45–57|language=en|isbn=978-0-19-877984-1|access-date=13. 12. 2019|last2=Cross|first2=Adam|last3=Gibson|first3=R.|last4=Gonella|first4=P.|last5=Dixon|first5=Kingsley|archive-date=14. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191214182447/https://espace.curtin.edu.au/handle/20.500.11937/70040|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
Droseraceae su [[mesožder]]ne [[zeljaste biljke]] koje mogu biti jednogodišnje ili višegodišnje. Njihovi listovi su naizmjenični i aksijalno kružni, s najmanje jednom površinom koja sadrži dlačice s žlijezdama za stvaranje sluzi na vrhu. Njihovi cvjetovi su dvospolni, obično s tri [[čašica (botanika)|čašična]] i po pet [[latica]] i [[prašnik]]a. Njihova [[polen]]ova zrnca su trostrana ili višestrana i oslobađaju se u tetradama. Uprkos tome što su mesožderke, njihovi cvjetove oprašuju [[insekti]];  obično su  sa bijelim do ljubičastim cvjetovima koji se noću zatvaraju. Imaju male sjemenke koje se rasijavaju putem vjetra i vode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|title=Plant Systematics: A Phylogenetic Approach|last=Judd|first=Walter|last2=Campbell|first2=Christopher|last3=Kellogg|first3=Elizabeth|last4=Stevens|first4=Peter|last5=Donoghue|first5=Michael|publisher=Sinauer Associates|year=2018|isbn=978-1-60535-389-0|location=MA, USA|pages=459}}&lt;/ref&gt;

Većina članova porodice ''Droseraceae'' je u rodu ''[[Drosera]]'', iz pravih [[prašuma]]. I rodovi  '' [[Dionaea]] '') i '' [[Aldrovanda]]'' imaju samo jednu postojeću vrstu. ''Drosera'' pravi zamke izlučujući ljepljivu supstancu iz dlačica  na listovima. ''Dionaea'' i ''Aldrovanda'' koriste poklopce koji se brzo zatvaraju kada je lišće uznemireno. &quot;Dionaea&quot; je kopnena, dok je ''Aldrovanda'' strogo vodenasta. Kao i mesožderne biljke drugih porodica, ''Droseraceae'' mogu nadopuniti unos hranjivih sastojaka, posebno dušika, hvatanjem i probavom malih životinja poput insekata. Na taj način ove biljke mogu uspjeti u područjima sa nedostatkom hranjivih sastojaka, poput  [[moćvara sa [[mahovina]]ma roda ''[[Sphagnum]]''.

===''Drosera''===
''Drosera'' je jedan od najvećih rodova mesožderskih biljaka, a pojedine vrste uveliko se razlikuju u specifičnoj morfologiji. Zajedničko obilježje svih članova ''Drosera'' su izrazito modificirani listovi obloženi žljezdasti  šiljati [[trihom]]i. Na kraju svakog trioma izlučuje se zrnce jako viskozne [[sluz]]i, koja nalikuje kapljici rose. Sluz je prilično čista vodena otopina kiselih polisaharida velike molekulske težine, zbog čega nije samo viskozan, već je i vrlo ljepljiva,&lt;ref name =&quot;rost&quot;&gt;{{ citation | title = Physical and chemical properties of the mucilage secreted by ''Drosera capensis'' | year = 1977 | author = Rost, K. | journal = Phytochemistry | volume = 16 | issue = 9 | pages = 1635–1638 |doi=10.1016/s0031-9422(00)88783-x | last2 =  Schauer | first2 = R. }}&lt;/ref&gt; toliko da se jedna kap sluzi može  protegnuti na dužine do jednog metra i pokriti milion puta veću od izvorne površine,&lt;ref name =&quot;rost&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{citation | doi=10.1186/1477-3155-8-20 | pmid = 20718990 | title = Nanofibers and nanoparticles from the insect capturing adhesive of the Sundew (''Drosera'') for cell attachment | year = 2010 | author = Zhang, M. | journal = Journal of Nanobiotechnology | volume = 8 | issue = 20 | pages = 20 | last2 = Lenaghan | first2 = S.C. | last3 = Xia | first3 = L. | last4 = Dong | first4 = L. | last5 = He | first5 = W. | last6 = Henson | first6 = W.R. | last7 = Fan | first7 = X.  | pmc = 2931452 }}&lt;/ref&gt; Insekti i druge vrste životinja - plijena privlače miris ove sluzi i zaglave se u njoj. Takve zamke nazivaju se „zamke za letače“, ali mehanizam hvatanja ovih biljaka često je pogrešno opisan kao „pasivan“. Zapravo su zamke rosulja prilično aktivne i osjetljive, a poremećaj jednog ili nekoliko trihioma brzo pokreće akcijski potencijal koji stimulira brzo pokretanje drugih trihoma prema plijenu. List se zatim uvija prama unutra, obavijajući plijen za probavu.&lt;ref name=&quot;williams&quot;&gt;{{ citation | title = Comparative physiology of the Droseraceae sensu stricto – How do tentacles bend and traps close? | year = 2002 | author = Williams, S.E. | journal = Proceedings of the 4th International Carnivorous Plant Conference | pages = 77–81 }}&lt;/ref&gt;
Poznata su četiri sadašnja podroda  ''Drosera'': ''Regiae'' i ''Arcturia'' su monotipski (sa ''D. regia'', odnono ''D. arcturi''),   a preostale and the ''Drosera'' dijele se u dva kladusa, podrodove ''Ergaleium'' i ''Drosera''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===''Dionaea''===
''[[Dionaea muscipula]]'', poznata i kao  venerina zamka za muhe je globalno poznata biljka mesožderka i prema [[Charles Darwin|Darwinu]], “jedna od najljepših na svijetu”.&lt;ref name =&quot;darwin&quot;&gt;{{citation | title = Insectivorous Plants | year = 1875 | author = Darwin, C. | publisher = John Murray | location = London, UK | url=http://darwin-online.org.uk }}&lt;/ref&gt;  Listovi „Dionaea“ su također veoma modificirani i formiraju „škljocnu zamku“ (po modelu drikera),  koja se brzo zaustavi kada se otkrije podražaj. Tri velika trihoma protežu se prema van na unutrašnjoj površini zamke. Dvije od ove tri dlake moraju se stimulirati u određenom vremenu kako bi se pokrenula zamka. Zamka se zatvara uslijed prevrtanja režnja zamke s položaja na kojem je vanjska strana zamke konkavna prema onom gdje je vanjština konveksna. Ovaj pokret može započeti 0,4 sekunde nakon stimulacije, a može se okončati nakon jedne sekunde.&lt;ref name=&quot;williams&quot;/&gt;

===''Aldrovanda''===
''[[Aldrovanda vesiculosa]]'', koja se još naziva i biljka vodenog točka, je slobodno plutajuća, beskorijenska, vodena biljka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iucnredlist.org/species/162346/901031|title=Aldrovanda vesiculosa, Waterwheel|last=Cross|first=A.|date=2012|website=IUCN Red List|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=13. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;  Manje je poznata od svoje srodnice &quot;Dionaea muscipula&quot;, ali njih dvije imaju slične strukture zamki. Darwin je 1875. opisao ''Aldrovanda'' kao minijaturnu vodenu vrstu roda ''Dionaea''.&lt;ref name =&quot;darwin&quot;/&gt; Zamka ''Aldrovanda'' je vodena i manja je i brža od one kod ''Dionaea''.&lt;ref name=&quot;williams&quot;/&gt; Pored toga, dok su za zatvaranje zamke u &quot;Dionaea&quot;potrebna dva podražaja, u ''Aldrovanda'' potreban je samo jedan. Zamka ''Aldrovanda'' zatvara se desetak puta brže od one kod ''Dionaea''.

== Etimologija ==
[[Tipski rod]]  ''Droseraceae'' je ''Drosera'', koji je [[Carl Linnaeus|Linnaeus]] opisao i imenovao 1753. Ime je dobilo od grčke riječi „droseros“, što znači „rosni“ ili „kapi vode”. ''Principia Botanica'', objavljena 1787. godine, kaže da je sunčeva rosa („Drosera“) svoje ime dobila po malim kapljicama rosa nalik likeru, koje visi na njenim obrubljenim listovima i nastavlja se u najtoplijem delu dan, izložena suncu.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=ZM4gQwAACAAJ|title=&quot;Principia Botanica&quot;, Or a Concise and Easy Introduction to the Sexual Botany of Linnaeus, with the &quot;genera&quot;, Their Mode of Growth ... the Number of &quot;species&quot; to Each &quot;genus&quot;, where Principally Native and the Number Indigenous to the British Isles ... Together with Three Indexes: I. of the Linnaean &quot;genera&quot; Accented, with the British Names ; II. of Such Trivial Names as Were the &quot;genera&quot; of Old Authors ; III. of the British Names, with the Linnaean &quot;genera&quot;, to which are Added Many of the Specific Names, Also, a Table of Several Vegetable Drugs Not in the Indexes ...|last=Linné|first=Carl von|date=1787|publisher=G.G.J. and J. Robinson}}&lt;/ref&gt;

==Filogenija==
U 1867., Bentham i Hooker u Droseraceae stavili su šest rodova: ''Dionaea'', ''Aldrovanda'', ''Drosera'', ''Drosophyllum'', ''Byblis'' i ''Roridula''.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last=Ellison|first=Aaron M.|last2=Gotelli|first2=Nicholas J.|date=1. 1. 2009|title=Energetics and the evolution of carnivorous plants—Darwin's 'most wonderful plants in the world'|url=https://academic.oup.com/jxb/article/60/1/19/567619|journal=Journal of Experimental Botany|language=en|volume=60|issue=1|pages=19–42|doi=10.1093/jxb/ern179|pmid=19213724|issn=0022-0957}}&lt;/ref&gt;

Iako su ovi rodovi imali značajne međusobne razlike u morfologiji lista i cvijeta, oni su grupirani na osnovi zamki za  insekte za koje se činilo da su homologne.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books/about/Carnivorous_Plants.html?id=l_pADwAAQBAJ|title=Carnivorous Plants: Physiology, Ecology, and Evolution|last=Ellison|first=Aaron M.|last2=Adamec|first2=Lubomír|date=2018|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-877984-1|language=en}}&lt;/ref&gt; U 1922, ''Byblis'' i ''Roridula''. izmješteni su u novu porodicu, ''Byblidaceae'' (i kasnije je podijelili, izdvojivši porodicu ''Roridulaceae''). U 1990-im su se i morfološki i molekularni dokazi počeli pokazivati kako se rod ''Drosophyllum'' razlikuje od ostalih rodova u ''Droseraceae'',&lt;ref name = &quot;williams94&quot; /&gt;''Drosophyllum'', još jedan monotipski rod  (''[[Drosophyllum lusitanicum]]'' koja je jedina vrsta, ima zamke u obliku ljepljivih traka, slične onima kod ''Drosera'', ali ''Drosophyllum'' ne uvija aktivno svoje listove da bi obuhvatio zarobljene životinje. Ovo važno morfološko razlikovanje navelo je istraživače da dovedu u pitanje opravdanost smeštanja ovog člana u ''Droseraceae''. Ostale značajne razlike u ''Drosophyllum'' uključuju [[polen]]sku strukturu, anatomiju trihima i drvenastu stabljiku s dubokim korom.&lt;ref name =&quot; williams94&quot;/&gt;

Konačno, pokazalo se da je ''Drosophyllum'' usko  povezan sa mesoždernima [[lijana]]ma ''[[Triphyophyllum]]'' i nejevorodnom lijanom ''[[Ancistrocladus]]'', pa je, prema tome, svrstana na drugo mjesto (konkretno, u posebnu monotipsku porodicu ''[[Drosophyllaceae]]'').&lt;ref name=&quot;cameron&quot;/&gt;, a  i APG III (2009) smješta  ga u vlastitu porodicu, ''Drosophyllaceae''.&lt;ref name = &quot;:2&quot;/&gt; Ostala su samo tri roda (''Dionaea'', ''Aldrovanda'', ''Drosera'') koja su i danas klasificirani u ''Droseraceae''.

Uprkos nekim raspravama, taksonomi uključuju najmanje dva od ova tri roda, i uopće sva tri, u ovu porodicu,  najmanje od 1906.&lt;ref name=&quot;cameron&quot;&gt;{{citation | doi = 10.3732/ajb.89.9.1503 | title = Molecular evidence for the common origin of snap-traps among carnivorous plants | year = 2002 | author = Cameron, K. M. | journal = American Journal of Botany | volume = 89 | issue = 9 | pages = 1503–9 | last2 = Wurdack | first2 = K. J. | last3 = Jobson | first3 = R. W. | pmid=21665752}}&lt;/ref&gt; U prošlosti su predložene odvojene porodice za ''Dionaea'' i ''Aldrovanda''. To su ''Dionaecae'', predložena 1933. i Aldrovandaceae, predložena 1949.&lt;ref name=&quot;williams94&quot;&gt;{{citation | title = Relationships of Droseraceae: a cladistic analysis of ''rbcL'' sequence and morphological data | year = 1994 | author = Williams, S.E. | journal = American Journal of Botany | volume = 81 | issue = 8 | pages = 1027–1037 | last2 = Albert | first2 = V.A. | last3 = Chase | first3 = M.W. | doi=10.2307/2445297| jstor = 2445297 }}&lt;/ref&gt; Konačno, molekulski i morfološki dokazi podržavaju uključivanje sva tri, potvrđujući da su ''Droseraceae'' [[monofilija|monofiletka]] grupa (''Dionaea'' i ''Aldrovanda'') međusobno su bliže nego ''Drosera'', što sugerira da su se takve zamke razvile samo jednom.&lt;ref name= &quot;cameron&quot;/&gt;

Porodica ''Droseraceae'' dio je reda [[Caryophyllales]] u kladusu Superasteride unutar [[jezgarne eudikotiledone|jezgarnih eudikotiledona]]. Porodica broji gotovo 200 vrsta. Caryophyllales su podeljene u dva glavna podreda: [[Caryophyllineae]], koja sadrži &quot;jezgarne&quot; Caryophyllales, kao što su ''[[Cactaceae]]'' i ''[[Amaranthaceae]]'' i sestrinske ''[[Polygonineae]]'' –  ''nejezgarne''  Caryophyllales. U ovom nejezgarnom kladusu nalazi se porodica ''Droseraceae''.&lt;ref name=&quot;cuenoud&quot;&gt;{{citation | title = Molecular phylogenetics of Caryophyllales based on nuclear 18S rDNA and plastid rbcL, atpB, and matK DNA sequences | year = 2002 | author = Cuénoud, P. | journal = American Journal of Botany | volume = 89 | issue = 1 | pages = 132–144 | last2 = Savolainen | first2 = V. | last3 = Chatrou | first3 = L.W. | last4 = Powell | first4 = M. | last5 = Grayer | first5 = R.J. | last6 = Chase | first6 = M.W. | doi=10.3732/ajb.89.1.132 | pmid=21669721}}&lt;/ref&gt;

Nedavni molekularni i biohemijski dokazi (vidi [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html web-mjesto AP]) sugeriraju da  mesožderni taksoni u redu [[Caryophyllales]] (porodice ''Droseraceae'', ''[[Drosophyllaceae]]'', ''[[Nepenthaceae]]'' i vrste ''[[Triphyophyllum peltatum]]'') pripadaju istom [[kladus]]u, koji se ne sastoji samo od mesožderki, već i nekih nekarnivornih biljaka poput onih u porodici [[Ancistrocladaceae]].

Fosilni zapisi ''Droseraceae'' najbogatiji su od  bilo koje porodice mesoždernih biljaka. [[Polen]]ski  fosili pripisani su u  nekoliko [[postojeći takson|postojećih]], kao i  [[izumiranje|izumrlih]] rodova, mada su neki upitne važnosti.

== Evolucija ==
Darwin je zaključio da je mesožderstvo kod  biljaka [[konvergentna evolucija|konvergentno]], napisavši 1875. godine da &quot;[[Utricularia]]&quot; &quot;i&quot; [[Nepenthes]] &quot;&quot; uopće nisu povezani sa ''Droseraceae''.&lt;ref name = &quot;darwin&quot;/&gt; Ovo je ostalo predmet rasprave više od jednog stoljeća. U 1960. [[Léon Croizat|Leon Croizat]] zaključio je da je mesožderstvo monofiletsko, i sve mesožderne biljke je stavio zajedno u bane [[angiosperme]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Molekulske studije u posljednjih 30 godina dovele su do širokog konsenzusa da je Darwin bio u pravu, s studijama koje su pokazale da se mesožderstvo razvijalo  barem šest puta u angiospermi i da su peharaste zamke  i zamke s kopčom (za letače), prije analogne nego homologne.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Albert|first=V. A.|last2=Williams|first2=S. E.|last3=Chase|first3=M. W.|date=11. 9. 1992|title=Carnivorous plants: phylogeny and structural evolution|url=https://archive.org/details/sim_science_1992-09-11_257_5076/page/1491|journal=Science|language=en|volume=257|issue=5076|pages=1491–1495|doi=10.1126/science.1523408|issn=0036-8075|pmid=1523408}}&lt;/ref&gt;

Porijeklo mesožderstva među precima ''Droseraeae'' datirano je na prije oko 85,6 miliona godina, a erupcija zamki na prije 48 miliona godina. Istraživači su hipotetizirali o tom da je karnivorstvo u ''Droseraceae'' počeo jednostavnim zamkama za letače, nakon čega je uslijedilo pokretanje dlačica škod nekih vrsta ''Drosera'', nakon čega slijedi pomicanje listova, što je na kraju dovelo do razvoja zarobljavajućih zamki u ''Dionaea'' i ''Aldrovanda'' povećanjem brzine pokreta  i promjenom morfologije listova.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Heubl|first=G.|last2=Bringman|first2=G.|last3=Meimberg|first3=H.|date=novembar 2006|title=Molecular Phylogeny and Character Evolution of Carnivorous Plant Families in Caryophyllales - Revisited|journal=Plant Biology|volume=8|issue=6|pages=821–830|doi=10.1055/s-2006-924460|pmid=17066364}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Poppinga|first=Simon|last2=Hartmeyer|first2=Siegfried R. H.|last3=Masselter|first3=Tom|last4=Hartmeyer|first4=Irmgard|last5=Speck|first5=Thomas|date=1. 7. 2013|title=Trap diversity and evolution in the family Droseraceae|journal=Plant Signaling &amp; Behavior|volume=8|issue=7|pages=e24685|doi=10.4161/psb.24685|pmc=3907454|pmid=23603942}}&lt;/ref&gt; Zbog sestrinskih odnosa ''Dionaea'' i ''Aldrovanda'', vjerovatno je mehanizam za zarobljavanje evoluirao samo jednom, ali nije poznato je li zajednički predak bio kopneni ili vodeni.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Rivadavia|first=Fernando|last2=Kondo|first2=Katsuhiko|last3=Kato|first3=Masahiro|last4=Hasebe|first4=Mitsuyasu|date=2003|title=Phylogeny of the sundews, Drosera (Droseraceae), based on chloroplast rbcL and nuclear 18S ribosomal DNA Sequences|journal=American Journal of Botany|language=en|volume=90|issue=1|pages=123–130|doi=10.3732/ajb.90.1.123|issn=1537-2197|pmid=21659087}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Drosera communis.jpg|''Drosera communis''
Datoteka:Drosera rotundifolia leaf1.jpg|''Drosera rotundifolia''
Datoteka:Drosera filiformis leaf Darwiniana.jpg|''Drosera filiformis''
Datoteka:AldrovandaVesiculosa4.jpg|''Aldrovanda vesiculosa''
Datoteka:Dionaea, muscoid fly.jpg|''Dionaea muscipula''
&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Droseraceae}}
{{wikivrste}}
* [http://www.csdl.tamu.edu/FLORA/cgi/gateway_family?fam=Droseraceae links at CSDL, Texas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012120333/http://www.csdl.tamu.edu/FLORA/cgi/gateway_family?fam=Droseraceae |date=12. 10. 2008 }}

[[Kategorija:Droseraceae| ]]
[[Kategorija:Caryophyllales]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>hhm3frq2zpuwse676f1j7b0uicpu5e6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dolenjska kultura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462388</id>
    <revision>
      <id>3715607</id>
      <parentid>3173836</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T01:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6327" sha1="tnlwpv7d7gbjggjvrzcv44wwzh8l4k6" xml:space="preserve">'''Dolenjska kultura''' je kultura [[željezno doba|željeznog doba]] od VIII do IV stoljeća pne, raširena u [[Slovenija|Sloveniji]], u područjima Dolenjske, Zasavja, Bele krajine, Gorjanaca, koje se nekad zvalo Donja Kranjska. Glavna nalazišta su: Magdalenska gora, [[Vače]], [[Šmarjeta]], [[Mokronog]], [[Podzemelj]], [[Stična]], [[Novo Mesto]]. Razvoj i procvat vezani su uz proizvodnju i obradu [[Željezo|željeza]] te [[bronza]]noga posuđa i nakita (situlska umjetnost).  
&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15779 Dolenjska kultura - Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt;

Prostori današnje Slovenije bili su naseljeni zajednicama koje su dio ilirskog etničkog kompleksa. Nakon [[Rimska Republika|rimskih]] osvajanja, pripadali su provinciji [[Ilirik]], a nakon njene podjele, provinciji Donji Ilirik/[[Panonija (rimska provincija)|Panonija]], a ne Italiji ili provinciji [[Norik]].&lt;ref&gt;[https://books.google.de/books?id=cDkapWbtwnAC&amp;pg=RA1-PA116&amp;lpg=RA1-PA116&amp;dq=Dolenjska+kultura+grupa&amp;source=bl&amp;ots=eDt_NaWt0z&amp;sig=ACfU3U0yy9QTV-o9Clh4aD_ainN8jXrkTw&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjL09L1p97oAhVU8aYKHS9tBjgQ6AEwAnoECAgQLg#v=onepage&amp;q=Dolenjska%20kultura%20grupa&amp;f=false Salmedin Mesihović - Ilirike]&lt;/ref&gt;
== Periodizacija ==
Ova grupa je važna za shvatanje prelaza u [[Latenska kultura|mlađe željezno doba]] na prostoru Slovenije. Podijeljena je na pet faza koje služe kao hronološka tabela za prostor dolenjske grupe, ali i za ostatak Slovenije. 
* Podzemelj 1 i 2 , prijelaz iz kasnog bronzanog doba u starije željezno doba prva faza, traje  od sredine osmog stoljeća do sredine sedmog stoljeća, označena je podudamošću obrade željeza i  grobova tumula s  keramikom i nakitom domaćih oblika. 
* Stična 1 i 2 , 
* faza zmijolikih fibula, 
* faza certoske fibule, starija i mlađa,
* faza negovski horizont 1 i 2, u kojoj se prvi puta javljaju latenski predmeti koji su uglavnom lokalne kopije, a ne importi. Od latenskih predmeta su najčešći oružje, pojasne kopče i fibule tipa Vače, izrazitiji u muškim nego u ženskim grobovima.
[[File:PMS - vaška situla (1).jpg|mini|desno|Situla iz Vača]]
[[File:Chromolithographie_replica_of_belt_belonging_to_the_Hallstatt_culture.jpg|mini|desno]]
== Arheologija ==
Naselja su se nalazila na brežuljcima, ponekad i u ravnicama, od kojih je najveće bila [[gradina]] u Stični, površine 800 × 400 m. Ispod naselja bile su nekropole pod [[tumuli]]ma.

=== Tumuli ===
I ovdje se nailazi na rodovsko-porodični tip tumula koji je karakterističan za [[Glasinačka kultura|glasinačko područje]]. Sličnost grobova sa onima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]] je osnov za hipotezu o selidbi u Dolenjsku sa jugoistoka, do koje je došlo u potrazi za mineralima kojima je ovaj kraj bogat.&lt;ref name=&quot;JWilkes&quot;/&gt;

Nekropole su se koristili kroz više generacija i sadržavale su i preko sto pokojnika. Najčešće su sadržavale centralni grob, dok su neke na mjestu gdje bi se trebao nalaziti centralni grob imali samo prazninu oko koje se ukapalo. Pokojnici su ukopavani u grobnicama, a specifičnost dolenjske grupe je i ukop s konjem. Osim kosturnih grobova pod tumulom ponekad, ali jako rijetko, javljaju se i ravni kosturni grobovi (Kostrenovnica, Zagorje, Valična vas). Razvoj kulture se zasnivao na bogatstvu rudama i proizvodnji [[Staklo|stakla]].
&lt;ref&gt;[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10859/1/Jelena%20Maslać.pdf Jelena Maslač - Prijelazno razdoblje kasne halštatske kulture i rane latenske kulture na prostoru južne Karpatske kotline  - Sveučilište u Zagrebu]&lt;/ref&gt;

Osobina dolenjske kulture je velika količina oružja  i oklopa.&lt;ref name=&quot;JWilkes&quot;&gt;[https://kupdf.net/download/john-wilkes-iliri_58a4a9be6454a72a30b1e8d2_pdf John Wilkes - Iliri]&lt;/ref&gt; Najčešća su koplja, sjekire s rupom, lukovi i strijele. U sedmom stoljeću pojavljuju se razne lokalne varijante 
šljemova u obliku zdjela, napravljene od kože, ojačane bronzanim ekserima. Kasnije su zamijenjene italskim  oblicima od bronze, ili tipom dvostrukog sljemena. U petom stoljeću pojavljuje se italski šljem, nazvan po nalazištu u Negauu (sada [[Negova]]), na rijeci [[Mura|Muri]] blizu [[Gornja Radgona|Gornje Radgone]] u sjeveroistočnoj  Sloveniji. Primjeri bronzanog oklopa za tijelo, nađeni u grobovima u Stični i  Novom Mestu,  bili su uvezeni i  datiraju  se  u kasno sedmo stoljeće. Ukrašena konjska orma također je česta u Dolenjskoj  s primjerima ostruga koje se pojavljuju u petom stoljeću.

Do četvrtog stoljeća povećava se italski utjecaj, a  domaća ratnička elita  pokazuje sve veće materijalno blagostanje koje odražava širenje  njene moći nad susjednim zajednicama. Na vrhuncu njihova blagostanja, u  petom stoljeću, vojnička uloga postaje manje istaknuta u korist  prikaza  elite, koja se odaje užicima na podlozi čvrstog političkog uspona. To se zaključuje na temelju uočenih promjena u  umjetnosti
Situla, gdje teme  bitaka i ratnici ustupaju mjesto užicima lova i ugodnim zabavama. Krajem četvrtog stoljeća područje osvojili su [[Kelti]] i  na njemu se nastanili.

=== Situla === 
Situla je posuda, najčešće metalna,  u obliku vjedra s poklopcem. Pojavila se već u [[Kreta|kretskoj]] kulturi (Hagia Triada), ali je široku upotrebu našla na prelazu iz X. u IX. st. pne. u [[Etrurci|etrurskoj]] kulturi, odakle se širila prema Padskoj niziji i [[Alpe|istočnoalpskom]] prostoru. Služila je za držanje vina tokom ceremonijalne i gozbene svečanosti. Najstariji primjerci nisu ukrašeni, a poslije se na njima pojavljuju bogati figuralni ukrasi izrađeni tehnikom iskucavanja (situlska umjetnost). Površina situle podijeljena je u jednu ili više vodoravnih zona s figuralnim prizorima iz svakodnevnog života: ratnici, hrvači, svečane povorke s kolima, gozbe, životinje i dr.
&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56277 Situla - Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.academia.edu/8725649/Dolenjska_grupa_Text_uploaded_10._10._2014_ Dolenjska grupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200411140413/https://www.academia.edu/8725649/Dolenjska_grupa_Text_uploaded_10._10._2014_ |date=11. 4. 2020 }} – [[Academia.edu|academia.eu]]

[[Kategorija:Iliri]]
[[Kategorija:Kulture željeznog doba]]</text>
      <sha1>tnlwpv7d7gbjggjvrzcv44wwzh8l4k6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Campanula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462844</id>
    <revision>
      <id>3715558</id>
      <parentid>3519952</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27169" sha1="0pyaad8mfe2zhe6snh5xj98tzgy4yu0" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Campanula''&lt;br&gt;(Rod [[cvjetnica]] zvanih zvončići ili zvonca)
| slika        = Campanule_FR_2012.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Campanula persicifolia|C. persicifolia]]''
| status       = 
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Asterales]]
| familia      =[[Campanulaceae]]
| subfamilia   =[[Campanuloideae]]
| genus        ='''''Campanula'''''
| genus_autorstvo= &lt;small&gt;L., 1753&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Campanula'''''  je veliki [[rod (biologija)|rod]] [[cvjetnica]],  jednogodišnjih, dvogodišnjih i zeljastih [[trajnica]] iz porodice ''[[Campanulaceae]]'', [[red (biologija)|red]] [[Asterales]].  Rod obuhvata preko 430 [[vrsta]].&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/26f286efdd0e5443d605a6f0d1dd99c9 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

Latinskli naziv roda deminutiv je od ''campana'' = ''zvonce'' ili zvončić.

== Vrste ==
{{div col|2}}
# ''[[Campanula acutiloba]]'' &lt;small&gt;Vatke&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula afganica]]'' &lt;small&gt;Pomel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula afra]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aghrica]]'' &lt;small&gt;Kit Tan &amp; Sorger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aizoides]]'' &lt;small&gt;Zaffran&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aizoon]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Spruner&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ajugifolia]]'' &lt;small&gt;Sest. ex Spreng.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula akguelii]]'' &lt;small&gt;Altan&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula akhdarensis]]'' &lt;small&gt;A.G.Mill. &amp; Whitc.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aktascii]]'' &lt;small&gt;Aytaç &amp; H.Duman&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alaskana]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) W.Wight ex J.P.Anderson&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alata]]'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula albanica]]'' &lt;small&gt;Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aldanensis]]'' &lt;small&gt;Fed. &amp; Karav.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alisan-kilincii]]'' &lt;small&gt;Yildirim &amp; Senol&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alliariifolia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alpestris]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alphonsii]]'' &lt;small&gt;Wall. ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alpina]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula alsinoides]]'' &lt;small&gt;Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula amasia]]'' &lt;small&gt;Post&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula americana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula anchusiflora]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula andina]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula andrewsii]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula angustiflora]]'' &lt;small&gt;Eastw.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula antalyensis]]'' &lt;small&gt;Ayasligil &amp; Kit Tan&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula antilibanotica]]'' &lt;small&gt;(P.H.Davis) Greuter &amp; Burdet&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aparinoides]]'' &lt;small&gt;Pursh&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula argentea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula argyrotricha]]'' &lt;small&gt;Wall. ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ariana]]'' &lt;small&gt;Podlech&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aristata]]'' &lt;small&gt;Wall.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula armena]]'' &lt;small&gt;Steven&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula arvatica]]'' &lt;small&gt;Lag.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula asperuloides]]'' &lt;small&gt;(Boiss. &amp; Orph.) Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula atlantis]]'' &lt;small&gt;Gattef., Maire &amp; Weiller&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aureliana]]'' &lt;small&gt;Bogdanovic, Resetnik, Brullo &amp; Shuka&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula aurita]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula austroadriatica]]'' &lt;small&gt;D.Lakušić &amp; Kovačić&lt;/small&gt; 
# ''[[Campanula austroxinjiangensis]]'' &lt;small&gt;Y.K.Yang, J.K.Wu &amp; J.Z.Li&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula autraniana]]'' &lt;small&gt;Albov&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula axillaris]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Balansa&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula baborensis]]'' &lt;small&gt;Quézel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula balfourii]]'' &lt;small&gt;J.Wagner &amp; Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula barbata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula baskilensis]]'' &lt;small&gt;Behçet&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula baumgartenii]]'' &lt;small&gt;Becker&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bayerniana]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bellidifolia]]'' &lt;small&gt;Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bertolae]]'' &lt;small&gt;Colla&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula betonicifolia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula betulifolia]]'' &lt;small&gt;K.Koch&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bipinnatifida]]'' &lt;small&gt;P.H.Davis&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bluemelii]]'' &lt;small&gt;Halda&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bohemica]]'' &lt;small&gt;Hruby&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bononiensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bordesiana]]'' &lt;small&gt;Maire&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bornmuelleri]]'' &lt;small&gt;Nábelek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula bravensis]]'' &lt;small&gt;(Bolle) A.Chev.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula broussonetiana]]'' &lt;small&gt;Schult.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula buseri]]'' &lt;small&gt;Damboldt&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cabezudoi]]'' &lt;small&gt;Cano-Maq. &amp; Talavera&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula calaminthifolia]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula calcarata]]'' &lt;small&gt;Sommier &amp; Levier&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula calcicola]]'' &lt;small&gt;W.W.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula californica]]'' &lt;small&gt;(Kellogg) A.Heller&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula calycialata]]'' &lt;small&gt;V.Randjel. &amp; Zlatkovic&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula camptoclada]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cana]]'' &lt;small&gt;Wall.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula candida]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cantabrica]]'' &lt;small&gt;Feer&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula carnica]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Mert. &amp; W.D.J.Koch&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula carpatha]]'' &lt;small&gt;Halácsy&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula carpatica]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cashmeriana]]'' &lt;small&gt;Royle&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula caucasica]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula celsii]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cenisia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cervicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cespitosa]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × chevalieri]]'' &lt;small&gt;Sennen&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula choruhensis]]'' &lt;small&gt;Kit Tan &amp; Sorger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula chrysosplenifolia]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cichoracea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ciliata]]'' &lt;small&gt;Steven&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cochleariifolia]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula collina]]'' &lt;small&gt;Sims&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula columnaris]]'' &lt;small&gt;Contandr., Quézel &amp; Zaffran&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula comosiformis]]'' &lt;small&gt;(Hayek &amp; Janch.) Frajman &amp; Schneew.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula conferta]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula constantini]]'' &lt;small&gt;Beauverd &amp; Topali&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula coriacea]]'' &lt;small&gt;P.H.Davis&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × cottia]]'' &lt;small&gt;Beyer&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula crassipes]]'' &lt;small&gt;Heuff.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula crenulata]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cretica]]'' &lt;small&gt;(A.DC.) D.Dietr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula creutzburgii]]'' &lt;small&gt;Greuter&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula crispa]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cymaea]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula cymbalaria]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula daghestanica]]'' &lt;small&gt;Fomin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula damascena]]'' &lt;small&gt;Labill.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula damboldtiana]]'' &lt;small&gt;P.H.Davis &amp; Sorger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dasyantha]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula daucoides]]'' &lt;small&gt;D.Lakušić, Škondrić &amp;  Aleksić&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula davisii]]'' &lt;small&gt;Turrill&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula decumbens]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula delicatula]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula demirsoyi]]'' &lt;small&gt;Kandemir&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dichotoma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dieckii]]'' &lt;small&gt;Lange&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × digenea]]'' &lt;small&gt;F.Wettst.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dimorphantha]]'' &lt;small&gt;Schweinf.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula divaricata]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dolomitica]]'' &lt;small&gt;E.A.Busch&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula drabifolia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dulcis]]'' &lt;small&gt;Decne.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dzaaku]]'' &lt;small&gt;Albov&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula dzyschrica]]'' &lt;small&gt;Kolak.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula edulis]]'' &lt;small&gt;Forssk.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ekimiana]]'' &lt;small&gt;Güner&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula elatines]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula elatinoides]]'' &lt;small&gt;Moretti&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula engurensis]]'' &lt;small&gt;Kharadze&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula erinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula escalerae]]'' &lt;small&gt;Rech.f. &amp; Schiman-Czeika&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula euboica]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula euclasta]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula eugeniae]]'' &lt;small&gt;Fed.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula excisa]]'' &lt;small&gt;Schleich. ex Murith&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula exigua]]'' &lt;small&gt;Rattan&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula expansa]]'' &lt;small&gt;Rudolph&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula fastigiata]]'' &lt;small&gt;Dufour ex Schult.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula feijoana]]'' &lt;small&gt;Gardère&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula fenestrellata]]'' &lt;small&gt;Feer&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ficarioides]]'' &lt;small&gt;Timb.-Lagr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula filicaulis]]'' &lt;small&gt;Durieu&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula flaccidula]]'' &lt;small&gt;Vatke&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula floridana]]'' &lt;small&gt;S.Watson ex A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula foliosa]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula formanekiana]]'' &lt;small&gt;Degen &amp; Dörfl.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula forsythii]]'' &lt;small&gt;(Arcang.) Podlech&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula fragilis]]'' &lt;small&gt;Cirillo&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula fritschii]]'' &lt;small&gt;Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula fruticulosa]]'' &lt;small&gt;(O.Schwarz &amp; P.H.Davis) Damboldt&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula gansuensis]]'' &lt;small&gt;L.C.Wang &amp; D.Y.Hong&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula garganica]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula gentilis]]'' &lt;small&gt;Kovanda&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula giesekiana]]'' &lt;small&gt;Vest ex Schult.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula gilliatii]]'' &lt;small&gt;Milne-Redh. &amp; Turrill&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × gisleri]]'' &lt;small&gt;Brügger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula glomerata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × glomeratiformis]]'' &lt;small&gt;Murr ex Dalla Torre &amp; Sarnth.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula glomeratoides]]'' &lt;small&gt;D.Y.Hong&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula goulimyi]]'' &lt;small&gt;Turrill&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula gracillima]]'' &lt;small&gt;Podlech&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula grandis]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula griffinii]]'' &lt;small&gt;Morin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula grossekii]]'' &lt;small&gt;Heuff.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula guinochetii]]'' &lt;small&gt;Quézel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hacerae]]'' &lt;small&gt;Ilçim&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hagielia]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula haradjanii]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hawkinsiana]]'' &lt;small&gt;Hausskn. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hedgei]]'' &lt;small&gt;P.H.Davis&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hercegovina]]'' &lt;small&gt;Degen &amp; Fiala&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hermannii]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula herminii]]'' &lt;small&gt;Hoffmanns. &amp; Link&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula heterophylla]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hieracioides]]'' &lt;small&gt;Kolak.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hierapetrae]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hierosolymitana]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hispanica]]'' &lt;small&gt;Willk.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hissarica]]'' &lt;small&gt;Kamelin ex Rassulova&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hofmannii]]'' &lt;small&gt;(Pantan.) Greuter &amp; Burdet&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hongii]]'' &lt;small&gt;Y.F.Deng&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hortelensis]]'' &lt;small&gt;Gardère&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula humillima]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hypopolia]]'' &lt;small&gt;Trautv.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula hystricula]]'' &lt;small&gt;Pau&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula iconia]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula immodesta]]'' &lt;small&gt;Lammers&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula incanescens]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula incurva]]'' &lt;small&gt;Aucher ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula intercedens]]'' &lt;small&gt;Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula involucrata]]'' &lt;small&gt;Aucher ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula isaurica]]'' &lt;small&gt;Contandr., Quézel &amp; Pamukç.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × iserana]]'' &lt;small&gt;Kovanda&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula isophylla]]'' &lt;small&gt;Moretti&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula jacobaea]]'' &lt;small&gt;C.Sm. ex Webb&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula jacquinii]]'' &lt;small&gt;(Sieber) A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula jadvigae]]'' &lt;small&gt;Kolak.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula jaubertiana]]'' &lt;small&gt;Timb.-Lagr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula jordanovii]]'' &lt;small&gt;Ancev &amp; Kovanda&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula jurjurensis]]'' &lt;small&gt;Pomel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula justiniana]]'' &lt;small&gt;Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kachethica]]'' &lt;small&gt;Kantsch.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kantschavelii]]'' &lt;small&gt;Zagar.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula karabaghensis]]'' &lt;small&gt;Mikheev&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula karadjana]]'' &lt;small&gt;Bocquet&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kastellorizana]]'' &lt;small&gt;Carlström&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula keniensis]]'' &lt;small&gt;Thulin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kermanica]]'' &lt;small&gt;(Rech.f., Aellen &amp; Esfand.) Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula khorasanica]]'' &lt;small&gt;(Rech.f. &amp; Aellen) Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kiharae]]'' &lt;small&gt;Kitam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kirikkoleensis]]'' &lt;small&gt;A.A.Donamez &amp; Güner&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kladniana]]'' &lt;small&gt;(Schur) Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kolakovskyi]]'' &lt;small&gt;Kharadze&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kolenatiana]]'' &lt;small&gt;C.A.Mey. ex Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula komarovii]]'' &lt;small&gt;Maleev&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula korabensis]]'' &lt;small&gt;F.K.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kotschyana]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula koyuncui]]'' &lt;small&gt;H.Duman&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula kurdistanica]]'' &lt;small&gt;Advay &amp; Maroofi&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula laciniata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lactiflora]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lamondiae]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lanata]]'' &lt;small&gt;Friv.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lasiocarpa]]'' &lt;small&gt;Cham.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula latifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lavrensis]]'' &lt;small&gt;(Tocl &amp; Rohlena) Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lazica]]'' &lt;small&gt;(Boiss. &amp; Balansa) Kharadze&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula leblebicii]]'' &lt;small&gt;Yildirim&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ledebouriana]]'' &lt;small&gt;Trautv.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lehmanniana]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula leucantha]]'' &lt;small&gt;Gilli&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula leucoclada]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula leucosiphon]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lezgina]]'' &lt;small&gt;(Alex.) Kolak. &amp; Serdyuk.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lingulata]]'' &lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula litvinskajae]]'' &lt;small&gt;Ogan.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula longipetiolata]]'' &lt;small&gt;F.K.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula longisepala]]'' &lt;small&gt;Podlech&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula longistyla]]'' &lt;small&gt;Fomin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lourica]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula luristanica]]'' &lt;small&gt;Freyn&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lusitanica]]'' &lt;small&gt;Loefl.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lycica]]'' &lt;small&gt;Kit Tan &amp; Sorger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula lyrata]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula macrorhiza]]'' &lt;small&gt;J.Gay ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula macrostachya]]'' &lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit. ex Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula macrostyla]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula mairei]]'' &lt;small&gt;Pau ex Maire&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula malatyaensis]]'' &lt;small&gt;Mutlu &amp; Karakus&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula marcenoi]]'' &lt;small&gt;Brullo&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula marchesettii]]'' &lt;small&gt;Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula mardinensis]]'' &lt;small&gt;Bornm. &amp; Sint.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula martinii]]'' &lt;small&gt;F.Fen., Pistarino, Peruzzi &amp; Cellin.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula massalskyi]]'' &lt;small&gt;Fomin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula matritensis]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula medium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula mekongensis]]'' &lt;small&gt;Diels ex C.Y.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula merxmuelleri]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula micrantha]]'' &lt;small&gt;Bertol.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula microdonta]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula microphylloidea]]'' &lt;small&gt;D.Y.Hong&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula mirabilis]]'' &lt;small&gt;Albov&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula moesiaca]]'' &lt;small&gt;Velen.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula mollis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula monodiana]]'' &lt;small&gt;Maire&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula montenegrina]]'' &lt;small&gt;I.Jankovic &amp; D.Lakusic&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula moravica]]'' &lt;small&gt;(Spitzn.) Kovanda&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula morettiana]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula mugeana]]'' &lt;small&gt;Yildirim&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula munzurensis]]'' &lt;small&gt;P.H.Davis&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × murrii]]'' &lt;small&gt;Dalla Torre &amp; Sarnth.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula myrtifolia]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula nakaoi]]'' &lt;small&gt;Kitam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula nejceffii]]'' &lt;small&gt;Marinov &amp; Stoyanov&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula nisyria]]'' &lt;small&gt;Papatsou &amp; Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula numidica]]'' &lt;small&gt;Durieu&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula nuristanica]]'' &lt;small&gt;Rech.f. &amp; Schiman-Czeika&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula occidentalis]]'' &lt;small&gt;Y.Nyman&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula odontosepala]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula oligosperma]]'' &lt;small&gt;Damboldt&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula olympica]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula omeiensis]]'' &lt;small&gt;(Z.Y.Zhu) D.Y.Hong &amp; Z.Yu Li&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula orbelica]]'' &lt;small&gt;Pancic&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula oreadum]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula orphanidea]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ossetica]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ovacikensis]]'' &lt;small&gt;Yild.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pallida]]'' &lt;small&gt;Wall.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pamphylica]]'' &lt;small&gt;(Contandr., Quézel &amp; Pamukç.) Akçiçek &amp; Vural&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pangea]]'' &lt;small&gt;Hartvig&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula papillosa]]'' &lt;small&gt;Halácsy ex Maire &amp; Petitm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula paradoxa]]'' &lt;small&gt;Kolak.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula parryi]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula patula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pelia]]'' &lt;small&gt;Hausskn. ex Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pelviformis]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pendula]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula peregrina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula perpusilla]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula persepolitana]]'' &lt;small&gt;Kotschy ex Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula persicifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula peshmenii]]'' &lt;small&gt;Güner&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula petiolata]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula petraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula petrophila]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula phrygia]]'' &lt;small&gt;Jaub. &amp; Spach&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula phyctidocalyx]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Noë&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pichleri]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pinatzii]]'' &lt;small&gt;Greuter &amp; Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pindicola]]'' &lt;small&gt;Aldén&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pinnatifida]]'' &lt;small&gt;Hub.-Mor.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula piperi]]'' &lt;small&gt;Howell&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula podocarpa]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pollinensis]]'' &lt;small&gt;Podlech&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula polyclada]]'' &lt;small&gt;Rech.f. &amp; Schiman-Czeika&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pontica]]'' &lt;small&gt;Albov&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula portenschlagiana]]'' &lt;small&gt;Schult.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula poscharskyana]]'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula postii]]'' &lt;small&gt;(Boiss.) Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula praesignis]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula precatoria]]'' &lt;small&gt;Timb.-Lagr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula prenanthoides]]'' &lt;small&gt;Durand&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula primulifolia]]'' &lt;small&gt;Brot.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula propinqua]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pseudostenocodon]]'' &lt;small&gt;Lacaita&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula psilostachya]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Kotschy&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ptarmicifolia]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pterocaula]]'' &lt;small&gt;Hausskn.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pubicalyx]]'' &lt;small&gt;(P.H.Davis) Damboldt&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pulla]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pulvinaris]]'' &lt;small&gt;Hausskn. &amp; Bornm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula punctata]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pyramidalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula pyrenaica]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula quercetorum]]'' &lt;small&gt;Hub.-Mor. &amp; C.Simon&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula raddeana]]'' &lt;small&gt;Trautv.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula radicosa]]'' &lt;small&gt;Bory &amp; Chaub.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula radula]]'' &lt;small&gt;Fisch. ex Fenzl.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula raineri]]'' &lt;small&gt;Perp.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ramosissima]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rapunculoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rapunculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rashtiana]]'' &lt;small&gt;Parsa&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula raveyi]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula reatina]]'' &lt;small&gt;Lucchese&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rechingeri]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula reiseri]]'' &lt;small&gt;Halácsy&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula retrorsa]]'' &lt;small&gt;Labill.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula reuteriana]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Balansa&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula reverchonii]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rhodensis]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rhomboidalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rimarum]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula robertsonii]]'' &lt;small&gt;Gamble&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula robinsiae]]'' &lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula romanica]]'' &lt;small&gt;Savul.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rosmarinifolia]]'' &lt;small&gt;Kerr&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rotata]]'' &lt;small&gt;D.Y.Hong&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rotundifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rubasensis]]'' &lt;small&gt;Teimurov &amp; Taisumov&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rumeliana]]'' &lt;small&gt;(Hampe) Vatke&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rupestris]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula rupicola]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Spruner&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula ruscinonensis]]'' &lt;small&gt;Timb.-Lagr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sabatia]]'' &lt;small&gt;De Not.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula samothracica]]'' &lt;small&gt;(Degen) Greuter &amp; Burdet&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula saonissia]]'' &lt;small&gt;Biel &amp; Kit Tan&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sarmatica]]'' &lt;small&gt;Ker Gawl.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sartorii]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sauvagei]]'' &lt;small&gt;Quézel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula saxatilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula saxifraga]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula saxifragoides]]'' &lt;small&gt;Doum.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula saxonorum]]'' &lt;small&gt;Gand.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula scabrella]]'' &lt;small&gt;Engelm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula scheuchzeri]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula schimaniana]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sciathia]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sclerophylla]]'' &lt;small&gt;(Kolak.) Ogan.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sclerotricha]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula scoparia]]'' &lt;small&gt;(Boiss. &amp; Hausskn.) Damboldt&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula scopelia]]'' &lt;small&gt;Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula scouleri]]'' &lt;small&gt;Hook. ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula scutellata]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula secundiflora]]'' &lt;small&gt;Vis. &amp; Pancic&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × segusina]]'' &lt;small&gt;Beyer&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula semisecta]]'' &lt;small&gt;Murb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula seraglio]]'' &lt;small&gt;Kit Tan &amp; Sorger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula serhouchenensis]]'' &lt;small&gt;Dobignard&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula serrata]]'' &lt;small&gt;(Kit. ex Schult.) Hendrych&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sharsmithiae]]'' &lt;small&gt;Morin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula shetleri]]'' &lt;small&gt;Heckard&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sibirica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sidoniensis]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Blanche&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula silifkeensis]]'' &lt;small&gt;Tezcan &amp; Öztekin&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula simulans]]'' &lt;small&gt;Carlström&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sivasica]]'' &lt;small&gt;Kit Tan &amp; B.Yildiz&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula skanderbegii]]'' &lt;small&gt;Bogdanovic, Brullo &amp; D.Lakušić&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula songutica]]'' &lt;small&gt;Amirkh.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sparsa]]'' &lt;small&gt;Friv.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula spatulata]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula speciosa]]'' &lt;small&gt;Pourr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula specularioides]]'' &lt;small&gt;Coss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula spicata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × spryginii]]'' &lt;small&gt;Saksonov &amp; Tzvelev&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula staintonii]]'' &lt;small&gt;Rech.f. &amp; Schiman-Czeika&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula stellaris]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula stenocarpa]]'' &lt;small&gt;Trautv. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula stenocodon]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Reut.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula stenosiphon]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Heldr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula stevenii]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula stricta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula strigillosa]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula strigosa]]'' &lt;small&gt;Banks &amp; Sol.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula suanetica]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sulaimanii]]'' &lt;small&gt;Nasir&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sulphurea]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula sylvatica]]'' &lt;small&gt;Wall.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tanfanii]]'' &lt;small&gt;Podlech&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tatrae]]'' &lt;small&gt;Borbás&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula telephioides]]'' &lt;small&gt;Boiss. &amp; Hausskn.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula telmessi]]'' &lt;small&gt;Hub.-Mor. &amp; Phitos&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tenuissima]]'' &lt;small&gt;Dunn&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula teucrioides]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula teutana]]'' &lt;small&gt;Bogdanovic &amp; Brullo&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula thyrsoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tokurii]]'' &lt;small&gt;Ocak&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tomentosa]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tommasiniana]]'' &lt;small&gt;K.Koch&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula topaliana]]'' &lt;small&gt;Beauverd&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula trachelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula trachyphylla]]'' &lt;small&gt;Schott &amp; Kotschy ex Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula transsilvanica]]'' &lt;small&gt;Schur ex Andrae&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula transtagana]]'' &lt;small&gt;R.Fern.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula trichocalycina]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula trichopoda]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tridentata]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tristis]]'' &lt;small&gt;Kitam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula troegerae]]'' &lt;small&gt;Damboldt&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula trojanensis]]'' &lt;small&gt;Kovanda &amp; Ancev&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula × truedingeri]]'' &lt;small&gt;Murr&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tschuktschorum]]'' &lt;small&gt;Jurtzev &amp; Fed.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tubulosa]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula tymphaea]]'' &lt;small&gt;Hausskn.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula uniflora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula uyemurae]]'' &lt;small&gt;(Kudô) Miyabe &amp; Tatew.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula vaillantii]]'' &lt;small&gt;Quézel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula vardariana]]'' &lt;small&gt;Bocquet&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula velata]]'' &lt;small&gt;Pomel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula velebitica]]'' &lt;small&gt;Borbás&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula veneris]]'' &lt;small&gt;Carlström&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula versicolor]]'' &lt;small&gt;Andrews&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula waldsteiniana]]'' &lt;small&gt;Schult.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula wanneri]]'' &lt;small&gt;Rochel&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula wattiana]]'' &lt;small&gt;B.K.Nayar &amp; Babu&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula wilkinsiana]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula willkommii]]'' &lt;small&gt;Witasek&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula witasekiana]]'' &lt;small&gt;Vierh.&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula xylocarpa]]'' &lt;small&gt;Kovanda&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula yaltirikii]]'' &lt;small&gt;H.Duman&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula yildirimlii]]'' &lt;small&gt;Kit Tan &amp; Sorger&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula yunnanensis]]'' &lt;small&gt;D.Y.Hong&lt;/small&gt;
# ''[[Campanula zangezura]]'' &lt;small&gt;(Lipsky) Kolak. &amp; Serdyuk.&lt;/small&gt;
{{div col end|2}}

{{div col end|2}}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{commonscat|Campanula}}
{{wikivrste|Campanula}}

[[Kategorija:Campanulaceae]]
[[Kategorija:Asterales]]</text>
      <sha1>0pyaad8mfe2zhe6snh5xj98tzgy4yu0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radiohead</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463231</id>
    <revision>
      <id>3715567</id>
      <parentid>3571977</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:31:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5496" sha1="p91h4vnhe1n9v4um88sww4ecfn8cdzq" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Radiohead
| slika              = RadioheadMid2010s.jpg
| slika_veličina     = 320px
| široka_slika       = da
| alt                = Montaža lica članova
| opis               = Radiohead sredinom 2010-ih; s lijeva na desno: [[Thom Yorke]], [[Jonny Greenwood]], [[Colin Greenwood]], [[Ed O'Brien]] i [[Philip Selway]]
| pozadina           = skupina
| alias              = 
| porijeklo          = [[Arbingdon]], Oxfordshire, Engleska
| žanr               = [[Art rock]], [[alternativni rock]], [[electronica]], [[experimental rock]],
| karijera           = [[1985.]]–danas
| izdavač            = [[XL]], [[Hostess]], [[TBD]], [[Parlophone]], [[Capitol]]
| povezani_umjetnici = 
| web_stranica       = {{URL|www.radiohead.com|www.radiohead.com}}
| trenutni_članovi   = 
*[[Thom Yorke]]
*[[Jonny Greenwood]]
*[[Colin Greenwood]]
*[[Ed O' Brien]]
*[[Philip Selway]]
| bivši_članovi      = 
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Radiohead''' su engleski [[Rock muzika|rock]] sastav osnovan 1985. u [[Abingdon-on-Thames|Abingdonu]], Oxfordshire. Bend čine [[Thom Yorke]] (vokal, gitara, klavir, klavijature), braća [[Jonny Greenwood]] (olovna gitara, klavijature, drugi instrumenti) i [[Colin Greenwood]] (bas), [[Ed O'Brien]] (gitara, prateći vokal) i Philip Selway (bubnjevi, udaraljke).

Nakon potpisivanja [[EMI]] 1991. godine, Radiohead su svoj debitantski singl „Creep“ objavili 1992. godine. Postao je svjetski hit nakon izdavanja njihovog debitantskog albuma ''Pablo Honey'' (1993.). Njihova popularnost i kritička postavka porasli su u Velikoj Britaniji s izdavanjem njihovog drugog albuma, ''The Bends'' (1995). Treći album , ''OK Computer'' (1997), donio im je međunarodnu slavu; zapažen svojom složenom produkcijom i temama modernog otuđenja, često je cijenjen kao vrhunski rekord devedesetih godina prošlog vijeka&lt;ref&gt;Erlewine, Stephen Thomas. &quot;[https://www.allmusic.com/album/ok-computer-mw0000024289 OK Computer]&quot; Allmusic. Retrieved 31. januar 2012.&lt;/ref&gt; i jedan od najboljih albuma popularne glazbe.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.listchallenges.com/q-magazine-the-100-greatest-british-albums-of-all|title=Q Magazine: The 100 Greatest British Albums of All Time – How many do you own? (Either on CD, Vinyl, Tape or Download)|work=List Challenges (na [[Engleski jezik|engleskom]])}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.acclaimedmusic.net/Current/1948-02a.htm|title=Top 3000 Albums of All Time|work=Acclaimed Music|access-date=14. 2. 2017|archive-date=3. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170103014205/http://www.acclaimedmusic.net/Current/1948-02a.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''Kid A'' (2000) i ''Amnesiac'' (2001), snimljeni istovremeno, označili su dramatičnu promjenu stila, uključivši uticaje eksperimentalne elektronske muzike, klasične muzike 20. vijeka, krautrocka i [[džez]]a. ''Kid A'' je podijelio slušatelje, ali su ih magazini ''[[Rolling Stone]]'', ''[[Pitchfork]]'' i novine ''[[The Times]]'' proglasili najboljim albumom decenije.

Album ''Hail to the Thief'' (2003) miješao je rock i elektronsku muziku sa stihovima nadahnutim [[Rat protiv terorizma|ratom protiv terorizma]] i bio je Radioheadov posljednji album za EMI. Njihova sljedeća izdanja pionirala su platforme alternativnih izdanja, poput [[pay-what-you-want]] i [[BitTorrent]]. Radiohead je objavio svoj sedmi album, ''In Rainbows'' (2007), kao preuzimanje za koje su kupci mogli postaviti svoju cijenu, kako bi kritizirali i postigli uspjeh. Njihov osmi album, ''The King of Limbs'' (2011), istraživanje ritma, razvijen je koristeći opsežno petlje i uzorkovanje. ''A Moon Shaped Pool'' (2016) istaknuo je orkestralne aranžmane Jonnyja Greenwooda. Jonny Greenwood, Yorke, Selway i O'Brien objavili su solo djela.

Radiohead je do 2011. prodao više od 30 miliona albuma širom svijeta. Njihov rad zauzima visoko mjesto na anketama slušalaca i na listama kritičara najbolje muzike 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih. Uvedeni su u [[Rock and Roll Hall of Fame]] 2019. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/novi-clanovi-kuce-slavnih-radiohead-the-cure-i-janet-jackson/190330059|title=Novi članovi Kuće slavnih Radiohead, The Cure i Janet Jackson|date=30. 3. 2019|access-date=30. 3. 2019|language=bosanski|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Članovi grupe==
*[[Thom Yorke]] – vokal, gitara, klavir, klavijature
*[[Jonny Greenwood]] – olovna gitara, klavijature, drugi instrumenti
*[[Colin Greenwood]] – bas
*[[Ed O' Brien]] – gitara, prateći vokal
*[[Philip Selway]] – bubnjevi, udaraljke

===Dodatni članovi uživo===
*[[Clive Deamer]] – bubnjevi, udaraljke (2011. – danas)

==Diskografija==
[[File:Radiohead New Jersey 2012.jpg|thumb|Radiohead na turneji &quot;King of Limbs&quot; 2012. godine.]]

*''[[Pablo Honey]]'' (1993)
*''[[The Bends (album)|The Bends]]'' (1995)
*''[[OK Computer]]'' (1997)
*''[[Kid A]]'' (2000)
*''[[Amnesiac (album)|Amnesiac]]'' (2001)
*''[[Hail to the Thief]]'' (2003)
*''[[In Rainbows]]'' (2007)
*''[[The King of Limbs]]'' (2011)
*''[[A Moon Shaped Pool]]'' (2016)

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Radiohead}}
*{{Official website|https://www.radiohead.com}}

{{Radiohead}}
{{Grammy - najbolji album alternativne muzike}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Radiohead]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]]
[[Kategorija:Britanske rok-grupe]]
[[Kategorija:Britanske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>p91h4vnhe1n9v4um88sww4ecfn8cdzq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715576</id>
      <parentid>3715567</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T20:03:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5503" sha1="172ckxhbcfxjloe73qsdq3rd9g402ts" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Radiohead
| slika              = RadioheadMid2010s.jpg
| slika_veličina     = 320px
| široka_slika       = da
| alt                = Montaža lica članova
| opis               = Radiohead sredinom 2010-ih; s lijeva na desno: [[Thom Yorke]], [[Jonny Greenwood]], [[Colin Greenwood]], [[Ed O'Brien]] i [[Philip Selway]]
| pozadina           = skupina
| alias              = 
| porijeklo          = [[Arbingdon]], Oxfordshire, Engleska
| žanr               = [[Art rok]], [[alternativni rok]], [[elektronika (muzika)]], [[eksperimentalni rok]]
| karijera           = [[1985]]–danas
| izdavač            = [[XL]], [[Hostess]], [[TBD]], [[Parlophone]], [[Capitol]]
| povezani_umjetnici = 
| web_stranica       = {{URL|www.radiohead.com|www.radiohead.com}}
| trenutni_članovi   = 
*[[Thom Yorke]]
*[[Jonny Greenwood]]
*[[Colin Greenwood]]
*[[Ed O' Brien]]
*[[Philip Selway]]
| bivši_članovi      = 
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Radiohead''' su engleski [[Rock muzika|rock]] sastav osnovan 1985. u [[Abingdon-on-Thames|Abingdonu]], Oxfordshire. Bend čine [[Thom Yorke]] (vokal, gitara, klavir, klavijature), braća [[Jonny Greenwood]] (olovna gitara, klavijature, drugi instrumenti) i [[Colin Greenwood]] (bas), [[Ed O'Brien]] (gitara, prateći vokal) i Philip Selway (bubnjevi, udaraljke).

Nakon potpisivanja [[EMI]] 1991. godine, Radiohead su svoj debitantski singl „Creep“ objavili 1992. godine. Postao je svjetski hit nakon izdavanja njihovog debitantskog albuma ''Pablo Honey'' (1993.). Njihova popularnost i kritička postavka porasli su u Velikoj Britaniji s izdavanjem njihovog drugog albuma, ''The Bends'' (1995). Treći album , ''OK Computer'' (1997), donio im je međunarodnu slavu; zapažen svojom složenom produkcijom i temama modernog otuđenja, često je cijenjen kao vrhunski rekord devedesetih godina prošlog vijeka&lt;ref&gt;Erlewine, Stephen Thomas. &quot;[https://www.allmusic.com/album/ok-computer-mw0000024289 OK Computer]&quot; Allmusic. Retrieved 31. januar 2012.&lt;/ref&gt; i jedan od najboljih albuma popularne glazbe.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.listchallenges.com/q-magazine-the-100-greatest-british-albums-of-all|title=Q Magazine: The 100 Greatest British Albums of All Time – How many do you own? (Either on CD, Vinyl, Tape or Download)|work=List Challenges (na [[Engleski jezik|engleskom]])}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.acclaimedmusic.net/Current/1948-02a.htm|title=Top 3000 Albums of All Time|work=Acclaimed Music|access-date=14. 2. 2017|archive-date=3. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170103014205/http://www.acclaimedmusic.net/Current/1948-02a.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''Kid A'' (2000) i ''Amnesiac'' (2001), snimljeni istovremeno, označili su dramatičnu promjenu stila, uključivši uticaje eksperimentalne elektronske muzike, klasične muzike 20. vijeka, krautrocka i [[džez]]a. ''Kid A'' je podijelio slušatelje, ali su ih magazini ''[[Rolling Stone]]'', ''[[Pitchfork]]'' i novine ''[[The Times]]'' proglasili najboljim albumom decenije.

Album ''Hail to the Thief'' (2003) miješao je rock i elektronsku muziku sa stihovima nadahnutim [[Rat protiv terorizma|ratom protiv terorizma]] i bio je Radioheadov posljednji album za EMI. Njihova sljedeća izdanja pionirala su platforme alternativnih izdanja, poput [[pay-what-you-want]] i [[BitTorrent]]. Radiohead je objavio svoj sedmi album, ''In Rainbows'' (2007), kao preuzimanje za koje su kupci mogli postaviti svoju cijenu, kako bi kritizirali i postigli uspjeh. Njihov osmi album, ''The King of Limbs'' (2011), istraživanje ritma, razvijen je koristeći opsežno petlje i uzorkovanje. ''A Moon Shaped Pool'' (2016) istaknuo je orkestralne aranžmane Jonnyja Greenwooda. Jonny Greenwood, Yorke, Selway i O'Brien objavili su solo djela.

Radiohead je do 2011. prodao više od 30 miliona albuma širom svijeta. Njihov rad zauzima visoko mjesto na anketama slušalaca i na listama kritičara najbolje muzike 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih. Uvedeni su u [[Rock and Roll Hall of Fame]] 2019. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/novi-clanovi-kuce-slavnih-radiohead-the-cure-i-janet-jackson/190330059|title=Novi članovi Kuće slavnih Radiohead, The Cure i Janet Jackson|date=30. 3. 2019|access-date=30. 3. 2019|language=bosanski|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Članovi grupe==
*[[Thom Yorke]] – vokal, gitara, klavir, klavijature
*[[Jonny Greenwood]] – olovna gitara, klavijature, drugi instrumenti
*[[Colin Greenwood]] – bas
*[[Ed O' Brien]] – gitara, prateći vokal
*[[Philip Selway]] – bubnjevi, udaraljke

===Dodatni članovi uživo===
*[[Clive Deamer]] – bubnjevi, udaraljke (2011. – danas)

==Diskografija==
[[File:Radiohead New Jersey 2012.jpg|thumb|Radiohead na turneji &quot;King of Limbs&quot; 2012. godine.]]

*''[[Pablo Honey]]'' (1993)
*''[[The Bends (album)|The Bends]]'' (1995)
*''[[OK Computer]]'' (1997)
*''[[Kid A]]'' (2000)
*''[[Amnesiac (album)|Amnesiac]]'' (2001)
*''[[Hail to the Thief]]'' (2003)
*''[[In Rainbows]]'' (2007)
*''[[The King of Limbs]]'' (2011)
*''[[A Moon Shaped Pool]]'' (2016)

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Radiohead}}
*{{Official website|https://www.radiohead.com}}

{{Radiohead}}
{{Grammy - najbolji album alternativne muzike}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Radiohead]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]]
[[Kategorija:Britanske rok-grupe]]
[[Kategorija:Britanske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>172ckxhbcfxjloe73qsdq3rd9g402ts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thom Yorke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463235</id>
    <revision>
      <id>3715569</id>
      <parentid>3702448</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:32:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7527" sha1="5r2gqux7ty62j7wo55rhgdo14osdfwl" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Thom Yorke
| počasni_sufiks       = 
| slika                = RadioheadMontreal170718-70 (43600493681) (cropped).jpg
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = York 2018.
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = Thomas Edward York
| alias                = {{flatlist|
*Sisi Bakbak&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56534-thom-yorke-confirms-that-he-was-sisi-bakbak-mysterious-sbtrkt-remixer/|title=Thom Yorke Confirms That He Was Sisi BakBak, Mysterious SBTRKT Remixer|last=Pelly|first=John|date=2. 9. 2014|publisher=Pitchfork|access-date=2. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
*Tchock&lt;ref&gt;{{cite news|title=All messed up|publisher=guardian.co.uk|date=18. 6. 2006|url=https://www.theguardian.com/music/2006/jun/18/9|access-date=9. 7. 2009|location=London|first=Craig|last=McLean}}&lt;/ref&gt;
*The White Chocolate Farm
*Zachariah Wildwood
*Thmx
}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1968|10|7}}
| mjesto_rođenja       = [[Wellingborough]], Engleska
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Alternativni rock]], [[eksperimentalni rock]], [[IDM]], [[elektronska muzika]]
| zanimanje            = [[Pjevanje|Pjevač]], [[kompozitor]], [[tekstopisac]]
| instrument           = [[Pjevanje|Vokal]], [[Gitara|ritam gitara]], akustična gitara
| karijera             = [[1985.]]–danas
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = {{flatlist|
*[[Radiohead]]
*[[Atoms for Peace (band)|Atoms for Peace]]
*[[Nigel Godrich]]
}}
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Thomas Edward Yorke''' (rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1968.]]) [[Englezi|engleski]] je muzičar i glavni vokal i tekstopisac rock benda [[Radiohead]]. Multiinstrumentalista, uglavnom svira [[Gitara|gitaru]] i [[sintisajzer]], a poznat je po svom falsettu.

York je rođen u [[Northamptonshire]]u. Rođen je s paraliziranim lijevim okom, a bio je podvrgnut pet operacija oka do njegove šeste godine.&lt;ref&gt;Randall, str. 19&lt;/ref&gt; Prema Yorke-u, zadnja operacija bila je neuspješna, što mu je dalo okani očni kapak na lijevom oku.&lt;ref name=&quot;MCLEAN&quot;&gt;{{cite news|first=Craig|last=McLean|title=All messed up|date=18. 6. 2006|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/story/0,,1795948,00.html|work=The Observer|access-date=26. 3. 2007|location=London|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319200315/http://observer.guardian.co.uk/omm/story/0,,1795948,00.html|archive-date=19. 3. 2007|df=dmy}}&lt;/ref&gt; Odlučio je protiv daljnih operacija: „Odlučio sam da mi se sviđa činjenica da to nije isto, i sviđa mi se to od tada. Kad ljudi kažu stvari, nekako sam mislio da je to značka ponosa, i još uvijek to rade.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/b7zfNZjlKBK3r8s9t9ldhx/ten-things-we-learned-from-thom-yorkes-desert-island-discs|title=BBC Radio 4 - Desert Island Discs - Ten things we learned from Thom Yorke's Desert Island Discs|website=BBC|language=en-GB|access-date=23. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; Njegova porodica živjela je u [[Škotska|Škotskoj]] prije nego što se nastanila u [[Oxfordshire-u]] u [[Engleska|Engleskoj]], gdje je sa školskim kolegama osnovao [[Radiohead]]. Nakon što je diplomirao na Univerzitetu Exeter, Radiohead je potpisao Parlophone; njihov rani hit &quot;Creep&quot; učinio je Yorke slavnom osobom, a Radiohead je nastavio sa kritičkim priznanjem i prodajom više od 30 miliona albuma. Yorkeovi rani utjecaji uključivali su [[Alternativni rock|alternativna rock]] djela poput [[Pixies]] i [[R.E.M]]. Radioheadov četvrti album, ''Kid A'' (2000.), vidio je kako se Yorke i bend kreću u [[Elektronska muzika|elektronsku muziku]], često manipulirajući njegovim vokalom.

Yorkeov solo rad sastoji se uglavnom od elektronske muzike. Njegov debitantski solo album, ''The Eraser'', objavljen je 2006. Da bi ga izveo uživo, 2009. osnovao je novi bend, [[Atoms for Peace (bend)|Atoms for Peace]], sa muzičarima uključujući [[Red Hot Chili Peppers]] basistu [[Flea (muzičar)|Flea]] i Radiohead producentom [[Nigel Godrich]]; objavili su album, ''Amok'', 2013. Yorkeov drugi solo album, ''Tomorrow's Modern Boxes'', objavljen je 2014., nakon čega slijedi ''Anima'' 2019. Surađivao je s umjetnicima uključujući [[PJ Harvey]], [[Björk]], [[Leteći Lotus]] i [[Modeselektor]], i skladao je za film i pozorište. Njegov prvi soundtrack za dugometražni film, ''[[Suspiria (2018. soundtrack)|Suspiria]]'' objavljen je u oktobru 2018.&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.clashmusic.com/news/listen-thom-yorke-has-ended|title=Listen: Thom Yorke - 'Has Ended'|last=Murray|first=Robin|date=3. 10. 2018|work=Clash Magazine|access-date=3. 10. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt; S umjetnikom [[Stanley Donwood|Stanleyjem Donwoodom]], Yorke stvara umjetnička djela za albume Radioheada. U svoje izvedbe često uključuje „nesavjestan“ ples.

Yorke je aktivist u ime [[Ljudska prava|ljudskih prava]], prava životinja, [[Ekologija|okoliša]] i anti-ratnih uzroka, a njegovi tekstovi sadrže političke teme. Kritizirao je muzičku industriju, posebno usluge [[Izdavačka kuća|glavne izdavačke kuće]] i [[streaming]] usluge kao što su [[Spotify]]. S Radioheadom i njegovim solo radom pionirao je platforme za alternativno oslobađanje glazbe, poput [[pay-what-you-want]] i [[BitTorrent]]. Zajedno s ostalim članovima Radioheada, 2019. godine uveden je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/novi-clanovi-kuce-slavnih-radiohead-the-cure-i-janet-jackson/190330059|title=Novi članovi Kuće slavnih Radiohead, The Cure i Janet Jackson|date=30. 3. 2019|access-date=30. 3. 2019|language=bosanski|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Diskografija==
===Solo===
====Studio albumi====
*''[[The Eraser]]'' (2006.)
*''[[Tomorrow's Modern Boxes]]'' (2014.)
*''[[Anima (album Thoma Yorka)|Anima]]'' (2019.)

====Filmski soundtrackovi====
*''[[When the Dragon Swallowed the Sun]]'' (2010.; additional music only)
*''[[The UK Gold]]'' (2013.; with [[Robert Del Naja]])
*''[[Why Can't We Get Along]]'' (2018.; [[Rag &amp; Bone]] short film)
*''[[Time of Day]]'' (2018.; Rag &amp; Bone short film)
*''[[Suspiria (2018. soundtrack)|Suspiria]] (2018. soundtrack)'' (2018.)

===Atoms for Peace===
*''[[Amok (Atoms for Peace album)|Amok]]'' (2013.)

===[[Radiohead]]===
*''[[Pablo Honey]]'' (1993.)
*''[[The Bends (album)|The Bends]]'' (1995.)
*''[[OK Computer]]'' (1997.)
*''[[Kid A]]'' (2000.)
*''[[Amnesiac (album)|Amnesiac]]'' (2001.)
*''[[Hail to the Thief]]'' (2003.)
*''[[In Rainbows]]'' (2007.)
*''[[The King of Limbs]]'' (2011.)
*''[[A Moon Shaped Pool]]'' (2016.)

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Thom Yorke}}
*[https://www.discogs.com/artist/4854-Thom-Yorke Thom Yorke] na sajtu Discogs
*[https://www.youtube.com/channel/UC9BJwi8Q2AiLtLHdGlWqsrQ Thom Yorke] na sajtu [[YouTube]]
*[https://www.instagram.com/thomyorke/ Thom Yorke] na sajtu [[Instagram]]

{{Radiohead}}

{{DEFAULTSORT:Yorke, Thom}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Engleski muzičari]]
[[Kategorija:Engleski pjevači]]</text>
      <sha1>5r2gqux7ty62j7wo55rhgdo14osdfwl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blandfordija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463387</id>
    <revision>
      <id>3715515</id>
      <parentid>3589515</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:27:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3038" sha1="d8rmlmjgbli58t4gawqgad5two9w54a" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=lightgreen
| naziv = Blandfordija &lt;br&gt;(Rod ''Blandfordia'')
| status = 
| slika= Blandfordia grandiflora-Minchen.jpg
| slika_opis = ''[[Blandfordia grandiflora]]''
|slika_širina=250px
| domain = 
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Asparagales]]
| familia = [[Blandfordiaceae]]
| genus = '''Blandfordia'''
| species = 
| binomial = Blandfordia
| binomial_authority = 
| range_map = 
| range_map_caption = 
| image2 = 
| image2_caption = 
| synonyms = 
}}
'''Blandfordija''' ({{Jez-la|Blandfordia}}) jest [[rod (biologija)|rod]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] [[Blandfordiaceae]].&lt;ref name = &quot;COL&quot;/&gt;

To je  biljni rod koji čini samostalnu porodicu ''Blandfordiaceae'' u [[red (biologija)|redu]] ''[[Asparagales]]''. Uljučuje  četiri vrste&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4412f3c9bc275f831acafe10e97785da |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=9. 5. 2020 |archive-date=10. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200810053128/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4412f3c9bc275f831acafe10e97785da |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[trajnica]] iz istočna [[Australija|Australije]] ([[Queensland]], [[Novi Južni Vels]] i [[Tasmanija]]), a imenovao ga je engleski botaničar [[James Edward Smith]] u čast izvjesnog markiza od Blanforda.

Prema zvonastim cvjetovima, rod je u lokanom okruženju poznat kao božična zvonca (''Christmas bells'').

== Vrste ==
* ''[[Blandfordia cunninghamii]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt;
* ''[[Blandfordia grandiflora]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
* ''[[Blandfordia nobilis]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
*''[[Blandfordia punicea]]'' &lt;small&gt;(Labill.) Sweet&lt;/small&gt;

&lt;gallery&gt;
slika:Blandfordia cunninghamii flower.jpg|''Blandfordia cunninghamii''
slika:Blandfordia grandiflora - Flickr 003.jpg|''Blandfordia grandiflora''
slika:Christmas Bells (6536729057).jpg|''Blandfordia nobilis''
slika:Blandfordia Punicea - Arthur Plains, Tasmania.jpg|''Blandfordia punicea''
&lt;/gallery&gt;
Ovo je  njihov [[kladogram]] u [[Katalog života|Katalogu života]]:&lt;ref name = &quot;COL&quot;/&gt;:
{{Clade
| label1 = '''''Blandfordia&amp;nbsp;'''''
| 1={{Clade
| 1=''[[Blandfordia cunninghamii]]''
| 2=''[[Blandfordia grandiflora]]''
| 3=''[[Blandfordia nobilis]]''
| 4=''[[Blandfordia punicea]]''
}}
}}

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name = &quot;COL&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17106543|title= Species 2000 &amp; ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi==
{{wikivrste|Blandfordia|''Blandfordia''}}
* {{commonscat-inline|Blandfordia|''Blandfordia''}}

[[Kategorija:Asparagales]]
[[Kategorija:Blandfordiaceae]]</text>
      <sha1>d8rmlmjgbli58t4gawqgad5two9w54a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Canellales</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464324</id>
    <revision>
      <id>3715559</id>
      <parentid>3508388</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T18:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3481" sha1="1jk93nequnn4d3g97grr2zili60uv2q" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=lightgreen
| naziv = Canellales
| status = 
| slika = Canella winteriana Guadeloupe.JPG
| slika_opis = ''[[Canella winteriana]]''
|slika_širina=300px
| domain = 
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = '''Canellales'''
| familia = 
| genus = 
| species = 
| binomial = Canellales
| binomial_authority =[[Arthur John Cronquist|Cronquist]]
}}
[[Datoteka:Canella winterana Guadeloupe2.JPG|thumb|250px|''Canella winterana'']]

'''Canellales''' je [[red (biologija)|red]] [[cvjetnica]] iz [[razred (biologija)|razreda]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]], [[carstvo (biologija)|carstvo]] [[Plantae]].&lt;ref name=APGIV&gt;{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;COL&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17068466|title= Species 2000 &amp; ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

Rasprostranjene su po tropskoj [[Amerika|Americi]] i [[Afrika|Africi]] (porodica [[Canellaceae]]) i [[Okeanija|Okeanije]], [[Malezija|Malezije]], istočne [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Madagaskar]]a (porodica [[Winteraceae]]).

Red i porodica imenovani su po rodu kanela (Canella), mirisnih zimzelenih [[stabla]]šica, čiji je jedini predstavnik [[Canella winterana]], koja raste po [[Karibi]]ma, južnoj Floridi, Meksiku  (Campeche, Quintana Roo, Yucatan) i  Venecueli (Zulia).

Sastoji se od dvije porodice&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/10c4295e583916091a1c993e2eaab4ab |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=18. 5. 2020 |archive-date=23. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210423092701/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/10c4295e583916091a1c993e2eaab4ab |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Porodice i rodovi ==
'''''[[Canellaceae]]'''''
* ''[[Canella]]''
* ''[[Cinnamodendron]]''
* ''[[Cinnamosma]]''
* ''[[Pleodendron]]''
* ''[[Warburgia]]''
'''''[[Winteraceae]]'''''
* ''[[Drimys]]''
* ''[[Pseudowintera]]''
* ''[[Takhtajania]]''
* ''[[Zygogynum]]''

Prema [[katalog života|Katalogu života]], red Canellales ujljučuje 120 [[vrsta]].

Isti izvor podataka, omogućio je konstrukciju slijedećih [[kladogram]]a:
{{Clade
| label1 = '''Canellales&amp;nbsp;'''
| 1={{Clade
| 1=[[Canellaceae]]
| 2=[[Winteraceae]]
}}
}}
{| style=&quot;text-align:left; padding:2.5px; background:#eef&quot;
|{{clade| style=font-size:75%;line-height:75%
|label1=[[Magnoliids]]
|1={{clade
	|1={{clade
		|1=[[Piperales]]
		|2={{clade
			|label1='''Canellales'''
			|1={{clade
				|1=[[Canellaceae]]
				|2=[[Winteraceae]]
				}}
			}}
		}}
	|2={{clade
		|1=[[Laurales]]
		|2=[[Magnoliales]]
		}}
	}}
}}
|}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{commonscat|Canellales}}

{{wikivrste|Canellales}}

[[Kategorija:Magnoliopsida]]
[[Kategorija:Canellales]]
[[Kategorija:Taksonomija]]</text>
      <sha1>1jk93nequnn4d3g97grr2zili60uv2q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cardiopteridaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464920</id>
    <revision>
      <id>3715560</id>
      <parentid>3506052</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T18:06:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2457" sha1="6pcq2mlky1t4gr1he6fbyes7g66795i" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cardiopteridaceae''
| slika        = Citronella moorei juvenile2.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = Mlada ''[[Citronella moorei]]''
| status       = 
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]] 
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Aquifoliales]]
| familia      ='''''Cardiopteridaceae'''''
| familia_autortstvo=&lt;small&gt;[[Blume]]&lt;/small&gt;
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Cardiopteridaceae''''' je  [[porodica (biologija)|poroodica]] [[cvjetnica]]  iz [[red (biologija)|reda]] ''[[Aquifoliales]]'', [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]][[Tracheophyta]]. Imenovana je po [[tipski rod|tipskom rodu]] [[Cardiopteris]] koji je  raširen je po jugoistočnoj Aziji a zastupljen je od dvije vrste.

Porodica ima ukupno do 40 vrsta u šest rodova.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/89de56bd9d72c6fb9be54a270083ee1b |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=16. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211016131959/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/89de56bd9d72c6fb9be54a270083ee1b |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Međutim, prema [[katalog života|Katalogu života]], ''Cardiopteridaceae'' imaju 33 vrste i ovaj [[kladogram]].&lt;ref name = &quot;COL&quot;/&gt;:

{{Clade
| label1 = [[Aquifoliales]]&amp;nbsp;
| 1={{Clade
| label1 = '''&amp;nbsp;Cardiopteridaceae&amp;nbsp;'''
| 1={{Clade
 | 1=''[[Cardiopteris]]''
 | 2=''[[Citronella]]''
 | 3=''[[Leptaulus]]''
 | 4=''[[Pseudobotrys]]''
 }}
| 2=[[Aquifoliaceae]]
| 3=[[Helwingiaceae]]
| 4=[[Phyllonomaceae]]
| 5=[[Stemonuraceae]]
}}
}}

==Reference==

&lt;references&gt;
&lt;ref name = &quot;COL&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17068200|title= Species 2000 &amp; ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2020|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 31. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

==Vanjski linkovi==

{{commonscat|Cardiopteridaceae}}

{{wikivrste|Cardiopteridaceae}}

[[Kategorija:Aquifoliales]]
[[Kategorija:Cardiopteridaceae]]</text>
      <sha1>6pcq2mlky1t4gr1he6fbyes7g66795i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Callitriche</title>
    <ns>0</ns>
    <id>465715</id>
    <revision>
      <id>3715556</id>
      <parentid>3204095</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:53:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4017" sha1="l4ekiiowfzgpdqejf90yev9ue4huiab" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Žabovlatka''
| slika        = Callitriche japonica.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =[[Callitriche japonica|C. japonica]]
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Lamiales]]
| familia      =[[Plantaginaceae]]
| genus        ='''''Callitriche'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;[[L.]]&lt;/small&gt; 
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Kalitriha''' ili '''vodeni konac''' ([[Latinski|lat.]] ''Callitriche'') jest [[rod (biologija)|rod]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] [[Plantaginaceae]], [[cvjetnica]]  u [[red (biologija)|redu]] [[Lamiales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].&lt;ref name=APGIV&gt;{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Ovaj rod vodenih [[trajnica]], nekada uključivane u vlastitu porodicu ''Callitrichaceae''. Ima oko 60 priznatih vrsta,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/6bf16450437656d035e2660ebabf4686 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=19. 6. 2020 |archive-date=22. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200622101233/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/6bf16450437656d035e2660ebabf4686 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; od čega ih devet ima i u [[BiH|Bosni I Hercegovini]] i susjednim [[balkan]]skim područjima.
{{div col|3}}
* ''[[Callitriche alata]]''
* ''[[Callitriche albomarginata]]''
* ''[[Callitriche anisoptera]]''
* ''[[Callitriche antarctica]]''
* ''[[Callitriche aucklandica]]''
* ''[[Callitriche bolusii]]''
* ''[[Callitriche brachycarpa]]''
* ''[[Callitriche brevistyla]]''
* ''[[Callitriche brutia]]''
* ''[[Callitriche christensenii]]''
* ''[[Callitriche compressa]]''
* ''[[Callitriche cophocarpa]]''
* ''[[Callitriche cribrosa]]''
* ''[[Callitriche cycloptera]]''
* ''[[Callitriche deflexa]]''
* ''[[Callitriche fassettii]]''
* ''[[Callitriche favargeri]]''
* ''[[Callitriche fehmedianii]]''
* ''[[Callitriche fuscicarpa]]''
* ''[[Callitriche glareosa]]''
* ''[[Callitriche hedbergiorum]]''
* ''[[Callitriche hermaphroditica]]''
* ''[[Callitriche heterophylla]]''
* ''[[Callitriche heteropoda]]''
* ''[[Callitriche japonica]]''
* ''[[Callitriche keniensis]]''
* ''[[Callitriche lechleri]]''
* ''[[Callitriche lenisulca]]''
* ''[[Callitriche longipedunculata]]''
* ''[[Callitriche lusitanica]]''
* ''[[Callitriche marginata]]''
* ''[[Callitriche mathezii]]''
* ''[[Callitriche mouterdei]]''
* ''[[Callitriche muelleri]]''
* ''[[Callitriche nafiolskyi]]''
* ''[[Callitriche nubigena]]''
* ''[[Callitriche nuttallii]]''
* ''[[Callitriche obtusangula]]''
* ''[[Callitriche occidentalis]]''
* ''[[Callitriche oreophila]]''
* ''[[Callitriche palustris]]''
* ''[[Callitriche peploides]]''
* ''[[Callitriche petriei]]''
* ''[[Callitriche platycarpa]]''
* ''[[Callitriche pulchra]]''
* ''[[Callitriche quindiensis]]''
* ''[[Callitriche raveniana]]''
* ''[[Callitriche regis-jubae]]''
* ''[[Callitriche rimosa]]''
* ''[[Callitriche sonderi]]''
* ''[[Callitriche stagnalis]]''
* ''[[Callitriche stenoptera]]''
* ''[[Callitriche terrestris]]''
* ''[[Callitriche transvolgensis]]''
* ''[[Callitriche trochlearis]]''
* ''[[Callitriche truncata]]'' 
* ''[[Callitriche tuerckheimii]]''
* ''[[Callitriche umbonata]]''
* ''[[Callitriche vigens]]''
* ''[[Callitriche vulcanicola]]''
{{div col end|3}}

== Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Callitriche}}
{{wikivrste|Callitriche}}

[[Kategorija:Plantaginaceae]]
[[Kategorija:Lamiales]]</text>
      <sha1>l4ekiiowfzgpdqejf90yev9ue4huiab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ermin Redžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468553</id>
    <revision>
      <id>3715651</id>
      <parentid>3676143</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3259" sha1="k2ipm2yuc91on1kfp0ujmhav2hs3xjh" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| pozadina = solo_izvođač
| ime = Ermin Redžić Bubi
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|03|27}}
| porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]]
| mjesto_rođenja = [[Bihać]], [[SFRJ]]
| žanr = [[pop-rock]], [[pop-folk]], [[pop]]
| instrument = [[Vokal]], [[Klavijature]], [[Gitara]]
| karijera = 2005 - danas
| zanimanje = Pjevač, Kantautor
| izdavač = Grand Produkcija
}}

'''Ermin Redžić''', poznatiji pod umjetničkim imenom Bubi, bosankohercegovački je pop [[Pjevanje|pjevač]] koji je popularnost stekao učešćem na muzičkim takmičenjima &quot;OBN Music Talents&quot; 2005. i &quot;[[Zvezde Granda]]&quot; 2015/2016.

== Biografija ==
Ermin Redžić rođen je 27. marta 1987. godine u [[Bihać]]u, [[SFRJ]], a trenutno živi u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. U četvrtom razredu srednje škole 2005. godine prijavio se za muzičko takmičenje televizije [[OBN (TV-kanal)|OBN]] &quot;OBN Music Talents&quot;, gdje je u finalu osvojio drugo mjesto. Nakon takmičenja objavio je svoj prvi album &quot;Himne ljubavi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ekskluziva.ba/ermin-redzic-bubi-na-sceni-se-osjecam-najljepse/31327|title=Ermin Redžić Bubi: Na sceni se osjećam najljepše!|date=3. 7. 2013|website=Ekskluziva.ba|language=hr-HR|access-date=26. 9. 2020}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog takmičenja i izdavanja prvog albuma Ermin je napravio pauzu u muzičkoj karijeri. Završio je fakultet sa zvanjem diplomiranog ekonomiste.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grand.online/zvezde-granda/news/nekada-je-bio-perspektivan-karatista--a-danas-osvaja-svojim-glasom-foto|title=​Nekada je bio perspektivan karatista, a danas osvaja svojim glasom (FOTO) - Zvezde Granda|website=Grand Online|language=sr|access-date=26. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

2015. godine Bubi se prijavio na takmičenje &quot;[[Zvezde Granda]]“ gdje je na prvom nastupu na sebe skrenuo pažnju žirija i Saše Popovića. Ermin se plasirao u superfinale ovog muzičkog šou program gdje je osvojio treće mesto.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grand.online/zvezde-granda/news/ermin-redzic-bubi--dugo-sam-birao-pesmu-ali-zato-imam-mega-hit-foto|title=Ermin Redžić Bubi: Dugo sam birao pesmu ali zato imam mega hit (FOTO) - Zvezde Granda|website=Grand Online|language=sr|access-date=26. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; Finalno veče održano je 15. jula 2016. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Takođe je član [[Grand Produkcije]], za koju je objavio pjesme &quot;Što se ljutiš&quot;, &quot;Moja si krv u venama&quot;, &quot;Da te malo oženim&quot;, i &quot;Magično je Bilo&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grand.online/zvezde-granda/news/pogledajte-kakvu-lepoticu-je-odabrao-ermin-redzic-bubi-foto|title=Pogledajte kakvu lepoticu je odabrao Ermin Redžić Bubi (FOTO) - Zvezde Granda|website=Grand Online|language=sr|access-date=26. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
;Albumi
* ''Himne Ljubavi (2006)''

;Singlice

* ''Jos dišem za tebe (2009)''
* ''Mom gradu (2009)''
* ''Moja si krv u venama (2016)''
* Š''to se ljutiš (2017)''
* ''Da te malo oženim (2018)''
* ''Magičlo je bilo (2019)''
* ''Ide nova godina (2022)''
* ''Mnogo mi fališ ti (2024)''

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Redžić, Ermin}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]</text>
      <sha1>k2ipm2yuc91on1kfp0ujmhav2hs3xjh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datura stramonium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471494</id>
    <revision>
      <id>3715596</id>
      <parentid>3575896</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22459" sha1="a7ivnde6zaj694g6p3h21t9g9roe0q7" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
|boja = lightgreen
|naziv = ''Datura stramonium''
|slika = Datura stramonium 2 (2005 07 07).jpg
|slika_širina= 280px
|slika_opis =Tatula 
|regnum = [[Plantae]]
|divisio = [[Tracheophyta]]
|classis = [[Magnoliopsida]]
|ordo = [[Solanales]]
|familia = [[Solanaceae]]
| genus = ''Datura''
| species = ''Datura stramonium''
| authority = [[Carl Linnaeus|L.]]
| sinonimi =
*''Datura bernhardii'' &lt;small&gt;Lundstr.&lt;/small&gt;
*''Datura bertolonii'' &lt;small&gt;Parl. ex Guss.&lt;/small&gt;
*''Datura cabanesii'' &lt;small&gt;P.Fourn.&lt;/small&gt;
*''Datura capensis'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
*''Datura ferocissima'' &lt;small&gt;Cabanès &amp; P.Fourn.&lt;/small&gt;
*''Datura ferox'' &lt;small&gt;Nees 1834 not L. 1756&lt;/small&gt;
*''Datura hybrida'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;
*''Datura inermis'' &lt;small&gt;Juss. ex Jacq.&lt;/small&gt;
*''Datura laevis'' &lt;small&gt;L.f.&lt;/small&gt;
*''Datura loricata'' &lt;small&gt;Sieber ex Bernh.&lt;/small&gt;
*''Datura lurida'' &lt;small&gt;Salisb.&lt;/small&gt;
*''Datura microcarpa'' &lt;small&gt;Godr.&lt;/small&gt;
*''Datura muricata'' &lt;small&gt;Godr. 1873 not Bernh. 1818 nor Link 1821&lt;/small&gt;
*''Datura parviflora'' &lt;small&gt;Salisb.&lt;/small&gt;
*''Datura praecox'' &lt;small&gt;Godr.&lt;/small&gt;
*''Datura pseudostramonium'' &lt;small&gt;Sieber ex Bernh.&lt;/small&gt;
*''Datura tatula'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''Datura wallichii'' &lt;small&gt;Dunal&lt;/small&gt;
*''Stramonium foetidum'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;
*''Stramonium laeve'' &lt;small&gt;Moench&lt;/small&gt;
*''Stramonium spinosum'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
*''Stramonium tatula'' &lt;small&gt;Moench&lt;/small&gt;
*''Stramonium vulgare'' &lt;small&gt;Moench&lt;/small&gt;
*''Stramonium vulgatum'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt;
}}
'''''Datura stramonium''''', u Evropi poznata pod zajedničkim imenima '''trnoojabuka''', '''jimson-korov''' ili '''vražja zamka''', a na [[balkan]]skim prostotirima '''tatula''', rjeđe '''kužnjak''',&lt;ref name=&quot;cabi&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cabi.org/isc/datasheet/18006|title=''Datura stramonium'' (jimsonweed) |publisher=CABI |access-date=6. 5. 2019 |date=21. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; je biljna vrsta – [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Solanaceae]]'', [[rod (biologija)|rod]] ''[[Datura]]''.  Najčešći naziv u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] je '''tatula'''.  Vjerovatno porijeklo roda i ove vrste je iz [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]],&lt;ref name=cabi/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=200020520|title=Datura stramonium in Flora of China @ efloras.org|website=www.efloras.org|access-date=16. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; a [[uvedena vrsta]] je u mnogim svjetskim regijama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bonap.net/MapGallery/County/Datura%20stramonium.png|title=Biota of North America Program, 2014 county distribution map|website=bonap.net}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bie.ala.org.au/species/urn:lsid:biodiversity.org.au:apni.taxon:295404|title=Datura stramonium : Common thornapple {{!}} Atlas of Living Australia|last=Australia|first=Atlas of Living|website=bie.ala.org.au|language=en-AU|access-date=16. 8. 2017|archive-date=17. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417211604/http://bie.ala.org.au/species/urn:lsid:biodiversity.org.au:apni.taxon:295404|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; To je agresivni [[invazijska vrsta|invazivni korov]] u [[umjereni pojas|umjerenoj klimi]] širom svijeta.

''D. stramonium'' se često koristi u [[tradicijska medicina|tradicijskoj medicini]] za liječenje raznih bolesti. Također se koristila kao [[halucinogen]] ([[antiholinerik]] / [[antimuskarinik]], [[delirij]]antnog tipa, kao [[enteogen]] kako bi izazvao intenzivne vizije.&lt;ref name=cabi/&gt; Malo je vjerovatno da će ikada postati glavni lijek [[Zloupotreba droga|zloupotrebe]] zbog efekata na um i tijelo koji se često subjektivno doživljavaju kao izuzetno [[Disforija|neprijatna]], što dovodi do stanja duboke i duge –trajne dezorijentacije s potencijalno fatalnim ishodom. Sadrži [[tropan alkaloid]]e koji su odgovorni za [[delirij]]ske učinke i mogu biti jako toksični.&lt;ref name=&quot;Glatstein&quot;&gt;{{cite journal | last1=Glatstein | first1=Miguel | last2=Alabdulrazzaq | first2=Fatoumah | last3=Scolnik | first3=Dennis| title=Belladonna Alkaloid Intoxication | journal=American Journal of Therapeutics | volume=23 | issue=1 | year=2016 | issn=1075-2765 | doi=10.1097/01.mjt.0000433940.91996.16 | pages=e74–e77|pmid=24263161}}&lt;/ref&gt;

Stoljećima je tatula korištena kao [[ljekovita biljka]] za ublažavanje [[Astma|astme]], ali kao i [[analgetik]] tokom operativnih zahvata i namještanja kostiju. Također izaziva snažne [[halucinacije]] i [[delirij]], što je korišteno u duhovne svrhe za izazivanje jakih [[vizija (duhovnost)|vizija]]. Ipak, [[alkaloidi]] u ovoj biljci koji se koriste u medicinske i halucinogene svrhe smrtonosno su toksični u malo većim dozama od onih koje se koriste u medicinske svrhe. Neoprezno korištenje često dovodi do nuspojava zbog kojih je potrebno bolničko liječenje, a nije rijedak ni smrtni ishod.

==Opis==
''Datura stramonium'' je biljka  neugodnog mirisa, koja raste uspravno i formira [[grm]]ove visine do 60–150&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;maud-desc&quot;&gt;{{cite book|author=Grieve, Maud|title=A Modern Herbal: The Medicinal, Culinary, Cosmetic and Economic Properties, Cultivation and Folk-lore of Herbs, Grasses, Fungi, Shrubs, &amp; Trees with All Their Modern Scientific Uses, Volume 2|publisher=Dover Publications|isbn=9780486227993|page=804|url=https://www.botanical.com/botanical/mgmh/t/thorna12.html#des}}&lt;/ref&gt; [[Korijen]] joj je dubok, debeo, bijele boje. [[Stabljika]] je čvrsta, uspravna, sa glatkim, blijedožutim do zelenim [[list]]ovima. Stabljika se redovno dijrli u više grana i svaka od njih nosi listove i jedan, uspravan [[cvijet]].

Listovi su su dugi oko 8–20&amp;nbsp;cm, nazubljeni, nepravilnih rubova. Gornja površina im je tamnozelena, dok je donja svjetlozelena. Listovi su gorkog okusa i pri konzumiranju  izazivaju mučninu, što je posljedica alkaloidnih sokova , koji se mogu osjetiti i kada se dijelovi biljke osuše.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Grieve, Maud|title=A Modern Herbal: The Medicinal, Culinary, Cosmetic and Economic Properties, Cultivation and Folk-lore of Herbs, Grasses, Fungi, Shrubs, &amp; Trees with All Their Modern Scientific Uses, Volume 2|publisher=Dover Publications|isbn=9780486227993|page=805|url=http://books.google.com/books?id=KgfHxvGFHAoC&amp;pg=PA805}}&lt;/ref&gt;

Tatula  obično cvjeta tokom ljeta. Mirisni [[cvjetovi]] su truboliki, bijeli do kremasti ili ljubičasti, dugi  6–9&amp;nbsp;cm. Cvjetovi rastu na kratkim peteljkama uz mjesta odakle polaze listovi. Čašice su duge i cjevaste, šire na dnu, oštrih rubova, koji su okruženi sa pet oštrih – nazubljenih listića. Cvijet je dijelom otvoren, presavijen, cjevast i sa rebrima. Cvjetovi su otvoreni po noći, te se iz njih osjeti ugodan miris koji privlači noćne [[Moljci|moljce]]. Plodovi su alipsoidne [[Kapsula (plod)|kapsule]], promjera 3–8&amp;nbsp;cm i mogu biti pokriveni sodacina ili su glatki. Kada sazriju,  podijele se na četiri pregrade, a u svaoj je po desetak malenih, crnih sjemenki.

[[slika:Datura stramonium - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-051.jpg|mini|lijevo|Botanička ilustracija]]
[[slika:Datura stramonium MHNT.BOT.2004.0.263a.jpg|mini|lijevo|Plod i sjemenke]]

== Staništa i rasprostranjenje ==
Tatula potiče iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], ali su se davno proširile na [[Stari svijet]]. Opisao ju švedski botaničar [[Carl Linné]]  1753., iako je to već stoljeće prije opisano uralili i drugi, kao što je [[Nicholas Culpeper]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Culpeper | first = Nicholas | title = Culpeper's Complete Herbal | year = 1950 | url = https://archive.org/details/culpeperscomplet00culp | publisher = W Foulsham &amp; Co Ltd| location = Slough | pages = [https://archive.org/details/culpeperscomplet00culp/page/368 368]–369| isbn = 0-572-00203-3}}&lt;/ref&gt; Danas raste slobodno u eprirodi u svim toplim i umjerenim područjima, gdje se može naći uz putve i ceste, kao i u dobro ograđenim prostorima gdje žive biljojedi.&lt;ref name=Preissel/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Veblen|first=K.E.|title=Savanna glade hotspots: Plant community development and synergy with large herbivores|journal=Journal of Arid Environments|year=2012.|volume=78|pages=119–127}}&lt;/ref&gt; U [[Evropa|Evropi]] se javlja i kao [[korov]] na pustarama i na odlagalištima otpada.&lt;ref name='Preissel'&gt;{{Cite book| authors=Preissel, Ulrike &amp; Hans-Georg Preissel | title = Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples | publisher = Firefly Books | year = 2002. | pages = 124–125 | url = http://books.google.com/books?id=fRlIAAAAYAAJ| isbn = 1-55209-598-3}}&lt;/ref&gt;

Smatra se da u raznošenju sjemenki njviše učestvuju ptice svojim izmetom nakon probave plodova ši. Sjemenke mogu mirovati u tlu godinama i proklijati kada se tlo prekopa i izloži povoljnim uvjetima. Ukoliko postoji strah ili opasnost uslijed toksičnih učinaka ove biljke kada izraste u vrtu, obično se savjetuje izvaditi biljku zajedno sa korijenom.&lt;ref name=datura&gt;''Mail Online'', [http://www.dailymail.co.uk/news/article-1208694/Pensioner-finds-deadly-tropical-plant-famous-Harry-Potter-book-garden.html Pensioner finds deadly tropical plant made famous in Harry Potter book in her back garden]&lt;/ref&gt;

==Otrovnost==
Svi dijelovi tatule sadrže škodljive razine [[alkaloid]]a, [[atropin]]a, [[hiosociamin]]a i [[skopolamin]]a koji mogu izazvati delirij i podstaćii antikolinergičke učinke. Kod neinformiranih korisnika, rizik od [[predoziranje|predoziranja]] i uzimanja smrtonosne količine je visok i veliki dio takvih korisnika koji uzimaju oralno ovu biljku bivaju hospitalizirani uslijed psihoaktivnih učinaka.&lt;ref name=Preissel/&gt;&lt;ref&gt;AJ Giannini,''Drugs of Abuse--Second Edition''. Los Angeles, Practice Management Information Corporation, pp.48-51.  {{ISBN|1-57066-053-0}}.&lt;/ref&gt;

Količina toksičnih tvari individualno varira od biljke do biljke. Količina otrova u biljkama može varirati u omjeru 5:1, a otrovnost biljke ovisi o dobi, mjestu gdje raste i drugim ekološkim uvjetima.&lt;ref name='Preissel-1'&gt;{{cite book | author = Preissel, U.; Preissel, H.-G. | title = Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples | publisher = Firefly Books |year = 2002. | location = Buffalo, NY | pages = 106–129 | isbn = 1-55209-598-3}}&lt;/ref&gt; Također, unutar same biljke postoji viša koncentracija u nekim dijelovima, što može varirati od lista do lista. Kod mlađih biljaka omjer atropina i skopolamina je oko 3:1, a nakon cvjetanja je ovaj omjer obrnut, kada se omjer skopolamina smanjuje kako biljka stari.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Nellis, David W.|title=Poisonous Plants and Animals of Florida and the Caribbean|publisher=Pineapple Press|year=1997|isbn=9781561641116|page=237|url=http://books.google.com/books?id=C8xJE2NfQpIC&amp;pg=PA237}}&lt;/ref&gt; Ova varijacija čini biljku tako opasnom kada se koristi u ljekovite svrhe. U tradicijskim kulturama je potrebno veliko iskustvo i detaljno poznavanje tatule kako bi se izbjegla šteta.Pojedinačni plodovi i sjemenke sadrže oko 0,1&amp;nbsp;mg atropina, a smrtonosna doza za odrasle je &gt;10&amp;nbsp;mg atropina ili &gt;2–4&amp;nbsp;mg skopolamina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Arnett AM|title=Jimson Weed (Datura stramonium) Poisoning|work=Clinical Toxicology Review |year=1995.|volume=18|issue=3|url=http://www.erowid.org/plants/datura/datura_info5.shtml}}&lt;/ref&gt;

Trovanje tatulom obično biva obilježeno [[delirij]]em (suprotno do [[halucinacija]]), a javljaju se i [[hipertermija]], [[tahikardija]], bizarno [[ponašanje]] i teška [[midrijaza]] (proširene [[zjenica]]) uslijed čega se javlja [[fotofobija]] koja može trajati nekoliko dana. Dugotrajna [[amnezija]] se također često javlja.&lt;ref name='Freye'&gt;{{Cite book | last = Freye | first = Enno | title = Pharmacology and Abuse of Cocaine, Amphetamines, Ecstasy and Related Designer Drugs | publisher = Springer Netherlands | year = 2009 | location =  | pages = 217–218 | url = http://www.springerlink.com/content/u42k03r4v3234615/ | doi =  | id =  | isbn = 978-90-481-2447-3 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Početak simptoma obično je oko 30-60 minuta nakon uzimanja biljke. Ovi simptomi obično traju 24 do 48 sati, ali su poznati slučajevi gdje je djelovanje trajalo i dvije sedmice.&lt;ref&gt;{{Cite book|authors=Pennachio, Marcello +|title=Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=9780195370010|page=7|url=http://books.google.com/books?id=pr9fgQIr5LkC&amp;pg=PA7}}&lt;/ref&gt;

U teških slučajeva trovanja, kao i kod ostalih trovanja antikolinergicima, kao antidot može pomoći intravensko davanje [[fiziostigmin]]a.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Goldfrank, Lewis R. &amp; Flommenbaum, Neil|title=Goldfrank's Toxicologic Emergencies|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2006.|isbn=9780071479141|page=677|url=http://books.google.com/books?id=cvJuLqBxGUcC&amp;pg=PA677}}&lt;/ref&gt;

==Upotreba u medicini==
[[Slika:Datura str tat5.JPG|250px|thumb|Cvijet ''D. stramonium'' var. ''datura'': prednji pogled]]
Tatula se dugo koristi kao jako efikasno sredstvo za liječenje simptoma [[astma|astme]]. Atropin može smanjiti simptome te bolesti, stanje u kojem dolazi do paralize ogranaka [[dušnik]]a, tako što uklanja spazam tokom napada. Stoga se za ovu upotrebu listovi obično puše u cigaretama ili luli. Pušenje tatule u cilju smanjenja simptoma astme potiče iz tradiciojske, [[ajurvedska medicina|Ajurvedske medicine]] u Indiji. Upotreba tatule se u Evropi proširila. nakon što je James Andreson otkrio ovaj način upotrebe i učinak tatule krajem 18. stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Barceloux, Donald G.|chapter=Cascara|title=Medical Toxicology of Natural Substances: Foods, Fungi, Medicinal Herbs, Plants, and Venomous Animals|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2008.|isbn=9781118382769|page=1877|url=http://books.google.com/books?id=aTTBPedwFfAC&amp;pg=PT1877}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pennachio-2010-p6&quot;&gt;{{Cite book|authors=Pennachio, Marcello +|title=Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=9780195370010|page=6|url=http://books.google.com/books?id=pr9fgQIr5LkC&amp;pg=PA6}}&lt;/ref&gt; Međutim, s obzirom da atropin prolazi kroz [[krvnp-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]], može izazvati teške učinke u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]], kao što su zbunjenost, psihomotorna agitacija i [[halucinacije]], pogotovo u starijih osoba. Zato, u tretmanu astme koriste se uglavnom antimuskarinici, kao što su [[ipatropij]] i [[tiotropij]]. Lijek prvog izbora u liječenju astme je beta-agonist [[albuterol]], u kombinaciji s [[kortikosteroid]]om [[prednizon]]om.

Pripadnici naroda [[Zuñi]] su koristili tatulu kao [[analgetik]], kako bi uspavali ozlijeđene osobe prije namještanja prelomljene kosti.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Turner, Matt W.|title=Remarkable Plants of Texas: Uncommon Accounts of Our Common Natives|publisher=University of Texas Press|year=2009|isbn=9780292718517|page=209|url=http://books.google.com/books?id=pIXpf4RRA1IC&amp;pg=PA209}}&lt;/ref&gt; U Kini je također korištena na sličan način, kao anestetik tokom hirurških zahvata.&lt;ref name=&quot;Nellis-1997-p238&quot;&gt;{{Cite book|author=Nellis, David W.|title=Poisonous Plants and Animals of Florida and the Caribbean|publisher=Pineapple Press|year=1997|isbn=9781561641116|page=238|url=http://books.google.com/books?id=C8xJE2NfQpIC&amp;pg=PA238}}&lt;/ref&gt;

[[Atropin]] i [[skopolamin]], kojih u tatuli ima u velikim koncentracijama, su muskarinski antagonisti, zbog čega se mogu koristiti u liječenju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] i [[morska bolest|morske bolesti]], ali i za potiskivanje parasimpatičke stimulacije mokraćnog, respiratornog i probavnog trakta, srca i očiju. Tatula se može koristiti i pri odvikavanju ovisnosti o [[droga]]ma, tako što smanjuje simptome pojave [[delirium tremens]] i odvikavanja od [[morfij]]a. Tatula se također može koristiti za smanjivanje simptoma upale grla, zubobolje i kod infestacije [[parazit]]ima. Trebaju je izbjegavati pacijenti sa srčanim problemima,  [[glaukom]]om, povećanom [[prostata|prostatom]], mokraćnim poteškoćama, nakupljanjem tekućine u plućima i crijevne opstrukcije (djelomičnim ili potpunim začepljenjem crijeva).&lt;ref&gt;{{cite book|author=Miller, Robert L.|title=The Encyclopedia of Addictive Drugs|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2002|isbn=9780313318078|page=207|url=http://books.google.com/books?id=G7As-qawdzMC&amp;pg=PA207}}&lt;/ref&gt;

==Upotreba u duhovnim obredima ==
[[Slika:Datura stramonium Bieluń dziędzierzawa Seed 01.jpg|thumb|250px|''D. stramonium'': plod tatule se otvara za oslobađanje sjemenki.]]
Stoljećima se ''Datura stramonium'' koristila za mistične i tajne sakramente jer proizvodi moćne vizije (koje mogu trajati danima) i otvaranje komunikacije prema duhovnom svijetu. Starosjedioci područja današnje južne Kalifornije su jeli male crne sjemenke kako bi &quot;komunicirali sa bogovima putem vizije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|authors=Austin, Alfredo Lopez + |title=Mexico's Indigenous Past|publisher=University of Oklahoma Press|year=2005.|isbn=9780806137230|page=22|url=http://books.google.com/books?id=tzB4rfXObCwC&amp;pg=PA22}}&lt;/ref&gt; Širomm Amerike su i ostali sutohtoni  narodi kao npr. [[Algonquini]], [[Cherokee]], Marie Galente i [[Luiseño]] također koristili ovu biljku u svetim obredima zbog njenih pomenutih i sličnih  svojstava.&lt;ref name=&quot;Biaggioni-2011-p77&quot;&gt;{{cite book|authors=Biaggioni, Italo +|title=Primer on the Autonomic Nervous System|publisher=Academic Press|year=2011|isbn=9780123865250|page=77|url=http://books.google.com/books?id=FycmOkb-T1gC&amp;pg=PA77}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pennachio-2010-pp82-83&quot;&gt;{{Cite book|authors=Pennachio, Marcello et al|title=Uses and Abuses of Plant-Derived Smoke: Its Ethnobotany As Hallucinogen, Perfume, Incense, and Medicine|publisher=Oxford University Press|year=2010.|isbn=9780195370010|pages=82–83|url=http://books.google.com/books?id=pr9fgQIr5LkC&amp;pg=PA82}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Davis, Wade|title=The Serpent and the Rainbow: a Harvard scientist's astonishing journey into the secret societies of Haitian voodoo, zombis and magic|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997.|isbn=9780684839295|page={{page needed|date=juli 2012}}|url=http://books.google.com/books?id=NAs-JZ1MhoMC}}&lt;/ref&gt; U Etiopiji, neki učenici i svećenici koriste ''D. stramonium'' kako bi &quot;otvorili um&quot; i bili više otvoreni prema učenju, kreativnosti i stvaralačkom razmišljanju.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Molvaer, Reidulf Knut|title=Socialization and Social Control in Ethiopia|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|year=1995|isbn=9783447036627|page=259|url=http://books.google.com/books?id=F6dW0EPJiVAC&amp;pg=PA259}}&lt;/ref&gt;

|Naziv biljke &quot;datura&quot; koji se koristi u drugim jezicima, potječe iz Indije, gdje biljku smatraju posebno svetom jer se vjeruje kako je omiljena biljka [[Hindu]] boga [[Shiva|Shiva Nataraja]].

==Kultivacija==
Biljka preferira bogato tlo. Dodavanjem dušikovih gnojiva, povećava koncentraciju alkaloida u biljci. Tatula se može uzgojiti generativno,  sjemenki, koja se širi u krugu od oko pola metra od svake biljke. Osjetljiva je na mraz i stoga se treba čuvati od hladnog vremena. Biljka se bere kada je plod zreo, ali još uvijek zelene boje. Bere se čitava biljka, pa se lišće skida sa stabljike i suši. Jedan hektar intenzivno uzgajanih biljaka može dati 1.000–1.700&amp;nbsp;kg sjemenki.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Chopra, I.C.|title=Indigenous Drugs of India|publisher=Academic Publishers|year=2006.|isbn=9788185086804|page=143|url=http://books.google.com/books?id=2HyC4-GJ50YC&amp;pg=PA134}}&lt;/ref&gt;

==Etimologija==
Naziv dolazi iz stare Hindu riječi za biljku (''dhatura''). Specijski atribut  ''stramonium'' potiče iz grčkog στρύχνος –''stryhnos'' = noćna sjenka + μανιακός – ''maniakos'' = lud.&lt;ref name='Cornell'&gt;{{Cite web|url=http://www.ansci.cornell.edu/plants/jimsonweed/jimsonweed.html |access-date=12. veljače 2010.|title=Datura species |work=Plants Poisonous to Livestock |publisher=Cornell University Department of Animal Science }}&lt;/ref&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] ovu biljku nazivaju ''jimson weed''ili rjeđe '''Jamestown korov''', po gradu [[Jamestown (Virginia)|Jamestownu]], u saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]], gdje su je konzumirali britanski vojnici tokom akcije protiv Baconovih pobunjenika ([[Baconov ustanak]]). Nakon toga,  11 dana su bili promijenjene svijesti.&lt;ref&gt;{{Cite news| first=Robert | last=Beverley| title=Book II: Of the Natural Product and Conveniencies in Its Unimprov'd State, Before the English Went Thither | date= | publisher=University of North Carolina | url =http://docsouth.unc.edu/southlit/beverley/beverley.html | work =The History and Present State of Virginia, In Four Parts | page = 24 (Book II) | access-date = 6. ožujka 2013. | language = en}}&lt;/ref&gt;

Neki od vernakularnih naziva za njih uglavnom su porijeklom iz engleskog i jezika, kao što su Jimsonov korov, trnojabuk, đavolja jabuka, đavolja truba, ludojabuka, noćna sjenka, Peru-jabuka, smrdljivi korov, stramonium, datura, i španskih naziva toloahe i taguaro&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://medplant.nmsu.edu/datura.html |access-date=Marz 19., 2013. |title=Medicinal Plants of the Southwest: Datura stramonium |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106180000/http://medplant.nmsu.edu/datura.html |archive-date=6. siječnja 2012. }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* ''[[Brugmansia]]''
* [[Datura]]

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Datura stramonium}}
{{Wikivrste| Datura stramonium }}
* [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=DAST USDA Natural Resources Conservation Service PLANTS Profile: ''Datura stramonium'' L.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130426041829/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=DAST |date=26. 4. 2013 }}
* [http://www.liberherbarum.com/Pn0303.HTM ''Datura stramonium'' at Liber Herbarum II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005093636/http://www.liberherbarum.com/Pn0303.HTM |date=5. 10. 2012 }}
* [http://www.erowid.org/plants/datura/ ''Datura'' spp.] at Erowid
* [http://naturdata.com/Datura-stramonium-4861.htm ''Datura stramonium'' Pictures and information]
{{Halucinogeni}}
{{holinergici}}

[[Kategorija:Solanales]]
[[Kategorija:Otrovne biljke]]
[[Kategorija:Datura]]
[[Kategorija:Delirijanti]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Biljni halucinogeni]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>a7ivnde6zaj694g6p3h21t9g9roe0q7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CCT6A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472606</id>
    <revision>
      <id>3715552</id>
      <parentid>3321942</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6390" sha1="qkckdtu3pf7ai5f47f5jsssd097y5st" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Podjedinica proteina 1 T-kompleksa zeta''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodira [[gen]] '''CCT6A'''.&lt;ref name=&quot;pmid1352881&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Segel GB, Boal TR, Cardillo TS, Murant FG, Lichtman MA, Sherman F | title = Isolation of a gene encoding a chaperonin-like protein by complementation of yeast amino acid transport mutants with human cDNA | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 89 | issue = 13 | pages = 6060–4 | date = august 1992 | pmid = 1352881 | pmc = 49437 | doi = 10.1073/pnas.89.13.6060 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8034610&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Li WZ, Lin P, Frydman J, Boal TR, Cardillo TS, Richard LM, Toth D, Lichtman MA, Hartl FU, Sherman F | title = Tcp20, a subunit of the eukaryotic TRiC chaperonin from humans and yeast | journal = J Biol Chem | volume = 269 | issue = 28 | pages = 18616–22 | date = august 1994 | pmid = 8034610 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: CCT6A chaperonin containing TCP1, subunit 6A (zeta 1)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=908}}&lt;/ref&gt;
== Funkcija ==
Ovaj gen kodira [[molekulski šaperon]] koji je član kompleksa [[TRiC]]. Ovaj kompleks sastoji se od dva identična naslagana prstena, od kojih svaki sadrži po osam različitih proteina. Nerazvijeni polipeptidi ulaze u središnju šupljinu kompleksa i savijaju se na način koji ovisi o [[ATP]]-u. Kompleks savija različite proteine, uključujući [[aktin]] i [[tubulin]]. Karakterizirane su alternativne transkripcijske spojne varijante ovog gena, koje kodiraju različite izoforme.&lt;ref name = &quot;entrez&quot;/&gt;

== Interakcije ==
Dokazano je da CCT6A [[interakcija protein-protein|interreagira]] sa [[PPP4C]].&lt;ref name=pmid18715871&gt;{{cite journal | vauthors = Chen GI, Tisayakorn S, Jorgensen C, D'Ambrosio LM, Goudreault M, Gingras AC | title = PP4R4/KIAA1622 Forms a Novel Stable Cytosolic Complex with Phosphoprotein Phosphatase 4 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 283 | issue = 43 | pages = 29273–84 | date = oktobar 2008 | pmid = 18715871 | pmc = 2662017 | doi = 10.1074/jbc.M803443200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid16085932&gt;{{cite journal | vauthors = Gingras AC, Caballero M, Zarske M, Sanchez A, Hazbun TR, Fields S, Sonenberg N, Hafen E, Raught B, Aebersold R | title = A novel, evolutionarily conserved protein phosphatase complex involved in cisplatin sensitivity | journal = Mol. Cell. Proteomics | volume = 4 | issue = 11 | pages = 1725–40 | date = novembar 2005 | pmid = 16085932 | doi = 10.1074/mcp.M500231-MCP200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Dawson SJ, White LA | title = Treatment of Haemophilus aphrophilus endocarditis with ciprofloxacin | journal = J. Infect. | volume = 24 | issue = 3 | pages = 317–20 | year = 1992 | pmid = 1602151 | doi = 10.1016/S0163-4453(05)80037-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Kubota H, Hynes G, Carne A, Ashworth A, Willison K | title = Identification of six Tcp-1-related genes encoding divergent subunits of the TCP-1-containing chaperonin | journal = Curr. Biol. | volume = 4 | issue = 2 | pages = 89–99 | year = 1994 | pmid = 7953530 | doi = 10.1016/S0960-9822(94)00024-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Schwartz GJ, Kittelberger AM, Segel GB | title = Cloning of rabbit Cct6 and the distribution of the Cct complex in mammalian tissues | journal = Exp. Nephrol. | volume = 8 | issue = 3 | pages = 152–60 | year = 2000 | pmid = 10810232 | doi = 10.1159/000020663 }}
* {{cite journal | vauthors = Yokota S, Yanagi H, Yura T, Kubota H | title = Cytosolic chaperonin-containing t-complex polypeptide 1 changes the content of a particular subunit species concomitant with substrate binding and folding activities during the cell cycle | journal = Eur. J. Biochem. | volume = 268 | issue = 17 | pages = 4664–73 | year = 2001 | pmid = 11532003 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2001.02393.x }}
* {{cite journal | vauthors = Gevaert K, Goethals M, Martens L, Van Damme J, Staes A, Thomas GR, Vandekerckhove J | title = Exploring proteomes and analyzing protein processing by mass spectrometric identification of sorted N-terminal peptides | journal = Nat. Biotechnol. | volume = 21 | issue = 5 | pages = 566–9 | year = 2004 | pmid = 12665801 | doi = 10.1038/nbt810 }}
* {{cite journal | vauthors = Imai Y, Soda M, Murakami T, Shoji M, Abe K, Takahashi R | title = A product of the human gene adjacent to parkin is a component of Lewy bodies and suppresses Pael receptor-induced cell death | journal = J. Biol. Chem. | volume = 278 | issue = 51 | pages = 51901–10 | year = 2004 | pmid = 14532270 | doi = 10.1074/jbc.M309655200 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Bouwmeester T, Bauch A, Ruffner H, Angrand PO, Bergamini G, Croughton K, Cruciat C, Eberhard D, Gagneur J, Ghidelli S, Hopf C, Huhse B, Mangano R, Michon AM, Schirle M, Schlegl J, Schwab M, Stein MA, Bauer A, Casari G, Drewes G, Gavin AC, Jackson DB, Joberty G, Neubauer G, Rick J, Kuster B, Superti-Furga G | title = A physical and functional map of the human TNF-alpha/NF-kappa B signal transduction pathway | journal = Nat. Cell Biol. | volume = 6 | issue = 2 | pages = 97–105 | year = 2004 | pmid = 14743216 | doi = 10.1038/ncb1086 }}
* {{cite journal | vauthors = Higo M, Uzawa K, Kouzu Y, Bukawa H, Nimura Y, Seki N, Tanzawa H | title = Identification of candidate radioresistant genes in human squamous cell carcinoma cells through gene expression analysis using DNA microarrays | journal = Oncol. Rep. | volume = 14 | issue = 5 | pages = 1293–8 | year = 2005 | pmid = 16211299 | doi = 10.3892/or.14.5.1293 }}
* {{cite journal | vauthors = Guo D, Han J, Adam BL, Colburn NH, Wang MH, Dong Z, Eizirik DL, She JX, Wang CY | title = Proteomic analysis of SUMO4 substrates in HEK293 cells under serum starvation-induced stress | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 337 | issue = 4 | pages = 1308–18 | year = 2005 | pmid = 16236267 | doi = 10.1016/j.bbrc.2005.09.191 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
*http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgTracks?db/Human{{Mrtav link}} hg38 CCT6A UCSC Genome Browser v410
*http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgTracks?db/Human{{Mrtav link}} hg38 chrX:15560138-15602945 UCSC Genome Browser v410
{{commonscat| CCT6A}}

[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 7]]</text>
      <sha1>qkckdtu3pf7ai5f47f5jsssd097y5st</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475162</id>
    <revision>
      <id>3715540</id>
      <parentid>3707021</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:28:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članovi Predsjedništva */</comment>
      <origin>3715540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18944" sha1="kpo2mv9ynenklf9q2weuwysvjvh99rc" xml:space="preserve">Ovo je spisak članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] otkako je država proglasila [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnost]] 3. marta 1992, rangirana prema dužini zajedničkog mandata.

Do danas, ukupno '''41''' pojedinac obnašao je dužnost člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], koje se od 1996. sastoji od tri člana (jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaka]], jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbina]] i jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvata]]). Od 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]], Predsjedništvo je imalo sedam članova (po dva za [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] i jedan član za [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostale&quot;]]); pored toga što su zbog rata koji se odvijao od 1992. do 1995, a time i postojanja stanja neposredne opasnosti za naciju, u članstvo Predsjedništva bila su uključena još tri dodatna člana: predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]], premijer i Zapovjednik Generalštaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TORBiH; kasnije zapovjednik Štaba TORBiH), odnosno načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH; kasnije zapovjednik Štaba Vrhovne komande ARBiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|date=22. 5. 2017|publisher=faktor.ba|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Pet pojedinaca služilo je uzastopne mandate kao članovi Predsjedništva: [[Stjepan Kljuić]] (oba puta kao jedan od dva hrvatska člana), [[Momčilo Krajišnik]] (prvo kao dodatni član, predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]], a kasnije kao srpski član), [[Haris Silajdžić]] (prvo kao dodatni član, premijer, a kasnije kao bošnjački član), [[Dragan Čović]] (oba puta kao hrvatski član) i [[Željko Komšić]] (oba puta kao hrvatski član).

== Članovi Predsjedništva ==
[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|mini|150px|[[Željko Komšić]] je najdugovječniji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] sa stažom od preko 13 godina.]]
[[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|mini|150px|[[Nenad Kecmanović]] je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa najkraćim stažom od samo 19 dana.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
! width=&quot;110&quot; |Trajanje mandata
!Period
!Etnička grupa
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''1.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|85px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Komšić|[[Željko Komšić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} {{Small|(do 2012)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |8 godina, 11 dana&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; + &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;{{ayd|2018|11|20}}
| rowspan=&quot;2&quot; |2006–2014,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2018–
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} {{Small|(od 2013)}}
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''2.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Izetbegovic.jpg|85px]]
|{{Sort|Izetbegović|[[Alija Izetbegović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|8 godina, 227 dana
|1992–2000.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''3.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|85px]]
|{{Sort|Radmanović|[[Nebojša Radmanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|8 godina, 11 dana
|2006–2014.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''4.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 2025.jpg|85px]]
|{{Sort|Izetbegović|[[Bakir Izetbegović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|8 godina, 10 dana
|2010–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''5.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Dragan Čović 2025.jpg|85px]]
|{{Sort|Čović|[[Dragan Čović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|6 godina, 196 dana
|2002–2005,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2014–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''6.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|85px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Silajdžić|[[Haris Silajdžić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} {{Small|(do 1996)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |6 godina, 62 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |1993–1995,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2006–2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Predsjednik vlade|Premijer]] (dodatni član)
[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} {{Small|(od 1996)}}
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''7.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Ganić|[[Ejup Ganić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|4 godine, 218 dana
|1992–1996.
|[[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
(izabran kao [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]])
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''8.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pejanović|[[Mirko Pejanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|4 godine, 110 dana
|1992–1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''9.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Radišić|[[Živko Radišić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SP|link|BS}}
|4 godine, 15 dana
|1998–2002.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''10.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|85px]]
|{{Sort|Tihić|[[Sulejman Tihić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|4 godine, 9 dana
|2002–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''11.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Ivanić|[[Mladen Ivanić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}}
|4 godine, 3 dana
|2014–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''12.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:EU-Western Balkans meeting (2022) (cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Džaferović|[[Šefik Džaferović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|3 godine, 361 dan
|2018–2022.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''13.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|3 godine, 360 dana
|2018–2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''14.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Ljujić-Mijatović|[[Tatjana Ljujić-Mijatović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|3 godine, 286 dana
|1992–1996.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''15.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Kljuić|[[Stjepan Kljuić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} {{Small|(do 1994)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3 godine, 238 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |1992,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1993–1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|{{Izborni dijagram/Partija|RS|link|BS}} {{Small|(od 1994)}}
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''16.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|85px]]
|{{Sort|Paravac|[[Borislav Paravac]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|3 godine, 210 dana
|2003–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''17.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Miro Lazović.jpg|85px]]
|{{Sort|Lazović|[[Miro Lazović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|2 godine, 362 dana
|1992–1995.
|Predsjedavajući [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(18.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nijaz Duraković.jpg|85px]]
|{{Sort|Duraković|[[Nijaz Duraković]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|2 godine, 351 dan
|1993–1996.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(18.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ivo Komsic Sarajevo 1353 (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Komšić|[[Ivo Komšić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|link|BS}}
|2 godine, 351 dan
|1993–1996.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(19.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Bećirović|[[Denis Bećirović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|{{ayd|2022|11|16}}
|2022–
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(19.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|{{ayd|2022|11|16}}
|2022–
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''20.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Rasim delic.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Delić|[[Rasim Delić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|2 godine, 197 dana
|1993–1995.
|Komandant Štaba Vrhovne komande
[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] (dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''21.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Krajišnik|[[Momčilo Krajišnik]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|2 godine, 167 dana
|1992,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; 1996–1998.
|Predsjedavajući [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] (dodatni član)
[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''22.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jelavić|[[Ante Jelavić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|2 godine, 112 dana
|1998–2001.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''23.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Zubak|[[Krešimir Zubak]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|2 godine, 41 dana
|1996–1998.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''24.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Križanović|[[Jozo Križanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|1 godina, 235 dana
|2001–2002.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(25.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Abdić|[[Fikret Abdić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|1 godina, 233 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(25.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Boras|[[Franjo Boras]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|1 godina, 233 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''26.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Belkić|[[Beriz Belkić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|1 godina, 212 dana
|2001–2002.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''27.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Jović|[[Ivo Miro Jović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|1 godina, 181 dan
|2005–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''28.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Halilović|[[Sefer Halilović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|1 godina, 14 dana
|1992–1993.
|Zapovjednik Štaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]]
Načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''29.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mile Akmadžić.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Akmadžić|[[Mile Akmadžić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|350 dana
|1992–1993.
|[[Predsjednik vlade|Premijer]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''30.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Lasić|[[Miro Lasić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|300 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''31.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Jure Pelivan.jpg|bez okvira|110x110piksel]]
|{{Sort|Pelivan|[[Jure Pelivan]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|215 dana
|1992.
|[[Predsjednik vlade|Premijer]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''32.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Genjac|[[Halid Genjac]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|167 dana
|2000–2001.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''33.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|156 dana
|2002–2003.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''34.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Ljubić|[[Mariofil Ljubić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|102 dana
|1992.
|Potpredsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''35.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Efendić|[[Hasan Efendić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|47 dana
|1992.
|Zapovjednik Generalštaba
[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]] (dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(36.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|39 dana
|1992.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(36.)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|39 dana
|1992.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''37.&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Kecmanović|[[Nenad Kecmanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|link|BS}}
|19 dana
|1992.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]

== Bibliografija ==
* Šimić, Tomo (2006) Dokumenti predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. – 1994. ''Nacionalna sigurnost i budućnost'', 8 (3): 9-227

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>kpo2mv9ynenklf9q2weuwysvjvh99rc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva svetog Pantelejmona (Nerezi)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475630</id>
    <revision>
      <id>3715580</id>
      <parentid>3588808</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T20:27:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12199" sha1="jbdrs3qk9ib0kyara8mydksdxqpp6ih" xml:space="preserve">[[Datoteka:Church of St. Panteleimon (Nerezi).jpg|thumb|300px|desno|Crkva svetog Pantelejmona u Nerezima, Sjeverna Makedonija]]
'''Crkva svetog Pantelejmona''' je mala [[Bizantijsko Carstvo|bizantijska]] crkva  u selu Gorno Nerezi, u predgrađu [[Skoplje|Skoplja]], [[Sjeverna Makedonija]]. Izgrađena je tokom druge polovine 12. vijeka u okviru istoimenog [[manastir]]a u kojoj se čuvaju freske, koje predstavljaju neke od poznatih primjera [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Komnen|bizantijske umjetnosti iz razdoblja vladavine dinastije Komnen]].&lt;ref name=&quot;KA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.khanacademy.org/humanities/medieval-world/byzantine1/x4b0eb531:middle-byzantine/a/byzantine-frescoes-at-saint-panteleimon-nerezi|title= Byzantine frescoes at Saint Panteleimon, Nerezi|work=khanacademy.org|access-date= 17. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Na osnovu naslikanog natpisa na zidu crkve svetog Pantelejmona u Nerezima, poznato je da je njena izgradnja završena u septembru 1164. godine.&lt;ref name=&quot;ECBA&quot;&gt;''Early Christian and Byzantine Art'', John Lowden, prvo izdanje od strane Phaidon Press Limited, London, 1997. godine, {{ISBN|0-7148-3168-9}}, str. 354-355&lt;/ref&gt; Izgrađena je kao zavjetna crkva Aleksija Angelusa Komnena, sina Konstantina Angelosa i Teodore Komnen, kćeri bizantijskog cara [[Aleksije I Komnen|Aleksija I Komnena]].&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt; Posvećena je svetom Pantelejmonu zaštitniku liječnika.
Započela je sa radom u vrijeme dužeg perioda relativne stabilnosti i prosperiteta u Bizantijskom Carstvu. Neprijatelji su napadali carstvo sa mnogih strana, ali bogatstvo je i dalje omogućavalo izgradnju skupih građevina i zapošljavanje kvalitetnih umjetnika. U ovom periodu nestabilnosti umjetnici su istraživali klasične ideale [[umjetnost]]i pokušavajući ih koristiti u umjetnosti Bizantijskog Carstva.
Crkva je prvi put ozbiljno oštećena nakon [[zemljotres]]a 1555. godine, pri čemu je bila srušena središnja kupola. 
Nakon zemljotresa uslijedila je obnova tokom koje su neke od fresaka u gornjim dijelovima morale biti prefarbane, zajedno sa ulomcima starih fresaka.&lt;ref name=&quot;WM&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.wondermondo.com/gorno-nerezi-st-panteleimon-church-and-monastery/|title=Gorno Nerezi St. Panteleimon church|work=wondermondo.com|access-date=21. 4. 2021}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;   
Prvobitni mramorni [[ikonostas]] nije bio oštećen tokom zemljotresa, ali je dobar dio njegove kiparske dekoracije uništen.

Tokom druge velike obnove crkve 1885. godine, veći dio fresaka iz [[Narteks|naosa]] ponovno su oslikane. Prilikom restauracije i čišćenja fresaka provedenog 1923. godine, obnovljene su neke od originalnih fresaka iz 12. vijeka, pri čemu je uklonjen sloj iz 1885. godine.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt;

== Arhitektura ==
Crkva svetog Pantelejmona arhitektonski je skromna, krstasto kupolasta građevina s četiri manje kupolaste kapele i jednom većom u sredini, što je čini crkvom s pet [[kupola]]. Njen dizajn s pet kupola ima isti oblik nekadašnje crkve sv. apostola u bizantijskoj prijestonici [[Konstantinopolj]]u (uništene nakon [[Pad Konstantinopolja|osmanlijskog osvajanja Konstantinopolja]] 1453. godine u kojoj su se nalazile relikvije apostola i grobovi bizantijskih careva), što odražava kulturne i političke veze crkve sv. Pantelejmona sa glavnim gradom i carskom porodicom.
Izgrađena je od nepravilnih kamenih blokova i opeka ugrađenih u debele slojeve [[malter]]a. Okolni samostanski kompleks okružen je zidinama.
Kao i većina bizantijskih crkava, crkva sv. Pantelejmona podijeljena je u tri glavna dijela koja su ukrašena freskama:
* [[narteks]] na zapadnom kraju crkve, koji funkcionira kao ulazno predvorje;
* [[naos]] - glavni dio crkve, gdje većina vjernika prisustvuje crkvenim službama; 
* [[bema]], odnosno svetište, gdje se nalazi oltar i gdje sveštenstvo predvodi [[Euharistija|euharistiju]].
Dvije istočne kapele povezane su s bemom, omogućavajući im da funkcioniraju kao [[Prothesis (prostorija u crkvi)|prothesis]] i [[diakonikon]]. Dvije zapadne kapele povezane su s narteksom i koriste se za crkvene službe koje se odvijaju u narteksu.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt;

== Freske ==
[[Datoteka:St. Panteleimon's Church, Nerezi 15.JPG|thumb|350px|desno|Isus Hrist u pantokrator pozi u apsidi crkve svetog Pantelejmona u Nerezima]]
Prema [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] [[Doktrina|doktrini]] koja se upražnjava još od srednjovjekovnog perioda, pa čak i do danas, unutrašnjost crkve sv. Pantelejmona (kao i kod ostalih bizantijskih crkvi) vidi se kao ponovno stvaranje čitavog hrišćanskog kosmosa, pa je stoga organizirana na strog hijerarhijski način. Tako je [[Isus]] Hrist prikazan na vrhu u kupoli crkve u svojoj pantokrator (svemogući vladar svemira) pozi sa zlatnim oreolom (slika desno). Iznad oltara nalazi se freska Bogorodice, a spuštajući se postepeno desno i lijevo od oltara prema podu crkve, na drugim freskama hijerarhijski su prikazani apostoli, crkveni očevi, sveci i mučenici.&lt;ref name=&quot;ECBA&quot;/&gt;

Iako su freske u narteksu ove crkve teško oštećene, a u gornjim dijelovima naosa i beme zamijenjeni [[Postbizantijska umjetnost|postbizantijskim]] freskama, naos i bema čuvaju veći dio originalnih fresaka iz 12. vijeka na donjim nivoima.
Plava pozadina objedinjuje originalne freske iz 12. vijeka, koje su izvedene u čitavom nizu živih boja. Figure su vitke i često izdužene. Fresko slikari u ovoj crkvi često su koristili linije kako bi naznačili granice oblika, modelirali oblike i prikazali emocije na individualiziranim licima mnogih figura. Ovo izduživanje figura i ponavljanje linija stvaraju osjećaj vizuelnih ritmova i kretanja u crkvi i bili su obilježje bizantijskog slikarstva tokom komnenskog razdoblja.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt;
Možda najupečatljivija karakteristika freski u crkvi svetog Pantelejmona je izvanredna delikatnost stila, data slikanjem u velikim razmjerama u tehnici koja zahtjeva brzo izvođenje. Čini se da likovi na freskama izravno apeliraju na gledateljevu simpatiju.&lt;ref name=&quot;ECBA&quot;/&gt;

Visok kvalitet naslikanih fresaka u crkvi svetog Pantelejmona u Nerezima i sličnosti s umjetničkim djelima iz drugih područja [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], naveli su mnoge naučnike na zaključak da su crkveni slikari pozvani iz bizantijske prijestolnice Konstantinopolja, koji je bio glavno središte umjetničkog pokroviteljstva i izrade umjetničkih djela. Freske u ovoj crkvi posebno su dragocjene, jer iz ovog razdoblja nisu sačuvani naslikani crkveni programi iz Konstantinopolja, zbog toga što je veći dio konstantinopoljske crkvene umjetnosti uništen nakon osmanlijskog osvajanja grada 1453. godine.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt;

=== Fresko ciklusi u naosu ===
[[Datoteka:Freski vo Sv. Pantelejmon od Nerezi 0111.JPG|thumb|300px|desno|Uklanjanje sa krsta]] 
Kao što je bilo uobičajeno u bizantijskim crkvama nakon [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]], tako su i u crkvi svetog Pantelejmona u Gorno Nerezima portreti svetaca prikazani u gotovo prirodnoj veličini, u nižim dijelovima oslikanih zidova, s narativnim scenama iz života Hrista i Bogorodice iznad.
* '''Susret Gospodnji u hramu''', je narativni ciklus koji započinje na južnom raskrižju naosa, kojim dominira velika slika Susreta Gospodnjeg u hramu. Ovdje Bogorodica i [[sveti Josip]] dovode novorođenog Isusa u jevrejski [[hram]], a proroci [[Simeon (prorok)|Simeon]] i [[Ana (proročica)|Ana]] identificiraju ga kao [[Mesija|Mesiju]].
* '''Uklanjanje sa krsta''', je narativni ciklus u kojem je prikazano kako Hristovi sljedbenici oplakuju njegovu smrt na sjevernoj strani naosa.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt; Proporcije figura pretjerano su visoke i mršave, a njihova obrubljena lica dramatično prenose njihovu tugu.&lt;ref name=&quot;ECBA&quot;/&gt; Ovo je česta tema [[Himna|himni]] i propovijedi u vrijeme nakon ikonoklazma. Hristovi sljedbenici uklanjaju njegovo tijelo s krsta, dok Josip iz Arimateje gleda promatrača prodornim pogledom iz središta scene.
[[Datoteka:Lamentation icon Nerezi MK.jpg|thumb|300px|desno|Oplakivanje Hrista]]
* '''Oplakivanje Hrista''' je naracija koja se nastavlja nakon Uklanjanja Hrista sa krsta. Na fresci je prikazan mrtvi Hristos kako leži na zemlji, ali još uvijek nije postavljen u grobnicu, koja se pojavljuje na lijevoj strani slike. Hristovi sljedbenici oplakuju njegovu smrt. Linije tuge naborale su njihova lica, stvarajući emocionalne izraze koji često nedostaju u [[Bizantijska umjetnost|bizantijskoj umjetnosti]]. Bogorodica ljubi svog mrtvog sina držeći ga u svom zagrljaju, prisjećajući se kako ga je odnijela u hram na Gospodnjem sastanku, koje je naslikano na suprotnom zidu. [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|Sveti Ivan Krstitelj]] drži Hristovu ruku u središtu scene. Njegovo pogrbljeno tijelo stvara zamašne konture koje gledateljeve oči usmjeravaju prema mrtvom Hristu i njegovoj majci. Ostali ožalošćeni okupljaju se pred Hristovim nogama, dok se anđeli pojavljuju na nebu tugujući zajedno sa Hristovim sljedbenicima dolje. Ove ljudske i anđeoske figure pokazuju niz emocija i gesta ucviljenih, što je vjerovatno izazivalo emocionalne reakcije kod bizantijskih posmatrača da se emocionalno uključe prilikom posmatranja ove slike.
U bizantijskim [[Mozaik|mozaicima]] i slikama na panelima takvi su se prizori često pojavljivali na punoj [[Zlato|zlatnoj]] pozadini. 
Ovdje je umjetnik uspješno upotrijebio freske kako bi stvorio [[Naturalizam|naturalističko]] okruženje: valovito zeleno tlo, preplanula brda s ritmičkim oblinama i duboko plavo nebo. Ovaj krajolik služi i većoj [[Kompozicija (likovna)|kompoziciji]]; siluete brda tonu prema središtu scene, pomičući gledateljeve oči prema likovima i pojačavajući ukupnu dramu slike.
Ova scena, njen naturalistički ambijent i naglasak na osjećajima najavljuju događaje povezane s [[Renesansa|renesansnom]] [[Italija|Italijom]]. Naučnici su primijetili velike sličnosti između fresaka u crkvi svetog Pantelejmona i [[Giotto di Bondone|Giottovih]] fresaka iz 14. vijeka u [[Kapela Scrovegni (Padova)|kapeli Scrovegni]] u [[Padova|Padovi]], posebno u Giottovoj izvedbi iste scene, Oplakivanje Hrista. Iako su Giottove figure prirodnije od onih u Nerezima, obje freske ističu tugu ožalošćenih u pejzažu koji pojačava dramatičnost scene.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt;

== Značaj ==
[[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -36- - Lamentation (The Mourning of Christ) adj.jpg|thumb|250px|desno|[[Oplakivanje Hrista (Giotto)|Oplakivanje Hrista]], freska iz Scrovegni kapele, djelo [[Giotto di Bondone]]a iz 1305. godine, približno 140 godina nakon iste scene na fresci u crkvi svetog Pantelejmona u Nerezima]]
Bizantijska umjetnost najpoznatija je po zlatnim mozaicima, ali crkva Svetog Pantelejmona u Nerezima s pet kupola podsjeća moderne ljubitelje umjetnosti na jednako lijepe bizantijske freske. Živim bojama i gracioznim linijama na freskama u ovoj crkvi prikazane su izdužene figure koje pokazuju niz emocija i ponekad zauzimaju naturalističke krajolike.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt; Crkva svetog Pantelejmona je jedan od mnogih primjera koji ukazuju na činjenicu da bizantijska umjetnost nije statična, nego je ljudska i realistična. To je posebno uočljivo u sceni Oplakivanja Hrista, u kojoj je on prikazan kao čovjek od krvi i mesa.&lt;ref name=&quot;WM&quot;/&gt; Neki savremeni historičari umjetnosti, kao naprimjer Andrew Graham-Dixon, smatraju da ova faza u bizantijskoj umjetnosti služi kao rani uvod u [[Italijanska renesansa|italijansku renesansu]] približno 140 godina prije njenog početka. Time je uočljiva važnost kao i utjecaji bizantijske umjetnosti u okvirima cjelokupne historije svjetske umjetnosti.&lt;ref name=&quot;KA&quot;/&gt;

== Literatura ==
* ''Art of the Byzantine World'', Christa Schug-Wille, Harry N. Abrams, INC. Publishers, New York City, Library of Congress Catalogue Card Number: 75-92912, Germany, 1969. godine
* ''The Glory of Byzantium: Art and Culture of the Middle Byzantine Era'', Helen C. Evans, William D. Wixom. Izdavač, Metropolitan Museum of Art, New York City, drugo izdanje, 1997. godine, {{ISBN|0-87099-777-7}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Crkve u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Makedonska kultura]]
[[Kategorija:Skoplje]]</text>
      <sha1>jbdrs3qk9ib0kyara8mydksdxqpp6ih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miguel Díaz-Canel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475965</id>
    <revision>
      <id>3715724</id>
      <parentid>3550344</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:17:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3715724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2558" sha1="49jsfscq3fzlp96pasxh9elws9es2yz" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Miguel Díaz-Canel
| slika              = Visit by Cuban President Miguel Díaz-Canel to Khamenei's office in 2023 (8) (cropped).jpg
| redoslijed         = Prvi sekretar Komunističke partije [[Kuba|Kube]]
| vrijeme_na_vlasti  = 19. april 2021 – 
| prethodnik         = [[Raúl Castro]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = Predsjednik [[Kuba|Kube]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 19. april 2018 – 
| prethodnik2        = [[Raúl Castro]]
| nasljednik2        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1960|04|20}}
| mjesto_rođenja     = Placetas, [[Kuba]]
| puno_ime           = Miguel Mario Díaz-Canel Bermúdez
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = Komunistička partija Kube
| supruga            = Marta Villanueva &lt;br&gt; Lis Cuesta Peraza
| djeca              = 2
| obrazovanje        =
| vjera              = 
| potpis             = [[Datoteka:Miguel Díaz-Canel signature.svg|100px]]
| web_stranica       =
}}
'''Miguel Mario Díaz-Canel Bermúdez''' (rođen 20. aprila 1960) [[kuba]]nski je političar i trenutni prvi sekretar Komunističke partije Kube.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/okoncana-vladavina-porodice-castro-na-kubi-raul-podnio-ostavku-u-komunistickoj-partiji/210416157|title=Okončana vladavina porodice Castro na Kubi, Raul podnio ostavku u Komunističkoj partiji|work=Klix.ba|access-date=16. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Također je i aktuelni predsjednik Kube.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/kraj-vladavine-porodice-castro-na-kubi/180418119|title=Kraj vladavine porodice Castro na Kubi|work=Klix.ba|access-date=18. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Na obje pozicije je naslijedio [[Raúl Castro|Raúla Castra]], brata [[Fidel Castro|Fidela Castra]].

Dužnost predsjednika Kube vrši od 2018. godine, a prvog sekretara Komunističke partije od 2021.

Njegova dva prethodnika u dužnostima državnog predsjednika i prvog sekretara partije bila su braća po krvi, a posebno je njegovo nasljedstvo od Raúla Castra predstavljalo nedinastički oblik sukcesije kako za Komunističku partiju, tako i za Republiku Kubu.

Díaz-Canel prvi je predsjednik koji nije član porodice Castro od [[Osvaldo Dorticós Torrado|Osvalda Dorticós Torrada]] 1976. i prvi šef vlade koji nije Castro od Joséa Miróa Cardone 1959. godine.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Miguel Díaz-Canel}}

{{DEFAULTSORT:Díaz-Canel, Miguel}}
[[Kategorija:Rođeni 1960.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Kubanski političari]]</text>
      <sha1>49jsfscq3fzlp96pasxh9elws9es2yz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CCDC94</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477995</id>
    <revision>
      <id>3715551</id>
      <parentid>3580854</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:31:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15320" sha1="0frzmy7pfv4xh54dulgqi6apzc8yn5u" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Protein 94 domena upredene zavojnice''' (CCDC94) je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CCDC94'''.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55702|publisher=NCBI|access-date=10. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;  Protein CCDC94 sadrži upredenu zavojnicu, domena nepoznate funkcije (DUF572), neokarakterizirani konzervirani protein (COG5134) i nedostaje mu [[transmembranski domen]].

==Gen ==
=== Pregled===
[[slika:Genomic location of CCDC94 at 19p13.3.png|thumb|80px|Genomska lokacija CCDC94 na lokusu 19p13.3&lt;ref name=GeneCards&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC94&amp;search=ccdc94|publisher=GeneCards|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;]]
''CCDC94'' je dug 21.975 baznih parova, orijentiran na plus lancu [[hromosom 19 (čovjek)|hromoosma 19]] od 4.247.111. – 4.269.085. baznog para.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt; Genski produkt dug je  1,441 [[bazni par|baznih parova]] [[iRNK]] sa osam predviđenih  [[egzon]]a u ljudskom genu. Kao što je predvidio [[Ensembl]], postoji jedan [[alternativna prerada RNK|alternativni oblik prerade]] koji kodira protein.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Transcript variants|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Variation_Gene/Table?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087|publisher=Ensemble|access-date=10. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Ovaj prerađeni oblik sadrži pet egzona, a četiri od njih su kodirajući. Predviđanje i analiza promotora izvedena je pomoću programa ''ElDorado''.&lt;ref name=Genomatix&gt;{{cite web|title=ElDorado:Genomes and Annotation|url=http://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|publisher=Genomatix|access-date=11. 5. 2013|archive-date=22. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522225314/https://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predviđena promotorska regija obuhvata 714 baznih parova, od 4.246.532. do 4.247.245.,  na plus lancu hromosoma 19.
[[slika:CCDC94 secondary structure as predicted by PHYRE2.png|thumb|280px|Tercijarna struktura CCDC94 prema PHYRE2-u.&lt;ref name=PHYRE2 /&gt;]]

=== Gensko susjedstvo ===
'' CCDC94 '' nalazi se neposredno uz gen [[EBI3]] (4,229,540-4,237,525) na pozitivnom polulancu DNK. Gen [[SH2 domen]]a (4,278,598-4,290,720) leži uzvodno od ''CCDC94'' na pozitivnom polulancu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55702|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== [[Ekspresija gena]]===
[[slika:CCDC94 Geo profile expression in normal tissues..png|thumb|280px|Profil ekspresije CCDC94 Geo u normalnim tkivima.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;]]
''CCDC94'' eksprimiran je u niskim do umjerenim nivoima u većini dijelova tijela. Međutim, blago povišeni nivoi ''CCDC94'' izraženi su u [[tireoidea|štitnjači]], [[pluća|plućima]], [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]] i [[limfoblast]]ima. Podaci o ekspresiji dostupni su na BioGPS.&lt;ref name=BioGPS&gt;{{cite web|title=Tissue-specific mRNA expression|url=http://biogps.org/#goto=genereport&amp;id=55702|publisher=BioGPS|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; GEO expression data is available from NCBI.&lt;ref name=NCBI&gt;{{cite web|title=CCDC94:Multiple Normal Tissues|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/69554645|publisher=NCBI|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Protein ==

=== Obilježavajuća svojstva ===

CCDC94 pripada porodici CWC16 &lt;ref&gt;{{cite web|title=GeneCards:CCDC94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC94&amp;search=ccdc94|publisher=GeneCards|access-date=10. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; a njegova funkcija nije dobro shvaćena. Ljudski oblik ima 323 aminokiselinska ostataka, sa [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] 5,618 i [[molekularna masa|molekulsom masom]] 37,086 [[Dalton (jedinica)|daltona]] . Ne postoje predviđeni transmembranski domeni.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Biology WorkBench SAPS Program |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |publisher=Biology WorkBench |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jedan oblik alternativne prerade ''CCDC94'' kodira protein sa 161 aminokiselinom.&lt;ref name=Ensemble&gt;{{cite web|title=Transcript: CCDC94|url=http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087;t=ENST00000262962|publisher=Ensemble|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Domeni  DUF572 i COG5134 nalaze se na ostacima 1-319 , odnodno 7-108.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060544.2|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Područje domena upredene zavojnice nalazi se na ostacima 105–206.&lt;ref&gt;{{cite web|title=UniProt CCDC94|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9BW85|publisher=UniProt|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Unutarćelijska lokalizacija CCDC94 još nije eksperimentalno utvrđena, ali bioinformatička analiza pomoću PSORT-a visoko sugerira da  je CCDC94 u jedru,  zbog prisustva jedarnih lokalizacijskih signala.&lt;ref name=&quot;PSORT Prediction&quot;&gt;{{cite web|title=PSORT Prediction|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|publisher=PSORT|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
[[slika:The CCDC94 protein construct, including the COG5134, DUF572, and coiled-coil domains..png|thumb|280px|Konstrukt proteina  CCDC94, uključujući COG5134, DUF572 i domene upredene zavojnice]]

===Aminokiselinmska sekvenca===
{{refbegin|3}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSERKVLNKY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPPDFDPSKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKLKLPKDRQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YVVRLMAPFN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRCKTCGEYI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YKGKKFNARK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETVQNEVYLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPIFRFYIKC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TRCLAEITFK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TDPENTDYTM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EHGATRNFQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKLLEEEEKR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VQKEREDEEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NNPMKVLENR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKDSKLEMEV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LENLQELKDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NQRQAHVDFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AMLRQHRLSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EERRRQQQEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DEQETAALLE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EARKRRLLED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDSEDEAAPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PLQPALRPNP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TAILDEAPKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KRKVEVWEQS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VGSLGSRPPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRLVVVKKAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADPDCSNGQP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QAAPTPGAPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NRKEANPTPL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TPGASSLSQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAYLDSDDSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

===Proreinske interakcije===
Analiza interakcije proteina sa CCDC94 provedena je pomoću računarskih alata. Preko baze podataka MINT nisu identificirane bilo kakve interakcije.&lt;ref name=MINT&gt;{{cite web|title=MINT Protein Interactions|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do|publisher=MINT}}&lt;/ref&gt; Pokazano je da CCDC94 komunicira sa CDC5L, PLRG1 i PRPF19, sa najvećim rezultatom na osnovu testa koimmunoprecipitacije protiv tagova.&lt;ref name=STRING&gt;{{cite web|title=Relevant datasets in Homo sapiens|url=http://string-db.org/newstring_cgi/show_set_evidence.pl?data_channel=experimental&amp;taskId=NaHhhmedEoEY&amp;allnodes=1|publisher=STRING|access-date=11. 5. 2013}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;  Pronađeno je šest dodatnih interaktivnih proteina. Bliža analiza pokazuje vrlo mali potencijal da ove interakcije budu stvarne, zbog čega nijednu ne treba smatrati stvarnom [[interakcija protein-protein|interakcijom protein-protein]]. Prikazana je interakcija proteina prema STRING-ovoj analizi.

==== Faktori transkripcije ====
CCDC94 ima promotorsku regiju koja sadrži mjesta za [[faktor transkripcije]] vezanja. Značajni faktori transkripcije, generirani su  programom ElDorado na Genomatixu:&lt;ref&gt;{{cite web|title=ElDorado:Genome and Annotation|url=http://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|publisher=Geonmatix|access-date=11. 5. 2013|archive-date=22. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522225314/https://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
* Mijeloidni protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] (MZF1)
* Boks vilica H1 (Foxh1)
* Poboljšavač poliomavirusa A koji veže protein 3 (ETV4)
* E2F-myc aktivator/regulator [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] (E2F)
* SPI-1 proto-onkogen; hematopoetski [[transkripcijski faktor]] (PU1)

=== [[Posttranslacijske modifikacije]] ===
Bioinformatička analiza CCDC94 pomoću ''NetPhos''&lt;ref name=ExPasy&gt;{{cite web|title=NetPhos 2.0 server|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|publisher=ExPasy|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; predvidila je sedam mjesta fosforilacije na ostacima [[serin]]a, tri na ostacima [[treonin]]a i tri na ostacima [[tirozin]]a. Dva fosforilirana ostatka treonina i svi tirozini su visoko konzervirani, što potkrepljuje njihova pojava na istom mjestu u nekoliko analiziranih [[ortolog]]a. Predviđeni fosforilirani tirozini s visokim rezultatima dogodili su se na polovini [[N-kraj]]a CCDC94, dok su ostaci serina fosforilirani na polovini [[C-kraja. '' Sulfinator '' je predvidio samo jedno mjesto sulfonizacije tirozina na aminokiselini 98.&lt;ref name=Sulfinator&gt;{{cite web|title=The Sulfinator|url=http://web.expasy.org/sulfinator/|publisher=ExPasy|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerovatno mjesta sumoilacije na ostacima 90, 24 i 270 predvidio je ''SUMOplot''.&lt;ref name=ABGENT&gt;{{cite web|title=SUMOplot Analysis Program|url=http://www.abgent.com/sumoplot|publisher=ABGENT|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Tercijarna struktura ===
Pokazalo se da tercijarna struktura CCDC94 ima nekoliko regiona [[beta-list]]ova i samo jedan visoko predviđeni [[alfa heliks]] . Analiza PHYRE2 s  65 ostataka CCDC94, 20% cijele sekvence aminokiselina, modelirana je s 87,9% pouzdanosti.&lt;ref name=PHYRE2&gt;{{cite web|title=CCDC94 Tertiary Structure Prediction|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/html/page.cgi?id=index|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Homologija ==
=== Ortholozi ===
CCDC94 je vrlo dobro konzerviran kod mnogih vrsta, a cjelokupni protein je konzerviran u svim svojim [[ortolog|ortolozima]].&lt;ref name=BLAST&gt;{{cite web|title=BLAST|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi?PROGRAM=blastp&amp;BLAST_PROGRAMS=blastp&amp;PAGE_TYPE=BlastSearch&amp;SHOW_DEFAULTS=on&amp;LINK_LOC=blasthome|publisher=NCBI|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;  Međutim, konzervacija se ne proteže toliko unatrag kao do [[bakterija]]. [[Filogenetsko stablo]], generirano prema ''Biology WorkBench''&lt;ref name=&quot;Biology WorkBench&quot;&gt;{{cite web |title=Protein Analysis Tools |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |publisher=Biology WorkBench |access-date=12. 5. 2013 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pokazuje evolucijske odnose između CCDC94 vrste  ''[[Homo sapiens]]'' i njegovih ortologa.
Tabela u nastavku prikazuje konzerviranje CCDC94 među ortolozima:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Rod (biologija)|Rod]] [[Vrsta (biologija)|Vrsta]] !!Uobičajeno ime organizma !! Divergencija od [[ljudi]]  (milioni godina) &lt;ref name=&quot;Time Tree&quot;&gt;{{cite web | title = Time Tree| url =http://www.timetree.org/| access-date = }}&lt;/ref&gt; !!Pristup proteinu u [[NCBI]] !! Sličnost sekvence &lt;ref name=&quot;BLAST&quot;/&gt;   !! Dužima proteina
|-
| ''[[Pan panicus]]'' || Bonobo (patuljasti čimpanza) || 6.3 || XP_003819321.1 || 99% || 323
|-
| ''[[gorile|Gorilla gorilla gorilla]]'' || Gorila || 8,8 || XP_004059817.1 || 98% || 286
|-
| ''[[Callithrix jacchus]]'' || Obični marmozet || 42,6 || XP_002761642.1 || 83% || 278
|-
| ''[[Mus musculus]]'' || Miš || 92,3 || NP_082657.1 || 87% || 314
|-
| ''[[Rattus norvegicus]]''|| Pacov || 92,4 || NP_001103143.1 || 87% || 313
|-
| ''[[Cricetulus griseus]]'' || Kineski hrčak || 92,4 || XP_003501789.1 || 85% || 321
|-
| ''[[Bos taurus]]'' || Goveče|| 94,4 || NP_001069159.1 || 89% || 320
|-
| ''[[Felis catus]]'' || Mačka|| 94,4 || XP_003981794.1 || 73% || 363
|-
| ''[[Sarcophilus harrisii]]'' || Tasmanijski šejtan|| 163,9 || XP_003760628.1 || 78% || 326
|-
| ''[[Monodelphis domestica]]'' || Oposum || 163.9 || XP_001374444.1 || 86% || 326
|-
| ''[[Gallus gallus]]'' || Crvena kokoška || 296,4 || XP_423475.3 || 84% || 291
|-
| ''[[Anolis carolinensis]]'' || Gušter || 324,5 || XP_003230268.1 || 72% || 311
|-
| ''[[Xenopou tropicalis]]'' ||Zapadna kandžasta žaba || 342,7 || NP_001017176.1 || 73% || 345
|-
| ''[[Xenopus laevis]]'' || Afrička kandžasta žaba || 371,2 || NP_001087648.1 || 83% || 280
|-
| ''[[Takifugu rubripes]]'' || Pufer-riba || 454,6 || XP_003962830.1 || 64% || 348
|-
| ''[[Acyrthosiphon pisum]]'' || Graškova uš (insekt) || 910 || NP_001155925.1 || 49% || 278
|-
| ''[[Harpegnathos saltor]]'' || Mrav || 910 || EFN80619.1 || 47% || 351
|}

=== Paralozi ===
CCDC94 ima samo jednpog paraloga, ''CCDC130'' ili ''MGC10471''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC130&amp;search=ccdc130|publisher=GeneCards|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; CCDC130 je vrlo sličan CCDC94-u, jer sadrži i domene DUF572 i COG5134.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 130 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_110445.1|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist|2}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat|CCDC94}}
*{{UCSC gene info|CCDC94}}

[[Kategorija:Geni]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>0frzmy7pfv4xh54dulgqi6apzc8yn5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C11orf86</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480950</id>
    <revision>
      <id>3715546</id>
      <parentid>3535532</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13526" sha1="hh552zg1b4vm6rloh0y7hytxrcai95s" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''[[Otvoreni okvir čitanja]] 86 [[hromosom 11|hromosoma 11]]''',  znan i kao '''C11orf86''',  kod [[ljudi]] je [[protein]]-kodirajući [[gen]] .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/254439|title=C11orf86 chromosome 11 open reading frame 86 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Kodira protein poznat kao '''neokarakterizirani protein C11orf86''',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_001129957.1|title=uncharacterized protein C11orf86 [Homo sapiens] - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; za koji se predviđa da je [[jedarni proteini|jedarni protein]]. Funkcija ovog proteina još nije poznata.

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  115 [[aminokiselina]], a  [[molekularna masa|molekulska težina]]   13 172 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/A6NJI1#sequences |title=UniProt, A6NJI1 |access-date=16. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;.
 
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MGTGLRSQSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REPRPSYGKL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QEPWGRPQEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLRRALSLRQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GQEKSRSQGL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ERGTEGPDAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AQERVPGSLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DTEQLIQAQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGSRWWLRRY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QQVRRRWESF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VAIFPSVTLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPASP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
{{Legenda aminokiselina}}

== Gen ==

=== Lokacija ===
C11orf86 se nalazi na dugom kraku [[Hromosom 11|hromosoma 11]] na poziciji  11q13.2. Sastoji se od 1732 parova baza i nalazi se na plus lancu. Susjedi gena C11orf86 uključuju neokarakterizirane LOC105369355, [[mikroRNK]] 6860, mikroRNK 3163, sinaptotagmin 12, člana ras homologa porodice D i [[piruvat-karboksilaza]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?LinkName=gene_gene_neighbors&amp;from_uid=254439|title=Gene neighbors for C11orf86 - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:C11orf86 - Gene Neighborhood.png|center|thumb|482x482px|Gensko susjedstvo C11orf86, prema [[NCBI]]]]

=== Promotor ===
Program ElDorado, putem [[Genomatix]]a, identificirao je  [[Promotor (genetika)|promotorsku]] regiju C11orf86 na pozitivnom lancu, od 66,974.707 do 66,975.464 bp, sa ukupno 758 baznih parova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.genomatix.de/solutions/genomatix-software-suite.html|title=Genomatix Software Suite - Scientific Analysis of genomic data|website=www.genomatix.de|access-date=24. 4. 2016|archive-date=14. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114124429/http://www.genomatix.de/solutions/genomatix-software-suite.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresija ===
C11orf86 se primarno eksprimira u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.proteinatlas.org/ENSG00000173237-C11orf86/tissue|title=Tissue expression of C11orf86 - Summary - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ekspresija se javlja u [[ascites]]u, [[crijeva|crijevima]], [[želudac|želucu]], gastrointestinalnim tumorima i novim neoplazijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.232604|title=EST Profile - Hs.232604|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== [[iRNK]] ==
[[Slika:Gene diagram- Human C11orf86 alternative mRNAs.png|thumb|321x321px|Dijagram alternativnih varijanti prerade iRNK ljudskog  C11orf86, prema AceView]]

=== Alternativna prerada===
Prema AceView, [[Transkripcija (genetika)|transkripcija]] gena proizvodi tri različite [[iRNK]], od kojih su dvije varijante [[Alternativna prerada|alternativno prerađene]] varijante, dok je treći oblik bez prerade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&amp;term=C11orf86|title=AceView - Entry for C11orf86|last=|first=|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Sve tri varijante bi mogle kodirati funkcionalne [[protein]]e. Transkript korišten za ovaj članak sastoji se od dva [[egzon]]a, što iznosi 1.185 parova baza i ima referentni broj NM_001136485.1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_001136485.1|title=Homo sapiens chromosome 11 open reading frame 86 (C11orf86), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Varijanta iRNK
!Egzon
!Veličina egzona (bp)
!Intron
!Veličina introna (bp)
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |a
|1
|362
| rowspan=&quot;2&quot; |1
| rowspan=&quot;2&quot; |541
|-
|2
|829
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |b
|1
|249
| rowspan=&quot;2&quot; |1
| rowspan=&quot;2&quot; |538
|-
|2
|251
|-
|c
|1
|551
|0
|
|}

== Protein ==

===Opća svojstva ===
Protein C11orf86 je dug 115 [[aminokiselina]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; [[molekulska težina]] C11orf86 je 13,2 kdal.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; a predviđena [[izoelektrična tačka]] je 11,9.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu/|title=PI|last=|first=|date=|website=SDSC Biology Workbench|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;pre&gt;
1   MGTGLRSQSL REPRPSYGKL QEPWGRPQEG QLRRALSLRQ GQEKSRSQGL ERGTEGPDAT 
61  AQERVPGSLG DTEQLIQAQR RGSRWWLRRY QQVRRRWESF VAIFPSVTLS QPASP
&lt;/pre&gt;

=== Kompozicija ===
Većina proteina C11orf86 sastoji se od [[arginin]]a (15,7%), [[glutamin]]a (12,2%), [[serin]]a (10,4%), [[glicin]]a (10,4%) i [[leucin]]a (9,6%). U ovom proteinu nisu pronađeni ostaci [[cistein]]a, [[histidin]]a ili [[asparagin]]a.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu/|title=SAPS|last=|first=|date=|website=SDSC Biology Workbench|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;pre&gt;
A  :  6( 5.2%); C  :  0( 0.0%); D  :  2( 1.7%); E  :  9( 7.8%); F  :  2( 1.7%)
G  : 12(10.4%); H  :  0( 0.0%); I  :  2( 1.7%); K  :  2( 1.7%); L  : 11( 9.6%)
M  :  1( 0.9%); N  :  0( 0.0%); P  :  9( 7.8%); Q  : 14(12.2%); R  : 18(15.7%)
S  : 12(10.4%); T  :  5( 4.3%); V  :  4( 3.5%); W  :  4( 3.5%); Y  :  2( 1.7%)
&lt;/pre&gt;C11orf86 nema pozitivne, negativne ili mješovite grupe naboja. Međutim, postoji veće prisustvo [[arginin]]a, koji je pozitivno nabijen.&lt;pre&gt;
1   00000+0000 +-0+0000+0 0-000+00-0 00++0000+0 00-+0+0000 -+00-00-00 
61  00-+000000 -0-000000+ +00+000++0 000+++0-00 0000000000 00000
&lt;/pre&gt;

=== Domen ===
Ovaj protein je dio superporodice DUF4633. Proteini koji pripadaju ovoj porodici često su dugački između 94 i 123 aminokiseline.&lt;ref&gt;{{Cite web
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cdd/cddsrv.cgi?uid=pfam15464
| title = NCBI CDD Conserved Protein Domain DUF4633
| website = www.ncbi.nlm.nih.gov
| access-date = 28. 2. 2016
}}&lt;/ref&gt; Ovaj domen nalazi se kod [[bakterija]], [[virus]]a, [[gljiva]], [[biljke|biljaka]], [[insekti|insekata]], [[reptili]]a, [[ptica]] i [[sisar]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/lexington/lexington.cgi|title=CDART|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:C11orf86 - DUF4633.png|thumb|900x900px|[[Domen nepoznate funkcije]], DUF4633 i gen  C11orf86|none]]

=== Posttranslacijska modifikacija===
Predviđeno je da C11orf86 ima devet mogućih mjesta [[fosforilacija|fosforilacije]], od kojih je osam [[serin]]skih, a jedno je [[treonin]]sko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|title=NetPhos 2.0 Server|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Predviđa se i da će imati deset mjesta [[O-vezana glikozilacija|O-vezane glikozilacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetOGlyc/|title=NetOGlyc 4.0 Server|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Sekundarna struktura ===
C11orf86 se prvenstveno sastoji od [[nasumična zavojnica|nasumičnih zavojnica]] i [[alfa-heliks]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu/|title=PELE|last=|first=|date=|website=SDSC Biology Workbench|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://toolkit.tuebingen.mpg.de/ali2d|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20090514220755/http://toolkit.tuebingen.mpg.de/ali2d|url-status=dead|archive-date=14. 5. 2009|title=Ali2D|website=Bioinformatics Toolkit|publisher=Max Planck Institute for Developmental Biology|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Subćelijska lokalizacija ===
Predviđa se da će ovaj protein biti [[jedarni proteini|jedarni protein]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|title=PSORT II Prediction|website=psort.hgc.jp|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Čini se da postoji bipartitna [[jedarna lokalizacijska sekvenca]] koja počinje na poziciji 80.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|access-date=8. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Homologija ===
Protein C11orf86 je konzerviran kod [[sisar]]a, a [[Homologija sekvence|ortolozi]] mogu se lahko pratiti do [[marsupialia]], [[monotremata]] i [[gmizavac]]a. Čini se da nema ortologa C11orf86 kod [[biljke|biljaka]], [[gljiva]], [[riba]], [[vodozemac]]a ili [[ptica]]. Ne postoje [[paralozi]] C11orf86. Donja tabela prikazuje neke ortologe koji su pronađeni pomoću [[BLAST]]-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=BLAST - Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=28. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Datiranje [[Divergentna evolucija|divergencije]] pronađeno je iz [[TimeTree]], koristeći medijansku procjenu molekulskog vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web
| url = http://www.timetree.org/
| title = TimeTree :: The Timescale of Life
| website = www.timetree.org
| access-date = 28. 2. 2016
}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
![[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]] 
!Uobičajaeno ime
!Pristupni broj
!Dužina proteina (aa)
!Identitet (%)
!Datiranje divergencije (milioni godina)
|-
|''Homo sapiens''
|Čovjek
|NP_001129957.1
|115
|100
|
|-
|''Macaca mulatta''
|Rezus-makak
|XP_001115236.1
|115
|89
|27,3
|-
|''Rattus norvegicus''
|Smeđi pacov
|NP_001102991.1
|123
|74
|90,1
|-
|''Bos taurus''
|Govedo
|NP_001070558.1
|122
|74
|95,0
|-
|''Equus caballus''
|Konj
|XP_014585069.1
|113
|71
|95,0
|-
|''Mus musculus''
|Miš
|NP_081513.1
|124
|71
|90,1
|-
|''Felis catus''
|Mačka
|XP_003993784.1
|121
|70
|95,0
|-
|''Canis lupus familiaris''
|Pas
|XP_003639729.1
|121
|69
|95,0
|-
|''Sarcophilus harrisii''
|Tasmanijski đavo
|XP_012408455.1
|120
|40
|162,4
|-
|''Ornithorhynchus anatinus''
|Kljunar
|XP_007659213.1
|119
|40
|169,7
|-
|''Chrysemys picta bellii''
|Obojena kornjača 
|XP_008177865.1
|135
|35
|320,5
|}

== Klinički značaj ==
Studija pridružnosti [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] identifikovala je C11orf86 kao jedan od mnogih gena pronađenih u regiji [[neravnoteža veza]] na [[hromosom 11|hromosomu 11]]. Uprkos dokazima o određenoj povezanosti, nije utvrđeno da se C11orf86 nalazi u području od posebnog značaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Large-scale genome-wide association analysis of bipolar disorder identifies a new susceptibility locus near ODZ4 | journal = Nature Genetics | volume = 43 | issue = 10 | pages = 977–83 | date = septembar 2011 | pmid = 21926972 | pmc = 3637176 | doi = 10.1038/ng.943 | author1 = Psychiatric GWAS Consortium Bipolar Disorder Working Group }}&lt;/ref&gt; C11orf86 je podreguliran od nove neoplazijske sluznice do [[adenom]]  i [[karcinom]]a,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kim H, Eun JW, Lee H, Nam SW, Rhee H, Koh KH, Kim H | title = Gene expression changes in patient-matched gastric normal mucosa, adenomas, and carcinomas | journal = Experimental and Molecular Pathology | volume = 90 | issue = 2 | pages = 201–9 | date = april 2011 | pmid = 21185829 | doi = 10.1016/j.yexmp.2010.12.004 }}&lt;/ref&gt; podreguliran kod karcinoma bubrežnih ćelija,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hidaka H, Seki N, Yoshino H, Yamasaki T, Yamada Y, Nohata N, Fuse M, Nakagawa M, Enokida H | title = Tumor suppressive microRNA-1285 regulates novel molecular targets: aberrant expression and functional significance in renal cell carcinoma | journal = Oncotarget | volume = 3 | issue = 1 | pages = 44–57 | date = januar 2012 | pmid = 22294552 | pmc = 3292891 | doi = 10.18632/oncotarget.417 }}&lt;/ref&gt; i ima [[hromosomski dobitak]], koji su značajno povezani sa čistim mucinoznim podtipovima u [[muciozni karcinoa|mucinoznom karcinomu]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lacroix-Triki M, Suarez PH, MacKay A, Lambros MB, Natrajan R, Savage K, Geyer FC, Weigelt B, Ashworth A, Reis-Filho JS | title = Mucinous carcinoma of the breast is genomically distinct from invasive ductal carcinomas of no special type | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pathology_2010-11_222_3/page/282 | journal = The Journal of Pathology | volume = 222 | issue = 3 | pages = 282–98 | date = novembar 2010 | pmid = 20815046 | doi = 10.1002/path.2763 | s2cid = 11431482 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 11]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>hh552zg1b4vm6rloh0y7hytxrcai95s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CCDC186</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481371</id>
    <revision>
      <id>3715550</id>
      <parentid>3677789</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18019" sha1="ch641dmdm05ea1mqe9edyl0af6mnyqf" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
 
'''CCDC186''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CCDC186'''.&lt;ref name=&quot;pmid12783626&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oduru S, Campbell JL, Karri S, Hendry WJ, Khan SA, Williams SC | title = Gene discovery in the hamster: a comparative genomics approach for gene annotation by sequencing of hamster testis cDNAs | journal = BMC Genomics | volume = 4 | issue = 1 | pages = 22 | date = juni 2003 | pmid = 12783626 | pmc = 161800 | doi = 10.1186/1471-2164-4-22 }}&lt;/ref&gt; Gen CCDC186 je poznat i kao [[Kožni limfom T-ćelija|CTCL]] – tumor povezan [[antigen]]ima, sa pristupnim brojem NM_018017.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: C10orf118 chromosome 10 open reading frame 118| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=55088}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 898  [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 103 687&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q7Z3E2#sequences |title=UniProt, Q7Z3E2|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSETDHIAST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SSDKNVGKTP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELKEDSCNLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGNESSKLEN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESKLLSLNTD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KTLCQPNEHN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NRIEAQENYI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PDHGGGEDSC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKTDTGSENS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQIANFPSGN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FAKHISKTNE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TEQKVTQILV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELRSSTFPES&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ANEKTYSESP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YDTDCTKKFI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SKIKSVSASE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLLEEIESEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSTEFAEHRV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PNGMNKGEHA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LVLFEKCVQD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KYLQQEHIIK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLIKENKKHQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELFVDICSEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DNLREELKKR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TETEKQHMNT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IKQLESRIEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LNKEVKASRD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLIAQDVTAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NAVQQLHKEM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AQRMEQANKK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CEEARQEKEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MVMKYVRGEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESLDLRKEKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLEKKLRDAN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KELEKNTNKI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KQLSQEKGRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HQLYETKEGE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTRLIREIDK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKEDINSHVI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVKWAQNKLK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AEMDSHKETK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DKLKETTTKL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TQAKEEADQI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RKNCQDMIKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YQESEEIKSN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ELDAKLRVTK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GELEKQMQEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDQLEMHHAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKELEDLKRT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FKEGMDELRT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LRTKVKCLED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERLRTEDELS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KYKEIINRQK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEIQNLLDKV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KTADQLQEQL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QRGKQEIENL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KEEVESLNSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;INDLQKDIEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRKRESELLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTERLTSKNA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QLQSESNSLQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SQFDKVSCSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SQLQSQCEQM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KQTNINLESR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLKEEELRKE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EVQTLQAELA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CRQTEVKALS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TQVEELKDEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VTQRRKHASS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKDLTKQLQQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ARRKLDQVES&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSYDKEVSSM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSRSSSSGSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NARSSAEDRS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PENTGSSVAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DNFPQVDKAM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIERIVRLQK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AHARKNEKIE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FMEDHIKQLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEIRKKTKII&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QSYILREESG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLSSEASDFN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVHLSRRGGI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MASLYTSHPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DNGLTLELSL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EINRKLQAVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDTLLKNITL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KENLQTLGTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IERLIKHQHE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEQRTKKT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

==Gen==
=== Lokacija ===
CCDC186 ima [[hromosom]]sku lokaciju [[hromosom 10|10q25.3]] i veličine je 53.750 baza orijentiranih na minus lanac. PSORTII protein ''k'' - NN predviđanje je pokazalo da je C10orf118 65,2% vremena [[ćelijsko jedro|jedarni]], 17,4% [[citosol]]ni, 8,7% [[mitohondrija|mitohondrijski]], 4,3% sekretornog sistema [[vezikula]] i 4,3% [[Endoplazmatski retikulum|endoplazmatskoretikulumski]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|title=PSORT II Prediction|website=psort.hgc.jp|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresija ===
[[Slika:C10orf118 Tissue Expression.png|280px|thumb|Tkivni profil ekspresije CCDC186, prema [[NCBI]] GEO.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/|title=Home - GEO - NCBI|last=geo|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
]]
Analiza [[ekspresija gena|ekspresije gena]] kod ljudi i drugih vrsta ukazuje da je C10orf118 sveprisutno izražen u svim tipovima tkiva u različitim razvojnim fazama. EST profil iz NCBI-a pokazao je najveću ekspresiju u ćelijskim linijama [[koštana srž|koštane srži]], [[bubreg]]a i [[prostata|prostate]]. Podjela prema zdravstvenom stanju ukazuje na visoku ekspresiju C10orf118 u karcinomu mjehura i [[rak prostate|karcinomu prostate]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene/|title=Home - UniGene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Protein==
=== Opća svojstva ===
Protein CCDC186 (NP_060487) je dug 898 [[aminokiselina]]. Predviđena [[molekularna težina|molekulska težina]] je 103,7 kdal, a [[izoelektrična tačka]] 5,92.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://seqtool.sdsc.edu|title=SDSC Biology Workbench|website=seqtool.sdsc.edu|access-date=24. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kompozicija ===
[[Serin]]/[[treonin]] specifična protein-kinazna regija je zapažena sa aminokiselinama 710-747. Kompozicijska analiza otkrila je da je C10orf118 [[prolin]]ski (1,1%) siromašan, bogat [[Glutaminska kiselina|glutamatom]] (14,1%) i [[lizin]]om (12,0%).&lt;ref name =&quot;:1&quot;/&gt;

=== Interakcije ===
Utvrđeno je da CCDC186 protein stupa u interakciju s proteinima [[PLEKHA5|PLEKAH5]], Ezrom, GAMMAHV.ORF23 i [[SMAD3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/citations|title=* in Literature citations|website=www.uniprot.org|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.uniprot.org/uniprot/Q7Z3E2&lt;/ref&gt;

=== Homologija ===
 [[Ortolog]]ne sekvence CCDC186 nisu pronađene u [[bakterija]]ma, [[arheja]]ma, [[protisti]]ma ili [[biljka]]ma. CCDC186 nema ljudskih [[paralog]]a. Datiranje divergencije za ortologne  sekvence u velikoj je korelaciji sa sličnošću sekvenci, po tome što se postotak identiteta smanjuje kako se vraća kroz vrijeme. Blisko povezani ortolozi uključuju [[sisar]]e i [[ptice]] a umjereno povezani ortolozi uključuju i druge [[kičmenjak]]e, kao što su [[ribe]], [[gmizavci]] i [[vodozemci]]. Ortologne sekvence n koje se međusobno vezuju prvenstveno se opažaju u [[beskičmenjak]]a.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Broj sekvence''' 
|'''[[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]''' 
|'''Uobičajeno ime''' 
|'''Datiranje divergencije (prije miliona godina)''' 
|'''Pristupni broj''' 
|'''Dužina sekvence''' 
|'''Identitet sekvence''' 
|'''Sličnost sekvence''' 
|'''E-vrijednost''' 
|-
|1
|''[[Homo sapiens]]'' 
|C10orf118
|0
|NM_018017
|898 aa
|100%
|100%
|0%
|-
|2
|''[[giboni|Nomascus leucogenys]]
| Sjeverni bijeloobrazni gibon
|19,9
|XP_003255542
|898 aa
|98%
|98%
|0%
|-
|3
|''[[činčila|Chinchilla lanigera]]''
|Dugoreoa činčila 
|90,9
|XP_013371303
|906 aa 
|90%
|94%
|0%
|-
|4
|''[[Mus musculus]]''
|Kućni miš
|90,9
|NP_739563
|917 aa
|84%
|91%
|0%
|-
|5
|''[[delfin|Tursiops truncatus]]''
|Bocoliki delfin 
|97,5
|XP_004318425
|599 aa 
|60%
|68%
|0%
|-
|6
|[[afrički slon|''Loxodonta africana]]''
|Afrički žbunasti slon
|105
|XP_010596062
|805 aa 
|90%
|91%
|0%
|-
|7
|''[[čaplja|Egretta garzetta]]''
|Mala čaplja
|320,5
|XP_009634185
|914 aa 
|75%
|83%
|0%
|-
|9
|''[[kornjače|Chelonia mydas]]''
|Zelena morska kornjača
|320,5
|XP_007056391
|920 aa
|76%
|83%
|0%
|-
|10
|''[[Xenopus]] tropicalis''
|Zapadna kandžasta žaba
|355,7
|XP_004919435
|878 aa
|71%
|83%
|0%
|-
|11
|''[[ribe|Astyanax mexicanus]]''
|Meksička tetra 
|429,6
| XP_007259323
|987 aa
|71%
|82%
|5,00E-09
|-
|12
|''[[riba|Oryzias latipes]]''
| Japanska rižasta riba 
|429,6
|XP_011486278
|991 aa
|58%
|71%
|0%
|-
|13
|''[[morski pas|Callorhinchus milii]]''
| Australijska ajkula-duh
|482,9
|XP_007903851
|931 aa 
|65%
|79%
|0%
|-
|14
|''[[morski jež|Strongylocentrotus purpuratus]]''
|Morski jež
|747,8
|XP_011675415
|884 aa 
|39%
|58%
|7,00E-84
|-
|15
|''[[oktopus|Octopus bimaculoides]]''
|Kalifornijski dvopjegasti oktupus 
|847
|XP_014782587
|1221 aa 
|42%
|60%
|3,00E-127
|-
|16
|''[[riba|Aplysiomorpha]]''
|Morski zec 
|847
|Nije nađeno u [[BLAST]]-u
|1384 aa  
|42%
|63%
|3,00E-145
|-
|17
|''[[osa|Orussus abietinus]]''
| Osa
|847
|XP_012288999
|1057 aa 
|36%
|55%
|5,00E-100
|-
|18
|''[[mrav|Atta cephalotes]]''
|Mrav listosjekač 
|847
|XP_012054311
|1154 aa 
|35%
|55%
|9,00E-93
|-
|19
|''[[pijavica|Helobdella robusta]]''
|Pijavica 
|847
| ESO07814
|997 aa
|29%
|47%
|1,00E-50
|-
|20
|''[[Caenorhabditis elegans]]''
|Nematoda 
|847
|NP_871700
|743 aa 
|26%
|34%
|1,00E-25
|-
|21
|''Trichoplax adhaerens''
|N/A
|936
|EDV25816
|976 aa
|26%
|46%
|2,00E-11
|}

=== Motivi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Motivba informacija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|access-date=8. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|'''Položaj(i)'''
|-
|Mjesto N-glikozilacije
|33-36, 40-43, 109-112, 867-870
|-
|[[Fosforilacija|Fosforilacijsko]] mjesto ovisno o [[cAMP]]- i cGMP protein-kinazi
|238-241, 583-586, 794-797
|-
|Fosforilacijsko mjesto [[Kazein-kinaza 2|kazein-kinaze II]] 
|2-5, 10-13, 31-34, 36-39, 126-129,  130-133, 135-138, 139-142, 157-160, 228-231, 241-244, 256-259, 405-408,  440-443, 459-462, 490-493, 515-518, 611-614, 617-620, 625-628, 671-674,  690-693, 734-737, 869-872, 879-882
|-
|Obrazac [[Leucinski zatvarač|leucinskog zatvarača]]
|588-609, 870-891
|-
|Mjesto N-miristoilacije
|32-37, 75-80, 86-91, 183-188,  721-726, 728-733, 745-750, 810-815, 828-833
|-
|Fosforilacijsko mjesto [[Protein-kinaza C|protein-kinaze C]] 
|12-14, 35-37, 49-51, 146-148,  228-230, 243-245, 250-252, 278-280, 347-349, 371-373, 405-407, 417-419,  490-492, 500-502, 581-583, 592-594, 596-598, 682-684, 690-692, 825-827,  869-871, 895-897 
|-
|[[Fosforilacija|Fosforilacijsko]] mjesto [[Tirozin-kinaza|tirozin-kinaze]] 
|134-141, 514-522
|-
| Culen porodični profil
|443-552
|-
|K-Boksni domenski  profil
|526-619
|-
|Nebulin  onavljajući profil
|521-531
|-
|[[Serin]]om bogata regija  
|710-747
|-
|Profil Rad50 domena cinkove kuke
|460-562
|-
|ATP-sintaza B/B' CF(0)
|405-433
|-
| [[C-terminal]]ni domen alfa-2-makroglobulin RAP 
|524-705
|-
|[[Tropomiozin]]  
|334-577
|}

=== [[Posttranslacijske modifikacije]]===
Predviđa se da će CCDC186 proći kroz više [[Postranslacijska modifikacija|posttranslacijskih modifikacija]], uključujući predviđeno vezivanje O-beta-GlcNAc, [[fosforilacija|fosforilaciju]], [[jedarni eksportni signal]], [[glikacija|glikaciju]] lizina, GlcNAc [[O-vezana glikozilacija|O-glikozilaciju]], [[N-vezana glikozilacija|N-glikozilaciju]] i mjesto lokacije NetCorona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/|title=Welcome to CBS|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Klinički značaj ===
Prethodna istraživanja pokazuju da je [[otvoreni okvir čitanja]] C10orf118 povezan s kožnim [[T-ćelijski li,fom|T-ćelijskim limfomomskim]] [[tumor]]skim [[antigen]]om L14-2.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = de la Peña M, García-Robles I | title = Intronic hammerhead ribozymes are ultraconserved in the human genome | journal = EMBO Reports | volume = 11 | issue = 9 | pages = 711–6 | date = septembar 2010 | pmid = 20651741 | pmc = 2933863 | doi = 10.1038/embor.2010.100 }}&lt;/ref&gt; The protein CCDC186 is also found at higher than normal levels in the breast cancer cell line BC 8701.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=D’Angelo|first=M. L.|date=2013|title=Identification of the &quot;Uncharacterized Protein C10orf118&quot; in Breast Cancer Cells and Its Role on the Hyaluronan Metabolism|journal=Matrix Pathobiology, Signaling and Molecular Targets.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|33em}}

==Dopunska literatura ==
{{refbegin|33em}}
* {{cite journal | vauthors = Hartley JL, Temple GF, Brasch MA | title = DNA cloning using in vitro site-specific recombination | journal = Genome Research | volume = 10 | issue = 11 | pages = 1788–95 | date = novembar 2000 | pmid = 11076863 | pmc = 310948 | doi = 10.1101/gr.143000 }}
* {{cite journal | vauthors = Hartmann TB, Thiel D, Dummer R, Schadendorf D, Eichmüller S | title = SEREX identification of new tumour-associated antigens in cutaneous T-cell lymphoma | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-dermatology_2004-02_150_2/page/252 | journal = The British Journal of Dermatology | volume = 150 | issue = 2 | pages = 252–8 | date = februar 2004 | pmid = 14996095 | doi = 10.1111/j.1365-2133.2004.05651.x | s2cid = 42495130 }}
* {{cite journal | vauthors = Wiemann S, Arlt D, Huber W, Wellenreuther R, Schleeger S, Mehrle A, Bechtel S, Sauermann M, Korf U, Pepperkok R, Sültmann H, Poustka A | title = From ORFeome to biology: a functional genomics pipeline | journal = Genome Research | volume = 14 | issue = 10B | pages = 2136–44 | date = oktobar 2004 | pmid = 15489336 | pmc = 528930 | doi = 10.1101/gr.2576704 }}
* {{cite journal | vauthors = Mehrle A, Rosenfelder H, Schupp I, del Val C, Arlt D, Hahne F, Bechtel S, Simpson J, Hofmann O, Hide W, Glatting KH, Huber W, Pepperkok R, Poustka A, Wiemann S | title = The LIFEdb database in 2006 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D415-8 | date = januar 2006 | pmid = 16381901 | pmc = 1347501 | doi = 10.1093/nar/gkj139 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 10]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>ch641dmdm05ea1mqe9edyl0af6mnyqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C8orf48</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481986</id>
    <revision>
      <id>3715549</id>
      <parentid>3514010</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:18:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23434" sha1="78bptxualrpusw1uwq80x8ymohdojqi" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''C8orf48''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C8orf48'''.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/157773|title=C8orf48 chromosome 8 open reading frame 48 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; C8orf48 je jedarni protein za koji je posebno predviđeno da se nalazi u jedrovoj lamini.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://array.bioe.uic.edu/subnuclear.htm|title=Subnuclear compartments prediction system|website=array.bioe.uic.edu|access-date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160419022323/http://array.bioe.uic.edu/subnuclear.htm#|archive-date=19. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|access-date=9. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Utvrđeno je da C8orf48 stupa u interakciju s proteinima koji su uključeni u regulaciju različitih ćelijskih odgovora poput [[ekspresije gena]], lučenja proteina, [[ćelijska proliferacija|proliferacije ćelija]] i [[upala|upalnih odgovora]].&lt;ref name=&quot;string-db.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://string-db.org/cgi/network.pl?taskId=VW1u1gSMmsPV|title=STRING: functional protein association networks|website=string-db.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cellsignal.com/contents/science-pathway-research-ca-%20camp-and-lipid-signaling/protein-kinase-c-signaling/pathways-kinase-c|title=Protein Kinase C Signaling {{!}} Cell Signaling Technology|website=www.cellsignal.com|access-date=9. 5. 2016|archive-date=10. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610073407/http://www.cellsignal.com/contents/science-pathway-research-ca-%20camp-and-lipid-signaling/protein-kinase-c-signaling/pathways-kinase-c|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSICQUIC&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/webservices/psicquic/view/results.xhtml?conversationContext=2|title=PSICQUIC View|last=PSICQUIC|website=www.ebi.ac.uk|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj protein je povezan s [[rak dojke|rakom dojke]] i papilarnim karcinomom štitnjače.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS4061:236634_at|title=GDS4061 / 236634_at|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS1665:236634_at|title=GDS1665 / 236634_at|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 319 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  36.790 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q96LL4#sequences |title=UniProt, Q96LL4 |access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;.
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MAICPELAQT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DKSALANLSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETETLKNSTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVQTSSSFSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGGRQSSPLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SGSKLEREKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPSLEQGDTQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SELLDYKNYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKLSKKWINY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKLKDSNFER&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HQPDTKLPTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ITRVSDEELN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALQSYCTMKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NLIHRRGDSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKTSSRHKKL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HLGLDVEASE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RDAFSCTVPD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLNRIYFKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRTTPKQEAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKQHISYQCP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YCNRKRAELA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSAFLKQKKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLESFLLQER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDEHLHTKDF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTRIGEAHQD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FPRLSDDPRI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IWKRLTEKSH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IRYSGFERSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TEQKLQRDGN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SACHLPFSLP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FLKRLTLIKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELVIVNDNV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
{{refbegin|3}}
'''C''': [[Cistein]]&lt;br/&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina|Aspartat]]&lt;br/&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina|Glutamat]]&lt;br/&gt;
'''F''': [[Fenilalanin]] &lt;br/&gt;
'''G''': [[Glicin]]&lt;br/&gt;
'''H''': [[Histidin]]&lt;br/&gt;
'''I''': [[Izoleucin]] &lt;br/&gt;
'''K''': [[Lizin]]&lt;br/&gt;
'''L''': [[Leucin]]&lt;br/&gt;
'''M''': [[Metionin]]&lt;br/&gt;
'''N''': [[Asparagin]]&lt;br/&gt;
'''P''': [[Prolin]]&lt;br/&gt;
'''Q''': [[Glutamin]]&lt;br/&gt;
'''R''': [[Arginin]]&lt;br/&gt;
'''S''': [[Serin]]&lt;br/&gt;
'''T''': [[Treonin]]&lt;br/&gt;
'''V''': [[Valin]]&lt;br/&gt;
:'''W''': [[Triptofan]]
'''Y''': [[Tirozin]]
{{refend}}

=== Struktura ===
[[slika:C8ORF48 Primary Structure.jpg|thumb|320x330px]]
Protein C8orf48 ima dva predviđena signala jedarne lokalizacije, jedan koji se proteže od 135-149 aminokiselina, a drugi od 204-221. [[Sekundarna struktura proteina]] C8orf48 sastoji se prvenstveno od [[alfa-heliks]]a i zavojnica . Ima rlo malo [[beta-list]]ova, jer ukupno tri područja pokazuju moguću strukturu beta lista.&lt;ref name=&quot;Brendel_1992&quot;/&gt;

[[tercijarna struktura proteina|Tercijarna struktura]] C8orf48 dobivena je prema programu iTASSER.
[[Slika:ITasser Predicted C8ORF48 Tertiary Structure .png|left|thumb|Predviđena tercijarna struktura&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zhanglab.ccmb.med.umich.edu/I-TASSER/|title=I-TASSER server for protein structure and function prediction|website=zhanglab.ccmb.med.umich.edu|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;]]

== Gen ==
C8orf48 se nalazi na na pozitivnom lancu [[hromosom 8|hromosoma 8]], sekvenca 8p22 i proteže se od 13,566.843 do 13,568.288 bp.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genomatix.de/cgi-bin/eldorado/eldorado.pl?s=36d50476195bb39487a091ed603aba43;RESULT=C8orf48|title=Genomatix: ElDorado Result|website=www.genomatix.de|access-date=9. 5. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Ima jedan [[egzon]], bez [[intron]]a.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?g=ENSG00000164743;r=8:13566843-13568287;t=ENST00000297324|title=Transcript: C8orf48-001 (ENST00000297324) - Summary - Homo sapiens - Ensembl genome browser 84|website=www.ensembl.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj protein nema [[izoforme]] niti ima [[alternativna prerada RNK|alternativne prerade]].

== Protein ==
Protein C8orf48 ima 319 aminokiselina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_001007090?report=genbank|title=Homo sapiens chromosome 8 open reading frame 48 (C8orf48), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Molekulska težina ovog proteina je 36,9 kDa, a [[izoelektrična tačka]] 8,86.&lt;ref name=&quot;Brendel_1992&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brendel V, Bucher P, Nourbakhsh IR, Blaisdell BE, Karlin S | title = Methods and algorithms for statistical analysis of protein sequences | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 6 | pages = 2002–6 | year = 1992 | pmid = 1549558 | pmc = 48584 | doi = 10.1073/pnas.89.6.2002| bibcode = 1992PNAS...89.2002B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Predviđa se da je protein C8orf48 jedarni protein koji se posebno nalazi u jedrovoj lamini.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nema  nikakve [[signalni peptid|peptide]] niti [[transmembranski domen|transmembranske domene]]. Utvrđeno je da je ovaj protein dosta prisutan i kod ljudi..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pax-db.org/#!protein/9606.ENSP00000297324|title=PaxDb|website=pax-db.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
 
=== Posttranslacijske modifikacije ===
C8orf48 ima različite predviđene [[posttranslacijske modifikacije]]. Ove  modifikacije uključuju [[Glikozilacija|O-glikozilaciju]], [[Glikacija|glikaciju]], [[N-vezana glikozilacija|N-vezanu glikozilaciju]], [[Fosforilacija|fosforilacijska mjesta]], Yin-Yang mjesta, [[SUMOilacija|sumoilaciju]] i [[protein SUMO|SUMO]] interakcije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/|title=CBS Prediction Servers|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Subćelijaka lokalizacija ===
Rezultati PSORT II utvrdili su da protein C8orf48 nema [[signalni peptid]], kao ni transmembranske domene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|title=PSORT II Prediction|website=psort.hgc.jp|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Predviđanje je da je C8orf48 najvjerojatnije jedarni i potencijalno [[citoplazma]]tski protein. Kada se uspoređuju ortolozi C8orf48 vide se vrlo slični rezultati, predviđa se da je protein lokaliziran u jedru, a zatim u citoplazmi. Daljnja analiza podćelijske lokalizacije izvršena je upotrebom CELLO-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://cello.life.nctu.edu.tw/ |title=CELLO:Subcellular Localization Predictive System |website=cello.life.nctu.edu.tw |access-date=9. 5. 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093942/http://cello.life.nctu.edu.tw/ |archive-date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt; Ovi rezultati također podržavaju ideju da je C8orf48 lokaliziran u jedru.

== Ekspresija ==
Utvrđeno je da je ovaj gen nadeksprimiran u tkivima [[sjemenik]]a i [[mišić]]a [[debelo crijevo|debelog crijeva]], kao i u 76 razvojnih faza.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bgee.unil.ch/bgee/bgee?page=gene&amp;action=summary&amp;gene_id=ENSG000001647430 |title=Bgee: Gene Expression Evolution. Entry on C8orf48 Homo Sapiens |publisher=BGEE }}{{dead link|date=novembar 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se C8orf48 najčešće eksprimira u [[mokraćna bešika|mjehuru]], [[kost]]ima, [[srce|srcu]], [[grkljan]]u,  [[sjemenici]]ma i [[štitnjača|štitnjači]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.104941|title=EST Profile - Hs.104941|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovisno o stadiju razvoja, C8orf48 se često može naći u [[embrion]]skom tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Slika:PaxDB C8ORF48 Protein Abundance.png|none|thumb|500x500px]]

=== GEO profili ===
[[Slika:Overall Expression GEO.png|thumb|440x440px|Diferencirana tkivna ekspresija C8orf48]]
U studiji koja se odnosi na višestruki [[mezenhim]]ni mijelom stromnih ćelija [[koštana srž|koštane srži]] pokazaano je da je ekspresija C8orf48 niža u bolesnim ćelijama, u usporedbi sa zdravim.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/101259684|title=101259684 - GEO Profiles - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Suprotno je pokazano u GeoProfile-u o endometriozi, jr je u ovoj studiji otkriveno da su razine C8orf48 veće u bolesnom nego u zdravom stanju.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/47601584|title=47601584 - GEO Profiles - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ostale studije pokazuju različitu ekspresiju ćelija [[rak dojke|raka dojke]], papil štitnjače i alfa-utišanog receptora [[estrogen]]a. U kontrolnim uzorcima nivoi C8orf48 bili su niži od onih kod [[nokaut-gen|nokdauniranog]] receptora za estrogen.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Regulacija ekpresije ==

[[Transkripcijski faktori]] koji djeluju na C8orf48 prikazani su u tabeli. Većina transkripcijskih faktora uključena je u rast, [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] ili regulaciju ćelijske migracije. To implicira da C8orf48 može imati ulogu u [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]]. Nekoliko transkripcijskih faktora predstavilo se više puta, i na pozitivnom i na negativnom lancu. Ovi transkripcijski faktori uključuju protein koji se veže za MAX i receptor alfa povezan sa estrogenom (preferira se sekundarna vezanost [[DNK]]) koji su uključeni u [[ćelijski rast]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stein_2008&quot; /&gt; 
{{clear}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''[[Transkripcijski faktor]]'''
|'''Funkcija'''
|-
| Protein mijeloidnog [[cinkov prst|cinkovog prsta]] MZF1
|Utvrđeno je da se eksprimira u [[hematopoeza|hematopoetskim]] [[matične ćelije|matičnim ćelijanma]] koje su predane diferencijaciji mijeloidne loze. Sadrži 13 C2H2 cinkovih prstiju raspoređenih u dva domena koji su razdvojeni kratkom sekvencom bogatom [[glicin]]om i [[prolin]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8114711&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Morris JF, Hromas R, Rauscher FJ | title = Characterization of the DNA-binding properties of the myeloid zinc finger protein MZF1: two independent DNA-binding domains recognize two DNA consensus sequences with a common G-rich core | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 14 | issue = 3 | pages = 1786–95 | year = 1994 | pmid = 8114711 | pmc = 358536 | doi = 10.1128/mcb.14.3.1786}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Cinkov prst]] sa domenima KRAB i SCAN-3
|Uglavnom se nalazi u jedru, iako se tokom  gladovanja preseljava u citoplazmu. Ovo omogućava ekspresiju ciljnih gena uključenih u [[autofagija|autofagiju]] i [[biogeneza|biogenezu]]/funkciju [[lizosom]]a. Djeluje kao supresor autofagije, a pronađeno je i da podstiče napredovanje i/ili migraciju ćelija raka kod različitih [[tumor]]a i [[mijelom]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9BRR0|title=ZKSCAN3 - Zinc finger protein with KRAB and SCAN domains 3 - Homo sapiens (Human) - ZKSCAN3 gene &amp; protein|website=www.uniprot.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|T-kutijski [[transkripcijski faktor]] TBX20
| Utvrđeno je da je uključen u regulaciju genetičkog programa za migraciju ćelija  motornih  [[neuron]]a [[lobanja]].&lt;ref name=&quot;pmid17119020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song MR, Shirasaki R, Cai CL, Ruiz EC, Evans SM, Lee SK, Pfaff SL | title = T-box transcription factor Tbx20 regulates a genetic program for cranial motor neuron cell body migration | journal = Development | volume = 133 | issue = 24 | pages = 4945–55 | year = 2006 | pmid = 17119020 | doi = 10.1242/dev.02694 | pmc = 5851594 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Kruppeloliki protein cinkovog prsta  219
| Utvrđeno je da su uključeni u regulaciju diferencijacije [[hondrocit]]a, sastavljanjem tvornice transkripcije sa Sox9.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rprotein.com/protein/ZNF219|title=rProtein. Recombinant Protein Collection|website=rProtein}}{{Dead link|date=novembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|Protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 300 sa KRAB-om
| Istraživanja povezuju represiju transkripcije posredovanu KRAB-ZFP-ovima s [[ćelijska proliferacija|proliferacijom]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijacijom ćelija]], [[apoptoza|apoptozom]] i rakom. Vjeruje se da je nedavno evoluirao.&lt;ref name=&quot;pmid24294107&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lupo A, Cesaro E, Montano G, Zurlo D, Izzo P, Costanzo P | title = KRAB-Zinc Finger Proteins: A Repressor Family Displaying Multiple Biological Functions | journal = Current Genomics | volume = 14 | issue = 4 | pages = 268–78 | year = 2013 | pmid = 24294107 | pmc = 3731817 | doi = 10.2174/13892029113149990002 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Krueppeloliki plućni fator 2  (LKLF)
| KLF2 regulira ptomet [[T-ćelija]] promovišući ekspresiju S1P1, koji je receptor za vezivanje lipida. Ovaj [[transkripcijski faktor]] veže se za CACCC okvir u promotorskoj sekvenci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF2|title=www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF2|website=www.genecards.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| Receptor alfa srodan [[estrogen]]u (sklonost sekundarnog vezivanja DNK)
| Pokazalo se da ekspresija ovog receptora ima negativan prognostički značaj kod [[rak dojke|karcinoma dojke]] i [[rak jajnika|jajnika]]. Navedeno je da je kritično za rast raka dojke negativnih na estrogenske receptore.&lt;ref name=&quot;Stein_2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Stein RA, Chang CY, Kazmin DA, Way J, Schroeder T, Wergin M, Dewhirst MW, McDonnell DP | title = Estrogen-related receptor alpha is critical for the growth of estrogen receptor-negative breast cancer | journal = Cancer Research | volume = 68 | issue = 21 | pages = 8805–12 | year = 2008 | pmid = 18974123 | pmc = 2633645 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-08-1594 }}&lt;/ref&gt;
|-
|AREB6 (Atp1a1 faktor vezivanja regulatornog elementa 6)
| Struktura AREB6 sastoji se od dvije skupine cinkovih prstiju u regijama N- i [[C-terminal]]a i jednog homeodomena u sredini. Utvrđeno je da regulira ekspresiju gena Na, K-ATPaze α1, [[interleukin]]skih 2 i δ-kristalnih gena.&lt;ref name=&quot;pmid7588776&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ikeda K, Kawakami K | title = DNA binding through distinct domains of zinc-finger-homeodomain protein AREB6 has different effects on gene transcription | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 233 | issue = 1 | pages = 73–82 | year = 1995 | pmid = 7588776 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1995.073_1.x}}&lt;/ref&gt;
|-
|MAX-vezujući protein
| Transkripcijski represor i antagonist Myc-ovisne transkripcijske aktivacije i rasta ćelija.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=4335|title=MNT MAX network transcriptional repressor [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Protein 1 u interakciji obogaćen leucinom (u FLII) 1
| Transkripcijski represor koji potencijalno regulira TNF, EGFR i PDGFA. Moguće uključen u kontrolu proliferacije ćelija glatkih mišića nakon ozljede [[arterija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=LRRFIP1|title=www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=LRRFIP1|website=www.genecards.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|E2F [[transkripcijski faktor]] 1
| Ima važnu ulogu u kontroli [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i proteina koji potiskuju tumor. Također je utvrđeno da su meta transformacijskih proteina malih [[DNK]] [[tumor]]skih [[virus]]a. Konačno, može posredovati [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]] i p53 ovisnu/neovisnu [[apoptoza|apoptozu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/1869|title=E2F1 E2F transcription factor 1 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Kruppelov faktor 7 (sveprisutan, UKLF)
| Članovi porodice na koju se odnosi odgovorni su za regulaciju proliferacije, diferencijacije i preživljavanja ćelija. Utvrđeno je da vjerovatno doprinosi progresiji dijabetesa tipa 2, inhibiranjem ekspresije [[insulin]]a, sekrecije u beta-ćelijama gušterače i deregulacijom lučenja adipocitokina u [[adipocit]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/8609|title=KLF7 Kruppel-like factor 7 (ubiquitous) [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Vezujući protein CCAAT/epsilon pojačivač (C/EBP)
| Važan za terminalnu diferencijaciju i funkcionalno sazrijevanje prekurskorskih ćelija [[granulocit]]a. Utvrđeno je da su mutacije u genu koji kodira ovaj protein povezane sa specifičnim nedostatkom granula.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/1053|title=CEBPE CCAAT/enhancer binding protein epsilon [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Faktor transkripcije]] [[cinkov prst|cinkovcog prsta]] / POZ-domena
| POZ domen je konzervirani motiv [[interakcije protein-protein]] koji se nalazi u transkripcijskim faktorima, [[onkogen]]im proteinima, proteinima [[iom+nski kanal|ionskih kanala]] i nekim proteinima povezanim s [[aktin]]om.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee DK, Suh D, Edenberg HJ, Hur MW | title = POZ domain transcription factor, FBI-1, represses transcription of ADH5/FDH by interacting with the zinc finger and interfering with DNA binding activity of Sp1 | language = en | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 30 | pages = 26761–8 | date = juli 2002 | pmid = 12004059 | doi = 10.1074/jbc.M202078200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
|-
|Transkripcijski faktor oligodendrocitne loze 2
| Ima tendenciju ekspresije u tumorima oligodendrocita u mozgu. Ovaj protein je bitan regulator sudbine ventralnih neuroektodermnih [[progenitorske ćelije|progenitorskih ćelija]] i hromosomske translokacije t (14; 21) (q11,2; q22) povezane s akutnom limfoblastnom leukemijom [[T-ćelija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/10215|title=OLIG2 oligodendrocyte lineage transcription factor 2 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Osnovni faktor sličan krueppelu (KLF3)
| Jedan od njegovih povezanih puteva je transkripcijska regulacija kod raka, a možda bi mogao imati ulogu i u [[hematopoeza|hematopoezi]]. Vezuje se za CACCC-kutiju gena eksprimiranih eritroidnih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF3|title=www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF3|website=www.genecards.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Homologija ==
[[Slika:Phylogenetic Tree of C8ORF48 (Unrooted).jpg|thumb|Neukorijenjeno [[filogenetsko stablo]] C8orf48|373x373px]]
C8orf48 je konzerviran kod [[sisar]]a, [[vodozemac]]a, [[gmizavci|gmizavaca]], [[ptica]] i [[riba]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;NCBI BLAST. BLAST AND PSI-Blast: generation of protein database search programs.[http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi]&lt;/ref&gt; Ortologe C8orf48 nije bilo moguće pronaći u [[bakterija]]ma, [[arheja]]ma, [[biljka]]ma i [[gljiva]]ma.&lt;ref name =&quot;:1&quot;/&gt; Nisu pronađeni ljudski paralozi C8orf48. Određeni dijelovi domena DUF 4606 su u ortolozima visoko konzervirani.

== Proteinske interakcije ==
Proteini koji stupaju u interakciju sa C8orf48 uključuju deletirani protein u karcinomu jetre 1 ([[DLC1]]), inhibitor porodice MyoD ([[MDFI]]), protein [[cikov prst|cinkovih prstiju]] 14 ([https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ZNF14&amp;keywords=ZNF14 ZNF14]) i sacroglikan zeta ([[SGCZ]]).&lt;ref name=&quot;string-db.org&quot;/&gt; Sve ove proteinske interakcije pronađene su eksperimentalno, putem dvohibridnog udruživanja, dvohibridnog niza ili dvohibridnog sita.&lt;ref name=&quot;PSICQUIC&quot;/&gt;

== Klinički značaj ==
C8orf48 je pronađen u studijama koje se odnose na različite tipove [[karcinom]]a. Različiti nivoi ekspresije C8orf48 pronađeni su u papilnom karcinomu štitne žlijezde i receptoru estrogena za alfa utišane MCF7 ćelija [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

== Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|C8orf48}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 8]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>78bptxualrpusw1uwq80x8ymohdojqi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drago Šefer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482626</id>
    <revision>
      <id>3715609</id>
      <parentid>3352088</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4131" sha1="blgfz6qny8jvezf9d28jl14823uytn6" xml:space="preserve">[[File:Romanija - pogled sa juga.jpg|mini|desno|Romanija - planina na kojoj su Drago Šefer i Vojo Ilić izveli [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|prvi alpinistički uspon]] na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]]]
'''Drago Šefer''' (1908 - 1996. god) pripada uskom krugu [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih planinara]] koji su u periodu od desetak godina pred [[Drugi svjetski rat]] izveli prve [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|alpinističke]] uspone  na vrhove [[Romanija|Romanije]], [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i ostalih planina  [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor/docs/olimp-47-2013-cijeli/34 Hrvatski olimpijski odbor]&lt;/ref&gt;

Drago Šefer i [[Vojo Ilić]] u novembru 1929. godine ispenjali su prvi alpinistički smjer (I stijena drugog tornja) u Bosni i Hercegovini i to u Djevojačkim stijenama (Đevi) na Romaniji. Penjanje su ostvarili improvizovanom opremom, a prvi put su malo kvalitetniju opremu dobili 1932. god. od Draginog brata iz [[Beč]]a: cepin, 30-metarsko uže od 10 mm, tri karabinera, čekić i penjačice.

Godinu dana kasnije njih dvojica su izveli prvi uspon u zimskim uslovima na Prenj. Izveli su ga na skijama iz doline Idbra. Nakon bivaka u Tisovici po lošem vremenu prebacili su se do Jezerca i spustili niz Boračku Dragu.

Godine 1934. opet su na Romaniji ispenjali Centralni smjer.

Šefer i [[Drago Šaraba]] su 1935 na Đevi ispenjali novi smjer, koji teče lijevo od drugog tornja i kroz kamin sa zaglavljenim kamenom izašli na vrh.

Godine 1936. godine zajedno sa [[Jakov Gaon|Jakovom Gaonom]] dva puta je neuspješno pokušavao prvi [[zimski uspon na Lupoglav]], kultni vrh alpinizma u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;[http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&amp;_id=169 Muhamed Šišić - Junak Prenja]&lt;/ref&gt; Uprkos velikoj želji nisu uspjeli jer je vrh sa svih strana okovan tvrdim strmim ledom. Imali su i dosta sreće jer je bilo i padova i leta niz led. Daleki, teško dostupni, čak i rijetko vidljivi vrh bio je želja mnogih alpinista, ali ga dugo niko nije uspio zimi osvojiti. Ostao je neosvojiv do 1970. godine. Uspon su ostvarili [[Ilija Dilber]], tada jedan od najboljih BiH alpinista, [[Zijah Jajatović]] mladi i perspektivni alpinista, student DIF-a, i [[Milorad Stjepanović]], najmlađi član naveze. Pri povratku sva trojica su smrtno stradali. 

Iste te godine Šefer i Šaraba u sjevernoj stijeni Otiša na Prenju (u lijevom dijelu) izveli su prvi smjer.&lt;ref&gt;[https://planinarenje.hr/blogovi/prenj-_-hercegovacka-ljepotica - Prenj - Hercegovačka ljepotica - planinarenje.hr, 2014.]&lt;/ref&gt;

Godine 1938. god. Šefer je ispenjao solo uspon po jugoistočnom bridu kroz okno u Lupoglavu, a sa Jakovom Gaonom prvi zimski uspon na Osobac na Prenju.&lt;ref&gt;[https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=http%3A%2F%2Fpsbih.ba%2Fwp-content%2Fuploads%2F2014%2F02%2FPRENJ-Lala.docx&amp;wdOrigin=BROWSELINK Lala Mulalić - Stajić: Prenj - view.officeapps.live.com, 2014.]&lt;/ref&gt;

Godine 1935. god Šefer je pri PD Prijatelj prirode osnovao alpinistički odsjek koji se nije održao, i to iz dva razloga. Prvi je taj što ga ni matično društvo nije podržalo, a drugi nesloga penjača. U svojoj knjizi sjećanja, Šefer je napisao:
:''Individualizam i ljubomora nisu nam dali da se ujedinimo i zajednički djelujemo. -'' Drago Šefer - &quot;Planinarski zapisi&quot; - [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine]], 1984. godine.&lt;ref&gt;[https://www.gore-ljudje.si/memorijal-lupoglav Memorijal Lupoglav - gore-ljudje.si, 2017.]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; 

Poslije penzionisnja preselio se u [[Makarska|Makarsku]] gdje je 1974 god. obnovio rad PD Biokova, i život završio kao njegov počasni predsjednik.&lt;ref&gt;[https://ramski-vjesnik.ba/clanak/prica-o-dva-draga-prenjska-slapa/129661/ Dva &quot;Draga&quot; prenjska slapa - ramski-vjesnik.ba]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

{{DEFAULTSORT:Šefer, Drago}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački alpinisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1908.]]
[[Kategorija:Umrli 1996.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski alpinisti]]</text>
      <sha1>blgfz6qny8jvezf9d28jl14823uytn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C3orf70</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484321</id>
    <revision>
      <id>3715548</id>
      <parentid>3490608</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:17:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10590" sha1="g9a3hbezy072q4m8x6w5yosvw9cnop2" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''C3orf70''',  znan i kao '''[[otvoreni okvir čitanja]] 70 hromosoma 3''', jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C3orf70'''  sa [[hromosom 3|hromosoma 3]]. Predviđeno je da je kodirani protein [[jedarni protein]]; međutim, njegova tačna funkcija još nije poznata.&lt;ref name=AceView&gt;{{cite web| url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&amp;term=c3orf70&amp;submit=Go| title=Homo sapiens gene C3orf70, encoding chromosome 3 open reading frame 70|author = NCBI AceView| access-date=10. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; C3orf70 može se identificirati s poznatim aliasima:  AK091454, UPF0524 i LOC285382.&lt;ref name=AceView/&gt;&lt;ref name=NCBIgene&gt;{{cite web| url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/285382| title=C3orf70 chromosome 3 open reading frame 70 [ Homo sapiens (human) ] | author=NCBI| access-date=10. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 250 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  27.769 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/A6NLC5#sequences |title=UniProt, A6NLC5 |language=en |access-date=6. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;.
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSAAASPASE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGWKSEKLDE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AQALARSCAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RRPDFQPCDG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSICATHSHG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KCFKLHWCCH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGWCHCKYMY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPMTPVEQLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STEIPARPRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PTNTIQISVS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LTEHFLKFAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VFQPPLPPDS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRYCMISDLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDNYQVKCIN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GKMCYVQKQP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;APHSHRMSPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVSAHDALIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KESNTPKIDH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CSSPSSSEDS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GINAIGAHYV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ESCDEDTEEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AELSSEEDYS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PESSWEPDEC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLLSPSQSDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVIETIETTV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

==Gen==
Kod ljudi, C3orf70 nalazi se na obrnutom lancu [[hromosom]a 3, pozicija 3q27.2 (vidi sliku 1).&lt;ref name=&quot;NCBI c3orf70&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_001025266.1 | title = NCBI C3orf70 protein | work =  Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =18. 4. 2015  }}&lt;/ref&gt; Ovo identifikuje njegovu lokaciju počevši od baznog para 184,795.838 i završavajući sa bp 184,870.802  lokusa [[Lokus (genetika)|PTER]], kraja kratkog (p) kraka hromosoma 3. C3orf70 obuhvata 74.964 baza koje sadrže po dva [[egzon]]a i [intron]]a.

==[[iRNK]]==

Transkribovana iRNK je transkript 5.901 baznog para. C3orf70 se sastoji od jedne poznate prerađene [[varijante transkripta]] sa dva egzona od 388, odnosno 5.512 baznih parova (vidi sliku 2); lokacija [[alternativna prerada|prerade]] je na 67. aa[[cistein|C]].&lt;ref name=&quot;AceView&quot;/&gt; Identifikovani su jedan [[5' UTR|5' kapa]] i tri moguća 3’ [[poliadenilacija|poliadenilacijska]] signala.&lt;ref name=&quot;AceView&quot;/&gt;

==Protein==

===Kompozicija===
Prevedeni protein je proizvod od 250 aminokiselina. Prekursorski protein je predviđen sa [[molekularna masa|molekulskom težinom]] od 27,8 kdal i [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] od 4,67.&lt;ref name=&quot;SDSC&quot;/&gt; Sa 33 serina i 8 glizina, protein C3orf70 je i [[Serin]] bogat i [[Glicin]] siromašan.&lt;ref name=&quot;SDSC&quot;&gt;{{cite web | url = http://workbench.sdsc.edu/ | title = SDSC Biology Workbench  | author =  Department of Bioengineering | publisher = University of California, San Diego | access-date = 18. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

===Domeni===
C3orf70 protein nema poznate [[signalni peptid|signalne peptide]] ili [[Proteinski domen|domene]].

==Homologija==
C3orf70 nema poznatih [[paralog]]a kod ljudi; međutim ima konzervirane homologe. Visoko je konzerviran među vrstama, isključujući [[beskičmenjak]]e, [[biljke]], [[gljive]] i [[bakterije]], C3orf70 pokazuje umjerenu stopu evolucije.&lt;ref name=&quot;BLAST&quot;&gt;{{cite web | url = http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi | title = BLAST: Basic Local Alignment Search Tool | work = Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =18. 4. 2015 }}&lt;/ref&gt;

[[slika:C3orf70 Orthologs.png|thumb|280px|Slika 1:right| Prikupljeni podaci za odabrane ortologe C3orf70 po vrstama]]
[[slika:C3orf70 Percent Non-identity vs Date of Divergence.png|thumb|280px|right|Slika 2: Divergencija homologa proteina C3orf70, od ''[[Homo sapiens]]''. Identifikacija boja specifična za vrste. Vrijeme divergencije izračunato prema programu timetree.org. Neidentitet izračunat na osnovu (identitet sekvence 1-[[NCBI]]).]]  
[[slika:C3orf70 Rate of Divergence.png|thumb|280px| Slika 3: Stopa divergencije C3orf70 u odnosu na [[citohrom C]] i [[fibrinogen]] pokazuje umjerenu do sporu stopu divergencije.]]

==Regulacija==

===Transkripcija===

====Promotor====
Postoji samo jedan poznati [[promotor (genetika)|promotor]] koji je predvidio [[Genomatix]] za protein C3orf70, na minus lancu hromosoma 3, na lokaciji 184870702 – 184871302 bp, prema tome identifikovan sa dužinom od 600 bp.&lt;ref name=&quot;Genomatix&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.genomatix.de/ | title = Genomatix ElDorado | author = Genomatix Software | access-date = 18. 4. 2015 | archive-date = 2. 12. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Uočena je visoka očuvanost kod sisara za identifikovanu promotorsku sekvencu.

====[[Faktori transkripcije]]====
[[slika:Transcription Factor Binding Sites in C3orf70 Promoter.png|thumb|280px|Slika 4: Uopćena lista odabira [[mjesta vezanja]] faktora transkripcije u promotoru C3orf70]]

Korištenjem Genomatixa, napravljena je tabela 20 najboljih  [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i njihovih vezivnih mesta u promotoru C3orf70).&lt;ref name=&quot;Genomatix&quot;/&gt;

===Translacija===

====[[Posttranslacijske modifikacije]]====

Koristeći [http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/ NetPhos], predviđeno je ukupno 25 lokacija [[fosforilacije]] (20 [[serin]]skih, tri [[treonin]]ska i dva [[tirozin]]ska) kojiase javljaju u cijelom proteinu ukazujući na unutarćelijsku lokalizaciju.&lt;ref name=&quot;NetPhos&quot;&gt;{{cite journal | url = http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/ | title = Sequence- and structure-based prediction of eukaryotic protein phosphorylation sites |author1=Blom, N. |author2=Gammeltoft, S. |author3= Brunak, S. | year = 1999 | volume = 294 | issue = 5 | pages = 1351–62 | journal =  Journal of Molecular Biology | doi = 10.1006/jmbi.1999.3310 | pmid = 10600390 | access-date =  19. 4. 2015 }}&lt;/ref&gt; Slike precizno ukazuju na lokaciju 25 potencijalnih mjesta fosforilacije. Dodatno, predviđena su dva mjesta N-miriizolacije na poziciji aminokiselina 40–45 i 210–215, što ukazuje na mogući [[N-kraj|N–]] i [[C-terminal]]no sidreni region membrane.&lt;ref name=&quot;MotifScan&quot;&gt;{{cite web | url =  http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan#GRAPHIC | title =  a protein domain database for functional characterization and annotation | vauthors =  Sigrist CJ, Cerutti L, de Castro E, Langendijk-Genevaux PS, Bulliard V, Bairoch A, Hulo N | publisher =  Nucleic Acids Res. | access-date =  19. 4. 2015 | archive-date =  14. 5. 2016 | archive-url =  https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan#GRAPHIC | url-status =  dead }}&lt;/ref&gt;  U ljudskom C3orf70, također postoji 28 potencijalnih [[misens mutacija]].&lt;ref name=&quot;SNPs&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/SNP/| title = dbSNP  | work = Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;

====Subćelijska lokalizacija====
[[PSORT]] II ukazuje na subćelijsku lokalizaciju C3orf70 u jedru.&lt;ref name=&quot;PSORT&quot;&gt;{{cite web | url = http://psort.hgc.jp/ | title = PSORT II | author = Paul Horton | publisher=Psort.hgc.jp|access-date=19. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Pored toga, prema SAPS kNN-prediction SDSC-ovog Biology Workbench-a, ljudski protein C3orf70 ima 60,9% vjerovatnoće da će završiti u jedarnoj regiji ćelije, što je određeno aminokiselinskim sastavom C3orf70.&lt;ref name =&quot;SDSC&quot;/&gt; Homolozi, uključujući [[čimpanze]], [[miš]]a, [[krokodili|aligatora]] i [[zebrice]] imaju istu jedarnu regiju s vjerovatnoćom &gt;60%.&lt;ref name=&quot;PSORT&quot;/&gt; Mjesto jedarne lokalizacije u sekvenci C3orf70 nije identificirano.

==Ekspresija==
Prema Unigene-ovom EST cDNK prikazu obilja tkiva (pogledajte sliku 8), C3orf70 nije sveprisutno eksprimiran i ima relativno niske nivoe ekspresije sa nešto višim nivoima  u [[mozak|mozgu]].&lt;ref name=&quot;Unigene&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene | title = Unigene | work = Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =19. 4. 2015  }}&lt;/ref&gt;  Također, profil podataka [[mikromreža]]  GDS426 (pogledajte sliku 9)  pokazuje ekspresiju C3orf70 u normalnim tkivima sa značajno visoko prisustvom u mozgu, [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] i tkivu [[prostata|prostate]].&lt;ref name=&quot;Geoprofile3&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS426:86318| title = C3orf70 –Normal human tissue expression profiling | work = NCBI GEO Profile | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =19. 4. 2015  }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|C3orf70}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 3]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>g9a3hbezy072q4m8x6w5yosvw9cnop2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C21orf62</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488328</id>
    <revision>
      <id>3715547</id>
      <parentid>3516660</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15738" sha1="5k56qcyb3bll1m4kckkdsr6lg41tlpy" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
[[Slika:Predicted Structure of C21orf62 Gene.png|thumb|Slika 1: Predviđena struktura proteina C21orf62: Najveće predviđanje pouzdanosti je na crvenom kraju, a najniže na plavom kraju strukture.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/html/page.cgi?id=help|title=PHYRE2 Protein Fold Recognition Server|last=Kelley|first=Lawrence|website=www.sbg.bio.ic.ac.uk|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;]]
'''C21orf62''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C21orf62''' sa [[hromosom 21|hromosoma 21]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene|title=Home - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je C21orf62 najvidljivije eksprimiran u  izražen u [[tkivo|tkivima]] [[mozak|mozga]] i [[reproduktivni sistem|reproduktivnih organa]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles|title=Home - GEO Profiles - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Dodatno, C21orf62 je visoko eksprimiran u ćelijama površine [[jajnik]]a [[epitel]]a tokom normalne [[regulacija ekspresije gena|regulacije]], ali nije eksprimiran u [[kancer]]oznim epitelnim ćelijama površine jajnika.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==	
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 219 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  24.886 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
{{legenda aminokiselina}} 
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MAPPSRHCLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LISTLGVFAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NCFTKGQKNS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLIFTRENTI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RNCSCSADIR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DCDYSLANLM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CNCKTVLPLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VERTSYNGHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIWFTDTSAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GHLLNFTLVQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DLKLSLCSTN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLPTEYLAIC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLKRLRINME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKHPFPEQSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIHSGGDSDS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;REKPMWLHKG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WQPCMYISFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DMALFNRDSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FKSYSIENVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SIANNFPDFS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFRTFPMPSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KSYVVTFIY&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Gen ==
Uobičajeni [[sinonim|aliasi]] C21orf62 su C21orf120, PRED81 i B37.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; C21orf62 se kod ljudi nalazi na hromosomu 21,  na [[Lokus (genetika)|poziciji]] q22.11.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=C21orf62#localization|title=C21orf62 Gene - GeneCards {{!}} CU062 Protein {{!}} CU062 Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; C21orf62 gen je dug 4.132 [[bazni par|baznih parova]] i sadrži pet [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== [[iRNK]] ==
[[iRNK]] sekvenca C21orf62 kod ljudi ima jednu poznatu [[izoforma|izoformu]]. Ova izoforma se naziva &quot;neokarakterizirani protein C21orf62 izoforma X1&quot;. Ima 458 parova baza ili 104 [[aminokiselina]] i značajno je kraća od sekvence C21orf62, koja se najčešće javlja kod ljudi. Osim što ima izoformu, C21orf62 također ima [[varijante transkripta]]. Sve varijante[[prerada RNK|prerade]] kodira isti gen, ali se razlike u sekvencama varijantama javljaju u [[5' UTR|5' neprevedenoj regiji]] sekvence iRNK.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Protein ==

=== Opća svojstva ===

Protein C21orf62 kod ljudi ima sekvencu dužine 219 aminokiselina.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primarna sekvenca C21orf62 kod ljudi ima [[Molekularna težina|molekulsku težinu]] od 24,9 kDa i [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tačku]] od 8.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kramer|first=Jack|date=1990|title=AASTATS|url=http://workbench.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last=Toldo|first=Luca|title=PI Isoelectric Point Determination Program|url=http://workbench.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench}}&lt;/ref&gt; Kada se može cijepiti [[signalni peptid]], koji obuhvata aminokiseline 1–19, ukloni se, pa ima molekulsku težinu od 22,8 kDa i izoelektričnu tačku od 7,8.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.genscript.com/tools/psort|title=PSORT II server - GenScript|website=www.genscript.com|access-date=7. 5. 2017|archive-date=13. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220213090358/https://www.genscript.com/tools/psort|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://terminus.unige.ch|title=TERMINUS - Welcome to terminus|last=Charpilloz|first=Jean-Luc Falcone &amp; Christophe|website=terminus.unige.ch|language=en|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Sastav proteina ===

C21orf62 kod ljudi ima veće koncentracije [[cistein]]a i niže [[valin]]a od očekivanih u poređenju s drugim ljudskim proteinima. Ovaj trend, kao što je prikazano u tabeli 1, isti je i za ostale [[sisar]]e. Međutim, ne pojavljuje se u drugim taksonima osim [[Mammalia]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Tabela 1:&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|last=Brendel|first=Volker|date=1992|title=Statistical Analysis of PS|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Neuobičajene koncentracije aminokiselina C21orf62 kod ljudi i ortologa
![[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]
!Uobičajeno ime
![[Kladus]]
! [[Cistein]] (%)
! Koncentracija aminokiselina cisteina u poređenju sa očekivanom
! [[Valin]] (%)
! Koncentracija aminokiselina valina u poređenju sa očekivanom
! Ostalee aminokiseline sa visokom ili niskom koncentracijom u poređenju sa očekivanom
|-
|''[[Homo sapiens]]''
|Čovjek
|[[Mammalia]]
|'''4,6%'''
|'''Visoka'''
|'''3,2%'''
|'''Niska'''
| -
|-
|''[[Mus musculus]]''
|Kućni miš
|Mammalia
|'''4,3%'''
|'''Visoka'''
|'''3,5%'''
|'''Niska'''
|[[Glutamat]] (1,7%, niska)
|-
|''[[Canis lupus familiaris]]''
|Pas
|[[Mammalia]]
|'''4,1%'''
|'''Visoka'''
|'''2,7%'''
|'''Niska'''
|[[Leucin]] (14,2%, visoka)
|-
|''[[kitovi|Physeter catodon]]''
|Spermasgti kit
|Mammalia
|'''4,6%'''
|'''Visoka'''
|4,1%
|Očekivana
|[[Serin]] (11,9%, visoka)
|-
|''[[Gallus gallus]]''
|Kokoš
|[[Aves]]
|3,1%
|Očekivana
|6,7%
|Očekivana
|[[Alanin]] (2,2%, niska)
[[Glicin]] (3,1%, niska)
[[Prolin]] (1,8%, niska)
[[Fenilalanin]] (7,1%, visoka)
[[Serin]] (12,4%, visoka)
[[Treonin]] (9,8%)
|-
|''[[kornjače|Chelonia mydas]]''
|Zelena morska kornjača
|[[Reptilia]]
|3,6%
|Očekivana
|5,8%
|Očekivana
|[[Alanin]] (1,8%, niska)
[[Serin]] (11,2%, visoka)
|}

=== Struktura ===

Proteinska struktura C21orf62 kod ljudi sastoji se od kombinacije [[alfa-heliks]]a i [[beta-list]]ova.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pearson|first=William R.|date=septembar 1998|title=CHOFAS Analysis|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pappas, Jr.|first=Georgios J.|date=1974–1996|title=PELE: Protein Structure Prediction|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Slika 1 prikazuje predviđenu strukturu proteina.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

=== [[Posttranslacijske modifikacije]] ===

C21orf62 ima mjesto [[miristoilacija|miristoilacije]] između aminokiselina 26 i 31.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|language=en|access-date=7. 5. 2017|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ima It has a [[Sumoilacija|mjesto sumoilacije]], izmđu aminokiselina 132 i 135.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sumosp.biocuckoo.org/online.php|title=GPS-SUMO 2.0 Online Service|last=The Cucko Workgroup|date=1. 5. 2017|website=sumosp.biocuckoo.org/online.php|access-date=5. 5. 2017|archive-date=17. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190217125200/http://sumosp.biocuckoo.org/online.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ima [[jedarni signal|jedarni eksportni signal]] između aminokiselina 98 i 104.&lt;ref name=&quot;pmid15314210&quot;&gt;{{cite journal |vauthors = la Cour T, Kiemer L, Mølgaard A, Gupta R, Skriver K, Brunak S |title = Analysis and prediction of leucine-rich nuclear export signals |journal = Protein Eng. Des. Sel. |volume = 17 |issue = 6 |pages = 527–36 |year = 2004 |pmid = 15314210 |doi = 10.1093/protein/gzh062 |doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Ekspresija ==

=== Tkivna  ===

C21orf62 se eksprimira u ljudskim tkivima [[Mozak|mozga]] i [[Spolni organi|reproduktivnih organa]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== Razina ekspresije ===

C21orf62 kod ljudi je umjereno eksprimiran u [[mozak|mozgu]], [[bubrezi]]ma, [[pankreas|gušterači]], [[prostata|prostati]], [[sjemenici]]ma i [[jajnici]]ma.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene|title=Home - UniGene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.proteinatlas.org|title=The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Regulacija ekspresije ===

C21orf62 se eksprimira tokom faza  [[blastocist]]a, [[fetus]]a i [[imago|odraslog]]  ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; Prekomjerno je eksprimiran tokom nekih [[tumor]]skih stanja, uključujući tumore [[pankreas]]a, [[probavni trakt|gastrointestinalnog trakta]], [[germ-centar|germinativne ćelije]] i [[gliom]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Funkcija ==
Specifična funkcija C21orf62 kod ljudi još nije dobro shvaćena.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Interakcijski proteini ==
Smatra se da C21orf62 potencijalno stupa u interakciju sa devet drugih proteina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://string-db.org/|title=STRING: functional protein association networks|website=string-db.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ove interakcije su prikazane u tabeli 2, a pronađene su putem [[rudarenje teksta|rudarenja tekstova]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Tabela 2.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Proteini sa dokazima o interakciji sa C21orf62
! Puno ime proteina 
!Simbol
!Kratak opis proteina&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|-
|[[BNIPL|Interaktivni proteinoliki BCL2]]
|BNIPL
| Može funkcionirati kao molekula mosta koja podstiče ćelijsku smrt.
|-
|[[Timozin beta-4|Timozin beta 4, X-vezani pseudogen 4]]
|TMSB4XP4
|Potencijalno utiče na polimerizaciju [[aktin]]a.
|-
|[[SSX4|Sinovijski sarkom X član porodice 4]]
|SSX4
|Može funkcionirati kao represor transkripcije i biti korisna meta u imunoterapiji na bazi vakcine protiv raka.
|-
|Kristalin beta A2
|CRYBA2
| Glavni protein u [[oči]]ma [[kičmenjak]]a koji održava prozirnost sočiva i indeks refleksije.
|-
|Preeksprimiran u raku usne šupljine 1
|ORAOV1
|Gen koji je često preeksprimiran u karcinomu pločastih ćelija [[jednjak]]a.
|-
|[[OLIG1|Faktor transkripcije oligodendrocita 1]]
|OLIG1
|Može biti eksprimiran tokom vremena od proširenja procesa do održavanja membrane u [[oligodendrocit]]ima.
|-
|[[PAX3]] i [[PAX7]] vezni protein 1
|GCFC1 (PAXBP1)
|Kodirani protein potencijalno se vezuje za sekvence [[DNK]] bogate GC-om. Pretpostavlja se da je ovaj gen uključen u regulaciju [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].
|-
|[[Relaksin/recepror 1 insulinolike porodice peptida]] i [[Relaksin/recepror 2 insulinolike porodice peptida 2|2]]
|RXFP1 i RXFP2
|Kodirani protein je receptor za proteinski [[hormon]] relaksin koji utiče na [[pokretljivost]] [[spermatozoid]]a i trudnoću.
|}

== Klinički značaj ==
Nad – ili podeksprimirani C21orf62 povezan je sa nekim tipovima [[kancer|ćelija raka]] i [[tumor]]a.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Homologija ==

=== Paralozi ===

C21orf62 još uvijek nema poznatih [[paralog]]a kod ljudi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ortolozi ===

Postoje 193 organizma za koje se zna da su [[Homologija sekvence|ortolozi]] C21orf62.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ortolozi C21orf62 nađeni su kod [[Deuterostomia]], životinje u [[kladus]]u ''[[Chordata]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Tabela 3 prikazuje raspon ortologa C21orf62, njihove [[NCBI]] [[Pristupni broj (bioinformatika)|pristupne brojeve]], dužine sekvence i identitet sekvence za ljudski protein C21orf62. Nije poznato da li C21orf62 ima ortologe kod [[Protostomia]] ili [[beskičmenjak]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tabela 3. Ortolozi ljudskog proteina C21orf62
! ![[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]
!Uobičajeno ime
![[Kladus]]
! Procijenjeno datiranje divergencije od ljudi (prije miliona godina)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://timetree.org/|title=TimeTree :: The Timescale of Life|website=timetree.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
!Pristupni broj&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein|title=Home - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
!Dužina aminokiselinske sekvence&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
! Korigirani identitet sekvence za ljudski protein &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blast.ncbi.nlm.nih.gov/|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Meyers, E.W.|first=Miller, W.|date=1989|title=ALIGN|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=CABIOS|volume=4|pages=11–17|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[Homo sapiens]]''
|Čovjek
|[[Mammalia]]
|0
|NP_001155967.2
|219
|100%
|-
|''[[Mus musculus]]''
|Kućni miš
|Mammalia
|90
|NP_083181.1
|230
|68,2%
|-
|''[[ćurka|Meleagris gallopavo]]''
|Divlja ćurka
|[[Aves]]
|312
|XP_010721230.1
|225
|56,4%
|-
|''[[kornjače|Chelonia mydas]]''
|Zelena morska kornjača
|[[Reptilia]]
|312
|XP_007063646.1
|224
|60,8%
|-
|''[[Xenopus tropicalis]]''
|Zapadna kandžasgta žaba
|[[Tetrapoda]]
|352
|NP_001004889.1
|207
|48,9%
|-
|''[[ribe|Latimeria chalumnae]]''
|Zapadna indijskookeanska latimerija
|[[Sarcopterygii]]
|413
|XP_005993681.2
|237
|45,0%
|-
|''[[ribe|Ictalurus punctatus]]''
|Kanalski somić
|[[Actinopterygii]]
|435
|XP_017326002.1
|214
|29,6%
|-
|''[[Ajkula|Callorhinchus milii]]''
|Australijska ajkula-duh
|[[Chondrichthyes]]
|473
|XP_007904174.1
|222
|40,4%
|}

[[Slika:C21orf62 Gene Evolution in Humans.png| Brzina evolucije u C21orf62 je grafički prikazana zajedno sa stopom evolucije [[citohrom c|citohroma C]] i [[fibrinogen]]a.|thumb|Slika 2.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Evolucija C21orf62 kod ljudi tokom vremena.]]

=== Stopa evolucije ===

C21orf62 ima [[Brzina evolucije|brzinu evolucije]] koja je veća od [[Citohrom c|citohroma C]] i [[fibrinogen]]a. Slika 2 prikazuje stopu evolucije gena C21orf62 u proteklih 473 [[milion]]a godina.

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|C21orf62}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 21]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>5k56qcyb3bll1m4kckkdsr6lg41tlpy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džamija Mehmed-spahije Zvizdića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492029</id>
    <revision>
      <id>3715617</id>
      <parentid>3630874</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T03:29:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5022" sha1="59tpov78n3emrb75znb3w8dcz489twp" xml:space="preserve">'''Džamija Mehmed-spahije Zvizdića''' je najstarija džamija u [[Gacko|Gacku]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. {{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Džamija Mehmed-spahije Zvizdića
| slika                       =
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = Gacko, [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Mehmed-spahija Zvizdić
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1760.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}

== Historija ==
Džamiju je sagradio Mehmed-spahija Zvizda (Zvizdić) 1760. godine. Za održavanje džamije vakif ostavio je dućan, vrt, njivu i tri harema čije nekretnine su površine 42500 metara&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. On je rođen u kršćanskoj porodicu u Gacku krajem 17. ili početkom 18. vijeka. Prije prelaska na [[islam]] zvao se Đuro i bio je [[knez]] i bogati [[Feudalizam|feudalac]] u Metohiji. Drugi izvori navode da se on prezivao Vasović i od njega vuku porijeklo gatački Zvizdići, a treći da potiče od stare [[Pravoslavlje|pravoslavne]] kneževske porodice Živkovića. Sa suprugom Slavom je imao tri sina: Ibrahima, Mustafu i Aliju. Od Ibrahima potiču sve muslimanske porodice Gacka: Kurtovići, Nukići, Šakovići itd. Mehmed-spahija Zvizdić je umro u drugoj polovini 18. vijeka i sahranjen je u groblju kod džamije, ali nišana više nema.&lt;ref&gt;Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 184-185&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milićević, Risto, (2005), ''Hercegovačka prezimena'', str. 740-741&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Džamija je građena od tesanog kamena i pokrivena je četverostrešnim krovom. Ona je kvadratne osnove, a enterijer je stranice 8,5 metara. U džamiji se nalazi [[mihrab]] bez ukrasa, drveni [[minber]] i [[mahfil]] u širini cijele džamije. Munara je kamena ortogonalna oblika visine oko 15 metara. Uz džamiju je 1892. godine sagrađen mekreb koju je podigao Murat Zvizdić. Džamija je više puta obnavljana. Prvi put je uništena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], a obnovljena 1916. godine. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je oštećena, a obnovljena 1964. godine. Džamija je imala više dobrotvora (vakifa).&lt;ref&gt;Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština 0Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 185-186&lt;/ref&gt;  U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], džamija je ponovo uništena, a obnovljena 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1314-gacko-iftar-i-teravija-u-obnovljenoj-dzamiji|title=Gacko: Iftar i teravija u obnovljenoj džamiji|last=Eminović|first=H.|website=www.preporod.com|language=bs-ba|access-date=28. 6. 2022|archive-date=8. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208203802/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1314-gacko-iftar-i-teravija-u-obnovljenoj-dzamiji|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>59tpov78n3emrb75znb3w8dcz489twp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografska historija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492407</id>
    <revision>
      <id>3715597</id>
      <parentid>3705557</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T22:33:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35298" sha1="j0kklfsyrsimydjyxervvthzodc1hpj" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Čišćenje}}
{{Standardi}}
[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak bavi se dokumentiranom demografijom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]].

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Stanovništvo
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustoća naseljenosti
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1871
|1,746,399
| -
| -
|
|U sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao [[Bosanski vilajet]].
|-
|1879
|1,158,440
| -33.6%
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=19. 9. 2013|website=web.archive.org|access-date=21. 7. 2022|archive-date=19. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ([[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]],  [[Kelti]] ([[Skordisci]]), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ([[Vizigoti]], [[Ostrogoti]]) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]], na vrhuncu moći, bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8. 4. 2019|archive-date=6. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406031146/http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]]. Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]''. U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[porez]]i, godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[musliman]]ske migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč]]a i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem]]u, [[Banat]]u i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš]]a, [[Split]]a, [[Šibenik]]a i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2. 10. 2007|access-date=29. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter]]a . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros]]a opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'',&lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6. 5. 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.|archive-date=18. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418235524/http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;.&lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6. 5. 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.|archive-date=18. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418235524/http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18. 7. 2012|access-date=6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam]]a .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman]]i, oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca.&lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina.

I [[musliman]]sko i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800

Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima.

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija,&lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7. 5. 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;/&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać]]u . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe.&lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik]]a do [[Vučitrn]]a, oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan]]a, [[Peć]]i, [[Istok]]a, [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.).

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;|access-date=22. 7. 2022|archive-date=22. 8. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[musliman]]a ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

&lt;gallery&gt;
Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961.
Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.
Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961
&lt;/gallery&gt;

[[Kategorija:Geografska historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Demografija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>j0kklfsyrsimydjyxervvthzodc1hpj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sijenska škola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492502</id>
    <revision>
      <id>3715505</id>
      <parentid>3674703</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T13:43:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3715505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25815" sha1="0vrgxaazckgnbmsj7jktf6v96g4rfi0" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
'''Sijenska škola''' je dio [[italija]]nske slikarske tradicije koja je svoj vrhunac razvoja dostigla u gradu [[Siena|Sieni]] tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] između 13. i 15. vijeka. Tokom tog perioda bila je takmac [[Rim]]u i [[Firenca|Firenci]] u umjetničkom stvaralaštvu i jedno od najznačajnijih italijanskih slikarskih središta. Tokom 13. i prve polovine 14. vijeka imala je slikarsku školu koja nije nimalo zaostajala u odnosu na ostale italijanske gradove, a neki od njenih najznačajnijih predstavnika uradili su slikarska djela za rivalsku Firencu, kao naprimjer [[Duccio di Buoninsegna]] sa njegovom ''&quot;Madonom Rucellai&quot;'' iz 1285 - 86. Upravo je Duccio kao jedan od osnivača sijenske škole (zajedno sa [[Pietro Cavallini|Pjetrom Cavallinijem]] u Rimu i [[Cimabue]]om u Firenci) najznačajniji italijanski slikarski predstavnik (do dolaska [[Giotto di Bondone|Giottoa]]), koji je u neohelenističku [[Bizantijska umjetnost|umjetnost Bizantije]] unio italijansku aromu. Kombinacija ekonomskog pada, izazvanog [[Kuga|kugom]] iz 1348. koja je pokosila većinu stanovnika Siene i političke nestabilnosti tokom druge polovine 14. vijeka, dovela je do velikog pada kvaliteta slikarske umjetnosti od kojeg se Siena nije nikad u poptunosti oporavila.&lt;ref&gt;F. M. Godfrey, ''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Taplinger Publishing Co., Inc. New York, 1965, Library of Congress Catalogue Number 65-16699, str. 1 - 4&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
[[Datoteka:Siena5.jpg|thumb|300px|desno|Središnji glavni trg ''Piazza del Campo'' u Sieni sa pogledom na gradsku vijećnicu ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]''.]]
Siena je jedinstven slučaj među italijanskim gradovima, jer je i do danas zadržala duh srednjovjekovnog grada. U vrijeme kada se eksperimentisalo sa novim naučnim idejama u [[Padova|Padovi]] i Firenci i kada se uspostavljala pompa i raskošnost dvorova u [[Mantova|Mantovi]] i [[Venecija|Veneciji]], Siena je ostala po strani od svega i nastavila svojim putem. Jedini utjecaji koji su uspjeli prodrijeti na umjetničku scenu ovog grada bili su bizantijski i [[Gotika|gotički]]. 13. vijek je vjerovatno najmračniji period italijanske historije, obilježen krvavim borbama između rivalskih političkih frakcija. Iako je Siena u to vrijeme bila po strani po pitanju vojnopolitičkih događaja u odnosu na ostatak Italije, ipak je imala jednako nasilnu i katastrofalnu historiju kao i bilo koji od tadašnjih gradova država. Kao posljedica sukoba izmeđe političkih frakcija feudalnih dinastija bavarskih kneževa [[Welf (dinastija)|Welfa]] (koji su podržavali rimskog papu) i [[Este|Gibelina]] (koji su podržavali [[Sveto Rimsko Carstvo]]) godine 1255. izbio je rat sa Firencom i vojska Sijene bila je poražena. Međutim, 1260. firentinska vojska bila je poražena u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]], što je za obje strane imalo dalekosežne posljedice. [[Vatikan]] je zbog toga odbio da pozajmljuje novac od sijenskih gibelinskih bankara, a cijeli grad bio je izopšten iz katoličke crkve.&lt;ref name=&quot;FW&quot;&gt;Francis Williams, ''Painting in Mantua, Padua, Siena and Urbino'', Pergamo Press Ltd. New York City 1970., Library of Congress Catalog Card No. 78-99997, str. 23 - 31&lt;/ref&gt;
 
Također, vladajuća elita u Sieni je u znak zahvalnosti zbog ove velike pobjede nad firentincima ozvaničila kult Madone kao zaštitnice grada, što će imati velikog utjecaja na sijensku umjetnost. Većina sijenskih umjetnika naslikala je mnoge Madone, a njen kult u Sieni prevazilazio je uobičajeno; ona nije bila samo zaštitnica grada, kao drugi sveci, već i njegova gospodarica, a sijensko vodstvo je izvršilo ritual stavljanja ključeva grada ispred njenog lica u glavnoj središnjoj katedrali. Vrhunac štovanja Bogorodice u Sijeni dogodiće se 9. juna 1311. velikom religijskom svećanošću i procesijom kroz cijeli grad u čast završetka velike oltarne slike ''&quot;Maeste&quot;'' [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], koja je nošena od njegovog slikarskog ateljea do središnje sijenske katedrale uz učeće svih stanovnika Siene i vladajućih dostojanstvenika.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt; Bavarski kneževi Welfa pomogli su u finansiranju nove firentinske vojske koja je 1269. u bici kod Colle Val d'Elsa porazila sijensku vojsku. Od 1271. do 1280. gradom je upravljali Welfski kapetani, a za vrijeme njihove vladavine Duccio je započeo svoj rad. Od 1280. do 1286. upravno tijelo sačinjavali su guverneri i vojni komandanti (ital. &quot;condottieri&quot;), a od 1287. do 1355. vladala je grupa crkvenih vođa i vojnih komandanata poznata kao ''Vijeće devetorice''. Upravo je ovo ''Vijeće devetorice'' dalo da se izgradi gradska vijećnica ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]'', koju je dizajnirao sijenski arhitekt [[Agostino di Giovanni]], a građena je između 1297 - 1310. Vladavina trgovačke klase predvođene bankarskom dinastijom Gibelin dovela je do društvene stabilnosti i mira, a sa njima i velikog pokroviteljstva umjetnosti. Međutim, godine 1326. grad Siena bio je pogoden teškom glađu, a kada je to riješeno i kada su njene posljedice prestale, stanovnici ovog grada imali su nekoliko godina predaha prije izbijanja [[Kuga|kuge]] 1348. koja je opustošila Sienu. Od 100.000 stanovnika, samo 1.300 ih je preživjelo. Krajem 1355. osnovana je vlada koju su sačinjavali predstavnici iz srednjeg sloja, a njena vladavina trajala je do 1400. kada je vlast preuzela porodica Visconti, čija brutalna vladavina je trajala do 1405.&lt;ref name=&quot;FW&quot;/&gt; Siena je ostala nezavisni grad-država kroz veći dio [[Renesansa|renesansnog]] perioda, izgubivši svoju nezavisnost od carskih snaga cara [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] (1555), koji ju je potom nakratko ustupio svom sinu Filipu (kasnije [[Filip II, kralj Kastilje|Filipu II]]) i koji je zauzvrat prodao grad 1557. vojvodi [[Cosimo de' Medici|Cosimu de' Mediciju]]. Od tada je Siena postala dio vladarskih posjeda dinastije [[Medici]]. Politički život u Sieni tokom 15. vijeka bio je obilježen složenim prepirkama između suparničkih frakcija, iako je prevladao republikanski sistem sa prekidom za vrijeme vladavine kvazi-princa [[Pandolfo Petrucci|Pandolfa Petruccija]] (oko 1503–1512) i njegovih nasljednika od 1525. pa sve do gubitka nezavisnosti. Kao rezultat toga, obrazac građanskog pokroviteljstva ostao je u prvom planu, s velikim narudžbama izrade umjetničkih djela koja su finansirana i usmjeravana ka glavnim građanskim institucijama, među kojima su: gradska vijećnica (''Palazzo Pubblico''), [[sijenska katedrala]] (''Duomo di Siena'') i javna bolnica (''Santa Maria della Scala''). Istovremeno, ovim novcem finansirana je i javna gradska infrastruktura, kao što su kapije, zidovi i vodovod.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195399301/obo-9780195399301-0448.xml|title= ''Art in Renaissance Siena''|work= oxfordbibliographies.com|access-date= 5. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Zajedno s Firencom, Siena je bila glavno privredno, političko i kulturno središte [[Toskana|Toskane]] u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i ranoj [[Renesansa|renesansi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/toah/hd/sien/hd_sien.htm|title= ''Sienese Painting''|work= metmuseum.org|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== 13. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 13. vijeku}}
[[Datoteka:Pisa - veduta dall'aereo 4.JPG|thumb|200px|desno|Historijsko središte [[Pisa|Pise]] gdje su došli neki od bizantijskih umjetnika nakon pada Konstantinopolja na svom putu do Siene i drugih italijanskih gradova šireći bizantijske slikarske vještine.]] 
U 11. i 12. vijeku zidovi i stropovi italijanskih crkava bili su opsežno oslikani ilustracijama iz [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] koje su prenosile kršćansku poruku i služile kao žarište štovanja. Većina sačuvanih slika iz 13. vijeka, na drvu, zidovima, kao i [[Iluminacija|iluminacije]] za rukopise, naručivane su za crkve, manastire i druge vjerske ustanove, ali i za privatnu upotrebu. Snažne veze sa istočnokršćanskim svijetom učinile su bizantijske umjetničke [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] i konvencije za prikazivanje svetih tema široko rasprostranjenim, posebno u [[Ikona|ikonopisu]] i [[Mozaik|mozaičkom]] radu, što je značajno utjecalo na italijansko, a u okviru njega i sijensko slikarstvo 13 vijeka. [[Bizantijska umjetnost]] i umjetnici dospjeli su u Toskanu kroz luku [[Pisa]] nakon [[Pad Konstantinopolja|pada Konstantinopolja]] tokom perioda rasta stanovništva i prosperiteta u Italiji kada su monaštvo, vjerska pobožnost i izgradnja novih crkava cvjetali. Slikari porijeklom iz Italije, koje su u početku školovali bizantijski umjetnici, uspjeli su da bizantijske prototipove prevladaju u Italiji u 13. vijeku i zajedno s drugim utjecajima, odredili su smjer slikarstva u Sieni.&lt;ref name=&quot;EDU&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.academia.edu/44948500/Thirteenth_Century_Painting_in_Siena_Revised|title= ''Thirteenth-Century Painting in Siena, the City of the Virgin''|work= academia.edu|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Krajem 12. i početkom 13. vijeka Siena je već tada imala živu slikarsku tradiciju, o čemu svjedoči velika grupa panelnih slika anonimnih sijenskih umjetnika. Međutim, njihov stil još se nije razlikovao od slikarskih stilova u drugim središtima Toskane, [[Umbrija|Umbrije]] i [[Lazio|Lazija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/art/sieneseschool.htm|title= ''Art in Tuscany: Sienese School of painting''|work= travelingintuscany.com|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati umjetnici pojavili su se početkom 13. vijeka kada su slikari počeli potpisivali svoja djela i odobravati rad povjeren njihovim asistentima. Prema mišljenju britanskog historičara umjetnosti Richarda Meckenneya, individualizam i uloga slikarskog ateljea bili su pod utjecajem &quot;kolektiva&quot; koji je bio važan u umjetničkoj produkciji. Individualizam je postojao unutar umjetnikovog ateljea, ali je glavni slikar bio na kraju odgovoran za gotov proizvod, nakon što je sklopio ugovor s pokroviteljem ili naručiocem da isporuči određeni rad. Na taj način, stil u slikarskom ateljeu je neizbježno bio stil glavnog slikara. Prvi rani slikari iz Siene bili su [[Dietisalvi di Speme]], koji je slikao pod utjecajem [[Cimabue]]a, [[Rinaldo da Siena]] i [[Guido di Graziano]] (oba su slikali i minijature, te bili aktivni tokom druge polovine 13. vijeka). Međutim, prvi poznati sijenski slikar koji je napravio pomak ka prepoznatljivom sijenskom slikarstvu bio je [[Guido da Siena]], čije se slikarsko djelovanje vezuje za drugu polovinu 13. vijeka. Upravo je on bio jedan od prvih italijanskih slikara koji je lagano počeo da se udaljava od stoljetnih konvencija bizantijskog slikarstva (poznatog  po krutoj kompozicionoj ravnoteži i frontalnosti) unoseći više spontanih gestova i scena ljudske nježnosti u italijansko slikarstvo 13. vijeka, čime je pomogao u kasnijem prihvaćanju emotivnog gotičkog slikarstva u Italiji. Umjetnost Guida da Siene i njegove škole bila je dominantan faktor u Sieni tokom druge polovine 13. vijeka. Način slikarskog prikazivanja Madone, arhitekture u pozadini mnogih slika i ornamenti u obliku školjki, odaju određenu povezanost s ostalim dijelovima Toskane. Glavni događaj za sijensku školu slikarstva u zadnje dvije decenije 13. vijeka desio se stupanjem na scenu [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], koji se oslanjao na bizantijsku slikarsku tradiciju i njegova direktna zapažanja iz prirode uz primjetan utjecaj [[Gotika|gotike]], koji je u to vrijeme dolazio iz [[Francuska|Francuske]]. Do 1285. Duccio je ostvario punu slikarsku zrelost naslikavši ''&quot;Madonu Rucellai&quot;'', a činjenica da je narudžbu za izradu ovog djela dobio iz rivalske Firence govori o njegovom umjetničkom ugledu kao i ugledu slikarske tradicije grada Siene. Još jedno njegovo značajno djelo je i [[vitraž]] katedrale u Sieni sa staklom u boji i obojeno uz upotrebu metode slikanja u sivom monohromu (&quot;grisaglia&quot;). Do kraja 13. vijeka Duccio je naslikao seriju manjih slika Madona s Djetetom kao glavnim subjektom, koje se danas čuvaju u nekim od najznačajnijih svjetskih muzeja.&lt;ref name= &quot;EDU&quot;/&gt;

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Dietisalvi di Speme Madonna.jpg|''&quot;Madona s Djetetom&quot;'', zlato i tempera na panelu, 1260-1267, 122x82 cm, [[Dietisalvi di Speme]]
Datoteka:Guido di Graciano. Staint-Francis-and-Stories-from-his-Life. 1270..jpg|''&quot;Sveti Franjo Asiški i scene iz njegovog života, 1270-1272, [[Guido di Graziano]]
Datoteka:DietisalvidiSpemeCROCIFISSIONESienaCriptadelDuomo.jpg|''&quot;Raspeće&quot;'', Dietisalvi di Speme, Sijenska katedrala
Datoteka:Rinaldo da Siena. The Virgin and Child, ca. 1265-75, National Gallery, London.jpg|''&quot;Madona s Djetetom, 1265., [[Rinaldo da Siena]], 31,4x19,4 cm, [[Nacionalna galerija|Nacionalna galerija u Londonu]] 
Datoteka:Madonna71.jpg|''&quot;Maestá&quot;'' Guida da Siene
Datoteka:Guido da siena, crocifissione di yale.jpg|''&quot;Raspeće&quot;'' Guida da Siene 
Datoteka:Coppo di marcovaldo, madonna del bordone, siena, chiesa dei servi, 1261 tavola,.jpg|''&quot;Madona del Bordone&quot;'' Coppa di Marcovalda
Datoteka:Madonna em Majestade dita Rucellai - Duccio.jpg|''&quot;Madonna Rucellai&quot;'' Duccia di Buoninsegne
&lt;/gallery&gt;

== 14. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 14. vijeku}}
Sijenska škola dostigla je svoj vrhunac tokom cijele prve polovine 14. vijeka. Bilo je to vrijeme stvaralačkog procvata Duccia di Buoninsegne - čija religiozna umjetnost unosi strogoću bizantijskih stilova s [[Humanizam|humanizmom]] koji su zagovarali u to vrijeme novi [[Franjevci|franjevački]] i [[Dominikanci|dominikanski]] redovi. Između 1308-1311 naslikao je svoje najznačajnije djelo ''&quot;Maestá&quot;'', a prijenos ovog monumentalnog slikarskog djela iz umjetnikovog ateljea u središnju baziliku u Sieni pratili su svi građani i velikodostojnici. Bio je to glavni kulturni događaj u tom gradu što ukazuje da je umjetnost u to vrijeme bila veoma cijenjena i da je kod ljudi imala veliki značaj. Upravo je Duccio bio za sijensko slikarstvo ono što je [[Giotto di Bondone|Giotto]] za Firencu. 
Njegove izuzetne boje, zlatni ukrasi i kontrolisano crtanje utrli su put nastanku [[Međunarodna gotika|međunarodne gotike]]. Ovaj rafinirani, kosmopolitski i dvorski trend također je nagovijestio [[Simone Martini]] (1284-1344), poznat po svom djelu ''&quot;Maestá&quot;'' (danas u Palazzo Pubblico, Siena iz 1315), njegovim freskama u donjem hramu [[Bazilika svetog Franje Asiškog|Bazilike svetog Franje Asiškog]] u [[Assisi]]ju (1320-30) a posebno njegovo remek-djelo ''&quot;Triptih Blagovijesti&quot;'' (1333) (danas u [[Galleria degli Uffizi|Uffizi galeriji]]). Ipak, Martini je u srcu bio veliki dekorativni ilustrator, posebno iluminiranih rukopisa. Upravo većina sijenskih [[minijatura]] pripada školi Simonea Martinija. Gotovo sva njegova srednjovjekovna iluminacija rukopisa je izgubljena, osim naslovne stranice [[Vergilije]]ve kopije (Milano, Biblioteca Ambrosiana) koja je pripadala [[Francesco Petrarca|Petrarci]]. Međutim, dokazi o njegovom utjecaju na gotičke iluminirane rukopise su jasni. Njegova raskošna dekoracija može se smatrati krajem jedne ere, gdje Giottov realizam uvodi predresansu i označava novi početak. Martinijev glavni sljedbenik bio je [[Lippo Memmi]] (oko 1295-1356).

Poređenja radi, braća [[Pietro Lorenzetti]] i [[Ambrogio Lorenzetti]] bili su pod velikim utjecajem Giotta i više naklonjeni narativnom realizmu nego dekorativnom stilu Simonea Martinija. Ipak, kao bivši Ducciovi učenici, nekoliko njihovih djela (npr. ''&quot;Karmelićanski oltarni poliptih&quot;'', 1329., Pinacoteca Nazionale, Siena) urađena su po uzoru na Duccia i Martinija. Najbolje djelo Ambrogia Lorenzettija je njegova freska u Palazzo Pubblico u Sieni, pod nazivom ''&quot;[[Alegorija dobre i loše vlade]]&quot;'' (1339), koju historičari umjetnosti često navode kao vrhunac [[Naturalizam|naturalizma]] u italijanskom slikarstvu iz 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/sienese-school-of-painting.htm|title= ''Sienese School of Painting (c.1250-1550)''|work= visual-arts-cork.com|access-date= 1. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
Jedini sijenski savremenici Simonea Martnija čija su dostignuća uporediva s njegovim i Giottovim dostignućima bila su braća Lorenceti. [[Giorgio Vasari]] je smatrao da je Pietro slijedio Giottov manir s takvim uspjehom da ga je čak i nadmašio. Braća Lorenzetti nesumnjivo su pratili Giottove slikarske inovacije i primjenjivali ih u svojim djelima. Najbolji primjer o uspješnoj razmjeni ideja između Firence i Siene su dokazi o Ambroggiovim ranim dokumentiranim vezama (između 1321-1327.) s Firencom kada je postao član esnafa umjetnika (&quot;Medici e Speciali&quot;), čije mecene su bili [[Medici]], pokazuju da su ove veze bile glavni kanali preko kojih su firentinski slikari postali prijemčivi sijenskoj tradiciji.

Katastrofalna [[kuga]] koja je pogodila i Sienu 1348. imala je razoran utjecaj na trecento kulturu i umjetnost koju je proizvela i predstavlja kraj tzv. &quot;herojskog doba&quot; u toskanskom slikarstvu. &lt;ref&gt; ''The Dawn of Italian Painting 1250-1400'', Alastair Smart, Cornell University Press, Ithaca, New York, str. 98-101 {{ISBN|0-8014-1124-6}}&lt;/ref&gt; 
Bartolomeo Bulgarini bio je jedan od rijetkih sijenskih slikara koji su preživjeli epidemiju kuge  postavši tako značajni čuvar umjetničkih tradicija iz prve polovine 14. vijeka. Njegova umjetnost zadržala je arhaični dodir, crpeći, čak i u svojim zrelijim djelima, modele osmišljene po uzoru na Duccia di Boninsegnu i Pietra Lorenzettija. Također, razvio je progresivan interes za ornamentiku, što je postigao korištenjem profinjenih umjetničkih tehnika koje je usavršio u radionici Simonea Martinija. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.uffizi.it/en/artworks/bulgarini_st_john_the_baptiste|title= ''St. John the Baptist''|website= uffizi.it|access-date= 20. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Budući da ljudi tog vremena nisu imali sredstava da na bilo koji drugi način objasne iznenadnu i užasnu navalu bolesti, pošast su pripisali Božjem nezadovoljstvu. Oni koji su preživjeli kugu povezivali su Božji gnjev sa svojom većom svjetovnošću u životu i u umjetnosti. 
Tako je ovaj traumatizirajući događaj izazvao je konzervativnu reakciju u religijskoj misli koja je, zauzvrat, izazvala reakciju u umjetničkom stilu i ikonografiji. U nastojanju da umire Božji gnjev, prema mišljenju američkog historičara umjetnosti [[Millard Meiss|Millarda Meissa]] (koje je naveo u knjizi ''&quot;Painting in Florence and Siena After the Black Death&quot;''), ljudi su odbacili naturalistički i [[Humanizam|humanistički]] razvoj rane trecento umjetnosti i tražili povratak slikama koje su bile visoko stilizovane po sadržaju i apstraktnije po formi. Ovaj konzervativizam u umjetnosti kao religijski vođeni otpor prema [[Sekularizam|sekularno]] orijentiranom umjetničkom razvoju ranog trecenta i povratak tradicionalnijim, apstraktnijim slikama i stilu bio je preovladavajući trend u sijenskom slikarstvu tokom druge polovine 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://assets.cambridge.org/052184/6641/excerpt/0521846641_excerpt.htm|title= ''Trecento Art History and Historiography''|website= assets.cambridge.org|access-date= 12. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Maest 0 duccio 1308-11 siena duomo.jpg|Prednja strana remek-djela Duccia Buoninsegne ''&quot;Maestá&quot;''
Datoteka:Maest 001 duccio siena duomo.jpg|Pozadina ''&quot;Maeste&quot;''
Datoteka:Simone Martini - Maestà - Google Art Project.jpg|''&quot;Maestá&quot;'' Simonea Martinija
Datoteka:Allegory of the Good Government - Palazzo Pubblico - Siena 2016.jpg|&quot;Alegorija dobre vlade&quot;, [[Ambrogio Lorenzetti]], Palazzo Pubblico, Siena
Datoteka:Allegory of the Bad Government - Palazzo Pubblico - Siena 2016.jpg|&quot;Alegorija loše vlade&quot;, Ambrogio Lorenzetti, Palazzo Pubblico, Siena
&lt;/gallery&gt;

== 15. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 15. vijeku}}
Sijenski umjetnici iz prve polovine 15. stoljeća elaborirali su prestižnu lokalnu slikarsku tradiciju, koja je bila jedan od temeljnih doprinosa kasnogotičkog stila na papinskom dvoru u [[Avignon]]u, dok su istovremeno koristili neke firentinske slikarske elemente i zadržali uravnoteženi osjećaj religioznosti.

Glavni slikarski predstavnik ovog perioda je [[Stefano di Giovanni]] poznatiji kao Sassetta, koji je slikao radove sa figurama koje imaju tipično izduženu siluetu. Svjetlo je jasno i oštro, a [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] su često originalne, ali odmjerene. U ranom dijelu njegovog djelovanja pažnja prema ornamentima i linearnim efektima je vrlo pedantna. Nakon 1440. kada je radio, između ostalog, u gradu [[Sansepolcro]], njegovi oslikani paneli postali su važni uzori drugim slikarima tog vremena. On je u Sansepolcro vjerovatno vidio prva slikarska djela [[Piero della Francesca|Piera della Francesce]].&lt;ref&gt;Zuffi, Stefano (2004). ''Il Quattrocento''. Milano: Electa. {{ISBN|88-370-2315-4}}.&lt;/ref&gt;

Drugi važni umjetnici bili su [[majstor Osservanze]], koji se možda može identificirati kao [[Sano di Pietro]], i [[Giovanni di Paolo]], potonji povezan s kasnogotičkim langobardskim i [[Flamansko slikarstvo|flamanskim slikarstvom]], vidljivim po važnosti pridatoj pejzažu, koji dominira pozadinu, s pažljivim definisanjem detalja čak i na velikoj udaljenosti (u djelu &quot;Madona od poniznosti&quot; iz 1435.). Postepeno su stilske karakteristike renesanse prožimale sijenske umjetnike, toliko da se čini izuzetno teškim povući granicu između dva stila, koji se posebno u Sieni nesmetano spajaju. Primjeri za to su neka djela samog Giovannija di Paola, vezana za tradiciju, ali s renesansnim elementima kao što je upotreba [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]].&lt;ref&gt;Mather Jr., Frank Jewett (1962). ''A History of Italian Painting''. New York: Holt, Rinehart and Winston. str. 59, 94.&lt;/ref&gt;

== 16. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 16. vijeku}}

== 17. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 17. vijeku}}

== Stilske osobine sijenskog slikarstva ==
Historičari italijanskog slikarstva smatraju da sijenska slikarska djela personifikuju snove, a to se najbolje može vidjeti u stilskim obilježjima sijenske škole. Iznad svega, sijenski slikari bili su poznati po svojoj upotrebi živopisnih [[boja]]. Rutinski su koristili nijanse koje nikada ranije nisu bile viđene na slikama i rijetko viđene izvan Siene. Koristili su bogatstvo detalja koji mogu biti prilično zanimljivi za prvog gledatelja. Draperije odjeće su elegantne i brojne, ali uzorci tkanina i detalji na dekolteu mogu gledatelja ostaviti bez daha. Slike su istovremeno raskošne, a opet eterične. Ova lahkoća prikazivanja u figurama, pa čak i u samim pejzažima najprepoznatljivija je osobina slikarskih djela iz sijenske škole.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;&gt;Frederick M. Godfrey, ''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699, sr. 252&lt;/ref&gt;

== Popis umjetnika ==
=== 1251 - 1300 ===
* [[Dietisalvi di Speme]]
* [[Guido da Siena]]
* [[Rinaldo da Siena]]

=== 1301 - 1350 ===
* [[Duccio di Buoninsegna]]
* [[Segna di Bonaventura]]
* [[Niccolò di Segna]]
* [[Simone Martini]]
* [[Lippo Memmi]]
* [[Memmo di Filippuccio]]
* [[Naddo Ceccarelli]]
* [[Ambrogio Lorenzetti]]
* [[Pietro Lorenzetti]]
* [[Bartolomeo Bulgarini]]
* [[Ugolino di Nerio]]
* [[Lippo Vanni]]

=== 1351 - 1400 ===
* [[Bartolo di Fredi]]
* [[Andrea Vanni]]
* [[Francesco di Vannuccio]]
* [[Jacopo di Mino del Pellicciaio]]
* [[Niccolò di Bonaccorso]]
* [[Niccolò di Ser Sozzo]]
* [[Luca di Tommè]]
* [[Taddeo di Bartolo]]
* [[Andrea di Bartolo]]
* [[Paolo di Giovanni Fei]]
* (Majstor Richardson triptiha)

=== 1401 - 1450 ===
* [[Benedetto di Bindo]]
* [[Domenico di Bartolo]]
* [[Giovanni di Paolo]]
* [[Gregorio di Cecco]]
* [[Martino di Bartolomeo]]
* [[Master of the Osservanza Triptych]]
* [[Pietro di Giovanni d'Ambrogio]]
* [[Priamo della Quercia]]
* [[Sano di Pietro]]
* [[Stefano di Giovanni|Sassetta]] (Stefano di Giovanni)
* [[Vecchietta|Lorenzo di Pietro (Vecchietta)]]

=== 1451 - 1500 ===
* [[Nicola di Ulisse]]
* [[Matteo di Giovanni]]
* [[Benvenuto di Giovanni]]
* [[Carlo di Giovanni]]
* [[Francesco di Giorgio Martini]]
* [[Neroccio di Bartolomeo de' Landi]]
* [[Pietro di Francesco degli Orioli]]
* [[Guidoccio Cozzarelli]]
* [[Bernardino Fungai]]
* [[Pellegrino di Mariano]]
* [[Andrea di Niccolò]]
* [[Pietro di Domenico]]

=== 1501 - 1550 ===
* [[Girolamo di Benvenuto]]
* [[Giacomo Pacchiarotti]]
* [[Girolamo del Pacchia]]
* [[Domenico Beccafumi]]
* [[Il Sodoma]] (Giovanni Antonio Bazzi)
* [[Riccio Sanese]] (Bartolomeo Neroni)

=== 1601 - 1650 ===
* [[Francesco Vanni]]
* [[Ventura Salimbeni]]
* [[Rutilio Manetti]]

== Literatura ==
* Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna, izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy
* Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.jstor.org/stable/20167539, ''Past and present in Sienese painting 1350 - 1550]
* [https://etd.ceu.edu, ''Early Sienese Paintings in Hungarian Collections 1420-1520'']
* [https://www.theguardian.com/books/2020/jun/06/black-death-plague-pandemic-art-imagination-hisham-matar, ''Hisham Matar on how the Black Death changed art forever'']

[[Kategorija:Italijanska umjetnost]]
[[Kategorija:Gotika]]
[[Kategorija:Kultura u Sieni]]
[[Kategorija:Historija Siene]]
[[Kategorija:Sijenska škola]]</text>
      <sha1>0vrgxaazckgnbmsj7jktf6v96g4rfi0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Earle Hesse Kennard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493602</id>
    <revision>
      <id>3715618</id>
      <parentid>3462414</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4536" sha1="6rucvcg4uhmdeousxi35spssurx9t9h" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{datum_rođenja|1885|8|2}}
| akademski_savjetnici    = 
| doktorski_studenti      = 
| nagrade                 = 
}}

'''Earle Hesse Kennard''' (2. augusta 1885. – 31. januara 1968.) bio je teorijski fizičar i profesor na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].

== Biografija ==
Kennard je rođen u [[Columbus|Kolumbusu u Ohaju]] i studirao je na [[Pomona College|Pomona koledžu]] i [[Univerzitet u Oxfordu|Oksfordskom univerzitetu]] kao dio Rhodes stipendije. Stekao je doktorat iz Cornell-a 1913. godine, gdje će nastaviti veći dio svoje naučne karijere. Tokom odmora 1926. koji je proveo na [[Univerzitet u Getingenu|Univerzitetu u Getingenu]], naučio je novorazvijenu [[Kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] [[Werner Heisenberg|Wernera Heisenberga]] i [[Pascual Jordan|Pascuala Jordana]]. Sa ovim znanjem, izveo je prvi rigorozni oblik [[Princip neodređenosti|principa neodređenosti]] i po prvi put u potpunosti riješio nekoliko jednostavnih problema kvantne mehanike. &lt;ref name=&quot;Kennard&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kennard|first=E. H.|year=1927|title=Zur Quantenmechanik einfacher Bewegungstypen|journal=Zeitschrift für Physik|volume=44|issue=4–5|pages=326–352|bibcode=1927ZPhy...44..326K|doi=10.1007/BF01391200}}&lt;/ref&gt; Godine 1926. imenovan je za profesora fizike na Cornell-u, što je ostao do 1946. godine.

Godine 1941., još u Cornellu, postao je honorarni konsultant u [[David Taylor Model Basin]] (DTMB), modelarskom postrojenju [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|američke mornarice]]. U periodu 1946–49. bio je šef laboratorije za hidromehaničku tehniku, a od 1950. do 1957. godine bio je šef laboratorije za konstrukcijsku mehaniku. Od 1957. do penzionisanja 1960. bio je generalni naučni savjetnik komandanta DTMB-a. I nakon penzionisanja nastavio je raditi za DTMB po ugovoru. Velik dio njegovih istraživanja za mornaricu bio je fokusiran na [[Dinamika fluida|hidrodinamiku]] i [[Elastičnost (fizika)|elastičnost]], posebno na teoriju [[Potencijalni protok|potencijalnog strujanja]], fiziku [[Podvodna eksplozija|podvodnih eksplozija]] i strukturnih [[Vibracije|vibracija]].

2018. godine, više od 90 godina nakon njegovog predviđanja, prvo eksperimentalno posmatranje Kennardove faze postignuto je u saradnji istraživača sa izraelskih, njemačkih i američkih univerziteta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/332066142|title=Amplitude and Phase of Wave Packets in a Linear Potential|access-date=11 August 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eng.tau.ac.il/~ady/nol/Rozenman_PRL_LU17102-synopsis.pdf|title=The Kennard Phase Has Been Observed for The First Time Since 1927|publisher=Tel Aviv University|access-date=11 August 2020}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==

* {{Cite book|last=Kennard|first=E.H.|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.1789|title=Kinetic theory of gases|publisher=McGraw-Hill|year=1938|isbn=9780571266586|oclc=000537197}}
* {{Cite book|last=Richtmyer|first=F.K.|url=https://archive.org/details/introductiontomo0000rich_j8m0|title=Introduction to modern physics|last2=Kennard|first2=E.H.|last3=Cooper|first3=J.N.|publisher=McGraw-Hill|year=1969|isbn=0-07-052506-4|edition=6th|author-link=Floyd K. Richtmyer|url-access=registration}} Originally by Richtmyer in 1928. Also the 1934, 1942, and 1955 editions are co-authored with Kennard (and later also with T. Lauritsen and J.N. Cooper).

== Bilješke ==
{{Refspisak}}

== Reference ==

* {{Cite journal|year=1968|title=Earle H. Kennard Dies, Directed Naval Laboratories|journal=Physics Today|volume=21|issue=8|page=93|doi=10.1063/1.3035132}}

== Vanjski linkovi ==

* Earle Hesse Kennard at the Mathematics Genealogy Project
* {{Cite web|url=http://www.aip.org/history/ead/20010114.html|title=Finding Aid to the Earle Hesse Kennard Papers, 1912–1967 (bulk 1941–1967)|publisher=Center for History of Physics, [[American Institute of Physics]]|access-date=2012-08-07|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305013011/https://www.aip.org/history/ead/20010114.html|url-status=dead}}
* {{Cite web|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=heisenbergs-uncertainty-principle-is-not-dead|title=One Thing Is Certain: Heisenberg's Uncertainty Principle Is Not Dead|last=Aya Furata|date=March 8, 2012|publisher=Scientific American|access-date=2012-08-08}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Umrli 1968.]]
[[Kategorija:Rođeni 1885.]]
[[Kategorija:Dinamičari fluida]]</text>
      <sha1>6rucvcg4uhmdeousxi35spssurx9t9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Panasko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>493805</id>
    <revision>
      <id>3715719</id>
      <parentid>3714496</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T10:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>64602</id>
      </contributor>
      <comment>/* Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners */ novi odlomak</comment>
      <origin>3715719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79822" sha1="8i3arqeg7uwif67qx9i1toj0pkinpmq" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;</text>
      <sha1>8i3arqeg7uwif67qx9i1toj0pkinpmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Atić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495221</id>
    <revision>
      <id>3715620</id>
      <parentid>3664519</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T04:44:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12831" sha1="pgcpn6h6z5je6tfjztz1b99ig4sewjk" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Edin Atić
| slika               = Edin_Atic_2015.jpg
| veličina_slike      = 
| opis_slike          = Atić na zagrijavanju za AEK Athens 2015.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Edin Atić
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1997|01|19}}
| mjesto_rođenja      = [[Bugojno]], Bosna i Hercegovina
| državljanstvo       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| visina              = 201 cm
| težina              = 88 kg
| pozicija            = [[Krilni bek|krilo]]
| početak_karijere    = 2013.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2013.|2013]] - nije izabran
| kraj_karijere       =
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost]]
| broj_na_dresu       = 5
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = 2013-2015.
| klub1               = [[OKK Spars|Spars Sarajevo]]
| godine2             = 2015-2018.
| klub2               = [[AEK B.C.|KK AEK Athens]]
| godine3             = 2016.
| klub3               = → Spars Sarajevo
| godine4             = 2016-2017.
| klub4               = → [[Trikala Aries B.C.|Trikala Aries]]
| godine5             = 2018-2020.
| klub5               = [[KK Mega Basket|Mega Bemax]]
| godine6             = 2020-2021.
| klub6               = [[KK Igokea|Igokea]]
| godine7             = 2021-
| klub7               = Budućnost
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             =
* Prvak FIBA Lige šampiona (2018)
* Pobjednik Grčkog kupa (2018)
* Pobjednik [[Kup &quot;Mirza Delibašić&quot;|Bosanskohercegovačkog kupa]] (2020)
* Pobjednik Crnogorskog kupa (2022)
}}
'''Edin Atić''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[košarka]]š koji igra za [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost]] u Prvoj A ligi Crne Gore i [[ABA liga|ABA ligi]]. S visinom 201&amp;nbsp;cm&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.playerID_101073.html |title=EDIN ATIĆ Bosna i Hercegovina BOSNA I HERCEGOVINA Nacionalnost BIH Rođen 19.01.1997. Mjesto rođenja Bugojno (BIH) Visina 2,01m. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150828151241/http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.playerID_101073.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i težinom 88&amp;nbsp;kg&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.draftexpress.com/article/2016-Nike-Hoop-Summit-International-Measurements-5423/ |title=2016 Nike Hoop Summit: International Measurements. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=25. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225023444/http://www.draftexpress.com/article/2016-Nike-Hoop-Summit-International-Measurements-5423/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  igra na poziciji [[krilni bek|krila]], Atić također nastupa za seniorsku [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] u košarci.

== Rana karijera ==
Atić je rođen u [[Bugojno|Bugojnu]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.playerID_101073.html |title=EDIN ATIĆ Bosna i Hercegovina BOSNA I HERCEGOVINA Državljanstvo BIH Rođen 19.01.1997. Mjesto rođenja Bugojno (BIH). |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150828151241/http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.playerID_101073.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina. Odrastao u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]], Atić je počeo igrati košarku u klubu [[OKK Spars|Spars Sarajevo]]. 2013. godine potpisao je za Spars Sarajevo.

== Profesionalna karijera ==
=== Spars Sarajevo ===
Atić je 2013. godine potpisao ugovor sa bosanskohercegovačkim klubom Spars Sarajevo, koji je nastupao u [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|Prvenstvu BiH]]. Član kluba Spars Sarajevo bio je od 2013. do septembra 2015. godine, kada je prešao u grčki klub AEK pomoću transfera. U januaru 2016. vratio se u Spars Sarajevo, nakon što ga je AEK posudio klubu, za ostatak sezone 2015/16.

=== AEK Atena ===
Dana 1. septembra 2015. godine grčki klub AEK Athens, koji je nastupao u prvoj Grčkoj košarkaškoj ligi, potvrdio da će Atić biti novo pojačanje njihovog kluba iz Sparsa Sarajevo, uz transfer koji je iznosio 750.000 eura. Atić je potpisao šestogodišnji ugovor sa AEK-om,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.eurocupbasketball.com/eurocup/news/i/6b9wnikocp9odiuj/aek-athens-pens-scoring-prodigy-atic-to-six-year-deal |title=AEK Athens postiže šestogodišnji ugovor sa Aticem. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151016235352/http://www.eurocupbasketball.com/eurocup/news/i/6b9wnikocp9odiuj/aek-athens-pens-scoring-prodigy-atic-to-six-year-deal |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji je bio vrijedan 1,5 miliona eura neto prihoda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sport24.gr/Basket/OmadesBasket/A1Aek/o-talantouxos-kurios-atits.4265409.html |title=Ο ταλαντούχος κύριος Άτιτς. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=28. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161028120807/http://www.sport24.gr/Basket/OmadesBasket/A1Aek/o-talantouxos-kurios-atits.4265409.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U januaru 2016. godine, AEK ga je ponovo posudio Sparsu Sarajevo za ostatak sezone.&lt;ref&gt;[http://www.eurohoops.net/heba/178737/atic-joined-spars-sarajevo Atić je prešao u Spars Sarajevo.]&lt;/ref&gt;

Prije početka sezone grčke košarkaške lige 2016–17, Atić je uspio da odigra nekoliko vrlo dobrih prijateljskih utakmica, uključujući i utakmicu sa 12 poena protiv branioca titule Evrolige, CSKA iz Moskve. Zbog toga je AEK prvobitno odlučio da ga zadrži na svom spisku za sezonu 2016–17, umjesto da ga ponovo pozajmi drugom klubu.&lt;ref&gt;[http://www.sportando.com/en/europe/greece/211968/edin-atic-remains-with-aek-athens-for-the-entire-season.html Edin Atić ostaje u AEK Atini cijelu sezonu.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aekbc.gr/en/articles-1051/edin-atic-remains-in-aek-b-c.htm |title=Edin Atić ostaje u AEK B.C. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=25. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225023444/http://www.aekbc.gr/en/articles-1051/edin-atic-remains-in-aek-b-c.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Međutim, zbog [[FIBA]] pravila i propisa o FIBA Ligi šampiona, proglašen je nepodobnim za igranje u ligi, jer prvobitno nije bio registrovan za Grčku ligu kao strani igrač u prvom periodu imenovanja lige. Zbog pravila FIBA Lige šampiona, takvi igrači ne mogu igrati u ligi, za razliku od evropskih liga kao što su [[Euroliga|Evroliga]] i Evrokup, gdje takva ograničenja ne postoje. Kao rezultat toga, AEK je odlučio da ga pozajmi drugom klubu za sezonu 2016–17.&lt;ref&gt;[http://www.sport24.gr/Basket/OmadesBasket/A1Aek/feugei-daneikos-kai-o-entin-atits-apo-thn-aek.4325097.html Φεύγει δανεικός και ο Έντιν Άτιτς από την ΑΕΚ.]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Sa AEK-om je osvojio Kup Grčke 2018., kao i titulu FIBA Lige šampiona. Atića je 14. jula 2018. grčki klub otpustio.

=== Trikala Aries ===
AEK je 2. novembra 2016. pozajmio Atića grčkom klubu Trikala Aries, do kraja sezone 2016–17.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sport24.gr/Basket/OmadesBasket/A1Trikala/daneikos-sta-trikala-o-atits.4351106.html |title=Δανεικός στα Τρίκαλα ο Ατιτς. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=5. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161105115823/http://www.sport24.gr/Basket/OmadesBasket/A1Trikala/daneikos-sta-trikala-o-atits.4351106.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, nakon što je igrao samo 7 utakmica sa Trikalom tokom sezone grčke košarkaške lige 2016–17, njegova pozajmica je otkazana i on se vratio u AEK.

== Reprezentacija ==
=== Juniorska reprezentacija ===
Atić je 2014. godine igrao na FIBA Evropskom prvenstvu do 18 godina sa juniorskom reprezentacijom BiH do 18 godina, sa prosjekom od 16,0 poena, 5,2 skoka i 2,4 asistencije po utakmici. Također je igrao na FIBA Evropskom prvenstvu za igrače do 18 godina 2015. godine, gdje je bio najbolji u svom timu po postizanju poena, sa 16,0 poena po utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://u18men.fibaeurope.com/en/pageID_hSq8sm44J4U5RMnlkniIf2.compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.html |title=BOSNA I HERCEGOVINA AKUMULIRANA STATISTIKA. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150731003114/http://u18men.fibaeurope.com/en/pageID_hSq8sm44J4U5RMnlkniIf2.compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takođe je prosječno bilježio 7,6 skokova i 3,8 asistencija po utakmici tokom turnira.&lt;ref&gt;[http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//q/Edin%20Ati%C4%87/pid//_//players.html Edin ATIC (BIH) je učestvovao na 3 događaja FIBA/FIBA zona.]&lt;/ref&gt; Njegov tim završio je turnir na 4. mjestu, a Atić je uvršten u najbolji tim prvenstva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.coid_AlTEzXTKH2wqmCeawxPWg1.articleMode_on.html |title=MVP CHARALAMPOPOULOS HEADLINES ALL-STAR FIVE. |access-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150806035640/http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.coid_AlTEzXTKH2wqmCeawxPWg1.articleMode_on.html |archive-date=6. 8. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Takođe je igrao na Divizija B 2016. FIBA Evropskom prvenstvu do 20 godina, gde je prosječno bilježio 12,1 poen, 7,1 skok i 6,1 asistenciju po utakmici.&lt;ref&gt;[http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/player/p/pid/101073/sid/12474/tid/2602/_/2016_FIBA_U20_European_Championship_Division_B/index.html Bosna i Hercegovina 7 - Edin Atic.]&lt;/ref&gt;

=== Seniorska reprezentacija ===
Atić je član seniorske muške [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije BiH]]. Sa Bosnom je igrao u evropskim kvalifikacijama za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019, također nastupao je i na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|EuroBasketu 2022]].

== Statistika ==
=== Domaće lige ===
==== Regularna sezona ====
{{Euroleague player statistics legend}}
{{Small|Napomena: Uključene su samo utakmice u primarnim domaćim takmičenjima. Stoga su utakmice u kupovima ili evropskim takmičenjima izostavljene.}}
{{Euroleague player statistics start}}
|-
| &lt;center&gt; 2016–17
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Trikala Aries B.C.|Trikala]]
| 7 || 0 || 6.4 || .357 || .167 || '''1.000''' || 1.4 || 0.4 || 0.3 || 0.0 || 1.9 || 2.2
|-
| &lt;center&gt; 2017-19
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[AEK B.C.|A.E.K.]]
| 13 || 1 || 9.5 || '''.520''' || .300 || .571 || 1.7 || 1.1 || 0.2 || 0.0 || 2.5 || 3.8
|-
| &lt;center&gt; 2018–19
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Mega Basket|Mega Basket]]
| '''20''' || '''10''' || '''19.5''' || .397 || '''.343''' || .553 || '''4.9''' || '''2.2''' || '''1.4''' || '''0.3''' || '''8.3''' || '''10.1'''
|}

== Тrofeji i priznanja ==
=== Reprezentativni ===
* 2015 FIBA Evropsko prvenstvo do 18 godina: najbolji tim na turniru

=== Klupski ===
* Prvak FIBA Lige Šampiona: (2018)
* Prvak grčkog prvenstva: (2018)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/lid_38135_cp/1/pid/101073/q/Edin%20Atic/rpp//_//players.html Edin Atić] na ''fiba.com''
*[http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.playerID_101073.html Edin Atić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150828151241/http://u18men.fibaeurope.com/en/compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2015.roundID_11484.teamID_2602.playerID_101073.html |date=28. 8. 2015 }} na ''fibaeurope.com''
*[http://www.eurocupbasketball.com/eurocup/competition/players/showplayer?pcode=004716&amp;seasoncode=U2015#!careerstats Edin Atić] na ''eurocupbasketball.com''
*[http://basketball.eurobasket.com/player/Edin_Atic/253544 Edin Atić] na ''eurobasket.com''
*[http://widgets.baskethotel.com/site/esake/player/5356613/ Edin Atić] na ''baskethotel.com''
*[http://esake.gr/el/action/EsakeplayerView?idteam=00000014&amp;idplayer=13A49A38&amp;mode=1 Edin Atić] na esake.gr (Grčka liga) 
*[http://www.draftexpress.com/profile/Edin-Atic-78647/stats/ Edin Atić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170701115029/http://www.draftexpress.com/profile/Edin-Atic-78647/stats/ |date=1. 7. 2017 }} na ''draftexpress.com''
*[http://www.nbadraft.net/players/edin-atic Edin Atić] na ''nbadraft.net''

{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2022.}}

{{DEFAULTSORT:Atić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Bugojno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]]
[[Kategorija:Krilni bekovi]]</text>
      <sha1>pgcpn6h6z5je6tfjztz1b99ig4sewjk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branislava Peruničić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497059</id>
    <revision>
      <id>3715532</id>
      <parentid>3690430</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T15:57:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8958" sha1="kmih7gr475nxp7gpzknaeyrzdcw2zwp" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Branislava Peruničić
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1936|7|10}}
| mjesto_rođenja          = [[Pančevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2025|3|17|1936|7|10}}
| mjesto_smrti            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = 
| radna_institucija       = [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]
| alma_mater              = [[Moskovski Energetski institut]]&lt;br/&gt;[[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = [[Automatika]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Branislava Peruničić-Draženović''' bila je emeritus profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]], odsjek Automatika i elektronika. Bila je članica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1987, a potpredsjednica iste u periodu od 2008. do 2011.

== Život i obrazovanje ==
Njen otac Toma Peruničić rođen je u Pljevljima, a majka Katica u Županji. Branislava se rodila u Pančevu i živjela je sa porodicom u Beogradu, Negotinu i Kraljevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pvnovine.com/nagrada-i-nakon-odlaska-u-penziju/|title=Nagrada i nakon odlaska u penziju|date=2018|publisher=Pljevaljske Novine|access-date=19. 2. 2023|archive-date=19. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230219184931/https://pvnovine.com/nagrada-i-nakon-odlaska-u-penziju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Branislava Peruničić završila je osnovnu školu u Beogradu, srednju školu u Kraljevu, a završila je Elektrotehnički fakultet u Beogradu 1960.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/images/clanovi/redovni/biografije/branislava_perunicic_biografija.pdf|title=ANU BiH, Biografija: Branislava Peruničić}}&lt;/ref&gt; Na Moskovskom Energetskom institutu je 1969. odbranila titulu kandidata tehničkih nauka. Doktorsku disertaciju je 1971. odbranila na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Godine 1966. biva izabrana za docenticu, zatim 1972. u zvanje vanredne profesorice, a 1976. godine je izabrana u zvanje redovne profesorice na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Uporedo sa profesorskom karijerom, bila je naučna saradnica instituta Istraživačko razvojnog centra (IRCA) [[Energoinvest]]a, te saradnica Instituta za računarske i informacione sisteme (IRIS) [[Energoinvest]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/index.php/bs/clanstvo/redovni-clanovi/100-clanovi-anubih/705-branislava-perunicic|title=ANU BiH, Članovi ANUBiH}}&lt;/ref&gt;

Do 1992. bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku.

U periodu od 1992. do 1998. živi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje vrši funkciju gostujuće istraživačice na A&amp;M Univerzitetu u Texasu do kraja 1992, a zatim gostujuće profesorice na Univerzitetu u Illinoisu u Urbani, da bi od 1993. do 1998. bila na poziciji redovne profesorice Univerziteta Lamar u Texasu. 1998. vraća se u Bosnu i Hercegovinu.

U okviru [[Sarajevo Innovations Festival]] dodjeljuje se posebna nagrada &quot;Dr. Branislava Peruničić&quot; za najbolje ocijenjeni rad od strane učesnika.

Umrla je u Sarajevu 17. marta 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/686918/preminula-dobitnica-sestoaprilske-nagrade-akademkinja-branislava-perunicic|title=Preminula dobitnica Šestoaprilske nagrade akademkinja Branislava Peruničić|website=vijesti.ba|language=bs|access-date=17. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i istraživanja ==
Glavne doprinose je ostvarila u oblastima teorije sistema sa promjenljivim strukturama, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima. Velike doprinose ostvarila je u oblasti sistema s promjenljivim strukturama na temu [[kliznih režima upravljanja]]. Unutar te oblasti definisala je pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Prvi rad na temu kliznih režima na engleskom jeziku objavila je upravo Branislava Peruničić, te je ovo do danas najcitiraniji rad u ovoj oblasti sa prostora bivše Jugoslavije. Uslov invarijantnosti na smetnje je nazvan upravo po njoj.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Milosavljević|first=Čedomir|last2=Peruničić|first2=Branislava|last3=Veselić|first3=Boban|date=2010|title=SUPS - Sistemi upravljanja promenljive strukture, 50 godina istraživanja i primene kliznih režima|url=https://infoteh.etf.ues.rs.ba/zbornik/2010/radovi/A/A-1.pdf|journal=INFOTEH-JAHORINA}}&lt;/ref&gt;

U oblasti [[Teorija grafova|teorije grafova]] definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan, a u oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima definisala je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.

Na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu predavala je predmete iz oblasti analize signala, [[Energetika|energetike]] i [[Telekomunikacije|telekomunikacija]].

Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987, a za redovnu članicu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011.

Osnivač je [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]] sekcije za Bosnu i Hercegovinu i predsjednik upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/216/Bibliografije%20Odjeljenja%20tehnickih%20nauka-full%20text.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|title=Bibliografije članova odjeljenja tehničkih nauka ANUBiH|access-date=19. 2. 2023|archive-date=19. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230219184931/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/216/Bibliografije%20Odjeljenja%20tehnickih%20nauka-full%20text.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Odabrane publikacije ==
* M. Kezunovic, S. Kreso, J. T. Cain and B. Perunicic, &quot;Digital Protective Relaying Algorithm Sensitivity Study and Evaluation,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 3, no. 3, July 1988. 
* B. Perunicic, M. Kezunovic and S. Kreso, &quot;Bilinear Form Approach to Synthesis of a Class of Electric Circuit Digital Signal Processing Algorithms,&quot; IEEE Transactions on Circuits and Systems, vol. 35, no. 9, 1988. 
* B. Perunicic, M. Kezunovic, S. Levi and E. Soljanin, &quot;Digital Signal Processing Algorithms for Power and Line Parameter Measurements with Low Sensitivity to Frequency Change,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 5, no. 2, April 1990. 
* M. Kezunovic, E. Soljanin, B. Perunicic and S. Levi, &quot;New Approach to the Design of Digital Algorithms for Electric Power Measurement,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 6, no. 2, April 1991. 
* M. Kezunovic, P. Spasojevic and B. Perunicic, &quot;New Digital Signal Processing Algorithm for Frequency Deviation Measurement,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 7, no. 3, July 1992. 
* M. Kezunovic, J. Mrkic. and B. Perunicic, &quot; An Accurate Fault Location Algorithm Using Synchronized Sampling.&quot; Electric Power System Research, 29 (1994) 161-16 
* M. Kezunovic, B. Perunicic “Fault Location” Wiley Encyclopedia of Electrical Engineering and Electronic Technology, Vol. 7, pp 276–285, J Wiley 1999 
* B. Drazenovic, &quot;The Invariance Conditions in Variable Structure Systems,&quot;Automatica, vol. 5, pp. 287-295, 1969. Z Juric, B. Perunicic “A Method for Closed Loop Identification of Niquist Curve in Three Quadrants”. Electrical Engineering Springer Verlag 
* C. Milosavljevic, B. Perunicic Drazenovic, B. Veselic, D Mitic “A new Design of Servomechanisms With Digital Sliding Mode” Electric Engineering , Springer Verlag 
* B. Perunicic, S. Lakhani and V. Milutinovic, &quot;Stochastic Modeling and Analysis of Propagation Delays in GaAs Adders,&quot; IEEE Transactions on Computers, Vol. 40, No. 1, January 1991. 
* S. Lakhani, V. Milutinovic, A. Milenkovic, D. Meyer, and B. Perunicic, &quot;Stochastic Modeling and Analysis of Propagation delays in Processing Units” International Journal of Computers and Applications, Vol. 19, N0 2, pp 61–69, 199

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>kmih7gr475nxp7gpzknaeyrzdcw2zwp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Astrameri</title>
    <ns>3</ns>
    <id>498297</id>
    <revision>
      <id>3715717</id>
      <parentid>3687125</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T10:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>64602</id>
      </contributor>
      <comment>/* Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners */ novi odlomak</comment>
      <origin>3715717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2411" sha1="6b3yab1cfmadoo98ld36wn20sqyswje" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== Napomena ==

Kad se napiše članak o osobi, onda tu osobu treba dodati i u članke o njenom datumu i godini rođenja (i smrti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:03, 5 mart 2025 (CET)

:Hvala na sugestiji! Potrudit ću se da ispravim. [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 12:38, 6 mart 2025 (CET)
::Evo ti primjer za [[Elly Bašić]] [[3. septembar|datum]] i [[1908.|godina]] rođenja i [[25. februar|datum]] i [[1998.|godina]] smrti, predlažem da se vratiš i pregledaš članke koji si pisao koja od osoba nema ovo uneseno, pa da nam isti način dodaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:10, 6 mart 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;</text>
      <sha1>6b3yab1cfmadoo98ld36wn20sqyswje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Ahmet Hadžipašić)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498839</id>
    <revision>
      <id>3715696</id>
      <parentid>3695104</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3715696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7358" sha1="j9p60x9hemnyp7641bjipobiawhplpd" xml:space="preserve">{{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}

'''Peta [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]''' osnovana je 14. februara 2003, a za predsjednika je bio izabran [[Ahmet Hadžipašić]]. Vladi je istekao mandat 30. marta 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/vlada-federacije-bih-u-mandatnom-periodurazdoblju-2003-2006|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 2003-2006.|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=12. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = 5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| Broj mandata = 19
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SDA|2=HDZ BiH|3=SBiH
| SDA          = 7
| HDZ BiH      = 6
| SBiH         = 4
}}
{| class=&quot;wikitable  sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Dužnost
! Obnašatelj
! Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]]
| [[Ahmet Hadžipašić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | Zamjenik predsjednika Vlade
| [[Dragan Vrankić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Ministarstvo
! Ministar
! Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]{{Efn|[[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine]] službeno je ukinuto 1. januara 2006, zajedno sa [[Ministarstvo odbrane Republike Srpske|Ministarstvom odbrane Republike Srpske]], zbog prijenosa nadležnosti odbrane na [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]].|naziv=MOD BiH|grupa=lower-alpha}}
| [[Miroslav Nikolić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
| [[Mevludin Halilović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]]
| [[Borjana Krišto]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]]
| [[Dragan Vrankić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]]
| [[Izet Žigić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]]
| [[Nedžad Branković]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]]
| [[Radovan Vignjević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica]]
| [[Edin Mušić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]]
| [[Ibrahim Nadarević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]]
| [[Tomo Lukić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke]]
| [[Zijad Pašić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta]]
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]]
| [[Maid Ljubović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
|[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]] i [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|okoliša]]
| [[Ramiz Mehmedagić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]]
| [[Marinko Bosić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta]]
| [[Mladen Čabrilo]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.fbihvlada.gov.ba Službena stranica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224014828/http://fbihvlada.gov.ba/ |date=24. 2. 2011 }}

{{S-start}}
{{Redoslijed||prije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Alija Behmen)|4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Alija Behmen]])}}
&lt;/small&gt;|naslov=5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;br&gt;{{small|([[Ahmet Hadžipašić]])}}|poslije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nedžad Branković)|6. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Nedžad Branković]])}}&lt;/small&gt;}}
{{S-end}}
{{Sazivi Vlade Federacije BiH}}

[[Kategorija:Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|5. Vlada]]
[[Kategorija:Vlade osnovane 2003.]]
[[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2005. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>j9p60x9hemnyp7641bjipobiawhplpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Alija Behmen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498840</id>
    <revision>
      <id>3715694</id>
      <parentid>3695105</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3715694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6594" sha1="805yjgpllbdnyyn82uo75ul7vzn8woc" xml:space="preserve">{{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
'''Četvrta [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]''' osnovana je 12. marta 2001, a za predsjednika je bio izabran [[Alija Behmen]]. Vladi je istekao mandat 14. februara 2003.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/vlada-federacije-bih-u-mandatnom-periodurazdoblju-2001-2003|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 2001-2003.|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=12. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = 4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| Broj mandata = 17
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SDP BiH|2=SBiH|3=NHI|4=BPS|5=NSRzB
| SDP BiH      = 5
| SBiH         = 4
| NHI          = 4
| BPS          = 2
| NSRzB        = 1
| Primjedba    = 
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Dužnost
!Vršilac
!Stranka
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;  |
| [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]]
| [[Alija Behmen]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| Zamjenik predsjednika Vlade
| [[Nikola Grabovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|NHI|link|BS}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Ministarstvo
!Ministar
!Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]
| [[Mijo Anić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|NHI|link|BS}}
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;  |
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
| [[Muhamed Bešić (političar)|Muhamed Bešić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]]
| [[Zvonko Mijan]]
| {{Izborni dijagram/Partija|NHI|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]]
| [[Nikola Grabovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|NHI|link|BS}}
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;  |
| [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]]
| [[Hasan Bećirović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]]
| [[Besim Mehmedić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} 
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BPS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za socijalnu politiku,]] [[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|raseljene osobe i izbjeglice]]
| [[Sefer Halilović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|BPS|link|BS}} 
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;  |
| [[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]]
| [[Suada Hadžović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]]
| [[Željko Milanović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|NHI|link|BS}}
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BPS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja, nauke,]] [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|kulture i sporta]]
| [[Mujo Demirović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|BPS|link|BS}} 
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;  |
| [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]]
| [[Andrija Jurković]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]] i [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|okoliša]]
| [[Ramiz Mehmedagić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} 
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]]
| [[Behija Hadžihajdarević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} 
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|tamno|BS}};&quot;  |
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Ministar|Ministar bez portfelja]]
| [[Mladen Ivanković Lijanović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Gavrilo Grahovac]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} 
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.fbihvlada.gov.ba Službena stranica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224014828/http://fbihvlada.gov.ba/ |date=24. 2. 2011 }}

{{S-start}}
{{Redoslijed||prije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Edhem Bičakčić)|3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Edhem Bičakčić]])}}
&lt;/small&gt;|naslov=4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;br&gt;{{small|([[Alija Behmen]])}}|poslije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Ahmet Hadžipašić)|5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Ahmet Hadžipašić]])}}&lt;/small&gt;}}
{{S-end}}
{{Sazivi Vlade Federacije BiH}}

[[Kategorija:Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|4. Vlada]]
[[Kategorija:Vlade osnovane 2001.]]
[[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>805yjgpllbdnyyn82uo75ul7vzn8woc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Edhem Bičakčić)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498841</id>
    <revision>
      <id>3715693</id>
      <parentid>3695106</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:57:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3715693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6580" sha1="5wz46i77x3n3jse2fx69zphpsf9xv4h" xml:space="preserve">{{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
'''Treća [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]''' osnovana je 12. decembra 1998, a za predsjednika je bio izabran [[Edhem Bičakčić]]. Vladi je istekao mandat 12. marta 2001.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/vlada-federacije-bih-u-mandatnom-periodurazdoblju-1998-2000|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 1998-2000.|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=12. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = 3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| Broj mandata = 17
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SDA|2=HDZ BiH|3=SBiH
| SDA          = 8
| HDZ BiH      = 6
| SBiH         = 2
| Primjedba    = 
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Dužnost
!Vršilac
!Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]]
| [[Edhem Bičakčić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| Zamjenik predsjednika Vlade
| [[Dragan Čović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Ministarstvo
!Ministar
!Stranka
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]
| [[Miroslav Prce]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
| [[Mehmed Žilić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]]
| [[Ignjac Dodik]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]]
| [[Dragan Čović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]]
| [[Mirsad Salkić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]]
| [[Besim Mehmedić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za socijalnu politiku]] [[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|i izbjeglice]]
| [[Sulejman Garib]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]]
| [[Fuad Purišević]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]]
| [[Božo Ljubić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja, nauke,]] [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|kulture i sporta]]
| [[Fahrudin Rizvanbegović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]]
| [[Branko Ivković]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]] i [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|okoliša]]
| [[Ramiz Mehmedagić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]]
| [[Ahmed Smajić]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministar|Ministar bez portfelja]]
| [[Nedeljko Despotović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministar|Ministar bez portfelja]]
| [[Nikola Antunović]]
| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.fbihvlada.gov.ba Službena stranica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224014828/http://fbihvlada.gov.ba/ |date=24. 2. 2011 }}

{{S-start}}
{{Redoslijed||prije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Izudin Kapetanović/Edhem Bičakčić)|2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Izudin Kapetanović]]/[[Edhem Bičakčić]])}}
&lt;/small&gt;|naslov=3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;br&gt;{{small|([[Edhem Bičakčić]])}}|poslije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Alija Behmen)|4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Alija Behmen]])}}&lt;/small&gt;}}
{{S-end}}
{{Sazivi Vlade Federacije BiH}}

[[Kategorija:Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|3. Vlada]]
[[Kategorija:Vlade osnovane 1998.]]
[[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1999. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>5wz46i77x3n3jse2fx69zphpsf9xv4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Državni udar u Latviji 1934.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499374</id>
    <revision>
      <id>3715613</id>
      <parentid>3522962</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:42:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5426" sha1="7rrlmdu1ywgijeyx2al6cqb7a7u7hin" xml:space="preserve">[[Datoteka:Karlis_Ulmanis_1934.jpg|desno|mini|300x300piksel| Ulmanis, praćen ministrima 1934.]]
[[Datoteka:Statue-Kārlis_Ulmanis_01.JPG|desno|mini|300x300piksel| Spomenik Ulmanisu u [[Riga|Rigi]].]]
'''Latvijski državni udar 1934.''' ({{Jez-lv|1934. gada 15. maija apvērsums}}) poznat u [[Latvija|Latviji]] i kao '''petnaestomajski puč''' (''15. maija apvērsums'') ili '''Ulmanisov puč''' (''Ulmaņa apvērsums''), bio je [[Self-puč|samopuč]] veterana [[Premijer Letonije|premijera]] [[Kārlis Ulmanis|Karlisa Ulmanisa]] protiv parlamentarnog sistema u Latviji. Njegov režim je trajao do [[Sovjetska okupacija Latvije 1940.|sovjetske okupacije Latvije 1940. godine]] .

== Tok događaja ==
U noći između 15. i 16. maja, Ulmanis je, uz podršku ministra rata [[Jānis Balodis|Janisa Balodisa]] i paravojne organizacije [[Aizsargi]], preuzeo kontrolu nad glavnim državnim i partijskim uredima, proglasio [[vanredno stanje]] u Latviji suspendovao [[Ustav Latvije|Ustav]], raspustio sve političke stranke i [[Saeima]] (parlament).&lt;ref&gt;[https://www.vestnesis.lv/ta/id/82393 &quot;Kārlis Ulmanis. Deviņpadsmitais Ministru prezidents&quot;], ''[[Latvijas Vēstnesis]]'', no. 181, December 23, 2003&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.lituanus.org/1971/71_3_03.htm |title=The Emergence of an Authoritian Regime in Latvia, 1932–1934 |access-date=31. 5. 2023 |archive-date=24. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200724094833/http://www.lituanus.org/1971/71_3_03.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ulmanis je tada uspostavio izvršni neparlamentarni [[Autoritarizam|autoritarni režim]] u kojem je vladao kao [[Premijer Letonije|premijer]]. Vlada je nastavila da proglašava zakone. Aktuelni [[predsjednik Latvije]] [[Alberts Kviesis]], koji je bio iz Ulmanisa [[Latvijski savez farmera|Latvijskog saveza poljoprivrednika]], prihvatio je državni udar i odslužio je ostatak svog mandata do 10. aprila 1936. godine. Ulmanis je tada nezakonito preuzeo dužnost predsjednika države i bio je službeno poznat kao &quot;predsjednik i premijer&quot; (''Valsts un Ministru Prezidents''), ali se obično u publikacijama nazivao &quot;Vođa naroda&quot; (''Tautas Vadonis'') ili jednostavno &quot;Vođa&quot; (''Vadonis'').

Ulmanis je bio jedinstven među evropskim diktatorima tog vremena, jer nije stvorio jednu vladajuću stranku i nije uveo novi ustav. Umjesto toga, Ulmanis je stvorio Profesionalne komore pod kontrolom države, zasnovane na [[Korporativizam|korporativnim]] modelima autoritarnih režima [[Konstantin Päts|Konstantina Pätsa]] u [[Estonija|Estoniji]] i [[António de Oliveira Salazar|Antonija de Oliveire Salazara]] u [[Portugal]]u. Režim se uglavnom zasnivao na autoritetu i kultovima ličnosti Ulmanisa i Balodisa kao osnivača Latvije tokom [[Letonski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost Latvije]] za koje se tvrdilo da su oslobodili naciju od višestranačkog haosa.

Beskrvni udar izvela je vojska i jedinice nacionalne garde [[Aizsargi]] lojalne Ulmanisu. Krenuli su protiv ključnih vladinih ureda, komunikacija i transportnih objekata. Mnogi izabrani zvaničnici i političari (gotovo isključivo iz [[Latvijska socijaldemokratska radnička partija|Latvijske socijaldemokratske radničke partije]], kao i ličnosti ekstremne desnice i ljevice) su privedeni, kao i svi vojni oficiri koji su se odupirali puču. Vlasti su prvobitno pritvorile oko 2.000 socijaldemokrata, uključujući većinu socijaldemokratskih članova raspuštene Saeime, kao i članove raznih desničarskih radikalnih organizacija, kao što je [[Pēkonkrusts|Pērkonkrusts]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://latvianhistory.com/2013/06/20/karlis-ulmanis-authoritarian-regime-1934-1940/ |title=Kārlis Ulmanis Authoritarian Regime 1934–1940 |access-date=31. 5. 2023 |archive-date=11. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811010132/https://latvianhistory.com/2013/06/20/karlis-ulmanis-authoritarian-regime-1934-1940/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sve u svemu, 369 socijaldemokrata, 95 članova Pērkonkrusts-a, pronacističkih aktivista iz zajednice [[Baltički Nijemci|baltičkih Nijemaca]], i šačica političara iz drugih stranaka bili su internirani u zarobljeničkom logoru uspostavljenom u okrugu [[Karosta]] u [[Liepāja|Liepāji]]. Nakon što je nekoliko socijaldemokrata, poput [[Brūno Kalniņš|Brune Kalniņša]], oslobođeno optužbi za oružje od strane sudova, većina zatvorenika je s vremenom također puštana na slobodu, a neki su odlučili otići u [[egzil]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=20. gadsimta Latvijas vēsture II: Neatkarīgā valsts 1918–1940|publisher=Latvijas Vēstures institūta apgāds|year=2003|isbn=9984-601-18-8|editor-last=Bērziņš|editor-first=Valdis|location=Riga|language=Latvian|oclc=45570948}}&lt;/ref&gt; Oni koje su sudovi osudili za izdajnička djela, kao što je vođa Pērkonkrusts [[Gustavs Celmiņš]], ostali su iza rešetaka za vrijeme trajanja kazne, tri godine u slučaju Celmiņša.&lt;ref&gt;[http://latvianhistory.com/2013/06/20/karlis-ulmanis-authoritarian-regime-1934-1940/ Kārlis Ulmanis Authoritarian Regime 1934–1940]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://eng.lsm.lv/article/features/video/documentary-examines-the-coup-detat-of-1934.a360511/ Dokumentarac istražuje državni udar iz 1934. godine] . 20. maj 2020. [[Javno emitovanje Latvije]] .

[[Kategorija:1934. u Latviji]]
[[Kategorija:Konflikti u 1934.]]
[[Kategorija:Politička historija Latvije]]</text>
      <sha1>7rrlmdu1ywgijeyx2al6cqb7a7u7hin</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan Republike Turske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499398</id>
    <revision>
      <id>3715588</id>
      <parentid>3557371</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T21:44:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7334" sha1="ioc1cs3tx0l3optbt74x01aqeizels6" xml:space="preserve">'''Dan Republike''' ({{Jez-tr|Cumhuriyet Bayramı}}) jest [[Državni praznici u Turskoj|državni praznik]] u [[Turska|Turskoj]] u spomen na proglašenje Republike Turske, 29. oktobra 1923. godine. Godišnja proslava počinje u 13:00 28. oktobra i traje 35 sati.&lt;ref&gt;Marat Terterov, ''Turkey: A Business And Investment Review'', GMB Publishing Ltd, 2006, p. 94.&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Praznik obilježava događaje od 29. oktobra 1923. godine, kada [[Mustafa Kemal Atatürk|je Mustafa Kemal Atatürk]] izjavio da je Turska od sada republika. Turska je ''[[de facto]]'' bila republika od 23. aprila 1920. godine, kada je uspostavljena [[Velika narodna skupština Turske]], ali je zvanična potvrda ove činjenice stigla tri i po godine kasnije. Dana 29. oktobra 1923. godine proglašen je status nacije kao republike i njen službeni naziv je {{Jezik|tr|Türkiye Cumhuriyeti}} („Republika Turska“). Nakon toga je održano glasanje u Velikoj narodnoj skupštini, a Atatürk je izabran za prvog [[Predsjednik Turske|predsjednika Republike Turske]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/tr/turkiye/1923-ten-gunumuze-cumhurbaskani-secimleri/134629|title=1923'ten günümüze Cumhurbaşkanı seçimleri|agency=[[Anadolu Agency]]|first=Coşkun|last=Ergül|language=tr|date=4. 8. 2014|access-date=17. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Običaji ==
Dan Republike je državni praznik obilježen patriotskim manifestacijama. Slično drugim jesenjim događajima, proslave Dana Republike često se održavaju na otvorenom. Prema Zakonu br. 2429 iz 1981. godine, Dan Republike je državni praznik, pa su tog dana sve javne ustanove zatvorene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mevzuat.gov.tr/MevzuatMetin/1.5.2429.pdf|title=Ulusal Bayram ve Genel Tatiller Hakkında Kanun|publisher=mevzuat.gov.tr|language=tr|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Slavi ga i [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.kibrispostasi.com/c35-KIBRIS_HABERLERI/n266774-29-Ekim-Cumhuriyet-Bayrami-KKTCde-de-kutlaniyor|title=29 Ekim Cumhuriyet Bayramı KKTC'de de kutlanıyor...|work=Kıbrıs Postası|date=29. 10. 2018|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt;

Ukrasi (''npr'' . trake, baloni i odjeća) su uglavnom obojeni crvenom i bijelom bojom, bojama [[Zastava Turske|turske zastave]]. Svake godine [[Anıtkabir]] posjeti više od sto hiljada ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.milliyet.com.tr/gundem/yuz-binler-ata-ya-kostu-2768855|title=Yüz binler Ata'ya koştu|work=Milliyet|date=30. 10. 2018|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt; Parade se često održavaju ujutro, dok se koncerti i vatrometi održavaju uveče po mraku na mjestima kao što su parkovi, sajmovi ili gradski trgovi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.hurriyet.com.tr/gundem/turkiye-uyumadi-cumhuriyet-bayrami-gece-de-kutlandi-41002251|title=Türkiye uyumadı! Cumhuriyet Bayramı gece de kutlandı|work=Hürriyet|date=29. 10. 2018|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt; [[Vatromet]] povodom Dana Republike često je praćen patriotskim pjesmama kao što je marš povodom 10. godišnjice.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.sozcu.com.tr/2016/gundem/cumhuriyet-bayrami-kutlamalari-bugunden-basladi-1475285/|title=Cumhuriyet Bayramı kutlamaları dünden itibaren başladı|work=Sözcü|date=28. 10. 2016|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt; [[Istanbul]] ima najveći vatromet u zemlji. Uglavnom ima izložbe preko [[Bosfor]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.cumhuriyet.com.tr/haber/turkiye/134719/Cumhuriyet_Bayrami_kutlamalarinin_bu_yilki_adresi_yine_istanbul_Bogazi.html|title=Cumhuriyet Bayramı kutlamalarının bu yılki adresi yine İstanbul Boğazı|work=Cumhuriyet|date=27. 10. 2014|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt; Drugi važniji izložbe su u Ankari u [[Ulus, Ankara|Ulusu]] ; te u Izmiru preko [[Izmirski zaljev|Izmirskog zaljeva]] i [[Gündoğdu Square|trga Gündoğdu]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.hurriyet.com.tr/buyuksehirden-cumhuriyet-bayrami-kutlamasi-40261253|title=Büyükşehir'den Cumhuriyet Bayramı kutlaması|work=Hürriyet|date=28. 10. 2016|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.hurriyet.com.tr/yerel-haberler/izmir/izmirde-29-ekim-cumhuriyet-bayrami-coskuyla-ku-41002348|title=İzmir'de 29 Ekim Cumhuriyet Bayramı coşkuyla kutlandı|work=Hürriyet|date=29. 10. 2018|access-date=16. 10. 2019|language=tr}}&lt;/ref&gt;

== Desetogodišnji govor ==
'''Desetogodišnji''' '''govor''' bio je govor koji je održao predsjednik [[Turska|Republike Turske]] [[Mustafa Kemal Atatürk]] na proslavi desete godišnjice osnivanja republike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/onuncuyil.html|title=Republic's Tenth Anniversary Speech|website=www.columbia.edu|access-date=13. 2. 2023|archive-date=20. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230120151906/http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/onuncuyil.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio govor koji ne samo da daje prikaz [[Turski rat za nezavisnost|Turskog rata za nezavisnost]], drugim riječima, govori o tome ko je, zašto i kako je vođena nacionalna borba,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Uluğ|first=NUTKU|url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/217374|title=ATATÜRK'ÜN ONUNCU YIL SÖYLEVİNİN FELSEFİ ÖNEMİ|publisher=Muğla Üniversitesi}}&lt;/ref&gt; već sadrži i važne informacije o tome šta treba učiniti i šta će se biti učinjeno u fazi ove borbe nakon uspostavljanja Republike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ktb.gov.tr/TR-96294/10-yil-nutku.html|title=10. Yıl Nutku|website=www.ktb.gov.tr|access-date=13. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ataturkansiklopedisi.gov.tr/bilgi/onuncu-yil-nutku/|title=Onuncu Yıl Nutku|date=3. 3. 2021|website=Atatürk Ansiklopedisi|language=tr|access-date=13. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;223&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
File:10th Anniversary Speech.jpg|[[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafa Kemalov]] govor iz 1933. na 10. godišnjici Republike Turske, ''s lijeva na desno'': načelnik Generalštaba [[Fevzi Çakmak|Mareşal Fevzi (Çakmak)]], predsjednik Mustafa Kemal Atatürk, predsjednik Velika narodna skupština [[Kâzım Özalp|Kâzım Köprülü (Özalp)]], premijer [[İsmet İnönü|İsmet (İnönü)]]
File:AnkaralıSeymenler.JPG|Muškarci marširaju u tradicionalnim [[sejmen]] nošnjama (2008.)
File:Turkish Republic Day 2012 09.JPG|Vojna parada tokom proslave Dana Republike u [[Ankara|Ankari]] (2012)
File:FatihVatanS2018-19 (1).jpg|Fudbalerke [[Fatih Vatan Spor]]a u dresu Dana Republike (2018)
File:Turkish_Republic_Day_2012_08.JPG|Muškarci marširaju na Dan Republike
File:Celebration_of_Republic_in_Turkey.jpg|Proslave u Ortaköjiju, Istanbul
&lt;/gallery&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|29 October Republic Day}}

* [http://www.muallimce.com/index.php/siirler/belirli-gunler-ve-haftalar-siirleri/cumhuriyet-siirleri.html Trideset pjesama koje ističu ljepotu i vrline Dana Republike.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190203041656/http://muallimce.com/ |date=3. 2. 2019 }} u [http://muallimce.com/ muallimce (nastavni jezik)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190203041656/http://muallimce.com/ |date=3. 2. 2019 }} . {{In lang|tr}}

[[Kategorija:Praznici u oktobru]]
[[Kategorija:Praznici u Turskoj]]
[[Kategorija:Praznici na Sjevernom Kipru]]</text>
      <sha1>ioc1cs3tx0l3optbt74x01aqeizels6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buč Kesidi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499898</id>
    <revision>
      <id>3715543</id>
      <parentid>3636958</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T17:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11618" sha1="7722n7ddv09g2h1t92d16cbboszux2u" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Buč Kesidi
| slika              = Buč Kesidi in 2019 - Euforija promo photo.jpg
| široka_slika       = da
| opis               = Zoran Zarubica (lijevo) i Luka Racić (desno)
| pozadina           = skupina
| porijeklo          = [[Pančevo]], [[Srbija]]
| žanr               = [[indie rok]], [[indie pop]], [[elektropop]], [[art pop]]
| karijera           = 2013–
| izdavač            = Kontra
| povezani_umjetnici = {{flatlist|
* [[Pinhead Gunpowder]]
* [[The Network]]
* [[Foxboro Hot Tubs]]
* [[The Longshot]]
* [[The Coverups]]
}}
| veb-sajt           = {{URL|buckesidi.com}}
| trenutni_članovi   = Luka Racić&lt;br/&gt;Zoran Zarubica
| bivši_članovi      = Alen Duš
}}
'''Buč Kesidi''' je srpska [[indie rok]] grupa iz [[Pančevo|Pančeva]] osnovana 2013. Čine je gitarist Luka Racić i bubjar Zoran Zarubica.

== Historija ==

=== 2013–2016: Osnivanje i prvi album ===
Članovi grupe, u koje se tada ubrajao i basista Alen Duš, su se prethodno poznavali iz srednje škole, gdje su svirali zajedno u drugim grupama. Prvi bend u kojem se nalaze sva tri buduća člana Buč Kesidija zove se „Aleksandar Mitrović i bend”, čiji se repertoar sastoji od obrada domaćih pop, rok, novovalnih i šlager hitova, i čiji sastav pored Racića (gitara, prateći vokal), Zarubice (bubanj, prateći vokal) i Duša (bas gitara, prateći vokal) čine Aleksandar Mitrović „Coa” (vokal, saksofon) i Nebojša Kozlovački „Neba” (gitara).

Sredinom 2013. Racić i Zarubica pišu svoje prve originalne pesme, koje uvježbavaju i izvode. Godine 2014. Racić, Zarubica i Duš se odvajaju i nastavljaju da sviraju pod imenom Buč Kesidi, i počinju saradnju sa producentom [[Milan Bjelica (muzički producent)|Milanom Bjelicom]] i pančevačkim Studiom Krokodil. Krajem 2015, Buč Kesidi izdaje prvi singl i spot za pesmu &quot;Jaa (imam plaan)&quot; pod izdavačkom kućom [[Lampshade Media]], a zatim i EP ''Španska serija'' početkom 2016.

Tokom ljeta 2016. bend završava snimanje prvog albuma ''Posesivno-ospulsivni hospul'', koji objavljuje u novembru iste godine.

=== Euforija i regionalni uspjeh ===
Tokom 2017, bend počinje da piše i izvodi nove pesme, među kojima je i pjesma ''Nema ljubavi u klubu'' koju biraju da snime kao naredni singl. U ovom periodu, basista Alen Duš napušta bend, i poslije nekoliko kratkoročnih zamjena na mjestu basiste, bend nastavlja da radi kao dvojac. Ova promjena u prouzrokuje da se bend okrene korišćenju sintisajzera i semplera uživo, što ih dovodi do modernijeg zvuka sa uticajima elektronske muzike.

Krajem 2018. izdaju singl i spot za pesmu ''Nema ljubavi u klubu'' kojom najavljuju drugi album, sada za izdavačku kuću Kontra. ''Nema ljubavi u klubu'' brzo privlači pažnju publike i kritike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.beforeafter.rs/muzika/top-lista-50-najboljih-singlova-u-2018/|title=Top lista: 50 najboljih singlova u 2018.|last=Nešković|first=Nemanja|date=15. 1. 2019|website=Before After|language=sr-RS|access-date=29. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkanrock.com/izdvajamo/kratki-rezovi-10-najboljih-regionalnih-singlova-za-2018-godinu/|title=Kratki rezovi: 10 najboljih regionalnih singlova za 2018. godinu {{!}} Balkanrock.com|date=23. 1. 2019|language=sr-RS|access-date=29. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rockomotiva.com/magazin/zli-hadzo/najbolji-sr-singlovi-2018-po-hadzu/|title=Najbolji SR singlovi 2018. po Hadžu|website=Rockomotiva|language=sr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220929134736/https://www.rockomotiva.com/magazin/zli-hadzo/najbolji-sr-singlovi-2018-po-hadzu/|archive-date=29. 9. 2022|url-status=|access-date=29. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2019. izlazi naredni singl sa novog albuma, ''Đuskanje ne pomaže'', u kojem Zarubica po prvi put preuzima ulogu glavnog vokala i tekstopisca. Ljeto 2019. obilježavaju nastupi na festivalima širom zemlje, u koje se ubrajaju Arsenal fest, Beer Fest i nastup na glavnoj bini EXIT festivala.

U novembru 2019. Buč Kesidi izdaje drugi album pod nazivom ''[[Euforija]]''. Album je kritički vrlo dobro primljen, sa velikim brojem pozitivnih recenzija koje ga često navode kao domaći album godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Buč Kesidi - ''Euforija'' (2019)|url=https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/buc-kesidi-euforija-2019/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204003348/https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/buc-kesidi-euforija-2019/|access-date=4. 2. 2020|website=balkanrock.com|archive-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Buč Kesidi ‘Euforija’ – u raljama novog teenangsta|url=https://ravnododna.com/buc-kesidi-euforija-u-raljama-novog-teenangsta/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204004930/https://ravnododna.com/buc-kesidi-euforija-u-raljama-novog-teenangsta/|access-date=4. 2. 2020|website=ravnododna.com|archive-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Recenzija: Buč Kesidi - ''Euforija'' (-{Pop Depression}-)|url=http://stereoart.me/2014-11-05-03-46-14/rubrike/recenzije/item/1269-recenzija-buc-kesidi-euforija|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204004301/http://stereoart.me/2014-11-05-03-46-14/rubrike/recenzije/item/1269-recenzija-buc-kesidi-euforija|access-date=4. 2. 2020|website=stereoart.me|archive-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Piše Dragan Ambrozić: Buč Kesidi “Euforija”|url=https://nova.rs/kultura/pise-dragan-ambrozic-buc-kesidi-euforija/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210165153/https://nova.rs/kultura/pise-dragan-ambrozic-buc-kesidi-euforija/|access-date=10. 2. 2021|website=nova.rs|archive-date=10. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2020, snimaju eksperimentalni koncertni film pod nazivom ''Euforija uživo,'' u izvršnoj produkciji kuće [[Bassivity Studios]]. Tokom leta 2021. ''Euforija uživo'' dobija regionalnu kino i festivalsku turneju, sa premijernim prikazivanjima u kinima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U julu 2021, nakon više od godinu dana koncertne pauze, Buč Kesidi je pred više od 10.000 ljudi nastupio na glavnoj bini [[Exit Festival|EXIT Festivala]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Ovime se nastavlja regionalna turneja na kojoj koncertno promovišu album ''Euforija'', koja nakon EXIT-a uključuje nastupe na [[Love: Destiny|Lovefestu]], [[OK Fest]]u, u Sarajevu, Splitu, Skoplju, kao i rasprodate samostalne koncerte u Novom Sadu, Podgorici, u Beogradu (na Kalemegdanu) i pet rasprodatih koncerata u Zagrebu.

== Članovi ==

=== Sadašnji ===

* Luka Racić — vokal, gitara &lt;small&gt;(2013–sada)&lt;/small&gt;
* Zoran Zarubica — vokal, bubanj, udaraljke &lt;small&gt;(2013–sada)&lt;/small&gt;

=== Bivši ===

* Alen Duš — bas gitara, prateći vokal &lt;small&gt;(2013–2017)&lt;/small&gt;

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===

* ''[[Posesivno-ospulsivni hospul]]'' (2016)
* ''[[Euforija (album)|Euforija]]'' (2019)

=== [[Extended play|EP]] izdanja ===

* ''Španska serija'' (2016)

=== Koncertni albumi ===

* ''Euforija uživo'' (2021)

=== Singlovi ===

* &quot;Jaa (imam plaan)&quot; (2015)
* &quot;Španska serija (EP)&quot; (2016)
* &quot;Nema ljubavi u klubu&quot; (2017)
* &quot;Đuskanje ne pomaže&quot; (2018)
* &quot;TIHO&quot; (2018)
* &quot;Nedelja ujutru&quot; (2020)
* &quot;Curimo po asfaltu&quot; (2022)
* &quot;Skupi snagu&quot; (2023)
* &quot;Trebaš mi&quot; (2023)

== Nagrade i nominacije ==

* '''[[Nagrada Milan Mladenović]]'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.seecult.org/vest/artan-lili-prvi-dobitnici-nagrade-milan-mladenovic|title=Artan Lili prvi dobitnici nagrade Milan Mladenović {{!}} SEEcult.org|date=20. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=29. 6. 2023|archive-date=20. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200920121346/http://www.seecult.org/vest/artan-lili-prvi-dobitnici-nagrade-milan-mladenovic|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|''Đuskanje ne pomaže''
|Nominacija
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://seecult.org/vest/nagrada-milan-mladenovic-beogradskom-bendu-dram|title=Nagrada Milan Mladenović beogradskom bendu dram {{!}} SEEcult.org|date=22. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=29. 6. 2023|archive-date=22. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922182007/http://seecult.org/vest/nagrada-milan-mladenovic-beogradskom-bendu-dram|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|''Tiho''
|Nominacija
|}

* '''[[Music Awards Ceremony|MAC]]'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|[[Music Awards Ceremony 2020.|2020.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.magazinbalkan.eu/music-awards-ceremony-2020-spisak-dobitnika-mac-nagrada-video/|title=MUSIC AWARDS CEREMONY 2020: Spisak dobitnika MAC nagrada! (VIDEO)|last=EU|first=Magazin Balkan|date=27. 1. 2020|website=Magazin Balkan EU|language=sr-RS|access-date=29. 6. 2023|archive-date=1. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230601141701/https://www.magazinbalkan.eu/music-awards-ceremony-2020-spisak-dobitnika-mac-nagrada-video/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|Alternativni pop-singl
|''Nema ljubavi u klubu''
|Osvojeno
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Music Awards Ceremony 2023.|2023.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/music-awards-ceremony-nagradila-najbolje-ovi-muzicari-su-dobili-specijalna-priznanja/|title=Music Awards Ceremony nagradila najbolje: Ovi muzičari su dobili specijalna priznanja|date=25. 1. 2023|website=NOVA portal|language=sr-RS|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;
|Rok-singl
|''Idemo do hodnika (iz filma Euforija uživo)''
|Osvojeno
|-
|Koncert
|Banovina (Niš)
|Nominacija
|-
|Album godine
|''Euforija uživo''
|Nominacija
|}

* '''Nagrada IMPALA'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkanrock.com/vesti/vesti-iz-regiona/buc-kesidi-bernays-propaganda-seine-i-r-august-nominovani-za-impala-evropski-nezavisni-album-godine/|title=Buč Kesidi, Bernays Propaganda, SeIne i R. August nominovani za IMPALA evropski nezavisni album godine {{!}} Balkanrock.com|date=2. 2. 2020|language=sr-RS|access-date=29. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|Evropski nezavisni album godine
|''[[Еуфорија (албум)|Euforija]]''
|Nominacija
|}

* '''[[Nagrade Godum]]'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/muzika/4120974/muzicke-nagrade-godum-tocak-zivotno-delo.html|title=РТС :: Музика :: Радомир Михаиловић Точак добитник награде музичара за животно дело|website=www.rts.rs|access-date=29. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|Nagrada za nove nade
|''—''
|Osvojeno
|}

* '''Nagrade Runda'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovano delo
!Ishod
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://runda.online/sr/news/225192/dobitnici-runda-nagrade-su.html|title=Dobitnici RUNDA Nagrade su:|website=Runda|language=sr|access-date=29. 6. 2023|archive-date=31. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210131233229/http://runda.online/sr/news/225192/dobitnici-runda-nagrade-su.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|Najbolja pjesma
|''Nedelja ujutru''
|Osvojeno
|-
|2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://runda.online/sr/news/225230/runda-za-najbolje-u-2021-godini.html|title=RUNDA ZA NAJBOLJE U 2021. GODINI|website=Runda|language=sr|access-date=29. 6. 2023|archive-date=3. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220203064213/http://runda.online/sr/news/225230/runda-za-najbolje-u-2021-godini.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|Najbolji izvođač
|—
|Osvojeno
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Srpske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2013.]]</text>
      <sha1>7722n7ddv09g2h1t92d16cbboszux2u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elsbeth Wallnöfer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503343</id>
    <revision>
      <id>3715630</id>
      <parentid>3655351</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T05:59:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8622" sha1="k2o13m584nb71f9mrye3h03x8l58tva" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = Elsbeth Karolina Wallnöfer
| datum_rođenja      = {{Godina rođenja i godine|1963}} 
| mjesto_rođenja     = [[Laas (Južni Tirol)|Laas]], [[Južni Tirol]], [[Italija]] 
| datum_smrti        =  
| mjesto_smrti       =   
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = filozof, folkloristica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Elsbeth Karolina Wallnöfer''', rođena 1963. u [[Laas (Laas)|Laas]]u, u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] u [[Italija|Italiji]] je austrijska filozofkinja i [[folklor]]istica.&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.basis-wien.at/db/search|title =Kunst- und Forschungsdatenbank|authorlink =|last =|first =|date =|website =basis-wien.at|publisher =Forschungs- und Dokumentationszentrum für moderne und zeitgenössische Kunst|access-date =1. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HV&quot; &gt;{{cite web|url =https://www.haymonverlag.at/autorinnen-autoren/elsbeth-wallnoefer/|title =Elsbeth Wallnöfer|authorlink =|last =|first =|date =|website =haymonverlag.at|publisher =Haymon Verlag, Beč| access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Obrazovanje ===
Elsbeth Wallnöfer odrasla je u [[Laas (Južni Tirol)|Laas]]u u južnotirolskom [[Venosta (dolina)|Vinschgau]] u Italiji. Završila je studij folklora i [[Filozofija|filozofije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] s diplomskim radom predanim 1996.&lt;ref name=&quot;DA&quot;&gt;{{cite web|url =https://search.obvsg.at/primo-explore/fulldisplay?docid=OBV_alma71417208120003331&amp;context=L&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;vid=OBV&amp;lang=de_DE&amp;search_scope=OBV_Gesamt&amp;tab=default_tab&amp;query=addsrcrid,exact,AC01615558|title =Der Dorftrottel: von der Ausweichlichkeit eines Schicksals; mit Beispielen aus dem Vinschgau
| authorlink =|last =|first =|date =|website =|publisher =| access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt; Tokom studija Wallnöfer je bila angažovana na sprovedbi §7 o pravima austrijskih manjina. Aktivno se zalagala za prava [[Koruški Slovenci|koruških Slovenaca]]. U tu je svrhu sudjelovala u akciji zauzimanja partijskog sjedišta austrijske stranke [[ÖVP]] zajedno sa slovenskim i južnotirolskim studentima. Bila je predavač na Institutu za filozofiju u Beču i na Institutu za folklor i kulturnu antropologiju u [[Graz]]u. Godine 1997. doktorirala je kod [[Elisabeth Katschnig-Fasch]] na [[Institutu za folklor i kulturnu antropologiju Univerzitet u Grazu|Institutu za folklor i kulturnu antropologiju]] [[Univerzitet u Grazu|Univerziteta u Grazu]].

=== Aktivnost ===
Wallnöfer se bavi pojmom zavičaja ({{de|Heimat}}),{{efn|name=Heimat|Njemačka riječ ''Heimat'' je višeznačna, te označava tradicionalno zavičajno okruženje, može se nekada koristiti i kao pojom domovine.}} objavljuje članke i stručne radove o običajima i tradiciji te redovito kritizira domovinske osjećaje. Koristeći tradicionalne narodne nošnje, pokazuje koje tradicije sežu do [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] i, prema svojoj slici o sebi, nastoji lišiti težnje pripadnika [[Njemački nacionalni pokret|njemačkog nacionalnog pokreta]] interpretativni suverenitet nad onim što su tradicionalni narodni običaji.&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.zeit.de/2019/11/brauchtum-dirndl-tradition-tracht-nationalismus-nazis|title =Befreit das Dirndl!|authorlink =Florian Gasser|last =Gasser|first =Florian Gasser|date =11. 3. 2019|website =zeit.de|publisher =Zeit Verlagsgruppe|access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.dervinschger.it/de/kultur/von-dirndl-chic-und-salontirolern-27823|title =Von Dirndl-Chic und Salontirolern|authorlink =Katharina Hohenstein|last = Hohenstein| first =Katharina|date =4. 3. 2021|website =dervinschger.it|publisher =|access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.derstandard.at/story/2000122260262/wie-die-tracht-erfunden-wurde|title =Wie die Tracht &quot;erfunden&quot; wurde|authorlink =Stephan Hilpold|last =Stephan Hilpold|first =Stephan Hilpold|date =5. 12. 2020| website =derstandard.at|publisher =[[Der Standard]]|access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.deutschlandfunkkultur.de/tracht-tragen-die-lederhose-als-politisches-werkzeug-100.html|title =Tracht tragen: Die Lederhose als politisches Werkzeug|authorlink =|last =|first =Elsbeth Wallnöfer u razgovoru s Dieterom Kasselom|date =1. 12. 2020|website =www.deutschlandfunkkultur.de|publisher =|access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt; Do 2005. koncipirala je i odredila sadržaje prve tri godine tradicionalnog festivala folklora [[Donja Austrija|Donje Austrije]] ''Kremser Kamingespräche''. Napisala je scenarij za film [[Stoff der Heimat]], koji je 2011. režirao [[Othmar Schmiderer]], te je surađivala u izboru partnera za intervjue i u određivanju lokacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.viennale.at/de/film/stoff-der-heimat|title =Stoff der Heimat|authorlink =|last =|first =|date =2011|website =viennale.at|publisher =Viennale|access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt; U decembru 2018. organizoirala je izložbu &quot;Schaufenster Europa - Das Banat Entdecken&quot; u [[Dvorac Hof|dvorcu Hof]] u [[Engelhartstetten]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://events.at/event/schaufenster-europa-das-banat-entdecken|title =Schaufenster Europa - Das Banat Entdecken|authorlink =|last =|first =|date =|website =events.at|publisher =|access-date =11. 1. 2024|language =de }}&lt;/ref&gt; Od 2020. moderira seriju rasprava #wirTiroler*innen u [[Tirolski zemaljski muzej|Tirolskom zemaljskom muzeju]] u [[Innsbruck]]u. Surađivala je u pisanju publikacije o [[Gertrud Pesendorfer]],&lt;ref&gt;{{cite web|url =https://www.uibk.ac.at/geschichte-ethnologie/institut/ee/trachten/langreiter_2019_tracht_glossar.pdf|title =GERTRUD PESENDORFER UND DIE TRACHTENERNEUERUNG: Glossar zu einem Forschungsprojekt der Universität Innsbruck|authorlink =Nikola Langreiter|last =Langreiter|first =Nikola|date =2019|website =uibk.ac.at|publisher =Tiroler Landesmuseen|access-date =11. 1. 2024|language =de|archive-date =1. 2. 2024|archive-url =https://web.archive.org/web/20240201185929/https://www.uibk.ac.at/geschichte-ethnologie/institut/ee/trachten/langreiter_2019_tracht_glossar.pdf|url-status =dead}}&lt;/ref&gt; koja je od 1938. godine bila ''Povjerenik Reicha za njemačku tradicionalnu nošnju i voditelj'' ''Centra za njemačku tradicionalnu nošnju'' u Innsbrucku, te se smatra stvoriteljicom ideološko stvorenih narodnih nošnji, koja je klasični [[dirndl]] iznova ideološki definirala.

=== Politički angažman ===
Wallnöfer se zalagala da se preispita antižidovska propaganda muzičara [[Tobi Reiser|Tobija Reisera]] za vrijeme progona Židova u Austriji,&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.sn.at/salzburg/politik/brisanter-akt-tobi-reiser-nannte-sich-ns-putschist-5117590 | title =Brisanter Akt: Tobi Reiser nannte sich NS-Putschist | authorlink =Thomas Hödlmoser | last =Thomas Hödlmoser | first =Thomas Hödlmoser | date =16. 3. 2013 | website =sn.at | publisher =Salzburger Nachrichten | access-date = 11. 1. 2024 | language =de }}&lt;/ref&gt; što je dovelo do toga da se od 2016. godine ne dodjeljuje nagrada u čast Reisera.

== Publikacije ==
* ''Maß nehmen – Maß halten: Frauen in der Fach Volkskunde'', Böhlau, Wien 2007, ISBN 978-3-205-77645-1
* ''Geraubte Tradition: Wie die Nazis unsere Kultur verfälschten'', St. Ulrich Verlag 2011, ISBN 978-3867441940. 
* ''Untersberg – Geschichten – Grenzgänge – Gangsteige'', s [[Bodo Hell]] i [[Walter Seitter]], Anton Pustet 2012, ISBN 3-7025-0669-1
* ''Märzveigerl und Suppenbrunzer'' (400 Begriffe aus dem echten Österreich), Anton Pustet 2014, ISBN 978-3-7025-0749-7.
* ''Wilder Dachstein'', s Bodo Hell. Fotografije Peter M. Kubelka, Anton Pustet 2018, ISBN 3-7025-0889-9
* ''Heimat. Ein Vorschlag zur Güte'', Haymon Verlag 2019, ISBN 978-3-7099-3455-5. – Zur Renaissance des politischen Kampfbegriffes und zu Wegen, ihn aus seiner völkisch-nationalistischen Umklammerung zu lösen und pluralistisch zu verstehen.
* ''Tracht macht Politik'', Haymon 2020, ISBN 978-3-7099-8113-9. – Eine kritische Auseinandersetzung zu Tracht und Dirndl im Kontext mit Kitsch, Kommerz und als kulturpolitische Waffe.

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Wallnöfer, Elsbeth}}
[[Kategorija:Biografije, Laas (Južni Tirol)]]
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]
[[Kategorija:Austrijski filozofi]]
[[Kategorija:Austrijski folkloristi]]</text>
      <sha1>k2o13m584nb71f9mrye3h03x8l58tva</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carolina Ödman-Govender</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503505</id>
    <revision>
      <id>3715561</id>
      <parentid>3666383</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T18:19:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13608" sha1="mgydvpym386v9e124zgcl74gbyerqqg" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Carolina Ödman-Govender
| slika                   = Carolina Ödman-Govender in 2013 1.1.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1974|7|3}}
| mjesto_rođenja          = [[Le Cap]], [[Švicarska]]&lt;ref name=&quot;uwc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uwc.ac.za/news-and-announcements/news/sharing-science-international-astronomical-award-for-idia-associate-director-carolina-odman-573|title=Sharing Science: International Astronomical Award For IDIA Associate Director Carolina Odman|website=www.uwc.ac.za}}&lt;/ref&gt;
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2022|11|15|1974|7|3}}&lt;ref name=argus /&gt;
| mjesto_smrti            = [[Cape Town]], [[Južnoafrička Republika]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[Astronomija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet La Sapienza]] &lt;br /&gt; [[Afrički institut za matematiku]] &lt;br /&gt; [[Univerzitet u Leidenu]] &lt;br /&gt; [[Square Kilometre Array]]
| alma_mater              = [[Cambridge|Univerzitet u Cambridgeu]] &lt;br /&gt; [[École Polytechnique Fédérale de Lausanne]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Carolina Ödman-Govender''' (3. juli 1974. – 15. novembar 2022.&lt;ref name=argus /&gt;) bila je [[švicarska]] [[fizičar]]ka, [[astronom]]kinja i akademkinja koja je bila profesorica zapadne fizike na [[Univerzitet Zapadne Afrike|Univerzitetu Zapadne Afrike]]. Dodijeljena joj je posebna nagrada Izvršnog odbora [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] za 2018. za širenje, razvoj i obrazovanje u astronomiji.

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je i odrasla u [[Švicarska|Švicarskoj]]; njeni roditelji su bili Šveđani.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.aaas.org/news/science-honors-universe-awareness-spore-award|title=Science Honors &quot;Universe Awareness&quot; with SPORE Award|website=American Association for the Advancement of Science|language=en|access-date=12. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Inspirisana profesorom fizike u srednjoj školi, nastavila je karijeru u nauci. Studirala je fiziku na [[École Polytechnique Fédérale de Lausanne]] i diplomirala 2000.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=22. 5. 2012|title=Carolina Ödman-Govender (PH'00, DR'03)|url=https://actu.epfl.ch/news/carolina-odman-govender-ph-00-dr-03/ |publisher=EPFL |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.epflalumni.ch/chapters/|title=Chapters|publisher=EPFL Alumni|language=en-US|access-date=12. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eresearch.ac.za/presentations-2019-day-one|title=Presentations 2019: Day one {{!}} eResearch Africa Conference|website=www.eresearch.ac.za|language=en|access-date=12. 7. 2019|archive-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190712234208/http://www.eresearch.ac.za/presentations-2019-day-one|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Doktorirala je na [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]], gdje je bila član [[Trinity Hall]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.atoptics.co.uk/atoptics/rayim8.htm|title=Crepuscular rays|website=www.atoptics.co.uk|access-date=12. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Konsultovala je i [[UNESCO]], radeći na uticaju nauke i tehnologije u društvu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zainteresovala se za filozofske aspekte nauke; na primjer, zašto su ljudi zainteresirani za astronomiju.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Istraživanje i karijera ==
[[File:Arrival in Hyderabad (1427725363).jpg|left|thumb|Carolina Ödman u autoportretu 2007.]]
Od 2004. do 2005. bila je postdoktorska stipendistkinja Marie Curie Skłodowske na [[Universita degli studi di Roma &quot;La Sapienza&quot;]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://odman.org|title=CV of Carolina Odman}}&lt;/ref&gt; Radila je u kosmologiji na nekoliko tema kao što su [[tamna energija]], analiza kosmičkih mikrotalasnih pozadinskih podataka i inflacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://inspirehep.net/literature?sort=mostrecent&amp;size=25&amp;page=1&amp;q=find+author+odman,+c.&amp;ui-citation-summary=true|title=INSPIRE|website=inspirehep.net}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. pridružila se [[Univerzitet Leiden|Univerzitetu Leiden]] kao međunarodni projektni menadžer, gdje je radila sa [[George Miley|Georgeom Mileyjem]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Između ostalih dostignuća, ovo je uključivalo uspostavljanje radne grupe za astronomiju za Afriku i vođenje Universe Awareness (UNAWE).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cosmoquest.org/x/365daysofastronomy|title=Citizen Science|website=cosmoquest.org|language=en-US|access-date=12. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ödman|first=Carolina|date=august 2007|title=Making young children aware of the universe|journal=Astronomy &amp; Geophysics|volume=48|issue=4|pages=4.20–4.21|doi=10.1111/j.1468-4004.2007.48420.x|issn=1468-4004|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Universe Awareness je program koji inspiriše djecu o astronomiji, dopirući do preko 400.000 djece u preko 60 zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unawe.org/updates/2018_IAU_Prize_Carolina_Odman-Govender/|title=Special IAU Prize Awarded to First Universe Awareness Project Manager {{!}} UNAWE|website=www.unawe.org|access-date=12. 7. 2019|archive-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190712234159/https://www.unawe.org/updates/2018_IAU_Prize_Carolina_Odman-Govender/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unawe.org/|title=UNAWE|website=www.unawe.org|access-date=12. 7. 2019|archive-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190712234201/https://www.unawe.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pridružila se projektu Square Kilometer Array na [[Južnoafrička astronomska opservatorija|Južnoafričkoj astronomskoj opservatoriji]] 2010. U 2011. postala je direktorica akademskog razvoja na [[Afrički institut za matematiku|Afričkom institutu za matematiku]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.meltwater.com/za/blog/celebrating-women-in-tech-in-africa-this-international-womens-day/|title=Celebrating Women in Tech in Africa this International Women's Day|last=Dods|first=Philippa|date=8. 3. 2019|website=South Africa — Meltwater|language=en|access-date=12. 7. 2019|archive-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190712234156/https://www.meltwater.com/za/blog/celebrating-women-in-tech-in-africa-this-international-womens-day/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. dobila je nagradu za nauku za onlajn resurse u obrazovanju (SPORE) za svoj rad na Universe Awareness.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Journal Science honors 'Universe Awareness' with award |publisher=American Association for the Advancement of Science |url=https://www.eurekalert.org/news-releases/908715 |website=EurekAlert! |access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://woxy.co/video/VT6xxZgy5g8/carolina-odman-govender-ingenieure-scien|title=Carolina Ödman-Govender, Ingénieure Sciences Physiques, 2000 – Video|last=WOXY.CO|website=WOXY.CO|language=en|access-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190712234205/https://woxy.co/video/VT6xxZgy5g8/carolina-odman-govender-ingenieure-scien|archive-date=12. 7. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bila je dio tima koji je kreirao projekat [[GalileoMobile]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://galileoteachers.org/making-the-world-a-better-place/|title=Making the World a Better Place {{!}} Galileo Teacher Training Program|website=galileoteachers.org|access-date=12. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. postala je pomoćni direktor za razvoj i širenje na Međuuniverzitetskom institutu za intenzivnu astronomiju podataka (IDIA) i vanredni profesor na [[Univerzitet Western Cape|Univerzitetu Western Cape]].&lt;ref name=&quot;uwc&quot; /&gt;

Godine 2021. nagrađena je Nagradom za komunikaciju 2020/2021 Nacionalnog naučnog i tehnološkog foruma (NSTF),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nstf.org.za/wp-content/uploads/2022/05/21WinnersMediaRelease.pdf|title=National Science and Technology Forum 2020/2021 Award Winners|website=nstf.org.za|language=en-US|access-date=15. 11. 2022|archive-date=11. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811084825/https://nstf.org.za/wp-content/uploads/2022/05/21WinnersMediaRelease.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;za preoblikovanje načina na koji se nauka prenosi široj javnosti, a posebno za istraživanje u izgradnji naučnog rječnika na afričkim jezicima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prof Carolina Ödman {{!}} For reshaping how science is communicated to the general public and in particular research into building a scientific vocabulary in African languages. |url=https://nstf.org.za/2022/04/19/prof-carolina-odman/ |publisher=[[National Science and Technology Forum]] (NSTF) |access-date=17. 11. 2022 |date=2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Haggard |first1=Kerry |title=The NSTF-South32 Awards |url=https://mg.co.za/special-reports/2021-10-01-the-nstf-south32-awards/ |access-date=17. 11. 2022 |work=The Mail &amp; Guardian |date=1. 10. 2021 |language=en-ZA |quote=Communication Award:  Professor Carolina Öddman from the Inter-University Institute for Data Intensive Astronomy at the University of the Western Cape (UWC) won for her outstanding promotion of academic research and teaching in science for development. She made significant contributions to the multi-disciplinary research into building a scientific vocabulary in African languages at UWC. ...}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život i smrt ==
Bila je udata za Kevina Govendera u Južnoj Africi. Imali su dva sina.&lt;ref name=&quot;Scientist 2015&quot;&gt;{{cite web | title=Carolina Ödman-Govender | website=Ignite – Global Fund for Women | date=15. 1. 2015 | url=https://ignite.globalfundforwomen.org/be-the-spark/carolina-%C3%B6dman-govender | access-date=17. 11. 2022 | archive-date=17. 11. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221117130439/https://ignite.globalfundforwomen.org/be-the-spark/carolina-%C3%B6dman-govender | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Shaikh 2016&quot;&gt;{{cite web | last=Shaikh | first=Nabeelah | title=Gazing at the stars pays off for KZN man | website=IOL | date=27. 3. 2016 | url=https://www.iol.co.za/news/south-africa/kwazulu-natal/gazing-at-the-stars-pays-off-for-kzn-man-2001891 | access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2018, dijagnosticiran joj je adenokarcinom pankreasa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://carolune.org/cancer/|title=Carolina Ödman|website=carolune.org|language=en-US|access-date=15. 11. 2022|archive-date=16. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116002708/https://carolune.org/cancer/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;!--She continued to work and travel through her illness and treatment cycles.{{Cn|date=novembar 2022}}--&gt; Umrla je u [[Cape Town]]u 15. novembra 2022.&lt;ref name=argus&gt;{{cite news |last1=Thebus |first1=Shakirah |title=Death of astrophysicist professor Carolina Ödman leaves loved ones feeling profound loss |url=https://www.iol.co.za/capeargus/news/death-of-astrophysicist-professor-carolina-oedman-leaves-loved-ones-feeling-profound-loss-8bbf92b7-116e-424c-a58f-d98db6c2143a |access-date=17. 11. 2022 |work=[[Cape Argus]] |publisher=[[Independent Online (South Africa)|Independent Online]] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Remembering Prof. Carolina Ödman-Govender |url=http://www.africanastronomicalsociety.org/2022/11/16/passing-of-prof-caroline-odman/ |website=African Astronomical Society |date=16. 11. 2022 |access-date=16. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=With great sadness, we communicate the passing of our colleague and friend, Carolina Ödman-Govender. Carolina was an Associate Professor at the UWC and Associate Director: Development &amp; Outreach for the IDIA. (1/4) |url=https://twitter.com/IAU_Outreach/status/1592759582195351555 |website=IAU OAO on Twitter |access-date=16. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* {{cite journal | last1=Melchiorri | first1=Alessandro | last2=Mersini | first2=Laura | last3=Ödman | first3=Carolina J. | last4=Trodden | first4=Mark | title=The state of the dark energy equation of state | journal=Physical Review D | volume=68 | issue=4 | date=12. 8. 2003 | page=043509 | issn=0556-2821 | doi=10.1103/physrevd.68.043509| arxiv=astro-ph/0211522 | bibcode=2003PhRvD..68d3509M | s2cid=119460205 }}
* {{cite journal | last=Ödman | first=Carolina J. | title=Astronomy for Development – A story from South Africa | journal=Proceedings of the International Astronomical Union | publisher=Cambridge University Press (CUP) | volume=15 | issue=S367 | year=2019 | issn=1743-9213 | doi=10.1017/s1743921321000867 | pages=168–175| s2cid=245386517 }}
* {{cite journal | last1=Ödman-Govender | first1=Carolina J | last2=Kelleghan | first2=Deirdre | title=Astronomical Perspectives for Young Children | url=https://archive.org/details/sim_science_2011-08-26_333_6046/page/1106 | journal=Science | publisher=American Association for the Advancement of Science (AAAS) | volume=333 | issue=6046 | date=26. 8. 2011 | issn=0036-8075 | doi=10.1126/science.1196982 | pages=1106–1107| pmid=21868665 | bibcode=2011Sci...333.1106O | s2cid=206529594 }}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak astronoma]]
* [[Spisak astronomkinja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Carolina Ödman-Govender}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ödman-Govender, Carolina}}
[[Kategorija:Švicarski astronomi]]
[[Kategorija:Biografije, Le Cap]]
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Umrli 2022.]]</text>
      <sha1>mgydvpym386v9e124zgcl74gbyerqqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Commonwealth Fusion Systems</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504864</id>
    <revision>
      <id>3715571</id>
      <parentid>3675023</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:42:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17557" sha1="h97z8web1me6f9mgr4650jedrkp7vi9" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| industrija         = [[Energetika|Energija]]
| logo               = Logo for Commonwealth Fusion Systems.svg
}}

'''Commonwealth Fusion Systems''' ('''CFS''') je američka kompanija [[Fuzijska energija|za fuzijsku energiju]] osnovana 2018. u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu, Massachusetts,]] nakon [[Spin-off (korporativni)|izdvajanja]] iz [[Masačusetski institut za tehnologiju|Massachusetts Institute of Technology]] (MIT). Navedeni cilj je izgradnja male [[Fuzijska energija|fuzijske elektrane]] prema projektu [[ARC fuzijski reaktor|ARC]] [[tokamak]]a.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.mit.edu/2018/mit-newly-formed-company-launch-novel-approach-fusion-power-0309|title=MIT and newly formed company launch novel approach to fusion power|date=9. 3. 2018|website=MIT News {{!}} Massachusetts Institute of Technology|language=en|access-date=7. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; Učestvovao je u shemi za inovacije javnog i privatnog znanja INFUSE [[Ministarstvo energetike Sjedinjenih Država|Ministarstva energetike Sjedinjenih Država]], s nekoliko nacionalnih laboratorija i univerziteta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scitechdaily.com/future-zero-emissions-power-plants-scientists-collaborate-on-development-of-commercial-fusion-energy/|title=Future Zero-Emissions Power Plants: Scientists Collaborate on Development of Commercial Fusion Energy|last=Laboratory|first=Princeton Plasma Physics|date=2. 1. 2021|website=SciTechDaily|language=en-US|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
CFS je osnovan 2018. godine kao spin-off MIT [[MIT Plasma Science and Fusion Center|centra za nauku i fuziju plazme]].&lt;ref name=&quot;nature&quot;&gt;{{Cite journal|last=Tollefson|first=Jeff|date=9. 3. 2018|title=MIT launches multimillion-dollar collaboration to develop fusion energy|journal=Nature|language=EN|volume=555|issue=7696|pages=294–295|doi=10.1038/d41586-018-02966-3}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog finansiranja od 50 miliona dolara u 2018. od [[italija]]nske multinacionalne kompanije [[Eni]],&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; CFS je zatvorio svoju [[Serija A runda|srundu serije A]] finansiranja rizičnog kapitala u 2019. sa ukupno 115 miliona američkih dolara u finansiranju od [[Eni]]ja,&lt;ref name=&quot;guardian1&quot;&gt;{{Cite news|last=Devlin|first=Hannah|title=Nuclear fusion on brink of being realised, say MIT scientists|url=https://www.theguardian.com/environment/2018/mar/09/nuclear-fusion-on-brink-of-being-realised-say-mit-scientists|access-date=16. 4. 2018|work=The Guardian|date=9. 3. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Bill Gates]]ov [[Breakthrough Energy Ventures]], [[Vinod Khosla|Vinod Khosla-in]] [[Khosla Ventures]] i drugi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://qz.com/1402282/in-search-of-clean-energy-investments-in-nuclear-fusion-startups-are-heating-up/|title=In search of clean energy, investments in nuclear-fusion startups are heating up|last=Rathi|first=Akshat|date=26. 9. 2018|website=Quartz|access-date=4. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release|date=27. 6. 2019|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/commonwealth-fusion-systems-raises-115-million-and-closes-series-a-round-to-commercialize-fusion-energy-300875732.html|title=Commonwealth Fusion Systems Raises $115 Million and Closes Series A Round to Commercialize Fusion Energy|website=PR Newswire|access-date=27. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; CFS je prikupio dodatnih 84 miliona američkih dolara u seriji A2 sredstava od [[singapur]]skih [[Temasek Holdings|Temasek]], [[Norveška|norveških]] [[Ekvinor|Equinor]] i Devonshire Investors, kao i od prethodnih investitora.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite press release|title=Commonwealth Fusion Systems Raises $ 84 Million in A2 Round|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/commonwealth-fusion-systems-raises-84-million-in-a2-round-301064766.html|date=26. 5. 2020|website=www.prnewswire.com|language=en|access-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Od oktobra 2020. godine, CFS je imao oko 100 zaposlenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aut|first=Kramer David|date=13. 10. 2020|title=Investments in privately funded fusion ventures grow|url=https://physicstoday.scitation.org/do/10.1063/PT.6.2.20201013a/abs/|journal=Physics Today|language=EN|volume=2020|issue=2|pages=1013a|bibcode=2020PhT..2020b1013.|doi=10.1063/PT.6.2.20201013a}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2020. godine kompanija je prijavila značajan napredak u fizičkom i inženjerskom dizajnu [[SPARC (tokamak)|SPARC tokamaka]],&lt;ref name=&quot;nyt20209&quot;&gt;{{Cite news|last=Fountain|first=Henry|date=29. 9. 2020|title=Compact Nuclear Fusion Reactor Is 'Very Likely to Work,' Studies Suggest|language=EN|work=New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/09/29/climate/nuclear-fusion-reactor.html|access-date=29. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cfs.energy/news-and-media/new-scientific-papers-predict-historic-results-for|title=New Scientific Papers Predict Historic Results for Commonwealth Fusion Systems' Approach to Commercial Fusion Energy|website=Commonwealth Fusion Systems|access-date=8. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; i u oktobru 2020. godine razvoj novog visokotemperaturnog superprovodljivog kabla, nazvanog VIPER.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cfs.energy/news-and-media/new-high-temperature-superconductor-hts-cable-demonstrates|title=New High-Temperature Superconductor (HTS) Cable Demonstrates High Performance|website=Commonwealth Fusion Systems|access-date=8. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.psfc.mit.edu/news/2020/superconductor-technology-for-smaller-sooner-fusion|title=Superconductor technology for smaller, sooner fusion|website=MIT PSFC|access-date=8. 10. 2020|archive-date=27. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210327210142/https://www.psfc.mit.edu/news/2020/superconductor-technology-for-smaller-sooner-fusion|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U periodu od 9 mjeseci od 2019. do 2020. godine, kompanija je kupila preko 186 milja žice u dužinama od 400-600 metara od dobavljača, više nego što su neki prodavci proizveli u prethodnih 6 godina.&lt;ref&gt;Molodyk, A., et al. &quot;Development and large volume production of extremely high current density YBa2Cu3O7 superconducting wires for fusion.&quot; Scientific reports 11.1 (2021): 1-11.&lt;/ref&gt;

U martu 2021., CFS je najavio planove za izgradnju sjedišta, proizvodnje i istraživačkog kampusa (uključujući SPARC tokamak) u [[Devens, Massachusetts|Devensu, Massachusetts]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/2021/03/03/business/mit-energy-startup-homes-fusion-with-plans-47-acre-site-devens/|title=MIT energy startup homes in on fusion, with plans for 47-acre site in Devens|last=Chesto|first=Jon|date=3. 3. 2021|website=BostonGlobe.com|language=en-US|access-date=3. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cfs.energy/news-and-media/commonwealth-fusion-systems-selects-47-acre-site-in|title=Commonwealth Fusion Systems Selects 47-Acre Site in Devens, Mass., for Historic Commercial Fusion Energy Campus|website=Commonwealth Fusion Systems|access-date=7. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Također 2021. godine, izvršni direktor Bob Mumgaard imenovan je u upravni odbor [[Udruženje fuzione industrije|Fusion Industry Association]], koji je osnovan kao neprofitno udruženje s fokusom na borbu protiv klimatskih promjena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://finance.yahoo.com/finance/news/fusion-industry-association-announces-independent-172300422.html|title=Fusion Industry Association Announces Independent Incorporation and Expansion|date=5. 5. 2021|website=[[Yahoo! Finance]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210916234739/https://finance.yahoo.com/finance/news/fusion-industry-association-announces-independent-172300422.html|archive-date=16. 9. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2021. kompanija je najavila demonstraciju [[Visokotemperaturna superprovodljivost|visokotemperaturnog superprovodljivog]] magneta, sposobnog da generiše magnetna polja od 20 Tesla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://news.mit.edu/2021/MIT-CFS-major-advance-toward-fusion-energy-0908|title=MIT-designed project achieves major advance toward fusion energy|website=MIT News {{!}} Massachusetts Institute of Technology|language=en|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cfs.energy/news-and-media/cfs-commercial-fusion-power-with-hts-magnet/|title=Commonwealth Fusion Systems creates viable path to commercial fusion power with world's strongest magnet|website=www.cfs.energy|language=en|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Prema New York Timesu, ovo je bio uspješan test &quot;...najmoćnije svjetske verzije tipa magneta ključnog za mnoge napore fuzije...&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Reed|first=Stanley|date=18. 10. 2021|title=Nuclear Fusion Edges Toward the Mainstream|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2021/10/18/business/fusion-energy.html|access-date=30. 10. 2021|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2021., kompanija je prikupila dodatnih 1,8 milijardi dolara u sredstvima Serije B za izgradnju i upravljanje SPARC tokamakom,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/articles/nuclear-fusion-startup-lands-1-8-billion-as-investors-chase-star-power-11638334801|title=Nuclear-Fusion Startup Lands $1.8 Billion as Investors Chase Star Power|date=1. 12. 2021|website=[[Wall Street Journal]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211201051736/https://www.wsj.com/articles/nuclear-fusion-startup-lands-1-8-billion-as-investors-chase-star-power-11638334801|archive-date=1. 12. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; koji su finansirali [[Temasek Holdings]], [[Google]], [[Bill Gates]] i [[Eni]].&lt;ref name=&quot;La Stampa&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www-lastampa-it.translate.goog/economia/2023/03/09/news/eni_si_allea_con_lamericana_cfs_per_la_fusione_nucleare_il_primo_prototipo_nel_2025-12684531/?_x_tr_sl=it&amp;_x_tr_tl=en&amp;_x_tr_hl=it&amp;_x_tr_pto=wapp|title=Eni joins forces with the American CFS for nuclear fusion: the first prototype in 2025|date=9. 3. 2023|publisher=[[La Stampa]]|language=it|access-date=12. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

U decembru je kompanija započela izgradnju SPARC-a u [[Devens, Massachusetts|Devensu, Massachusetts]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.technologyreview.com/2022/02/23/1045122/fusion-power-mit-startup-commonwealth/|title=A hole in the ground could be the future of fusion power|last=Temple|first=James|website=MIT Technology Review|language=en|access-date=3. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

U martu 2022., Axios je izvijestio da se kao rezultat sankcija protiv Rusije, CFS suočio sa značajnim problemima u lancu snabdijevanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.axios.com/sanctions-threaten-commonwealth-supply-chain-cbd6bc83-af39-4a1c-a922-271877354e06.html|title=Scoop: Russia sanctions threaten Commonwealth's supply chain|date=21. 3. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Do kraja 2022., CFS je narastao na otprilike 350 zaposlenih i spremao se preseliti u svoj kampus u Devensu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Birthplace of a fusion industry? Commonwealth Fusion Systems prepares to open Devens campus|work=The Harvard Press|location=Harvard, Massachusetts|date=21. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

Svečano otvaranje kampusa Devens održano je u februaru 2023.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Commonwealth Fusion Systems celebrates newest campus at Devens|last=Shane Rhodes|work=[[Sentinel &amp; Enterprise]]|location=Fitchburg, Massachusetts|date=16. 2. 2023|url=https://www.sentinelandenterprise.com/2023/02/16/commonwealth-fusion-systems-celebrates-newest-campus-at-devens/}}&lt;/ref&gt;

U martu 2023. godine, Eni i Cfs potpisali su višegodišnji ugovor o saradnji u pribavljanju komponenti i odobrenja neophodnih za izgradnju prve SPARC eksperimentalne elektrane, kao i izgradnju prve Arc elektrane i identifikaciju zemalja koje bi mogle biti zainteresovane da budu domaćini.&lt;ref name=&quot;La Stampa&quot;/&gt;

U maju 2023. [[Ministarstvo energetike Sjedinjenih Država]] odobrilo je kompaniji dodatna sredstva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nextbigfuture.com/2023/05/eight-nuclear-fusion-companies-get-a-total-of-46-million.html|title=Eight Nuclear Fusion Companies Get a Total of $46 Million|last=Wang|first=Brian|date=31. 5. 2023|website=NextBigFuture.com|language=en-US|access-date=2. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;

CFS je 2024. godine najavio planove za izgradnju prve svjetske komercijalne nuklearne fuzijske elektrane u industrijskom centru James River u [[Chesterfield County, Virginia|okrugu Chesterfield, Virginia]]. Postrojenje će proizvoditi oko 400 MWe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rictoday.6amcity.com/business/cfs-worlds-first-fusion-power-plant-richmond-va|title=World's first commercial fusion power plant coming to Chesterfield|date=2024-12-18|website=6AM - RICtoday|language=en|access-date=2024-12-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Virginia to host world's first fusion power plant|work=Virginia Mercury|date=December 18, 2024|url=https://virginiamercury.com/2024/12/18/virginia-to-host-worlds-first-fusion-power-plant/}}&lt;/ref&gt;

== Tehnologija ==
CFS namjerava demonstrirati neto pozitivnu energiju u tokamaku putem [[SPARC (tokamak)|SPARC tokamaka]], koji će utrti put za električno ARC postrojenje od više stotina MW.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eapsweb.mit.edu/news/2018/new-approach-fusion-energy|title=A New Approach to Fusion Energy Starts Today {{!}} MIT Department of Earth, Atmospheric and Planetary Sciences|website=eapsweb.mit.edu|access-date=9. 4. 2019|archive-date=11. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411162919/https://eapsweb.mit.edu/news/2018/new-approach-fusion-energy|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Greenwald|first=Martin|date=2019|title=Fusion Energy: Research at the Crossroads|journal=Joule|language=en|volume=3|issue=5|pages=1175–1179|doi=10.1016/j.joule.2019.03.013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Creely|first=A. J.|last2=Greenwald|first2=M. J.|last3=Ballinger|first3=S. B.|last4=Brunner|first4=D.|last5=Canik|first5=J.|last6=Doody|first6=J.|last7=Fülöp|first7=T.|last8=Garnier|first8=D. T.|last9=Granetz|first9=R.|date=2020|title=Overview of the SPARC tokamak|journal=Journal of Plasma Physics|language=en|volume=86|issue=5|bibcode=2020JPlPh..86e8602C|doi=10.1017/S0022377820001257|issn=0022-3778}}&lt;/ref&gt; Planiraju da to postignu ugradnjom [[Superprovodni magnet|superprovodljivog magneta]] velikog otvora i velikog polja (20 [[Tesla]]) napravljenog od VIPER-a, superprovodljive trake [[Itrij barij bakar oksid|od itrij-barij-bakrenog oksida]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mit-20210908&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.mit.edu/2021/MIT-CFS-major-advance-toward-fusion-energy-0908|title=MIT-designed project achieves major advance toward fusion energy|last=Chandler|first=David|date=8. 9. 2021|website=MIT|access-date=8. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Kao [[Visokotemperaturna superprovodljivost|visokotemperaturni superprovodnik]], VIPER može izdržati veće [[Električna struja|električne struje]] i [[Magnetno polje|magnetna polja]] nego što je to ranije bilo moguće. Prethodni tokamaci koristili su bakrene ili superaprovodljive magnete niske temperature koji moraju biti velike veličine da bi stvorili magnetsko polje koje je neophodno za postizanje neto energije. CFS visokotemperaturni superprovodnički magnet je namijenjen stvaranju mnogo jačih magnetnih polja, omogućavajući tokamacima da budu mnogo manji.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citation|title=PR Newswire|date=2005|url=http://dx.doi.org/10.4135/9781412952545.n322|location=Thousand Oaks, CA United States|publisher=SAGE Publications, Inc.|isbn=9780761927334|access-date=28. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Prvi magnet ove vrste napravljen je i testiran 2021. Magnet u obliku slova D sastojao se od 16 slojeva, od kojih je svaki sadržavao HTS traku. Bio je težak 10 tona i visok 8 stopa, uključujući 165 milja trake. [[SPARC (tokamak)|SPARC]] će uključivati 18 sličnih magneta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Tehnologija magneta koja se koristi u SPARC-u ima za cilj da pruži &quot;svijetu jasan put ka snazi fuzije&quot;,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; prema CFS CEO Bobu Mumgaardu.

Od oktobra 2024., SPARC ima za cilj da počne sa radom 2026. godine, sa ciljem da pokaže neto snagu (Q &gt; 1) 2027.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|last=Crownhart|first=Casey|title=Inside a fusion energy facility|url=https://www.technologyreview.com/2024/10/31/1106384/inside-a-fusion-energy-facility/|access-date=3 November 2024|agency=MIT Technology Review|date=1 October 2024}}&lt;/ref&gt; CFS također planira izgradnju elektrane na osnovu ARC dizajna&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=MIT and newly formed company launch novel approach to fusion power|url=https://news.mit.edu/2018/mit-newly-formed-company-launch-novel-approach-fusion-power-0309|date=9. 3. 2018|first=David|last=Chandler|access-date=16. 4. 2018|work=MIT News|ref=MIT1}}&lt;/ref&gt; početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www-eni-com.translate.goog/it-IT/attivita/collaborazione-commonwealth-fusion-systems.html?_x_tr_sl=it&amp;_x_tr_tl=en&amp;_x_tr_hl=it&amp;_x_tr_pto=wapp#:~:text=Commonwealth%20Fusion%20Systems%20%C3%A8%20uno,industrializzazione%20l%27energia%20da%20fusione.|title=Eni and Commonwealth Fusion Systems, together for fusion energy|publisher=[[Eni]]}}&lt;/ref&gt; I SPARC i ARC planiraju da koriste gorivo [[deuterij]] - [[tricij]].

Predviđa se da će SPARC imati goruću plazmu. To znači da bi proces fuzije bio pretežno samozagrijavanje.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|date=12. 6. 2020|title=''Nuclear Fusion'' Articles Based on Papers Presented at the 27th Fusion Energy Conference|url=http://dx.doi.org/10.1088/1741-4326/ab8cb6|journal=Nuclear Fusion|volume=60|issue=7|pages=079801|bibcode=2020NucFu..60g9801.|doi=10.1088/1741-4326/ab8cb6|issn=0029-5515}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==
 

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Fusion power|state=collapsed}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:CS1 Italian-language sources (it)]]
[[Kategorija:Kompanije fuzijske energije]]</text>
      <sha1>h97z8web1me6f9mgr4650jedrkp7vi9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubravka Oraić Tolić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505206</id>
    <revision>
      <id>3715614</id>
      <parentid>3713893</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17494" sha1="qhvjh3srttt8dm31tywv65jpgdzrlje" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Dubravka Oraić Tolić
| slika           = Dubravka_Oraić_Tolić.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja i godine|1943|8|1}}
| mjesto_rođenja  = [[Slavonski Brod]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| zanimanje       = Pjesnikinja, esejist i prevoditeljica
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}
'''Dubravka Oraić Tolić''' (1. august 1943) jest hrvatska pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica i teoretičarka književnosti i kulture.&lt;ref&gt;{{cite web |title=dr.sc. Dubravka Oraić Tolić, red. prof. |url=https://theta.ffzg.hr/ECTSarhiva/2016/Osoba/Index/5293 |website=University of Zagreb - Faculty of Philosophy |access-date=1. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođena je 1. augusta 1943. u Slavonskom brodu, osnovnu školu je završila u selu Donji Andrijevci kod Slavonskog Broda,&lt;ref&gt;[https://repozitorij.unisb.hr/islandora/object/unisb:76 Lexicon of writers from Slavonski Brod]{{Mrtav link}}. Edited by Ivan Stipić, Mirna Grubanović, Darija Mataić Agičić. Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski Brod – Društvo hrvatskih književnika, 2016.&lt;/ref&gt; gdje je upoznala svog budućeg supruga Benjamina Tolića. Studirala je filozofiju i ruski jezik s književnošću u Zagrebu (1962–1966) i Beču (1967–1969). Magistrirala je tezom o pejzažu u opusu A. G. Matoša i doktorirala tezom o citatima iz književnosti i kulture.

Od 1971. do 1998. radila je na Odsjeku za književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Bila je redovni profesor teorije književnosti i kulture do penzionisanja 2014.&lt;ref&gt;{{cite web |title=dr.sc. Dubravka Oraić-Tolić, red. prof. (u mirovini) {{!}} Rusistika |url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=99 |website=University of Zagreb - Faculty of Philosophy |access-date=1. 11. 2023 |language=hr |archive-date=24. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230924125438/http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/?page_id=99 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Predavala je kao gostujući profesor na [[Univerzitet u Minhenu|Univerzitetu u Minhenu]] (1992) i [[Univerzitet u Göttingenu|Göttingenu]] (2007). Učestvovala je na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Peč, Petrograd, Rovereto, Veszprém).

U suradnji s [[Ivo Frangeša|Ivom Frangešom]] uređivala je biblioteke ''Kritički portreti hrvatskih slavista'' i ''Enciklopediju hrvatske književnosti'' te ''Biblioteku L'' Instituta za književnost Filozofskog fakulteta s [[Krešimir Nemec|Krešimirom Nemecom]] i [[Viktor Žmegač|Viktorom Žmegačkim]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Oraić Tolić, Dubravka {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45365 |website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;spid0=1&amp;spv0=PISCI+-+LEKSIKON&amp;xm0=1&amp;selectedId=4001398 Lexicon of Croatian writers]. Edited by Krešimir Nemec, Dunja Fališevac and Darko Novaković. Zagreb: Školska knjiga, 2000.&lt;/ref&gt; Uredila je seriju almanaha s [[Erno Kulcsárom Szabo]]m sa Univerziteta Eötvös Loránd u Budimpešti,&lt;ref&gt;Szabó, Ernő Kulcsár; Tolić, Dubravka Oraić; Kékesi, Zoltán; Kelemen, Pál (2008). [https://books.google.com/books?id=AnILAQAAMAAJ Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften] (in German). Braumüller. ISBN 978-3-7003-1642-8.&lt;/ref&gt; sarađivala na projektu [[Aleksanadr Flaker|Aleksandra Flakera]] ''Rječnik ruske avangarde'' i ''Zagrebački rječnik kulture 20. stoljeća'',&lt;ref&gt;Nisula, Dasha C. (2008). &quot;[https://www.jstor.org/stable/20459639 Review of American Scream; Palindrome Apocalypse]&quot;. The Slavic and East European Journal. 52 (1): 150–151. [https://www.worldcat.org/search?q=n2:0037-6752 ISSN 0037-6752]&lt;/ref&gt; i objavila oko 150 naučnih i stručnih radova iz teorije kulture, te iz hrvatske i ruske književnosti.

Redovna je članica [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] (HAZU),&lt;ref&gt;{{cite web |title=Oraić Tolić Dubravka – HAZU |url=https://www.info.hazu.hr/en/clanovi/oraic-tolic-dubravka/ |access-date=1. 11. 2023 |website=Croatian Academy of Sciences and Arts}}&lt;/ref&gt; članica [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]],&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dubravka Oraić Tolić |url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/dubravka-oraic |website=Society of Croatian Writers |access-date=1. 11. 2023 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; članica Hrvatskog centra P.E.N., te profesorica emeritus i potpredsjednica Matice hrvatske&lt;ref&gt;{{cite web |title=Authors - Dubravka Oraić Tolić |url=https://www.matica.hr/knjige/autor/701/ |access-date=1. 11. 2023 |website=www.matica.hr |publisher=Matica hrvatska}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=President Milanović Meets with Matica Hrvatska Leadership |url=https://www.predsjednik.hr/en/news/president-milanovic-meets-with-matica-hrvatska-leadership/ |access-date=2. 11. 2023 |website=President of the Republic of Croatia - Zoran Milanović |language=en-US}}&lt;/ref&gt; (gdje je od 2012. do 2021. uređivala i časopis Hrvatska revija). Postala je glavna urednica časopisa Forum, mjesečnog izdanja HAZU, 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |editor-last=Oraić Tolić |editor-first=Dubravka |title=God. 61 (2022), knj. 94, br. 1-3 (siječanj-ožujak) / glavna i odgovorna urednica Dubravka Oraić Tolić |url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=2483746 |access-date=2. 11. 2023 |website=dizbi.hazu.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
Majka je [[Iva Tolić|Ive Tolić]], biofizičarke, akademske i univerzitetske profesorice.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IVA TOLIĆ: ‘Kad ste znanstvenik, nikoga ne zanima vaš spol, samo ideje i otkrića’ |url=https://www.nacional.hr/iva-tolic-kad-ste-znanstvenik-nikoga-ne-zanima-vas-spol-samo-ideje-i-otkrica/ |website=[[Nacional (weekly)|Nacional]] |date=5. 2. 2023 |trans-title=IVA TOLIĆ: 'When you are a scientist, nobody cares about your gender, only ideas and discoveries' |lang=hr |access-date=3. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Objavila je oko dvadeset autorskih knjiga različita žanrova, od književnonaučne proze i [[esej]]istike do poezije, romana i putopisa. Uredila je i petnaestak knjiga te nekoliko prijevoda iz ruske književnosti 20. stoljeća.

===Knjige===
Književnonaučna i esejistička djela:

* ''Pejzaž u djelu Antuna Gustava Matoša''. Zagreb: Matica hrvatska, 1980.
* ''Teorija citatnosti''. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1990.
* ''Književnost i sudbina''. Zagreb: Meandar, 1995.
* ''Das Zitat in Literatur und Kunst''. Versuch einer Theorie. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien – Köln – Weimar: Böhlau Verlag, 1995.
* ''Matoševa proza''. U: Zoran Kravar i Dubravka Oraić Tolić, ''Lirika i proza Antuna Gustava Matoša''. Zagreb: Školska knjiga, 1996.
* ''Paradigme 20. stoljeća: Avangarda i postmoderna''. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1996.
* ''Dvadeseto stoljeće u retrovizoru.'' Zagreb: Školska knjiga, 2000.
* ''Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture'' Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.&lt;ref name=&quot;culturenet2016.&quot;&gt;{{Cite web|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/36/21181/www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/postm.html|title=Matica hrvatska - Kolo - Muška moderna i ženska postmoderna|website=haw.nsk.hr|access-date=16. 4. 2024|archive-date=20. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221220104140/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/36/21181/www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/postm.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* ''Männliche Moderne und weibliche Postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur''. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien: Peter Lang, 2008.
* ''Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente.'' Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
* ''Čitanja Matoša''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013.
* ''Hlebnikov i avangard''. Moskva: Vest-Konsalting, 2013.
* ''Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne''. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Peter Lang: Frankfurt am Main – Bern – Bruxelles – New York – Oxford – Warszawa – Wien, 2014.
* ''Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.stav.com.hr/tekuca-kritika/ivan-boskovic-veliko-ime-hrvatske-knjizevne-znanosti-dubravka-oraic-tolic/|title=Ivan Bošković: VELIKO IME HRVATSKE KNJIŽEVNE ZNANOSTI / Dubravka Oraić Tolić – STAV|date=25. 2. 2021|website=web.archive.org|access-date=16. 4. 2024|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225214918/https://www.stav.com.hr/tekuca-kritika/ivan-boskovic-veliko-ime-hrvatske-knjizevne-znanosti-dubravka-oraic-tolic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/od-knjizevnih-citata-do-citiranja-zivota-u-novoj-knjizi-dubravka-oraic-tolic-vraca-pojam-koji-je-uvela-u-znanost-o-knjizevnosti-20190924|title=Od književnih citata do citiranja života: U novoj knjizi Dubravka Oraić Tolić vraća pojam koji je uvela u znanost o književnosti|website=tportal.hr|access-date=16. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
* ''Matoševo pjesništvo''. U: Antun Gustav Matoš: ''Pjesme i Epigrami'' / Dubravka Oraić Tolić: ''Matoševo pjesništvo''. Zagreb: Matica hrvatska, 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.matica.hr/vijenac/722/jedna-knjiga-dva-autorska-potpisa-antun-gustav-matos-i-dubravka-oraic-tolic-32292/|title=Jedna knjiga, dva autorska potpisa: Antun Gustav Matoš i Dubravka Oraić Tolić|website=www.matica.hr|language=hr|access-date=16. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
* ''Zagrebačka stilistička škola: Zlatno doba hrvatske znanosti o književnosti.'' Zagreb: Naklada Ljevak, 2022.

=== Pjesnička djela &lt;ref&gt;''Leksikon hrvatske književnosti: Djela''. Urednica Dunja Detoni Dujmić. Zagreb: Školska knjiga, 2008.&lt;/ref&gt; ===
*''Oči bez domovine''. Zagreb: Naprijed i Centar za kulturu Narodnoga Univerziteta grada Zagreba, 1969.
*''Urlik Amerike''. Zagreb: Univerzitetska naklada Liber, 1981.
*''Palindromska apokalipsa''. Zagreb: Durieux, 1993. 
*''The American Scream. Palyndrome Apocalypse''. Tanslation by Sibelan Forrester, William E. Yuill, and Sonja Bašić. Cover photo by Miroslav Šutej. Portland: Ooligan Press, 2005'''.''' Za prijevod poeme ''The American Scream'' Sibelan Forrester dobila je nagradu Heltd.

=== Roman ===
*''Doživljaji Karla Maloga''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.
*''Doživljaji Karla Maloga''. Zagreb: Hrvatska knjižnica za slijepe, 2021

=== Putopis ===
*''Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2016.&lt;ref name=&quot;HAZU&quot;&gt;Ana Penić, [https://www.glas-slavonije.hr/327960/11/Ljubavna-prica-u-sjeni-deklaracije Ljubavna priča u sjeni deklaracije] (glas-slavonije.hr). Glas Slavonije, 18. ožujka 2018.&lt;/ref&gt;

=== Uredila ===
* ''Intertekstualnost &amp; Intermedijalnost''. Ur. Z. Maković, M. Medarić, D. Oraić [Tolić], P. Pavličić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Univerzitet u Zagrebu, 1988.
* ''Josip Sever:'' ''Borealni konj''. Priredila i uvodni esej napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Mladost, 1989.
* ''Antun Gustav Matoš: Putopisi''. Priredila i pogovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Vinkovci: Privlačica, 1994.
* ''Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92''. Dokumentarna monografija. Uredila i predgovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1992. Hrvatski i engleski jezik. Ilustracije.
* ''Intertekstualnost &amp; Autoreferencijalnost''. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1993.
* ''Kraj stoljeća – krajevi stoljeća''. Radovi s međunarodnoga simpozija, Opatija, 28. 9. – 1. 10. 1997. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. ''Umjetnost riječi'' (Zagreb), 1999., br. 3–4.
* ''Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima'''''.''' Radovi s međunarodnoga simpozija, Lovran, 19. – 23. 5. 2004. Ur. D. Oraić Tolić i E. Kulcsár Szabó. Zagreb: FF press, 2006.
* ''Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften''. Ur. E. Kulcsár Szabó i D. Oraić Tolić. Wien: Wilhelm Braumueller Universitäts-Verlagsbuchhandlung, 2008.
* ''Zagrebačka književnoznanstvena škola''. ''Umjetnost riječi'' (Zagreb), 2009., br. 3–4.
* ''Reinhard Lauer: Povijest ruske književnosti''. Stručna redakcija i pogovor Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2009.
* ''Imaginacije prostora: Centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe''. Ur. D. Oraić Tolić i E. E. Kulcsár Szabó. Zagreb: Disput, 2013.
* ''Hrvatsko proljeće u sjećanjima'' suvremenika: ''Memoarski zapisi u povodu 50-obljetnice Hrvatskoga proljeća (1971–2021).'' Priredila i uvod napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Matica hrvatska, 2021.

=== Prijevodi ===
* Valentin Katajev, ''Trava zaborava'' (trilogija: ''Sveti zdenac, Trava zaborava, Kockica''), Rijeka: Otokar Keršovani, 1975.
* Vladimir Majakovski, ''Rat i mir (svijet)''. ''Gordogan'' (Zagreb), 2, 1980., ''5–6'', 49''–''83.
* Andrej Bjeli, ''Petrograd'', Liber, Zagreb, 1981.
* Velimir Hljebnikov, ''Zangezi. Dometi'' (Rijeka), XIV, 1981., ''6'', 15''–''35.
* Sergej Birjukov: Stihija stihova, ''Treći program hrvatskoga radija'' 2013.'', 85'', 233''–''251.

=== Urednica ===
*Biblioteka Kritički portreti hrvatskih slavista Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu (suurednica, urednik [[Ivo Frangeš]]) 
*Biblioteka Enciklopedija hrvatske književnosti Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu (suurednica, urednik [[Ivo Frangeš]])
*Biblioteka L Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu  (urednica, suurednici [[Krešimir Nemec]] i [[Viktor Žmegač]])
* niz zbornika

=== Uvrštena u antologije ===
*''Antologija savremenih jugoslovenskih pesnikinja 1- 2.'' Beograd: A-Š Delo, 1988.
*''Skupljena baština: Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940. – 1990.'' Pripremio Stijepo Mijović Kočan. Zagreb: Školske novine, 1993. 
*''[[U ovom strašnom času]]'': Antologija suvremene hrvatske lirike. Priredili i predgovor napisali  [[Ivo Sanader]] i [[Ante Stamać]]. Zagreb: Školska knjiga, 1994. 
*''Żywe źródło: Antologia współczesnej poezji chorwackiej.'' Wybór, przekład, noty o autorach Łucja Danielewska. Warszawa: Wydawnictwo Książkowe Ibis, 1996..

== Nagrade ==
* 1969'''.''' Prva nagrada Književnoga fonda mladih &quot;A. B. Šimić&quot; za zbirku pjesama ''Oči bez domovine''.
* 1996. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi
* 2006. Vjesnikova nagrada za knjigu godine za knjigu ''Muška moderna i ženska postmoderna'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.
* 2012. Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za dugogodišnji doprinos Fakultetu
*2012. Državna nagrada, za životno djelo u području humanističkih znanosti&lt;ref name=&quot;HAZU&quot; /&gt;
* 2013. Nagrada HAZU, za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu ''Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[https://info.hazu.hr/upload/File/Dokumenti/Nagrade-HAZU-za-2012.pdf HAZU] ''Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu'', 26. marta 2013. (pristupljeno 13. juna 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - ​Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ (gov.hr);  https://www.gloria.hr/gl/li{{Mrtav link}}festyle/kultura/nagrade-vladmir-nazor-za-2020-posebno-dirljiva-dodjela-domacim-umjetnicima-u-sjeni-pandemije-15081813''&lt;/ref&gt; 
* 2016. Nagrada Josip i Ivan Kozarac, za životno djelo &lt;ref name=&quot;culturenet2016.&quot; /&gt;
* 2018. Nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine za roman ''Doživljaji Karla Maloga'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.
*2021.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo

== Također pogledajte ==
* [[Spisak redovnih akademika HAZU]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/dubravka-oraic Dubravka Oraić Tolić]{{Mrtav link}}, [[Društvo hrvatskih književnika]]
* [https://www.info.hazu.hr/clanovi/oraic-tolic-dubravka/ Dubravka Oraić Tolić], [[HAZU]]
* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45365 Oraić Tolić, Dubravka], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska enciklopedija'']]

{{Dobitnici Nagrade &quot;Vladimir Nazor&quot; za književnost}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Oraić Tolić, Dubravka}}
[[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]</text>
      <sha1>qhvjh3srttt8dm31tywv65jpgdzrlje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Izudin Kapetanović/Edhem Bičakčić)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506417</id>
    <revision>
      <id>3715688</id>
      <parentid>3695161</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:54:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3715688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13836" sha1="at66d9vbpqyj3g2zs7bfezij8gzx86t" xml:space="preserve">{{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
'''Druga [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]''' osnovana je 31. januara 1996, a za predsjednika je prvobitno bio izabran [[Izudin Kapetanović]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/155857|title=Ustavotvorna skupština Federacije BiH danas u Sarajevu potvrdila novu Vladu Federacije BiH|last=|first=|date=31. 1. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527203528/http://www.infobiro.ba/article/155857|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Međutim, 18. decembra 1996. Izudina zamjenjuje [[Edhem Bičakčić]], dok Izudin postaje [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|ministar energije, rudarstva i industrije]]. Vladi je istekao mandat 12. decembra 1998.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/vlada-federacije-bih-u-mandatnom-periodurazdoblju-1998-2000|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 1998-2000.|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=12. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
{{Mandati
| float        = right
| Opis         = Mandati
| Naziv        = 2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| Broj mandata = 15
| Država       = BS
| Širina       = 0.9
|1=SDA|2=HDZ BiH| SDA          = 9
| HDZ BiH      = 6
| Primjedba    = 
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Dužnost
!Vršilac
!Stranka
!Bilješke
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]]
| [[Izudin Kapetanović]]
| rowspan=&quot;2&quot; | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|do 18. decembra 1996.
|-
|[[Edhem Bičakčić]]
|od 18. decembra 1996.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| Zamjenik predsjednika Vlade
| [[Drago Bilandžija]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/pecanin-trojka-je-ucijenjena-kljucni-problem-je-nezanje-nip-nastavlja-ono-sto-je-zapocela-sda/|title=Pećanin: Trojka je ucijenjena. Ključni problem je neznanje, NiP nastavlja ono što je započela SDA|last=BiH|first=N1|date=8. 2. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Ujedno i ministar finansija
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:66%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Ministarstvo
!Ministar
!Stranka
!Zamjenik
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]
| [[Vladimir Šoljić]]
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|[[Hasan Čengić]]
|-
|[[Ante Jelavić]]{{Efn|[[Ante Jelavić]] zamijenio je [[Vladimir Šoljić|Vladimira Šoljića]] 18. decembra 1996.|naziv=šoljić}}
|[[Sakib Mahmuljin]]{{Efn|[[Sakib Mahmuljin]] zamijenio je [[Hasan Čengić|Hasana Čengića]] 22. novembra 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/165624|title=K. Zubak prihvatio da se smijeni H. Čengić|last=|first=|date=20. 11. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527203528/http://www.infobiro.ba/article/165624|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/165678|title=S. Mahmuljin preuzeo dužnost od H. Čengića|last=|first=|date=22. 11. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527203534/http://www.infobiro.ba/article/165678|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|naziv=sakib}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
| [[Avdo Hebib]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/158785|title=Vlada Federacije BiH dala saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji MUP-a BiH|last=|first=|date=9. 5. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527203535/http://www.infobiro.ba/article/158785|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://startbih.ba/clanak/isak-ponosan-sam-na-ljude-kao-sto-je-avdo-hebib-koji-su-uzor-mnogima/230915|title=Isak: Ponosan sam na ljude kao što je Avdo Hebib koji su uzor mnogima @ StartBiH.ba|last=startbih|website=startbih.ba|language=hr|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Mehmed Žilić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/171912|title=M. Žilić u posjeti Mostaru|last=|first=|date=11. 2. 1997|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221648/http://www.infobiro.ba/article/171912|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]]
|[[Mato Tadić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/156112|title=Danas u Sarajevu počeli dvodnevni razgovori o nezavisnom sudstvu u Federaciji BiH|last=|first=|date=13. 2. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221643/http://www.infobiro.ba/article/156112|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/imovina-sudija-i-tuzilaca/sudije-i-tuzioci/mato-tadic/|title=Mato Tadić|website=Imovina sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]]
| [[Drago Bilandžija]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]]
| [[Enver Krešo]]
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Izudin Kapetanović]]{{Efn|[[Izudin Kapetanović]] zamijenio je [[Enver Krešo|Envera Krešu]] 18. decembra 1996.|naziv=enver}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]]
|[[Rasim Gačanović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/156326|title=R. Gačanović: Ne želim da budem paravan|last=|first=|date=21. 2. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221649/http://www.infobiro.ba/article/156326|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za socijalnu politiku]] [[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|i izbjeglice]]
|[[Ferid Alić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/157085|title=F. Alić: Ugovori o zamjeni kuća sa Srbima su nelegalni i nevažeći|last=|first=|date=18. 3. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221642/http://www.infobiro.ba/article/157085|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/preminuo-jedan-od-osnivaca-sda-nekadasnji-federalni-ministar-i-nacelnik-opcine-zenica/2716905/|title=Preminuo jedan od osnivača SDA, nekadašnji federalni ministar i načelnik općine Zenica|last=Fokus.ba|date=7. 9. 2023|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]]
|[[Božo Ljubić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/156263|title=B. Ljubić: Moramo reformisati zdravstveni sustav|last=|first=|date=18. 2. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221650/http://www.infobiro.ba/article/156263|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja, nauke,]] [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|kulture i sporta]]
|[[Fahrudin Rizvanbegović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/172356|title=U Mostaru otvorena sjedišta dva federalna ministarstva|last=|first=|date=26. 2. 1997|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527203527/http://www.infobiro.ba/article/172356|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biserje.ba/rizvanbegovic-bio-bih-nesretan-covjek-kada-bih-imao-samo-jedan-identitet/|title=RIZVANBEGOVIĆ: Bio bih nesretan čovjek kada bih imao samo jedan identitet|last=|date=27. 12. 2019|website=biserje.ba|publisher=Biserje|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]]
|[[Nikola Grabovac]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/156922|title=N. Grabovac: Visokotarifna roba čini 80 posto carinskih prihoda jedne države|last=|first=|date=7. 3. 1996|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221649/http://www.infobiro.ba/article/156922|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{Efn|Do 3. januara 1997, kada postaje zamjenik [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2150910|title=Umro Nikola Grabovac, bivši potpredsjednik vlade BiH|website=www.index.hr|language=hr|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;|naziv=grabovac}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]] i [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|okoliša]]
|[[Ibrahim Morankić]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/1996/odluke/o%20koord%20odb%20za%20rek.html|title=Odluka o formiranju i sastavu Koordinacionog odbora za sprovedbu programa obnove i rekonstrukcije BiH na prostoru Federacije BiH|date=7. 3. 1996|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada FBiH]]|access-date=28. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| [[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]]
|[[Ahmed Smajić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/169007|title=A. Smajić demantuje D. Bilandžiju|last=|first=|date=26. 1. 1997|website=infobiro.ba|publisher=OliveBH d.o.o|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527221649/http://www.infobiro.ba/article/169007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Ministar|Ministar bez portfelja]]
|[[Nedeljko Despotović]]&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
|[[Martin Raguž]]&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://fbihvlada.gov.ba/ Službena stranica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]

{{S-start}}
{{Redoslijed||prije=[[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Haris Silajdžić]])}}
&lt;/small&gt;|naslov=2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;br&gt;{{small|([[Izudin Kapetanović]]/[[Edhem Bičakčić]])}}|poslije=[[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Edhem Bičakčić)|3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;{{small|([[Edhem Bičakčić]])}}&lt;/small&gt;}}
{{S-end}}
{{Sazivi Vlade Federacije BiH}}

[[Kategorija:Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|2. Vlada]]
[[Kategorija:Vlade osnovane 1996.]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>at66d9vbpqyj3g2zs7bfezij8gzx86t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Concert à quatre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507952</id>
    <revision>
      <id>3715572</id>
      <parentid>3637906</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:46:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6804" sha1="br7z78x5e6qcp8k7hahqtc8tausr2xa" xml:space="preserve">Kompozicija '''''Concert à quatre''''' ( ''Koncert za četvoro'' ) je posljednje djelo francuskog kompozitora [[Olivier Messiaen|Oliviera Messiaena]] . Koncert je napisan za četiri solo instrumenta (klavir/piano, violončelo/čelo, flautu, obou) i orkestar.

== Kompozicija ==
Olivier Messiaen je prvobitno razmišljao o tome da napiše koncert za obou solo za [[Heinz Holliger|Heinza Holligera]], a onda kompoziciju za obou, violončelo/čelo, klavir/piano, harfu i orkestar na temu Grace .&lt;ref name=&quot;dingle&quot;&gt;{{Cite book|last=Dingle|first=Christopher|url=https://books.google.com/books?id=K2ebDUfcZwQC&amp;pg=PA306|title=Messiaen's Final Works|publisher=Ashgate Publishing Limited|year=2013|isbn=9780754606338|pages=294–308}}&lt;/ref&gt; Prethodno je koristio samo harfu u njegovim kantatama Prix de Rome .

U svom konačnom obliku (oboa, violončelo/čelo, klavir/piano, flauta i orkestar), ''Concert à quatre'' osmišljen je 1990. godine i započet je u ljeto 1991. godine. Olivier Messiaen je postojano radio na tome sve do decembra iste godine. On je prvobitno zamislio kompoziciju s pet stavova, ali je početkom 1992. njegovo oslabljeno zdravlje usporilo napredak djela i na kraju ga spriječilo da isto završi prije smrti.&lt;ref name=&quot;dingle&quot;/&gt;

Kako sada stoji, djelo ima četiri stava, za koje je Messiaen crpio inspiraciju iz djela [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]], [[Domenico Scarlatti|Scarlattija]] i Rameaua, kao i iz njegovih uobičajenih transkripcija ptičjih pjesama . Njegove bilješke također spominju Dutilleuxa i Constantovu orkestraciju Ravelovog ''Gaspard de la Nuit'' .&lt;ref name=&quot;dingle&quot;/&gt;

Od završenih stavova, Messiaenova udovica, Yvonne Loriod, u saradnji s kompozitorima Georgeom Benjaminom i Heinzom Holligerom, orkestrirala je drugu polovinu prvog i cijeli četvrti stav. Messiaen je ovo potonje u nacrtu partitura opisao kao &quot;potpuno revidiran - ''dobar'' u smislu zvučnosti, trajanja i dinamike&quot;.&lt;ref name=&quot;dingle&quot;/&gt; Nadalje, Messiaen je namjeravao uključiti slobodnu metarsku sekvencu zasnovanu na različitim pjesmama ptica. Da bi to napisala, Loriod je koristila slične skice odbačene iz njegove opere ''Saint François d'Asise'' i uključila ih u taj posljednji stav.&lt;ref name=&quot;dingle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;halbreich&quot;&gt;Halbreich, Harry (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), French liner notes.&lt;/ref&gt; Ona je također dodala i napjev zvona iz istog izvora.&lt;ref name=&quot;halbreich&quot; /&gt;

Olivier Messiaen je namjeravao da peti stav bude u obliku fuge, ali kako ga nije čak ni skicirao nije mogao biti dovršen i tako je izostavljen iz konačne verzije.&lt;ref name=&quot;halbreich&quot;&gt;Halbreich, Harry (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), French liner notes.&lt;/ref&gt;

Kompozicija je napisana za pet muzičara prema kojima je osjećao posebnu zahvalnost: klaviristicu/pijanisticu [[Yvonne Loriod]] (njegova supruga), violončelistu/čelistu [[Mstislav Rostropovič|Mstislava Rostropoviča]], oboistu [[Heinz Holliger|Heinza Holligera]], flautisticu Catherine Cantin i dirigenta Myung-Whun Chunga .

Partitura je objavljena u izdanju izdavačke kuće Éditions Leduc 2003. godine.&lt;ref name=&quot;leduc&quot;&gt;{{Cite book|url=http://www.alphonseleduc.com/FR/orchestre_recherche_oeuvres.php?orchestre_categorie=&amp;soli_instru=&amp;compositeur=&amp;titre=concert+%E0+quatre&amp;editeur=&amp;valider=valider&amp;page=1.|title=Concert à Quatre|publisher=Editions Alphonse Leduc|year=2003|access-date=4. 8. 2024|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231133/http://www.alphonseleduc.com/FR/orchestre_recherche_oeuvres.php?orchestre_categorie=&amp;soli_instru=&amp;compositeur=&amp;titre=concert%20%E0%20quatre&amp;editeur=&amp;valider=valider&amp;page=1.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Prvi stav ( ''Entrée'' ) (Ulaz) je bipartitan/dvodijelan i u njemu se suprotstavlja nekoliko muzičkih ideja: tema inspirisana Suzaninom arijom ''Venite inginocchiatevi'' iz 2. čina Mocartovog ''Le nozze di Figaro'', transkripcije ptičijih pjesama ( vrtni pjevač, kao i ptice [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] poput crow blue-wattle, bush canary i kākāpō ), poziv i odgovor kratkih melodijskih ćelija-motiva, dio za puhačku mašinu, žice i činele i dva zaključna akorda. Te sekvence se ponavljaju i pojačavaju u drugom dijelu.&lt;ref name=&quot;griffiths&quot;&gt;Griffiths, Paul (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), English liner notes.&lt;/ref&gt;

Drugi stav je orkestarska transkripcija Messiaenove vlastite kompozicije  ''Vocalise  (Vokalize)'' iz 1935. godine. Ova transkripcija je prva napisana i bila je podsticaj, motiv za cijelo djelo.&lt;ref name=&quot;griffiths&quot;&gt;Griffiths, Paul (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), English liner notes.&lt;/ref&gt;

Treći stav ''Cadenza''( ''Kadenca'' ), kako mu naslov sugeriše, fokusira se gotovo isključivo na četiri solista. U njemu se pojavljuje &lt;a href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/Lyrebird&quot; rel=&quot;mw:ExtLink&quot; title=&quot;Lyrebird&quot; class=&quot;cx-link&quot; data-linkid=&quot;56&quot;&gt;lyrebird&lt;/a&gt; (dionica za violončelo), &lt;a href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/Musician_wren&quot; rel=&quot;mw:ExtLink&quot; title=&quot;Musician wren&quot; class=&quot;cx-link&quot; data-linkid=&quot;57&quot;&gt;musician wren&lt;/a&gt; - muzičar (dionica za flautu) i &lt;a href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/Garden_warbler&quot; rel=&quot;mw:ExtLink&quot; title=&quot;Garden warbler&quot; class=&quot;cx-link&quot; data-linkid=&quot;58&quot;&gt;garden warbler&lt;/a&gt; - vrtni pjevač u dijalogu s &lt;a href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/Natal_robin&quot; rel=&quot;mw:ExtLink&quot; title=&quot;Natal robin&quot; class=&quot;mw-redirect cx-link&quot; data-linkid=&quot;59&quot;&gt;Natal robin&lt;/a&gt; - natalskim crvendaćem na melodijskim udaraljkama.&lt;ref name=&quot;griffiths&quot;&gt;Griffiths, Paul (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), English liner notes.&lt;/ref&gt;

Četvrti, posljednji završeni stav pod nazivom ''Rondeau (Rondo)'', je najduži i najsloženiji. Nakon energičnog refrena uslijedio je stih (pjesma) koji prikazuje širok spektar ptica, uključujući pticu zvonarku, zlatnu oriolu, peterca i crnogrlog ronioca između mnogih drugih. Taj niz sekvenci, refrena i stihova/pjesama, predstavljen je dva puta.&lt;ref name=&quot;halbreich&quot;&gt;Halbreich, Harry (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), French liner notes.&lt;/ref&gt; Nakon toga slijedi slobodna metarska dionica, zatim napjev zvona prije refrena posljednji put.&lt;ref name=&quot;halbreich&quot; /&gt; Komad se završava akordom A-dura, ključnim za Messiaenovo povezivanje s radošću.&lt;ref name=&quot;griffiths&quot;&gt;Griffiths, Paul (1995), ''Concert à quatre'' ([[Deutsche Grammophon]]), English liner notes.&lt;/ref&gt;

== Premijera ==
Kompoziciju ''Koncert à Quatre'' premijerno su izveli posvećenici, solisti kojima je originalno i posvećena, s orkestrom Opéra Bastille u Parizu 26. septembra 1994. godine. U istom sastavu su sljedećeg dana snimili djelo za CD.&lt;ref&gt;''Gramophone'' magazine, January 1995.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>br7z78x5e6qcp8k7hahqtc8tausr2xa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dražen Prelec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515420</id>
    <revision>
      <id>3715610</id>
      <parentid>3673372</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:17:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5789" sha1="4jly522dmi9aulxipumh9h16atx1jgm" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Dražen Prelec
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Godina rođenja i godine|1955||}}
| mjesto_rođenja     = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[ekonomist]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Dražen Prelec''' (rođen 1955.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.croatia.org/crown/articles/10595/1/Drazen-Prelec-distinguished-Croatian-expert-for-Neuroeconomics-and-professor-at-MIT-USA.html|title=Drazen Prelec distinguished Croatian expert for Neuroeconomics and professor at MIT, USA}}&lt;/ref&gt;) je američki profesor menadžmenta i ekonomije na [[MIT Sloan School of Management]],&lt;ref name=&quot;sloan&quot;&gt;{{cite web| url=http://mitsloan.mit.edu/faculty/detail.php?in_spseqno=106&amp;co_list=F| title=Faculty &amp; Research: Drazen Prelec| publisher=MIT Sloan School of Management| access-date=2015-08-03}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; zaposlen je na Odsjeku za ekonomiju i na Odsjeku za mozak i kognitivne nauke na MIT-u.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://mitsloan.mit.edu/faculty/directory/drazen-prelec| title=Drazen Prelec MIT Sloan| publisher=MIT Sloan School of Management| access-date=2022-01-22}}&lt;/ref&gt; Pionir je u oblasti neuroekonomije.&lt;ref&gt;{{cite journal| title=The crazy logic of a successful sale| url=http://www.businessweek.com/smallbiz/content/jun2004/sb2004064_6038_sb034.htm| journal=[[Bloomberg Businessweek|Business Week]]| date=June 4, 2004| first=Michelle| last=Nichols| url-status=dead| archive-url=https://web.archive.org/web/20080926021703/http://www.businessweek.com/smallbiz/content/jun2004/sb2004064_6038_sb034.htm| archive-date=September 26, 2008}}.&lt;/ref&gt; Član je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/clanovi/|title=Članovi – ANUBIH|website=www.anubih.ba|access-date=2024-12-12}}&lt;/ref&gt;

Studirao je primijenjenu matematiku na dodiplomskom studiuj na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], a potom i doktorirao na Harvardu eksperimentalnu psihologiju, pod nadzorom [[Richard Herrnstein|Richarda Herrnsteina]] i [[Duncan Luce|Duncana Lucea]]. Bio je mlađi član [[Harvardsko društvo stipendista|Harvardskog društva stipendista]] i bio je Guggenheim stipendista.&lt;ref name=&quot;yale&quot;&gt;{{cite web| url=https://csap.yale.edu/event/harvard-game-market-setting-drazen-prelec-mit| title=The Harvard Game in a Market Setting| publisher=Yale Center for the Study of American Politics| access-date=2022-01-22}}&lt;/ref&gt; Pridružio se MIT-u 1991.&lt;ref name=&quot;sloan&quot;/&gt;

Prelec je dao značajan doprinos teorijama intertemporalnog izbora, posebno generalizovanoj teoriji hiperboličkog diskontovanja,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Loewenstein |first1=George |last2=Prelec |first2=Drazen |title=Anomalies in Intertemporal Choice: Evidence and an Interpretation* |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-journal-of-economics_1992-05_107_2/page/n275 |journal=The Quarterly Journal of Economics |date=1 May 1992 |volume=107 |issue=2 |pages=573–597 |doi=10.2307/2118482 |jstor=2118482|s2cid=15959172 }}&lt;/ref&gt; kao i teorijama neočekivane korisnosti, posebno funkcijama ponderisanja verovatnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Prelec |first1=Drazen |title=The Probability Weighting Function |url=https://archive.org/details/sim_econometrica_1998-05_66_3/page/n4 |journal=Econometrica |date=1998 |volume=66 |issue=3 |pages=497–527 |doi=10.2307/2998573 |jstor=2998573}}&lt;/ref&gt; On je također odgovoran za razvoj teorije samosignalizacije.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Mijović-Prelec |first1=Danica |last2=Prelec |first2=Draz̆en |title=Self-deception as self-signalling: a model and experimental evidence |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=27 January 2010 |volume=365 |issue=1538 |pages=227–240 |doi=10.1098/rstb.2009.0218 |pmid=20026461 |pmc=2827460}}&lt;/ref&gt;

Studija koju su proveli Prelec i [[Duncan Simester]] pokazala je da bi ljudi koji kupuju karte za sportske događaje bili spremni platiti znatno veće cijene kreditnim karticama nego za gotovinu.&lt;ref&gt;{{cite news| title=Don't leave home with it| newspaper=[[The Washington Post]]| date=February 17, 2002| first=Richard| last=Morin| url=https://www.proquest.com/docview/409214379| page=B5|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Life without plastic |publisher=[[CNN]] |first=Donna |last=Rosato |date=June 17, 2008 |url=https://money.cnn.com/2008/06/16/pf/without_plastic.moneymag/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091223034901/https://money.cnn.com/2008/06/16/pf/without_plastic.moneymag/ |archive-date=December 23, 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| title=Your Brain on Credit| journal=[[Forbes]]| date=March 19, 2009| first=Tim| last=Harford| url=https://www.forbes.com/2009/03/19/credit-poor-judgement-markets-tim-harford.html}}&lt;/ref&gt; Radeći u oblasti mudrosti gomile, Prelec je osmislio i sistem, &quot;Bayesian Truth Serum&quot;, za izvlačenje istinitijih odgovora na ankete zasnovane na uparenim pitanjima u kojima se jedno pitanje svakog para pita o sopstvenom mišljenju ispitanika, a drugo traži od ispitanika da procijeni tuđa mišljenja.&lt;ref&gt;{{cite journal| title=Mathematical &quot;truth serum&quot; promotes honesty |date=October 14, 2004| first=Maggie| last=McKee| journal=[[New Scientist]]| url=https://www.newscientist.com/article/dn6535-mathematical-truth-serum-promotes-honesty.html}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Prelec, Dražen}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>4jly522dmi9aulxipumh9h16atx1jgm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dulce Pontes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516616</id>
    <revision>
      <id>3715615</id>
      <parentid>3681232</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T02:56:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8647" sha1="2n3zzcag1q8y62xxhvhs55rx4ckba2k" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = 
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Dulce Pontes, Wiener Festwochen 2009 c.jpg
| slika_veličina         = 
| široka_slika           = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| pozadina               = solo_izvođač
| alias                  = 
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1969|4|8}} &lt;!-- Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = [[Montijo]]
| porijeklo              = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti, pa datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = 
| žanr                   = [[Fado]], [[world muzika|''world'' muzika]], [[klasična muzika]], [[Pop-muzika|pop]]
| zanimanje              = Kantautorica
| instrument             = 
| karijera               = 1988–
| izdavač                = [[Movieplay Portuguesa]]&lt;br/&gt;[[Universal Music]]
| povezani_umjetnici     = 
| veb-sajt               = {{URL|dulcepontesofficial.com}}
| značajni_instrumenti   = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
}}
'''Dulce José da Silva Pontes''' [[portugal]]ska je [[kantautor]]ica. Izvodi razne žanrove, uključujući [[Pop-muzika|pop]], [[Narodna muzika|etno-muziku]] i [[Klasična muzika|klasičnu muziku]]. Najčešće se veže uz pojam [[world muzika|&quot;''world'' muzika&quot;]]. Njene pjesme doprinijele su oživljavanju [[Fado|fada]], tradicionalne portugalske muzike, tokom 1990-ih.

== Karijera ==
Rođena je 1969. u [[Montijo|Montiju]], u okrugu [[Setúbal (okrug)|Setúbal]], u blizini [[Lisabon]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://observador.pt/2014/11/03/dulce-pontes-atua-em-portugal-em-janeiro/ |title= Dulce Pontes atua em Portugal em janeiro |date= 3. 11. 2014 |website= observador.pt |language=pt}}&lt;/ref&gt; Školovala se za [[pijanist]]icu, a [[Pjevanje|pjevačku]] karijeru počela je nakon što se s 18 godina prijavila na takmičenje u rodnom gradu. Ubrzo je postala glumica na portugalskoj [[Televizija|televiziji]] i u [[Pozorište|pozorištu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.portaldofado.net/eng/content/view/2124/356/ |title= Biography |access-date= 22. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Godine 1991. pobijedila je na nacionalnom muzičkom festivalu s pjesmom &quot;[[Lusitana paixão]]&quot; (poznatom na [[Engleski jezik|engleskom]] kao &quot;Tell Me&quot;), što ju je dovelo do toga da predstavlja Portugal na [[Eurosong 1991.|Eurosongu]]. Završila je osma, što je u to vrijeme bio treći najbolji rezultat za portugalske predstavnike.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://escwebs.net/2012/06/13/history-eurovision-song-contest-1991-in-rome-part-22/ |title= History: Eurovision Song Contest 1991 in Rome |date= 13. 6. 2012 |website= escwebs.net |author= Riku Ranta |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20141222135735/http://escwebs.net/2012/06/13/history-eurovision-song-contest-1991-in-rome-part-22/ |archive-date= 22. 12. 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njena interpretacija poznatih fado tema, kao što su &quot;Lágrima&quot; i &quot;Estranha Forma de Vida&quot;, donijela joj je u štampi naziv &quot;nasljednice [[Amália Rodrigues|Amálije Rodrigues]]&quot;.
[[Datoteka:Dulce Pontes &amp; Juan Carlos Cambas 2.jpg|mini|lijevo|240px|Pontes na koncertu]]
Karijeru je počela kao pop-umjetnica, ali je tokom godina evoluirala i postala pjevačica tzv. svjetske muzike. Spaja fado sa savremenim stilovima i traži nove forme muzičkog izraza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; U svoj rad uvela je muzičku tradiciju [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskog poluostrva]], ponovo otkrila mnoge davno zaboravljene popularne melodije i našla način za upotrebu zastarjelih muzičkih instrumenata. Njen rad inspirisan je ne samo iberijskom muzičkom tradicijom nego i [[Afrička muzika|afričkim]], [[Brazilska muzika|brazilskim]], [[Arapska muzika|arapskim]] i [[Bugarska muzika|bugarskim]] zvukovima. Uglavnom pjeva na [[Portugalski jezik|portugalskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Sarađivala je s imenima kao što su [[Cesária Évora]], [[Caetano Veloso]], [[Marisa Monte]], [[Daniela Mercury]], [[Carlos Núñez Muñoz|Carlos Núñez]], [[The Chieftains]], [[Kepa Junkera]], [[Eleftheria Arvanitaki]], [[George Dalaras]], [[Andrea Bocelli]] (&quot;O Mar e Tu&quot;, duet u kojem Pontes pjeva na portugalskom, a Bocelli na [[Napolitanski jezik|napolitanskom]], s njegovog albuma ''[[Sogno]]'' iz 1999), [[Joan Manuel Serrat]], [[Wayne Shorter]], [[Trilok Gurtu]], [[Christopher Tin]] (na pjesmi &quot;Se É Pra Vir Que Venha&quot; s albuma ''[[Calling All Dawns]]'', nagrađenog [[Grammy]]jem, i pjesmi &quot;Passou o Verão&quot; s albuma ''[[The Drop That Contained the Sea]]'') i drugi.

Njena pjesma &quot;Canção do Mar&quot; pojavila se na [[Zvučna podloga|zvučnoj podlozi]] za holivudski film ''[[Iskonski strah]]''.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Poluminutni isječak iz iste pjesme služi kao tema za [[NBC]]-jevu policijsku seriju ''[[Southland (serija)|Southland]]''.

Njen album ''Focus'' iz 2003. plod je saradnje s [[italija]]nskim [[kompozitor]]om [[Ennio Morricone|Enniom Morriconeom]], s kojim je bila i na turnejama i nastupala uživo.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.discogs.com/Ennio-Morricone-And-Dulce-Pontes-Focus/release/3814035 |title= Spisak pjesama na albumu ''Focus'' |website= discogs.com |access-date= 22. 12. 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pjevala je u prestižnim koncertnim dvoranama širom svijeta, kao što su [[Carnegie Hall]] u [[New York City|New Yorku]] i [[Royal Albert Hall]] u [[London]]u.

U junu 2006. pripremila je dvostruki LP ''O Coração Tem Três Portas''. Snimljen je uživo bez publike u [[Samostan Kristovog reda (Tomar)|Samostanu Kristovog reda]] u [[Tomar]]u i Crkvi svete Marije u [[Óbidos]]u.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prema njenim riječima, to je &quot;njen najličniji i najintimniji album&quot;. Uključuje portugalsku narodnu muziku, uglavnom fado.&quot; Objavljen je u decembru 2006.

Sa [[José Carreras|Joséom Carrerasom]] nastupila je na zvaničnom otvaranju međunarodnog izbora [[Novih sedam svjetskih čuda]] 2007. sa svojom temom &quot;One World&quot;.

Godine 2009. objavila je album ''Momentos'', kolekciju na dvostrukom disku, koja se proteže kroz njenu karijeru, a uključuje i neke neobjavljene pjesme.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.tvi24.iol.pt/musica/dulce-pontes-entrevista-video-momentos-novo-disco-nudez/1067643-4060.html |title= Dulce Pontes recorda 20 anos de carreira em disco |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://worldmusiccentral.org/2010/09/02/memorable-dulce/ |title= Memorable Dulce |date= 2. 9. 2010 |website= worldmusiccentral.org |author= Angel Romero |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njena raznovrsnost u muzičkim stilovima pokazuje se i u izvođenju latinoameričkih [[Tango|tanga]] [[Astor Piazzolla|Astora Piazzolle]] (&quot;Balada para un Loco&quot; i &quot;Maria de Buenos Aires&quot; ili [[Volver (tango)|&quot;Volver&quot;]] [[Carlos Gardel|Carlosa Gardela]]).

== Lični život ==
Ima sina Joséa Gabriela (2002) i kćer Mariju José (2009).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://dulcepontes.net/ |title= DULCE PONTES: Momentos}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.dobebe.com/familia/maes-a-pais-famosos/375-dulce-pontes-esta-gravida.html |title= Dulce Pontes está grávida – do Bebé, para si, pelos seus bebés... |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20131004225345/http://dobebe.com/familia/maes-a-pais-famosos/375-dulce-pontes-esta-gravida.html |archive-date= 4. 10. 2013 |language=pt}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
{{div col}}
*''Lusitana'' (1992)
*''Lágrimas'' (1993) (&quot;Suze&quot;)
*''Brisa do Coração'' (1995) (&quot;Povjetarac srca&quot;) – album uživo snimljen tokom koncerta 6. maja 1995. u [[Porto|Portu]]
*''Caminhos'' (1996) (&quot;Staze&quot;)
*''O Primeiro Canto'' (1999) (&quot;Prva pjesma&quot;)
*''Best Of'' (2003)
*''Focus'' (2003) – saradnja s [[Ennio Morricone|Enniom Morriconeom]]
*''O Coração Tem Três Portas'' (2006) (&quot;Srce ima troja vrata&quot;) – uključujući DVD, snimljen uživo u samostanu i crkvi
*''Momentos'' (2009) (&quot;Trenuci&quot;)
*''Peregrinação'' (2017) (&quot;Hodočašće&quot;)
*''Best Of (Deluxe)'' (2019)
*''Perfil'' (2022) (&quot;Profil&quot;)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dulce Pontes}}
* [https://dulcepontesofficial.com/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250213153008/https://dulcepontesofficial.com/ |date=13. 2. 2025 }}

{{Eurosong 1991.}}
{{Portugal na Eurosongu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Pontes, Dulce}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Montijo]]
[[Kategorija:Portugalski pjevači]]</text>
      <sha1>2n3zzcag1q8y62xxhvhs55rx4ckba2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Marco Mitrovich</title>
    <ns>2</ns>
    <id>517427</id>
    <revision>
      <id>3715574</id>
      <parentid>3714034</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T19:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marco Mitrovich</username>
        <id>158896</id>
      </contributor>
      <origin>3715574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="621" sha1="6eazf0u9tvm18vfflmlcesrg5qaa4bg" xml:space="preserve">{{Kutijavrh|Marco Mitrovich}}
{{Korisnik Torlački dijalekt}}
{{Korisnik Standardizacija torlačkog dijalekta}}
{{Korisnik bs-4}}
{{Korisnik Leskovac}}
{{kutijadno}}

''Ovaj korisnik je po nacionalnosti Šop.''

== Stranice koje sam napravio ==
* [[Turci na Kosovu]]
* [[Srbi na Kosovu]]
* [[Romi na Kosovu]]
* [[Janjevci]]
* [[Torlački dijalekti]]
* [[Južna Srbija]]
* [[Babičko]]
* [[Barje (Leskovac)]]
* [[Brestovac (Leskovac)]]
* [[Donja Lokošnica]]
* [[Donje Stopanje]]
* [[Gornji Bunibrod]]
* [[Igrište (Leskovac)]]
* [[Oruglica]]
* [[Petrovac (Leskovac)]]
* [[Pečenjevce]]
* [[Vučje]]
* [[Albanci u Srbiji]]</text>
      <sha1>6eazf0u9tvm18vfflmlcesrg5qaa4bg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Referendum o autonomiji Sandžaka</title>
    <ns>1</ns>
    <id>520140</id>
    <revision>
      <id>3715577</id>
      <parentid>3715296</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T20:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1705" sha1="9evlpt5uj8a1herik0eumg4frseeht8" xml:space="preserve">{{Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}
== Glasanje ==

Kako se mogu znati podaci o glasanju? Kako su napravljeni glasački spiskovi? U kojima je općinama sprovedeno glasanje? Sandžak nije geografski ni politički definisan! Da li se podaci uopšte mogu smatrati pouzdanim? Ili je glasao ko je htio? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:26, 24 april 2025 (CEST)

:Upravo sam preuredio malo članak oko tih stvari. U suštini, MNVS je sebe &quot;stavio na vlast&quot; i sve to organizovao (organizovao dane, vrijeme i mjesto, napravio listiće, birački spisak, itd.). Što se tiče definisanosti, Sandžak je kulturno-historijska geopolitička regija, definsana na teritoriji 13 općina (vidjeti članak [[Sandžak]]), međutim nije ništa više od tog (autonomna, politička, nodalna i sl.), nešto slično kao [[Regije Bosne i Hercegovine|regije BiH]]. Jedini izvor informacija o rezultatima su oni, tako da sam u članku dodao da su to rezultati &quot;prema njima&quot;. Valjda je to riješilo problem &quot;kontroverznosti&quot;, jer je tačka gledišta neutralna sada. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 20:57, 19 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>9evlpt5uj8a1herik0eumg4frseeht8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715578</id>
      <parentid>3715577</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T20:08:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1730" sha1="536d76q6x8en9y4c6nzeasqiukp2g7a" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
{{Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}
== Glasanje ==

Kako se mogu znati podaci o glasanju? Kako su napravljeni glasački spiskovi? U kojima je općinama sprovedeno glasanje? Sandžak nije geografski ni politički definisan! Da li se podaci uopšte mogu smatrati pouzdanim? Ili je glasao ko je htio? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:26, 24 april 2025 (CEST)

:Upravo sam preuredio malo članak oko tih stvari. U suštini, MNVS je sebe &quot;stavio na vlast&quot; i sve to organizovao (organizovao dane, vrijeme i mjesto, napravio listiće, birački spisak, itd.). Što se tiče definisanosti, Sandžak je kulturno-historijska geopolitička regija, definsana na teritoriji 13 općina (vidjeti članak [[Sandžak]]), međutim nije ništa više od tog (autonomna, politička, nodalna i sl.), nešto slično kao [[Regije Bosne i Hercegovine|regije BiH]]. Jedini izvor informacija o rezultatima su oni, tako da sam u članku dodao da su to rezultati &quot;prema njima&quot;. Valjda je to riješilo problem &quot;kontroverznosti&quot;, jer je tačka gledišta neutralna sada. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 20:57, 19 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>536d76q6x8en9y4c6nzeasqiukp2g7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicolae Cristoloveanu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520232</id>
    <revision>
      <id>3715673</id>
      <parentid>3705082</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5337" sha1="l86jpf39do4by21xmu05n1o2z8byr7v" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Nicolae Cristoloveanu
| slika                =
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Rumunija|1965}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1950|04|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Brașov]]
| država_rođenja       = [[Rumunija]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2010|04|24|1950|12|13}}
| mjesto_smrti         = [[Brașov]]
| država_smrti         = [[Rumunija]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               =
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 4. 2025.
}}
'''Nicolae Cristoloveanu''' rođen 22. aprila 1952. u [[Brașov]]u u Rumuniji, bio je [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cr/nicolae-cristoloveanu-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418083702/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cr/nicolae-cristoloveanu-1.html |url-status=dead |archive-date=18.  4. 2020 |title=Nicolae Cristoloveanu Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 24. aprila 2010.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|45]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|10]] 
|}
Cristoloveanu je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama je nastupio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] kada je s osam promašaja i zaostatkom od 14:03.3&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Gheorghe Voicu|Gheorgheom Voicuom]], [[Victor Fontana (biatlonac)|Victorom Fontanom]] i [[Gheorghe Gârniță|Gheorgheom Gârnițom]] su osvojili deseto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]] i [[Nikolaj Kruglov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|43]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|12]]  
|}
Nicolae Cristoloveanu je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 43-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:52.1&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|štafeti]] s [[Gheorghe Voicu|Gheorgheom Voicuom]], [[Victor Fontana (biatlonac)|Victorom Fontanom]] i [[Gheorghe Gârniță|Gheorgheom Gârnițăom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3283}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Cristoloveanu, Victor}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Brașov]]
[[Kategorija:Rumunski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Umrli 2010.]]</text>
      <sha1>l86jpf39do4by21xmu05n1o2z8byr7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gheorghe Voicu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520234</id>
    <revision>
      <id>3715671</id>
      <parentid>3704494</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:50:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5717" sha1="8swlzesgbvur8i5xwthyoknseprjo4w" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gheorghe Voicu
| slika                =
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Rumunija|1965}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1950|09|05}}
| mjesto_rođenja       = [[Azuga]]
| država_rođenja       = [[Rumunija]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               =
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 4. 2025.
}}
'''Gheorghe Voicu''' rođen 5. septembra 1952. u [[Azuga|Azugi]] u Rumuniji, nekadašnji je [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vo/gheorghe-voicu-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418105108/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vo/gheorghe-voicu-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Gheorghe Voicu Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|16]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|10]] 
|}
Voicu je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama je nastupio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] kada je osvojio 16-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 6:49.3&amp;nbsp;min bio sporiji   od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Nicolae Cristoloveanu|Nicolaem Cristoloveanuom]], [[Victor Fontana (biatlonac)|Victorom Fontanom]] i [[Gheorghe Gârniță|Gheorgheom Gârniţom]] su osvojili deseto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]] i [[Nikolaj Kruglov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|11]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|47]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|12]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|36]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|14]]  
|}
Gheorghe Voicu je nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:49.3&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Nicolae Veștea|Nicolaem Veșteam]], [[Victor Fontana (biatlonac)|Victorom Fontanom]] i [[Gheorghe Gârniță|Gheorgheom Gârnițăom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3261}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gheorghe, Victor}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Azuga]]
[[Kategorija:Rumunski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>8swlzesgbvur8i5xwthyoknseprjo4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desetka (bilijar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520837</id>
    <revision>
      <id>3715600</id>
      <parentid>3712389</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T23:12:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3715600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7236" sha1="3av6nwlumxq5dgzryh8xdwkbjgss1bp" xml:space="preserve">{{Infokutija sport
| ime                          = Desetka
| slika                        = Ten-ball rack.jpg
| opis_slike                   = Validno složene kugle za desetku; jedinica je na vrhu trougla i na tzv. donjoj tački, a desetka u njegovom centru; preostale kugle mogu biti raspoređene bilo kako
| najviša_upravna_organizacija = [[Svjetska bilijarska asocijacija]] (WPA)
| nadimak                      = 
| regija_porijekla             = 
| kontakt                      = Ne
| broj_članova_tima            = Pojedinačno ili parovi
| kategorija                   = 
| oprema                       = Bilijarska
| mjesto                       = 
| država/regija                = Širom svijeta
| olimpijski_sport             = Ne
}}
'''Desetka''' je varijanta [[bilijar]]a slična [[Devetka (bilijar)|devetki]], samo s kuglom više; upravo je ta kugla i pobjedonosna.

Iako igra postoji od ranih 1960-ih, njena popularnost porasla je početkom 21. stoljeća kao rezultat stavova da devetka trpi zbog nedostataka u svojoj strukturi, posebno zbog lahkoće kojom igrači često mogu ubacivati kugle iz razbijanja. Standardizirana pravila [[Svjetska bilijarska asocijacija|Svjetske bilijarske asocijacije]] (WPA) za ​​desetku vrlo su slična onima za devetku, ali s ključnim promjenama, koje povećavaju težinu igre. Za razliku od devetke, nešto je teže ubaciti bilo koju kuglu pri razbijanju, igrač koji razbija ne može odmah pobijediti u igri ubacivanjem desetke iz početnog udarca, svi udarci moraju biti najavljeni, a statistički je teže osvajati uzastopne partije u okviru meča.

Neki profesionalci preferiraju desetku u odnosu na devetku,&lt;ref name=&quot;AZB1&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.azbilliards.com/2000storya.cfm?storynum=4181 |title= Predator World 10-Ball Championship Announced |archive-url= https://web.archive.org/web/20080520013912/http://www.azbilliards.com/2000storya.cfm?storynum=4181 |archive-date= 20. 5. 2008 |date= 27. 7. 2007 |access-date= 5. 3. 2007 |language=en}}&lt;/ref&gt; smatrajući je izazovnijom disciplinom.&lt;ref name=&quot;AZBilliards 2009&quot;&gt;{{Cite web |title= Jeanette Lee &amp; Allison Fisher Lead Super Women's Invasion of the Predator International 10-Ball Championship |url= http://www.azbilliards.com/2000storya.php?storynum=6437 |work= AZBilliards.com |date= 15. 4. 2009 |access-date= 20. 4. 2009 |language= en |archive-date= 13. 6. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110613203437/http://www.azbilliards.com/2000storya.php?storynum=6437 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Slaganje kugli ==
Deset kugli slaže se u trougao,&lt;ref name=&quot;ABSCBN 2008-09-29&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.abs-cbnnews.com/sports/09/29/08/world-ten-ball-kicks-manila-128-main-draw |publisher= ABS-CBN News |title= World Ten Ball Kicks Off in Manila; 128 in Main Draw |language= en |access-date= 10. 5. 2025 |archive-date= 29. 8. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120829223925/http://www.abs-cbnnews.com/sports/09/29/08/world-ten-ball-kicks-manila-128-main-draw |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; s jedinicom postavljenom na njegov vrh, koji je ujedno na tzv. donjoj tački, a desetka je u centru, dok su ostale kugle raspoređene nasumično. Neke lige i turniri (kao što je US Open) mogu odrediti da dvica i trica budu u stražnjim uglovima.

== Igra ==
Budući da je ova varijanta rotacijska, da bi udarac bio legalan, bijela kugla mora prvo dodirnuti kuglu s najnižim brojem, a nakon toga barem jedna kugla mora udariti u bilo koju mantinelu ili biti ubačena, s tim da bijela ostane na stolu. Ako nijedna kugla ne udari u mantinelu ili ne bude ubačena, dosuđuje se prekršaj i protivnik dolazi za sto.

Prema standardiziranim pravilima WPA-e,&lt;ref name=WPA&gt;{{cite web |url= http://www.wpa-pool.com/index.asp?content=rules_10ball |title= WPA Ten ball rules |publisher= WPA |access-date= 9. 7. 2008 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110218144837/http://wpa-pool.com/index.asp?content=rules_10ball |archive-date= 18. 2. 2011 |language=en}}&lt;/ref&gt; igrač koji je na potezu mora navesti koju kuglu namjerava ubaciti i u koju rupu. Ubačena kugla ne mora biti onā s najmanjim brojem – kombinovani i karambolski udarci legalni su sve dok igrač ubaci najavljenu kuglu u najavljenu rupu bez ikakvog prekršaja. Slučajni ubačaji – kad kugla upadne u nenajavljenu rupu – ne računaju se; ako igrač ubaci samo kugle osim najavljene ili ubaci najavljenu u pogrešnu rupu, ubačene kugle ostaju u rupama, ali se igračev red završava kao da je potpuno promašio udarac. Samo ako bijela kugla prvo dodirne kuglu s najmanjim brojem na stolu, najavljena kugla uđe u najavljenu rupu i ne bude napravljen nikakav drugi prekršaj, nastavlja se red igrača koji je gađao.

Jedini izuzetak od pravila za najavljivanje udarca jest razbijanje, tj. početni udarac. Ako desetka bude ubačena iz razbijanja, vraća se na početni položaj i igrač nastavlja s potezom. Sve ostale kugle koje budu ubačene iz razbijanja ostaju u rupama, a igrač na redu za udarac nastavlja svoj red, osim ako nije napravljen prekršaj.&lt;ref name=WPA/&gt; Ako nijedna kugla ne bude ubačena iz razbijanja, igru nastavlja protivnik.

Korištenje najavljenih udaraca smatra se kontroverznim među nekim od elitnih takmičara u ovoj igri s obzirom na to da su mnogi profesionalni igrači stručnjaci u izvođenju višenamjenskih udaraca, gdje mogu pokušati ubaciti više od jedne kugle jednim udarcem. Uprkos tome, pravilo je usvojeno za profesionalna takmičenja.&lt;ref name=&quot;ABSCBN 2008-09-29&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=aF21EAAAQBAJ |title= The Illustrated Principles of Pool and Billiards |first1= David G. |last1= Alciatore |isbn=9781454927914 |year=2017 |format= e-knjiga |publisher= [[Sterling Publishing|Union Square &amp; Company]] |language= engleski}}
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=yLpsCQAAQBAJ&amp;q=pool+billiards |title= The Sport of Pool Billiards 1: Techniques and Training Based on PAT Part 1 |first1=David G. |last1=Alciatore |isbn=9781454927914 |date= maj 2017 |format= e-knjiga |publisher= Union Square &amp; Company |language=engleski}}
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=dG5INsTkJAsC&amp;q=pool+billiards |isbn=9780156005548 |title=Byrne's New Standard Book of Pool and Billiards |year=1998 |type=Paperback |publisher=[[Harcourt Brace &amp; Company]] |language=engleski |first1=Robert |last1=Byrne |authorlink1=Robert Byrne (autor)}}
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=yLpsCQAAQBAJ |isbn=9783941484986 |date= 8. 5. 2015 |format=e-knjiga |publisher= [[Litho]] |language=engleski |first1=Ralph |last1= Eckert |title= The Sport of Pool Billiards 1: Techniques and Training Based on PAT Part 1 |year=2015}}
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=C-mt6DVhbHkC&amp;q=pool+billiards |title=Pool and Billiards For Dummies
|first1=Nicholas |last1=Leider |year=2010|isbn=9780470633946 |series=[[For Dummies]] |date= 12. 2. 2010 |format= e-knjiga |publisher= [[Wiley (izdavačka kuća)|Wiley]] |language=engleski}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://wpapool.com/rules-of-play/ Pravila za desetku (WPA)] {{en simbol}}

{{Bilijarske igre}}

[[Kategorija:Bilijar]]</text>
      <sha1>3av6nwlumxq5dgzryh8xdwkbjgss1bp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agia Pelagia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522103</id>
    <revision>
      <id>3715519</id>
      <parentid>3715393</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T14:42:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3715519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5565" sha1="myfybhs2h02ylg23i2g4umwzzsoqjlw" xml:space="preserve">{{Infokutija drevni lokalitet
| naziv                 = Agia Pelagia
| izvorni_naziv         = Αγία Πελαγία
| izvorni_naziv_jez     = grčki
| alternativni_naziv    = Sveta Pelagija
| slika                 = Agia-pelagia-02-2.jpg
| veličina_slike        = 250px
| opis_slike            = Pogled s juga na Agia Pelagiju
| karta                 = 
| karta_vrsta           = 
| karta_alt             = 
| karta_opis            = 
| karta_veličina        = 
| mapframe              = yes
| nadmorska_visina      = 5
| nadmorska_visina_ref  = 
| reljef                = 
| koordinate            = {{coord|35|24|22|N|25|00|55|E|type:city_region:GR|display=title}}
| gbgridref             = 
| karta_tačka_oznaka    = 
| lokacija              = 
| regija                = [[Kreta]]
| vrsta                 = 
| dio                   = 
| dužina                = 
| širina                = 
| površina              = 
| volumen               = 
| prečnik               = 
| obim                  = 
| visina                = 
| graditelj             = 
| materijal             = 
| izgrađeno             = 
| napušteno             = 
| epohe                 = &lt;!-- prikazuje se kao &quot;Periodi&quot; --&gt;
| kulture               = 
| zavisnost             = 
| povezano_sa           = 
| događaj               = 
| otkriven              = 
| iskopavanja           = 
| arheolozi             = 
| stanje                = 
| vlasništvo            = 
| uprava                = 
| javni_pristup         = 
| druge_oznake          =
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| arhitektonski_stilovi =
| arhitektonski_detalji =
| bilješke              = 
}}
'''Agia Pelagia''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Αγία Πελαγία, Sveta Pelagija) popularno je primorsko ljetovalište u općini Malevizi, 23 km sjeverozapadno od glavnog grada [[Kreta|Krete]], [[Heraklion|Herakliona]]. Nekada je to bilo malo [[Ribolov|ribarsko]] [[selo]] i mjesto gdje su stanovnici obližnjeg sela Achlada uzgajali usjeve. Danas je to naselje, smješteno u središtu slikovite amfiteatarske uvale, pretvoreno u živahno turističko odredište s hotelima s pet zvjezdica, tradicionalnim obalnim tavernama, kafićima, barovima, bankomatima i suvenirnicama.

Selo je dobilo ime po istoimenoj crkvi u Manastiru Sebatijana, čije su ruševine kilometar zapadno od sela. [[Plaža|Plaže]] u selu popularne su među lokalnim stanovništvom i turistima jer su zaštićene stjenovitim izbočinama koje gotovo potpuno okružuju zaljev.&lt;ref&gt; {{cite book|last=Hellander|first=Paul|url=https://archive.org/details/greekislands00hell|title=Greek islands|publisher=Lonely Planet|year=2006|ISBN=1-74059-914-4|edition=4|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Crete: readers' tips, recommendations and travel advice|url=https://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/greece/crete/articles/Crete-readers-tips-recommendations-and-travel-advice/|publisher=The Telegraph|access-date=11. 12. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Agia Pelagia pretrpjela je velika oštećenja u [[Poplave u Grčkoj 2022.|poplavama]] koje su pogodile [[Grčka|Grčku]] 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/oct/16/second-person-found-dead-flash-flooding-crete|title=Second person found dead after flash flooding in Crete|date=2022-10-16|website=the Guardian|language=en|access-date=16. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Prva veća [[Arheologija|arheološka]] iskopavanja u Agia Pelagiji obavljena su na [[Rt Souda|rtu Souda]], u blizini [[Pećina|pećine]] Evresi, pod vodstvom [[Arthur Evans|Arthura Evansa]]. Većinu kasnijih istraživanja proveli su arheolog Stylianos Alexiou i Athanasia Kanta.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=The Gold Epistomia of Crete|url=https://chs.harvard.edu/CHS/article/display/5096.2-commentary-on-epistomia-nos-1%2012|journal=Center for Hellenic Studies-Harvard University|access-date=27. 12. 2020|language=en}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Alexiou i drugi istraživači iznijeli su hipotezu da je na području Agia Pelagije bio [[Antička Grčka|antički grad]] Panormos (starogrčki: Πάνορμος), poznat i pod imenom Aulopotamos (Αὐλοπόταμος). Na sjevernom kraju [[Zaliv|zaljeva]] Agia Pelagia i danas su vidljivi ostaci iskopavanja [[Helenizam|helenističkog]] grada Apolonije (starogrčki: Ἀπελλωνία), poznatog i kao Apollonia (Ἀπολλωνία).

Arheolog [[John Pendlebury]] klasifikovao je površinske nalaze otkrivene u Agia Pelagiji kao &quot;posredni&quot; dokaz o postojanju kasnominojskog naselja na tom području.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Pendlebury|first=J.D.S.|title=The Archaeology of Crete|publisher=Penguin Random House|year=1965|page=263|language=en}}&lt;/ref&gt; Postminojske grobnice i univerzitet iz 4. stoljeća p. n. e. otkriveni su 1970. na lokalitetu Kladistos ili Kladotos. Također, u blizini je pećina Evresi, gdje su, prema legendi, mještani našli ikonu svete Pelagije.

U selu su i stijene poznate kao plavo-zeleni šist, koja je vađena u [[Kamenolom|kamenolomima]] i korištena za popločavanje ulica i podova [[Minojska civilizacija|minojskih]] palača između 1650. i 1600. p. n. e.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Tziligkaki|first= Eleni K.|date=2010|title=Types of schist used in buildings of Minoan Crete|url=http://www.hellenjgeosci.geol.uoa.gr/45/Tziligkaki.pdf|journal=[[Hellenic Journal of Geosciences]]|volume=45|pages=317–322|access-date=1. 12. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]]</text>
      <sha1>myfybhs2h02ylg23i2g4umwzzsoqjlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavel Ploc (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522153</id>
    <revision>
      <id>3715663</id>
      <parentid>3715259</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7049" sha1="otk3ggoyllmn34bl48ln88957ftg1tn" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Pavelu Plocu|druge osobe s istim imenom|Pavel Ploc (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Pavel Ploc
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1937|12|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Pardubice]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|02|03|1937|12|26}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 6. 2025.
}}

'''Pavel Ploc''' rođen 26. marta 1937. u [[Pardubice|Pardubicama]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418055500/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Pavel Ploc Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 3. februara 2024.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.biatlon.cz/2024/02/04/zemrel-pavle-ploc-st-clen-sine-slavy-ceskeho-biatlonu-a-olympionik/ |title=Zemřel Pavel Ploc st. Člen Síně slávy Českého biatlonu a olympionik |accessdate=4. 2. 2024|date=4. 2. 2024|language=cs|website=Biatlon}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|47]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]]  
|}
Ploc je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U jedinoj disciplini na ZOI 1968. ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 15-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 9:19.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|46]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|9]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|13]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|8]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|12]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Pavel Ploc je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 3:06.3&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvro mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
Njegov sin [[Pavel Ploc]] nekadašnji je čehoslovački skijaš-skakač i češki političar.

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3333}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Ploc, Pavel}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Pardubice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>otk3ggoyllmn34bl48ln88957ftg1tn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715665</id>
      <parentid>3715663</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:32:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Čehoslovački olimpijski biatlonci]] uklonjena; [[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3715665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7049" sha1="g8r7rjkqfnk3glzye768m7fawzfyjrq" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Pavelu Plocu|druge osobe s istim imenom|Pavel Ploc (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Pavel Ploc
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1937|12|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Pardubice]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|02|03|1937|12|26}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 6. 2025.
}}

'''Pavel Ploc''' rođen 26. marta 1937. u [[Pardubice|Pardubicama]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418055500/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Pavel Ploc Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 3. februara 2024.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.biatlon.cz/2024/02/04/zemrel-pavle-ploc-st-clen-sine-slavy-ceskeho-biatlonu-a-olympionik/ |title=Zemřel Pavel Ploc st. Člen Síně slávy Českého biatlonu a olympionik |accessdate=4. 2. 2024|date=4. 2. 2024|language=cs|website=Biatlon}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|47]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]]  
|}
Ploc je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U jedinoj disciplini na ZOI 1968. ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 15-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 9:19.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|46]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|9]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|13]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|8]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|12]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Pavel Ploc je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 3:06.3&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvro mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
Njegov sin [[Pavel Ploc]] nekadašnji je čehoslovački skijaš-skakač i češki političar.

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3333}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Ploc, Pavel}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Pardubice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>g8r7rjkqfnk3glzye768m7fawzfyjrq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715666</id>
      <parentid>3715665</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:33:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3715666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7051" sha1="p5n2omtu06ettfpstrg7pr38xob6m08" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Pavelu Plocu|druge osobe s istim imenom|Pavel Ploc (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Pavel Ploc
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1937|12|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Pardubice]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|02|03|1937|12|26}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 6. 2025.
}}

'''Pavel Ploc''' rođen 26. marta 1937. u [[Pardubice|Pardubicama]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418055500/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Pavel Ploc Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 3. februara 2024.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.biatlon.cz/2024/02/04/zemrel-pavle-ploc-st-clen-sine-slavy-ceskeho-biatlonu-a-olympionik/ |title=Zemřel Pavel Ploc st. Člen Síně slávy Českého biatlonu a olympionik |accessdate=4. 2. 2024|date=4. 2. 2024|language=cs|website=Biatlon}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|47]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]]  
|}
Ploc je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U jedinoj disciplini na ZOI 1968. ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 15-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 9:19.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|46]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|9]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|13]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|8]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|12]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Pavel Ploc je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 3:06.3&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
Njegov sin [[Pavel Ploc]] nekadašnji je čehoslovački skijaš-skakač i češki političar.

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3333}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Ploc, Pavel}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Pardubice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>p5n2omtu06ettfpstrg7pr38xob6m08</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715667</id>
      <parentid>3715666</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:38:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7051" sha1="bxrfqrllq1hzul4p5ks7sv5sn4lc7uk" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Pavelu Plocu|druge osobe s istim imenom|Pavel Ploc (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Pavel Ploc
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1937|12|26}}
| mjesto_rođenja       = [[Pardubice]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2024|02|03|1937|12|26}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 19. 6. 2025.
}}

'''Pavel Ploc''' rođen 26. marta 1937. u [[Pardubice|Pardubicama]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418055500/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pl/pavel-ploc-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Pavel Ploc Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 3. februara 2024.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.biatlon.cz/2024/02/04/zemrel-pavle-ploc-st-clen-sine-slavy-ceskeho-biatlonu-a-olympionik/ |title=Zemřel Pavel Ploc st. Člen Síně slávy Českého biatlonu a olympionik |accessdate=4. 2. 2024|date=4. 2. 2024|language=cs|website=Biatlon}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|47]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]]  
|}
Ploc je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U jedinoj disciplini na ZOI 1968. ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 15-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 9:19.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|46]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|9]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|13]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|8]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|12]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Pavel Ploc je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 3:06.3&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
Njegov sin [[Pavel Ploc]] nekadašnji je čehoslovački skijaš-skakač i češki političar.

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3333}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Ploc, Pavel}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Pardubice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>bxrfqrllq1hzul4p5ks7sv5sn4lc7uk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Inhibitori ponovnog preuzimanja monoamina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>522158</id>
    <revision>
      <id>3715536</id>
      <parentid>3715478</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:18:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11960" sha1="p0tk8276uberikmx7p0ksfllnuiuelu" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Modulatori kanala prolaznog receptorskog potencijala
| naziv = [[Kanal prolaznog receptorskog potencijala|{{Tooltip|TRP|Kanal prolaznog receptorskog potencijala}}]] [[Modulator kanala|modulator]]i
| stanje = {{{state&lt;includeonly&gt;|collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
| podaciclass = hpodaci
| grupastyle = text-align:center;
 | grupa1 = {{abbr|[[TRPA]]| Tranzicijski receptorski potencijal ankirinskog kanala }}&lt;!--TRPA1, unless otherwise specified--&gt;
 | podaci1 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[4-Hidroksinonenal]]
* [[4-Okso-2-nonenal]]
* [[Epoksieikosatrienoinska kiselina|5,6-EET]]&lt;!--5,6-Epoxy-8Z,11Z,14Z-eicosatrienoic acid--&gt;
* [[12-Hidroksieikosatetraenska kiselina|12S-HpETE]]&lt;!--12S-Hidroperoksi-5Z,8Z,10E,14Z-eicosatetraenska kiselina--&gt;
* [[Ciklopentenon prostaglandini|15-Dezoksi-Δ&lt;sup&gt;12,14&lt;/sup&gt;-prostaglandin J2]]
* [[Hidroksi-α-sanshool|α-Sanshool]] ([[đumbir]], [[sečuanski biber|sečuanski]] i [[rajska zrna|melegueta biber]])
* [[akrolein]]
* [[alicin]] ([[bijeli luk]])
* [[Alil izotiocijanat]] ([[biljka gorušice|gorušica]], [[rotkvica]], [[ren]], [[vasabi]])
* [[AM404]]
* [[ASP-7663]]
* [[Bradikinin]]
* [[Kanabihromen]] ([[kanabis]])
* [[Kanabidiol]] ([[kanabis]])
* [[Kanabigerol]] ([[kanabis]])
* [[Cinamaldehid]] ([[cimet]])
* [[CR plikn|CR plin (dibenzoksazepin; DBO)]]
* [[CS plin|CS plin (2-hlorobenzal malononitril)]]
* [[Kumindehid]] ([[kim]])
* [[Kurkumin]] ([[kurkuma]])
* [[Dehidroligustilid]] ([[celer]])&lt;!--bimodalni--&gt;
* [[Dialil disulfid]]
* [[Dicentrin]] (''[[Lindera]]'' spp.)
* [[Farnesil tiosalicilna kiselina]]
* [[Formalin]]
* [[Gingerol]]i ([[đumbir]])
* [[Hepoksilin A3]]&lt;!--8R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,9E,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;
* [[Hepoksilin B3]]&lt;!--10R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,8Z,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;* [[Vodik  peroksid]]
* [[Icilin]]
* [[Izotiocijanat]]
* [[JT-010]]
* [[Ligustilid]] ([[celer]], ''[[Angelica acutiloba]]'')
* [[Linalol]] ([[sečuanski biber]], [[timijan]])
* [[Metilglioksal]]
* [[Metil salicilat]] ([[zimzelena biljka|zimlje]])
* [[N-metilmaleimid]]
* [[Nicotin]] ([[duhan]])
* [[Oleokantal]] ([[maslinovo ulje]])
* [[Paklitaksel]] ([[Taxus brevifolia|pacifička tisa]])
* [[Paracetamol|Paracetamol (acetaminofen)]]
* [[PF-4840154]]
* [[Fenacil hlorid]]
* [[Poligodial]] ([[Tasmannia stipitata|Dorigo paprika]])
* [[Šogaol]] ([[đumbir]], [[sečuanska paprika|Sičuan]] i [[Zrna raja|melegueta paprika]])
* [[Suzavac]]
* [[Tetrahidrokanabinol]] ([[kanabis]])
* [[Tetrahidrokanabiorkol]]
* [[Sin-Propanetial-S-oksid|Tiopropanal S-oksid]] ([[crni luk]])
* [[Umbelulon]] (''Umbellularia californica'')
* [[WIN 55,212-2]]
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[A-967079]]
* [[AM-0902]]
* [[Dehidroligustilid]] ([[celer]])&lt;!--bimodal--&gt;
* [[HC-030031]]
* [[Nikotin]] ([[duhan]])&lt;!--bimodal--&gt;
* [[PF-04745637]]
* [[Rutenij crveno]]
 }}
 
 | grupa2 = {{abbr|[[TRPC]]| Kanonski kanal potencijala prolaznog receptora }}
 | podaci2 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[Adhiperforin]] ([[Hypericum perforatum|Kantarion]])&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Diglicerid|Diacil glicerol]]&lt;!--TRPC3, TRPC6 i TRPC7--&gt;
* [[GSK1702934A]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[Hiperforin]] ([[Hypericum perforatum|Kantarion]])&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Supstanca P]]&lt;!--TRPC3, TRPC7--&gt;
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[3′-5-Diklorodifenilamin-2-karboksilna kiselina|DC DPC]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron sulfat|DHEA-S]]&lt;!--TRPC5--&gt;
* [[Flufenaminska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[GSK417651A]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[GSK2293017A]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[Meklofenaminska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[N-(p-Amilcinamoil)antranilna kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Nifluminska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Pregnenolon sulfat]]&lt;!--TRPC5--&gt;
* [[Progesteron]]&lt;!--TRPC5--&gt;
* [[Pyr3]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[Tolfenamska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
}}
| grupa3 = {{Tooltip|[[TRPM]]|Potencijal prolaznog receptora melastatinskog kanala}} 
| podaci3 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
 
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[Adenozin difosfat riboza|ADP-riboza]]&lt;!--TRPM2--&gt;
* [[BCTC]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Kalcii]] (unutarćelijski)&lt;!--TRPM4, TRPM5--&gt;
* [[CIM-0216]]&lt;!--TRPM3--&gt;
* [[Hladno]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Kulakt P]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Rashladno sredstvo 10]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Eukaliptol]] ([[eukaliptus]])&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Freskolat MGA]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Freskolat ML]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Geraniol]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Hidroksicitronelal]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Icilin]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Linalool]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Mentol]] ([[Mentha|mint]])&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[PMD 38]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Pregnenolon sulfat]]&lt;!--TRPM3--&gt;
* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[Steviol glikozid]]i npr. [[steviozid]]) (''[[Stevia rebaudiana]]'')&lt;!--&lt;!--TRPM5--&gt;
* Slatki [[okus|aroma]] (npr. [[glukoza]], [[fruktoza]], [[saharoza]]; indirektno)&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[Tio-BCTC]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[WS-12]]&lt;!--TRPM8--&gt;
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[AMG-333]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Capsazepine]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Klotrimazol]]&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[3′-5-Diklorodifenilamin-2-karboksilna kiselina|DCDPC]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;
* [[Elismetrep]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Flufenaminska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3, TRPM4, TRPM5--&gt;
* [[Meklofenaminska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;
* [[Mefenaminska kiselina]]&lt;!--Selektivno samo za TRPM3--&gt;
* [[N-(p-Amilcinamoil)antranilna kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM8--&gt;
* [[Nikotin]] ([[duhan]])&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[Nifluminska kiselina]]&lt;!--TRPM3--&gt;
* [[Ononetin]]
* [[PF-05105679]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[RQ-00203078]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Rutenij crveno]]&lt;!--TRPM6, TRPM8--&gt;
* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Tolfenaminska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Tolfenamska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;
* [[Trifenilfosfin oksid|TPPO]]&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[TRPM4-IN-5]]&lt;!--TRPM4--&gt;
 }}
 | grupa4 = {{abbr|[[TRPML]]| Tranzicijski receptorski potencijal mukolipinskog kanala
 | podaci4 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[EVP21]]
* [[MK6-83]]&lt;!--5-metil-N-(2-piperidin-1-ilfenil)thiofen-2-sulfonamid--&gt;
* [[ML-SA1]]
* [[ML2-SA1]]
* [[Fosfatidilinozitol 3,5-bisfosfat|PI(3,5)P&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
* [[SF-22]]&lt;!--5-chloro-N-(2-piperidin-1-ylphenyl)thiophene-2-sulphonamide--&gt;
* [[SN-2]]
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[ML-SI3]]
* [[Fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|PI(4,5)P&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
}}
| grupa6 = {{Tooltip|[[TRPP]]|Tranzijentni receptorski potencijal policistinskog kanala}}  | podaci6 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
| grupa1 = Aktivatori
| podacia1 =
* [[Triptolid]]  (''[[Tripterygium wilfordii]]'')
    | grupa2 = Blokatori
| podaci2 =
* [[Rutenij crveno]]&lt;!--TRPP3--&gt;
 }}
 
| grupa7 = {{Tooltip|[[TRPV]]|Potencijal vaniloidnog kanala prolaznog receptora}}&lt;!--TRPV1, osim ako nije drugačije navedeno--&gt; 
| podaci7 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[2-Aminoetoksifenil borat|2-APB]]&lt;!--TRPV1, TRPV2 i TRPV3--&gt;
* [[Epoksieikozatrijenska kiselina|5,6-EET]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[9-Hidroksioktadekadienska kiselina|9-HODE]]&lt;!--9(S/R)-Hidroksi-10(E),12(Z)-oktadekadienska kiselina--&gt;
* [[9-Hidroksioktadekadienska kiselina|9-oksoODE]]
* [[12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|12S-HETE]]&lt;!--12S-Hidroksi-5Z,8Z,10E,12S,14Z-eikozatetraenska kiselina--&gt;
* [[12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|12S-HpETE]]&lt;!--12S-Hidroperoksi-5Z,8Z,10E,14Z-eikozatetraenska kiselina--&gt;
* [[13-Hidroksioktadekadienska kiselina|13-HODE]]&lt;!--13(S/R)-Hidroksi-9Z,11E-oktadekadienska kiselina--&gt;
* [[13-Hidroksioktadekadienska kiselina|13-oksoODE]]
* [[20-Hidroksieikozatetraenska kiselina|20-HETE]]&lt;!--20-hidroksi-5Z,8Z,11Z,14Z-eikozatetraenska kiselina--&gt;
* [[Hidroksi-α-sanšol|α-Sanshol]] ([[đumbir]], [[sečuanski biber|sečuanski]] i [[rajska zrna|melegueta biber]])
* [[alicin]] ([[bijeli luk]])* [[AM404]]
* [[Anandamid]]
* [[Bisandrografolid]] (''[[Andrographis paniculata]]'')&lt;!--TRPV4, not TRPV1, TRPV2, or TRPV3--&gt;
* [[Kamfor]] ([[Cinnamomum camphora|kamforov lovor]], [[ruzmarin]], [[kamforov korov]], [[Afrički plavi bosiljak]], [[Ocimum kilimandscharicum|kamforov bosiljak]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Kanabidiol]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV1, TRPV2 i TRPV3--&gt;
* [[Kanabidivarin]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Kapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Karvakrol]] ([[origano]], [[timijan]], [[Lepidium|bibernik]], [[Monarda fistulosa|divlji bergamot]], ostali)&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron|DHEA]]
* [[Diglicerid|Diacil glicerol]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Dihidrokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Estradiol]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Eugenol]] ([[bosiljak]], [[karanfilić]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Evodiamin]] (''[[Tetradium ruticarpum|Euodia ruticarpa]]'')
* [[Gingerol]]s ([[đumbir]])
* [[GSK1016790A]]&lt;!--TRPV1, TRPV4--&gt;
* [[Toplota]]&lt;!--TRPV1, TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Hepoksilin A3]]&lt;!--8R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,9E,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;
* [[Hepoksilin B3]]&lt;!--10R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,8Z,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;
* [[Homokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Homodihidrokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Tamjan]] ([[tamjan]])&lt;!--TRPV3, ne TRPV1--&gt;
* [[Lizofosfatidna kiselina]]* Low [[pH]] (acidic conditions)
* [[Mentol]] ([[Menta|mint]])&lt;!--TRPV3, not TRPV1--&gt;
* [[N-Arahidonoil dopamin]]
* [[N-Oleoyldopamine]]
* [[Oleoiletanolamid|N-Oleoiletanolamid]]
* [[Nonivamid|Nonivamid (PAVA)]] ([[PAVA sprej]])
* [[Nordihidrokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Paklitaksel]] ([[Taxus brevifolia|pacifička tisa]])&lt;!--TRPV4, ne TRPV1--&gt;
* [[Paracetamol|Paracetamol (acetaminofen)]]
* [[Fenilacetilrinvanil]]
* [[Forbol esteri]] (npr., [[4α-forbol 12,13-didekanoat|4α-PDD]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Piperin]] ([[crni biber]], [[dugi biber]])
* [[Poligodial]] ([[Tasmannia stipitata|Dorrigo paprika]])
* [[Probenecid]]&lt;!--TRPV2--&gt;
* [[Proton]]i
* [[RhTx]]
* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')* [[Resiniferatoxin]] (RTX) (''[[Euphorbia resinifera]]/[[Euphorbia poissonii|pooissonii]]'')
* [[Šogaol]] ([[đumbir]], [[sečuanski biber|Sičuan]] i [[Zrna raja|melegueta biber]])
* [[Tetrahidrokanabivarin]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Timol]] ([[timijan]], [[origano]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Tiniatoksin]] (''[[Euphorbia resinifera]]/[[Euphorbia poissonii|poissonii]]'')
* [[Tramadol]]
* [[Vanilin]] ([[vanilija]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Zukapsaicin]]
 
| grupa2 = Blokatori
| podaci2 =
* [[Spinasterol|α-Spinasterol]] (''[[Vernonia|Vernonia tweediana]]'')&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[AMG-517]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[AMG-9810]]
* [[Asivatrep]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[BCTC]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Kanabigerol]] ([[kannabis]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Kanabigerolna kiselina]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Kanabigerovarin]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Kanabinol]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Kapsazepin]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[3′-5-Dihlorodifenilamin-2-karboksilna kiselina|DCDPC]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron|DHEA]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron sulfat|DHEA-S]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Flufenaminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[GRC-6211]]
* [[HC-067047]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Lantan]]&lt;!--TRPV2--&gt;
* [[Mavatrep]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Meklofenaminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[N-(p-Amilcinamoil)antranilna kiselina]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[NGD-8243]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Nifluminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Pregnenolon sulfat]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[RN-1734]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[RN-9893]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Rutenij crveno]]&lt;!--TRPV1, TRPV2, TRPV3, TRPV4, TRPV5, TRPV6--&gt;
* [[SB-366791]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[SB-705498]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Tivanisiran]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Tolfenaminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[TRPV3-74a]]&lt;!--TRPV3--&gt;  }}
| below = '''''Također pogledajte: ''' [[Šablon:Modulatori receptora|Modulatori receptora/signalizacije]] • [[Šablon:Modulatori ionskih kanala|Modulatori ionskih kanala]]''}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
[[Kategorija: Šabloni lijekova po receptoru, kanalu, ili pumpi]]</text>
      <sha1>p0tk8276uberikmx7p0ksfllnuiuelu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715537</id>
      <parentid>3715536</parentid>
      <timestamp>2025-06-20T16:18:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11958" sha1="l2mmggp3sn29r6k1kpgedcyrahfmejq" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Modulatori kanala prolaznog receptorskog potencijala
| naziv = [[Kanal prolaznog receptorskog potencijala|{{Tooltip|TRP|Kanal prolaznog receptorskog potencijala}}]] [[Modulator kanala|modulator]]i
| stanje = {{{state&lt;includeonly&gt;|collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
| podaciclasa = hlist
| grupastyle = text-align:center;
 | grupa1 = {{abbr|[[TRPA]]| Tranzicijski receptorski potencijal ankirinskog kanala }}&lt;!--TRPA1, unless otherwise specified--&gt;
 | podaci1 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[4-Hidroksinonenal]]
* [[4-Okso-2-nonenal]]
* [[Epoksieikosatrienoinska kiselina|5,6-EET]]&lt;!--5,6-Epoxy-8Z,11Z,14Z-eicosatrienoic acid--&gt;
* [[12-Hidroksieikosatetraenska kiselina|12S-HpETE]]&lt;!--12S-Hidroperoksi-5Z,8Z,10E,14Z-eicosatetraenska kiselina--&gt;
* [[Ciklopentenon prostaglandini|15-Dezoksi-Δ&lt;sup&gt;12,14&lt;/sup&gt;-prostaglandin J2]]
* [[Hidroksi-α-sanshool|α-Sanshool]] ([[đumbir]], [[sečuanski biber|sečuanski]] i [[rajska zrna|melegueta biber]])
* [[akrolein]]
* [[alicin]] ([[bijeli luk]])
* [[Alil izotiocijanat]] ([[biljka gorušice|gorušica]], [[rotkvica]], [[ren]], [[vasabi]])
* [[AM404]]
* [[ASP-7663]]
* [[Bradikinin]]
* [[Kanabihromen]] ([[kanabis]])
* [[Kanabidiol]] ([[kanabis]])
* [[Kanabigerol]] ([[kanabis]])
* [[Cinamaldehid]] ([[cimet]])
* [[CR plikn|CR plin (dibenzoksazepin; DBO)]]
* [[CS plin|CS plin (2-hlorobenzal malononitril)]]
* [[Kumindehid]] ([[kim]])
* [[Kurkumin]] ([[kurkuma]])
* [[Dehidroligustilid]] ([[celer]])&lt;!--bimodalni--&gt;
* [[Dialil disulfid]]
* [[Dicentrin]] (''[[Lindera]]'' spp.)
* [[Farnesil tiosalicilna kiselina]]
* [[Formalin]]
* [[Gingerol]]i ([[đumbir]])
* [[Hepoksilin A3]]&lt;!--8R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,9E,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;
* [[Hepoksilin B3]]&lt;!--10R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,8Z,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;* [[Vodik  peroksid]]
* [[Icilin]]
* [[Izotiocijanat]]
* [[JT-010]]
* [[Ligustilid]] ([[celer]], ''[[Angelica acutiloba]]'')
* [[Linalol]] ([[sečuanski biber]], [[timijan]])
* [[Metilglioksal]]
* [[Metil salicilat]] ([[zimzelena biljka|zimlje]])
* [[N-metilmaleimid]]
* [[Nicotin]] ([[duhan]])
* [[Oleokantal]] ([[maslinovo ulje]])
* [[Paklitaksel]] ([[Taxus brevifolia|pacifička tisa]])
* [[Paracetamol|Paracetamol (acetaminofen)]]
* [[PF-4840154]]
* [[Fenacil hlorid]]
* [[Poligodial]] ([[Tasmannia stipitata|Dorigo paprika]])
* [[Šogaol]] ([[đumbir]], [[sečuanska paprika|Sičuan]] i [[Zrna raja|melegueta paprika]])
* [[Suzavac]]
* [[Tetrahidrokanabinol]] ([[kanabis]])
* [[Tetrahidrokanabiorkol]]
* [[Sin-Propanetial-S-oksid|Tiopropanal S-oksid]] ([[crni luk]])
* [[Umbelulon]] (''Umbellularia californica'')
* [[WIN 55,212-2]]
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[A-967079]]
* [[AM-0902]]
* [[Dehidroligustilid]] ([[celer]])&lt;!--bimodal--&gt;
* [[HC-030031]]
* [[Nikotin]] ([[duhan]])&lt;!--bimodal--&gt;
* [[PF-04745637]]
* [[Rutenij crveno]]
 }}
 
 | grupa2 = {{abbr|[[TRPC]]| Kanonski kanal potencijala prolaznog receptora }}
 | podaci2 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[Adhiperforin]] ([[Hypericum perforatum|Kantarion]])&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Diglicerid|Diacil glicerol]]&lt;!--TRPC3, TRPC6 i TRPC7--&gt;
* [[GSK1702934A]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[Hiperforin]] ([[Hypericum perforatum|Kantarion]])&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Supstanca P]]&lt;!--TRPC3, TRPC7--&gt;
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[3′-5-Diklorodifenilamin-2-karboksilna kiselina|DC DPC]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron sulfat|DHEA-S]]&lt;!--TRPC5--&gt;
* [[Flufenaminska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[GSK417651A]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[GSK2293017A]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[Meklofenaminska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[N-(p-Amilcinamoil)antranilna kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Nifluminska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
* [[Pregnenolon sulfat]]&lt;!--TRPC5--&gt;
* [[Progesteron]]&lt;!--TRPC5--&gt;
* [[Pyr3]]&lt;!--TRPC3--&gt;
* [[Tolfenamska kiselina]]&lt;!--TRPC6--&gt;
}}
| grupa3 = {{Tooltip|[[TRPM]]|Potencijal prolaznog receptora melastatinskog kanala}} 
| podaci3 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
 
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[Adenozin difosfat riboza|ADP-riboza]]&lt;!--TRPM2--&gt;
* [[BCTC]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Kalcii]] (unutarćelijski)&lt;!--TRPM4, TRPM5--&gt;
* [[CIM-0216]]&lt;!--TRPM3--&gt;
* [[Hladno]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Kulakt P]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Rashladno sredstvo 10]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Eukaliptol]] ([[eukaliptus]])&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Freskolat MGA]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Freskolat ML]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Geraniol]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Hidroksicitronelal]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Icilin]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Linalool]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Mentol]] ([[Mentha|mint]])&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[PMD 38]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Pregnenolon sulfat]]&lt;!--TRPM3--&gt;
* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[Steviol glikozid]]i npr. [[steviozid]]) (''[[Stevia rebaudiana]]'')&lt;!--&lt;!--TRPM5--&gt;
* Slatki [[okus|aroma]] (npr. [[glukoza]], [[fruktoza]], [[saharoza]]; indirektno)&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[Tio-BCTC]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[WS-12]]&lt;!--TRPM8--&gt;
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[AMG-333]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Capsazepine]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Klotrimazol]]&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[3′-5-Diklorodifenilamin-2-karboksilna kiselina|DCDPC]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;
* [[Elismetrep]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Flufenaminska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3, TRPM4, TRPM5--&gt;
* [[Meklofenaminska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;
* [[Mefenaminska kiselina]]&lt;!--Selektivno samo za TRPM3--&gt;
* [[N-(p-Amilcinamoil)antranilna kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM8--&gt;
* [[Nikotin]] ([[duhan]])&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[Nifluminska kiselina]]&lt;!--TRPM3--&gt;
* [[Ononetin]]
* [[PF-05105679]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[RQ-00203078]]&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Rutenij crveno]]&lt;!--TRPM6, TRPM8--&gt;
* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Tolfenaminska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')&lt;!--TRPM8--&gt;
* [[Tolfenamska kiselina]]&lt;!--TRPM2, TRPM3--&gt;
* [[Trifenilfosfin oksid|TPPO]]&lt;!--TRPM5--&gt;
* [[TRPM4-IN-5]]&lt;!--TRPM4--&gt;
 }}
 | grupa4 = {{abbr|[[TRPML]]| Tranzicijski receptorski potencijal mukolipinskog kanala
 | podaci4 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[EVP21]]
* [[MK6-83]]&lt;!--5-metil-N-(2-piperidin-1-ilfenil)thiofen-2-sulfonamid--&gt;
* [[ML-SA1]]
* [[ML2-SA1]]
* [[Fosfatidilinozitol 3,5-bisfosfat|PI(3,5)P&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
* [[SF-22]]&lt;!--5-chloro-N-(2-piperidin-1-ylphenyl)thiophene-2-sulphonamide--&gt;
* [[SN-2]]
    | grupa2 = Blokatori
    | podaci2 =
* [[ML-SI3]]
* [[Fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|PI(4,5)P&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
}}
| grupa6 = {{Tooltip|[[TRPP]]|Tranzijentni receptorski potencijal policistinskog kanala}}  | podaci6 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
| grupa1 = Aktivatori
| podacia1 =
* [[Triptolid]]  (''[[Tripterygium wilfordii]]'')
    | grupa2 = Blokatori
| podaci2 =
* [[Rutenij crveno]]&lt;!--TRPP3--&gt;
 }}
 
| grupa7 = {{Tooltip|[[TRPV]]|Potencijal vaniloidnog kanala prolaznog receptora}}&lt;!--TRPV1, osim ako nije drugačije navedeno--&gt; 
| podaci7 = {{Navbox|child
 | grupastyle = text-align:center;
    | grupa1 = Aktivatori
    | podaci1 =
* [[2-Aminoetoksifenil borat|2-APB]]&lt;!--TRPV1, TRPV2 i TRPV3--&gt;
* [[Epoksieikozatrijenska kiselina|5,6-EET]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[9-Hidroksioktadekadienska kiselina|9-HODE]]&lt;!--9(S/R)-Hidroksi-10(E),12(Z)-oktadekadienska kiselina--&gt;
* [[9-Hidroksioktadekadienska kiselina|9-oksoODE]]
* [[12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|12S-HETE]]&lt;!--12S-Hidroksi-5Z,8Z,10E,12S,14Z-eikozatetraenska kiselina--&gt;
* [[12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|12S-HpETE]]&lt;!--12S-Hidroperoksi-5Z,8Z,10E,14Z-eikozatetraenska kiselina--&gt;
* [[13-Hidroksioktadekadienska kiselina|13-HODE]]&lt;!--13(S/R)-Hidroksi-9Z,11E-oktadekadienska kiselina--&gt;
* [[13-Hidroksioktadekadienska kiselina|13-oksoODE]]
* [[20-Hidroksieikozatetraenska kiselina|20-HETE]]&lt;!--20-hidroksi-5Z,8Z,11Z,14Z-eikozatetraenska kiselina--&gt;
* [[Hidroksi-α-sanšol|α-Sanshol]] ([[đumbir]], [[sečuanski biber|sečuanski]] i [[rajska zrna|melegueta biber]])
* [[alicin]] ([[bijeli luk]])* [[AM404]]
* [[Anandamid]]
* [[Bisandrografolid]] (''[[Andrographis paniculata]]'')&lt;!--TRPV4, not TRPV1, TRPV2, or TRPV3--&gt;
* [[Kamfor]] ([[Cinnamomum camphora|kamforov lovor]], [[ruzmarin]], [[kamforov korov]], [[Afrički plavi bosiljak]], [[Ocimum kilimandscharicum|kamforov bosiljak]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Kanabidiol]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV1, TRPV2 i TRPV3--&gt;
* [[Kanabidivarin]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Kapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Karvakrol]] ([[origano]], [[timijan]], [[Lepidium|bibernik]], [[Monarda fistulosa|divlji bergamot]], ostali)&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron|DHEA]]
* [[Diglicerid|Diacil glicerol]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Dihidrokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Estradiol]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Eugenol]] ([[bosiljak]], [[karanfilić]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Evodiamin]] (''[[Tetradium ruticarpum|Euodia ruticarpa]]'')
* [[Gingerol]]s ([[đumbir]])
* [[GSK1016790A]]&lt;!--TRPV1, TRPV4--&gt;
* [[Toplota]]&lt;!--TRPV1, TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Hepoksilin A3]]&lt;!--8R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,9E,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;
* [[Hepoksilin B3]]&lt;!--10R/S-Hidroksi-11,12-oksido-5Z,8Z,14Z-eikozatrijenska kiselina--&gt;
* [[Homokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Homodihidrokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Tamjan]] ([[tamjan]])&lt;!--TRPV3, ne TRPV1--&gt;
* [[Lizofosfatidna kiselina]]* Low [[pH]] (acidic conditions)
* [[Mentol]] ([[Menta|mint]])&lt;!--TRPV3, not TRPV1--&gt;
* [[N-Arahidonoil dopamin]]
* [[N-Oleoyldopamine]]
* [[Oleoiletanolamid|N-Oleoiletanolamid]]
* [[Nonivamid|Nonivamid (PAVA)]] ([[PAVA sprej]])
* [[Nordihidrokapsaicin]] ([[čili papričica]])
* [[Paklitaksel]] ([[Taxus brevifolia|pacifička tisa]])&lt;!--TRPV4, ne TRPV1--&gt;
* [[Paracetamol|Paracetamol (acetaminofen)]]
* [[Fenilacetilrinvanil]]
* [[Forbol esteri]] (npr., [[4α-forbol 12,13-didekanoat|4α-PDD]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Piperin]] ([[crni biber]], [[dugi biber]])
* [[Poligodial]] ([[Tasmannia stipitata|Dorrigo paprika]])
* [[Probenecid]]&lt;!--TRPV2--&gt;
* [[Proton]]i
* [[RhTx]]
* [[Rutamarin]] (''[[Ruta graveolens]]'')* [[Resiniferatoxin]] (RTX) (''[[Euphorbia resinifera]]/[[Euphorbia poissonii|pooissonii]]'')
* [[Šogaol]] ([[đumbir]], [[sečuanski biber|Sičuan]] i [[Zrna raja|melegueta biber]])
* [[Tetrahidrokanabivarin]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Timol]] ([[timijan]], [[origano]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Tiniatoksin]] (''[[Euphorbia resinifera]]/[[Euphorbia poissonii|poissonii]]'')
* [[Tramadol]]
* [[Vanilin]] ([[vanilija]])&lt;!--TRPV1 i TRPV3--&gt;
* [[Zukapsaicin]]
 
| grupa2 = Blokatori
| podaci2 =
* [[Spinasterol|α-Spinasterol]] (''[[Vernonia|Vernonia tweediana]]'')&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[AMG-517]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[AMG-9810]]
* [[Asivatrep]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[BCTC]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Kanabigerol]] ([[kannabis]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Kanabigerolna kiselina]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Kanabigerovarin]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV3, TRPV4--&gt;
* [[Kanabinol]] ([[kanabis]])&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Kapsazepin]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[3′-5-Dihlorodifenilamin-2-karboksilna kiselina|DCDPC]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron|DHEA]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Dehidroepiandrosteron sulfat|DHEA-S]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Flufenaminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[GRC-6211]]
* [[HC-067047]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Lantan]]&lt;!--TRPV2--&gt;
* [[Mavatrep]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Meklofenaminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[N-(p-Amilcinamoil)antranilna kiselina]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[NGD-8243]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Nifluminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Pregnenolon sulfat]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[RN-1734]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[RN-9893]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[Rutenij crveno]]&lt;!--TRPV1, TRPV2, TRPV3, TRPV4, TRPV5, TRPV6--&gt;
* [[SB-366791]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[SB-705498]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Tivanisiran]]&lt;!--TRPV1--&gt;
* [[Tolfenaminska kiselina]]&lt;!--TRPV4--&gt;
* [[TRPV3-74a]]&lt;!--TRPV3--&gt;  }}
| below = '''''Također pogledajte: ''' [[Šablon:Modulatori receptora|Modulatori receptora/signalizacije]] • [[Šablon:Modulatori ionskih kanala|Modulatori ionskih kanala]]''}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
[[Kategorija: Šabloni lijekova po receptoru, kanalu, ili pumpi]]</text>
      <sha1>l2mmggp3sn29r6k1kpgedcyrahfmejq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Ksalajic</title>
    <ns>3</ns>
    <id>522159</id>
    <revision>
      <id>3715508</id>
      <timestamp>2025-06-20T14:14:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3715508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Crossoverpijanista</title>
    <ns>3</ns>
    <id>522160</id>
    <revision>
      <id>3715509</id>
      <timestamp>2025-06-20T14:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3715509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Semso123</title>
    <ns>3</ns>
    <id>522161</id>
    <revision>
      <id>3715511</id>
      <timestamp>2025-06-20T14:17:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3715511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erich Schonbachler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522162</id>
    <redirect title="Erich Schönbächler" />
    <revision>
      <id>3715512</id>
      <timestamp>2025-06-20T14:19:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Erich Schönbächler]]</comment>
      <origin>3715512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="jva8yubunaxn7brk3n58v8vajf8aykh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Erich Schönbächler]]</text>
      <sha1>jva8yubunaxn7brk3n58v8vajf8aykh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sto vjekova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522163</id>
    <revision>
      <id>3715563</id>
      <timestamp>2025-06-20T18:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija album |  | Ime            = Sto vjekova | Tip izdanja    = Album | Artist         = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]] | Cover          =  | Background     = salmon | Izdat          = 1996 | Produciran     = 1996 | Kuća           = [[Nimfa Sound]] | Producent(i)   = [[Zele Lipovača|Sead Lipovača &quot;Zele&quot;]], Denyken | Kritike        =  | Prošli album   = ''[[Labude, kad rata ne bude ]]''&lt;br/&gt;(1994) | Ovaj album     = '''''Sto vjekova'''''&lt;br/&gt;(1996) | Sljedeći al...</comment>
      <origin>3715563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2170" sha1="6jzko4o7ef06mrpnjhxz1m8cw68f9hj" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Sto vjekova
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| Cover          = 
| Background     = salmon
| Izdat          = 1996
| Produciran     = 1996
| Kuća           = [[Nimfa Sound]]
| Producent(i)   = [[Zele Lipovača|Sead Lipovača &quot;Zele&quot;]], Denyken
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Labude, kad rata ne bude ]]''&lt;br/&gt;(1994)
| Ovaj album     = '''''Sto vjekova'''''&lt;br/&gt;(1996)
| Sljedeći album = ''[[Od neba do neba]]''&lt;br/&gt;(2003)
}}

'''Sto vjekova'''  deveti je studijski album [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] [[Hard rock|hard rok]] grupe [[Divlje jagode]]. Sniman je između augusta 1995 i marta 1996. u Bosston Studiju u [[Stuttgart]]u. Diskografska kuća [[Nimfa Sound]] objavila ga je iste godine na kaseti i [[Compact disc|CD]]-u. Reizdanje ovog albuma uradila je 2006. na CD-u [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Croatia Records]]. 
Fotografiju i dizajn za omot uradio je Branislav &quot;Brian&quot; Rašić, a producenti su bili [[Zele Lipovača|Sead Lipovača &quot;Zele&quot;]] i Denyken. &lt;ref name= &quot;discogs&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1530509-Divlje-Jagode-Sto-Vjekova?srsltid=AfmBOorCO9ppvBT_5GlEFZaG-xCrTzxwInHtVEYdbAT9sQIpMjCgGzIZ|title= ''Divlje jagode - Sto vjekova''|work= discogs.com|access-date= 21. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== O albumu ==
&quot;Sto vjekova&quot; prvo je muzičko ostvarenje [[Zele Lipovača|Seada Lipovače &quot;Zeleta&quot;]] i članova Divljih jagoda nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], a snimljen je i objavljen dvije godine nakon albuma &quot;[[Labude, kad rata ne bude]]&quot;.
Muzički gledano, predstavlja nastavak veoma uspješne serije prethodnih studijskih albuma. 

== Članovi grupe ==
*[[Zele Lipovača|Sead Lipovača &quot;Zele&quot;]] – [[električna gitara]]
*[[Nasko Budimlić]] – [[bubnjevi]]
*[[Sanin Karić]] – [[bas-gitara]]
*[[Žanil Tataj|Žanil Tataj &quot;Žak&quot;]] - pjevač
*[[Emir Cerić]] - gost pjevač

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Albumi iz 1996.]]
[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Nimfa Sounda]]</text>
      <sha1>6jzko4o7ef06mrpnjhxz1m8cw68f9hj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Za oslobođenje Palestine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522164</id>
    <revision>
      <id>3715564</id>
      <timestamp>2025-06-20T19:15:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adosar2712</username>
        <id>170495</id>
      </contributor>
      <comment>knjiga</comment>
      <origin>3715564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1962" sha1="nkv5f5b8l7ur91vmmady5z5iqo7laa4" xml:space="preserve">
== 📘 Za oslobođenje Palestine ==
'''Za oslobođenje Palestine''' je knjiga bosanskog generala, publiciste i autora '''Fikreta Muslimovića''', objavljena 2021. godine u Sarajevu. Izdavač je '''Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu'''. Knjiga obrađuje historijske, političke, vojne i međunarodne aspekte izraelsko-palestinskog sukoba, sa posebnim osvrtom na ulogu velikih sila, muslimanskih zemalja, balkanskih država i međunarodnih institucija.&lt;ref&gt;moja knjiga&lt;/ref&gt;
----

=== 📑 Sadržaj ===
Djelo je podijeljeno u šest tematskih cjelina:

# '''Utjecaji zemalja Zapada''' na izraelsku politiku prema Palestini
# '''Ponašanje muslimanskih zemalja''' u odnosu na izraelsku agresiju
# '''Ponašanje balkanskih zemalja''', uključujući BiH, Srbiju i Hrvatsku
# '''Genocidna praksa izraelskog režima''' prema palestinskom narodu
# '''Strateška pitanja palestinske borbe''', uključujući oružani i politički otpor
# '''Antisemitizam i zloupotreba holokausta''', s analizama mišljenja Alije Izetbegovića

----

=== 📚 Recenzije ===
Knjiga je recenzirana od strane:

* prof. dr. '''Selme Cikotića''', koji ističe analitičku vrijednost i značaj za razumijevanje izraelsko-palestinskog sukoba u kontekstu međunarodnih odnosa
* prof. dr. '''Omera Hamzića''', koji naglašava značaj dokumentovane analize i kritike savremene politike prema Palestini

----

=== 📄 Bibliografski podaci ===

* '''Autor:''' Fikret Muslimović
* '''Izdavač:''' Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu
* '''Godina izdanja:''' 2021
* '''ISBN:''' 978-9958-819-32-2
* '''Broj stranica:''' 214
* '''Jezik:''' Bosanski

----

=== 🔓 Dostupnost ===
PDF verzija knjige dostupna je pod slobodnom licencom '''Creative Commons BY-SA 4.0''', uz saglasnost autora. Proces potvrde autorskih prava je u toku putem '''Wikimedia VRT tima''' (Ticket#: 2025062010009735).&lt;ref&gt;moja knjiga2&lt;/ref&gt;
----

=== 🔗 Vanjske poveznice ===</text>
      <sha1>nkv5f5b8l7ur91vmmady5z5iqo7laa4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715631</id>
      <parentid>3715564</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T05:59:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1815" sha1="0bfvsehiq3p0bimhafbr2cxo6txji46" xml:space="preserve">
{{Preuređivanje}}{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}
Za oslobođenje Palestine je knjiga bosanskog generala, publiciste i autora Fikreta Muslimovića, objavljena 2021. godine u Sarajevu. Izdavač je Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu. Knjiga obrađuje historijske, političke, vojne i međunarodne aspekte izraelsko-palestinskog sukoba, sa posebnim osvrtom na ulogu velikih sila, muslimanskih zemalja, balkanskih država i međunarodnih institucija.&lt;ref&gt;moja knjiga&lt;/ref&gt;

===  Sadržaj ===
Djelo je podijeljeno u šest tematskih cjelina:

# Utjecaji zemalja Zapada na izraelsku politiku prema Palestini
# Ponašanje muslimanskih zemalja u odnosu na izraelsku agresiju
# Ponašanje balkanskih zemalja, uključujući BiH, Srbiju i Hrvatsku
# Genocidna praksa izraelskog režima prema palestinskom narodu
# Strateška pitanja palestinske borbe, uključujući oružani i politički otpor
# Antisemitizam i zloupotreba holokausta, s analizama mišljenja Alije Izetbegovića

=== Recenzije ===
Knjiga je recenzirana od strane:

* Selme Cikotića, koji ističe analitičku vrijednost i značaj za razumijevanje izraelsko-palestinskog sukoba u kontekstu međunarodnih odnosa
* Omera Hamzića, koji naglašava značaj dokumentovane analize i kritike savremene politike prema Palestini

===  Bibliografski podaci ===

* Autor: Fikret Muslimović
* Izdavač: Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu
* Godina izdanja: 2021
* ISBN: 978-9958-819-32-2
* Broj stranica: 214
* Jezik: Bosanski

===  Dostupnost ===
PDF verzija knjige dostupna je pod slobodnom licencom Creative Commons BY-SA 4.0, uz saglasnost autora. Proces potvrde autorskih prava je u toku putem Wikimedia VRT tima (Ticket#: 2025062010009735).&lt;ref&gt;moja knjiga2&lt;/ref&gt;

===  Vanjske poveznice ===</text>
      <sha1>0bfvsehiq3p0bimhafbr2cxo6txji46</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715632</id>
      <parentid>3715631</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:16:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1835" sha1="qtyijw2gm9zv3pdwxife53tv2dgwgye" xml:space="preserve">
{{Preuređivanje}}{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Nedostaju izvori}}
Za oslobođenje Palestine je knjiga bosanskog generala, publiciste i autora Fikreta Muslimovića, objavljena 2021. godine u Sarajevu. Izdavač je Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu. Knjiga obrađuje historijske, političke, vojne i međunarodne aspekte izraelsko-palestinskog sukoba, sa posebnim osvrtom na ulogu velikih sila, muslimanskih zemalja, balkanskih država i međunarodnih institucija.&lt;ref&gt;moja knjiga&lt;/ref&gt;

===  Sadržaj ===
Djelo je podijeljeno u šest tematskih cjelina:

# Utjecaji zemalja Zapada na izraelsku politiku prema Palestini
# Ponašanje muslimanskih zemalja u odnosu na izraelsku agresiju
# Ponašanje balkanskih zemalja, uključujući BiH, Srbiju i Hrvatsku
# Genocidna praksa izraelskog režima prema palestinskom narodu
# Strateška pitanja palestinske borbe, uključujući oružani i politički otpor
# Antisemitizam i zloupotreba holokausta, s analizama mišljenja Alije Izetbegovića

=== Recenzije ===
Knjiga je recenzirana od strane:

* Selme Cikotića, koji ističe analitičku vrijednost i značaj za razumijevanje izraelsko-palestinskog sukoba u kontekstu međunarodnih odnosa
* Omera Hamzića, koji naglašava značaj dokumentovane analize i kritike savremene politike prema Palestini

===  Bibliografski podaci ===

* Autor: Fikret Muslimović
* Izdavač: Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu
* Godina izdanja: 2021
* ISBN: 978-9958-819-32-2
* Broj stranica: 214
* Jezik: Bosanski

===  Dostupnost ===
PDF verzija knjige dostupna je pod slobodnom licencom Creative Commons BY-SA 4.0, uz saglasnost autora. Proces potvrde autorskih prava je u toku putem Wikimedia VRT tima (Ticket#: 2025062010009735).&lt;ref&gt;moja knjiga2&lt;/ref&gt;

===  Vanjske poveznice ===</text>
      <sha1>qtyijw2gm9zv3pdwxife53tv2dgwgye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Radiohead</title>
    <ns>10</ns>
    <id>522165</id>
    <revision>
      <id>3715566</id>
      <timestamp>2025-06-20T19:30:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navkutija muzičar | ime = Radiohead | naslov = [[Radiohead]] | stanje = {{{stanje|autocollapse}}} | tijeloklasa = hlist | pozadina = group_or_band | iznad =  * '''[[Thom Yorke]]''' * '''[[Jonny Greenwood]]''' * '''[[Colin Greenwood]]''' * '''[[Ed O'Brien]]''' * '''[[Philip Selway]]'''  | grupa1 = Studijski albumi | podaci1  = * ''[[Pablo Honey]]'' * ''[[The Bends (Radiohead)|The Bends]]'' * ''[[OK Computer]]'' * ''[[Kid A]]'' * ''[[Amnesiac (album)|Amnesiac]]'' * ''Hail...</comment>
      <origin>3715566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4681" sha1="6k38cpvr01a1us5oii2vkup5n9usqjx" xml:space="preserve">{{Navkutija muzičar
| ime = Radiohead
| naslov = [[Radiohead]]
| stanje = {{{stanje|autocollapse}}}
| tijeloklasa = hlist
| pozadina = group_or_band
| iznad = 
* '''[[Thom Yorke]]'''
* '''[[Jonny Greenwood]]'''
* '''[[Colin Greenwood]]'''
* '''[[Ed O'Brien]]'''
* '''[[Philip Selway]]'''

| grupa1 = Studijski albumi
| podaci1  =
* ''[[Pablo Honey]]''
* ''[[The Bends (Radiohead)|The Bends]]''
* ''[[OK Computer]]''
* ''[[Kid A]]''
* ''[[Amnesiac (album)|Amnesiac]]''
* ''[[Hail to the Thief]]''
* ''[[In Rainbows]]''
* ''[[The King of Limbs]]''
* ''[[A Moon Shaped Pool]]''
 {{Navkutija muzičar|okvir=dijete

}}

| grupa2 = Kompilacijski albumi
| podaci2  =
* ''[[Radiohead Box Set]]''
* ''[[Radiohead: The Best Of]]''
* ''[[OK Computer OKNOTOK 1997 2017|OKNOTOK 1997 2017]]''
* ''[[MiniDiscs (Hacked)|MiniDiscs [Hacked]]]''
* ''[[Kid A Mnesia]]''

| grupa3 = Remiks-albumi
| podaci3  =
* ''[[TKOL RMX 1234567]]''

| grupa4 = Koncertni albumi
| podaci4  =
* ''[[I Might Be Wrong: Live Recordings]]''

| grupa5 = EP-ovi
| podaci5  =
* ''[[Drill (EP)|Drill]]''
* ''[[My Iron Lung]]''
* ''[[No Surprises/Running from Demons|No Surprises / Running from Demons]]''
* ''[[Airbag / How Am I Driving?]]''
* ''[[Com Lag (2plus2isfive)]]''
* ''[[In Rainbows Disk 2]]''

| grupa6 = Singlovi
| podaci6  = {{Navkutija muzičar|okvir=dijete

| grupa1 = 1990-e
| podaci1 = 
* &quot;[[Creep (Radiohead)|Creep]]&quot;
* &quot;[[Pop Is Dead]]&quot;
* &quot;[[Stop Whispering]]&quot;
* &quot;[[My Iron Lung]]&quot;
* &quot;[[High and Dry / Planet Telex]]&quot;
* &quot;[[Fake Plastic Trees]]&quot;
* &quot;[[Just (Radiohead)|Just]]&quot;
* &quot;[[Street Spirit (Fade Out)]]&quot;
* &quot;[[The Bends (Radiohead)|The Bends]]&quot;
* &quot;[[Paranoid Android]]&quot;
* &quot;[[Karma Police]]&quot;
* &quot;[[Lucky (Radiohead)|Lucky]]&quot;
* &quot;[[No Surprises]]&quot;

| grupa2 = 2000-te
| podaci2 = 
* &quot;[[Pyramid Song]]&quot;
* &quot;[[Knives Out (pjesma)|Knives Out]]&quot;
* &quot;[[There There (pjesma)|There There]]&quot;
* &quot;[[Go to Sleep]]&quot;
* &quot;[[2 + 2 = 5 (Radiohead)|2 + 2 = 5]]&quot;
* &quot;[[Jigsaw Falling into Place]]&quot;
* &quot;[[Nude (Radiohead)|Nude]]&quot;
* &quot;[[Harry Patch (In Memory Of)]]&quot;
* &quot;[[These Are My Twisted Words]]&quot;

| grupa3 = 2010-e
| podaci3 = 
* &quot;[[Supercollider / The Butcher|Supercollider]]&quot; / &quot;[[Supercollider / The Butcher|The Butcher]]&quot;
* &quot;[[The Daily Mail / Staircase|The Daily Mail]]&quot; / &quot;[[The Daily Mail / Staircase|Staircase]]&quot;
* &quot;[[Burn the Witch (Radiohead)|Burn the Witch]]&quot;
* &quot;[[Daydreaming (Radiohead)|Daydreaming]]&quot;
* &quot;[[I Promise (Radiohead)|I Promise]]&quot;
* &quot;[[Man of War (Radiohead)|Man of War]]&quot;

| grupa4 = 2020-e
| podaci4 = 
* &quot;[[If You Say the Word]]&quot;
* &quot;[[Follow Me Around]]&quot;
}}

| group7 = Druge pjesme
| list7  =
* &quot;[[Let Down (Radiohead)|Let Down]]&quot;
* &quot;[[Everything in Its Right Place]]&quot;
* &quot;[[The National Anthem (Radiohead)|The National Anthem]]&quot;
* &quot;[[How to Disappear Completely]]&quot;
* &quot;[[Idioteque]]&quot;
* &quot;[[Optimistic (Radiohead)|Optimistic]]&quot;
* &quot;[[True Love Waits (Radiohead)|True Love Waits]]&quot;
* &quot;[[15 Step]]&quot;
* &quot;[[House of Cards (Radiohead)|House of Cards]]&quot; / &quot;[[Bodysnatchers (song)|Bodysnatchers]]&quot;
* &quot;[[All I Need (Radiohead)|All I Need]]&quot;
* &quot;[[Reckoner]]&quot;
* &quot;[[Lotus Flower (Radiohead)|Lotus Flower]]&quot;
* &quot;[[Spectre (Radiohead)|Spectre]]&quot;
* &quot;[[Lift (Radiohead)|Lift]]&quot;

| grupa8 = Video-albumi
| podaci8  =
* ''[[Live at the Astoria]]''
* ''[[7 Television Commercials]]''
* ''[[Meeting People Is Easy]]''
* ''[[The Most Gigantic Lying Mouth of All Time]]''
* ''[[In Rainbows – From the Basement]]''
* ''[[Radiohead for Haiti]]''
* ''[[The King of Limbs: Live from the Basement]]''

 | grupa9 = Povezani albumi
 | podaci9 = 
* ''[[True Love Waits (album)|True Love Waits]]''
* ''[[Hold Me to This]]''
* ''[[Exit Music: Songs with Radio Heads]]''
* ''[[Radiodread]]''
* ''[[Jaydiohead]]''
* ''[[Amanda Palmer Performs the Popular Hits of Radiohead on Her Magical Ukulele]]''

| group10 = Povezani članci
| list10 =
* [[Diskografija Radioheada|Diskografija]]
* [[Spisak pjesama Radioheada|Pjesme]]
* [[Spisak nagrada i nominacija Radioheada|Nagrade i nominacije]]
* [[Spisak koncerata Radioheada|Koncerti]]
* [[Atoms for Peace (grupa)|Atoms for Peace]]
* [[The Smile (grupa)|The Smile]]
* [[Stanley Donwood]]
* [[Nigel Godrich]]
* [[Clive Deamer]]
* ''[[Dead Children Playing]]''
* ''[[Radio and Juliet]]''
* ''[[Radio Rewrite]]''
* ''[[Sericomyrmex radioheadi]]''
* ''[[The Music and Art of Radiohead]]''
* [[Kolaps bine na koncertu Radioheada|Kolaps bine 2012.]]
* &quot;[[Scott Tenorman Must Die]]&quot;
* &quot;[[Get Free (Lana Del Rey)|Get Free]]&quot;
* ''[[Kid A Mnesia Exhibition]]''
* ''[[Dasyomyliobatis thomyorkei]]''

| ispod = 
* {{Icon|Kategorija}} [[:Kategorija:Radiohead|Kategorija]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Navigacijski šabloni]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije muzike]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6k38cpvr01a1us5oii2vkup5n9usqjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mobilna mreža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522168</id>
    <revision>
      <id>3715634</id>
      <timestamp>2025-06-21T06:38:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1291792547|Cellular network]]&quot;</comment>
      <origin>3715634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1984" sha1="c6ey5or3laimh1jrvd6oyhlov6rbapg" xml:space="preserve">
[[Datoteka:CellTowerRichmondHill.jpg|mini| Vrh tornja mobilne radio mreže]]
[[Datoteka:Indoor_Sendeanlage_Deutsche_Telekom.jpg|mini| Zatvorena lokacija za mobilne telefone u Njemačkoj]]
'''Ćelijska mreža''' ili '''mobilna mrežaaaaa''' je [[telekomunikacijska mreža]] u kojoj je veza do i od krajnjih čvorova [[Bežično umrežavanje|bežična]], a mreža je distribuirana preko kopnenih područja koja se nazivaju '''''ćelije''''', od kojih svako opslužuje barem jedan fiksni [[primopredajnik]] (kao što je [[bazna stanica]]). Ove bazne stanice pružaju ćeliji mrežnu pokrivenost koja se može koristiti za prijenos glasa, podataka i drugih vrsta sadržaja putem [[Radiotalas|radio talasa]]. Područje pokrivenosti svake ćelije određeno je faktorima kao što su snaga primopredajnika, teren i korišteni frekvencijski opseg. Ćelija obično koristi drugačiji skup frekvencija od susjednih ćelijaaaaaa, kako bi se izbjegle smetnje i osigurao zagarantovani kvalitet usluge unutar svake ćelije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eitc.org/research-opportunities/5g-and-beyond-mobile-wireless-technology/5g-and-beyond-technology-roadmap/cellular-cellular-technology-and-ran/cellular-networks-base-stations-and-5g-ran/cellular-networks-1/cellular-networks-cells-and-base-stations-1/cellular-networks-cells-and-base-stations|title=Cellular Networks, Cells, and Base Stations — EITC|website=www.eitc.org|access-date=2024-11-22}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Zander&quot;&gt;{{Cite book|last=Guowang Miao|title=Fundamentals of Mobile Data Networks|last2=Jens Zander|last3=Ki Won Sung|last4=Ben Slimane|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2016|isbn=978-1107143210|author-link=Guowang Miao}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:GSM_ArchitecturePL.svg|alt=3G network|mini|300x300piksel| Arhitektura WCDMA mreže]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;0&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak|30em}}
[[Kategorija:Japanski izumi]]
[[Kategorija:Telekomunikacijska infrastruktura]]
[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]</text>
      <sha1>c6ey5or3laimh1jrvd6oyhlov6rbapg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715635</id>
      <parentid>3715634</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1935" sha1="sh9c9ttdon1uzgrsn5kbmt8bqgzf3dp" xml:space="preserve">
[[Datoteka:CellTowerRichmondHill.jpg|mini| Vrh tornja mobilne radio mreže]]
[[Datoteka:Indoor_Sendeanlage_Deutsche_Telekom.jpg|mini| Zatvorena lokacija za mobilne telefone u Njemačkoj]]
'''Ćelijska mreža''' ili '''mobilna mreža''' je [[telekomunikacijska mreža]] u kojoj je veza do i od krajnjih čvorova [[Bežično umrežavanje|bežična]], a mreža je distribuirana preko kopnenih područja koja se nazivaju '''''ćelije''''', od kojih svako opslužuje barem jedan fiksni [[primopredajnik]] (kao što je [[bazna stanica]]). Ove bazne stanice pružaju ćeliji mrežnu pokrivenost koja se može koristiti za prijenos glasa, podataka i drugih vrsta sadržaja putem [[Radiotalas|radio talasa]]. Područje pokrivenosti svake ćelije određeno je faktorima kao što su snaga primopredajnika, teren i korišteni frekvencijski opseg. Ćelija obično koristi drugačiji skup frekvencija od susjednih ćelija, kako bi se izbjegle smetnje i osigurao zagarantovani kvalitet usluge unutar svake ćelije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eitc.org/research-opportunities/5g-and-beyond-mobile-wireless-technology/5g-and-beyond-technology-roadmap/cellular-cellular-technology-and-ran/cellular-networks-base-stations-and-5g-ran/cellular-networks-1/cellular-networks-cells-and-base-stations-1/cellular-networks-cells-and-base-stations|title=Cellular Networks, Cells, and Base Stations — EITC|website=www.eitc.org|access-date=2024-11-22}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Zander&quot;&gt;{{Cite book|last=Guowang Miao|title=Fundamentals of Mobile Data Networks|last2=Jens Zander|last3=Ki Won Sung|last4=Ben Slimane|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2016|isbn=978-1107143210|author-link=Guowang Miao}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:GSM_ArchitecturePL.svg|alt=3G network|mini|300x300piksel| Arhitektura WCDMA mreže]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
[[Kategorija:Japanski izumi]]
[[Kategorija:Telekomunikacijska infrastruktura]]
[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]</text>
      <sha1>sh9c9ttdon1uzgrsn5kbmt8bqgzf3dp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>6G</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522169</id>
    <revision>
      <id>3715638</id>
      <timestamp>2025-06-21T06:47:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1295022362|6G]]&quot;</comment>
      <origin>3715638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16197" sha1="rt18u6yk8plvb4qsvyqghio6p4p3lve" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|6G (disambiguation)}}
[[File:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
{{List of mobile phone generations}}
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[Bežične komunikacije|bežične komunikacijeeeee]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuuuuu. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporuuuuu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijamaaaaa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen jeeeee u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnjuuuuu.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]
[[Kategorija:Internet svari]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>rt18u6yk8plvb4qsvyqghio6p4p3lve</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715639</id>
      <parentid>3715638</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:49:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16059" sha1="hw8ilbfsrxfjtavqixkhy4s1m9jk5ib" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|6G (disambiguation)}}
[[File:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[bežične komunikacije]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuuuuu. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen je u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnju.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]
[[Kategorija:Internet svari]]</text>
      <sha1>hw8ilbfsrxfjtavqixkhy4s1m9jk5ib</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715640</id>
      <parentid>3715639</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:49:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Internet svari]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3715640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16029" sha1="phlni7u55ry5yq84fz2ht7k0hn3ce8r" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|6G (disambiguation)}}
[[File:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[bežične komunikacije]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuuuuu. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen je u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnju.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]</text>
      <sha1>phlni7u55ry5yq84fz2ht7k0hn3ce8r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715641</id>
      <parentid>3715640</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Internet stvari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3715641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16060" sha1="f4sljwdtjmh8sddzkceau4vny9fr6qs" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|6G (disambiguation)}}
[[File:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[bežične komunikacije]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuuuuu. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen je u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnju.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]
[[Kategorija:Internet stvari]]</text>
      <sha1>f4sljwdtjmh8sddzkceau4vny9fr6qs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715642</id>
      <parentid>3715641</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16056" sha1="nj5i9x8jbyxp5l38er75c4c3vygluiq" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|6G (disambiguation)}}
[[File:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[bežične komunikacije]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuu &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen je u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnju.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]
[[Kategorija:Internet stvari]]</text>
      <sha1>nj5i9x8jbyxp5l38er75c4c3vygluiq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715643</id>
      <parentid>3715642</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T06:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/6G]] na [[6G]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3715642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16056" sha1="nj5i9x8jbyxp5l38er75c4c3vygluiq" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|6G (disambiguation)}}
[[File:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[bežične komunikacije]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuu &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen je u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnju.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]
[[Kategorija:Internet stvari]]</text>
      <sha1>nj5i9x8jbyxp5l38er75c4c3vygluiq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715720</id>
      <parentid>3715643</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T10:22:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16020" sha1="85ygyl9poiql60xo529qdrmtv76isdd" xml:space="preserve">[[Datoteka:3GPP_6G_logo.png|desno|mini| 3GPP logo 6G mreže]]
U [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], '''6G''' je oznaka za budući [[tehnički standard]] tehnologije [[Spisak bežičnih mrežnih tehnologija|šeste generacije]] za [[bežične komunikacije]].

To je planirani nasljednik [[5G]] (ITU-R IMT-2020 ) i trenutno je u ranim fazama procesa standardizacije, koji ITU-R prati kao IMT-2030 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|title=IMT towards 2030 and beyond|year=2023|website=ITU – International Telecommunications Union|publisher=International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403021443/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Pages/default.aspx|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; s okvirom i općim ciljevima definisanim u preporuci ITU-R M.2160-0.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|title=The ITU-R Framework for IMT-2030|website=ITU – International Telecommunications Union|archive-url=https://archive.today/20240403022615/https://www.itu.int/en/ITU-R/study-groups/rsg5/rwp5d/imt-2030/Documents/IMT-2030%20Framework_WP%205D%20Management%20Team_WEB%20POST%20v2_11-2023.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slično prethodnim generacijama [[Ćelijska mreža|ćelijske]] arhitekture, očekuje se da će standardizacijska tijela poput 3GPP-a i ETSI-ja, kao i industrijske grupe poput Saveza [[Mobilne mreže sljedeće generacije|mobilnih mreža sljedeće generacije]] (NGMN), igrati ključnu ulogu u njenom razvojuu &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|title=Introduction to 3GPP Release 19 and 6G Planning|website=3GPP – 3rd Generation Partnership Project|archive-url=https://archive.today/20240403022913/https://www.3gpp.org/news-events/partner-news/atis-webinar-rel19|archive-date=April 3, 2024|url-status=live|quote=In 2024, 3GPP is poised to finalize its specification efforts for Release 18, focusing on 5G Advanced systems, while making major progress in the development of Release 19. 3GPP will also prepare for the transition to 6G standardization.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lin|first=Xingqin|date=September 1, 2022|title=An Overview of 5G Advanced Evolution in 3GPP Release 18|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9927255|journal=IEEE Communications Standards Magazine|volume=6|issue=3|pages=77–83|arxiv=2201.01358|doi=10.1109/MCOMSTD.0001.2200001|quote=The 6G standardization is expected to start in 3GPP around 2025.}}&lt;/ref&gt;

Brojne kompanije (Airtel, Anritsu, [[Apple Inc.|Apple]], [[Ericsson]], Fly, Huawei, Jio, Keysight, [[LG (korporacija)|LG]], [[Nokia]], NTT Docomo, [[Samsung]], Vi, [[Xiaomi]]), istraživački instituti (Institut za tehnološke inovacije, Međuuniverzitetski centar za mikroelektroniku ) i zemlje (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice [[Evropska unija|Evropske unije]], Rusija, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Singapur, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Izrael) pokazale su interes za 6G mreže i očekuje se da će doprinijeti ovom naporu.&lt;ref name=&quot;THECONOMICTIMES&quot;&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr|title=Airtel, Vi push for work on 6G tech|work=The Economic Times|date=January 2022|access-date=October 20, 2022|last=Khan|first=Danish|archive-date=October 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020041155/https://economictimes.indiatimes.com/industry/telecom/telecom-news/airtel-vi-push-for-work-on-6g-tech/articleshow/88626707.cms?from=mdr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|title=Indian Telecom Jio partners with University of Oulu over development of 6G technology|date=January 21, 2022|website=Indian Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031094623/https://indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/the-university-of-oulu-announces-its-6g-collaboration-with-jio-to-explore-digital-opportunities-7733762/|archive-date=October 31, 2022|url-status=live|access-date=August 5, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|title=Opinion: Think 5G is exciting? Just wait for 6G|last=Rappaport|first=Theodore S.|authorlink=Theodore Rappaport|date=February 10, 2020|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117095523/https://www.cnn.com/2020/02/10/perspectives/6g-future-communications/index.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;CNBC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|title=China starts development of 6G, having just turned on its 5G mobile network|last=Kharpal|first=Arjun|date=November 7, 2019|publisher=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117074055/https://www.cnbc.com/2019/11/07/china-starts-6g-development-having-just-turned-on-its-5g-mobile-network.html|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=July 30, 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;DigitalTrends&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|title=What is 6G, how fast will it be, and when is it coming?|last=Boxall|first=Andy|last2=Lacoma|first2=Tyler|date=January 21, 2021|publisher=DigitalTrends|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100605/https://www.digitaltrends.com/mobile/what-is-6g/|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=February 18, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;6G Research IN 3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|title=DoT to seek TRAI comment on use of 95GHz-3THz airwaves|date=November 11, 2022|publisher=TeleGeography|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116060258/https://www.commsupdate.com/articles/2022/11/11/dot-to-seek-trai-comment-on-use-of-95ghz-3thz-airwaves/|archive-date=November 16, 2022|url-status=live|access-date=November 16, 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hbku.edu.qa/en/academic-events/CSE-AI-6GET|title=6G’s Enabling Technologies|date=March 19, 2023|website=Hamad Bin Khalifa University|url-status=live|access-date=March 25, 2025}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Looking toward 6G&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|title=Looking toward 6G: Israel in the Age of Technological Decoupling|date=November 18, 2020|website=The Institute for National Security Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524000000/https://www.inss.org.il/publication/towards-6g/|archive-date=May 24, 2023|url-status=live|access-date=October 2, 2024}}&lt;/ref&gt;

6G mreže će vjerovatno biti brže od prethodnih generacija, &lt;ref name=&quot;Lifewire&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|title=6G: What It Is &amp; When to Expect It|last=Fisher|first=Tim|website=Lifewire|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117100550/https://www.lifewire.com/6g-wireless-4685524|archive-date=November 17, 2020|url-status=live|access-date=April 3, 2022}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući daljnjim poboljšanjima u tehnikama modulacije i kodiranja radio sučelja,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|title=Recommendation ITU-R M.2160-0|website=ITU - International Telecommunications Union|language=English|publication-date=November 2023|archive-url=https://archive.today/20240403020743/https://www.itu.int/dms_pubrec/itu-r/rec/m/R-REC-M.2160-0-202311-I!!PDF-E.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i tehnologijama fizičkog sloja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Björnson|first=Emil|last2=Özdogan|first2=Özgecan|last3=Larsson|first3=Erik G.|date=December 2020|title=Reconfigurable Intelligent Surfaces: Three Myths and Two Critical Questions|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311936|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=90–96|arxiv=2006.03377|doi=10.1109/MCOM.001.2000407}}&lt;/ref&gt; Prijedlozi uključuju sveprisutni model povezivanja koji bi mogao uključivati necelularni pristup poput satelita i WiFi-ja, precizne usluge lokacije i okvir za distribuirano računarstvo na rubu mreže koji podržava više senzorskih mreža, AR/VR i AI opterećenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|title=ITU-R Framework for IMT-2030: Review and Future Direction|date=February 2, 2024|website=NGMN – Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403023014/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/ITU-R_FRAMEWORK_FOR_IMT-2030.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostali ciljevi uključuju pojednostavljenje mreže i povećanu interoperabilnost, nižu latenciju i energetsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|title=6G Position Statement|date=November 9, 2023|website=NGMN - Next Generation Mobile Networks Alliance|archive-url=https://archive.today/20240403180037/https://www.ngmn.org/wp-content/uploads/NGMN_6G_Position_Statement.pdf|archive-date=April 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To bi trebalo omogućiti mrežnim operaterima da usvoje fleksibilne decentralizirane [[Poslovni model|poslovne modele]] za 6G, s lokalnim [[Raspodjela frekvencija|licenciranjem spektra]], dijeljenjem spektra, dijeljenjem infrastrukture i inteligentnim automatiziranim upravljanjem. Neki su predložili da se sistemi mašinskog učenja/AI mogu iskoristiti za podršku ovim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saad|first=W.|last2=Bennis|first2=M.|last3=Chen|first3=M.|date=2020|title=A Vision of 6G Wireless Systems: Applications, Trends, Technologies, and Open Research Problems|url=http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|journal=IEEE Network|volume=34|issue=3|pages=134–142|doi=10.1109/MNET.001.1900287|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20231114160918/http://jultika.oulu.fi/files/nbnfi-fe2020050424790.pdf|archive-date=November 14, 2023|access-date=September 1, 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=H.|last2=Alphones|first2=A.|last3=Xiong|first3=Z.|last4=Niyato|first4=D.|last5=Zhao|first5=J.|last6=Wu|first6=K.|date=2020|title=Artificial-Intelligence-Enabled Intelligent 6G Networks|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|journal=IEEE Network|volume=34|issue=6|pages=272–280|arxiv=1912.05744|doi=10.1109/MNET.011.2000195|issn=1558-156X|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712063727/http://ieeexplore.ieee.org/document/9237460|archive-date=July 12, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xiao|first=Y.|last2=Shi|first2=G.|last3=Li|first3=Y.|last4=Saad|first4=W.|last5=Poor|first5=H. V.|date=2020|title=Toward Self-Learning Edge Intelligence in 6G|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=12|pages=34–40|arxiv=2010.00176|doi=10.1109/MCOM.001.2000388|issn=1558-1896|archive-url=https://web.archive.org/web/20230407194349/https://ieeexplore.ieee.org/document/9311932|archive-date=April 7, 2023|access-date=March 26, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Guo|first=W.|date=2020|title=Explainable Artificial Intelligence for 6G: Improving Trust between Human and Machine|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213|journal=IEEE Communications Magazine|volume=58|issue=6|pages=39–45|doi=10.1109/MCOM.001.2000050|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428085118/https://ieeexplore.ieee.org/document/9141213/|archive-date=April 28, 2023|access-date=March 29, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Očekivanja ==
Očekuje se da će 6G mreže biti razvijene i puštene u rad početkom 2030-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China sends world's first 6G test satellite into orbit|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131|access-date=November 7, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108080701/https://www.bbc.com/news/av/world-asia-china-54852131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|title=China launches 'world's first 6G experiment satellite'|last=|first=|date=November 6, 2020|website=Anadolu Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106101300/https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/china-launches-worlds-first-6g-experiment-satellite/2034321|archive-date=November 6, 2020|url-status=live|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt; Najveći broj 6G patenata podnesen je u [[Kina|Kini]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Asghar|first=Muhammad Zeeshan|last2=Memon|first2=Shafique Ahmed|last3=Hämäläinen|first3=Jyri|date=May 23, 2022|title=Evolution of Wireless Communication to 6G: Potential Applications and Research Directions|journal=[[Sustainability (journal)|Sustainability]]|language=en|volume=14|issue=10|pages=6356|doi=10.3390/su14106356|issn=2071-1050}}&lt;/ref&gt;

Nedavne akademske publikacije konceptualiziraju 6G i nove funkcije koje bi mogle biti uključene. Umjetna inteligencija (AI) uključena je u mnoga predviđanja, od 6G podrške AI infrastrukturi do &quot;AI dizajniranja i optimizacije 6G arhitektura, protokola i operacija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Letaief|first1=Khaled B.|last2=Chen|first2=Wei|last3=Shi|first3=Yuanming|last4=Zhang|first4=Jun|last5=Zhang|first5=Ying-Jun Angela|author5-link=Ying Jun Zhang|arxiv=1904.11686|date=August 2019|doi=10.1109/mcom.2019.1900271|issue=8|magazine=IEEE Communications Magazine|pages=84–90|title=The roadmap to 6G: AI empowered wireless networks|volume=57}}&lt;/ref&gt; Druga studija u [[Nature|''Nature Electronics'']] nastoji pružiti okvir za 6G istraživanje navodeći: &quot;Smatramo da će mobilne komunikacije usmjerene na čovjeka i dalje biti najvažnija primjena 6G mreže i da 6G mreža treba biti usmjerena na čovjeka. Stoga bi visoka sigurnost, tajnost i privatnost trebale biti ključne karakteristike 6G mreže i istraživačka zajednica bežičnih tehnologija trebala bi im posvetiti posebnu pažnju.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dang|first=Shuping|last2=Amin|first2=Osama|last3=Shihada|first3=Basem|last4=Alouini|first4=Mohamed-Slim|date=January 2020|title=What should 6G be?|url=https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|journal=Nature Electronics|language=en|volume=3|issue=1|pages=20–29|arxiv=1906.00741|doi=10.1038/s41928-019-0355-6|issn=2520-1131|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121113816/https://www.nature.com/articles/s41928-019-0355-6|archive-date=January 21, 2022|access-date=April 28, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Mobilne telekomunikacije]]
[[Kategorija:Internet stvari]]</text>
      <sha1>85ygyl9poiql60xo529qdrmtv76isdd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mobilni uređaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522170</id>
    <revision>
      <id>3715653</id>
      <timestamp>2025-06-21T07:15:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1296121666|Mobile device]]&quot;</comment>
      <origin>3715653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1655" sha1="cw5l75560l6i63v93u08dt1u7l8wiiq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja]]
'''mmm Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. mmmm Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[Internet|internetom]], tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi-ja]], [[Bluetooth|Bluetooth-a]], [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], naočale za nošenje na računaru]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;0&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak|30em}}{{Normativna kontrola}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Mobilni računari]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>cw5l75560l6i63v93u08dt1u7l8wiiq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715654</id>
      <parentid>3715653</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:17:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1568" sha1="mq2uxjf9gly1tyfsaud16rm28b0uriy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet|om]], tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|-ja]], [[Bluetooth|-a]], [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], naočale za nošenje na računaru]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>mq2uxjf9gly1tyfsaud16rm28b0uriy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715656</id>
      <parentid>3715654</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:19:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1572" sha1="4dxmsdseu4nq7d2jtfqvjtoo71meozy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet|om]], tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], naočale za nošenje na računaru]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>4dxmsdseu4nq7d2jtfqvjtoo71meozy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715657</id>
      <parentid>3715656</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3715657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1571" sha1="mjzmtauist4eexiw449v2jr69ssa3zv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet]]om, tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], naočale za nošenje na računaru]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>mjzmtauist4eexiw449v2jr69ssa3zv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715658</id>
      <parentid>3715657</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:21:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1599" sha1="437qr7c74uhmqua7013sfy1fqnl0sju" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja|239x239piksel]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet]]om, tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji|centar]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], naočale za nošenje na računaru|lijevo]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>437qr7c74uhmqua7013sfy1fqnl0sju</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715659</id>
      <parentid>3715658</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:21:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1599" sha1="s7k3o6flizoxxtrrgomyxtk12i3agf7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja|239x239piksel]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet]]om, tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji|lijevo]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], naočale za nošenje na računaru|lijevo]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>s7k3o6flizoxxtrrgomyxtk12i3agf7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715660</id>
      <parentid>3715659</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3715660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1593" sha1="hwzj2il11p7k2ykhx3wtr1cl8pltcda" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja|239x239piksel]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet]]om, tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji|lijevo]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], nosive računarske naočale|lijevo]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>hwzj2il11p7k2ykhx3wtr1cl8pltcda</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715662</id>
      <parentid>3715660</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:25:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Mobilni uređaj]] na [[Mobilni uređaj]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3715660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1593" sha1="hwzj2il11p7k2ykhx3wtr1cl8pltcda" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja|239x239piksel]]
'''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet]]om, tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi|Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji]]
[[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]]]
[[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat|Pametni satovi]], nosivi mobilni uređaji|lijevo]]
[[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], nosive računarske naočale|lijevo]]

== Reference ==

{{Refspisak|30em}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mobilni računari]]</text>
      <sha1>hwzj2il11p7k2ykhx3wtr1cl8pltcda</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ladislav Žižka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522172</id>
    <revision>
      <id>3715668</id>
      <timestamp>2025-06-21T07:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Ladislav Žižka | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1945|03|08}} | mjesto_rođenja       = [[Dvůr Králové nad Labem]] | država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]]  | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  |...</comment>
      <origin>3715668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7392" sha1="m96072zdfbv9picil1m1aphyla7mfsf" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Ladislav Žižka
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1945|03|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Dvůr Králové nad Labem]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 79
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Ladislav Žižka''' rođen 8. marta 1945. u [[Dvůr Králové nad Labem|Dvůru Králové nad Labem]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418070609/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Ladislav Žižka Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|55]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|24]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1979 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]  &lt;!-- U jedinoj disciplini na ZOI 1968. ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 15-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 9:19.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|44]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|39]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|44]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|53]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|13]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|43]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|37]] 
|
|} 
Ladislav Žižka je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 3:06.3&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3267}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Ladislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Dvůr Králové nad Labem]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>m96072zdfbv9picil1m1aphyla7mfsf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715670</id>
      <parentid>3715668</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:44:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7393" sha1="d4p46hmb3hnkvz7sraoavbb38vt6j7k" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Ladislav Žižka
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1945|03|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Dvůr Králové nad Labem]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 79
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Ladislav Žižka''' rođen 8. marta 1945. u [[Dvůr Králové nad Labem|Dvůru Králové nad Labem]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418070609/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Ladislav Žižka Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|55]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|24]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]  &lt;!-- U jedinoj disciplini na ZOI 1968. ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 15-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 9:19.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].
 --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|44]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|39]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|44]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|53]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|13]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|43]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|37]] 
|
|} 
Ladislav Žižka je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 3:06.3&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3267}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Ladislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Dvůr Králové nad Labem]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>d4p46hmb3hnkvz7sraoavbb38vt6j7k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715675</id>
      <parentid>3715670</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T07:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7388" sha1="h1v4a3x8f2cg2ro38ng4oe7aid3btfw" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Ladislav Žižka
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1945|03|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Dvůr Králové nad Labem]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 79
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Ladislav Žižka''' rođen 8. marta 1945. u [[Dvůr Králové nad Labem|Dvůru Králové nad Labem]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418070609/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Ladislav Žižka Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|55]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|24]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 8:56.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]], [[Antonín Kříž|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|44]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|39]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|44]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|53]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|13]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|43]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|37]] 
|
|} 
Ladislav Žižka je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 5:56.2&amp;nbsp;min u odnosu na finskog biatlonca [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3267}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Ladislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Dvůr Králové nad Labem]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>h1v4a3x8f2cg2ro38ng4oe7aid3btfw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715710</id>
      <parentid>3715675</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:23:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7400" sha1="0yyggc6onmkl97upv0z8kkszuzku508" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Ladislav Žižka
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1945|03|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Dvůr Králové nad Labem]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 79
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Ladislav Žižka''' rođen 8. marta 1945. u [[Dvůr Králové nad Labem|Dvůru Králové nad Labem]], [[Češko-moravski protektorat]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418070609/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zi/ladislav-zizka-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Ladislav Žižka Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|55]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|24]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 8:56.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|44]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|39]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|44]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|53]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|13]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|43]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|37]] 
|
|} 
Ladislav Žižka je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 5:56.2&amp;nbsp;min u odnosu na finskog biatlonca [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3267}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Ladislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Dvůr Králové nad Labem]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>0yyggc6onmkl97upv0z8kkszuzku508</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnošt Hájek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522173</id>
    <revision>
      <id>3715679</id>
      <timestamp>2025-06-21T08:34:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Arnošt Hájek | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1941|04|19}} | mjesto_rođenja       = [[Přívlaky]] | država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]]  | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  | država_smrti...</comment>
      <origin>3715679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4415" sha1="253elu2uehq8gwcxkpbbx8dxkrosnoo" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Arnošt Hájek
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1941|04|19}}
| mjesto_rođenja       = [[Přívlaky]]
| država_rođenja       = [[Češko-moravski protektorat]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 72
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Arnošt Hájek''' rođen 19. aprila 1941. u [[Přívlaky]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/arnost-hajek-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418113745/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/arnost-hajek-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Arnošt Hájek Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|39]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|}
Hájek je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 39-o mjesto s devet promašaja i zaostatkom od 12:26.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Ján Húska|Jánom Húskom]] i [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
Arnošt Hájek nije od nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3328}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Hájek, Arnošt}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Biografije, Přívlaky]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>253elu2uehq8gwcxkpbbx8dxkrosnoo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ján Húska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522174</id>
    <revision>
      <id>3715682</id>
      <timestamp>2025-06-21T08:40:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Ján Húska | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1949|06|05}} | mjesto_rođenja       = [[Važec]] | država_rođenja       = [[Čehoslovačka]]  | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  | država_smrti         =  | zanimanje...</comment>
      <origin>3715682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3985" sha1="42ybcxj8p57i9a07k61lnrlihmv4elk" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Ján Húska
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1949|06|05}}
| mjesto_rođenja       = [[Važec]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 182
| težina               = 71
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Ján Húska''' rođen 5. juna 1949. u [[Važec]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Slovačka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/hu/jan-huska-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418092156/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/hu/jan-huska-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Ján Húska Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|}
Húska je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Arnošt Hájeka|Arnoštom Hájekom]] i [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
Ján Húska nije od nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3344}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Húska, Ján}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Važec]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>42ybcxj8p57i9a07k61lnrlihmv4elk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715683</id>
      <parentid>3715682</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:40:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3984" sha1="qoczzg8dl75peototl1updtwmgopkcl" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Ján Húska
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1949|06|05}}
| mjesto_rođenja       = [[Važec]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 182
| težina               = 71
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Ján Húska''' rođen 5. juna 1949. u [[Važec]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Slovačka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/hu/jan-huska-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418092156/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/hu/jan-huska-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Ján Húska Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|}
Húska je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Arnošt Hájek|Arnoštom Hájekom]] i [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]] osvojio 12-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
Ján Húska nije od nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3344}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Húska, Ján}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Važec]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>qoczzg8dl75peototl1updtwmgopkcl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jan Huska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522175</id>
    <redirect title="Ján Húska" />
    <revision>
      <id>3715686</id>
      <timestamp>2025-06-21T08:53:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Ján Húska]]</comment>
      <origin>3715686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="cd9wz8pctmayvp6410u2f4di906nebk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ján Húska]]</text>
      <sha1>cd9wz8pctmayvp6410u2f4di906nebk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnošt Hajek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522176</id>
    <redirect title="Arnošt Hájek" />
    <revision>
      <id>3715687</id>
      <timestamp>2025-06-21T08:53:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Arnošt Hájek]]</comment>
      <origin>3715687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="5mzyajlmwrymrbw77ek6ayvg6v7sg00" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Arnošt Hájek]]</text>
      <sha1>5mzyajlmwrymrbw77ek6ayvg6v7sg00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stanislav Fajstavr</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522177</id>
    <revision>
      <id>3715689</id>
      <timestamp>2025-06-21T08:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Stanislav Fajstavr | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1943|05|06}} | mjesto_rođenja       = [[Benecko]] | država_rođenja       = [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]]  | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  | drža...</comment>
      <origin>3715689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5409" sha1="i8q1mgml1mo13e3so3u2a7qncwm2pu5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Stanislav Fajstavr
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1943|05|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Benecko]]
| država_rođenja       = [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]])  
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Stanislav Fajstavr''' rođen 6. maja 1943. u [[Benecko]]m, [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite Sports-Reference |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/stanislav-fajstavr-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418065400/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/stanislav-fajstavr-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Stanislav Fajstavr Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|44]]
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|12]] 
|}
Fajstavr je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U pojedinačnim utrkama ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 44-o mjesto s devet promašaja i zaostatkom od 12:57.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupio.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Stanislav Fajstavr je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 31-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] sa sedam promašaja i zaostatkom od 10:00.2&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3332}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Fajstavr, Stanislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Benecko]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>i8q1mgml1mo13e3so3u2a7qncwm2pu5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715690</id>
      <parentid>3715689</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:56:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5346" sha1="6yy2jcvl76c2ddzwfp2c7vw98ax2ewb" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Stanislav Fajstavr
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1943|05|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Benecko]]
| država_rođenja       = [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]])  
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Stanislav Fajstavr''' rođen 6. maja 1943. u [[Benecko]]m, [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite Sports-Reference |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/stanislav-fajstavr-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418065400/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/stanislav-fajstavr-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Stanislav Fajstavr Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|44]]
| 
| 
|}
Fajstavr je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U pojedinačnim utrkama ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 44-o mjesto s devet promašaja i zaostatkom od 12:57.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupio.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Stanislav Fajstavr je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 31-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] sa sedam promašaja i zaostatkom od 10:00.2&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3332}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Fajstavr, Stanislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Benecko]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>6yy2jcvl76c2ddzwfp2c7vw98ax2ewb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715695</id>
      <parentid>3715690</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T08:58:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5332" sha1="2qfhnt9mgsxl6py3480otzvcw0f6ajl" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Stanislav Fajstavr
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1943|05|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Benecko]]
| država_rođenja       = [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970.]])  
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Stanislav Fajstavr''' rođen 6. maja 1943. u [[Benecko]]m, [[Sudetenland]], [[Nacistička Njemačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/stanislav-fajstavr-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418065400/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/stanislav-fajstavr-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Stanislav Fajstavr Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|44]]
| 
| 
|}
Fajstavr je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] U pojedinačnim utrkama ostvario je svoj najbolji rezultat u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 44-o mjesto s devet promašaja i zaostatkom od 12:57.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupio.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|9]] 
|} 
Stanislav Fajstavr je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 31-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] sa sedam promašaja i zaostatkom od 10:00.2&amp;nbsp;min u odnosu na sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1972. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3332}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Fajstavr, Stanislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Benecko]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>2qfhnt9mgsxl6py3480otzvcw0f6ajl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nedžad Branković)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>522178</id>
    <revision>
      <id>3715699</id>
      <timestamp>2025-06-21T09:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}}  == Veliko slovo== Možda bi trebalo ''Vlada...'' s velikim '''V'''?--~~~~</comment>
      <origin>3715699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="554" sha1="cvzem1hh1ywyddmcxso1m7r9d0ki7e9" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Veliko slovo==
Možda bi trebalo ''Vlada...'' s velikim '''V'''?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:01, 21 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>cvzem1hh1ywyddmcxso1m7r9d0ki7e9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Soviš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522179</id>
    <revision>
      <id>3715701</id>
      <timestamp>2025-06-21T09:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Miroslav Soviš | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}} | mjesto_rođenja       = [[Hluk]] | država_rođenja       = [[Čehoslovačka]]  | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}} | mjesto_smrti         =...</comment>
      <origin>3715701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6633" sha1="jui5whbhfyo5sycl2k2uao8vqz3fbk1" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 8:56.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]], [[Antonín Kříž|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]] --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 5:56.2&amp;nbsp;min u odnosu na finskog biatlonca [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===


Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>jui5whbhfyo5sycl2k2uao8vqz3fbk1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715702</id>
      <parentid>3715701</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:14:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6634" sha1="q0xc6acp71modeqeuiz5jlnqtp7aiv7" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 8:56.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]], [[Antonín Kříž|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]] --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 5:56.2&amp;nbsp;min u odnosu na finskog biatlonca [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===


Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>q0xc6acp71modeqeuiz5jlnqtp7aiv7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715707</id>
      <parentid>3715702</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:17:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6626" sha1="oy5za451a4a3xjjut4inlczzjl64qoj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 24-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 8:56.8&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]], [[Antonín Kříž|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]] --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 5:56.2&amp;nbsp;min u odnosu na finskog biatlonca [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavelom Plocom]], [[Stanislav Fajstavr|Stanislavom Fajstavrom]] i [[Vladimir Jezabel|Vladimirom Jezabelom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===


Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>oy5za451a4a3xjjut4inlczzjl64qoj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715708</id>
      <parentid>3715707</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:23:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6285" sha1="ngwu9kr1uaj8y6vdz2dn8b4tnmn99d5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]] 

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. 

 Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]],

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>ngwu9kr1uaj8y6vdz2dn8b4tnmn99d5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715709</id>
      <parentid>3715708</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6296" sha1="hv12atn2eavah3n4g2ds977n8ia9e0l" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. 

 Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]],

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>hv12atn2eavah3n4g2ds977n8ia9e0l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715712</id>
      <parentid>3715709</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:24:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3715712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6293" sha1="0ksjb4lafsz6jpdwmxcvhth68xzzpox" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>0ksjb4lafsz6jpdwmxcvhth68xzzpox</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715713</id>
      <parentid>3715712</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetski kup */</comment>
      <origin>3715713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5934" sha1="mu4yvpzixorbobzj0nq5992683psvln" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>mu4yvpzixorbobzj0nq5992683psvln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715714</id>
      <parentid>3715713</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T09:27:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Umrli 2015.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3715714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5961" sha1="1ohpbmobmllcf8dkapjk7siy6g3cv1f" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Žižka je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>1ohpbmobmllcf8dkapjk7siy6g3cv1f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715721</id>
      <parentid>3715714</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T10:40:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5960" sha1="rxoee178txszs59m7xkmmwxf9sgv2g6" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Soviš je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>rxoee178txszs59m7xkmmwxf9sgv2g6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715725</id>
      <parentid>3715721</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:26:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3715725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5960" sha1="gmhc7nzmmzd3tudk14u9ltsoej0n95b" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Soviš je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>gmhc7nzmmzd3tudk14u9ltsoej0n95b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715728</id>
      <parentid>3715725</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:47:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5960" sha1="tgulm670gmdu5laepctwzds4rnjcjx9" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Soviš je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>tgulm670gmdu5laepctwzds4rnjcjx9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715735</id>
      <parentid>3715728</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5959" sha1="t3zdug3783eigikgcr0whrx1280w7vg" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Miroslav Soviš
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|01|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Hluk]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2015|01|09|1954|09|01|24}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Češka]] 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 186
| težina               = 74
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Miroslav Soviš''' rođen 24. januara 1954. u [[Hluk]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) bio je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418103741/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/so/miroslav-sovis-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Miroslav Soviš Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 9. januara 2015.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Soviš je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|46]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Miroslav Soviš je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Soviša u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3297}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Soviš, Miroslav }}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Hluk]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]</text>
      <sha1>t3zdug3783eigikgcr0whrx1280w7vg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonín Kříž (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522180</id>
    <revision>
      <id>3715726</id>
      <timestamp>2025-06-21T11:44:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Antonín Kříž | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}} | mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]] | država_rođenja       = [[Čehoslovačka]]  | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  | država_smrti         =   | za...</comment>
      <origin>3715726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6153" sha1="t99cjnckw8s9nz5xu6nm80ncmo5wu3e" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;/ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo 23-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:10.9&amp;nbsp;min u odnosu na njemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>t99cjnckw8s9nz5xu6nm80ncmo5wu3e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715727</id>
      <parentid>3715726</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:46:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6128" sha1="rjpjnyfob03v5eu6hngl5171pukpoup" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odd Lirhus]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>rjpjnyfob03v5eu6hngl5171pukpoup</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715729</id>
      <parentid>3715727</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6123" sha1="r0bfinh61gjvmro63k3df3ba618bosf" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odd Lirhus]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>r0bfinh61gjvmro63k3df3ba618bosf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715732</id>
      <parentid>3715729</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:50:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6230" sha1="fovbl0s070ga3ftsh6bieuz367w6m99" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Antonínu Křížu|druge osobe s istim imenom|Antonín Kříž (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odd Lirhus]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>fovbl0s070ga3ftsh6bieuz367w6m99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715733</id>
      <parentid>3715732</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:50:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3715733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6232" sha1="gf5o7ve5upp844blo4osxjhi0jillhl" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Antonínu Křížu|druge osobe s istim imenom|Antonín Kříž (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>gf5o7ve5upp844blo4osxjhi0jillhl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715734</id>
      <parentid>3715733</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6231" sha1="j8c1k8ryh301qofsqrig1g7sswh7xpk" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Antonínu Křížu|druge osobe s istim imenom|Antonín Kříž (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Žižka, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>j8c1k8ryh301qofsqrig1g7sswh7xpk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3715736</id>
      <parentid>3715734</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T11:58:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3715736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6231" sha1="e4suyyb3uaidkj0l87qopt7mt7wlrcp" xml:space="preserve">{{About|čehoslovačkom biatloncu Antonínu Křížu|druge osobe s istim imenom|Antonín Kříž (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Antonín Kříž
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1953|08|24}}
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 179
| težina               = 64
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1978.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Antonín Kříž''' rođen 24. augusta 1953. u [[Jilemnice|Jilemnicu]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081540/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kr/antonin-kriz-2.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Antonín Kříž Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|17]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Kříž je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 17-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i   s četiri promašaja i zaostatkom od 6:59.1&amp;nbsp;min u odnosu na [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|16]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|10]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|} 
Antonín Kříž je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].

=== Svjetski kup ===
Kříža nije nastupao u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1978. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3262}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Kříž, Antonín }}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>e4suyyb3uaidkj0l87qopt7mt7wlrcp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdeněk Pavlíček</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522181</id>
    <revision>
      <id>3715737</id>
      <timestamp>2025-06-21T11:58:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Zdeněk Pavlíček | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Čehoslovačka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1952|05|02}} | mjesto_rođenja       = [[Zubří]] | država_rođenja       = [[Čehoslovačka]]  | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =  | država_smrti         =   | za...</comment>
      <origin>3715737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6109" sha1="rxaz17ga236rl8jo1xt5zxgxn6g4q6h" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Zdeněk Pavlíček
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Čehoslovačka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1952|05|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Zubří]]
| država_rođenja       = [[Čehoslovačka]] 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =  
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 72
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 	Dukla Banská Bystrica
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 1979.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             =
| nastup OI_NS         = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) 
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 21. 6. 2025.
}}

'''Zdeněk Pavlíček''' rođen 2. maja 1952. u [[Zubří]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/zdenek-pavlicek-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418092832/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/zdenek-pavlicek-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Zdeněk Pavlíček Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|9]]  
|}
Pavlíček je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupio. U ekipnim utrkama je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Ladislav Žižka|Ladislavom Žižkom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišom]] i [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonínom Křížom]] osvojio deveto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|49]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|6]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|41]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|7]]
|} 
Zdeněk Pavlíček je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji mu je rezultat bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3:16.6&amp;nbsp;min u odnosu na norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Jaromír Šimůnek|Jaromírom Šimůnekom]], [[Miroslav Soviš|Miroslavom Sovišem]] i [[Zdeněk Pavlíček|Zdeněkom Pavlíčekom]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Pavlíčeka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]&lt;!--  u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim disciplinama nije nastupao --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1979. 

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{reference}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3298}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Pavlíček, Zdeněk }}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Zubří]]
[[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]]
[[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>rxaz17ga236rl8jo1xt5zxgxn6g4q6h</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>